Easy solar 6 i Maxi 18

solarna struja (9)
Schrack Technik: Mali otočni sustavi
Easy solar 6 i Maxi 18
Bez programiranja i parametriranja - spoji i uključi!
U ovom dijelu naše serije o
fotonaponskim sustavima tvrtke
Schrack koja na našem tržištu odavno
nudi sve što treba za praktičnu
primjenu ove tehnologije na svim
mogućim razinama, od malih otočnih
sustava do fotonaponskih elektrana,
posebnu smo pažnju posvetili vrlo
praktičnim fotonaponskim otočnim
sustavima koji ne zahtijevaju složeno
projektiranje i programiranje - ni
usklađivanje brojnih parametara
nužnih za pouzdano dugoročno
funkcioniranje. Idealni su za postizanje
velikih ušteda i autonomije na
lokacijama udaljenim od mreže.
Zanimljivi su i onima koji žele zadržati
visoki stupanj energetske neovisnosti
i izbjeći promjene u cijenama struje.
U
prošlom nastavku opisali smo jednostavne otočne sustave s 1, 2, 4
i 8 fotonaponskih modula od kojih
svaki nudi do 250 Wp. Osnovna je ideja tih
sustava bila jasna - spoji i koristi!
U svim primjerima predstavljeni su sustavi
koji ne zahtijevaju ni parametriranje ni programiranje.
Upravo zbog te jednostavnosti, odlučili
smo prikazati još dva rješenja koje nudi
oprema iz asortimana Schrack Technik,
ovaj put za 6 i 18 modula. Sustavi su namijenjeni napajanju izmjeničnih trošila, a
najpreglednija objašnjenja prikazat ćemo,
kao u prethodnom nastavku, u 5 tablica,
a potom ćemo pokazati i detalje pojedinih
rješenja.
Također, prikazat ćemo i rješenje solarne kuće Membrain concept s natjecanja
SOLAR DECATHLON EUROPE 2014 u
Parizu tijekom kolovoza. Projektirali su je
i izradili studenti Zagrebačkog sveučilišta,
a ugrađena je i Schrackova fotonaponska
oprema.
No, krenimo redom.
Oba otočna fotonaponska sustava koje
ovaj put predstavljamo imaju zajedničku
osnovnu strukturu kao i sustavi iz prošlog
nastavka - kako to prikazuje slika 1.
U tablici 1. (dolje) predstavljeni su
sustavi s radnim nazivima Easy solar 6 i
Maxi 18, gdje brojka u nazivu predstavlja
Tablica 1.: Energija koju mogu prikupiti Schrack Technik sustavi Easy solar 6 i Maxi 18.
1
Slika 1.: Otočni fotonaponski sustav bez
priključka na javnu mrežu.
broj fotonaponskih modula Schrack Technik od 250 Wp.
U tablici se vide količine električne
energije koju sustavi mogu prikupiti pretvaranjem sunčeve energije u električnu.
Ekvivalent od 4 h sunca/dan za proračun
prikupljene energije odgovara ljetnom
razdoblju, uz optimalnu orijentaciju i nagib
modula. Zimi možemo očekivati prinos
oko polovice te vrijednosti.
Sve što na ovim stranicama prikazujemo u malo kraćem obliku, opširno je
objašnjeno za Micro, Mini i Midi sustave u Majstoru 7-8/2014.
U tablici 2. je pregled baterija primijenjenih u sustavima. I tu je primijenjena
baterija C20 kapaciteta 220 Ah, uz napon 12 V. Detaljno je opisana u Majstoru
9-10/2013.
9-10/14
solarna struja (9)
GORE: Objekt konjičkog kluba Zrinski
u Čakovcu opremljen je fotonaponskim
sustavom koji mu, iako u blizini nema
javne električne mreže, osigurava visoku
autonomiju u opskrbi strujom.
Zbog održavanja dužeg životnog vijeka
baterije, moramo još jednom napomenuti
da se iz baterije ne smije iscrpiti više od
50% u njoj spremljene ukupne energije.
Drugim riječima, u jednom ciklusu pražnjenja ne smije se iskoristiti više od pola
kapaciteta baterije. No i o tome smo pisali
u Majstoru 9-10/2013.
Kad znamo koliko energije (prema
projektu) smijemo potrošiti iz neke baterije prikazane u tablici 2., treba provjeriti
može li željeni sustav proizvesti dovoljno
energije za planirane potrebe i potrošnju.
Zbog neizbježnih gubitaka unutar samog sustava, pritom treba predvidjeti i
osigurati malo više energije od planirane
potrošnje - kako smo objasnili u prošlom
nastavku.
U tablici 3. je prikazana teorijska maksimalna snaga priključenih izmjeničnih
trošila u trajnom radu. To je snaga izmjeničnih trošila koja smije biti priključena za
cijelo vrijeme rada sustava, pri čemu se
neće ubrzati starenje baterije i opadanje
kapaciteta. I to smo detaljno objasnili u
prošlom nastavku.
Izmjenjivač neće ubrzati starenje baterije ako ukupnu energiju spremljenu u
bateriji (100% energije) priključena trošila
potroše za najkraće 5 h.
Sustavi su projektirani tako da se iskorišćuje samo 50% kapaciteta baterije, a ne
100%! Kako je to ključno za dugovječnost
baterije, maksimalnu (dozvoljenu) snagu
trošila u trajnom radu, bez dopunjavanja
baterija, sustavi mogu teorijski napajati
2,5 h.
Prema maksimalnoj snazi trošila u
trajnom radu odabrani su i izmjenjivači.
Oni po svojoj snazi moraju biti jednaki ili
malo jači od maksimalne snage trošila u
trajnom radu. Uključite li u sustav snažniji
izmjenjivač, zbog životnog vijeka baterije
ni taj izmjenjivač ne smije u trajnom radu
raditi tom višom snagom.
Za sustav Maxi 18 izabran je izmjenjivač
od 5000 VA, no iz njega se, kako to pokazuje i proračun u tablici 3., smije u trajnom
radu iskoristiti samo 4200 W.
Easy solar 6 ima ugrađeni izmjenjivač
od 1600 VA koji nije moguće mijenjati
(slično grafičkoj kartici računala koja je
integrirana u matičnu ploču!).
Dakle, sustav Easy solar 6 bi, glede
baterija, mogao u trajnom radu napajati
i 2100 W trošila, ali u sebi ima integrirani
izmjenjivač od 1600 VA koji određuje i
maksimalno dozvoljenu snagu trošila od
1600 W (u trajnom radu)!
No, fiksnim izmjenjivačem određena
manja potrošnja u trajnom radu povećava trajanje potrošnje.
Računski konkretno: Sustav Easy solar
6 ima u punoj bateriji 10.560 Wh, pa 50%
kapaciteta koji se smije potrošiti iznosi
5.280 Wh. Ta će energija biti dostatna - uz
Tablica 2.: Baterije, ukupna energija u bateriji i projektirana energija za trošila za jedan dan
u Schrack Technik Easy solar 6 i Maxi 18 sustavu.
Tablica 3.: Maksimalna snaga priključenih izmjeničnih trošila u trajnom radu, trajanje autonomije sustava
i izbor izmjenjivača u sustavima Schrack Technik Maxi 18 i Easy solar 6.
9-10/14
2
solarna struja (9)
potrošnju od 1600 W za 5.280Wh/1600W
= 3,3 h.
(Ovdje ne ulazimo u objašnjavanje jedinica W i VA koje vas može zbuniti. Jer,
ponekad se navodi W, a ponekad VA.
Kako za radna trošila (električni grijači,
sušilo za kosu…) vrijedi W = VA, to ćemo
pojednostavnjenje zadržati bez daljnjih
objašnjenja!)
No, sve je prikazano u tablici 3. na
prethodnoj stranici, gdje je za sustave
Schrack Technik Maxi 18 i Easy solar 6
vidljiva maksimalna snaga trošila u trajnom radu, trajanje autonomije sustava i
izbor izmjenjivača u sustavu.
U tablici 4. su predstavljeni punjači
koji se koriste u Easy solar 6 i Maxi 18
sustavu. Sve o punjačima objašnjeno je
u Majstoru 5-6/2014 i Majstoru 7/8 2014.
Pritom valja podsjetiti da je u Easy-solaru
i punjač integriran u zajedničko kućište
uređaja.
Sustav Maxi 18 ima ugrađen uređaj
MPPT 150/85 koji dozvoljava ulazni
napon do 150 V DC (istosmjerne struje),
što znači da se u seriju može spojiti do
3 modula! Istodobno, maksimalna struja
tog uređaja kojom može puniti baterije je
85 A i predviđen je za napon baterije 48 V.
U Tablici 5 povezane su sve kompo-
Tablica 4. Pregled punjača ugrađenih u
Schrack Technik sustave Easy solar 6
i Maxi 18.
Slika 2.: Scrack Technik Easy solar 6 sustav (230 V, 50 Hz, 1600 VA, 3,3 h)
ran u uređaj. Po potrebi, može se u plus
pol baterije uključiti DC-sklopka (najmanje
150 A).
U uređaj je integriran bidirekcijski pretvarač Multiplus 1600 VA što znači da se
na ulaz ACin može priključiti i izmjenični
generator.
Ulaz je osiguran zaštitnim prekidačem.
Priključeni generator može poslužiti za
osiguranje i nadopunjavanje baterije, ali
i kao izvor energije - kad nema sunca.
Generator se uključuje preko kontakata
programabilnog releja u Multiplusu.
panelom upoznat ćemo vas detaljnije u
novom nastavku serije.
Na slici 3. su prikazani još neki detalji
uređaja Easy solar 6.
Sustav Maxi 18
Sustav Maxi 18 može ponuditi mnogo
više energije (struje), no zato je i mnogo
složeniji, s više priključenih fotonaponskih
panela.
Na slici 4. prikazana je organizacija fotonaponskog polja u sustavu Maxi 18.
Po tri modula su spojena u niz, a takva
Tablica 5. Pregled komponenti sustava Schrack Technik Easy solar 6 i Maxi 18.
nente dvaju sustava prikazanih u ovom
nastavku. Najvažnija informacija je u
posljednjem stupcu gdje je vidljivo koja je
trajna snaga trošila dozvoljena (raspoloživa) - i kroz koje vrijeme.
Sustav Easy solar 6
Napokon, vrijeme je da sustave prikažemo i malo detaljnije.
Na slici 2. je sustav Easy solar 6 u kojemu se po dva fotonaponska modula spajaju u seriju i ukupno 3 niza ulaze izravno u
uređaj. I baterije se priključuju izravno na
uređaj. Osigurač prema bateriji je integri-
3
Međutim, planirate li iskoristiti generator kao pomoćni izvor, tada sustav više
ne može biti „bez parametriranja“, a pri
puštanju u pogon potrebna je stručna
pomoć!
Uređaj ima ukupno 4 izlaza koja već
uključuju potrebne zaštitne prekidače za
svaki pojedini strujni krug, kao i zajedničku RCD sklopku.
Izlaz ACout 0 dobiva napon samo kad je
na ACin ulaz priključen generator.
Na uređaj je spojen i novi nadzorni panel
koji komunicira s punjačem baterija i bidirekcijskim pretvaračem. S tim nadzornim
tri niza s ukupno 9 modula, spajaju se u
jedan string box.
Svaki niz od tri modula - međusobno
spojena serijski - ima u oba pola rastalni
osigurač koji isklapanjem neispravnog
niza omogućuje rad ostalih nizova.
Međutim, osigurači u nosaču osigurača
nemaju funkciju redovnog isklapanja struje i nipošto se ne smiju vaditi dok kroz njih
teče struja.
U tu svrhu je u string box postavljena
sklopka kojom se može isklopiti istosmjerna struja proizvedena u modulima.
Tek potom, kad struja ne teče, mogu se
9-10/14
solarna struja (9)
Slika 3.: Detalji uređaja Easy solar 6
obavljati zahvati oko osigurača, moguće
je prespajanje fotonaponskih modula...
itd.
Ne smije se zaboraviti da su ovdje tri
modula spojena u seriju. Kad su obasjani
suncem, njihov zajednički napon doseže
120 VDC - što je opasno po život. Opasnost traje sve dok ima sunca i dok su 3
modula serijski spojena. U string boxu je i
uređaj za zaštitu od prenapona uzrokovanih atmosferskim izbijanjem - o čemu će
biti riječi u nastavku serije.
Preko osigurača koji štite kabele, dva se
string boxa spajaju na regulator punjenja punjač baterija MPPT 150/85.
Na slici 5. (na sljedećoj stranici) vidljivo
je kako se izlaz iz regulatora punjenja
spaja na ormariće, na + i – priključke sa-
Slika 4.: Napojna jedinica sustava Maxi 18 (230 V, 50 Hz, 4000 VA, 2,5 h).
9-10/14
birnice, a ormarići se preko
osigurača povezuju s baterijama.
Baterija se nadzire preko
nadzornika baterije. Pri
izvedbi sustava treba paziti
na presjek kabela prema izmjenjivaču koji ne smije biti
manji od 100 mm2.
U ovom primjeru ugrađena su u tu svrhu dva kabela,
svaki s presjekom od 75
mm 2. Zadani presjeci su
obveza!
Naime, kod istosmjerne
struje možete primijeniti
i jednostavno pravilo za
određivanje debljine kabela,
odnosno površine njegovog poprečnog presjeka.
Dozvoljeno je najviše 2 A
(ampera) struje po svakom
četvornom milimetru kabela
ili 2 A/1 mm2.
To osigurava gotovo zanemarive padove napona koji
4
solarna struja (9)
se pojavljuju zbog otpora unutar kabela
(o čemu smo pisali u Majstoru 9-10/2013).
Autonomni izmjenjivač Phoenix u sustavu Maxi 18 - kako to prikazuje slika 6
- može se zamijeniti bidirekcijskim pretvaračem Multiplus, čime dobivamo sustav
na koji možemo spojiti generator.
No u tom slučaju, kao i kod Easy solara
6, nestaje sva jednostavnost i mora se
potražiti stručnu pomoć. Jer, za upravljanje generatorom treba u cijelom sustavu
uskladiti i kontrolirati parametre. A to
znači obvezno parametriranje - koje smo
u izvornom modelu izbjegli.
Energetski čvor tipa 1
Ako na slici 6. umjesto generatora spojimo javnu mrežu (što nije dozvoljeno bez
pristupnog postupka za priključenje na
mrežu u HR) dobivamo energetski aktivan
Slika 5.: Detalj spoja baterija, punjača i izmjenjivača u sustavu Maxi 18.
Slika 6.: Maksi 18 sustav s bidirekcijskim pretvaračem.
čvor tipa 1. Taj čvor može uzimati energiju
iz mreže, predavati je trošilima ili bateriji,
može iz fotonaponskih modula proizvedenu energiju predavati bateriji i trošilima - ili
mreži. Crvena boja na crtežima uređaja
označuje smjer energije!
Koja je korist od ovoga spoja?
Zamislite da po danu, dok ima sunca,
nemate potrošnje, a operater, dakle javna
mreža, ne želi kupiti energiju! Jer, kad ima
sunca - energiju svi žele prodati!
DOLJE I DESNO: Primjer energetskog
čvora tipa 1 u čakovečkom konjičkom
klubu Zrinski. Postrojenje je postavila i
parametrirala tvrtka Etim iz Pregrade.
5
Slika 7.: Energetski čvor tipa 1
Ideja je - pospremiti energiju u bateriju
i trošiti je kasnije za vlastite potrebe ili je
čak prodati u javnu mrežu kad je cijena
povoljnija, u vrijeme kad je operater (javna
mreža) objektivno i treba!
No, ako imate pune baterije, a nemate
vlastite potrošnje u vrijeme osunčanih
modula, onda ćete vašu struju prodavati i
po nepovoljnoj cijeni, čak i poklanjati vašu
čistu energiju operateru - jer proizvodite
višak koji ne možete iskoristiti.
U tomu je bitna razlika u odnosu na rješenje s generatorom (slika 6.) koji, naravno, ne može primati ni pretvarati sunčevu
energiju. Sve u svemu, energetski čvor
tipa 1 primjereno je rješenje kad prikupljenu energiju namjeravate iskoristiti - s
odgodom.
Primjer jednog energetskog čvora tipa
1 prikazan je na slikama lijevo. On nije
aktivan jer u blizini objekta javna mreža ne
postoji. Ipak, sustav je za to pripremljen i
energiju pohranjuje u baterije. No, kad zatreba, može se na nj priključiti i generator!
Sve ovo dobar je uvod u lijepu priču o
zanimljivom projektu zagrebačkih studenata koja počinje na susjednoj stranici...
9-10/14
solarna struja (9)
SOLAR DECATHLON EUROPE 2014
Energetski aktivan čvor je zasigurno
osnova strategije distribuirane proizvodnje, odnosno potrošnje električne energije
što bliže mjestu proizvodnje.
Ta je osnovna jedinica elektroenergetskog sutava zanimljiva svima koji ne žele
samo trošiti energiju već lokalnom proizvodnjom osigurati uštede, a u krajnjem
slučaju i zaradu.
Poznato je da su kod nas birokratske
procedure oko priključka energetski aktivnog čvora opsežne i komplicirane.
No, studenti Sveučilišta u Zagrebu okupljeni oko projekta Membrain concept
ne znaju za granice birokracije, pa je jedna
hrvatska aplikacija energetski aktivnog
čvora u kolovozu ove godine proradila - u
Parizu!
Dogodilo se to na međunarodnom natjecanju SOLAR DECATHLON EUROPE
2014 na kojem su svoja rješenja suncem
pokretanih kuća prikazala 22 sveučilišta
sa svih strana svijeta.
Slika 8.: Pretvorba energetskog čvora tipa 1 (dolje)
u energetski čvor tipa 2 (desno).
Kako se u izradu sustava napajanja
te kuće strujom tvrtka Schrack Technic
uključila svojom opremom za proizvodnju
i pohranjivanje struje iz fotonapona, detaljnjije ćemo opisati ugrađenu instalaciju
tj sustav napajanja Membrain concepta,
baziran na rješenju energetskog čvora
tipa 2.
Naprave li se u strukturi energetskog
čvora tipa 1 prikazanog shemom na slici
7. „male preinake“, moguće je od energetskog čvora tipa 1 oblikovati energetski
čvor tipa 2, što se najbolje vidi na slici 8.
Bit ovog prijelaza je da se fotonaponski
moduli priključuju preko mrežnog izmjenjivača na izmjeničnu sabirnicu trošila i
tako trenutno stavljaju energiju sunca na
raspolaganje trošilima, a bez međukoraka
spremanja u bateriju.
Na slici 9. prikazan je tipičan dijagram
potrošnje tipične kuće - zajedno s proizvodnjom energije iz sunčane elektrane.
Vidljivo je kako se vremenski periodi
maksimalne potrošnje i maksimalne
proizvodnje ne preklapaju. Uobičajeni
mrežni fotonaponski sustav s mrežnim
izmjenjivačem bi sav višak energije (žuto
9-10/14
GORE: Kuća
MEMBRAIN
KONCEPT
koju su projektirali
i izradili studenti i
studentice
zagrebačkih
fakulteta,
sastavljena u
Parizu i uspješno
aktivirana pri
otvorenju
svjetske izložbe.
Slika 9.: Tok energije u energetskom čvoru tipa 2, tijekom 24 sata, u danu s
prosječnim osunčanjem fotonaponskih modula.
označen) predao (nepovoljno prodao ili,
vjerojatnije, poklonio) u mrežu.
U energetskom čvoru tipa 2 to nije slučaj. Pametnije je energiju primarno spremiti u bateriju i iskoristiti je kasnije, onda
kada je potrebna i kada je na tržištu skuplja jer nema sunca. Postoji li višak energije koja nije potrebna bateriji, sve dok ima
sunca, predaje se izravno trošilima - bez
spremanja u bateriju.
Tek ako i nakon toga postoji višak, pušta
ga se u mrežu! Na taj se način poravnavaju i vrhovi potrošnje u elektroenergetskom
sustavu.
Sustav energetskog čvora tipa 2 spojen
je na javnu mrežu od jutra do večeri. To
znači da kroz sustav postoji izravna veza
javne mreže i trošila.
6
solarna struja (9)
Po danu se energija Sunca kroz mrežni
izmjenjivač primarno pohranjuje u baterije. Višak energije, koja ne treba bateriji u
procesu punjenja, prosljeđuje se prioritetno trošilima, a ako i njima trenutačno ne
treba, predaje se u mrežu.
Međutim, kad su baterije napunjene,
energija se prosljeđuje samo trošilima, a
višak se predaje u javnu mrežu.
Ako trenutačno nema trošila i baterije su
pune, sva proizvedena energija se predaje
u mrežu. Uvečer se sustav odspaja s mreže i „troši“ se prikupljena energija.
Autonomnu mrežu za napajanje trošila
stvara tada bidirekcijski pretvarač.
Kad se energija prikupljena tijekom dana
noću potroši, sustav se sam iznova spaja
na javnu mrežu. Naprimjer, kad je oblačno
ili su fotonaponski moduli pokriveni snijegom, tada se uvečer sustav ne odspaja
s javne mreže jer prikupljene energije za
noćnu potrošnju - naprosto nema.
Čeka se trenutak kada će se baterije
ponovno napuniti da bi se potom uvečer
sustav opet mogao odspojiti od mreže.
Sustav ima i mogućnost premošćenja
neočekivanih kratkotrajnih ispada mreže
na koju je spojen. U periodu ispada mreže
sustav predaje energiju iz baterija prema
trošilima, naravno samo ako ima spremljene energije u baterijama.
Na slikama 10. 11. i 12. prikazano je
nekoliko mogućih situacija u sustavu.
O energetski aktivnom čvoru tipa 2 već
smo pisali u Majstoru 5-6 2014. Prikazana
jedna realizacija tvrtke Schrack Technik u
Austriji. Schrack Technik je za Membrain
concept predložio studentima elektrotima rješenje osnovano na energetskom
čvoru tipa 2.
Na krov je postavljeno fotonaponsko
polje snage 5000 Wp, raspoređeno u četiri niza. Spojeno je na mrežni izmjenjivač
5000 VA kako pokazuje slika 13. Baterijska banka sadrži 4 baterije C20 od 220
Ah, 12 V. Kapacitet baterija i veličinu fotonaponskog polja ograničile su propozicije
tog svjetskog natjecanja.
Kuća je priključena na javnu mrežu preko odvodnika prenapona, glavnog zaštitnog prekidača, RCD-sklopke i dva mjerila
električne energije (P1 mjerilo primljene i
P2 mjerilo predane energije), kako to prikazuje slika 15.
Na slici 16. prikazan je spoj svih komponenti. Najvažniji dio je premosna sklopka
S4 koja omogućuje da kuća zaobiđe svu
pamet i radi izravno spojena na mrežu!
Dakle, uz uobičajenu stabilnost mreže,
nikad se ne bi smjelo dogoditi da kuća
ostane bez struje - bez obzira na „stanje
ispravnosti elektronike“. To je važno za
one strašljive!
7
Slika 10. Sunca ima više od potrebe
baterija i trošila ⇒ energija ide u mrežu.
Sunca ima više od potrebe trošila,
baterija je puna ⇒ energija ide u mrežu.
Slika 11. Sunca ima, baterija je puna,
nema trošila ⇒ sva energija ide u mrežu.
Sunca ima, javna mreža u kvaru - energija
ide u trošila i bateriju. Ako je baterija
puna, smanjuje se proizvodnja energije.
Slika 12. Noć, sustav se odspaja s mreže,
baterija napaja trošila - dok ima energije.
Noć, baterija prazna... Sustav se sam
spaja na mrežu, a mreža napaja trošila.
Slika 13.: Fotonaponsko polje,
string box i mrežni izmjenjivač
u kući Membrain concept.
Nakon konačne razrade projekta
ugrađeno je više manjih FN-panela,
no instalirana snaga nije promijenjena.
9-10/14
solarna struja (9)
Studenti su Membrain concept sagradili dvaput. Najprije u
praznoj hali na Zagrebačkom Velesajmu, a zatim, nakon...
... rastavljanja i prijevoza do Pariza, na izložbenom prostoru Dekathlona.
Kuća je sada u Zagrebu i čeka novo sastavljanje. Zaista, veliki pothvat!
Slika 14.: Baterijska banka i bidirekcijski izmjenjivač Membrain concept kuće
Sama trošila kuće su priključena opet preko glavnog
zaštitnog prekidača i RCDsklopke. Posebno se mjeri
potrošnja kuće preko mjerila
P4, a posebno proizvodnja
mrežnog izmjenjivača preko
mjerila P3.
Prateći 4 mjerila moguće je
prikazati tok energije kroz dan
i noć, a što je bila jedna od
propozicija natjecanja.
Bilo je vrlo važno da kuća što
više energije proizvede sama,
ali i da je što manje vraća u
mrežu. Ipak, kad je vraća u
mrežu to mora biti u vrijeme
kad tu energiju mreža treba,
dakle u jutarnjim i večernjim
satima. Upravo takvo funkcioniranje sustava omogućuje
energetski čvor tipa 2.
Slike 13., 14., 15. i 16. prikazuju sheme s ugrađenom fotonaponskom opremom na koji-
9-10/14
Slika 15. Priključak na javnu mrežu.
Slika 16. Povezivanje komponenti preko premosne sklopke
8
solarna struja (9)
ma je sve što se krije u energetskom srcu
kuće Mebrain concept. Zbog preglednosti, sa shema je izostavljen zaštitni vodič.
Dakako, na shemama je samo dio instalacija vezanih na fotonaponski sustav i
pohranu električne energije. Međutim, u
kući ima i mnogo ostale tehnike i nužnih
instalacijskih sustava s kojima taj objekt
funkcionira u skladu s okolinom i potrebama stanara.
Projekt je ostvarila velika grupa mladih
ljudi uz uspješno sudjelovanje nekoliko
iskusnijih koji ih nisu zakočili ni obeshrabrili. Ta je sinergija u mnogočemu jedinstvena i pokazuje smjer kojim bi mladi
ljudi mogli brže usvojiti nova znanja, iskustva i nove tehnologije. Prije svega, riječ
je o interdisciplinarnom razvoju jedne zamisli koja je, uza sve izmjene i prilagodbe,
uspješno privedena optimalnoj realizaciji.
Slike na ovoj stranici prikazuju tek djelić
aktivnosti koje su omogućile da složeni
mehanizam Membrain concepta profunkcionira i u parku pokraj Versaillesa.
Od nekoliko specijaliziranih timova
ovdje su samo slike nekoliko članova tzv.
elektrotima koji je bio izravno uključen u
izradu energetskog čvora tipa 2.
Nakon višemjesečnog rada uz golem
psihički i fizički napor, upornošću, strpljenjem i fleksibilnom organizacijom, studenti su ostvarili zaista značajan projekt.
Nameće se i nekoliko zaključaka:
o Primijenjeno rješenje napajanja
Elektrotim
koji je ovom
objektu
ugradio
energetsko
solarno
srce i
krvotok...
9
Ivana Krželj
Mateja Novak
solarne kuće je moderno je i apsolutno
suvremeno, što su potvrdili mnogi strani
stručnjaci za vrijeme obilaska kuće.
o Jednostavnost priključenja ove kuće
na javnu mrežu u Hrvatskoj ravna je jednostavnosti priključenja broda sa solarnim
panelima u našim marinama. No, tamo
nitko ne pita je li brod aktivan energetski
čvor ili samo pasivno trošilo. Možda će se
netko nakon ovoga sjetiti da i priključene
brodove treba unijeti u godišnje planove
i kvote za dozvolu legalnog priključka proizvođača električne
energije na mrežu!
o Entuzijazam, pozitivna energija i druženje s timovima iz 22
sveučilišta sa svih strana svijeta
tijekom Decathlona 2014. ostavili su trag na sudionicima, a
budućnost će pokazati koliko je
dubok.
o Kako su mnogi sudionici
izložbe dobili i ponude stranih
kompanija za posao, jasno je
da su tvrtke ovu izložbu iskoristile i za lov na one koji nove
tehnologije već poznaju. Možemo li ove
visokoškolovane i sposobne mlade ljude
zadržati u Hrvatskoj kako bi ovdje ostvarili
svu svoju kreativnost i talente - najvažniji
je zadatak nakon ovog događanja.
o Schrack Technik je ponosan što je
imao priliku pomoći tim mladim ljudima
da u nekoliko mjeseci praktično isprobaju
tehnička rješenja kojima pripada budućnost i osjete snagu svojih krila.
Nadamo se da će njihovo znanje i iskustvo bitno utjecati da i Hrvatska, obasjana
s toliko sunca, prihvati čiste i prirodne
izvore energije. (jz)
Za sljedeće nastavke ove serije u Majstoru
pripremamo opis novog nadzornog panela,
fotonaponskih modula, pribora za električko spajanje modula (kabeli i konektori),
pribora za fizičku montažu modula, RCDsklopke, prenaponske zaštite…
9-10/14
solarna struja (9)
9-10/14
10