Hvala, ne! Ovisnosti

Podrška
o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaðenju
CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu
Nacionalne i sveuèilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ???????
ISBN 978-953-56058-0-5
o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaðenju
Nakladnik:
Društvo za socijalnu podršku, Bijenièka cesta 97, Zagreb
Za nakladnika:
Katarina Radat
Autori:
Katarina Radat, dipl. soc. radnica
Jasna Lesièki, dipl. soc. radnica
prof.dr.sc. Darko Breitenfeld
Jasnica Firšt Petrišiæ, dipl. soc. radnica
Ilustracije:
Marina Antiæ
Dizajn:
Goran Miliæ
Lektor:
Vicko Krampus
Knjižica je tiskana u okviru projekta
«Modificiranje stavova mladih u svezi riziènog ponašanja u razdoblju intenzivnog odrastanja»
koji su financijski potpomogli:
Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti,
Grad Zagreb - Ured za obrazovanje, kulturu i šport i Zagrebaèka županija
Zagreb, 2009.
www.drustvo-podrska.hr
[email protected]
sadržaj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
O nama - Društvo za socijalnu podršku
1.1. Program „Modificiranje stavova mladih u svezi riziènog ponašanja
u razdoblju intenzivnog odrastanja“
Ovisnost o alkoholu
2.1. Posljedice pijenja alkohola
2.2. Posljedice pijenja alkohola kod mladih
2.3. Kratkoroène posljedice pijenja alkohola
2.4. Dugoroène i socijalne posljedice pijenja alkohola
2.5. Faze intoksikacije alkoholom
Ovisnosti novijega datuma
3.1. Simptomi zloporabe interneta
Ovisnost o kocki i klaðenju
4.1. Zakonska regulativa
Zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima
5.1. Najpoznatije vrste droga
5.2. Faze ovisnosti
5.3. Najèešæi simptomi ovisnosti
Preporuke roditeljima
6.1. Kako postati uspješan roditelj (1)
6.2. Kako postati uspješan roditelj (2)
Literatura
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Svjedoci smo brojnih tehnoloških i gospodarskih promjena koje obilježavaju društveni
razvoj na poèetku 21. stoljeæa. U tom svijetu naglih promjena, mladi je èovjek okružen
mnogim izazovima u kojima, u prvi tren ne uviða opasnost, jer uporaba suvremenih
komunikacijskih tehnologija istovremeno predstavlja napredak, osobni prestiž, oblik
razonode, ali i odškrinuta vrata za tihi odlazak u svijet ovisnosti.
Uporaba interneta ima i svoju tamnu stranu jer se pokazalo da može dovesti do socijalne izolacije i postati
sredstvo ovisnièkog ponašanja, posebno kod mladih osoba.
Sve veæi problem današnjice je uvriježeno ponašanje veæine mladih koji sve više posežu za alkoholom.
Društvenu toleranciju prema alkoholu pojaèavaju snažne marketinške kampanje koje posve pogrešno povezuju
šport, zabavu i alkohol. Posljedica takve prevare su opijena djeca i mladi èiji su simptomi vidljivi kroz rani
alkoholni delirij, koji je prema mišljenjima struènjaka jedan od najopasnijih i èesto ugrožava život mlade osobe.
Poèetak pijenja piva je put koji otvara vrata pijenju žestokih piæa i pojavu pravog alkoholizma, sa svim
društvenim i zdravstvenim komplikacijama.
Statistièke procjene govore da igre na sreæu graðanima Hrvatske, godišnje, odnesu oko 3 milijarde kuna
(http://slobodnadalmacija.hr). Problem je još znaèajniji jer je klaðenje sve prisutnije meðu sve mlaðom
populacijom.
Brojna provedena istraživanja u Hrvatskoj i svijetu upozoravaju na sve veæu prisutnost zloporabe psihoaktivnih
tvari kao i razvijanje ovisnièkog ponašanja kod sve mlaðe populacije.
Bitno je znati da se niti jedna bolest ili poremeæaj ne lijeèi iskljuèivo zakonskim regulativima ili medicinskim
postupcima i tretmanima. Najuèinkovitiji tretman ukljuèuje kombinaciju terapijskog i preventivnog djelovanja
koje dovodi do zbiljskih poboljšanja u zdravlju pojedinca, ali i usvajanja novih sustava vrijednosti.
Mladi najèešæe izabiru jednostavnije obrasce ponašanja i pri tom ne razmišljaju o moguæim posljedicama.
Ovom knjižicom želimo informirati mlade i roditelje o navedenim problemima jer smatramo da su roditelji
najpozvaniji da prenesu svoja dragocjena životna iskustva i znanja te da svoju djecu pravilno usmjere i poduèe
reæi:
Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaðenju.
1
O nama
Podrška
Društvo za socijalnu podršku
Društvo za socijalnu podršku neprofitna je organizacija èija misija je osigurati i pružiti socijalnu potporu u
zajednici na kompetentan, profesionalan i odgovoran naèin osnaživanjem i aktivnom participacijom
korisnika u pomažuæem procesu, uz naglašeno isticanje ljudske dimenzije u tome.
Društvo za socijalnu podršku okuplja struènjake društvenih i medicinskih znanosti s ciljem pružanja podrške
onima koji se naðu na putu socijalne iskljuèenosti.
1.
U okviru toga provode se èetiri znaèajna projekta iz podruèja socijalne skrbi namijenjena društvenim
skupinama kao što su mladi, osobe s tjelesnim i intelektualnim poteškoæama te starije osobe. Jedno od
specifiènih podruèja aktivnosti je organiziranje graðana i poduzimanje lokalnih socijalnih akcija u rješavanju
socijalnih problema, uz jaèanje socijalne kohezije i socijalnog kapitala na razvoju socijalne potpore u
zajednici.
U svrhu ostvarivanja ciljeva, ali i uspješnije provedbe gore navedenih projekata, Društvo za socijalnu podršku
ugovara partnerstva s nevladinim organizacijama, lokalnim zajednicama te institucijama socijalne skrbi,
sukladno pojedinim projektnim podruèjima.
Više informacija o udruzi možete dobiti na web portalu:
www.drustvo-podrska.hr i elektronskom poštom: [email protected]
2
1.1.
Program
Modificiranje stavova mladih u svezi riziènih
ponašanja u razdoblju intenzivnog odrastanja
Društvo za socijalnu podršku provodi projekt koji je primarno namijenjen mladim osobama osnovnoškolskog i
srednjoškolskog uzrasta, kojim navedenu populaciju želimo informirati o riziènim ponašanjima u razdoblju
intenzivnog odrastanja. U okviru projekta naglasak je stavljen na štetnosti konzumiranja alkohola i
psihoaktivnih tvari (s obzirom na opæe prihvaæen termin droga, u daljnjem tekstu koristit æe se taj termin), te
sve prisutnijeg problema klaðenja i kockanja meðu mladima kao i štetnih posljedica korištenja interneta.
Projekt se provodi od 2008. godine u okviru kojega nam je cilj osnažiti mlade osnovnoškolskog i
srednjoškolskog uzrasta kako bi prevenirali rizièna ponašanja, posebno u podruèju konzumiranja i
eksperimentiranja alkoholom i drogama, ali i drugih ovisnosti kao što je klaðenje i kockanje s krajnjim ciljem
postizanja veæe kvalitete življenja mladih osoba.
Projekt se temelji na provedenom pilot istraživanju i dobivenim podacima o vrlo visokom postotku
konzumacije alkohola i droga, slijedom èega je napravljen program edukativnih radionica o problemu
ovisnosti te organizirano savjetovanje elektronskom poštom.
Posebno istièemo e-savjetovalište kao oblik savjetovanja web stranicom DRUŠTVA PODRŠKA (www.drustvopodrska.hr) kojim se provodi elektronsko savjetovanje. Zahvaljujuæi suvremenoj informatièkoj tehnologiji,
osobito bliskoj mlaðoj populaciji, omoguæeno je informatièko savjetovanje o navedenim ovisnostima od
strane socijalnih radnika, psihijatra i psihologa. Web stranice Podrške ujedno omoguæuju dostupnost razlièitog
edukativnog materijala.
3
Ovisnost o alkoholu
Pojava uèestalog i kolièinski sve veæeg pijenja alkoholnih piæa sve je prisutnija u društvu. Mladi uzimaju alkohol
u posebnim prigodama jer je pijenje alkohola postalo sastavni dio njihova života, druženja,
ponašanja te u konaènici posve pogrešnog
dokazivanja.
Kao posljedica takvog ponašanja javlja se
alkoholni poremeæaj, popraæen
poremeæajem ponašanja koji ukljuèuje
potrebu za alkoholom i slabi nadzor
pijenja uz razvoj ovisnosti te pojavu
zdravstvenih ošteæenja i društvenih
poteškoæa.
2.
Po d a c i S v j e t s k e z d r a v s t v e n e
organizacije (WHO) govore da je alkohol
krivac za oko pet posto smrti mladih u dobi od 19 do 25 godina. Sve snažniji alarm predstavljaju podaci koji
govore da je alkohol krivac za preko 30% poginulih mladih osoba u prometu!
Poèetak pijenja piva je put koji otvara vrata pijenju žestokih piæa i potencijalnom alkoholizmu, sa svim
društvenim i zdravstvenim komplikacijama koji prate tu vrstu ovisnosti.
Što je dobna granica prvog susreta s alkoholom niža,
opasnost za razvoj alkoholne ovisnosti je veæa!
4
2.1.
Posljedice pijenja alkohola
Alkohol ošteæuje svaki organ i svaki dio tijela. S obzirom da brzo stiže u krvotok, poveæava opasnost
obolijevanja od razlièitih bolesti. Ako se u kratkom razdoblju popije veæa kolièina alkohola, isto može
uzrokovati trovanje organizma, a posljedice su teške i predvidive i kreæu se od nesvjestice pa sve do smrti.
Alkohol snažno utjeèe na mozak, smanjuje koordinaciju kretnji, reflekse, osjet vida i sluha, iskrivljuje viðenje
sebe ali i drugih, pomièe dopuštene granice te
kratkoroèno izaziva gubitak pamæenja.
Majke koje za vrijeme trudnoæe piju alkohol, èesto
raðaju djecu s priroðenim alkoholnim izoblièenjem,
odnosno fetalnim alkoholnim sindromom (FAS). Dojenèe s
FAS-om ima znatno manji i izoblièeni mozak s teškim
ošteæenjima koja se oèituju ispadima razlièitih moždanih
funkcija i intelektualnim ošteæenjima. Nadalje, od moguæih
poremeæaja kod FAS-a, najèešæe se navodi da djeca pokazuju
ošteæenja fine i grube motorièke aktivnosti i ošteæenu sposobnost
govora. Stopa mortaliteta iznosi oko 17%, a u dobi od 7 godina
44% ove djece ima granièni kvocijent inteligencije
(Cunnigham i sur. 1989).
5
Posljedice pijenja alkohola kod mladih
2.2.
U svom razvojnom razdoblju, osobito ulaskom u pubertet, mlada se osoba susreæe s promjenama vlastite
osobe, ali i nizom specifiènih vanjskih faktora u biološkom, psihološkom i socijalnom smislu. Osobni sukobi,
èesto nerazumijevanje okoline, izloženost prevelikim oèekivanjima, naglašene težnje za samostalnošæu èesto
su izvor njihove anksioznosti i posezanja za alkoholom. Konzumiranje alkohola usko je povezano sa slabijim
uspjehom u školi, èestim „markiranjem“ te kretanjem u marginalnim društvenim skupinama (Uvodiæ Ðuriæ,
D.,2007).
• Alkohol dovodi do teškoæa pri uèenju, pamæenju i zapamæivanju
• Alkohol dovodi do neopravdanih izostanaka s nastave
• Alkohol dovodi do sukoba u obitelji
• Alkohol potièe nasilno ponašanje
• Alkohol je ulaznica za kriminalni milje
• Alkohol dovodi do novèanog i osjeæajnog osiromašenja
• Alkohol smanjuje spolnu moæ
• Alkohol poveæava riziène spolne kontakte (zarazu HIV-om, HPV-om)
• Alkohol èesto dovodi do neželjenih trudnoæa
• Alkohol izaziva stradanje u prometnim nesreæama
• Alkohol umanjuje životne šanse mladih na svim razinama.
Piti alkohol nije cool!
6
2.3.
Kratkoroène posljedice pijenja alkohola
Pijenje alkoholnih piæa dovodi do razlièitih ošteæenja. Ovisno o uzetoj kolièini alkohola kao i uèestalosti pijenja,
dolazi do ranih ili kasnijih ošteæenja organizma.
Pijenja alkohola kod mlade osobe izuzetno je opasno zbog niskog praga tolerancije, fizièki još uvijek nježnog
organizma te vrlo èestog kombiniranja razlièitih vrsta piæa (Uvodiæ Ðuriæ,D.,2007).
Veæ nakon jednog opijanja javljaju se kratkoroèni štetni uèinci opijenosti uz prateæe simptome:
• Poveæani umor
• Glavobolja i mamurnost
• Opæe loš osjeæaj
• Loš san
• Slaba pažnja
• Dehidracija (isušivanje) organizma
• Problemi s pamæenjem
• Problemi pri kretanju
• Osjeæaj žarenja i upale želuèane stjenke i povraæanje.
Posljedice pijenja alkohola kod mlade osobe su vrlo brzo vidljive kroz neugodan miris kose i kože te neugodan
zadah iz usta. Kod osoba koje piju alkohol ranije se javljaju bore i ranije stari koža.
Nemojte piti samo zato što drugi piju
7
Dugoroène i socijalne
posljedice pijenja alkohola
2.4.
Vrlo važno je istaknuti socijalne posljedice koje se reflektiraju poremeæenim socijalnim odnosima s bližim
èlanovima obitelji, ali i širom društvenom zajednicom. Kod mladih, konzumacija alkohola u bliskoj je vezi sa
slabijim uspjehom u školi, èestim izostancima i pripadnošæu marginalnim društvenim skupinama. Kao èeste
društvene posljedice pijenja alkohola evidentirane su:
• nasilni i agresivni ispadi u obitelji
• èesto sudjelovanje u tuènjavama i kriminalu
• stradanje u nenamjernom ozljeðivanju
• stradanje i pogibanje u prometnim nesreæama
• utapanje
• neželjene trudnoæe
• spolne infekcije
• samoubojstvo mladih.
Uslijed èestog i dugotrajnog pijenja alkohola javljaju se kronièna i teška oboljenja organizma (Hudolin,
V.,1986). Najèešæa su: ciroza jetre , ošteæenje mozga i živèanog sustava, srèane bolesti, pothranjenost,
skraæen životni vijek.
Uvijek imaš pravo izbora, uzeti ili ne uzeti alkoholno piæe!
8
2.5.
Faze intoksikacije alkoholom
Alkoholna bolest razvija se kao posljedica višegodišnjeg uzimanja alkoholnih piæa, dok u mladenaèkoj dobi
èešæe susreæemo poremeæaje vezane uz pijanstvo nego samu alkoholnu bolest (Hudolin, V., 1991).
Intoksikacija alkoholom može se podijeliti u pet stupnjeva sa sljedeæim simptomima (Huljev, M, 2000)
9
1. stupanj
Sreæa
2. stupanj
Nepredvidljivo ponašanje
3. stupanj
Zbrka
4. stupanj
Gubitak kontrole
5. stupanj
Nesvijest
Osoba je iznimno razgovorljiva,
opuštena, druželjubivija nego inaèe
Dolazi do slabije koncentracije
Sposobnost rasuðivanja izvan je kontrole
Emocije postaju nestabilne
Reagiranje je usporeno
Nastupa dezorijentacija
Pojava zlovolje, jakog straha,
pojava dvostruke slike i nejasnog govora
Osoba ne može stajati ni hodati
Povraæanje
Osoba koja je predozirana pada u nesvijest;
Može doæi i do smrti zbog paralize disanja.
Ovisnosti novijega datuma
U suvremenom društvu postignuæem tehnološkog napretka u informatizaciji dolazi do podizanja kvalitete
ljudskog života, ali istovremeno dolazi do stvaranja i negativnih posljedica po društvenu zajednicu u vidu
zlouporabe informatièke tehnologije. Najèešæe, kod mladih ljudi javlja se ovisnost o internetu za koju se može
reæi da je jedan oblik ovisnosti o raèunalima i oznaèava fenomen pretjeranog ili ekstremnog korištenja
interneta u tolikoj mjeri da predstavlja opasnost po zdravlje.
U posljednje vrijeme, bilježi se i visok porast broja ovisnika
o kockanju, posebno u skupini uèenika i adolescenata. Brojni
struènjaci ukazuju na problem kockanja i klaðenja,
upozoravajuæi da mogu izazvati oblike i simptome ovisnosti
poput simptoma kod drugih priznatih ovisnosti te ih treba
ozbiljno shvaæati.
3.
O važnosti rada na prevenciji problema ovisnosti o
internetu, kocki i klaðenju govori èinjenica da
kompjutorizacija i korištenje interneta zauzima sve
veæu popularnost meðu mlaðim osobama osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, a kocka i klaðenje uz
razvijanje osjeæaja zabave, èesto mladoj osobi daje lažnu percepciju brze i lake zarade.
Patološko korištenje interneta i njegova zlouporaba,
ima sliène karakteristike kao i zlouporaba kockanja i droge
10
3.1.
Simptomi zloporabe interneta
Zbog mnogih pozitivnih strana korištenja informatièke komunikacije kao što je primjerice širenje socijalne
mreže mimo teritorijalnih granica, uz moguænost razmjene mišljenja i iskustva, ponekad je veoma teško
definirati tanku granicu koja dijeli korisnost i zloporabu.
Najizraženiji simptomi i posljedice zloporabe korištenja interneta (Perinèiæ, R.,2008) su:
• gubitak osjeæaja za vrijeme
• kronièan umor i neispavanost uslijed poremeæenog dnevnog ritma
• ne zadovoljavanje osnovnih potreba kao što su spavanje i hrana
• žudnja za on-line aktivnostima
• pojava ljutnje, napetosti, agresije ili/i depresije kada raèunalo nije dostupno
• smanjen uspjeh u školi
• obmana, laganje, pomanjkanje kontrole, povlaèenje u sebe
• fizièka društvena izolacija
• èlanstvo u grupama „sumnjive etiènosti“
• stvaranje vlastitog virtualnog svijeta.
Istraživanja su pokazala da vrsta pojedinih aktivnosti na internetu pridonosi bržem javljanju ovisnosti.
Tako æe prije ovisnici postati one osobe koje na internetu najviše koriste društvene mreže kao što su
facebook i twitter te MSN.
11
Ovisnost o kocki i klaðenju
Istraživanja su pokazala da kockanje/klaðenje može izazvati ovisnost poput ovisnosti o heroinu i alkoholu i
treba ih ozbiljno shvaæati. Kockanju i klaðenju kao „modernim“ ovisnostima ne pridaje se znaèaj kao
ovisnostima o drogama, alkoholu ili pušenju i èesto ih se društveno relativizira, držeæi ih èak zgodnim oblicima
zabave i razonode, iako u podjednakoj mjeri vode prema destrukciji liènosti. (Hrvatiæ, N. 2007.)
Ovisnik, iako èesto svjestan svih štetnih posljedica, uporno nastavlja i uvjerava sam sebe kako æe velikim
dobitkom riješiti sve svoje probleme i tek onda prestati. Kod mnogih patoloških ovisnosti, poanta nije u samom
dobitku, veæ uzbuðenju koje proizlazi iz oèekivanja dobitka.
Struènjaci pretpostavljaju kako se u Hrvatskoj od 1 do 3%
stanovnika upušta u kockanje. Najèešæe su životne dobi
od 15 do 25 godina, pretežito muškog spola a omjer
djevojaka i mladiæa kreæe se oko 1:4 .
U kasnijim stadijima ovisnosti oko 20% patoloških
kockara poèini samoubojstvo (Slobodna Dalmacija, 2006).
4.
Kod adolescenata, negativni utjecaj kocke i klaðenja reflektira
se na sve vidove života: od školskog neuspjeha do problema s
fizièkim i mentalnim zdravljem. Prvi simptomi koji govore kako nešto
nije u redu nalaze se u stalnim zahtjevima za dodatnim džeparcem,
izostancima iz škole, stalnim praæenjem sportskih rezultata, udaljavanje od obitelji i prijatelja.
Igre na sreæu nanose štetu i uništavaju obiteljske odnose.
12
4.1.
Zakonska regulativa
(Iz Zakona o igrama na sreæu)
Uviðajuæi postojanost interesa graðana, prije svega mladih do 18 godine života, za sudjelovanje u igrama na sreæu kao
i igrama na automatima, zakonodavac je zaštitio maloljetnike Zakonom o igrama na sreæu (NN 87/09) u koji je stavio
sljedeæe odredbe:
Èlanak 43.
(1) Posjet casinu i sudjelovanje u igri dopušten je samo punoljetnim osobama koje su svoj identitet dužne dokazati
identifikacijskom ispravom.
(5) Osobe u uniformi mogu ulaziti u casino samo radi obavljanja službe. Posjet casinu i sudjelovanje u igrama na sreæu
prireðivaè može privremeno zabraniti ili ogranièiti pojedinim osobama ako postoji osnovana pretpostavka da
uèestalost i intenzitet njihova sudjelovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijski minimum, te ako to
zatraže ustanove koje se bave zaštitom obitelji, u sluèajevima kada igraè zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu
sebi ili obitelji koju uzdržava.
Èlanak 49.
(1) Zabranjuje se primanje uplata za klaðenje od osoba mlaðih od 18 godina.
(2) U sluèaju sumnje u ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga èlanka, igraè je dužan prireðivaèu pružiti dokaze o svojoj
punoljetnosti.
Èlanak 60.
Posjet i sudjelovanje u igri na automatima dopušten je samo punoljetnim osobama koje su tu èinjenicu, na zahtjev
prireðivaèa, dužne dokazati identifikacijskom ispravom.
13
Zloporaba i ovisnosti
o psihoaktivnim tvarima
Droge su razlièite prirodne ili sintetizirane tvari, èiji unos u organizam mijenja psihièko stanje osobe (promjene
opažanja, raspoloženja i stanja svijesti). (Thaler V. I sur., 2004)
Zloporaba droga podrazumijeva uporabu droga izvan društvenih, medicinskih i zakonskih norma.
Psihièka ovisnost je jaka potreba za uzimanjem odreðene droge da bi se izazvalo zadovoljstvo
ili izbjegla nelagoda. (Thaler V. i sur., 2004)
Fizièka ovisnost se oèituje razvojem tjelesnih simptoma (drhtavica, znojenje, bolovi) a
javlja se u sluèajevima kada se droga ne uzme u vrijeme kada organizam to oèekuje s
obzirom na naviknuti ritam uzimanja.
5.
Preko 80% ovisnika navodi da je prva droga koju su konzumirali bila
marihuana. Prvi susret s drogom najèešæe je posljedica sluèajnosti,
droga se obièno kuša iz znatiželje ili na nagovor prijatelja.
Takva naivna iskustva mogu kobno
završiti. U takvim situacijama najbolji je
odgovor: Hvala, ne!
Ne daj se zavesti, NE NAVLAÈI SE, NEMA PRVI PUT
14
5.1.
Najpoznatije vrste droga
Uspješna bitka protiv ovisnosti o drogama ukljuèuje i njihovo osnovno poznavanje te posljedice njihovog
konzumiranja. Kako bi mogli razumjeti o èemu djeca i mladi razgovaraju, dobro je znati i njihove uliène nazive
(tzv. sleng) (http://www.moravek.net/ovisnosti/droga-003.htm)
15
Naziv droge
Ulièno ime
Kljuène posljedice
Marihuana
Dop, haš, trava, joint
Problemi sa srcem i disanjem,
tjeskoba i razdražljivost
Speed
Podizaèi, uppers, crank, kafein, amfetamini
Izaziva umor, depresiju, visoki tlak
i srèane probleme
Otapala
Ljepilo, aerosoli, plin
Gušenje, ošteæenje mozga, bubrega
i jetre, iznenadna smrt
Ecstazy
Disko burgers
Kokain
Crack, koka
Dehidracija, valovi vruæine i smrt
Pad raspoloženja, Ovisnost,
paranoja, smrt
LSD
Heroin
Trip
Horse, junk
Zastrašujuæi tripovi, flešbekovi
Ovisnost, problemi s disanjem, smrt
Faze ovisnosti
5.2.
Put ovisnosti prema amerièkom struènjaku dr. Robert Schwebelu, uglavnom je uvijek slièan i vodi kroz èetiri
faze (Sakoman, S., Schwebel, R., 1995):
Prva faza: PROBA
Droga se uzima obièno iz radoznalosti kako bi se isprobao njezin uèinak i na taj naèin zadovoljava osobna
znatiželja. I tu se treba zaustaviti...ali...
Druga faza: SVE ÈEŠÆE S DROGOM
Nakon prvih pokušaja, obièno slijedi drugi, treæi ...pokušaji. Pri tome se na to sve više troši novca i energije
i prevladava osjeæaj da se još uvijek može prestati.
Treæa faza: NAVIKA
Ovu fazu obilježava potpuna posveæenost i zaokupljenost drogom. Razlozi za uzimanje su brojni, problemi u
školi, problemi u obitelji... U meðuvremenu stvorilo se oko tebe posve novo okruženje - društvo narkomana.
Zaboravljaju se obveze, ostaješ bez starih prijatelja. Sada je gotovo nemoguæe odustati. Možda samo
nakratko, ali prva prigoda, prvi tulum, ili prvi problem, opet te vraæa njoj.
Èetvrta faza: OVISNOST
U ovoj fazi droga postaje središte života. Iako prestaje biti izvor zadovoljstva, bez nje se ne može. Ovisnost
o drogi manifestira se u svim podruèjima života. Ovisnik zanemaruje školske obveze, gubi prijatelje,
raspada mu se obitelj i sve je bliže kriminalu (kraðe po duæanima, provale u vozila, stanove, ljekarne, sadnja
droge, dilanje/preprodaja droge (http://www.moravek.net/ovisnosti/droga-003.htm), otuðivanje svega
vrijednog iz roditeljskog doma, prostitucija).
16
5.3.
Najèešæi simptomi ovisnosti:
• zanemarivanje osobne higijene
• zapušten izgled
• crvenilo oèiju
• gubitak tjelesne težine
• poremeæaji u spavanju
• umor ili hiperaktivnost
• kretanje u „sumnjivom društvu“
• udaljavanje od obitelji i prijatelja
• loš uspjeh u školi i zanemarivanje školskih obveza
• èesti izostanci iz kuæe.
Važno je znati da roditelji svojim cijelim postojanjem u svakom trenutku odgajaju svoju djecu. Sve ono što èine
ili ne èine je odgoj. Ako su sami za nešto visoko motivirani, mogu djetetu biti uzor uz kojega æe dijete rasti,
razvijati svoje interese i motivaciju (Filipoviæ, I. 2005).
Upravo su roditelji ti koji svoju djecu mogu nauèiti reæi: Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i
klaðenju!
Uvijek imamo moguænost izbora!
17
Preporuke roditeljima
Teško je biti roditelj u ova stresna vremena jurnjave za ugroženom egzistencijom, transformacije društva i
obitelji. Jednostavno je reæi – budite odgovorni roditelji jer to je najbolja prevencija ovisnosti; pouèite dijete
slobodnom i samostalnom odluèivanju uz poštivanje vlastitih i obiteljskih obveza.
No, ako se kola života ipak otkotrljaju u neželjenom smjeru, pokušajte barem prepoznati rane simptome
ovisnièkog ponašanja djeteta uslijed uzimanja droge, pijenja alkohola, posjeæivanja sportskih kladionica ili
nekontroliranog i pretjeranog korištenja interneta. Bitno je znati da obiteljsko okruženje može biti znaèajan
rizièni ili pak zaštitni èimbenik (Sakoman, S. i sur. 2002) u razvoju ovisnosti kod djeteta.
Simptomi ovisnièkog ponašanja su jasno vidljivi i potrebno ih je prepoznati, a potom potražiti pomoæ
6.
struènjaka kako bi vas ispravno usmjerili i pomogli vam u rješavanju ovog znaèajnog problema.
Prepoznati konzumenta u svom djetetu
i ne poduzeti NIŠTA, najgora je moguæa opcija
18
6.1.
Kako postati uspješan roditelj(1)
Listajuæi ovu knjižicu vjerojatno dio vas razmišlja kako je uspješan roditelj onaj èije dijete je uspješno i koje se ne
prepusti ovisnièkom ponašanju. To su zasigurno uspješni roditelji. No treba znati da svaki roditelj može biti
uspješan!
Uspješnim roditeljem se postiže primjenjujuæi djelotvorne odgojne postupke, ali uz istovremeno napuštanje
nedjelotvornih odgojnih postupaka ili kako ih dr. Glasser još naziva ubojita ponašanja (Glasser, W. 2000).
Sedam ubojitih ponašanja i djelotvornih odgojnih poruke prema Glasseru:
SLUŠANJE umjesto KRITIZIRANJA
PODRŠKA
umjesto OKRIVLJAVANJA
OHRABRIVANJE umjesto PRIJETNJI
POŠTIVANJE umjesto KAŽNJAVANJA
VJEROVANJE umjesto KUPOVANJA
PRIHVAÆANJE umjesto ŽALJENJA
PREGOVARANJE umjesto PRIGOVARANJA
19
Kako postati uspješan roditelj (2)
6.2.
Roditelji trebaju znati da djelotvornim odgojnim postupcima stvaramo djecu koja imaju samopouzdanja i
samopoštovanja, (Filipoviæ, I. 2005) koja ne moraju svoju ljutnju i nezadovoljstvo i neuspješnost ispoljavati
kroz depresivno, agresivno i ovisnièko ponašanje jer ih roditelji mogu nauèiti da su ljutnja, nezadovoljstvo i
neuspješnost osjeæaji na koje imamo pravo kao i na svaki drugi (Filipoviæ, I. 2005).
Neka od najèešæih ubojitih ponašanja i djelotvorne odgojne poruke prema Ilonki Filipoviæ:
ZANOVIJETANJE umjesto ISKAZIVANJA LJUBAVI
RAZUMIJEVANJE umjesto PROPOVIJEDANJA
UVAŽAVANJE umjesto OPTUŽIVANJA
KOMPROMISI umjesto PRIJETNJI
POHVALA umjesto VIKANJA
POMAGANJE U TRAŽENJU IZBORA umjesto STVARANJE OSJEÆAJA KRIVNJE
DOSLJEDNOST umjesto PRETJERIVANJA
ODREÐIVANJE I PRIDRŽAVANJE PRAVILA umjesto UCJENJIVANJA
ODREÐIVANJE I PROŠIRIVANJE GRANICA umjesto PONIŽAVANJA
PRONALAŽENJE DOBRIH OSOBIMA umjesto OBESHRABRIVANJA
20
Literatura:
7.
21
1. Cunnigham FG, MacDonald PC, Gant FN. Williams Obstetrics. Norwalk, Connecticut/San Mateo,
California: Appleton & Lange. 1989:567.
2. Filipoviæ, I.; Knjiga za roditelje, HUSR, Zagreb, 2005.
3. Glasser, W; Teorija izbora, Zagreb, Alinea, 2000.
4. Glasser, W; Nesretni tinejdžer, Zagreb, Alinea, 2000.
5. Hrvatiæ, Neven; Kockanje: pedagoška prevencija novih ovisnosti; Kockanje - 1. hrvatski interdisciplinarni
simpozij s meðunarodnim sudjelovanjem, Virovitica, 2007.
6. Hudolin V.: Alkohološki priruènik; Medicinska naklada, Zagreb, 1991.
7. Hudolin, V., Alkoholizam mladih, Zagreb, 1986.
8. Huljev M.: Alkohol meðu mladima, studentski rad, Zagreb.
9. Perinèiæ,R.,Ovisnost o internetu, Zdrav život 64/2008.
10. Sakoman, S. i sur. Raširenost zlouporabe sredstava ovisnosti meðu hrvatskim srednjoškolcima, Zagreb,
Društvena istraživanja Zagreb; god. 11 (2002.), BR. 2-3 (58-59), STR. 311-334.
11. Schwebwl, R., Sakoman, S.,Reæi ne nije dovoljno, 1995.
12. Statistièki godišnjak MUP, 2003.
13. Thaler, V. i sur. Psihijatrija; suvremene osnove za studente i praktièare; Zagreb, Naklada CSCAA, 2004.
14. Uvodiæ Ðuriæ, D., Mladi i alkohol, 2007.
15. Zakon o igrama na sreæu (NN 87/09)
16. http://www.moravek.net/ovisnosti/droga-003.htm
17. http://slobodnadalmacija.hr , intervju sa Zorièiæ Z. od 05.11.2006.
Pomoæ se može dobiti:
esavjetovalište
www.drustvo-podrska.hr
e-savjetovališ[email protected]
Udruga LET - tel: 01 48 23 041, www.udruga-let.hr
Savjetovalište za prevenciju ovisnosti - Zagreb, tel: 01 38 30 088, 01 38 30 066
Odjel za ovisnosti - Psihijatrijska bolnica Sv. Ivan - Zagreb, Jankomir 11, tel: 01 3794 333, 3430 000
Centar za alkoholizam i druge ovisnosti u Psihijatrijskog bolnici 'Vrapèe'
Zagreb, Bolnièka 32, tel: 01/3780-666, 3780-781
Centar za ovisnosti u Klinièkoj bolnici 'Sestre milosrdnice'
Zagreb, Vinogradska cesta 29, tel: 01/3787-750, 3787-188;
Centar za duhovnu pomoæ - Zagreb, Vodnikova 2, tel: 01/455-9559, 222-104;
Terapijska zajednica 'Comunita Cenacolo' - Ugljane, tel: 021/364-037, 376-128
e
e
š
t
l
i
v
a
sa vjeto
.hr
odrska
p
o
v
t
s
u
r
d
lište@
e-savjetova
• savjetovanja putem Web portala naše stranice
• brza dostupnost informacijama suvremenom tehnologijom
• putem elektronske pošte možete dobiti informacije o problemu ovisnosti
Kome je namijenjeno?
Imaš problema s pijenjem alkohola?
Probao si puštiti marihuanu?
Imaš doticaj s drogom?
Posjeæuješ sportske kladionice?
Provodiš jako puno vremena na Internetu?
Trebaš pomoæ?
Rad u savjetovalištu osiguran je od struènog tima za podruèja ovisnosti
ISBN 978-953-56058-0-5
• mladima, roditeljima i svima koji žele saznati nešto više o problemu ovisnosti