LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. RUJNA 2013. BROJ 77 / GODINA VIII. U sklopu Ludbreškog sejma Stručni skup i atraktivni programi Srednja škola Ludbreg /str. 7./ /str. 4./ FOTO: MIROSLAV NOVAK Računala Manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje kao znak zahvalnosti Ludbreško vinogorje Tri berbe kod doktora Branka /str. 6./ Dostojanstveno obilježen jubilej /str. 8.-9./ NK Podravina SPORT /str. 6.-9./ /str. 14-15./ ŽRK Ludbreg Koncert Kroz generacije Glazbeni doživljaj za pamćenje /str. 13./ U osmini finala kupa HNS-a Povratak ženskog rukometa 2 A KT U A L N O 70. obljetnica oslobođenja Ludbrega Proslava 5. listopada U Ludbregu će u subotu, 5. listopada prigodno biti obilježena 70. obljetnica Šemovečke bitke iz Drugog svjetskog rata koja se vodila za oslobođenje Ludbrega, a ujedno će se obilježiti ista obljetnica osnivanja Brigade ‘Braća Radić’. Svečanost se održava pod pokroviteljstvom predsjednika države dr. Ive Josipovića, te Varaždinske županije i Grada Ludbrega. U ime Vlade najavljen je dolazak Predraga Matića, ministra hrvatskih branitelja. Svečanost će početi polaganjem cvijeća kod spomenika Plamen ustanka u Šemovcu, a potom i kod spomen-kosturnice i spomenika kalničkim partizanima na gradskom groblju u Ludbregu. Središnji dio bit će u zgradi Pučkog učilišta u Ludbregu s početkom u 11 sati kada će sudionike proslave najprije pozdraviti Zdravko Pahor, predsjednik Udruge antifašističkih boraca Ludbrega i antifašista regije Ludbreg, a zatim u ime pokrovitelja gradonačelnik Dubravko Bilić i župan Predrag Štromar. O danima osnivanja brigade ‘Braća Radić’ i borbi za oslobođenje Ludbrega 1943. govorit će Dragutin Mrkoci, borac brigade i sudionik Šemovečke bitke. Učesnicima proslave obratit će se i ministar Predrag Matić. Organizatori se nadaju dolasku glavnog pokrovitelja, predsjednika dr. Ive Josipovića u Ludbreg, ako mu obveze budu dopuštale, te da će se obratiti prigodnim riječima sudionicima proslave. U završnom dijelu izvest će se kulturno-umjetnički program. Organizator proslave je Udruga antifašističkih boraca i antifašista regije Ludbreg. Kod Šemovca je Brigada ‘Braća Radić’ zaustavila višestruko nadmoćnije okupatorsko-fašističke snage koje su krenule iz Varaždina kao pojačanje svojim opkoljenim trupama u Ludbregu kojeg su napale partizanske snage i potom ga oslobodile. Okupatori su zaustavljeni kod Šemovca i u krvavoj borbi poginulo je 76 boraca. 30. rujna 2013. Grad i Impuls Ludbreg -'Kretanje je život' Današnji užurbani način života, nedostatak vremena, suvremene tehnologije i drugi čimbenici uvjetovali su da se manje krećemo što je i znanstveno dokazano. Posebice dolaskom hladnijih godišnjih doba, sezona kiša i snijega. Zato je Grad Ludbreg zajedno s ludbreškim Fitness i Fizio centrom Impuls odlučio to promijeniti i pokrenuli su projekt 'Kretanje je život'. Tako je građanima omogućena besplatna medicinska gimnastika u prostorima fitness-centra na katu gradske sportske dvorane. – Željeli smo ponuditi starijim sugrađanima razgibavanje, vježbanje uz stručno vodstvo jer smatramo da se upravo kretanjem može očuvati zdravlje, pogotovo u starijoj dobi. Vježbanje se odvija dva puta tjedno. Projekt je krenuo ljeti kada se vježbalo na trgu, a stalni porast broja zainteresiranih ponukao nas je da to pokrenemo. Pokrećemo i udrugu koja će uključivati rad s djecom vrtićke dobi do 4. razreda osnovne škole koja se ne bave nijednim sportom u klasičnom smislu, a nedostaje im fizičke aktivnosti. Danas su nam djeca sve više vremena pred računalom i televizorom, a to bismo željeli promijeniti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić na predstavljanju projekta. Medicinska gimnastika uključuje lakše vježbe istezanja mišića. U Ugovor za Ludbreško sunce Puno razloga za zadovoljstvo imali su u 'Ludbreškom suncu' krajem kolovoza. Naime, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu priređena je svečanost potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta za učenike s poteškoćama u razvoju, a među dobitnicima sredstava je i 'Ludbreško sunce'. Ministar Željko Jovanović svečano je predao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava predsjednici 'Ludbreškog Sunca' Ružici Zlatar. Bio je to završni čin natječaja kojeg je provelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za sredstva Europske unije prema IPA-a programu ''Razvoj ljudskih potencijala' za projekte pod nazivom 'Integracija skupina u nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav'. 'Ludbreškom suncu' ovime je odobren iznos od 156.743 eura za pomoć u školovanju učenika s poteškoćama u razvoju. -Projekt traje 12 mjeseci, a provodi se u partnerstvu s Gradom i Vježbom do zdravlja U centar trenutačno na vježbe dolazi 20-ak žena centru svakog ponedjeljka i četvrtka od 9 do 10 sati vježba 20-ak žena. Naravno, uz stručno vodstvo. –Danas se puno sjedi, a manje se kreće. Ovaj oblik vježbanja prvenstveno pomaže da se osjećate bolje – kaže Damir Špikić iz 'Impulsa'. Vježbanje pod stručnim nadzorom svakako je jedan od najvažnijih uvjeta za očuvanje ili popravak zdravlja, jačanje vitalnih životnih funkcija. Cilj je da ovi projekti podsjete građane svih životnih dobi na značaj fizičke aktivnosti koja je neophodna za naše zdravlje. Gradonačelnik Dubravko Bilić i Damir Špikić iz Impulsa Sredstva za školovanje Partnerice u vrijednom projektu za mlade štićenike Osnovnom školom Ludbreg te u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb. Grad osigurava pet posto vrijednosti projekta. Sredstva ćemo koristiti za sve što je potrebno učenicima s poteškoćama u razvoju za školsku godinu, od školskog pribora do pokrivanja troškova prehrane, prijevoza - rekla je Ružica Zlatar, predsjed- nica Ludbreškog sunca. Radi se o 50 korisnika, učenika s poteškoćama u razvoju. Njima se nastoji omogućiti svakodnevni boravak u krugu obitelji. Naime, udruga se zalaže za ostanak djece s teškoćama u njihovoj okolini jer im se, prema mišljenju stručnjaka, najbolja skrb može dati ako ostanu uz obitelj u svojoj lokalnoj zajednici. -Tek unatrag nekoliko godina se u Hrvatskoj počeo uvoditi ovakav oblik zbrinjavanja osoba s invaliditetom kroz stambene zajednice, poludnevne i cjelodnevne boravke. Mi u tome imamo puno iskustva već dugi niz godina i ističu nas kao primjer drugim sredinama u Hrvatskoj. Prezadovoljni smo jer znamo što znači dobiti projekt na razini EU. To je zapravo dokaz da ovaj projekt, uz naše ostale aktivnosti, govori o visokoj kvaliteti rada Udruge – rekla je Anica Zember, ravnateljica ludbreškog Centra za socijalnu skrb. Planirano je da se u suradnji s Gradom organiziraju upoznavanja javnosti s potrebama osoba s invaliditetom na središnjem trgu, podjela letaka, majica i kapa kako bi se predstavio sam projekt, te radionice pisanja projekata. Ovim projektom osigurana je i nabava novog kombi vozila, neophodnog za prijevoz štićenika za potrebe njihovog školovanja. Marina Hižak Druženje u Kući sunca Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb Ministar Željko Jovanović i Ružica Zlatar na svečanosti U sklopu vjerskih svečanosti u povodu Svete nedjelje svake godine se kod Zavjetne kapele na svetištu služi sveta misa za bolesnike i invalidne osobe. ‘Ludbreško sunce’ je tim povodom ugostilo članove i predstavnike srodnih udruga iz Čakovca, Đurđevca, Ivanca, Križevaca, Novog Marofa i Svetoga Ivana Zeline. Gosti su s domaćinima prisustvovali svetoj misi na svetištu, a druženje je nastavljeno u ‘Kući sunca’ u Glo- bočecu. Priređen je zajednički ručak nakon kojeg je održan prigodni program štićenika koji su pjesmom, plesom i recitacijama pokazali što znaju i pritom se lijepo zabavili. Organizacija rada u udruzi i ‘Kući sunca’ primjer je mnogim sredinama, pa su se gosti interesirali kako unaprijediti rad udruga u vlastitoj sredini i poboljšati uvjete sustava skrbi za osobe s posebnim potrebama, te su razmijenili iskustva o radu. A KT U A L N O 30. rujna 2013. 3 Dio zgrade Općinskog suda dodijelit će se Ludbregu Novi prostor za glazbenu školu Nakon selidbe Općinskog suda u Varaždin zgrada je najvećim dijelom ostala prazna i neiskorištena. U prizemlju je ostala tek gruntovnica čije usluge mogu koristiti žitelji Ludbrega i okolice. Već dulje vrijeme Ludbreg traži od države da joj dodjeli na korištenje objekt koji baš i nije u reprezentativnom stanju. Napokon je zahtjev ušao u postupak rješavanja. Kako nas je izvijestio gradonačelnik Dubravko Bilić, zgrada suda dodijelit će se na korištenje Gradu odnosno za potrebe Osnovne glazbene škole Pučkog učilišta 'Dragutin Novak'. -Grad Ludbreg podnio je još prije 3 godine Agenciji za upravljanje državnom imovinom u Zagrebu zahtjev za dodjelu prostora na katu zgrade Općinskog suda u Gundulićevoj ulici. Tek nedavno smo izvršili etažiranje zgrade te dobili suglasnost Ministarstva pravosuđa da im prvi kat zgrade više nije potreban. U postupku je i dodjeljivanje toga prostora Gradu Ludbregu i nadam se da će se to Bivše sudnice bit će dobri kabineti za individualnu nastavu Strateški plan razvoja turizma destinacije Ludbreg Ludbreg će po prvi puta dobiti dokument prema kojem će se odrediti smjernice razvoja njegova turizma u budućnosti. Grad je izradu dokumenta povjerio Institutu za turizam iz Zagreba čiji su stručnjaci u Ludbregu održali radionicu za predstavnike Grada, župe, udruga, ugostitelje i građane. Primjedbe i prijedlozi iznijeti na radionici pomoći će da se dobije što kvalitetniji dokument. O izradi dokumenta, sljedeće nam je rekla dr. Renata Tomljenović: -Na izradi dokumenta radimo od proljeća. Studija se sastoji od dva dijela, Strateškog plana razvoja s programsko-prostornim konceptom, ciljevima i prijedlogom brendiranja, te Akcijskog plana. Ovih ćemo dana u potpunosti završiti Strateški plan koji se odnosi na dugogodišnje razdoblje. Kad se usvoji na razini gradske vlasti, slijedi izrada Akcijskog plana što je Ludbreg već zatražio od nas, a donosi se za petogodišnje razdoblje. On razrađuje projekte, ciljeve, realizaciju, rokove – kaže Renata Tomljenović. Stručnjaci Instituta za turizam smatraju da je izuzetno važno da se dobije takav dokument kojeg Ludbreg dosad nije imao. -Gradska uprava i Turistička zajednica Ludbrega rade u turizmu u dnevnoj operativi i puno se napravilo. No, dobro je što su prepoznali važnost strateškog plani- lu, koju ćemo već sljedeće godine morati osamostaliti i osigurati im vlastiti prostor. Za sam razvoj grada glazbena škola je vrlo važna jer okuplja veliki broj mladih te im pruža glazbeno obrazovanje. Najveći promotori Ludbrega u svijetu vrlo brzo desiti. Isprva je bila namjera u taj prostor preseliti Gradsku knjižnicu Ludbreg, ali zbog građevinskih problema ovaj čas to se čini nepraktičnim i skupim tako da smo odlučili u te prostore smjestiti Osnovnu glazbenu ško- Hodnik - budući školski hol jesu upravo glazbenici, od pjevača do akademskih glazbenika te Ludbreg zaslužuje imati samostalnu glazbenu školu. Za potrebe škole dodatno će trebati preurediti prostor, ali o tome ćemo odlučivati kad konačno dobijemo prostor u vlasništvo – otkrio je gradonačelnik Bilić. U zgradi Pučkog učilišta više nema raspoloživog prostora za individualnu nastavu profesora s mladim učenicima glazbe zbog velikog broja upisanih đaka. Za budućnost ludbreškog turizma Ojačati tur. infrastrukturu Predstavnici Grada na radionici Gosti Ludbrega Prema službenim podacima do kojih su došli stručnjaci Instituta za vrijeme čestih dolazaka, Ludbreg, grad godišnje posjeti otprilike 200.000 izletnika, najčešće su to hodočasnici, učenici, umirovljenici, te pojedinačni gosti za koje uglavnom i ne slutimo da su u razgledavanju kada ih sretnemo ranja razvoja turizma, da ubuduće djeluju konkretno i koordinirano. Kad imaju ideje i dobro surađuju ta sinergija znači da imate lidere turi- u gradu. U Ludbregu godišnje ima 4.300 turističkih dolazaka, a turisti ostvaruju oko 6.800 noćenja. Najviše ih je iz Hrvatske, 50 posto, Poljske 30 posto, Italije 7 posto itd. Institut ističe heterogenost gostiju Ludbrega jer je primijećeno da njih 20 posto dolazi iz 30-ak raznih zemalja. stičkog razvoja. To je skoro jednako važno kao i posjedovanje određenih resursa - kaže dr. Tomljenović. Može li Ludbreg postati još važ- Nije sve u kostimima Dr. Eduard Kušen iz Instituta za turizam, radi na Prostorno-programskom konceptu turizma naselja Ludbreg. -Ludbreg je izvanredno prostorno uređen za turizam, a nitko od vaših susjeda nema svojstvo vjersko-turističke destinacije. Logika svake vjersko-turističke destinacije je ista, samo je drugi razlog dolaska hodočasnika i to je pravac Prostor se mora malo sanirati kojim želimo ići. Baš je markirana trasa ‘Stepinčevog puta’, kao hodočašće mjestima koja su povezana s blaženim kardinalom. Predlažemo da trasa ne završi u Lepoglavi već u Ludbregu jer kardinal se jako zalagao za gradnju Zavjetne kapele - kazao je Kušen. Stručnjaci smatraju da se Ludbreg pokazao spremnim za nešto novo, izazovno i drugačije: -U Varaždinu i u Koprivnici su programi s kostimima prošlih stoljeća. Zašto bi Ludbreg težio k tome? Ludbreg je pokazao da zna prihvatiti suvremene tokove, primjerice, aktivnostima vezanim uz centar svijeta, obnovom dvorca stranim kapitalom. A nedavno ste bili i jedan od domaćina Svjetskih umjetničkih igara. U tom pravcu treba razmišljati – kazao je dr. Kušen. Gradonačelnik Dubravko Bilić nije krio zadovoljstvo što su radionici nazočili predstavnici svih područja društva čije će sugestije pomoći u izradi što boljeg planskog dokumenta, neophodnog za budućnost ludbreškog turizma: -Stalno ističemo da je turizam potencijalno jako važna gospodarska djelatnost i da kao grad imamo velike potencijale postati još bolji i uspješniji. No, da bismo to mogli moramo si pogledati u oči i priznati da moramo još puno ulagati da bismo to i ostvarili. Ponajprije moramo donijeti dugoročnu strategiju razvoja, a kao partnera u tome procesu odabrali smo Institut za turizam. Tek s tom strategijom moći ćemo vući kratkoročne poteze koji će donositi prihode ne samo gradu nego i građanima koji mogu zaraditi nija turistička destinacija? -Može, ali treba postaviti ciljeve pred sebe. Smatramo da brojne grupe jednodnevnih izletnika i posjetitelja raznom ponudom treba zadržati na noćenju u Ludbregu. Naime, 'pravim turistima' u našoj struci smatraju se oni koji dolaze na noćenja, a s izletnicima čine turističku potražnju. Nama se čini da Ludbreg sigurno za barem 3 do 4 puta može povećati broj noćenja sa sada službenih 6.800 noćenja godišnje.Kako gledate na mogućnosti turističkog razvoja Ludbrega? -Mi ga u Institutu želimo definirati kao vjersko-turističku destinaciju i tako ga treba prvenstveno afirmirati. No to je širi pojam koji nadilazi grad, crkvu, kapelu, monstrancu. Postoji prihvaćen brend Ludbrega kao centra svijeta, razvijena su događanja i manifestacije, postoji vinska cesta. Projekt arheološkog parka je u nastajanju. Radi se o turističkoj atrakciji nedvojbeno međunarodnog i nacionalnog zna- dodatne prihode od turističke djelatnosti. Konačni cilj jest da postanemo destinacija u kojoj će turisti imati razloga ostati više od dva, tri sata, odnosno prenoćiti u Ludbregu. Ali da bi se to desilo prije svega moramo ojačati tzv. turističku infrastrukturu jer mi trenutačno u Ludbregu raspolažemo tek sa stotinjak kreveta za turiste, nemamo nijedan krevet registriran u privatnom smještaju, a moramo ponuditi gostima mogućnost tzv. vanpansionske potrošnje. Ukoliko krenemo putem jačanja s jedne strane turističkih kapaciteta i s druge strane uređenja potencijalnih turističkih atrakcija imamo mogućnost otvarati nova radna mjesta u turizmu i grad će sigurno podržavati sve zainteresirane koji se žele baviti turizmom - smatra gradonačelnik Dubravko Bilić. R. Tomljenović - imate potencijale i resurse u turizmu čaja. Lovna, ribolovna, rekreacijske i druge vrste ponude odlično bi dopunile osnovnu ponudu grada kao vjersko-turističke destinacije - kazala je R. Tomljenović. Stručnjaci ističu kako je u Ludbregu već pokrenuto niz dobrih ideja, te da postoje uvjeti kako to što je 'zgodno imati' pretvoriti u nešto što će osigurati i prihode, donijeti nova radna mjesta, razvijati grad. 4 A KT U A L N O 30. rujna 2013. Srednja škola Ludbreg Računala kao znak zahvalnosti Nakon tri tjedna nastave u novoj školskoj godini priređena je mala svečanost. Učenicima prve generacije Srednje škole Ludbreg uručena su prijenosna računala. Po njih su došli školarci, pa i roditelji. Bili su tu i predstavnici Grada Ludbrega, gradonačelnik Dubravko Bilić i njegova zamjenica Vera Jadanić, te resorni gradski pročelnik Alen Sabol, ravnateljica OŠ Kristina Stanko, te Alen Kišić, zamjenik župana. Jer, osnivač škole je Varaždinska županija. -Tijekom upisne kampanje obećali smo prijenosna računala i sada smo ispunili obećanje. Varaždinska županija uvela je u mrežu škola i Srednju školu Ludbreg, projekt kojeg je pokrenuo današnji gradonačelnik. To je početak, a svaki je težak. Zahvaljujem roditeljima što su nam pokazali povjerenje. Učenici će svoja iskustva i prednosti pohađanja škole u Ludbregu prenositi mlađima i to će sigurno utjecati na rast broja učenika. Jasno da su mladima veće sredine atraktivnije, ali roditelji su svjesni da školovanje djece u Ludbregu smanjuje njihove troškove. Tu imaju besplatnu pre- hranu u školskoj kuhinji, prijevoz, a sada i prijenosna računala. Dnevno su i tri sata uštede na vremenu. To je puno i može se iskoristiti za učenje, druženje, zabavu, druge potrebe. Raduje što su zaposleni mladi profesori uglavnom iz ludbreškog kraja koji se žele dokazati i uvjeren sam da visokom kvalitetom nastave nimalo ne zaostaju za drugima. Nadam se da će prva generacija pohađati završni razred u novoj srednjoškolskoj zgradi u Ludbregu. Kako smo zajedno s Gradom financirali nabavu računala tako ćemo zajedno raditi za otkupu zemljišta za gradnju buduće zgrade između sportske dvorane i groblja. Projekt ćemo do kraja godine kandidirati za financiranje iz europskih fondova. Zahvaljujem Gradu na odličnoj suradnji, te Osnovnoj školi na pomoći u organizaciji početka rada srednje škole u njihovoj zgradi – poručio je Alen Kišić. Gradonačelnik vjeruje da je zajamčena budućnost škole: -Očekujem od prve generacije da idućima prenese kako je ovo dobra škola, da se ovim računalima pohvale pred vršnjacima. Srednje A. Kišić i D. Bilić predali su poklone Dužnosnici su se zahvalili roditeljima na povjerenju I roditelji su došli na svečanost i preuzeli računala za svoje đake škole ne bi bilo bez Osnovne škole Ludbreg koja se proteže do maksimuma da pruži gostoprimstvo, pa odajem priznanje zaposlenicima i ravnateljici OŠ što snažno podupiru projekt Srednje škole. Vjerujem da će on u potpunosti uspjeti - poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Nastava za tri odjeljenja prvih razreda Privremeni ravnatelj Srednje škole Ludbreg, Davor Kosec pojasnio nam je organizaciju rada škole. -Formirali smo odjeljenje opće gimnazije, bravara, a polaznike za pomoćnog kuhara-slastičara i pomoćnog vrtlara spojili smo u jedan razred. Gimnazijalci nastavu pohađaju ujutro, a ostali popodne. Gimnazijski program nema većih zahtjeva. Kod strukovnih je teže zbog praktične nastave koju učenici dijelom imaju u školi, te kod licenciranih obrtnika, tvrtki. Za praksu u proizvodnji moraju se pripremiti kroz praksu u školskoj radionici koju mi nemamo. Zato smo za ‘bravarski’ razred sklopili ugovor s Elektrostrojarskom školom Varaždin i tamo je subotom prvi dio prakse. Drugi dio imaju ponedjeljkom i petkom u tvrtkama Oprema uređaji, Oprema strojevi, kod obrta Pokos i obrtu u Prva generacija učenika SŠ Ludbreg Velikom Bukovcu. Oni koji se školuju za pomoćna zanimanja polažu zaštitu na radu prije prakse na imanju Ludbreškog sunca u Globočecu. Zahvaljujem ujedno predsjednici udruge Ružici Zlatar na pomoći. Na praksi učenici rade s licenciranim majstorima, a voditelj praktične nastave je zaposlenik škole i on obilazi učenike, koordinira rad, prati učenike u naukovanju da se pripreme za zanimanje – kaže Kosec. Najveći problem je prijevoz učenika. -Učenici s područja Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec dolaze biciklima dok je lijepo vrijeme. AP Varaždin je pomogao uvođenjem linije Sveti Đurđ-Hrženica-Hrastovljan. No, to nije trajno rješenje jer nije rentabilna linija. Treba trajno rješenje. Vodio sam kampanju za upis i obilazio školske centre u oko- lici. U Šemovcu, Jalžabetu i Varaždinskim Toplicama, V. Bukovcu bilo je interesa, ali su bile primjedbe na mali broj i neodgovarajuće linije prema Ludbregu – kaže Kosec. Na kraju poručuje: -U srednjoj školi Ludbreg kvalitetna nastava će sigurno biti osjetno bolja nego dosad u izdvojenim odjeljenjima matičnih škola iz Varaždina i Vinice. Standard kojeg imaju učenici i profesori u našoj školi je visok zahvaljujući naporima Varaždinske županije, Grada Ludbrega i Osnovne škole Ludbreg na čemu im iskreno zahvaljujem. Manji troškovi u Ludbregu su iznimna pomoć. Radi se o uštedi od oko 1.000 eura godišnje što je puno za svaku obitelj. Kad bi svake godine te novce stavili na stranu poprilično bi prišparali za fakultet – kaže Davor Kosec, privremeni ravnatelj Srednje škole Ludbreg. Računala će biti učenicima prava pomoć u učenju Grad Ludbreg financijski prati programe u školstvu Grad Ludbreg nastojat će što više pomoći roditeljima, učenicima i školama u novoj školskoj godini i financijski pratiti određene programe. Evo što kaže gradonačelnik: -Početak školske godine je obično najstresnije razdoblje za učenike, ali i za roditelje koji moraju pripremiti svoju djecu za školu. Nastojali smo već na početku roditeljima pomoći sa skromnim sredstvima za nabavu školskoga pribora. Grad nastavlja sufinancirati rad školske kuhinje i prijevoz učenika osnovne škole, ali i sve druge vrijedne projekte koje naša škola prijavljuje. Ja moram iskazati posebno zadovoljstvo elanom i radom svih djelatnika škole na čelu s ravnateljicom Stanko, a posebno razumijevanje uz provođenje projekta srednje škole jer bez pomoći svih djelatnika osnovne škole, od učitelja do kuhara, ne bismo danas bili na korak do početka projekta gradnje srednje škole – kaže Dubravko Bilić. Gradonačelnik se osvrnuo i na početak rada Srednje škole: -Upis učenika nije prošao ona- ko kako smo očekivali. Upisali smo tridesetak učenika i imamo još jednu godinu da pametno osmislimo programe za sljedeću godinu, stipendije za učenike za pojedine programe, te suradnju s našim gospodarstvenicima koji mogu osigurati praksu na suvremenim i vrhunskim strojevima. Naravno da ćemo to raditi u suradnji s Varaždinskom županijom jer bez pomoći i razumijevanja svih uključenih neće biti ni rezultata. Učenicima koji su se upisali ove godine poklonili smo prijenosna računala i osigurali besplatnu prehranu u školi tako da i na taj način potičemo učenike da se upisuju u Ludbreg u srednju školu – rekao nam je gradonačelnik Dubravko Bilić. A KT U A L N O 30. rujna 2013. OŠ Ludbreg u novoj školskoj godini Rujan je u školstvu redovito najburniji mjesec. Prvi radni mjesec za sve u školi znači povratak uobičajenom ritmu. Dok učenicima uvijek dođe prebrzo, pa treba malo vremena za prilagodbu, učitelji i nastavnici znatno se ranije pripremaju za početak. A posebno rukovodeći kadar s nizom obveza na pripremi i organizaciji početka rada u novoj školskoj godini. Iako je bila zatrpana brojnim obvezama i zadacima, ravnateljica OŠ Ludbreg Kristina Stanko rado nam je izašla ususret za informacije o novoj školskoj godini. -Kao i prethodnih godina i sada imamo 32 odjeljenja, te još dva odjeljenja učenika s posebnim potrebama. Imamo 736 učenika što je neznatno manje nego u prošloj školskoj godini. Prvi puta u klupe je sjelo 87 prvašića u četiri odjeljenja, dakle, gotovo sva odjeljenja imaju po 22 mala đaka. Lani smo imali više prvašića, ukupno 103. Nastava nije u potpunosti stručno zastupljena, najveća je poteškoća dobiti učitelje fizike i kemije. No, otvoreno je nekoliko natječaja i vjerujem da ćemo ovih dana potpuno popuniti stručni nastavnički kadar za problematične predmete. Ostalo funkcionira besprijekorno. Organizirano je više od 30 grupa raznih izvannastavnih aktivnosti, puno dopunske i dodatne nastave, pa učenici imaju puno mogućnosti za izbor prema interesima. Gotovo svi učenici nižih razreda uključeni su u izvannastavne aktivnosti. Učitelji i nastavnici daju sve od sebe u provedbi tih programa, a djeca to osjećaju i rado se uključuju. Čak su nam grupe malo prevelike, a učitelji i profesori su 'prebukirani'. Unatoč tome jako dobro sve funkcionira. Nastavljaju se i brojni školski projekti od prethodne godine, ali će biti i nekih novih, te dosta van učioničke nastave. Da, nedostaju projektori jer sada sve učionice nemaju taj uređaj. Nadam se da ćemo to riješiti u dogledno vrijeme – kazala nam je Kristina Stanko. Trebalo je ljeti do početka nastave odraditi i druge poslove. -Novost je što smo dobili 56 prijenosnih računala, dio je bio za srednjoškolce, a drugi dio za informatičku učionicu, te za učite- Vođenje e-dnevnika lje radi vođenja e-dnevnika i sada sve učionice imaju lap-top. Uredili smo i opremili treću informatičku učionicu koja će služiti i za potrebe nastave tehničke kulture. Školska kuhinja odmah je 4. rujna počela s radom. Učenike svakog jutra po dolasku dočekuje mliječni obrok, a poslije 2. ili 3. sata daje se užina. Radimo minimalno tri kuhana obroka tjedno. To smo uveli lani na inzistiranje Vijeća roditelja i jako je dobro prihvaćeno. Cijena školske kuhinje je 70 kuna znači da se nije mijenjala. Nastojimo da roditelje ne opteretimo novim troškovima. Učenici koji ne ostvaruju pravo na be- Počela je škola oprez u prometu Prema evidenciji Policijske uprave varaždinske, tijekom rujna i listopada svake godine na cestama Varaždinske županije u prometnim nesrećama sudjeluje i do desetero djece, najčešće kao pješaci. Kako bi ublažila crne brojke, Policijska uprava varaždinska upućuje apel vozačima da posvete veću pažnju kada voze u blizini škola, vrtića, igrališta. Poseban oprez potreban je kada voze cestom gdje su uz rub parkirana vozila i kad se nalaze iza zaustavljenog školskog autobusa jer u svakom trenutku postoji mogućnost istrčavanja djeteta na kolnik iza autobusa. U slučaju manjeg propusta može doći do neželjenih posljedica. Policijska uprava najavljuje češće preventivno i represivno djelovanje u zonama škola i vrtića gdje će se za kontrolu, utvrđivanje Produženi boravak U školi se užurbano pripremaju za uvođenje dnevnog boravka, programa koji će se provoditi u suradnji s Gradom Ludbregom. -Za školu to znači jako puno. Imali smo puno upita roditelja jer mnogi od njih imaju takve radne obveze ili ne rade u Ludbregu, da su im djeca određeno vrijeme sama kod kuće prije nego stignu s posla. S djecom su radili školske obveze oko 18, 19 sati, čak i kasnije što je na kraju dana djeci vrlo teško, a i veliko je opterećenje za same roditelje. Potreba za dnevnim boravkom postoji, poglavito za učenike prvih razreda. Što roditelji i djeca dobivaju? Djeca će sada ostati u školi i nakon 4 ili 5. sata i tu će dobiti kompletni ručak. Nakon toga rješavaju se zadaće i druge školske obveze s učiteljicom koja će biti zaposlena samo za rad u boravku, po struci učitelj razredne nastave. Za njihov rad bit će im osigurana jedna učionica. Nakon rada imat će slobodno vrijeme do dolaska roditelja, ali kvalitetno i organizirano prema planu aktivnosti. Program će se financirati sredstvima roditelja i gradskog proračuna. Ako sve bude po planu, dnevni boravak u školi kreće tijekom listopada – pojasnila je Kristina Stanko. U 1. A razredu razrednice Davorke Jemrić-Dolovski Prvi razredi imaju po 22 učenika prekršaja i nepridržavanje znakova ograničenja i zabrane koristiti sva tehnika - multanova, kamere, laser i druga. Organiziraju se edukativna predavanja da bi se djecu upoznalo s prometnim pravilima i opasnostima u prometu. I nekoliko savjeta roditeljima: prvašićima treba osobnim primjerom pokazati pravilno i najsigurnije kretanje na putu do škole, ukazati na kritične dionice i slabo pregledne dionice, raskrižja. Prema Zakonu o sigurnosti u prometu za kretanje po mraku školarci moraju imati reflektirajući materijal. Ako roditelj dolazi po učenika po završetku nastave treba izbjegavati čekanje na suprotnoj strani ulice. Roditelje prvašića se moli da prvašićima ne daju bicikl za put prema školi što je i zakonom zabranjeno. Tjelesna kultura na atletskoj stazi splatan prijevoz plaćaju pola iznosa, točnije 2 kune po danu. Drugu polovicu plaća Grad Ludbreg. Prijevoz je gotovo isto organiziran kao i lani. Od ponedjeljka do četvrtka prijevoz učenika kućama je poslije 5., 6. i 8. sata, a jedina mala izmjena odnosi se na petak. Prije je petkom bio iza 4. i 6. sata, a zbog promjena u rasporedu sati sada je prijevoz poslije 5. i 6. sata – ističe ravnateljica. Osnovna škola i više je nego dobar domaćin svom 'podstanaru', Srednjoj školi Ludbreg. -Dobro smo organizirani i bez većih se teškoća usklađujemo oko zauzetosti kabineta i učionica, zgra- de koju dijelimo. Jako je dobra suradnja s kolegama, a ako se i pojavi neki problem rješavamo ga u hodu. Podržavamo projekt Srednje škole koliko je god moguće i dajemo naš doprinos. No, mislim da će trajno rješenje ipak biti izgradnja nove zgrade za srednjoškolce, kao što i najavljuju iz Županije i Grada.Ravnateljica je ukazala na probleme u održavanju zgrade, dio problema je otklonjen, ali neki su i ostali. -Kompletno je uređen školski hol, cijeli je ofarban i riješene su staklene stijene. Ostali su problemi na dijelu zgrade koji je pokriven salonitnim pločama i na maloj sportskoj 5 dvorani jer limeni pokrov prokišnjava. Kako god popravljali nakon nekog vremena opet procuri i očito se ne može u potpunosti sanirati. Novi pokrov je jedino i najbolje rješenje. Također je dotrajala stolarija i trebali bismo promijeniti prozore, ulazna vrata. Dotrajalost samo nosi veće troškove održavanja i energenata. Bila bi mi velika želja da u narednom razdoblju uspijemo osigurati sredstva za sanaciju zgrade, pa da školska zgrada bude funkcionalna za kvalitetno izvođenje nastavne, te da izgledom bude na ponos naših učenika, djelatnika, roditelja i svih građana Ludbrega - poručila je Kristina Stanko, ravnateljica OŠ Ludbreg. Glazbu uči 130 učenika Osnovna glazbena škola pri Pučkom otvorenom učilištu "Dragutin Novak" Ludbreg upisala je u novu školsku 2013./2014. godinu 130 učenika od čega je 31 učenik prvog razreda. Osnovna glazbena škola traje šest godina i trenutno najstariji šesti razred broji 10 učenika. Najveći interes mladih je za nastavu klavira koju je upisao 41 učenik, pa flaute Najviše učenika upisalo je nastavu klavira Na satu puhačkih instrumenata 17, tambure 14, gitare 15, klarineta i trube po 11, a upisali su i nastavu iz harmonike, saksofona, blok flautu, trombona i eufonija. Nekolicina učenika uči i drugi instrument po izboru. Osim učenja instrumenata, svi učenici imaju obveznu nastavu sol- feggia dva puta tjedno. U ludbreškoj Osnovnoj glazbenoj školi djeluju pjevački zbor, puhački orkestar, tamburaški orkestar i komorna glazba, te se učenici u sklopu nastave skupnog muziciranja ili glazbenog izražavanja opredjeljuju prema želji. U školi predaje osam učitelja-profesora. 6 DOGAĐAJI U ludbreškom vinogorju Ludbreškog stomatologa dr. Branka Ošpuha dobro znaju sugrađani i žitelji šire okolice jer mnogi dolaze k njemu u ordinaciju. No, poznat je on i po drugoj liniji – odličnom vinu iz 'ordinacije' na Gracima, svega par metara od kipa sv. Martina. I na zadnjoj izložbi Gračkog grozdeka osvojio je tri zlatna odličja. A kako je rujan, berba grožđa u vinogorju kod nas važan događaj, planirali smo k njemu u berbe. A kad tamo… -Ja ti berem negde sredinom listopada. Lani sam bral graševinu iza Martinja, 16. studenoga par dana prije prvog snega. Šećer je bil prek 24 posto. Sad bum imal tri berbe. Prva je bila jer imam nekaj ranog muškata otonela. Glavnu berbu planiram sredinom listopada, a najlepše zdravo grožđe budem ostavil za treću berbu – kazao nam je dr. Branko. Dočekao nas je kod prekrasnog objekta. Kraj novog zdanja nešto sasvim suprotno. Stara klijet 'od blata zbita'. -Stara je bar 60 godina. Vele moji da smeta i nek je zrušim. To je starina, prošlost, tradicija. Bila je tu i trešnja stara više od 100 godina, a da se nije posušila nit nju ne bi dal zrušiti – kaže domaćin i uvede nas na terasu s koje puca prekrasni pogled na trsje s klopocem koji je neumorno tjerao nezvane goste, te na impresivnu prirodu našeg vinogorja. Kod nas ćete teško naći nekoga s više zlata od Branka iako vina daje na ocjenu tek na dvije ludbreške i topličku izložbu jer je član sve tri vinogradarske udruge. -Uopće se ne opterećujem priznanjima. Supruga ih je nekad dala U podrumu 3 m pod zemljom 30. rujna 2013. Tri berbe kod doktora Branka Dr. Branko kaže do prije 20-ak godina nije znao ni šibe odrezati uramiti, sad više ne. Izložba mi je važna da od stručnjaka doznam da li radim dobro. Izazov je napraviti čim bolje vino.Danas jedan od najuspješnijih vinara do prije 21 godinu bio je, što se tiče vinograda, poprilična neznalica: -Pokojni tata me vodil tu kak fizikalca za kopati, špricati. Umro je 1992. pa mi je Gabrek Nofta pokazal kak obrezati trs. Samostalno ništ nisam znal nit me zanimalo zakaj odrezati baš tu šibu. Staru klet sa 4 reda trsja sam htel prodati. I onda su mejaši prodavali gorice, pa drugi mejaši, a ja baš htel napraviti nekaj za odmor i to bez trsja. Danas vodi brigu o oko 3.300 trsova, dao je iskopati podrum kraj klijeti na tri metra pod zemljom. Do podruma vode četiri prostorije, a samo je prva ispod prizemlja klijeti. -Nema klimu, ljeti je tu maksimalno 16, a zimi 9 stupnjeva. Nasadi su na tri lokacije, tu uz klet je 800 čokota, pa oko 1.900 na drugoj, a kod tasta radim 600. Najviše rizlinga, pa graševine i najmanje muškat otonela. Imal sam prije i 900 trsova chardonnaya, a nije bil otporan i izbacil sam ga. Samouk je vinar koji je upijao korisne savjete. -Moja prva vina baš nisu bila nekaj, više su bila 'za radnike'. Kolko je bilo posude tolko sam napravil vina jer je tak delal tata. Pa poslušaš druge, kopiraš, počneš o tome čitati, educiraš se, pratiš stručnjake na pre- Priznanja? Tu su negde iza i na polici, kaže Branko davanjima kod izložbi, učiš iz svojih dobrih i loših poteza. I počneš raditi po svom. Do prvog zlata trebalo mi je 7 godina Kako uspijeva napraviti odlično vino. -Nema tajni. Podrum je važniji od nasada. Pri nama se ljudi brinu o izgledu gorica, dal su stupi ravni, da je na trsu čim više grožđa. Nasad samo treba zaštiti od bolesti. Sve počne od prve minute berbe. Kod mene se bere kasno dok su niže temperature, a pripremim led ak treba. Gnjilu jagodicu ostavim jer je gnjila samo ovojnica, a taj grozd ima više šećera. Za odlično vino, idealno je da čokot daje 6-7 dl, a ne veliku količinu. U podrumu ne delam ništ A danas ima vinoteku od svojih nagrađenih vina posebno, a koristim to kaj sam naučil i stečeno iskustvo. U Sloveniji nabavljam gljivice za vrenje. Ima 30 vrsta gljivica, ali samo je jedna koja šećer pretvara u alkohol. Svaki može videti kak radim. I jako mi je drago kaj su mlađe generacije bolje educirane neg stariji koji misle da je starinski način ispravni. Zato su puno napredovala vina našeg kraja u zadnjih 15-20 godina, a budu i dalje – kazao je dr. Branko Ošpuh. Tako će naš domaćin čekati da zahladi i bez žurbe pripremiti berbu. Njegovi su berači prijatelji i imaju sreće jer kod Branka su tri berbe. Možda će i gunđati zbog zadnje berbe jer će biti hladno, a prste će grijati pečenim kestenima. Jesenska berba -Na Gracima su skoro svi pobrali do 22. rujna, nas par bude graševinu posle, vjerojatno ja zadnji s trećom berbom. Graševina je idealna za naš kraj, paše joj ova ‘ilovica’ i podneblje. Zahvalna je za obradu, otporna, bogato rodi. Može biti pravo vino za gemišt i vrhunsko stolno. Sva od tih 20-ak zlata dobil sam za graševinu. Jako je zahvalna za ‘kordonac’, rez kojeg koristim. Kordonski rez je dosta jednostavan, a obrađujete samo reznike, bez locni i ostalog, raste prema gore, ne treba rezati v proljeće. Berači dolaze k meni u berbu do 7,30. Posle kave i aperitiva u 8 moraju u trsje. Grožđa je onda manje neg da sad berem, pa već iza 10 sati mogu na belu. Nemam potrebe delati puno vina. ‘Ose budu sve spile’ ili ‘Sve bu zagnilelo’ – dok se to čuje odmah se ide v berbu. Bezrazložno. Kod nas je puno graševine, kraljevine, rizlinga, a to su kasne sorte i treba ih kasno brati. Želja mi je imati i pravu ledenu berbu, da vidim kakva bu graševina. Ona mi je i najdraže vino.- Uz novu je i stara klijet od blata koju ‘neda zrušiti’ Rad i odmor -Sve delam u goricama, najlepše mi je frezati malim traktorom, a pleviti mi se baš i neda. Imam pomoćnika, jednog mladića koji z menom radi prema mojim uputama. Ipak su to tri nasada. Sinove Matiju i Viktora uspijem ponekad natirati da delaju. Trojica ručno pošpricamo za tri sata. Supruga Karmen dojde i počisti jer mi to baš ne ide, a ispod trsja imamo vrt o kojem brine. Pet minuta imam do gore, sad imamo i asfalt. Tu sam svaki dan i uživam. Pobegnem od posla i svakodnevnice. S menom stalno ide i kujica Dona, čim upalim džip ili skuter ona se odmah ukrca. Posla je puno, ali je to najbolji odmor. Zadovoljstvo je nakon posla sesti, gledati prirodu, popiti čašicu. Ponekad i koju preveč, ali onda tu prespavam, a mir, tišina i zrak su fenomenalni. Zimi je najlepše jer nema posla. To je doba za probati vino jer se već formira, stalno pratiš kaj ti se dešava u podrumu. Dok odvri svaka je bačva drugačija mada je unutra isto vino. Zima je za užitak. Samo treba pripremiti drva za zimu i uživati. A držim do običaja za Vincekovo, Martinje, pečemo kostanje….. - Graševinu će brati u listopadu i u studenome 30. rujna 2013. DOGAĐAJI 7 U povodu 'Ludbreškog sejma' Održan stručno-radni skup Oduvijek se u Ludbregu kupovalo za Svetu nedjelju, pripremilo za jesen i zimu sve što je bilo potrebno za kućanstvo. Na tim osnovama prije 21 godinu nastao je 'Ludbreški sejem', gospodarska manifestacija u sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje. Štandovski dio prodaje i razne ponude prisutan je i danas. No, sajamska priredba u organizaciji Grada Ludbrega i Turistička zajednice, ipak je nešto drugo. Sajamski prostor na središnjem trgu okupio je ove godine 65 izlagača iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Međimurske, Zagrebačke županije. Najviše proizvođača poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme, obuće, kožne i metalske galanterije i tekstilnih proizvoda. Bili su tu i proizvodi tradicijskih obrta, medičari, bačvari i niz drugih proizvoda. Kako iz krize? Ludbreška sajamska priredba uvijek je prigoda da se detaljnije analizira stanje u gospodarstvu. Da Hrvatska još nije izašla iz krize zorno je predočio i gospodarsko-obrtnički skup održan uoči otvaranja sajma kojem se odazvao zavidan broj obrt- nika i gospodarstvenika. HAMAG je prezentirao temu kako doći do strateškog partnera za financiranje investicijskih projekata. Hrvatska obrtnička komora pripremila je temu 'Problematika poslovanja u obrtništvu' o kojoj je govorila Violeta Jelić: -Iako se osjećaju pozitivna kretanja izlaska iz krize porastom broja obrta i dalje su prisutni isti problemi obrtništva kao i prethodnih godina. To su zakonska regulativa o odgovornosti obrtnika za obveze u obrtu cijelom imovinom čime su obrtnici u nepovoljnijem položaju u odnosu za ostatak gospodarstva. Priprema se novi zakon i HOK inzistira da se taj dio promijeni. To ne znači da obrtnici žele izbjegavati obveze, ali želimo da se izjednače s drugim subjektima na tržištu jer sada nisu u ravnopravni. Imamo problem jake sive ekonomije jer se ne provodi inače dobra zakonska regulativa. Još su tu visoka opterećenja raznim davanjima, financijska nedisciplina koja izaziva nelikvidnost, blokade i zatvaranja obrta. Veliki problem su i nedostupni izvori financiranja, jer banke i institucije za kreditiranje traže 'nemoguće' uvjete. I reprogram dugova Poreznoj upravi može biti puno pristupačniji Skup je pobudio znatan interes gospodarstvenika i obrtnika da obrtnici ispune obveze prema državi, postave se na noge i vrate poslovanju – kazala je Violeta Jelić. Jedna od osnovnih pretpostavki za napredak je kvalitetniji novi Zakon o obrtu koji bi zadovoljio i obrtnike i državu. Skupu su nazočili i gradonačelnik Dubravko Bilić, njegova zamjenica Vera Jadanić, Božica Makar predsjednica Gradskog vijeća Ludbrega, te Boris Crnković, predsjednik Udruženja obrtnika Ludbreg. Žilavo ludbreško gospodarstvo Gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako Grad, samostalno ne može puno napraviti u razvoju, ali da međusobna suradnja gradske uprave i gospodarstva može dosta pomoći. –Naši gospodarstvenici, obrtnici i danas drže grad na životu, među najaktivnijim smo sredinama u ovom dijelu Hrvatske. Stanje nije crno iako je situacija teška kao i u drugim gradovima. Dosta sam upoznat sa stanjem u drugim sredinama i tvrdim da je u Ludbregu bolje nego drugdje. Imamo tek 9.100 žitelja, a gospodarski nas rezultati stavljaju ispred znatnog broja većih gradova – kazao je gradonačelnik na struč- Gradski dužnosnici na skupu o gospodarskoj problematici nom radnom skupu. Iznio niz podataka koji idu u prilog tome. –Možemo zaključiti i iz službenih podataka ocijeniti da se naše gospodarstvo dobro drži ponajviše zbog žilavosti, spretnosti, angažmana, upornosti, poduzetničke genijalnosti vlasnika i direktora poduzeća i obrta. U 2012. ostvarili su neto-dobit od 19,4 milijuna kuna, zabilježen je rast prihoda nad rashodima za 25,5 milijuna kuna. Ostvareno je 881,8 milijuna kuna ukupnih prihoda što je više za 40,9 milijuna nego godinu prije. Izvoz je bio 306,9 milijuna kuna i veći je za 48,4 milijuna. Investicije su iznosile Učesnici skupa na razgledavanju sajamske ponude Moderne frizure i gastro doživljaj Posjetitelji 'Ludbreškog sejma' zaista su mogli uživati u atraktivnim popratnim programima sajma. Nakon višegodišnje pauze ponovno je održana revija frizura u koju se uključilo 13 salona ludbreškog kraja. Modeli najmlađe dobi, djevojke i dame poznije dobi pred brojnom publikom nosili su po dvije kreacije, frizure za dnevnu uličnu modu i svečane frizure. Na reviji su bili frizerski saloni vlasnica: Dubravke Petrošanec, Marice Nemet, Stanislave Vrzel, Đurike Hrelja, Anice Gotić, Ksenije Tukser, Marine Kovačić-Jožić, Martine Gložinić, Ivane Hrešć, Gordane Vrban, Daliborke Džinić, Lidije Kovačić i Đurike Hrelja. Večer je završila još jednom poslasticom – gastronomskom izložbom koja je također pobudila izniman interes u hotelu Amalija. Bila je to prava umjetnost na pladnjevima i melem za nepce od raznih jela, primjerice, od domaće patke, delicija od divljači, koba- sica od konjetine, raznih varijacija domaćih kobasica. Tu su bile i orahnjača, makovnjača, kao i slastica od kopriva. Naravno, uz odlična vina ludbreškog vinogorja jer su izložbu obogatili vinari, te pčelari svojim medom. Predstavili su se hoteli i restorani s područja Varaždinske i Koprivničko–križevačke županije: hotel Amalija, pivnica Mejaši, gostionica Fantasy i pekara Štef iz Saloni su pokazali majstorske kreacije Ludbrega, restoran Arabela iz Globočeca, Udruga kuhara varaždinske županije, restoran Klas, slastičarnica Šešet, hotel Picok, zalogajnica Šanjek, obrt za pečenje kolača Šafarek, Api plast-proizvodnja meda. Ponudu vina pripremili su udruga Trsek, OPG Brankice Pokos, te vlasnici objekata s Ludbreške vinske ceste - Vinarija Stručić, Vinski podrum Makar i Vinska kuća Kirić. Organizator revije i izložbe bilo je Udruženje obrtnika Ludbreg uz pomoć Turističke zajednice i Dame kao modeli Grada Ludbrega. 69,9 milijuna i to je bolje za 12,5 milijuna kuna. Zabrinjava što je prosjek neto isplaćene plaće 3.659 kuna jer je to za 33,1 posto manje od prosjeka u Hrvatskoj gdje je ona 5.487 kuna. Za male plaće krivac je dobrim dijelim oduvijek slabije plaćena radno-intenzivna proizvodnja u našem kraju i moramo raditi u cilju boljih plaća, većeg standarda žitelja. Nezaposlenost je 6,4 posto i po tome smo ispod prosjeka županije i Hrvatske. Svjesni smo da su kapital i tržište jeftiniji u drugim zemljama, ali naši gospodarstvenici ulažu u Ludbreg i ostaju u gradu – analizirao je Dubravko Bilić. Grad će se itekako angažirati i pomoći svom gospodarstvu. -Ludbregu nedostaje još jedna velika, prava i gospodarska zona u koju bi došli zainteresirani ulagači. Gradska vlast mora u što kraćem roku otkupiti parcele za zonu Sjever, privući nove ulagače, osigurati uvjete za veću zaposlenost. Nadam se da će ubrzo biti novih investicija. Izvršna vlast želi dobru suradnju s gospodarstvenicima. Plan je osnivanje Gospodarskog vijeća u čijem će sastavu biti gospodarstvenici da bi uprava i oni u sinergiji zajedno radili na budućem razvoju i usmjeravanju – poručio je gradonačelnik Bilić. Svi modeli s revije frizura Fantasy na gastro-izložbi Frizura za svečane prigode Ludbreška pekara Štef 8 S V ET A N E D J EL J A Dani ludbreške Svete nedjelje Ludbreg je još jednom proslavio Svetu nedjelju. I ovogodišnji blagdan bio je u znaku jubileja, 500. obljetnice otkako je papa Leon X svojoj bulom, papinskim pismom, službeno proglasio Ludbreg prošteništem Predragocjene Krvi Kristove u povodu događaja u kapelici sv. Križa dvorca Batthyany kada se za vrijeme mise dogodio čudesni događaj ukazanja krvi Kristove. Procjenjuje se da je u dva završna dana vjerskih svečanosti 31. kolovoza i 1. rujna Ludbreg pohodilo više od 100.000 hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva. Središnji događaj bio je na Svetu nedjelju 1. rujna. U veličanstvenu procesiju od župne crkve do Zavjetne kapele na prostoru svetišta slilo se na desetke tisuća hodočasnika. Procjenjuje se da je gotovo 80.000 ljudi pratilo euharistijsko slavlje na prostoru svetišta koje je predvodio nadbiskup msgr. Nikola Eterović. Na završno misno slavlje stigli su i mnogi uglednici iz svijeta politike i društva. U ime pokrovitelja, u procesiji i na misnom slavlju bio je Josip Leko, predsjednik Hrvatskoga sabora koji se biranim riječima obratio 30. rujna 2013. Dostojanstveno obilježen ju D. Bilić sa suprugom, J. Leko, P. Štromar i drugi gosti u procesiji hodočasnicima te predstavnicima Crkve, Grada. Naglasio je kako je Zavjetna kapela Predragocjene Krvi Kristove nezaobilazno mjesto molitve, okupljanja i promišljanja građana, vjernika, ono je posebno mjesto s autoritetom apostolske stolice. -Ludbreg je mjesto najčvršće veze između dviju institucija - crkve i Hrvatskog sabora koji su vjekovima branili interese hrvatskog naroda, štitili Hrvatsku od raznih nedaća. Bez obzira na djelomične razlike u Prepune ludbreške ulice na Svetu nedjelju mišljenjima zbog različitih društvenih pozicija i različitih odgovornosti, Ludbreg nas trajno i čvrsto okuplja i ujedinjuje, u snažnoj vjeri, u mogućnosti ozdravljenja i u oporavku za bolje sutra hrvatskog društva. Da je to doista ostvarivo kazuje nam i sama povijest Ludbrega kao svetog mjesta. Zato je i izgrađeno svetište Predragocjene Krvi Kristove, iako je zbog nestalnih političkih okolnosti povezanih s nizom prepreka zavjet star više stoljeća ispunjen tek prije 20-ak godina. U ostvarivanju tog vjekovnog sna hrvatskog naroda presudnu su ulogu imali upravo Crkva i Hrvatski sabor. Ništa nije moglo slomiti vjeru hrvatskog naroda u svetost ovog mjesta. Ovdje se čovjek napajao kao izvorištem nade da ga čuva od svih zala, bilo da se radi o bolesti, gladi ili ratu. Kriza, ekonomska i moralnih vrijednosti, zahvatila je cijeli svijetu, Europu, pa tako i Hrvatsku. Danas u globaliziranom svijetu gdje središte moći više nije država, nego kapital i međunarodni tokovi novca, čovjek pojedinac se s pravom osjeća nesigurnim i ugroženim. U pitanje Visoki gosti na misnom slavlju na prostoru svetišta su dovedeni osobnost pojedinaca, čovjekov identitet i njegova ljudska prava - njegovo pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu. Neka nam svetkovina Svete nedjelje bude poticaj na zajedništvo, dijalog, toleranciju, uzajamno poštovanje i razumijevanje, da možemo tražiti rješenja za prevladavanje teškoća. Neka na prvom mjestu bude ono što najviše mori hrvatskog građanina - socijalna sigurnost, te sigurnost u budućnost naše djece i naših unuka, novih generacija. Na to potiče i nauk crkve za brigu za narod, za njegov duhovni i materijalni napredak. Moje želje i molitve s ovog mjesta Parkiranje uz Bednju su za zajedništvo Hrvatskog sabora i Crkve na obnovi zajedništva građana Hrvatske, na obnovi duha solidarnosti, suosjećanja sa svima potrebitimaI na obnovi vrijednosti ljudskog rada kao elementa dosto- Vjerske svečanosti Uoči središnjeg euharistijskog slavlja na Svetu nedjelju kojim je proslavljena 500. obljetnica izdavanja papinske bule, održana je velika svečana procesija, te je od župne crkve Presvetog trojstva do Zavjetne kapele prenesena pokaznica s relikvijom Presvete Krvi. U procesiji su sudjelovali vjernici brojnih hrvatskih župa, članovi raznih molitvenih zajednica, crkvenih, te svjetovnih udruga, vjernici u narodnim nošnjama svojih zavičaja, kao i predstavnici svjetovne vlasti. Središnje hodočasničko euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup mons. Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu. Uz domaćina, varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, u slavlju su mu se pridružili sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, te još 55 svećenika, koji su ispovijedali vjerničko mnoštvo kako bi, uz poštivanje i ostalih uvjeta, hodočasnici mogli zadobiti potpuni oprost od grijeha koji je istom bulom 1513. godine papa Leon X. udijelio ludbreškom prošteništu. U ime domaćina varaždinski biskup Josip Mrzljak je rekao: -U Ludbregu nas je sabrao Onaj koji je i zadnju kap krvi dao za čovjeka, Onaj koji svojom čudesnom snagom okuplja već više od 2.000 godina, Onaj koji na poseban način okuplja ovdje u Ludbregu nakon čudesnog događaja otprije 600 godina kojeg je prije 500 godina potvrdio papa Leon X – kazao je msgr. Mrzljak i zaželio je dobrodošlicu hodočasnicima, a poseban pozdrav uputio je nadbiskupu Eteroviću, bliskom suradniku Svetog Oca. Nadbiskup Nikola Eterović je u ime Svetoga Oca Franje pozdravio sudionike slavlja i svima prenio njegov Apostolski blagoslov. Msgr. Eterović je podsjetio na čudesni događaj u Ludbregu iz 1411. godine kada se tijekom mise vino u kaležu pretvorilo u krv, kao i na 1513. kada je Crkva priznala autentičnost čuda. Podsjetio je da prema buli pape Leona X mogu dobiti oprost svi koji ispune četiri uvjeta: pohode svetište u Ludbregu, ispovjede se i pričeste, izmole molitve u čast presvete Krvi Kristove, te izvrše barem jedno djelo milosrđa. Također je naglasio: -Ne može se ljubiti apstraktno svijet ako se ne voli svoju domovinu. Bez ispravnoga domoljublja, svaki je takav internacionalizam sumnjiv. Takvo se razmišljanje o odnosu partikularnoga i univerzalnoga nameće i nama pošto je naša domovina Hrvatska postala članicom Europske unije. U tom smislu, Dolazak procesije s velikim brojem hodočasnika na završno euharistijsko slavlje Brojni svećenici sudjelovali su u misnom slavlju na primjer, Hrvatska bi u Europsku uniju trebala unijeti svoja bogatstva ljudi, prirode, kulture, baštine, kako bi pridonijela obogaćivanju drugih naroda te velike zajednice. U isto vrijeme, trebala bi se i ona obogatiti darovima drugih naroda koji su u skladu s njezinom kršćanskom i narodnom tradicijom. Ipak, u prenesenom smislu, ima i danas opasnih pojava, moderne kuge koja prijeti stabilnosti osoba i opstanku naroda. To se odnosi na napad na ustanovu obitelji, temeljnoga čimbenika Crkve i društva, kao zajednicu muža i žene, otvorene životu. ubilej S V ET A N E D J EL J A 30. rujna 2013. 9 Gradonačelnik o Danima ludbreške Svete nedjelje Hvala Ludbrežankama i Ludbrežanima Saborski zastupnici na proslavi blagdana u Ludbregu Gradonačelnik D. Bilić pozdravio je hodočasnike i sve goste uoči misnog slavlja na Svetu subotu janstva. Vjerujem da imamo snage za prevladavanje vlastitih slabosti i razlika – poručio je Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora. Završnom misnom slavlju bili su nazočni gradonačelnik Dubravko Bilić, njegova zamjenica Vera Jadanić, gradski vijećnici na čelu s predsjednicom Božicom Makar, zastupnici Hrvatskoga sabora, vodstvo Varaždinske županije koje je predvodio župan Predrag Štromar, te predstavnici drugih županija, gradova i općina. Hodočasnici su stigli iz svih krajeva Hrvatske, te iz Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije. Snimke: M. Novak, D. Vađunec, D. Skupnjak Protuobiteljski mentalitet širi se ne samo u Hrvatskoj i u Europi, nego i u drugim zemljama, često popraćen snažnom propagandom: neprihvaćanje prirodnoga zakona, relativiziranje bračne zajednice, prihvaćanje njezine nestabilnosti kao normalne pojave, rastave braka, promicanje istospolnih brakova, pobačaji, zatvorenost rađanju itd. Pitanje zdravih i plodnih obitelji posebno je aktualno u Hrvatskoj zbog negativnoga prirodnoga rasta. Lanjske godine se u Hrvatskoj broj stanovnika smanjio za oko 14.000. U zadnjih 15-tak godina taj je gubitak narastao do preko 130.000 stanovnika. Ove brojke bi trebale ozbiljno zamisliti i Crkvu i državu kako bi se promijenio mentalitet u korist života, uz poticajne mjere natalitetne politike i demografske obnove, po primjeru nekih zemalja Europske unije koje to već Brojni uglednici iz političkog i javnog života Hodočasnike je pozdravio J. Leko, predsjednik Hrvatskog sabora Hodočašće djelatnika iz pet policijskih uprava godinama uspješno provode. Pozivam na molitvu Gospodinu da nas sačuva od te novovjeke kuge protiv Dr. Nikola Eterović na središnjem misnom slavlju života koja je u stanju opustošiti ne samo pojedina mjesta, nego i cijelu domovinu - ustvrdio je nadbiskup Misno slavlje u atriju dvorca Bila je ovo prva Sveta nedjelja koju je u kratkom vremenu morala pripremiti novoizabrana izvršna vlast Grada Ludbrega. Već je odrađena i analiza na sjednici Organizacijskog odbora. Evo kako je odrađene aktivnosti ocijenio gradonačelnik Dubravko Bilić: -Sveta nedjelja je iza nas i svi pokazatelji govore da moramo biti zadovoljni učinjenim u kratkome vremenu. Uveli smo neke promjene koje su donijele pozitivne, ali i neke negativne učinke na koje smo bili spremni. Mislim da smo uveli reda u organizacijskome dijelu i da je manifestacija, unatoč iznimno velikom broju hodočasnika u petak, subotu i nedjelju, prošla bez problema. Parkiranje je bilo protočno, sam put procesije od crkve do svetišta je protekao bez zastoja, a prisutnost u medijima, bilo lokalnih ili nacionalnih, bila je zadovoljavajuća. Na programskome dijelu Eterović. Misno slavlje pjesmom je pratio župni mješoviti zbor pod ravnanjem Antuna Kranjčeca te uz orguljašku pratnju Ivana Bosnara i sestre Zvonimire Čeh, a svirao je i Puhački orkestar Grada Ludbrega. Sveta nedjelja proslavljena je i brojnim drugim vjerskim svečanostima. U četvrtak, 29. kolovoza varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je euharistijsko slavlje u atriju dvorca Batthyany kod kapelice sv. Križa gdje se čudo dogodilo. Biskup Mrzljak predvodio je i misno slavlje na Svetu subotu pred mnoštvom hodočasnika. Tom prigodom okupljene hodočasnike iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske pozdravio je gradonačelnik Dubravko Bilić, te je zahvalio župniku na promicanju svetišta i svima koji pridonose ostvarenju programa Svete nedjelje. imamo najviše prostora za napredak sljedećih godina i vrlo brzo ćemo sjesti i dogovoriti na koji način dogovoriti programe za sljedeću godinu. Unatoč promjenama koje smo uveli u samome organizacijskome dijelu rasporeda prostora za prigodnu prodaju i smanjenjem broja prodajnih mjesta, možemo biti zadovoljni i financijskim učincima. Istovremeno smo svjesno smanjili troškove organizacije, ali očekivano je i manji prihod od prodaje tržnih mjesta jer smo, opet svjesno, željeli učiniti prohodnijom za procesije ulice Petra Zrinskog i Matije Gupca, te Ulicu Ivana Gundulića. Sve u svemu, mislim da razloga za zadovoljstvo imaju svi, a ovim se putem još jednom zahvaljujem svim Ludbrežankama i Ludbrežanima na njihovom trudu u organizaciji ovogodišnje Svete nedjelje – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Varaždinska biskupija organizirala je i prvo hodočašće mladih biskupije u Ludbreg. Mlade su pozdravili župnik preč. Josip Đurkan i vlč. Tihomir Kosec, povjerenik za mlade naše biskupije. Katehezu je vodio vlč. Domagoj Matošević, rektor Nadbiskupijskog dječačkog sjemeništa u Zagrebu, a euharistijsko slavlje biskup mons. Josip Mrzljak. Održano je također i hodočašće ministranata i vjeroučenika biskupije u kojem je sudjelovalo više od 400 mladih. Također je održano i hodočašće policijskih djelatnika iz pet Policijskih uprava sjeverne Hrvatske. Djelatnici policije sudjelovali su u pobožnosti križnog puta, a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Održano je i tradicionalno hodočašće bolesnika, karitativnih djelatnika, medicinskog osoblja. Biskup domaćin mons. Mrzljak u zavjetnoj kapeli 10 S A S V I H ST R A N A Gradsko društvo Crvenog križa Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg uključuje se u projekt 'Humanost od najranije dobi' Hrvatskog Crvenog križa. Tako u Gradskom društvu počinje raditi socijalna pedagoginja s ciljem prosvjećivanja i senzibiliziranja najmlađih o humanosti i programima pod okriljem Crvenog križa. No, novo zapošljavanje neće biti na teret Gradskog ludbreškog društva. -Socijalnu pedagoginju zapošljavamo prema projektu javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojem je naziv 'Individualni programi', a radni odnos trajat će do 30. lipnja. Želimo djeci na prihvatljiv način približiti ideju humanosti i djelovanja Crvenog križa i o potrebi pomaganja drugima. Program će se provoditi po školama kroz predavanja, radionice i igraonice – pojasnio je Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa. Projekt 'Humanost od najranije dobi' ima značajnu i neop- Najmlađima približiti humanost hodnu potporu Grada Ludbrega i Varaždinske županije. -Grad je osigurao sredstva za nabavu lap-topa za novu socijalnu pedagoginju, a Županija će osigurati ostalo, pa mi nećemo imati nikakvih troškova – kaže Kranjčec. Grad je, dakle, jedan od partnera u projektu. -Meni je posebno drago podržati vrijedne akcije gradskih udruga ili društava, posebice onih koja poboljšavaju socijalnu sliku grada. Crveni križ na čelu s novim ravnateljem Robertom Kranjčecom vrlo aktivno djeluje u okviru svoje djelatnosti, ali i puno šire. Grad će podržati ovaj projekt nabavom prijenosnog računala koje će socijalnom pedagogu olakšati njegov vrlo važan rad, osobito s populacijom mladih – naglasio je gradonačelnik Dubravko Bilić. Pomoći će i drugi. Primjerice, za pohvalu je moto-klub čiji će članovi biti nazočni na predavanjima o sigurnosti u prometu. Karneval u centru svijeta Podsjetnik na lanjski karneval - Strumičani Pred nama je 5. Međunarodni jesenski karneval u Centru svijeta u organizaciji udruge ‘Črni maček ludbreški’. U subotu, 5. listopada, na trgu se očekuje 40-ak grupa maškara. Dio njih dolazi iz Hrvatske, a i velik broj i iz inozemstva. Dolazak su potvrdile brojne grupe s Jadrana, te od Međimurja do Slavonije. Atraktivne maske dolaze iz više gradova Slovenije, a potvrđen je dolazak još većeg broja grupa iz Srbije nego lani. Iz Makedonije dolazi Strumica. Po prvi puta najavljen je dolazak maškara iz Italije. Svaka grupa nakon dolaska na trg predstavit će se prigodnim kraćim nastupom. ‘Črni maček’ će tom prigodom podsjetiti na jesensku berbu plodova. Bit će tu i mali maškari iz vrtića i škole, a doprinos daje velik broj udruga grada i okolice, 30. rujna 2013. većina udruga iz kulture, bit će tu gljivari, ribiči, lovci, vinari i drugi. To znači odličnu ponuda jela i pića, pečenih kestena i drugih užitaka. Posjetitelje očekuje i bogata karnevalska tombola. Brojne inozemne i domaće goste, te predstavnike FECC-a, međunarodne karnevalske organizacije čiji je član i Ludbreg, primit će gradonačelnik Dubravko Bilić. Program na trgu počinje u 16 sati predajom gradskih ključeva, podizanjem zastave, nastupima domaćih udruga i karnevalskih skupina. A na kraju je i velika zabava na krugovima Centra svijeta. Črni maček karneval priređuje u suradnji sa Savezom udruga hrvatskih karnevalskih gradova i FECC-a pod pokroviteljstvom Grada i Turističke zajednice Ludbrega. Bogat program najbolja je pozivnica za dolazak na trg 5. listopada. Dežurstva na svetištu Dio dežurnih aktivista na Svetu nedjelju Obljetnice u listopadu Hrvatski Crveni križ ove godine obilježava 135. obljetnicu, ali isto takvu bilježi i Crveni križ na ludbreškom području. Tim povodom će se uz Dan darivatelja krvi, 25. listopada, uručiti zahvalnice aktivistima za dugogodišnji rad i izniman doprinos djelovanju Crvenog križa proteklih desetljeća. U sklopu jubileja priređuje se izlet u Vukovar kojeg Gradsko društvo organizira 19. listopada za darivatelje i članove. Uz Dan dobrovoljnih darivatelja uručit će se priznanja mnogostrukim darivateljima. Inače, u pripremi su zadnje akcije na prikupljanju krvi u godini, za 15., 22. i 29. listopada. Gradsko društvo organizira i akciju ‘Solidarnost na djelu’ 12. i 13. listopada. U suradnji sa školama prikupljat će se samo novčani prilozi za potrebe socijalno ugroženih žitelja regije. Gradsko društvo Crvenog križa ponovno je pomoglo brojnim hodočasnicima na svetištu na završnima danima Svete nedjelje. U šatoru iza Zavjetne kapele dežuralo je gotovo 140 aktivista iz mjesnih društava. Hodočasnicima su podijelili oko 1.500 litara napitaka, vode i sokova. Bilo je i 14 intervencija kada su nosilima prenijeli hodočasnike do šatora gdje su dežurali liječnici-volonteri Crvenog križa dr. Željko Šalig i dr. Marko Kekić. Uz njih na svetištu je dežurala i ekipa ludbreške postave hitne pomoći Varaždinske županije. Poštenjak kao brend i turistički proizvod Prije tri godine dobili smo Ludbrešku vinsku cestu sa sedam prekrasnih objekata i ponudom odličnih vina. Nude graševinu, rajnski rizling, pinot bijeli, sauvignon, silvanac zeleni, chardonnay, traminac, moslavac, miješana i druga vina. No, na putu su da posjetiteljima vinske ceste nude vino pod istim imenom 'Poštenjak', brendirano vino Ludbreške vinske ceste. Ideja i dosadašnje aktivnosti na brendiranju 'Poštenjaka' promovirane su nekako u danima početka berbe grožđa. Vlasnici objekata okupili su se u Vinskom podrumu Makar na Sigečaku, bili su predstavnici Grada Ludbrega, Varaždinske županije, stručnjaci za vinarstvo i vinogradarstvo. Na ideju o brendiranom vinu došla je Ludbrežanka Darinka Rajh: -Vinari s Ludbreške vinske ceste odmah su podržali ideju. Imamo prekrasno vinogorje, nasade i vinare koji znaju raditi kvalitetna vina, pa smatram da to treba bolje promovirati. Želimo da naša vinska cesta bude važna točka na vinogradarskoj karti Hrvatske s prepoznatljivim vinom uz koje ćemo promovirati i drugu ponudu. Pritom promoviramo naš kraj. Ideja o imenu Poštenjak asocira na vrijednog marljivog težaka našeg kraja. To je naša tradicija, korijeni. Poštenjak sam prijavila Zavodu za intelektualno vlasništvo i on je zaštićen – pojasnila nam je Darinka Rajh. Ovime postupak nije završen, kao ni promocija Poštenjaka. -Vinari još moraju posložiti tehničke stvari u suradnji sa stručnjacima Zavoda za vinarstvo. Treba definirati koje će se promovirati pod etiketom 'Poštenjak'. Ne mora biti graševina, može miješano na temelju građevine jer je naj- Brojni gosti na predstavljanju ideje o Poštenjaku Poštenjak je prijavljen Zavodu za intelektualno vlasništvo više zastupljena kod ili možda neka druga sorta. Potom slijedi marketinška obrada tržišta i promocija. Moja je vizija da svaka naljepnica na boci ima citat iz 'Gruntovčana' našeg Mladena Kerstnera jer želimo podsjetiti na poznate i priznate Ludbrežane. Uostalom, ime Poštenjak asocira na lik dobroćudnog, marljivog i poštenog Dudeka. Smatram da uz vino možemo ponuditi sir i med istog imena. Promocija vina i popratnih proizvoda morala bi biti povezana s kulturnim programima, da se u objektima Vinske ceste priređuju izložbe, performansi, radionice i drugi kulturno-zabavni sadržaji, pa obilježavanje događaja i datuma iz povijesti i slično. Vjerujem da zajedno s udrugama, strukom, podrškom Grada i šire zajednice projekt ima dobru perspektivu – poručuje Darinka Rajh. Ideju je pozdravio i gradonačelnik Dubravko Bilić koji smatra da bi vino Poštenjak s popratnom ponudom moglo postati jedan od važnih elemenata ludbreške turističke ponude: -Danas se može uspjeti ako ste izvorni, ako imate prepoznatljiv proizvod koji je poseban i koji je kvalitetan. Ovo je izvorno. Jako me raduje što ćemo ovime podsjetiti na Kerstnera i ono što je baštinio Ludbregu i Hrvatskoj. Vjerujem da će projekt zaživjeti jer su vinari objedinjeni na jednom mjestu, a pokazali su da znaju realizacijom ideje Ludbreške vinske ceste – kaže gradonačelnik Bilić. Aktivnosti na promociji vina nastavit će se uz Svjetski dan jabuka 20. listopada. Zato će u subotu 19. listopada na gradskoj tržnici prirediti promotivna prodaja jabuka, a u restoranu Arabela u Globočecu i pivnici Mejaši degustacija P o š t e - njaka i drugih vina uz koja će se gostima p o nuditi štrukli s jabukama. Darinka Rajh, inicijator ‘Poštenjaka’ 30. rujna 2013. Donacija tekstila za Ludbreg Ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata dopremila je u Ludbreg humanitarnu pomoć. Donaciju su zajedno dodijelili središnjica UHDVDR-a i Caritas. U ludbreškom ogranku ove braniteljske udruge odlučili su cjelokupnu donaciju distribuirati Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg. -U donaciji su hlače, veste, majice, košulje i drugi odjevni predmeti, ali i drugi tekstil, kao što su stolnjaci, posteljina, ima čak i nešto plišanih igračaka. Zahvaljujem na pomoći Vinku Međimurcu iz Donacija je namijenjena svim građanima, ne samo braniteljima Globočeca koji je besplatno dopremio donaciju iz Zagreba. Inače, služba za socijalna pitanja UHDVDR-a donira- la je i kadu za kupaonicu, te druge predmete za opremanje sanitarnog čvora. Mi smo to već proslijedili članovima ko- jima je bilo potrebno – kaže Stjepan Nikolaus, predsjednik ludbreške podružnice udruge. No, donacija nije namijenjena samo braniteljima. -Ukupna donacija teška je 425 kg. Naša braniteljska udruga želi da to podijelimo građanima kojima je nužna takva pomoć. Tako smo mi već nešto predali svojim korisnicima, prvenstveno onim starijima prema programu 'Pomoć u kući' – istakao je Robert Kranjčec, ravnatelj Gradskog društva. Građanima kojima je nužna topla odjeća ili druga tekstilna roba mogu se obratiti Grad- Gađanje unatoč kiši Lovcima kiša ne smeta, priviknuti su na razne vremenske prilike i nepogode u vrijeme sezone lova. I dok su neke udruge otkazale svoje aktivnosti tjedan dana uoči Svete nedjelje zbog loših vremenskih prilika praćenih kišom, kod lovačkog doma LD Srnjak u Ludbregu bilo je uobičajeno, kao da je vrijeme idealno. Mnoštvo natjecatelja na natkrivenoj terasi doma uživalo je u lovačkim specijalitetima čekajući svoj red na strelištu na tradicionalnom natjecanju u gađanju glinenih golubova. Tek je manji posjet zainteresiranih gledatelja odavao da vrijeme nije išlo na ruku organizatorima. Kao i ranijih godina okupilo se nešto više do 30 ekipa lovačkih društava iz šire okolice. Kiša nije smetala niti na strelištu jer je i ono natkriveno. Dosad smo s na- tjecanja prethodnih godina čitateljima detaljno približili discipline trap, 'desetku' za koju se posebno vrše uplate, baš kao i u tzv. 'fair playu'. Upravo u ovom natjecanju bila je najvrednija nagrada. Uz pehar, pobjednik je dobio štene engleskog pointera. Psić s međunarodnom rodovnicom vrijedan je 300 eura. Našem lovačkom društvu sponzorirala ga je Uzgajivačnica 'Habek FCI 42/04' koja se bavi uzgojem čistokrvnih pasa već 30 godina. A ova vrijedna i jedinstvena nagrada ostala je u Ludbregu kod Marinka Horvata, Ludbrežanina koji je član LD Prepelica iz Malog Bukovca. Nedaleko terase u novouređenoj park šumi postavljeno je 5 novih drvenih hrastovih stolova s klupama. Tu je blizu je i pomoćno strelište te strelišta za rekreativce. Natjecanje u trapu na natkrivenom strelištu -Za njih je i priređeno gađanje lovačkom puškom na maketu trčećeg zeca i gađanje zračnom puškom u papirnatu metu. Jedna gospođa rekla je da joj nije jasno kako se to gađa trčeći zec. Da li mi to imamo nalovljene žive zečeve pa ih onda puštamo?pitala je. Naravno da ne, radi se o maketi zeca napravljenoj od lima i to je isto tako zanimljivo gađanje gdje najbolji dobiva vrijednu nagradu jednog od naših mnogobrojnih sponzora kojima i ovom prilikom zahvaljujem na poklonima - pojasnio je Antun Novota, predsjednik LD Srnjak. Najviše trčećih zečeva 'upucao je' Martin Levaković, član domaćeg LD Srnjak. Program kod lovačkog doma odvijao se do kasnih popodnevnih sati. Ako još niste bili gledatelj tog događaja svakako vam savjetujemo da ga ne propustite dogodine, a održat će se u vikendu uoči Svete nedjelje. Dražen Vađunec treće dobi. Prigodnim programom Međunarodni dan starijih redovito obilježava i Udruga umirovljenika regije Ludbreg. Tim se povodom u srijedu 2. listopada u prostorijama Udruge održava program s recitalom, skečevima, novi nastup imat će seniorke-mažoretkinje, a priredit će se i mala modna revija za starije. Program počinje u 11 sati. Istoga dana od 9,30 do 11 sati na trgu se, uz pomoć Grada Ludbrega i Gradskog društva Crvenog križa, organizira mjerenje tlaka i razine šećera za starije. Na igrama starih sportova 'Gornji grad', društvo za sport i rekreaciju iz Vinograda Ludbreških odlično surađuje sa srodnim udrugama koje njeguju stare sportove koje često puta nazivamo seoskim igrama - kamena s ramena, potezanje štapom i užetom, hodanje na štakama, penjanje na stup, nošenje košare, trčanje u vreći i druge. Tako su članovi sudjelovali na dva velika događaja, na 29. Igra- Gornji grad u Salinovcu ma starih sportova u Salinovcu i u Gornjim Bogićevcima kod Okučana na 7. Međunarodnom festivalu seoskih igara. -Te igre priređuju udruge s kojima imamo prijateljske odnose i odličnu suradnju, a oni su redovito dolazili k nama. Moram zahvaliti Gradu Ludbregu, Varaždinskoj županiji i tvrtki 'Grafičar' Ludbreg koji su nam omogućili ova gostovanja – re- 11 R. Kranjčec i S. Nikolaus s donacijom za Ludbreg skom društvu Crvenog križa: -Napominjemo da ovo nije donacija samo za branitelje već za sve građane koji trebaju odjeću, posteljinu. Po- zivamo ih da dođu u prostorije Crvenog križa gdje će dobiti ono što im je potrebno od donacije – poručuju Stjepan Nikolaus i Robert Kranjčec. Izviđači za kraj ljeta Druženje uz Svjetski dan starijih osoba Međunarodni dan starijih osoba u svijetu se obilježava 1. listopada već 20ak godina otkako su Ujedinjeni narodi donijeli konvenciju da bi širu zajednicu senzibilizirali za problematiku starijih i da potaknu države kako bi prilagodile životne uvjete sposobnostima žitelja S A S V I H ST R A N A Borbena ženska ekipa u Gornjim Bogićevcima kao je Željko Zember, predsjednik 'Gornjeg grada'. U Salinovcu je u 12 disciplina u muškoj i ženskoj konkurenciji sudjelovalo 40-ak članova Gornjeg grada. U Brodsko-posavskoj županiji bilo je 50 članova društva. Ženska ekipa bila je druga, a mješovita ekipa u skijanju na travi osvojila je broncu. Naši su bili uspješni i u trčanju u vrećama i penjanju na stup. U pojedinačnoj igri istakao se Dražen Pokos, kapetan Gornjeg grada, koji je potukao konkurenciju u brzini ispijanja piva, tradicionalnoj igri za kapetane. Oba susreta završila su ugodnim druženjem uz pjesmu i ples. Odred izviđača Ludbreg priredio je sredinom rujna ekskurziju u Nacionalni park Risnjak. Pohod je završio usponom do vrha Snježnik (1506 m) s kojeg se uživa u prekrasnom vidiku. No, naše izviđače pod vrhom su dočekali neočekivano gusti oblaci i onemogućili bilo kakav pogled na okolicu. Ekskurzija se potom spustila do izletišta i skijališta Platak, a zatim stigla i do Kraljevice gdje su izviđači uživali u posljednjem ovogodišnjem kupanju na našem Kvarneru. Prije ove ekskurzije organizirana je i ekspedicija izviđačkih voditelja u Nacionalni park Krka kao programska i metodska priprema za novu godinu. Osmero članova ekspedicije tijekom petodnevne ekskurzije popelo se na Sv. Vid, najviši vrh Paga, upoznali su južnu obalu Murtera, a boravili su u kampu Jazina u Tisnom. Izviđači na Snježniku Ludbreški izviđači bili su nedavno gostoljubivi domaćini Izviđačkom odredu Osijek koji su posjetili Ludbreg u sklopu programa ‘Upoznaj Hrvatsku’. Kroz trosatno druženje Ludbrežani su kolege upoznali s bogatom poviješću grada i odveli ih na Ludbrešku izletničku stazu. Na kraju su Osječani pozvali naš Odred u slavonsku prijestolnicu na Festival izviđačkih pjesama koji se krajem studenog održava u Osijeku. 12 K U LT U R A Dugovječna Duga Pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Varaždinske biskupije održan je 17. festival duhovne šansone 'Duga 2013'. Višegodišnje iskustvo koje u organizaciji festivala posjeduje Pjevačko društvo mladih 'Trinitas' bilo je garancija da ćemo i ove godine prisustvovati izvrsnom glazbenom događaju. Upravo to se i dogodilo jer ovogodišnja 'DUGA' nadmašila je čak i naša očekivanja. Izuzetno zadovoljan viđenim bio je i idejni začetnik festivala Zoran Havaić koji je nakon transplatacije srca mogao iz prvog reda, zajedno s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem, dogradonačelnicom Verom Jadanić i predsjednicom gradskog vijeća Božicom Makar, pratiti festival. Cjelovit program hodočašća mladih u sklopu kojeg je i festival 'planirao se održati na svetištu. Međutim, zbog kiše dio programa preseljen je u župnu crkvu, a sam festival održan je u dvorani POU 'Dragutin Novak'. -Svake godine nastojimo osmisliti nešto novo pa je posebnost ovogodišnjeg festivala bio nastup zajedničkog zbora kojeg je pratio festivalski bend. Veliki festivalski zbor kojim je dirigirao Višeslav Jaklin bio je sastavljen od sljedećih zborova: 'Eshaton' Močile, 'Ime ljubavi' Koprivnica, 'Stepinčeva mladež' Koprivnica 'Katedralni zbor' Varaždin, 'Trinitas' Ludbreg i 'Zbor mladih Varaždinske biskupije'. Angažirali smo i profesionalnu voditeljicu i scena- Priprema zbora na nastup Na Dugi i ovoga puta dupkom puna dvorana risticu s HTV-a Lejdi Oreb koja je produhovljenim riječima najavljivala pojedine pjesme. TV gledateljima je poznata kao voditeljica božićnog koncerta 'Božić u Ciboni'. Naziv pjesme i poneki stih istovremeno se vidio i u video projekciji, koju je kraj same pozornice pripremila naša predsjednica Jelena Brcković – rekao je Željko Martinković, bivši voditelj Trinitasa. -Meni je u zboru bilo predivno! Neopisiv je osjećaj doživjeti snagu Božje ljubavi kroz zajedništvo s tim prekrasnim ljudima. Nadam se da će idućih godina doći još više izvođača, ali i posjetitelja da Ga opet zajedno slavimo i radujemo se – rekla je Antonija Kovaček, nova umjetnička voditeljica Trinitasa. Zbor je imao i svoje soliste, Marinu Matošević iz Zagreba, Marti- nu Tomas iz Koprivnice, Antonija Tkalca iz Varaždina te Ines Grabarić iz Ludbrega koji su iskazali izvanredne vokalne sposobnosti. Bend su za ovu prigodu uvježbali Željko Martinković i Željko Zaplatić. Kvaliteta pjesama i izvođenja bila je na visokoj razini, pa smo se osjećali kao da smo negdje na festivalu u Zagrebu ili Splitu. Izvođači su uživali u nastupu i svoje ushićenje i vjeru u Duha Svetoga uspjeli su prenijeti na gledateljstvo u dvorani koje je dugotrajnim pljeskom zahvalilo svim izvođačima na pozornici. Visoku razinu kvalitete trebat će zadržati i sljedeće godine. Zato, radujemo se i vidimo na idućem festivalu 'DUGA' Trinitasovci, možete vi to! Bog je uz vas jer 'Ovo je vrijeme za hrabre'! Dražen Vađunec Festivalski zbor na pozornici 30. rujna 2013. Kroz generacije Glazbeni d Ponedjeljak uoči Svete nedjelje već 22 godine, dan je rezerviran za koncert 'Kroz generacije'. Susret je to i muziciranje glazbenika mladih i malo starijih, ali s izrazitim lokalnim naglaskom. Jer nastupaju oni koji su rodom iz Ludbrega ili su svoj glazbeni put započeli u Osnovnoj glazbenoj školi Pučkog učilišta 'Dragutin Novak' Ludbreg. Kišoviti vikend 'preselio' je koncert iz atrija u svečanu salu dvorca Batthyany gdje smo zatekli dobro poznato lice. Srdačno smo se pozdravili sa sopranisticom Dubravkom Krušelj. Danas Zagrepčankom. I ona je najprije upisala ludbrešku glazbenu školu i učila kod Marijana Horvatića, nakon toga u Varaždinu u Srednjoj glazbenoj, kasnije u Beču, pa magisterij u Zagrebu. Redovito dolazi na koncert i ima svih 22 nastupa. -A ne, ne mislim izostati s koncerta, pa mi smo tu skupa od prve godine, kaj ne? Ludbreg je moj grad i tu se uvijek osjećam ko doma. Nemate pojma kak me obuzmu osjećaju dok Branko nazove (mr. Dijanošić, ravnatelj POU – op.p.), i sad me prolaze trnci. Osjećam obvezu i veliko zadovoljstvo mi je nastupiti pred svojima – kaže Dubravka, profesor pjevanja u školi 'Elly Bašić' u Zagrebu. Publiku je ostavila bez Dunja i Barbara čekaju na nastup Koncert svake godine pobuđuje izn daha izvedbama Đuline arije iz Gotovčeve 'Ero s onoga svijeta' i Bacha. Dubravka je u društvu male kćerke zbog koje sada rjeđe nastupa, baš kao i Barbara Othman. -Nisam više u Osijeku gdje sam bila solistica i predavač. Prevelike su obveze s malim djetetom da bih ostala tamo. Sad imam status slobodne umjetnice, ali imam neke planove – rekla nam je Barbara. Zanimljivo je da je dio izvođača na koncertu na približno istoj godini školovanja - klaviristica Mia Mihalić, Alen Vađunec truba, flautistica Marta Mihin, Vedran Vađunec na tubi, gitarist Dario Markulinčić su na trećoj godini srednje glazbene. Kao najmlađi nastupio je Lovro Povijač na trombonu, učenik ludbreške Osnovne glazbene škole za kojeg njegov učitelj kaže da je iznimno nadaren i vrijedan učenik. I hornist Marko Novak bio je učenik iste škole. -Je, tu sam počeo, nastavio na srednjoj glazbenoj u Varaždinu. Sad sam na drugoj godini akademije. Dobro mi ide – kaže Marko nakon burnog pljeska kojima ga je nagradi- Izložba i radionice u galeriji Veliki folklorni ansambl KUD-a Upis novih članova U sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje KUD 'Anka Ošpuh' pjesmom, plesom i ljepotom narodne nošnje podsjetio je na neka već pomalo zaboravljena vremena. Ženska vokalna skupina Pajdašice izvela je splet pjesama od kojih se većina već se duže vrijeme nije našla na repertoaru. Nastupio je i tamburaški sastav pod vodstvom Vladimira Katalenića i veliki folklorni ansambl s plesovima Slavonije, a koreografiju je pripremio Tomislav Špac. Folklorni ansambl je posjetitelje pjesmom i plesom odveo i do Baranje, uz koreografiju Milivoja Dretara. Tijekom listopada KUD još upisuje nove članove u sve sekcije. Pozivaju mlade koji vole ples i pjesmu da im se pridruže. Očekuju ih brojni nastupi, putovanja, upoznavanje novih krajeva i – odlična zabava! (ah) Galerija ZB Art gdje djeluje udruga ‘Artum’ povodom Svete nedjelje održala je radionicu keramike za djecu i odrasle pod stručnim vodstvom Štefanije Baranašić. -Želja je bila zainteresiranima omogućiti da se umjetnički izraze, da se kroz igru usvoje tehnike rada s glinom, potakne njihov unutarnji naboj, da uz maštu izraze osjećaje – rekla je Štefanija Baranašić. U Galeriji se može razgledati i izložba slika s kršćanskim motivima. Izlažu Jakob, Štefanija i Zlatko Baranašić, Siniša Hehet, Dragutin Jamnić, Stjepan Juriša, Miljenko Kranjčec, Željko Lapuh, Mladen Legin, Vladimir Meglić, Dimitrije Popović, Davorin Radić, Mladen Rajn, Gordana Špoljar-An- Artum - keramička radionica Mia Mihalić Vedran Vađunec Dario Markulinčić Marko Novak Slike mladih autora S otvaranja izložbe drašić, Zlatko Tušek i Vladimir Vrljić. -Mogu se vidjeti i iščitati priče iz prošlosti, poput skidanja Isusa s križa. Isus je središnji lik kršćanske vjere, time oduvijek i kreativna snaga umjetnosti – rekao je Zlatko Baranašić, voditelj galerije. (mh) U sklopu kulturnih događanja manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje održana je i izložba radova mlade slikarice Aleksandre Osivnik, članice Likovnog udruženja Ludbreg. To je njena prva samostalna izložba na kojoj se predstavila s 20-ak slika u tehnici suhog pastela i ulja na platnu. -Elvira Štabi mi je mentor i pomaže mi da nadograđujem znanje. Najviše mi leži tehnika suhog pastela. Volim slikati pejzaže i prirodu, najviše morsku obalu. Hvala svima koji su me došli podržati – rekla je Aleksandra Osivnik. Likovno udruženje priredilo je i izložbu slika mladih autora koji su na radionicama tečaja prošli likovnu naobrazbu. Motivi su uglavnom pejzaži, životinje, priroda i cvijeće. Autori su: Marta Busija, Venesa Đurašin, Elena Gašparić, Bruno Horvat, Anto- Mladi slikari s Elvirom Štabi nela Jagić, Noa Jug, Jelena Kolak, Arijana Kosec, Una Križanić, Claudia Kuzmić, Vina Lazić, Filip Matijević, Ivan Matijević, Marta Mihin, Domagoj Novota, Hrvoje Novota, Aleksandra Osivnik, Lori Premec, Ira Andrea Potnar, Andrijana Ročkar, Dejana Ročkar, Lana Šalig, Dora Škafec-Jagić, Tonka Šoša i Mia Žunko. (mh) 30. rujna 2013. K U LT U R A doživljaj za pamćenje 13 Nastup na trgu pod vodstvom prof. Prepelića Koncert Puhačkog orkestra niman interes Glazbenici su oduševili publiku svojim izvedbama Dunja, Marko i prof. Ivan prije novog izlaska pred publiku la publika. Najviše izlazaka pred publiku imala je violinistica Dunja Bontek koja je pratila sopranistice Dubravku i Barbaru. A za kraj je savršeno odradila samostalni nastup, završnu točku koncerta. Studentica je poslijediplomskog studija glazbe u Grazu, a fenomenalnom izvedbom oduševila je gledalište. -Prekrasna večer, zaista veliki užitak, bravo za sve. Samo je još falio Željko – bili su komentari posjetite- lja koji su uživali u izvedbama naših glazbenika i djelima Mozarta, Beethovena, Čajkovskog, Gotovca, Bacha, Brahmsa, F. Straussa, Kalmana. A našeg baritona Željka Zaplatića, polaznika magisterija pjevanja smjer opera u Grazu shrvala je bolest, pa je unatoč pripremama morao otkazati ludbreški nastup kojem se, kako priznaje jako raduje svaki put. No, bolest ga nije spriječila da bude u publici i pruži potporu kolegama. Korepetitori su bili prof. Ivan Ko- lar, još jedan bivši učenik ludbreške glazbene škole, te mr. Jasminka Bontek, vrhunska pijanistica i glazbena pedagoginja. -Nije se sad prvi puta dogodilo da nema mjesta za sve koji su došli poslušati izvođače. Kad je takav interes to vam je uvijek pokazatelj da je nešto dobro i kvalitetno napravljeno. Još sam puna dojmova i jako sam uživala u krasnim izvedbama, čitavom ozračju. Svi mi izvođači uložili smo maksimalni trud, vrijeme, znanje i svoju ljubav prema glazbi da to prenesemo publici koja je to znala prepoznati. Instrumentalni i pjevački dio odlično su se uklopili i izvrsno nadopunjavali. Naročito je dobro i zbog toga sam radosna što su se i ovi mlađi tako dobro uklopili. Odavno pomažem u ovom koncertu kada god mogu. Po meni je ovaj koncert prekrasna tradicija koja je već zaživjela s Ludbregom – kazala nam je mr. Jasminka Bontek. Kako kaže mr. Bontek, tradiciju takvog koncerta sa svojim glazbenicima nemaju niti puno veći gradovi. Zato se Ludbreg mora ponositi svojim glazbenicima i svojim koncertom. Puhački orkestar Ludbrega održao je promenadni koncert tijekom programa otvaranja ‘Ludbreškog sejma’ u sklopu programa povodom Svete nedjelje. Orkestar je još jednom potvrdio visoku klasu izvođenjem širokog repertoara, od standardnih skladbi primjerenih puhačkim or- kestrima, preko klasičnih koračnica do niza obrada popularnih skladbi prilagođenih orkestralnom izvođenju. Posjetitelji trga mogli su uživati u muziciranju orkestra pod dirigentskom palicom prof. Marka Prepelića. Gost koncerta bio je orkestar iz Virja polusatnim nastupom. Vedre Križevčanke Vokalna skupina Allegro iz Križevaca također je održala koncert u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje. U dvorani dvorca na repertoaru su bile popularne skladbe domaćih i stranih autora, pjesme na kajkavskom i čakavskom narječju, duhovna i klasična vokalna glazba. Križevačka skupina oduševila je publiku koja ih je glasnom podrškom dodatno "izvukla" na pozornicu. Allegro je nastao 2007., a čine ga devet Križevčanki. Gošća na koncertu bila je Tamara Perc, križevačka gitaristica koja je studirala na Visokoj školi za glazbenu umjetnost u Lovranu, profesorica gitare u križevačkoj Glazbenoj školi. (ah) Pjesme za dušu i molitvu Koncert zbora u župnoj crkvi Pjesma i molitva podižu dušu, te pomažu vjerniku da osjeti radost i oduševljenje pri slavljenju Krista. Tako je povodom proslave Svete nedjelje Mješoviti zbor Presvetoga Trojstva održao koncert u župnoj crkvi. Brojne skladbe koje su izvedene tijekom koncerta uglazbio je maestro Antun Kranjčec. (mh) Dubravka Krušelj Marta Mihin Barbara Othman Alen Vađunec Dunja Bontek Lovro Povijač Viktorijin prvijenac U Bakinoj hiži održana je izložba radova od keramike mlade autorice Viktorije Zlatar, još jedan događaj u programu Dana ludbreške Svete nedjelje. –Samostalna izložba je nešto sasvim novo za mene jer su moji radovi dosad uvijek bili na zajedničkim izložbama. To mi je svakako dodatan poticaj za daljnji rad i hvala organizatorima na pomoći. Drago mi je što je bilo puno posjetitelja. Umjetnost je moj životni put – rekla je Viktorija. Viktorija (15) je Ludbrežanka, tu je završila osnovnu školu i sedam godina polazila je Malu školu keramike, crtanja i slikanja Udruge Artum, a u Varaždinu školu animiranog filma. Sudjelovala je na 15 skupnih izložbi. Od mlade umjetnice možemo očekivati još puno izložbi. Ovu su organizirali ‘Žene iz Centra svijeta’ i ‘Artum’, a još uvijek se može razgledati u Bakinoj hiži. (ah) Viktorija Zlatar Koncert zbora Podravina Nastup pod vodstvom S. Novak Mješoviti pjevački zbor Podravina održao je koncert u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje. Otpjevao je pjesme duhovnog karaktera. Gosti su bili zbor iz Varaždinskih Toplica, te skladatelj i prof. Ivan Mežnarić iz Varaždina koji je nastupio s novom voditeljicom zbora prof. Silvom Novak. –Ovim koncertom smo htjeli predstaviti i našu novu voditeljicu s kojom planiramo nove nastupe. Nadamo se da su posjetitelji bili zadovoljni. Pozivamo sve željne druženja i pjesme da nam se pridruže – rekla je Ivančica Locaj, predsjednica zbora.(ah) Magija gitare Poklonici glazbene umjetnosti imali su prigode uživati u koncertu majstora na gitari Viktora Vidovića (40), višestrukog dobitnika nagrade Porin. Izveo je jednosatni koncert u dvorani dvorca Batthyany i oduševio virtuoznošću na ovom popularnom instrumentu. Vidović je izvodio vlastite skladbe, ali i djela najvećih majstora kao što su Scarlatti, Bach, Lobos, Albeniz. U bogatoj karijeri koncertrirao je u većini europskih zemalja, kao solist nastupao je uz pratnju vrhunskih orkestara, objavio 10-ak albuma, dobitnik je brojnih inozemnih i domaćih nagrada. Virtuoz na gitari Viktor Vidović Koncert je organiziralo Pučko učilište ‘Dragutin Novak’, a program je realiziran uz potporu Ministarstva kulture. Priče za laku noć u listopadu 2. listopada - Sunčana Škrinjarić: Izlet sa Sivokapom (bajke) 9. listopada - Italo Calvino: Čarobni prsten 16.listopada - Božo Markota: Mišić Vitomir i mačak Gabrijel 23. listopada - Berenstain: Medvjedići i previše televizije 30. listopada - Heime Heine: Prijatelji zauvijek Priče se čitaju svake srijede u 19 sati na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’. 14 SP O R T 30. rujna 2013. Sara Kolak, hrvatska rekorderka u bacanju koplja, brončana s EP Dva metra za Rio -Preselila sam se početkom prošle Skrenula je na sebe pozornost prije nekoliko godina kada je za lud- školske godine u rujnu iz AK 'Slobobrešku osnovnu školu bacala lopticu. da' Varaždin u 'Kvarner Autotrans' Rijeka. I ludbreško odjeljenje I onako bez treninga i tehnike završiPrve gimnazije zamijenila za la u atletici. S kopljem. Danas je Prvu hrvatsku riječku giLudbrežanka Sara Kolak djemnaziju. Trener u Varažvojka od 18 godina, reprezendinu, Stjepan Novoselec tativka, rekorderka u seniorkazao je:- Sara, došli smo skoj konkurenciji, osvajačica do jedne granice, za namedalja. Podsjećamo, bila je predak moraš tamo gdje prva na svjetskim tablicama u su bolji uvjeti, mlađim uzrastima rekordera. stručniji trePosljednju je medalju osvojila ner. I prije je ljetos na europskom jubilo konniorskom prvenstvu takata s u Rietiju u Italiji Rijekom broncu hicem od poslije 57,79 metara. pr vo g -Vodila sam dio sre dzadnje serije, a onda nje, su me dvije prebaali se cile za 11 cm i 1 oducm. To je sport. Zadovoljna sam, ipak je medalja.I to kakva, jer još jedino u bacačkim disciplinama Europljani drže primat. Naša Sara tek je opet godina u atletici, a već je morala varaždinski zamijeniti za riječki klub, a udobnost doma u Ludbregu za klupski stan u Rijeci. Mediji joj tepaju 'djevojka iz LudSara u jednom od rijetkih brega s riječkom adresom'. posjeta rodnom gradu Život u Rijeci Zaustili da je pitamo kako joj je u Rijeci, a ona: -Nemam dečka, ak ste to mislili. Imam jako malo slobodnog vremena. Ujutro trening, pa škola, nekaj si složim za jesti, popodne trening, pa učenje, spavanje. Preumorna sam da bih još navečer prošetala gradom. I tak svaki dan, i nedjeljom. Tu i tam skočim na kavu, sok. Po dolasku sam bila u domu, ali nije radil stalno dok sam trenirala, pa su me preselili u mali klupski stan. Nije baš bil u dobrom stanju, pa sam se jedno vreme zabavljala da ga uredim. Ponekad zna biti dosadno i monotono. Čak sam pazila pesa od prijatelja dok je bil na godišnjem 2 tjedna, pa sam se vuru prije dizala i prošetala peseka, bilo mi je zanimljivo s njim. Hahaha, dobro bi mi došel ljubimac! Grad je fenomenalni, onak po mom ukusu, stalno ima nekaj novog. Na početku me bilo malo strah zbog njegove veličine, ali sam se brzo snašla i sad već poznam većinu grada. A naš lepi Ludbreg celi prošećeš za pol vure. - stalo jer sam bila premlada za veliku promjenu. Sad su rekli da imam potencijal i talent kojeg treba iskoristiti. Trener mi je Petar Kurtović, Kazahstanac, ali je već 20 godina trener u Hrvatskoj.Je li doista bolje trenirati u Rijeci? -U Rijeci treniramo svakodnevno, na Kantridi kaj je ponekad problem jer se s nogometašima borimo za termine, ali imamo i atletsku dvoranu za trening. U Varaždinu nisam do proljeća mogla na stadion zbog vremena, a tu sam prvi put trenirala i zimi. Znam da sam s trenerom Kurtovićem napredovala, osjećam da sam jako popravila snagu. Na tehnici stalno radimo i sad je tehnika puno bolja, ali i dalje budemo radili na tome. Eto, s novim trenerom u godinu dana popravila sam rezultat za 3 m.Nakon odličnih kadetskih rezultata Saru je dosegla, za sportaša najgora sudbina, teža ozljeda. -Najprije su mi dali krivu dijagnozu i terapije, pa su neki forsirali da se i dalje natječem usprkos ozljedi. I tako sam izgubila 2,5 godine pravog rada. Konačno je sad to sanirano.Iako je Sara u drugoj kategoriji sportaša koji primaju pomoć Hrvatskog olimpijskog odbora to još uvijek ne rješava sve njezine brige rada i života kao mlade sportašice. -Dobijem specificiran iznos za ono najnužnije, strogo namjenski primjerice za sprinterice, dres, natjecanja. Nedostaju nam kvalitetna koplja za trening i natjecanja, a trebam sve više opreme, bolje pripreme. Dobro bi došlo da i imam koju kunu više za svakodnevni život, ne treba puno. Ovak i daljem ovisim o mami i tati. I klub traži, ali ne može naći sponzore, čak i moja mama pokušava naći. Najgore je ako mi netko obeća pomoć, a onda ne izvrši obećanje. Drago mi je kak su me pozvali u Grad, vidim da i tu imam podršku i da netko prati moju karijeru.Sara se nada u novoj sezoni izboriti status prve kategorije potpore HOO-a što bi osjet- “Ambasadorici” Sari gradonačelnik je poklonio cvijeće Olimpijski san Sara - naš adut za Rio -Sigurna sam da su svakom sportašu životni cilj olimpijske igre. Sva druga natjecanja nisu tako važna. Strašno mi je velika želja izboriti normu za olimpijadu u Riu 2016. Ne samo zbog toga što bih otišla na olimpijske igre nego i zato jer Rio je grad koji me privlači, želim ga posjetiti, i Brazil, to mi je oduvijek zvučalo onak, egzotično. Ova sezona je sad praktički gotova, a od nove krećem u lov za olimpijsku normu koja je 60 metara. Trener kaže da sam to već mogla baciti. Imam vremena o tome razmišljati. Tko zna kaj bude za tri godine, da mi se opet ne dogodi kakva ozljeda i pokvari mi planove. Prije par godina imala sam velikih očekivanja, pa je došla ozljeda, razočaranje. Ne želim se opterećivati nego se samo koncentrirati na trening, natjecanja i uživati. Znam da će onda stići rezultati, pa i ta norma.Uvjereni smo da će Sara biti prva ludbreška olimpijka. no popravilo njezin položaj. -Ako bih bacila olimpijsku normu od 60 metara dobivam status prve kategorije kada HOO financijski prati olimpijskog kandidata. Još mogu nastupati i na juniorskim natjecanjima, ali toga bude sve manje. U lipnju sam bila u Litvi u Kaunasu u sastavu seniorske reprezentacije na ekipnom prvenstvu druge lige Europe. Joj, imala sam veliku tremu jer sam bila najmlađa. To mi je bilo najveće natjecanje dosad. Ali je sve super prošlo i to baš na moj rođendan. Mislim da budu treme sve rjeđe kak bude više natjecanja sa seniorkama.Sara će i danas reći kako joj je među najdražim natjecanjima ono iz Maribora 2010. gdje je još kao kadetkinja, učenica 8. razreda, bacila za prvo mjesto na svjetskoj tablici. U povodu posljednjeg uspjeha, bronce s EP u Italiji, Saru je primio gradonačelnik Dubravko Bilić sa suradnicima koji ju je prozvao ludbreškom ambasadoricom. Rekao je tom prigodom kako će Ludbreg pratiti Sarinu karijeru i nastojati joj pomoći u ostvarenju velikih rezultata. Podsjetimo, ona je najmlađi dobitnik javnog priznanja - Zahvalnice Grada Ludbrega. Ako je zaobiđu ozljede uvjereni smo da je pred 'djevojkom iz Ludbrega s riječkom adresom' duga i blistava karijera. treninge – kaže Novosel. Mlađoj ekipi rukometašica prvenstvena sezona u Međužupanijskoj ligi također je pred vratima. –Prvenstvo počinje tijekom listopada. Liga ima 20-ak ekipa podijeljenih u dvije grupe. Imat ćemo od koga učiti, od prvoligaških klubova poput zagrebačke Lokomotive, Samobora, Trešnjevke i Zeline do onih iz zagrebačkog prstena, Međimurja, Zagorja. Bit će za cure to nezaboravno iskustvo. Nećemo tamo na izlete nego na utakmice koje će pomoći našim curama u rukometnom odrastanju – kaže Novosel. U klubu se radi s još jednom generacijom mlađih uzrasta, godišta 2002. i mlađih. Brigu o njima vodi trenerica Lana Bunčić. Zainteresirane djevojčice još uvijek se mogu priključiti ženskom rukometnom klubu, a treba doći u terminima treninga prema rasporedu s web-stranice Grada. Vjerujemo da će biti odaziva jer u gradu je malo prilika za ženski sport. U klubu očekuju i poneku nešto višu curu jer kako trener Novosel u šali kaže šaljivu trenersku misao: ‘Kak bum malog (malu) naučil da bude veliki (velika)? Nove rukometašice dobrodošle su u klub kojim s velikim zanosom kormilari predsjednica Dolores Horvat. Klubu i rukometašicama treba sreće i pomoći navijača na putu njihova odrastanja. Neven Jerbić Povratak ženskog rukometa na velika vrata Uvijek nam je drago kada se nešto zbiva, kad zapušu novi vjetrovi u ženskom sportu. Dvojac priznatih ludbreških rukometnih stručnjaka Darko Jagić i Nenad Novosel odlučio se nakon odlaska iz muškog, pozabaviti ženskim rukometom u ŽRK Ludbreg. Odlične su to vijesti za sve buduće rukometašice pošto je riječ o osobama koje su kroz igračku i trenersku karijeru postigle niz uspjeha. Od ove sezone ponovno se seniorski kadar ludbreških rukometašica uključuje u natjecanje III. Hrvatske rukometne lige sjever, dok će djevojčice kadetskog i predkadetskog uzrasta igrati u Međužupanijskoj ligi. -U ŽRK Ludbreg došao sam s velikom željom da napravimo iskorak. Iako imam djevojčice i djevojke različitih godišta vjerujem da ćemo napraviti skladnu cjelinu. Naš klub jedna je od rijetkih ženskih sportskih udruga grada, ali vjerujemo da će nam članstvo biti još brojnije. Treniramo već 4 mjeseca po četiri puta tjedno i odigrali smo više pripremnih utakmica. Vjerujem da će naš napor prepoznati u institucijama koje upravljaju gradskim sportom i to valorizirati – zbori Darko Jagić, trener seniorki, pun elana za novim radnim uspjesima. Kakav je sastav i snaga ekipa u trećeligaškom natjecanju? -Prvenstvo nam počinje 5. listopada. Igramo protiv ekipa koje su u tom rangu već godinama: Čakovec, Koka II, Prelog, Veliko Trojstvo, Mlinar Križevci. Zasad Seniorski sastav rukometašica s Darkom Jagićem su to jače ekipe od nas. Veliki nam je motiv da nastavimo napornim radom i očekujem da ih kvalitetom sustignemo u dogledno vrijeme – kaže Jagić. Trener Nenad Novosel je stručnjak koji je proteklih godina imao velike uspjehe s dječacima, ludbreškim kadetima. Sad je odlučio otvoriti novu stranicu karijere: -Preuzeo sam igračice starosti 12, 13 godina, to je uzrast godišta 2000. Možda mi je zato i nešto lakše nego kolegi Darku jer imam ujednačena godišta. No, moram krenuti od početka što znači da djevojčice najprije moraju dobiti temelje rukometne igre. Redovito trenira 15-ak djevojčica. U dvorani imamo osigurana tri termina tjedno za Nenad Novosel s kadetkinjama Ml. kadetkinje, B. Levanček i predsjednica D. Horvat SP O R T 30. rujna 2013. 15 Podravina u osmini finala kupa HNS-a Ovo je ipak najveći uspjeh ludbreške Podravine, možda jednak osvajanju prvenstva Treće hrvatske nogometne lige. Podravina je ušla među posljednjih 16 sudionika Hrvatskog nogometnog kupa. Pogotkom mladog Sabola Ludbrežani su zrelom, ali i nužno potrebnom borbenom igrom pobijedili momčad Šibenika, kluba koji je do prije par mjeseci bio član elitnog razreda hrvatskog nogometa da bi potom ispao iz Prve HNL, a zatim mu je 'pakračkim dekretom' uskraćena Druga HNL i završio je u trećoj. Treba pohvaliti i navijače koji su u velikom broju došli na utakmicu šesnaestine finala i zaista glasno i zdušno bodrili 'plave bluze'. Podsjećamo da je samo mjesec dana ranije na gradskom stadionu po pravom prolomu oblaka nakon prvog poluvremena Podravina u pretkolu kupa izbacila još jednog renomiranog suparnika, dojučerašnjeg drugoligaša NK Imotski nakon produžetaka. Svakako veliki rezultati trenera Kastela i njegovih igrača, na ponos cijelog sportskog Ludbrega i ludbreško-nogometnog kraja. Prekrasna plava kup-rapsodija u izvođenju ludbreškog nogometnog benda. Moramo se ovom prigodom vratiti malo u povijest. U par je navrata od 2001. Podravina igrala u pretkolu i 16-ini finala Hrvatskog kupa, od nezaboravnog gostovanja tadašnjeg prvaka splitskog Hajduka koji je pobijedio u Ludbregu zlatnim golom u produžetku. I ovo sada nije prvi put da ludbreška momčad dolazi tako daleko u ovom natjecanju. Naime, 23. listopada 2007. Podravina je kao četvrtoligaš pod vodstvom trenera Ivice Sertića, osminu finala igrala U 35. Sabol je zabio jedini pogodak na utakmici Valjak je u par navrata opasno zaprijetio Šibenčanima u Zaprešiću protiv tada prvoligaša Intera, ali se to zbog odlične igre Podravine i događaja na terenu uopće nije dalo naslutiti. Neizvjesnost je trajala do 86. minute kada je jedan udarac s nekih 18 metara završio u mreži tadašnjeg 'portira' Hontića i hrabrih 'plavih bluza': Klekara, Fajta, Nagrada za pobjedu je prolaz u osminu finala Siniše Vađunca, Tuksera, Damira Vađunca, Levatića, Vukovića, Mladena Vađunca, Kosira, Prebegovića, te pričuva koje su ušle Peteka i – Valjaka. Da, to je isti Nikola Valjak-Meho koji je sada sudjelovao u pobjedama nad Imotskim i Šibenikom i opet će u dresu Podravine igrati osminu finala Hrvatskog kupa. Podravina je sada preuzela natjecateljski broj Šibenika, pa kako je riječ o poludirigiranom ždrijebu prema natjecateljskim brojevima suparnik bi mogao biti, po svemu sudeći, euroligaš Rijeka! Ždrijebom se određuje samo domaćinstvo. Ipak, valja pričekati službenu obavijest iz kuće nogometa Hrvatskog nogometnog saveza kako bismo točno znali ime protivnika s kojim će Podravina odmjeriti snage u osmini finala kupa koje se igra krajem listopada. Zasluženo slavlje i zahvala navijačima Veteranski turnir S utakmice Podravina-liječnici Slovenije NK Podravina tradicionalno u povodu Svete nedjelje priređuje turnir veterana na koji zove stare nogometne prijatelje, veteranske reprezentacije HNS-a i liječnika Slovenije, te mađarskog Videotona. Inače redoviti učesnici turnira, mađarski veterani, ovog su puta s tugom poslali obavijest da zbog raznih obveza ne mogu doći u Ludbreg. Po običaju ekipa HNS-a, lako je dobio turnir, a kao uzorni domaćin Podravina je drugo mjesto prepustila liječnicima-nogometašima Slovenije. Čiko - predvodnik navijačkog pokreta Kladili bismo se da u sportskim krugovima malo ljudi zna njegovo pravo ime i prezime, ali ga svi znaju po nadimku Čiko. Dubravko Lilek (40) dugi niz godina neizostavni dio dekora na košarkaškim utakmicama veterana i seniora 'Grafičara', te u Hrastovskom na utakmicama svih kategorija ŠNK Zadrugar. Iako rodom iz Sigeca gdje je nekad u klubu bio oružar, ovaj veliki prijatelj sporta priklonio se dečkima iz Hrastovskog i ludbreškim košarkašima. Na njihovim utakmicama popularni Čiko, nekad i nadimka Fa, koji je svoju figuru doveo uspješnom dijetom na 100-tinjak kg, 'Katica je za sve'. Brine o parketu i igralištu, pazi na sokiće i pivicu, dočekuje službene osobe. Omiljen je u društvu. Poneki put ga ponese igra i događaji na parketu i travi, pa tada burno reagira na sudačke odluke. Čak bolje i prije samih igrača zna raspored utakmica koje su pred njima. Ako postoji nagrada za odanog navijača, ako treba uvesti je, onda su Čikove ruke pravo mjesto za nju! HK Ludbreg s predsjednikom Božidarom Hajsokom Hrvači na strunjači i - olimpijadi Sloga propustila završnicu, Podravina igra u srijedu Svi hrvači svijeta, a među njima opet okupljeni ludbreški hrvači, sa zebnjom su čekali vijest sa zasjedanja Međunarodnog olimpijskog komiteta u Rio de Janeiru, idućem domaćinu igara jer tamo se odlučivalo ostaje li hrvanje u olimpijskoj obitelji. Za prosječnog poznavatelja sporta dvojbe nije smjelo biti. Pa tim je sportom i počelo olimpijsko doba prije više od 2.500 godina. Na svu sreću bilo je razuma da se 'kralj' borilačkih sportova ostavi gdje mu je mjesto. I to počasno. Sloga iz Slokovca propustila je veliku prigodu boriti se za ulazak u završnicu Županijskog nogometnog kupa. Posljednje srijede rujna, Sloga je na svom terenu minimalno poražena od Jalžabeta kojeg je samo tri tjedna ranije uvjerljivo svladala i nadigrala i to na njegovom terenu. Slokovčani su bili na dobrom putu da krenu putem Zadrugara prethodnih sezona, ali igra nije bila na razini velikog uloga, borbe za ulazak u završnicu kupa. Šteta za ovu generaciju Sloge jer se takve prigode ne događaju svake sezone. Nadamo da će Ludbreg ipak imati predstavnika u završnici, ludbrešku Po- Atraktivna bacanja ljepota su ovog borilačkog sporta Popularni Čiko - Dubravko Lilek Veliku je to radost izazvalo i u redovima ludbreških hrvača koji su se priključili akciji podrške. HK Ludbreg i dalje vrijedno trenira dva puta tjedno u velikoj sportskoj dvorani, četvrtkom u 16,15 sati, te subotom od 13 sati, kada se zainteresirani mogu javiti ako se žele uključiti u ovaj atraktivni sport. Krenuli su vrijedni hrvači i po školama, traže nadarene klince. S nestrpljenjem čekamo prva natjecanja da uživamo u zahvatima hrvačkih majstora. (nj) Sloga-Jalžabet (0:1), nije išlo niti iz slobodnjaka dravinu, koja samo to mora potvrditi na terenu. Naime, realno je očekivati da će u zadnjoj utakmici četvrt-finala županijskog kupa u srijedu 2. listopada Podravina proći kod županijskog prvoligaša Novog Marofa i plasirati se u polufinale koje se igra u proljeće. Vjerujemo da Ludbrežani u Novom Marofu neće dopustiti iznenađenje, pa će joj protivnik u polufinalu biti Nedeljanec. 16 30. rujna 2013. ŠALJITE FOTKE! Foto rubrika za čitatelje Ljeto nas je napustilo, ali za kraj evo dvije lijepe ‘ljetne’ fotografije. Alen iz Ludbrega otkrio je stanovnika gnijezda u nasadu kupina koji mu je mirno pozirao u svojoj nastambi. Nino je predvodio naše izviđače na nedavnoj zadnjoj ljetnoj ekskurziji u Nacionalni park Risnjak, ali su se spustili i do Kraljevice. Tu je nastao lijep kasno-ljetni zalazak sunca snimljen s obale mora. Zanimljive, lijepe ili neobične fotografije za našu rubriku šaljite na naš e-mail: ludbreske-novine@ Zalazak (autor: Nino Daraboš) pou-ludbreg.hr Kuhari u lovačkom domu s Antunom Novotom, predsjednikom Srnjaka Divljač na jelovniku Svake godine, vikend uoči Svete nedjelje, LD Srnjak priređuje dvodnevno natjecanje u gađanju na glinene golubove i druge mete zbog čega u Ludbreg dolazi mnoštvo lovaca i znatiželjnika. No, to nije samo zbog natjecanja. Po tradiciji to je prigoda i za uživanje u lovačkim specijalitetima, jedina u godini. Zato ima dosta građana koji ovamo dolaze na slasni zalogaj, pa i kući odnesu ručak i tako barem za jedan dan promjene jelovnik, domaćicu poštede kuhanja. -Neki dolaze s posudama za mlijeko ili onima koje se daju zatvoriti. Najčešće dolaze u nedjelju između 11 i 13 sati kako bi kupili nedjeljni ručak ili paprikaš za feštu u vinogradu. Cijene su bile sljedeće: janjac na ražnju 140 kn/kg, srneći paprikaš 25 kn/porcija, te kotleti i kobasice od miješanog mesa veprovine i svinjetine 20 kn/par – kažu kuhari, redom lovci ludbreškog društva. -Strelište i velika terasa su natkriveni tako da nama kiša ne smeta. Imamo rješenje za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, a prema pravilniku više ne moramo imati dozvolu sanitarne inspekcije kao dosad, pa ispunjavamo higijenske uvjete za pripremu i posluživanje hrane na prostoru lovačkog doma jer imamo odgovarajuću kuhinju, rashladne uređaje, vodovod i odvod. Od ove godine poslužujemo i salatu od paradajza i paprike na plastičnim tanjurima, a i žlice, vilice i noževi su također za jednokratnu upotrebu U gnijezdu u kupincu (autor: Alen Šragalj) Josip Happ zadužen za srneći i paprikaš od veprovine – pojasnio je Antun Novota, predsjednik LD Srnjak. Svaki posjetitelj zastane kod ražnja gdje se vrte janjci pod nadzorom Josipa Stanka i njegovog zeta Ivice Modrića. -Janjac je bio težak 30-ak kg žive vage, dan prije smo ga očistili i imal je 15 kg. Ujutro smo ga nasolili, ostavili da odstoji i nakon dva sata stavili na ražanj. Peče se oko 3,5 sata i povremeno se premazuje biljnim uljem. Kad bude pečen težit će samo 10 kg. Od toga se dobije 40 porcija po 25 dag – pojasnili su Joža i Ivica. Na terasi, a i za odnijeti kući, najtraženiji je paprikaš. Josip Happ, Vladimir Petrić i Martin Levaković majstori su kotla i u dva dana pripreme tri kotla srnećeg i jedan kotao paprikaša od veprovine. Dečki su za šefa kuhinje izabrali Josipa koji je vrstan majstor s dugogodišnjim iskustvom u pripremi ovih specijaliteta. Zamolili smo ga za recept i male tajne Čić i Vrabec majstori za kotlovinu i kobasice od divljači koje doprinose pravoj kvaliteti paprikaša. -U kotlu se priprema oko 60 l paprikaša, oko 120 porcija. Dva dana prije treba staviti meso u pac - nasoliti ga i začiniti. Stavlja se češnjak, klinčić, papar u zrnu, konjak ili crno vino i lovorov list. U kotlu se na svinjskoj masti poprži puno luka, pa se prži meso s nasjeckanom mrkvom, svježom paprikom i ljutim feferonima. Meso se zalijeva juhom od gljiva iz vrećice i pirja na jačoj vatri. Postupno se dodaju začini: goveđa kocka, ljuta i slatka paprika, vegeta i na kraju pasirani paradajz. Paprikaš se kuha oko 3,5 sata. Kad se meso počne odvajati od kostiju, ubacuje se krumpir. Treba koristiti kvalitetno meso, pravilno odabrati začine. Za odličan paprikaš važan je i redoslijed stavljanja začina – pojasnio je Josip. Zato svi koji niste bili ovaj put kod lovačkog doma, dođite dogodine. Lovački specijaliteti ne mogu biti bolji. Ivica Modrić i Josip Stanko pazili su da janjac ‘ne nestane s ražnja’
© Copyright 2024 Paperzz
