PRIMJER ZA ZIMSKO PROMIŠLJANJE

solarna struja 11
Schrack Technik: Projektiranje otočnog fotonaponskog sustava
PRIMJER ZA ZIMSKO
PROMIŠLJANJE
Nedavno, u prosincu 2014., u sklopu aktivnosti Studentske udruge za
promicanje energetske učinkovitosti SUPEUS na zagrebačkom Fakultetu
elektrotehnike i računalstva (FER) održana je radionica s temom Projektiranje
otočnih fotonaponskih sustava, a tvrtka SCHRACK TECHNIK d.o.o. predstavila
je studentima i praktičan primjer projektnog zadatka tipičnog za pripremu
izvedbe fotonaponskog sustava.
Zbog djelotvornije razrade pojedinih segmenata projekta, stotinjak sudionika
podijeljeno je u dvadesetak manjih grupa. Bili su tu studenti elektrotehnike,
strojarstva, arhitekture i građevine... Iako ih nitko nije prisiljavao da dođu na
radionicu, a nisu se dijelile ni ocjene ni bodovi, odaziv nas je iznenadio. Očito,
željeli su čuti nešto novo ili barem na novi način, a pritom se okušati u rješavanju
vrlo konkretnog projektnog zadatka. Bio nam je pravi izazov prenijeti znanje i
iskustvo studenticama i studentima koji će za koju godinu postati inženjeri...
N
a predavanju je predstavljeno
konkretno rješenje primijenjeno
na kući u blizini Vodica koje već
tri godine uspješno proizvodi struju...
U zadatku za projektiranje zadan je sličan sustav, ali s djelomice izmijenjenim
brojkama. Upravo taj projektni zadatak
1
opisat ćemo i u ovom članku. Vjerujemo
da i čitatelje Majstora, kao i studente,
zanima proces kojim se od zamisli stiže
do učinkovitog fotonaponskog sustava,
bez obzira na spoj raznih tehničkih disciplina. Upravo bi se tijekom zime moglo naći vremena za čitanje i detaljnije
1-2/15
solarna struja 11
Slika 1.: Komponente
otočnog fotonaponskog
sustava
upoznavanje sa sustavom za koji inače
vlada veliko zanimanje. Prilika je da na
stvarnom primjeru pogledamo cjelinu,
sa svim parametrima koji određuju
uspješan pogon.
Sve je jednostavnije kad se unaprijed
poznaju nužni detalji i parametri prema
kojima se planira i projektira sustav
prilagođen stvarnim zahtjevima - makar
i na idejnoj razini. Za čitatelje Majstora
ovaj put smo pripremili putovanje od
zamisli do realizacije - pa čak i cijena.
Da bi sve bilo lakše, a dijelovi sustava razumljiviji po svojim funkcijama i
međusobnim vezama, sve smo opisali
postupno, u šest koraka.
Zatreba li vam više, znajte da vam je u
tomu znanje i iskustvo kojim raspolaže
SCHRACK TECHNIK uvijek nadohat
ruke!
Zimski su mjeseci pravo vrijeme da
razmislite o pothvatu kojim biste besplatno sunce mogli pretvoriti u vlastiti
energetski izvor visoke autonomije.
Ako ste vješti, mnogo toga mogli biste
napraviti i sami, no najvažnije je znati
što vam treba, što želite i što procjenjujete kao moguće. Ne zaboravite da
svaki priključeni modul odmah proizvodi struju, a moguće su i razne kombinacije - baš po vašoj mjeri.
U dosadašnjim nastavcima ove serije
prikazani su razni gotovi sustavi sa svim
svojim sastavnim dijelovima i pravilima
za oblikovanje cjeline od raznih elemenata.
Membrain kuća u Parizu 2014. godine.
Na slici 1. prikazani su osnovni elementi otočnog fotonaponskog sustava
gdje je kao pomoćni izvor spojen generator kojim se postže stopostotna pouzdanost pouzdanost napajanja objekta
energijom. Dakako, to nije luksuz jer
hladnjaci nerado ostaju bez napajanja!
Kada se iz bilo kojeg razloga baterije
privremeno iscrpe, automatski se uključuje generator kao dodatni ili vanjski
izvor. Generator se uključuje i u trenutku
kad je trenutna kućna potrošnja veća
od projektirane. Vrlo slično rješenje
prikazali smo opširnije u Majstoru 9/102014., u opisu studentskog projekta
Membrain u okviru međunarodnog
natjecanja SOLAR DECATHLON 2014
u Parizu, gdje je za pomoćni izvor na
raspolaganju bila javna mreža.
Prvi korak:
Definiranje potrošnje objekta.
Projektiranje uvijek započinjemo od
želja investitora.
U ovom slučaju od želje za određenom dnevnom količinom raspoložive
energije. Zbog jednostavnosti projektiramo jednofazni sustav, no najprije definiramo snagu trošila i vrijeme u kojem
trošila rade.
Energija potrebna trošilu (Wh) je
umnožak snage trošila (W) i vremena
njegove uključenosti (h).
Sva trošila i vrijeme njihove uključenosti upisujemo u tablicu (dolje).
Naprimjer, za neka trošila poput perilica
znamo da imaju snažan grijač, no taj
grijač nije uključen cijelo vrijeme. Zato u
tablicu dodajemo i koeficijent „od maksimalne snage do srednje snage“.
Tablica 1.: Primjer definiranja
dnevnih potreba za energijom.
1-2/15
2
solarna struja 11
Tako bi perilica s 1200 W koja je dnevno uključena 3 sata potrošila 1200 x 3 =
3600 Wh, no kako grijač ne radi stalno,
potrebna energija je ipak nešto manja:
3600 x 0,7 = 2520Wh.
Kada obiđemo kuću i popišemo sva
trošila i njihovu potrošnju, zbrajanjem
na dnu tablice dobivamo maksimalnu
snagu koju objekt u nekom trenutku
može zahtijevati. Tu je i ukupna energija potrebna za jedan dan rada objekta.
Pritom obvezno treba uzeti u obzir
da izmjenični jednofazni motori mogu
kratkotrajno povući i mnogostruko više
od svoje nazivne snage!
U pravilu to ne predstavlja poteškoću jer bidirekcijski pretvarač može
kratkotrajno, tijekom 60 sekundi, dati i
dvostruko više od svoje nazivne snage.
Nazivna snaga je ona snaga koju bidirekcijski pretvarač može davati trajno, a
povremeno uključeni motor nekog stroja sigurno nije i najveći potrošač u kući.
Drugi korak:
Osnovni parametri sustava
Kad ustanovite broj i snagu svih trošila
te najduža trajanja njihovog uključenja,
dobit ćete sliku o njihovoj maksimalnoj
snazi i energetskim potrebama nekog
objekta tijekom jednog radnog dana.
Pritom se bez skanjivanja morate hrabro suočiti baš sa svim trošilima.
Jer, da biste zadovoljili i najveće energetske potrebe, otočni sustav treba
prilagoditi tim zahtjevima. To je jedino
pouzdano mjerilo za određivanje njegovih osnovnih parametara. Za uspostavu
optimalnog odnosa raspoložive snage i
trošila u nekom vremenu, nije dovoljna
linearna usporedba “ulaza i izlaza”.
Tablica 2 prikazuje nam osnovne
parametre koji određuju buduću konfiguraciju sustava. Izabire se:
o napon akumulatora,
o projektirani stupanj pražnjenja
akumulatora,
o stupanj korisnog djelovanja u
Tablica 2.:
Izbor osnovnih parametara sustava
3
o
o
o
procesu punjenja akumulatora,
trajanje autonomije sustava,
prihvatljivo trajanje samooporavka sustava i
koeficijent korištenja objekta.
Pri izboru napona akumulatora nužno
je pripaziti da odgovara višekratniku
broja 12, a samo u iznimnom slučaju
i višekratniku broja 2. To je zbog tehnologije akumulatora koji su najčešće
jedinice od 12V koje međusobnim
spajanjem u seriju mogu ponuditi i viši
napon - 24V ili 48V.
O akumulatorima u manjim i većim fotonaponskim sustavima opširnije smo i
detaljnije pisali u ranijim nastavcima ove
serije u Majstoru.
Što je veći napon akumulatora to su
manje struje u sustavu. A uz manje struje treba i manji presjek kabela...
Približno, za istosmjernu struju (DC)
vrijedi jednostavno pravilo po kojemu dozvoljeno opterećenje struje po
četvornom milimetru presjeka kabela
(mm2) iznosi 2 Ampera, tj. 2A/mm2.
No, važno je ustanoviti - gdje je stvarna granica za prijelaz s 12 V na 24 V,
odnosno na 48 V napona akumulatora,
a time i odabir odgovarajućeg bidirekcijskog pretvarača?
Uobičajeno je da se do 1,2 kW nazivne snage izmjeničnih trošila može
primijeniti akumulator s naponom 12 V (i
strujom na DC strani oko 100 A).
Za više od 1,2 kW, pa do maksimalno
5 kW nazivne snage trošila ugrađuju se
akumulatori 24 V (struje na DC strani do
200A).
No, iznad 5 kW, pa do 10 kW nazivne
snage trošila, obvezno se primjenjuje
48 V (struje na DC strani do 200 A).
U našem konkretnom slučaju, na
primjeru kuće u Vodicama, izabran je
napon akumulatora 24V.
Akumulatori se ne smiju prazniti ispod
određene razine jer promjene na njima
postaju nepovratne i fatalne. Podatak o
tome valja uzeti iz tehničkih uputa proizvođača akumulatora.
Naprimjer, broj tz u iznosu 0,2 značio
bi da se akumulator smije prazniti do
20% svog kapaciteta.
U našem primjeru preuzet je tz = 50%.
To znači da ćemo akumulatore prazniti
do polovice njihovog kapaciteta čime,
teorijski, osiguravamo trajnost akumulatora od najmanje 5-7 godina.
U procesu punjenja akumulatora neće
se moći uskladištiti sva energije privedena do njegovih stezaljki. Stoga trebamo odrediti stupanj korisnog djelovanja
pri punjenju akumulatora ηAh.
Broj ηAh u iznosu 0,9 znači da će se
svega 90% privedene energije zaista
uskladištiti u akumulatoru. I taj podatak
treba preuzeti od proizvođača akumulatora.
Trajanje autonomije nA govori nam
koliko će dana potrošnje biti pokriveno
iz akumulatora u slučaju da nije moguće
dopunjavanje baterije, primjerice za
jako oblačnog vremena ili kvara na fotonaponskim modulima.
Trajanje oporavka sustava nE izražava se u danima.
Ako se sustav isprazni do dozvoljene
razine akumulatora, taj broj pokazuje
za koliko je dana projektiran očekivani
Slika 2.: Spoj akumulatora u
tzv. banku akumulatora
Tablica 3.:
Proračun kapaciteta akumulatora i dnevnog punjenja
1-2/15
solarna struja 11
oporavak sustava do razine od 100%
napunjenosti - uz projektiranu potrošnju
tijekom tog radoblja.
Taj podatak (nE) je itekako važan, jer
izravno utječe na broj fotonaponskih
modula koji moraju osigurati dodatno
punjenje akumulatora, tj. proizvoditi
više energije od one koju planiramo
dnevno potrošiti. Time bi se sustav
uz projektiranu potrošnju i uz stupanj
korisnog punjenja akumulatora iz FN
modula uredno oporavio, upravo u razdoblju od nE dana.
Koeficijent hB je koeficijent korištenja. On pokazuje koristi li se energija iz
akumulatora kontinuirano (tada je koeficijent = 1) ili, naprimjer, samo preko vikenda, kad bi taj koeficijent iznosio 2/7.
Treći korak:
Proračun kapaciteta
akumulatora i dnevnog punjenja
Dakle, u prvom koraku izračunavaju
se potrebe za energijom i određuju
osnovni parametri sustava, a u drugom
koraku proračunava se kapacitet akumulatora.
Dnevna potreba za energijom izražena u Wh svodi se preko napona akumulatora na dnevno potrebne ampersate
(Ah) koje mora osigurati akumulator
(drugi redak Tablice 3.).
U trećem retku tablice 3. uzima se u
obzir i željeni broj dana autonomije sustava, objašnjen u drugom koraku.
Sad je jasno da povećanje broja dana
autonomije sustava povećava kapacitet
baterija, odnosno, u konačnici, i cijenu
sustava. Zato smo u ovom slučaju
izabrali samo jedan dan autonomije
Četvrti korak:
Proračun broja potrebnih modula
Kad su određene potrebe za dnevnom količinom energije u prvom koraku,
zatim osnovni paramteri sustava u
drugom koraku te kapacitet baterije i
energija potrebna za dnevno punjenje
baterija u trećem koraku - vrijeme je da
u četvrtom koraku odredimo i broj potrebnih fotonaponskih modula.
Slika 3.: Od fotonaponskog modula do
fotonaponskog polja (postrojenja).
sustava.
U četvrtom retku tablice 3. pretpostavili smo da akumulator zbog održanja životnog vijeka želimo prazniti samo
do polovice kapaciteta.
Kapacitet realnog akumulatora je tako
došao do 833 Ah. To će u konkretnom
slučaju značiti da 4 baterijska sloga
po 24V/220Ah spojena u paralelu daju
ukupno 24V/880Ah (slika 2.).
Na slici 2. prikazan je spoj pojedinih
akumulatora u baterijskoj banci.
Slijedom toga određuje se i potrebno
dnevno punjenje QL, odnosno energija
u Ah koja dnevno mora stići do stezaljki
akumulatora. Time se osigurava projektirana potrošnja iz akumulatora.
QL je ključan podatak u daljnjem proračunu jer određuje koliko energije moramo dobiti iz fotonaponskih modula, a
time se, nakraju, određuje i broj modula.
Kako je vidljivo u našem konkretnom
primjeru, prema 5. retku tablice 3., da
bismo iz akumulatora mogli „potrošiti“
417 Ah, na stezaljke mu dnevno moramo dovesti punjenje od 509 Ah.
Tablica 4.
Očekivana dnevna
proizvodnja energije
iz 1 kWp fotonaponskih
modula na poznatoj
lokaciji, uz unaprijed
određeni orijentaciju i
nagib modula, prikazano
po mjesecima.
Ed - Očekivana dnevna
proizvodnja (kWh) iz 1 kWp
modula.
Em - Očekivana mjesečna
proizvodnja zkWh) iz 1 kWp
modula.
Hd - Prosječno dnevno
osunčanje primljeno po
kvadratnom metru modula
(kWh/m2)
Hm - Prosječno mjesečno
osunčanje primljeno po
kvadratnom metru modula
(kWh/m2)
1-2/15
Spajanjem fotonaponskih modula
u seriju dobiva se niz modula (engl.
string). Takvim spajanjem u seriju zbrajaju se naponi modula u nizu, ali uz zadržavanje iste struje koja protječe kroz
sve module.
Koliko modula možemo spojiti u niz,
odredit će maksimalan dozvoljeni ulazni
napon uređaja na koji se moduli priključuju.
Međutim, spajanjem nizova u paralelu zadržava se napon niza, a zbraja
se struja nizova. Koliko se nizova smije
spojiti u paralelu odredit će maksimalna
ulazna struja uređaja na koji se moduli
priključuju.
Nekoliko nizova spojenih paralelno
tvori fotonaponsko polje, odnosno
fotonaponsko postrojenje, kako je to
prikazano na slici 3.
Za sustav projektiran u našem primjeru zasada znamo da prema akumulatoru trebamo dnevno dovesti 509 Ah.
Za pretvaranje sunčevog svjetla u
električnu energiju primijenit ćemo
fotonaponske module snage 250 Wp,
opisane u prošlom nastavku serije.
Također, pretpostavit ćemo da nam 10
modula spojenih u niz (string) osigurava
snagu fotonaponskog polja od 2500 Wp
(10 x 250 Wp ).
Za generator kao dodatni ili povremeni vanjski izvor odredili smo da će imati
snagu približno jednaku snazi fotonaponskog polja. Stoga je izabran generator snage 3000 VA - uz pretpostavljeni
jednosatni (1h) dnevni rad. Time će ukupni dnevni doprinos generatora biti oko
3000 Wh.
Iz javnog internetskog servisa PVGIS
(http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/), spomenutog u prošlom nastavku serije,
došli smo do podatka s koliko kWh u
pojedinom mjesecu možemo računati
na ciljnoj lokaciji Vodica. Dakako, uz
unaprijed zadanu orijentaciju i nagib
modula s visokim stupnjem točnosti
znat ćemo i koliko može proizvesti 1
kWp instaliranih fotonaponskih modula.
Sve što smo dosad opisali u četvrtom
koraku vodi nas prema tablici 5. U njoj
4
solarna struja 11
su prikazani svi podaci koji određuju
naš fotonaponski sustav projektiran
upravo za kuću u Vodicama.
Tablica je dvodijelna i prikazuje dvije
faze u izračunavanju svih podataka nužnih za oblikovanje djelotvorno sustava.
Tako ćete lakše uočiti podatke do kojih
možete doći izravno, na osnovu mjerenja koje su umjesto vas napravili drugi,
pa ih lako možete preuzeti iz aplikacije
na spomenutoj internetskoj adresi.
Pritom podatke pod 1. i 2. unosite Vi,
a sve ostalo ostalo predlaže aplikacija!
Osam je podataka na osnovu kojih
su u tablici 5. izrađeni proračuni:
1. Mikrolokacija objekta: okolica
Vodica.
2. Orijentacija objekta: jugoistok, 35
stupnjeva otklonjeno od juga, nagib
modula 30 stupnjeva.
3. Baza korištena za proračun dobivene električne energije: PVGIS-CMSAF.
4. Nazivna snaga fotonaponskog
postrojenja: 1 kWp
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
1
2
3
4
5
6
5. Očekivani, pretpostavljeni, gubici
uzrokovani utjecajem temperature
okoline: 10%
6. Očekivani, pretpostavljeni gubici
zbog refleksije površina: 2.7%
7. Ostali pretpostavljeni gubici
(kabeli, spojnice, izmjenjivač): 14.0%
8. Pretpostavljeni, očekivani zbirni
gubici na kompletnom fotonaponskom sustavu: 24.7%.
Tablica 5. prikazana je u dvije varijante
gdje i gornji i donji dio imaju jednake
osnovne podatke i formule, no u gornjem su dijelu podaci koje upisujete na
osnovi zadanih parametara određnih
projektom, dok su u donjoj, popunjenoj
tablici upisani i svi izvedeni podaci na
osnovi izračuna prema formulama.
Za početak, u tablicu 5., u siva polja
unijet ćete dosad poznate veličine:
o snagu modula,
o napon akumulatora,
o broj modula u stringu,
o potrebno dnevno punjenje u Ah, (određeno u drugom koraku),
iz pomoćnog izvora u Wh te
o energiju u Wh koju je u jednome danu
moguće dobiti iz 1 Wp fotonaponskih
modula.
Ostali, neispunjeni reci tablice 5 (donji prikaz) izračunat će se iz polaznih
podataka prema formulama u prvom
(lijevom) stupcu.
Račun se provodi za sve mjesece.
Energiju pomoćnog izvora od 3000
Wh izražavamo u ampersatima (Ah) koji
će u biti poslani akumulatoru iz generatora (QH; redak 7.).
Pritom se uzima 10% veći napon baterije (1,1 US) jer to odgovara stvarnom
stanju gdje se akumulator uvijek puni na
višem naponu nego što mu je nazivni
napon!
U retku 8. definiramo koliko ampersati
(Ah) mora biti proizvedeno iz fotonaponskih modula QPV - tako da se od
dnevno potrebne energije punjenja
akumulatora QL (izračunate u drugom
koraku) oduzme energija koja će biti
o energiju
Tablica 5.: Proračun broja potrebnih modula - prva faza.
Tablica 5.: Proračun broja potrebnih modula - druga faza.
Ovdje prema formulama u lijevom dijelu tablice izračunavamo
sve parametre s kojima dobivamo optimalan rezultat usklađen
s potrebama, željama i mogućnostima investitora.
7
8
9
10
11
12
5
1-2/15
Foto: SCHRACK TECHNIK
solarna struja 11
GORE: Malo veći otočni sustav s dva
stringa po devet modula.
1-2/15
proizvedena u generatoru QH.
U retku 10. računamo koliko se energije EDC-S izražene u Wh može dnevno
dobiti iz jednog stringa koji sadrži nMS
fotonaponskih modula.
U 11. retku izražavamo dnevnu energiju proizvedenu iz jednog stringa (Wh
iz 10. retka) - u Ah.
Iznose navedene u zadnjem, 12. retku
tablice 5., dobivamo tako da podatke o
energiji koju moraju proizvesti fotonaponski moduli (QPV - 8. redak) podijelmo
s brojkom za energiju koju može proizvesti jedan string (QS - 11. redak).
Dobiveni broj nS je broj stringova koji
mogu proizvesti potrebnu energiju QPV.
Istodobno, taj najdonji redak tablice 5
zorno nam pokazuje koliko nam stringova (a time i modula) treba u pojedinom mjesecu da bismo ostvarili željenu
proizvodnju energije iz fotonaponskih
modula i time uspješno pokrili projektiranu potrošnju.
Također, iz tablice 5. razabiremo da
otočni fotonaponski sustav koji ima 1
string može pokriti potrebe objekta od
travnja do rujna, uz uključivanje generatora do 1 sat na dan. Kad bismo htjeli
pokriti cijelu godinu, morali bismo ili
produžiti rad generatora ili povećati broj
stringova s jednoga - na dva ili tri.
No, za pokrivanje cijele godine bilo bi
dobro analizirati i specifičnosti trošenja
energije u hladnijim mjesecima.
To je trenutak kad u procjenu obvezno
uključujemo investitora i s njim razgovaramo što i koliko je u stvari spreman
platiti! U ovom opisu našeg primjera
namijenjenog objektu u Vodicama za-
Slika 4.: Usklađenje napona fotonaponskih modula i ulaza izmjenjivača
državamo se samo na jednom stringu
s 10 modula koji pokriva projektirane
energetske potrebe objekta od travnja
do rujna, uz predviđen jednosatni dnevni rad generatora.
Peti korak:
Provjera usklađenosti
komponenata
Dosad smo definirali sljedeće komponente:
o broj potrebnih fotonaponskih modula,
o organizaciju 10 modula u jedan string i
o baterijsku banku 880Ah, 24V.
Sad moramo odabrati mrežni izmjenjivač na koji ćemo priključiti fotonaponske module. Kako je poznata snaga
modula 2500 Wp, optimalan je mrežni
izmjenjivač 2500 VA do 3000 VA.
6
solarna struja 11
Nije dobro pretjerivati sa snagom
izmjenjivača u odnosu na snagu fotonaponskog polja, jer to naprosto nema
smisla. Naime, pri znatno većoj snazi
izmjenjivača u odnosu na fotonaponsko
polje - smanjuje se i stupanj korisnog
djelovanja sustava!
Međutim, izuzetno je važno osigurati
da napon niza (stringa) bude manji od
ulaznog napona izmjenjivača.
Na osnovi podataka o fotonaponskom
modulu provjerava se napon pri najvećem osunčanju i pri najnižoj temperaturi
modula u radu (iako se, srećom, ta dva
stanja nikad ne događaju istodobno!).
Pri takvim ekstremnim uvjetima bilo
bi dobro da napon niza bude što bliži
maksimumu dozvoljenog ulaznog napona mrežnog izmjenjivača, no ta se
granica nipošto ne smije prijeći. Jer,
izmjenjivač nema zaštitu od previsokog
napona na ulazu i taj se njegov dio može lako štetiti.
U praksi, pri maksimalnom osunčanju
i minimalnoj radnoj temperaturi izabranog modula od 250 W, napon iz pojedinog modula neće prijeći 40 V, a time
ni napon niza od 10 modula neće prijeći
Slika 5.: Bidirekcijski pretvarač kao
punjač baterija.
7
400 V. Kako je ulazni napon izmjenjivača 500 V, niz od 10 modula moguće je
bez problema priključiti na izmjenjivač.
Uz pravilno odabrani napon, treba
osigurati da i struja modula (odnosno
niza ili paralelnih nizova) bude niža od
maksimalno dozvoljene struje ulaznog
dijela odabranog mrežnog izmjenjivača.
Ako je mrežni izmjenjivač jednake ili
malo veće snage od snage fotonaponskog polja, većinom se taj povoljan
odnos održava automatski.
Za sustav u našem primjeru izabran je
mrežni izmjenjivač od 2500 VA.
Na redu je izbor bidirekcijskog
pretvarača, uređaja koji smo detaljno
opisali u ranijim nastavcima serije.
Kako u sebi objedinjuje i punjač baterija i izmjenjivač, ključan je element
koji omogućuje fleksibilnu prilagodbu
sustava raznim vanjskim utjecajima, ali
i stvarnim potrebama tijekom pogona.
Izbor bidirekcijskog pretvarača određuje istosmjerni napon akumulatorske
banke, u našem primjeru 24 VDC.
Punjač bidirekcijskog pretvarača mora osigurati potrebnu istosmjernu struju
punjenja akumulatora, a to je približno
od 10% do 15% njegovog kapaciteta
(slika 5.). U ovom primjeru bidirekcijski
pretvarač mora osigurati istosmjernu
struju punjenja od 90 A do 140 A.
Kad u objektu trošila nisu aktivna, a
baterija je prazna (energiju se ne može predati generatoru!), bidirekcijski
pretvarač mora propustiti cjelokupnu
snagu fotonaponskog polja.
Smjer energije - uz neaktivna trošila
pri punom osunčanju fotonaponskih
modula - prikazan je na slici 6.
Kad bi fotonaponsko polje bilo veće
snage od snage koja može proći kroz
punjač, dogodila bi se prorada zaštite
punjača.
Prorada zaštite punjača u uvjetima
najvećeg osunčanja znači da baterije
nije moguće puniti upravo u vrijeme kad
sunca ima najviše - što zasiguno nije
optimalno rješenje...
Snagu punjača provjerava se množenjem napona punjenja akumulatora
(koji je malo viši od nazivnog napona
akumulatora, oko 28 V za bateriju od 24
V) s maksimalno dozvoljenom trajnom
strujom punjača.
Iz tehničkih podataka bidirekcijskih
pretvarača Multiplus vidljivo je da se
akumulatoru od 24 V nude dvije jedinice:
o Multiplus 24 V / 3000 VA / struja punjača 70A i
o Multiplus 24 V / 5000 VA / struja punjača 120A.
Po kriteriju iznosa struje punjenja od
90 A do 140 A treba izabrati jedinicu od
5000 VA koja može dati struju punjenja
Slika 6.: Provjera mogućnosti prolaska
snage fotonaponskog polja kroz
punjač prema baterijama.
1-2/15
solarna struja 11
akumulatora od 120 A. Snaga punjača
te jedinice je 120 A x 28 V = 3360 VA,
što je više od 2500 VA snage iz fotonaponskog polja.
Dogodi li se da istodobno imamo
ispražnjenu bateriju i neaktivna trošila,
Multiplus 5000 će u tom slučaju bez
problema propustiti prema baterijama i
svu snagu fotonaponskog polja.
Također, važno je provjeriti može li
sustav u cjelini, s izabranim bidirekcijskim pretvaračem, na trošilima osigurati
trajnu snagu zahtijevanu projektom.
Prisjetimo li se prvog koraka gdje smo
spomenuli kako se istodobno može dogoditi da nam se na objektu uključe sva
trošila, s maksimalnom snagom (prema
proračunu) od 6 kW, tada naš izabrani
bidirekcijski pretvarač od svega 5 kVA
može ipak nakratko dati i dvostruko
više od svoje nazivne snage.
Međutim, zatreba li zaista trajna snaga veća od 5 kW, sustav će automatski
sam uključiti generator - kao dodatni
vanjski izvor.
Naime, bidirekcijski pretvarač ima u
sebi transfer-sklopku koja u takvom
slučaju omogućuje predavanje pune
snage generatora (3000 VA) prema trošilima - uz istodobno predavanje 5000
VA iz baterija. Dakle, pokriće trajne snage trošila od 6 kW je neupitno, tim više
što bidirekcijski pretvarač može kroz 60
sekundi dostaviti i dvostruku nazivnu
snagu, dakle 10 kW (slika 7.).
Zajedno s 3 kW dodatne snage iz
generatora bit će to će sasvim dovoljno
i za kratkotrajne zalete motora koji se
uključuju na pojedinim na uređajima u
objektu (rashladni kompresori, motori
perilica...).
Nakraju, slijedi i provjera usklađeno-
sti akumulatora i bidirekcijskog pretvarača - kroz rad izmjenjivača unutar
bidirekcijskog pretvarača.
Kako smo u ranijim nastavcima opisali, akumulator određenog kapaciteta
definira i maksimalnu snagu izmjenjivača koji je sastavni dio bidirekcijskog
pretvarača. U primjeni, maksimalna
snaga tog izmjenjivača mora biti tako
odabrana da ne utječe štetno na životni
vijek akumulatora. Ponovimo:
o Priključimo li na akumulator „prejaki“ izmjenjivač, on će ubrzano trošiti i
stariti bateriju.
o Priključimo li pak na bateriju „preslabi“ izmjenjivač može se dogoditi da
u trajnom radu, pri maksimalnom opterećenju, nećemo pokriti sve potrebe
trošila.
Općenito, vrijedi pravilo:
kapacitet baterije (Ah) > 5h x Pizmj / Ubat
Bidirekcijski pretvarač u našem primjeru ima ugrađeni izmjenjivač koji trošilima može trajno davati 5000 VA, dok
bi akumulator na koji je spojen morao
imati najmanji kapacitet od:
5h x Pizmj/Ubat = 5x5000 / 24 = 1042 Ah
Slika 7.: Provjera osiguranja
maksimalne trajne snage trošila
1-2/15
Kako u sustavu koji opisujemo imamo
akumulator od 880 Ah, izmjenjivač koji
bi trošila trajno hranio s 5000 VA značajno bi ubrzao starenje baterija.
Očito, jedini izlaz iz te neugodne situacije bilo bi ograničenje potrošnje iz
baterije, čime bi se i maksimalna snaga
trošila ograničila na 4000 VA.
Kad bismo trošila u trajnom radu
8
solarna struja 11
ograničili na snagu od 4000V A, zadovoljili bismo nužan uvjet:
kapacitet baterije = 880 Ah > 5h x Pizmj
/ Ubat = 5 x 4000 / 24 = 834 Ah
Slika 8.: Projektirani sustav kakav
smo opisali u našem primjeru za
objekt u Vodicama.
To znači da izmjenjivač valja tako
podesiti da iz baterija trajno crpi najviše
4000 VA, a čim zatreba veća snaga, automatski će se uključiti generator.
Kratkotrajna, jednominutna opterećenja do 5000 VA (kolika je nazivna snaga
bidirekcijskog pretvarača) nisu bitna za
životni vijek baterije i smiju se događati.
Već smo spomenuli da izmjenjivač
bidirekcijskog pretvarača može tijekom
60 sekundi dati i dvostruku snagu od
nazivne, dakle do 10 kW, što također
neće smanjiti životni vijek baterija.
Time smo u cijelosti definirali i uskladili sve komponente sustava koji je
prikazan na slici 8.
Tablica 6.: Cijene glavnih komponenti sustava
Korak 6.:
Susret investitora s realnošću
Ovaj je korak sigurno najinteresantniji.
Svaki se investitor mora zapitati: Koliko
me to zapravo košta u izgradnji, koliki
je trošak održavanja i konačno - kolika
je zapravo cijena 1 kWh iz tog sustava?
Krenimo redom: U tablici 6. je pregled
glavnih komponenti sustava.
Dakako, treba dodati i vrijednost rada
i znanja, potrošni materijal, poneki dodatni element koji uvjetuje lokacija, no
tablica ipak daje okvir za razmišljanje.
Prema tablici 6., cijena novog postrojenja opisanog na ovim stranicama
iznosi 84.643 kn.
Pretpostavimo li da sustav radi 15
godina, da baterije (akumulator) treba
zamijeniti svake 3 godine, što u navedenom razdoblju pretpostavlja četiri
zamjene:
4 zamjene x 8 kom x 300€ = 9.600 €;
9.600€ x 7,66 kn/€ = 73. 536 kn .
U proračun valja uključti i rad generatora. Pretpostavimo li da generator troši
7 kuna po svakom satu rada (7 kn/h) a
9
godišnje radi 1 sat dnevno, tijekom 200
dana:
7 kn/h x 1h x 200 dana x 15 god
= 21. 000 kn.
Kroz 15 godina, od nabavke sustava,
ukupni trošak bit će: 179.179 kn
Pretpostavimo da smo tijekom tih 15
godina električnu energiju trošili na sljedeći način:
10 kWh / dan x 200 dana x 15 god =
30.000 kWh.
Tako stižemo i do cijene jednog kilovatsata (1 kWh) energije:
179.179 kn / 30.000 kWh = 5,97kn/
kWh.
Dakako, netko može reći da je ova računica konzervativna... da akumulatori
traju duže... da generator troši manje...
... da ima i jeftinijih komponenti…
No, znamo li da je danas cijena 1 kWh
energije kupljene od elektroopskrbljivača oko 1 kn/kWh, vidljivo je da kilovatsat
iz otočnih fotonaponskih sustava košta
mnogo više. Međutim, nitko ne krije
kako je fotonaponski sustav potpuno
opravdan samo na lokacijama gdje
nema drugog izvora energije. Tamo je
svaka struja koje nema - najskuplja.
Ova kratka računica pokazuje nam
i smjer u kojem treba ići. Očito je da
su u cijeloj priči najskuplji akumulatori
(baterije), a potom struja iz dopunskog
generatora.
No, integriramo li otočni sustav u javnu mrežu, iz proračuna bi mogle nestati
baterije...
Uklonimo li i generator (iako je ponegdje važan sigurnosni dodatak!), jer
nužno dopunjavanje stiže iz naponske
mreže - sva ostala elektronika bit će i
dalje više-manje slična - i potrebna.
Otočni fotonaponski sustav možemo
projektirati tako da ne preuzima teret
ukupne potrošnje kuće, već samo manji
dio, trošeći izravno energiju proizvedenu u najpovoljnijem razdoblju. Sve što
proizvedemo, sigurno ćemo i potrošiti.
Takav je danas trend i u Europi.
Ako smo se zbog javne mreže riješili
generatora kao pomoćnog izvora, bilo
bi dobro riješiti se i baterija kao najskupljeg i najzaostalijeg tehnološkog rješenja. Istina, nećemo biti potpuno samostalni, no energetske troškove možemo
smanjiti zahvaljujući vlastitoj proizvodnji
struje, koju ne moramo pohranjivati ni u
baterije...
Uspijemo li glavnu jednokratnu investiciju u sustav pokriti iz nekog fonda
ili povoljnim kreditom, energija bi nas
ipak mogla koštati manje negoli iz javne
mreže. O tome u nekom od sljedećih
nastavaka ovog serijala. (tt)
Pripremio Josip Zdenković
1-2/15