O ljudima, alkoholu i problemima

Ljudi, alkohol i problemi
Autor: Dinko Štajduhar
Sadrzaj
Osnovni podaci o fiziologiji alkohola
Problem definicije neškodljivog pijenja
Posljedice: poremećaji prouzročeni alkoholom
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Prepoznavanje problema prouzročenih alkoholom
Pomoć: ciljevi i proces pomoći i liječenja
Najosnovnije o fiziologiji alkohola
APSORPCIJA
•Želudac (10-20%), tanko i debelo crijevo (80-90%); 30%
alkohola metabolizira želučana alkoholna dehidrogenaza
•Žene: 30% manja aktivnost alkoholne dehidrogenaze u
želucu i zato više koncentracije uz manju količinu alkohola
•Vršna koncentracija: za 30-90 minuta
•Brzina apsorpcije viša je za žestoka pića i koktele s
gaziranim pićima, te ako je želudac prazan
METABOLIZAM
• 90% razgrađuje jetra preko acetaldehida do vode i CO2
• 10% izlučuje se nepromijenjeno bubregom
Najosnovnije o fiziologiji alkohola
AKUTNI UČINCI ALKOHOLA
GI sustav: iritans, u manjim količinama digestiv
KŽ sustav: periferna vazodilatacija
Smanjeno lučenje ADHD u hipofizi i diuretski učinak
Jetra: hipoglikemija – u prisutnosti alkohola oštećuje se
glukoneogeneza
Središnji živčani sustav
 Euforija u nižim, depresija kod viših koncentracija
 Mellanby efekt: akutna tolerancija
Najosnovnije o fiziologiji alkohola
0.2-0.3‰
usporena motorika i sniženje kognitivnih
sposobnosti
0.3-0.8‰
izraženiji motorni i kognitivni problemi
0.8-2.0‰
motorička inkoordinacija, labilno
raspoloženje, kognitivna deterioracija
2.00-3.00‰ nistagmus, dizartrija, alkoholna amnezija,
iznad 2.00‰ povraćanje
˃3.00‰
promijenjene vitalne funkcije i moguća smrt
Glavni inhibitorni NT
Glavni ekscitatorni NT
Glavnji regulatorni
mehanizam
Potencijacija GABAe
Inhibicija glutamata na Inhibicija utoka kalcija
na GABAA receptorima NMDA receptorima
kroz VOCC
RELAKSACIJA
INTOKSIKACIJA
ANESTEZIJA
Promijenjena funkcija
GABA receptora
TOLERANCIJA NA BD
ANKSIOZNOST
INTOKSIKACIJA
AMNEZIJA
ANESTEZIJA
Povećan broj NMDA
receptora
DISFORIJA
MODULACIJA UČINKA
GLUTAMATA I GABA
Povećan broj VOCC
POTENCIJACIJA
UČINAKA GLU I GABA
KONFUZIJA
AUTONOMNI UČINCI
EPI
HALUCINACIJE
EPI
EPI
Glavni put nagrade
Povećanje
otpuštanja DA
EUFORIJA
Smanjeno
otpuštanje DA
DISFORIJA
Neškodljivo pijenje
Koja količina alkohola kroz dulje vremensko razdoblje
neće dovesti do tjelesnih i psihičkih oštećenja?
Alkoholna ciroza u muškaraca: 60-80 g alkohola svaki
dan 20 godina
Žene: 1/3 količine u muškaraca
Preporuke značajno variraju od zemlje do zemlje
Tipična preporuka: 5-7.5 dl piva ili 1-2 dl vina ili 0.3 dl
žestokog pića 5 dana u tjednu s dva dana pauze
Neškodljivo pijenje?
Standardno piće: 3.3 dl piva, 1.5 dl vina, 0.5 dl
žestokog pića
• Muškarci: najviše 4 pića (npr. 1.3 L piva) u
jednom danu i najviše 14 pića (npr. 4.5 L piva
ili 2 L vina) u tjednu (1 piće = 14 g alkohola)
• Žene: najviše 3 pića u jednom danu i najviše 7
pića u tjednu
Alkoholom uzrokovani poremećaji
Ovisnost o alkoholu
Štetna upotreba alkohola
Intoksikacija alkoholom
Sindrom sustezanja od alkohola
Alkoholom indicirana perzistirajuća demencija
Alkoholom inducirani perzistirajući amnestički poremećaj
Alkoholom inducirani psihotični poremećaj
Alkoholom inducirani poremećaj raspoloženja
Alkoholom inducirani anksiozni poremećaj
Alkoholom inducirana seksualna disfunkcija
Alkoholom inducirani poremećaj spavanja
Alkoholni poremećaj NDO
Alkoholom uzrokovani poremećaji
• Ovisnost o alkoholu
• Štetna upotreba alkohola
• Akutno opito stanje
• Apstinencijski sindrom
•
•
•
•
Alkoholna demencija ili kognitivno oštećenje poruzročeno alkoholom
Wernickeova encefalopatija i Korsakovljev sindrom
Alkoholna ljubomora
Alkoholna halucinoza
• Depresivni poremećaj prouzročen alkoholom
• Alkoholom inducirani poremećaj spavanja
• Alkoholni poremećaj NDO
Alkoholom uzrokovana tjelesna
oštećenja
1 PROBLEMI POVEZANI S INTOKSIKACIJOM
• Nesreće i ozljede
• HIV/AIDS i druge spolno prenosive bolesti
• Nagla i neočekivana smrt (suicid, homicid, koronarna bolest,
druga srčana bolest, drugo)
Ovo pitanje je važno zato što ove posljedice može imati i osoba
koja nije ovisna
2 TJELESNE POSLJEDICE DUGOTRAJNOG PREKOMJERNOG PIJENJA
Periodontalna bolest i prijevremeni gubitak zuba
Gastrointestinalne bolesti: Sy Mallory-Weiss, Gastritis, GERB,
GI krvarenje, malapsorpcija, dijareja, pankreatitis, alkoholna
bolest jetre (masna promjena, alkoholni hepatitis, alkoholna
ciroza), hemoroidi, zloćudne novotvorine
Hematološke promjene: megaloblastična anemija,
sideropenična anemija, hipersplenizam u cirozi jetre
2 TJELESNE POSLJEDICE DUGOTRAJNOG PREKOMJERNOG PIJENJA
Kardiovaskularni sustav: alkoholna kardiomiopatija, beriberi,
sinusna tahikardija, FA, paroksizmalna atrijska tahikardija,
holiday hart sy
Živčani sustav: WK sindrom, atrofija mozga i alkoholna
demencija, alkoholna cerebelarna degeneracija, portalna
encefalopatija, centralna pontina mijelonoliza, MarchiafavaBignamijeva bolest, alkoholna polineuropatija, akutna i
kronična alkoholna miopatija, alkoholno-duhanska ambliopija,
subduralni hematomi, supklinički SAH
Genitourinarni sustav, respiratorni sustav, endokrini sustav,
koža, koštano-mišični sustav
Cjenik
MOZAK
JETRA
SRCE
Zašto ljudi prekomjerno piju alkohol?
U početku, često se
pije zbog
zadovoljstva, veselja
i opuštenosti
Nastanak ovisnosti:
POZITIVNO
POTKREPLJENJE
+
-
S vremenom, osoba koja se
navuče na alkohol i postane
ovisna, neprimjetno prijeđe u
fazu kada pije se da bi izbjegla
napetost, tresenje, tjeskobu,
znojenje i neugodu
Podržavanje ovisnosti:
NEGATIVNO POTKREPLJENJE
Kontinuum
alkoholom uzrokovanih problema
Rizično pijenje
Problemsko pijenje
Štetna upotreba alkohola
Ovisnost o alkoholu
Zašto ljudi prekomjerno piju alkohol?
IZLAGANJE I PRVA
ISKUSTVA S
ALKOHOLOM PRIJE 18-e
GODINE
4-5 PUTA VEĆI RIZIK
OVISNOSTI
RIZIČNO
PIJENJE
Pije količine
alkohola štetne
za zdravlje, ali
još se nije razvila
ovisnost
PROBLEMSKO
PIJENJE
“Psihološka
ovisnost”: još
uvijek može stati
ŠTETNA UPORABA
ALKOHOLA
OVISNOST O ALKOHOLU
Nije ovisan, ali ima
značajne društvene i
tjelesne posljedice: u
opitu stanju tuče,
prometne nesreće, rizični
seks
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Prealkoholna faza
Upotreba alkohola je socijalno motivirana
Osoba s budućim problemom ovisnosti ubrzo,
međutim, osjeća i psihološko olakšanje
Uskoro se traže prilike u kojima se pije
Osoba na koncu uočava vezu i pijenje postaje
uobičajeno sredstvo za smanjenje stresa
Trajanje: nekoliko mjeseci do 2 godine
prekosutra
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Prodromalna faza
Upozoravajući znaci: ulazak u ovu fazu obilježen je
pojavom palimpsesta, odnosno alkoholnih
amnezija za razdoblja opitosti
Nastaju i druga ponašanja koja govore o tomu da
alkohol nije više samo piće, već i “potreba”: prvo
piće pije se naiskap, u raznim prilikama traže se
dodatna pića, pojavljuje se i osjećaj krivnje
Konzumacija je sada već visoka
Trajanje: 6 mjeseci do 4-5 godina
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Krucijalna faza 1
Ključna oznaka: gubitak kontrole – uzimanje
jednog pića pokreće lančanu reakciju
Nema kontrole količine alkohola, ali osoba može
kontrolirati hoće li početi ili ne, zato je moguće da
stane na neko vrijeme
Pijenje je sada očito drukčije, i to sada zahtijeva
objašnjavanje, a to znači racionalizacije
Istodobno, osoba ulaže napore da ponovo
uspostavi kontrolu
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Krucijalna faza 2
Taktike pokušaja ponovne uspostave kontrole jesu,
primjerice: svjesni periodi apstinencije, promjene
u obrascima pijenja, promjene radnog mjesta – ali
sve je ovo vrlo često osuđeno na neuspjeh...
... na što osoba odgovara agresijom i zlovoljom
Život se počinje vrtjeti oko alkohola
Obiteljski život i prijateljstva propadaju
Bliži se vrijeme prve hospitalizacije
Počinje jutarnje pijenje
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Kronična faza 1
U krucijalnoj fazi osoba još uspijeva održati radno i
socijalno funkcioniranje
U ovoj fazi pijenje počinje ranije u danu i
intoksikacija je praktički svakodnevna i
cjelodnevna pojava
Osoba pije i izvan uobičajene socijalne grupe;
dolazi na rub društva
Ako je alkohol nedostupan, uzet će i otrovne
alternative
Razvoj ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
Kronična faza 2
Tjelesno propadanje
Pad tolerancije
Propada sustav racionalizacija
Niti u trijeznu stanju ne može obavljati poslove
Osoba, nasreću, ne mora proći sve navedene faze da
bi došla na liječenje
kontinuirano pijenje zbog opuštanja
Prve alkoholne amnezije
Rastuća ovisnost o alkoholu
Povremeno pijenje
zbog opuštanja
Porast tolerancije
Prikrivanje pijenja
Prinuda za prvim pićem
Nesposobnost da se razgovara o
problemu; izgovori za pijenje
Osjećaji krivnje
Amnezije postaju učestalije
PRODROMALNA FAZA
PRODROMALNA FAZA
Smanjena sposobnost da se prestane
Amnezije postaju učestalije piti kada drugi to urade
Grandiozno i
agresivno ponašanje
Izbjegavanje
obitelji i
prijatelja
Ponavljani neuspješni pokušaji kontrole
pijenja
Neobjašnjivo
zamjeranje
KRUCIJALNA FAZA
Gubitak uobičajene snage volje
Stalna grižnja savjesti
Iznevjerena obećanja i odluke
Zanemariva
nje hrane
Gubitak drugih
interesa
Tremor i ranojutarnje pijenje
Problemi na
radu i s novcem
Tjelesno propadanje
Smanjenje tolerancije
kontinuirano pijenje zbog opuštanja
Prve alkoholne amnezije
PRODROMALNA FAZA
Rastuća ovisnost o alkoholu
Povremeno pijenje
zbog opuštanja
Osjećaji krivnje
Smanjena sposobnost da se prestane
Amnezije postaju učestalije piti kada drugi to urade
Porast tolerancije
Prikrivanje pijenja
Grandiozno i
agresivno ponašanje
Ponavljani neuspješni pokušaji kontrole
pijenja
Prinuda za prvim pićem
Izbjegavanje
obitelji i
prijatelja
Nesposobnost da se razgovara o
problemu; izgovori za pijenje
Neobjašnjivo
zamjeranje
KRUCIJALNA FAZA
Gubitak uobičajene snage volje
Stalna grižnja savjesti
Iznevjerena obećanja i odluke
Zanemariva
nje hrane
Smanjenje tolerancije
Nastup dugotrajnih intoksikacija
Gubitak drugih
interesa
Tremor i ranojutarnje pijenje
Problemi na
radu i s novcem
Tjelesno propadanje
Moralno propadanje
Oštećenje mišljenja
Neodređeni strahovi
KRONIČNA FAZA
Pijenje bez biranja društva
Nesposobnost da se inicira akcija
Nejasne spiritualne težnje
Priznavanje potpunog sloma
Opsesivno pijenje
Sva opravdanja
iscrpljena
Neki oblici ovisnosti o alkoholu
Jellinek 1952
ALFA: isljučivo psihološka ovisnost; nema gubitka kontrole niti nesposobnosti
da se apstinira. Osoba se oslanja na alkohol u svim neugodnim situacijama i
poteškoćama u životu, te se zato i razviju interpersonalni i radni problemi.
Progresija nije nužna, Sinonim: PROBLEMSKO PIJENJE
BETA: tjelesne posljedice (npr. ciroza jetre), a bez fiziološke ili psihološke
ovisnosti. Često u kulturama koje potiču pijenje.
GAMA: ovisnost s tolerancijom i fiziološkim promjenama koje vode u sindrom
sustezanja nakon prestanka pijenja, te gubitak kontrole. U ovom tipu postoji
progresija od psihološke u fiziološku ovisnost. Ovo je najviše devastirajuća
vrsta ovisnosti o alkoholu, s obzirom na tjelesno zdravlje i socijalne
posljedice.
DELTA: vrlo slično gama alkoholizmu, osim što nema gubitka kontrole. Osoba
može kontrolirati popijenu količinu, ali ne može stati niti na jedan dan a da
nema simptome sustezanja.
EPSILON: periodički alkoholizam ili dipsomanija.
Kako se događa ponovno pijenje?
Štetna upotreba alkohola
SIMPTOMI
Dijagnostički kriteriji – A (1+)
Izostanci iz škole ili posla
Gubitak posla
Intoksiciran/a kod kuće
Upotreba na radu ili kod kuće
Zanemarivanje brige za djecu
Izgubljeno vrijeme s rada
Ponavljani neuspjeh u
odgovoru na socijalne,
obiteljske i radne odgovornosti ,
zbog upotrebe alkohola
Vožnja pod utjecajem
Bezobzirna vožnja
Ozbiljna ozljeda
Uhićenja
Tuče ili oštećenje imovine
Povećana tolerancija
Obrazac teškog pijenja u
prošlosti
Ponavljana upotreba, kada to
predstavlja tjelesni hazard
Vožnja u opitu stanju
Nasilje u obitelji
Uhićenja
Oduzimanje dozvole
Neplaćanje alimentacije
Ponavljani problemi sa zakonom
Prijatelji ili obitelj izražavaju
zabrinutost
Osjeća se krivim zbog pijenja
Rasprave zbog pijenja
Uhićenja zbog pijenja
Blackout epizode
Oštećenje tjelesnog zdravlja
zbog pijenja
Pijenje uzrokuje probleme u
odnosima, sa zakonom i na
radnom mjestu
Kontinuirana upotreba usprkos
negativnim posljedicama ili
ponavljanim problemima zbog
upotrebe
B: simptomi se ponavljano javljaju u 12-mjesečnom razdoblju
C: nikada nisu bili ispunji kriteriji za dijagnozu ovisnosti o alkoholu
Ovisnost o alkoholu -1
SIMPTOMI
Dijagnostički kriteriji – A (3+)
Konzumira 8.5 l piva, 4.5 l
vina u jednoj prilici
Više od 4 pića u jednom
navratu
Manje količine potrebne da se
postigne intoksikacija
Značajna tolerancija
Jutarnji tremor ruku
Noćno znojenje
Jutarnje pijenje
Pijenje prije rada
Jutarnja mučnina
Glavobolja
Upotreba zamjena za
automedikaciju simptoma
sustezanja
Halucinacije
Simptomi sustezanja ili
upotreba da bi se izbjegli
simptomi sustezanja
Nije socijalni pilac
Pije više nego što je
namjeravao/la
Pije češće
Pije veće količine
Poteškoće sa smanjivanjem
Pijenje više ili kroz dulja
razdoblja nego što se
namjeravalo
Razmišljanja o smanjivanju
Osjeća se krivim zbog pijenja
Sebe vidi kao problemskog
pilca
Smeta ga/ju zabrinutost
drugih osoba
Periodi apstinencije
Pijenje zbog olakšanja
Trajna žudnja, ili jedan ili više
neuspješnih pokušaja da se
kontrolira upotreba
B: simptomi se ponavljano javljaju unutar 12-mjesečnog razdoblja. Obrazac je konzistentan s
dijagnozom ovisnosti. Označiti prisutnost fiziološke ovisnosti.
Ovisnost o alkoholu -2
SIMPTOMI
Dijagnostički kriteriji – A (3+)
Svakodnevno pijenje
Epizode dipsomanskog
opijanja
Skrivanje alkohola
Preokupacija alkoholom
Pijenje nasamo
Potreba za pićem
Značajno vrijeme provodi se u
nabavci alkohola ili u pijenju, ili
u oporavljanju od učinaka
alkohola
Gubitak prijatelja
Rasprave zbog pijenja
Tuče ili oštećenje imovine pod
utjecajem alkohola
Povećanje izolacije
Odustajanje od važnih aktivnosti
(socijalnih, radnih,
rekreacijskih), ili njihova
redukcija zbog pijenja
Prethodna vožnja u opitu
stanju
Druga uhićenja
Gubitak radnog mjesta zbog
alkohola
Poznato mu/joj je da ima
jetreno oštećenje
Liječnik obiteljske medicine
preporučio mu/joj je da smanji
pijenje
Nastavljanje pijenja unatoč
znanju o trajnim socijalnim,
psihološkim ili tjelesnim
problemima zbog upotrebe
alkohola
Blackout epizode
Bio/la bi boljega zdravlja da
ne pije
Nakon pijenja:
-Bučan-na
-Ohrabren-a/samopouzdan-a
-Ljutit-a/svadljiv-a
B: simptomi se ponavljano javljaju unutar 12-mjesečnog razdoblja. Obrazac je konzistentan s
Faktori rizika za poremećaje prouzročene alkoholom
povezani s radnim mjestom
(Trice i Roman, prema Kinney 2006)
Odsutnost jasnih ciljeva (i odsutnost nadzora)
Sloboda u određivanju radnih sati (izolacija i slaba uočljivost)
Mala strukturalna vidljivost (npr. prodavači izvan osnovnog sjedišta)
Redukcija socijalnih kontrola (sveučilišni kampusi i druga manje
strukturirana okruženja)
Radna “zastarjelost” (obsolescence), naročito u znanstvenim i tehničkim
zanimanjima
“Nužno” pijenje na radnom mjestu (npr. prodavači s klijentima)
Prisutnost korisnika ilegalnih droga
Novi radni status
Teški profesionalni stres
Pretjerana uključenost u zanimanje
Kompetitivni pritisak
Prepoznavanje alkoholom uzrokovanih
poremećaja
Na liječenje se obično dolazi u fazi uznapredovalog
psihičkog i socijalnog propadanja
Paradoksalno je da je radno funkcioniranje zadnje
područje života na kojem nastupa deterioracija: osoba
ovisna o alkoholu karakteristično nastavlja radno
funkcionirati i onda kada su u socijalnom i obiteljskom
funkcioniranju nastala teška oštećenja
Prepoznavanje alkoholom uzrokovanih
poremećaja
Idealni kontekst za ranu intervenciju: radno mjesto
Poslodavac ima jedinstvenu poziciju i osobu može
motivirati na liječenje u relativno ranoj fazi: pritisak zbog
gubitka zaposlenja može biti ključan u rastakanju sistema
poricanja problema
Problemi s pijenjem obično su evidentni radnoj okolini 7
godina prije upućivanja na liječenje
Razlozi za ranu intervenciju na radnom mjestu
Tjelesno zdravlje još nije značajnije deteriorirano
Financijski resursi nisu narušeni kao što obično bivaju
u kasnijim fazama
U obitelji i zajednici još uvijek postoji emocionalna
podrška
Prijetnja gubitkom zaposlenja može se povoljno
iskoristiti kao motivator
Još jednom: 7 godina
Prepoznavanje alkoholom uzrokovanih
poremećaja na radnom mjestu
Kronično izostajanje s rada
Eratično (promjenjivo i nepredvidivo) ponašanje
Tjelesni znaci alkoholom uzrokovanih poremećaja
“Spazmodički” radni ritam
Niža kvaliteta i kvantiteta rada
Djelomična odsutnost s rada
Izbjegavanje nadzornika i suradnika-radnika
Pijenje na radnom mjestu
Nesreće na radu ili izgubljeno vrijeme s rada zbog nesreća
izvan radnog mjesta
Pomoć ili liječenje
Važno: 20% osoba ovisnih o alkoholu trajniju
apstinenciju uspostave sami. To znači da nas
mnogi od njih uopće ne trebaju.
Liječenje apstinencijskog sindroma: ovdje je
liječnik “liječnik”, a medicina “medicina”
Sve ostalo nakon toga: cilj i ishod liječenja ne
određuju “medicina” i “liječnik”, već pacijent
Prvi razgovor 1
MOTIVACIJSKI RAZGOVOR 1
1. Izraziti empatiju. Prihvaćanje facilitira promjenu. Refleksivno
slušanje.
2. Razviti diskrepanciju. Diskrepancija između sadašnjeg
ponašanja i važnih ciljeva motivirat će promjenu.
3. Izbjeći raspravljanje i konfrontiranje. Rasprava (pomagač
zagovara promjenu, a osoba se brani) je kontraproduktivna.
Optuživanje za otpor, poricanje ili ovisnost najvjerojatnije će
potaći otpor, a neće pomoći promjeni.
Prvi razgovor 2
MOTIVACIJSKI RAZGOVOR 2
4. Prihvatiti otpor. Otpor se može utilizirati, percepcije se mogu
promijeniti, nove perspektive mogu se facilitirati (a ne
nametati), a osoba predstavlja vrijedan izvor za iznalaženje
resursa za promjenu. “Otpor” nije koristan konstrukt, osim
ako ga se shvati kao informaciju o propustu pomagača da
odgovori na osobu.
5. Podržati samoučinkovitost. Vjerovanje u mogućnost
promjene je važan motivator. Ovo vjerovanje pomagač može
podržati porukama koje se skupno mogu označiti s “To je
moguće i ti to možeš”. Osoba je odgovorna za odabir i
provođenje osobne promjene. I u slučaju ponavljanih
neuspjeha oni se mogu shvatiti kao koraci prema promjeni.
Cjenik
Stadiji promjene
Stadij
Obilježja
Sugestije za rad
PRE
KONTEM
PLACIJA
-Nema nakane za promjenom
-U problemskom ponašanju vidi
više prednosti nego nedostataka
-Defanzivan, odbacuje
razmatranje problema u vezi s
potrebom supstanci
-Osjeća se pritisnut od drugih
-Nemoj se fokusirati na bihevioralnu promjenu
-Podizanje svjesnosti o problemu
-Uviđanje posljedica i utjecaja problemskog
ponašanja na druge osobe
-Kontrastiranje
-Motivacijski razgovor
KONTEM
PLACIJA
-Razmišlja o promjeni, koju je već
možda pokušavao u prošlosti
-Traži informacije o problemu
-Evaluira prednosti i nedostatke
promjene
-Još nije spreman/na na
promjenu, ali želi imati kontrolu
-Napet
-Postupni pomak od psihoedukacijskog
formata prema diskusiji o obrascima upotrebe
supstanci u vlastitom životu i implikacijama na
životne poteškoće
-Istraživanje nedostataka i prednosti
(istraživanje prednosti mnogo je teže i
zahtijeva senzitivan rad) upotrebe supstance,
podizanje svjesnosti
-Istraživanje prednosti i nedostataka promjene
PRE
PA
RA
CIJA
AKCIJA
ODRŽA
VANJE
-spreman/na na promjenu u
stavovima i ponašanju; vjeruje u
vlastite kapacitete za mijenjanje
-Na rubu poduzimanja akcije ili
je već uključen u mijenjanje
- otpočinje iznalaženje aktivnosti koje isključuju
upotrebu supstanci, preustroj života kako bi se
izbjegavale rizične situacije, te izgradnja
socijalne mreže koja podržava promjenu
-Važna je podrška u prvim koracima mijenjanja,
kako bi se proces stabilizirao
-Poticaj (pojedincu ili grupi) u izgradnji
kapaciteta za prepoznavanje regresije na ranije
stadije
-Odlučio učiniti promjenu
-Modificiranje problemskog
ponašanja
-Učenje vještina sprečavanja
povratka na problemsko
ponašanje
-Planiranje malih koraka
-Podrška pronalaženju nagrada za promjenu
-Istraživanje rizičnih situacija i kreiranje
strategija suočavanja
-Podržavanje, empatija, optimizam u odnosu
na manje uspješne i nesigurnije osobe,
namjesto konfrontacije i kritike
-Potkrepljenje ustrajavanju na promjeni
-Radi na održavanju promjena
-Značajnu pažnju posvećuje
izbjegavanju relapsa
-Tjeskoban u vezi situacija
rizičnih za relaps
-Moguća je povremena žudnja
-Podrška izvorima zadovoljstva koji ne uključuju
supstancu
-Podrška promjenama u načinu života
-Podrška strategijama sprečavanja relapsa
-Održavanje podržavajućeg odnosa
Prvi razgovor:
specijalist obiteljske
medicine, specijalist
medicine rada, bilo koji
specijalist druge
struke, diplomirani
socijalni radnik,
psiholog, diplomirana
medicinska sestra
Liječenje: opcije
Spec. med. rada
Liječnica/k
obiteljske medicine
Samostalna
uspostava
apstinencije: 20%
(to nije hrvatski
podatak)
Psihijatar (amb, konz)
Dnevna bolnica za
alkoholizam
Kratko savjetovanje:
u RH toga nema
Hitna hospitalizacija
zbog apstinencijskog
sindroma
Specijalizirani odjel za
alkoholizam: elektivni
prijem
Klub liječenih
alkoholičara
Hospitalizacija zbog
drugih stanja ili
posljedica pijenja
Što pitati?
Upućivanje psihijatru predstavlja stigmu samo po sebi, ali je to
ujedno najbolji način zaštite za osobu.
Osnovno je pitanje: postoji li u Vašem gradu specijalizirani odjel
za liječenje ovisnosti o alkoholu? Ako da, stvar je
jednostavna jer će ta služba odraditi liječenje, a ako ne,
upućivanje psihijatru omogućit će isključenje psihijatrijskih
komplikacija (što je također važno), ali bez adekvatna
liječenja ovisnosti o alkoholu.
Prema podacima iz analize sustava liječenja alkoholizma iz
svibnja ove godine, služba liječenja ovisnosti o alkoholu u RH
u zadnjih je 20 godina u raspadu. U RH aktualno 19
specijalista psihijatara radi u punom radnom vremenu s
osobama s problemom ovisnosti o alkoholu.
Što pitati u osnovnoj procjeni?
Je li aktualno opit ili trijezan, a ako je trijezan ima li apstinencijske smetnje ili
ne?
Je li istodobno uzimao benzodiazepine i u kojim dozama?
Je li bilo jutarnjeg tremora i napetosti, odnosno noćnog znojenja?
Je li prije imao DT u sindromu sustezanja?
Koji je bio maksimum pijenja u zadnje vrijeme? Razgovor o ovom pitanju
zahtijeva dosta strpljenja i motivacije, a i iskustvo je od koristi.
Je li ikada imao epileptičku ataku?
Je li bilo ozljeda glave?
Ima li koje tjelesne bolesti?
Ima li znakova psihotičnosti? Je li to bilo u opitu stanju i/ili nakon prestanka
pijenja? Ima li znakova afektivne epizode?
Je li bio suicidalan ili je to aktualno? Je li to bilo u opitu stanju?
S kime živi? Kako se hrani? Izgleda li pothranjeno?
Je li bilo značajnih promjena u odnosima u zadnje vrijeme (razvod, gubici)?
Liječenje i evaluacija
1.
2.
3.
4.
Apstinencijski sindrom: ambulantno ili bolnički?
Somatske komplikacije?
Psihijatrijske komplikacije?
Ambulantno liječenje (?), parcijalna hospitalizacija ili
hospitalizacija?
5. Samoorganizirane grupe samopomoći: KLA, AA