LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
5. SVIBNJA 2014.
BROJ 84 / GODINA IX.
Blagoslov kapelice sv. Josipa Radnika
Vrtić Radost
Tradicijske
igračke za
mališane
Kapela zaštitnik
Poljanca
/str. 7./
FLORA CENTRUM MUNDI
/str. 3./
OŠ Ludbreg
Treći po redu
projektni
dan
/str. 5./
/str. 8.-9./
Različitost cvjetnih vrsta
HRVANJE
SPORT
KOŠARKA
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
Restauratorski centar
20 godina
brojnih
projekata
/str. 4./
Sve više medalja za hrvače
Važna kvalifikacijska iskustva
2
A KT U A L N O
Zeleni savjet
Početkom mjeseca travnja u
Gradu Ludbregu po prvi puta se
sastao „Zeleni savjet”. Već prvi sastanak prošao je u radnoj atmosferi i dugoj raspravi.
Predsjednik „Zelenog savjeta” je Krešimir Šalig, a članovi su
Alen Sabol, Hrvoje Lilek, Valerija Pokos, Ivana Pomahač, Renata
Potočnik, Darko Rak i Sandra
Lenček. Na sastanku su sudjelovali gradonačelnik Dubravko
Bilić, zamjenica gradonačelnika
Vera Jadanić i gradski vijećnici
Ana Katana i Ivan Lončarić koji
su predstavnici Odbora za razvoj
Grada i zaštitu okoliša. - Cilj nam
je da Ludbreg bude zeleni grad, da
budemo čisti i oslobođeni od tereta i odlagališta otpada, ali i drugih
onečišćivača. Ova tema je silno
važna za razvoj grada, u ovom trenutku je možda ključna za određivanje budućnosti i razvoja grada,
komunalnoga društva i zato želim
razgovarati na jednoj široj platformi kako bismo mogli konačno donijeti kvalitetne odluke koje će nas
voditi u sljedećem vremenskom
razdoblju. Pred nama su važni
projekti od prije svega projekta
sanacije odlagališta otpada, tu je i
regionalno odlagalište otpada Piškornica za koje očekujemo da će
profunkcionirati, ali tu su i brojne
druge obaveze koje nam proizlaze iz Zakona o zaštiti okoliša, a u
puno toga kasnimo. – istaknuo je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
O prvim koracima Savjeta govorio je predsjednik Krešimir Šalig. - Niz je faktora na kojima treba raditi i unaprijediti ih. Savjet
je zamišljen da se bavi zaštitom
okoliša, obnovljivim izvorima
energije i energetskom efikasnošću. Posljednjih godina na tim pitanjima kod nas se nije dovoljno
radilo. Trenutno najveće pitanje
je naše odlagalište otpada Meka
za koje smo svi sigurni da je neadekvatno. – istaknuo je K. Šalig.
Zeleni savjet osnovan je kao
savjetodavno radno tijelo gradonačelnika radi davanja stručnih
i savjetodavnih mišljenja, analiza, prijedloga i inicijativa za
očuvanje biološke raznolikosti i
prirodnih resursa koje se temelje
na upotrebi energetskih izvora i
recikliranih sirovina na lokalnom
nivou.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: v.d. Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
5. svibnja 2014.
Najmlađi Ludbrežani u Uredu gradonačelnika
Gradonačelnika Ludbrega,
Dubravka Bilić ovih dana posjetili su najmlađi sugrađani.
Polaznici Dječjeg vrtića Iskrica
gradonačelniku su predstavili
projekt Say hello to to world,
odnosno Pozdravimo svijet. Cilj
ovog međunarodnog projekta
je prvenstveno da se djeca u vrtićima i školama diljem svijeta
međusobno povežu i komuniciraju preko video poziva kako
bi i uz vizualni kontakt jedni
druge pozdravili na jednom od
svjetskih jezika ili pak na nekom dječjem. Komunikacija je
već uspješno ostvarena, a djeca i tete iz Dječjeg vrtića Iskrica upoznali su nove prijatelje
u Sloveniji. Kroz projekt vrtići
predstavljaju svoje države, njihovu kulturu, gradove, a djevojčice i dječaci pritom razvijaju
socijalne vještine. Iskustva koja
će steći putem ovoga projekta
koristit će im u kasnijem razumijevanju i prihvaćanju.
U sklopu poziva djeca pjevaju
pjesme, pokazuju u kakvoj okolini odrastaju, koju hranu jedu,
koji jezik govore. Uz ovakav način upoznavanja idejni začetnici
nadaju se smanjenju predrasuda
i širenju tolerancije.
Ured gradonačelnika posjetili
Djevojčice i dječaci iz vrtića Iskrica pozdravljaju svijet
su i učenici od 1. do 4. razreda
Osnovne škole Ludbreg, predsjednici razreda i članovi Dječjeg foruma Društva naša djeca
Ludbreg. Forum postoji tri godine i cilj mu je uključivanje djece
u lokalnu zajednicu. Učenici
su u Ured gradonačelnika stigli
spremni, odnosno postavili su
mu brojna pitanja poput plana
gradnje dječjih igrališta, dok ih je
pak gradonačelnik, nakon što je
odgovorio na dječje upite, upoznao sa svojim radom.
Mladi Ludbrežani s gradonačelnikom Bilićem
Grad Ludbreg supotpisnik Deklaracije o suradnji gradova
i organizacija civilnoga društva
U Gradu Lepoglavi potpisana
je Deklaracija o suradnji gradova i
organizacija civilnoga društva. Uz
grad domaćin Lepoglavu, Deklaraciju su potpisali i gradonačelnici
Ludbrega i Oroslavlja. Cilj Deklaracije je približiti politički sustav građanima te unaprijediti savjetovanje
s organizacijama civilnoga društva
u procesima donošenja, provedbe
i praćenja odluka i javnih politika.
– Grad Ludbreg i Grad Lepoglava suradnju su započeli projektom
Škola za udruge, a potpisivanje
Deklaracije svojevrstan je nastavak
provođenja projekta. Kroz Školu,
predstavnici udruga u prvom su dijelu imali priliku nadograditi svoje
znanje i upoznati se sa zakonskim
okvirima u kojima udruge djeluju,
mogućnostima financiranja udruga
neovisno o gradskom proračunu.
O samom načinu razrade, pisanja i
Novi potpisnici Deklaracije
provedbe projekata bit će još riječi.
Deklaracijom se obvezujemo pro-
micati načela partnerstva, ravnopravnosti, transparentnosti u radu,
odgovornosti za korištenje javnih
resursa te poštivanja samostalnosti
i neovisnosti organizacija civilnoga
društva te uključivati organizacije
civilnoga društva u izradu, provedbu i praćenje razvojnih strategija i
programa te prikupljati i uključivati
prijedloge koji pridonose razvoju
lokalne zajednice. Udruge predstavljaju naš grad na brojnim događanjima diljem Hrvatske pa i izvan
nje, mi računamo na njih i želimo
da odnos bude što kvalitetniji. – poručio je gradonačelnik Dubravko
Bilić. Cilj je ovog programa ojačati
sposobnost organizacija civilnog
društva i unaprijediti njihov rad, ali
i raspraviti o problemima s kojima
se susreću.
Potpisivanju Deklaracije prisustvovala je i zamjenica ravnatelja
Ureda za udruge Vlade Republike
Hrvatske Vesna Lendić-Kasalo.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova krenulo s novim aktivnostima
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Ludbrega u
suradnji s Gradskim društvom
Crvenog križa i OPG Pajnogač
održalo je uoči Svjetskog dana
zdravlja na Gradskoj tržnici akciju u sklopu koje su građani mogli kupiti prigodne rukotvorine
povodom nadolazećeg Uskrsa,
besplatno se mjerio krvni tlak i
razina šećera u krvi, a kušala se i
domaća sirutka i sir. Građanima
je podijeljen i letak s informacijama o Povjerenstvu.
– Kroz aktivnosti ostvarujemo
cilj Povjerenstva, a to je podizanje nivoa svijesti o važnosti poštivanja i unaprjeđivanja ljudskih
prava žena i muškaraca u Gradu
Ludbregu. – naglasila je Ivana
Pomahač, predsjednica Povje-
renstva za ravnopravnost spolova
Grada Ludbrega.
Na štandu Povjerenstva za
ravnopravnost spolova prikupljeni su novčani prilozi za novu
sigurnu kuću za žrtve obiteljskog
nasilja u Varaždinu, kao i potrebna odjeća. Prikupljeni su novčani prilozi iskorišteni za kupnju
prigodnih uskršnjih paketa prehrambenih namirnica te slatkiša
za djecu.- Građani su nam donirali i odjeću te ručnike i ogrtače.
Donaciju smo uručili ravnateljici
utočišta, gospođi Vidici Fornažar. – priča Ivana Pomahač te zahvaljuje na pomoći Forumu žena
SDP-a Ludbreg na pomoći oko
organizacije akcije.
Tijekom ove godine planira se
još nekoliko obilježavanja značaj-
Građani su se rado uključili u akciju
nijih datuma u suradnji sa srodnim Povjerenstvima i drugim
organizacija. Prva među njima
bit će aktivnost povodom Međunarodnog dana obitelji koji se
obilježava 15. svibnja.
A KT U A L N O
5. svibnja 2014.
3
Aktivno u gradskom vrtiću
Tradicijske igračke Dječjem vrtiću Radost
„Dok su djeca mala, podari im
duboko korijenje, kad budu starija,
podari im krila.“
Tako glasi indijska narodna poslovica, a vođeni upravo tom mišlju
Etnografski muzej Zagreb i Radio
Kaj pokrenuli su odgojno-obrazovni
projekt pod nazivom „Dajmo djeci
korijene i krila“. U sklopu projekta
vrtiće daruju tradicijskim drvenim igračkama koje su uvrštene na
UNESCO-voj reprezentativnoj listi
zaštićene baštine. Igračke su stigle i u
Dječji vrtić Radost Ludbreg. Podjeli
igračaka prisustvovali su zamjenik
župana Alen Kišić, gradonačelnik
Dubravko Bilić, ravnateljica Dječjeg
vrtića Radost Zvjezdana Jadanić te
Mirjana Drobina iz Etnografskog
muzeja Zagreb, koja je ujedno i autorica ovog projekta. Cilj projekta je
sačuvati umijeće izrade tradicijskih
igračaka, a time i ostanak na reprezentativnoj listi UNESCO-a, upoznati djecu s ekološkim aspektom
proizvoda od drva te s korijenima
hrvatske tradicije u izradi dječjih
igračaka.
- Zahvaljujem Radiju Kaj, Etnografskom muzeju i partnerima na
ovoj hvalevrijednoj akciji u kojoj je
ludbreški vrtić treća postaja u Varaždinskoj županiji. U današnjim
vremenima moderne tehnologije
ovakve igračke su rijetkost, a ima-
ju itekakvu vrijednost i dobro je
da ih vraćamo u vrtićke prostorije.
Pokazujemo time poštivanje tradicije i ekologije, ali i potičemo njihovu izradu, a time i ostanak na listi
nematerijalnog kulturnog dobra
UNESCO-a. Posebno mi je drago
da je današnja donacija u Ludbregu
jer se radi o gradu u našoj županiji koji doista djecu i mlade ima na
vrhu prioriteta, i to nije samo na
deklarativnoj razini. Uostalom,
samo u vrtićkom uzrastu gledano,
nedavno je potpuno uređena zgrada vrtića Radost, kreće se u investiciju i vanjskog uređenja i igrališta,
a i Ludbreg je jedan od rijetkih koji
je snizio cijenu vrtića za roditelje.
– rekao je Alen Kišić, zamjenik župana.
Projekt će se realizirati do kraja
ove godine u 40 centara.
- Kroz puno veselja i radosti koje
će ove igračke potaknuti kod djece,
one su zapravo i edukativne jer uče
najmlađe i podsjećaju nas ostale na
našu tradiciju i baštinu. Posebno mi
je drago da ovaj projekt ima i gospodarski cilj, a to je povećati potražnju i opstanak proizvođača dječjih
igračaka od drva na tržištu rada te
zapošljavanje novih mladih obrtnika. – kazao je prilikom uručivanja
gradonačelnik Dubravko Bilić.
A da li da vam uopće prenosimo
Kutiju su otvorili gradonačelnik Dubravko Bilić i zamjenik župana Alen Kišić
reakciju djece? Jednostavno zamislite radost, smijeh i oduševljenje!
Dječji vrtić Radost jedan je od
najstarijih u Varaždinskoj županiji,
a posljednjih godina kroz niz projekata nastojali su oživjeti tradicijske
običaje.
- Ove igračke odlično se uklapaju
u naš programski rad jer nastojimo
senzibilizirati djecu za tradicijske
vrijednosti tako da uz drvene igračke nadograđujemo naš dosadašnji
rad. Cijeli projekt uistinu je hvalevrijedan i zahvaljujemo svim sudionicima što je i naš vrtić tako brzo
došao na red. – rekla je ravnateljica
Zvjezdana Jadanić.
Akciji su se pridružile i Narodne
novine d.d., pa su djeca dobila i posebne poklone – pribor i papire za
crtanje.
Na kraju male svečanosti mališane je razveselila predstava zagrebačke udruge Laboratorij zabave.
Vrtić Radost pred novim investicijama
Nestrpljivo se čekaju nove igračke
Gradski dječji vrtić Radost jedan
je od najstarijih vrtića na području
Varaždinske županije. Svoja vrata
otvorio je još 1966. godine. Kroz to
razdoblje dograđivao se, uređivao,
mijenjao programe, unapređivao
svoje bogato iskustvo u radu s
djecom kako bi postao ustanova
poticajna za razvoj djeteta. A da
bi u svom radu bili što kvalitetniji,
važan je i odgovarajući prostor. A
aktivno je bilo i proteklih tjedana.
Uređivala se posebna kupaona za
pranje zubi.
– Odvojeni prostor najbolje je
rješenje jer se njime omogućuje
kvalitetniji i higijenski prihvatljiviji način pranja zubi. –objašnjava
Zvjezdana Jadanić, ravnateljica
Dječjeg vrtića Radost.
Također, investiralo se i u
uređenje dvorišta te dviju terasa. – Djeca se najbolje osjećaju u
prirodi. Osvijestimo li što prije da
je za dječje odrastanje dobro da
provode više vremena u igri na
otvorenom, u trčanju, ljuljanju, igri
loptom, pri čemu se djeca rješava-
ju viška energije, nauče što je napor i odmor to ćemo prije pomoći
djetetovu razvoju. Jedan švicarski
pedagog primijetio je da dijete
voli prirodu, a mi odrasli smo joj
zalupili vrata, dijete bi željelo naći
smisao u igri, a mi smo ga uklonili, ono voli biti u pokretu. – ističe
Zvjezdana Jadanić.
Planirana investicija iznosi oko
65 tisuća kuna. Uređenjem terasa
dobit će se dodatan, siguran prostor za igru najmlađih polaznika
vrtića, jasličke dobi.
Urbanistički plan određuje smjer razvoja
Gradski vijećnici na posljednjoj
održanoj sjednici 29.travnja između ostaloga prihvatili su Odluku o
izmjenama i dopunama Odluke o
izradi ciljanih izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja UPU-1
Ludbreg. Motivi za izmjene i dopune bili su osigurati prostor za izgradnju srednje škole u Ludbregu,
odustalo se od zasebnog donošenja,
odnosno izmjena i dopuna koje su
određene Odlukom o izradi Detaljnog plana uređenja „Zone mješovite namjene Loke“ u Ludbregu i
Odlukom o izradi izmjena i dopuna
Detaljnog plana uređenja „Zone
mješovite namjene 3B“ u Ludbregu.
– Smatram da je riječ o vrlo
važnoj Odluci koja na neki način
određuje smjer razvoja grada, a bit
će još važnija kad Gradsko vijeće
bude usvajalo konačni Urbanistički
plan uređenja. Potrebno je naložiti
izvođaču radova da uvrsti dodatne
točke, prva se odnosi na Prelošku
ulicu u Ludbregu, tu bismo formirali
jedan tampon između Zone Sjever i
samog naselja, jedan dio bio bi čista
zelena površina, a drugi dio bi bio
Zona rezervirana za izgradnju Međunarodnog centra Zajednice Molitva i Riječ
mješovite namjene koji se može koristiti za stambene namjene, ali i za
neke manje poslovne objekte. Druga promjena odnosi se na prostor
oko Lukapsa, moramo prihvatiti sadašnje stanje i postojanje poslovnih
prostora, unutar stambenog prostora, a također postoje neizgrađene
parcele tako da smo prostor prilagodili stvarnome stanju i pretvorili
ju u mješovitu, pretežno stambenu
zonu. Također, obzirom da vlasnici
kuće uz Dječji vrtić Radost istu nemaju namjeru prodati, već u planu
imaju gradnju također je prenamijenjeno u mješovitu zonu. Prostorna
cjelina predviđena za međunarodni
centar zajednice Molitve i riječ od
6,5 hektara prenamijenjen je iz zone
N2 u zonu N3 koja ovaj čas štiti
Grad i omogućuje da u slučaju
neinvestiranja od strane Zajednice u
ovaj projekt koji Grad godinama već
podržava da ne moramo ponovo ići
u promjenu Urbastičkog plana već u
pronalaženje novog sadržaja.
Detaljne promjene Urbanističkog plana doći će na Gradsko vijeće
i pred građane koji će imati mogućnost kroz javnu raspravu sugerirati
još neke izmjene koje će razmatrati
Gradsko vijeće koje i donosi konačnu riječ i time odrediti smjer kojim
ovaj Grad mora u budućnosti ići. –
pojasnio je gradonačelnik Dubravko
Bilić.
Treba istaknuti da se ovom Odlukom o izmjenama i dopunama
Odluke o izradi ciljanih Izmjena i
dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU-1 Ludbreg, ne definira
unaprijed namjena određenog prostora nego se samo određuju ciljevi
i programska polazišta, a konačnu
odluku nakon provedenog postupka za izmjenu i dopunu UPU-a donosi opet Gradsko vijeće.
4
PRIGODNO
5. svibnja 2014.
Dvadeset godina Restauratorskog centra Ludbreg
Prije točno dvadeset godina, u
travnju 1994., kao rezultat uspješne
suradnje hrvatskih i bavarskih stručnjaka otvorena je restauratorska
radionica za polikromiranu drvenu
plastiku i slike na drvenom i tkanom
nosiocu s bibliotekom, drvorezbarskom i stolarskom radionicom,
depoima i ostalim pratećim sadržajima. Tim povodom gradonačelnik
Dubravko Bilić organizirao je susret
predstavnika Hrvatskog restauratorskog zavoda, bivših ludbreških
gradonačelnika, predstavnika Varaždinske županije, izvođača radova
i svih koji su pomogli da se ostvari
ovaj značaj projekt. Obilježavanju
godišnjice prisustvovali su gradonačelnik Dubravko Bilić, zamjenica
Vera Jadanić, Božica Makar, predsjednica Gradskog vijeća, Alen Kišić,
zamjenik župana Varaždinske županije, Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda, Blanda
Matica, voditelj projekta , autor projektne dokumentacije i nadzor međunarodnog projekta za prenamjenu
Dvorca Batthyany u Restauratorski
centar u Ludbregu, Željko Trstenjak,
pročelnik Konzervatorskog odjela u
Varaždinu, Venija Bobnjarić Vučković, voditeljica RC-a Ludbreg, te bivši
gradonačelnici Franjo Križanić, Krunoslav Kosir, Ivan Lončarić, Marijan
Krobot i kao predstavnik izvođača
radova, Slavko Blagaj.
– Baštinu treba znat baštiniti, svi
su ovdje danas okupljeni, ponosni na
svoju baštinu i dali su jedan doprinos da se ta baština spasi, da se ona
u najboljem pogledu prezentira javnosti. Moram reći da Grad Ludbreg i
čitav ovaj kraj je u pravoj mjeri uvijek
znao čuvati baštinu. U Restauratorskom centru Ludbreg restaurira se
baština iz svih krajeva Hrvatske jer
tu postoje prostorni uvjeti, javljaju
se i prvi školovani restauratori, koji
su završili Akademiju. To je jedan
proces, stalni razvoj i mora se stalno
odvijati ako želimo imati uspjeha. –
rekao je Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Priča je započela još 1991. godine kada nakon agresije na Hrvatsku
hitna evakuacija postaje učestalo
rješenje za spas kulturnog i umjetničkog nasljeđa od ratnih razaranja.
Brojni projekti
realizirani
Restauratorski centar obišli su oni koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji
Vrijedni restauratori
Razgledavanje radova
U okviru Programa evakuacije ratom ugrožene spomeničke baštine
na području kontinentalne Hrvatske organizirano je petnaest tajnih
privremenih depoa za umjetnine, a
upravo je dvorac u Ludbregu svojim kapacitetom i relativnom uščuvanošću, te činjenicom da nije bio
korišten pružao osnovne uvjete za
pohranu evakuiranih umjetnina.
Tijekom 1992.godine uspostavljena
Restauriraju se različiti materijali
Zaposleno je 14 djelatnika
U Restauratorskom centru
Ludbreg posebno su ponosni na
realizirani projekte i one koji su u
tijeku realizacije na obnovi zaštićene kulturne baštine Ludbrega
i okolice.
–Poseban je osjećaj kad je rad
završen i u punom sjaju vrćen na
matično mjesto. Primjer značaj
projekta je prije svega sam dvorac Batthyany, odnosno prostor
Restauratorskog centra, Kapela
sv. Križa u dvorcu Batthyany gdje
je uređen arhitekturni dio i zidne
slike, zatim zidne slike u prostoru
bivše vjenčaone, cinktor župne
crkve, arheološki lokalitet Iovia,
propovjedaonica u župnoj crkvi,
pil Svetog trojstva… - nabraja
Venija Bobnjarić-Vučković.
Projekti su provedeni u suradnji s HRZ-om i RCL-om, a financirano od strane Ministarstva
kulture.
je suradnja sa stručnjacima više zemalja i međunarodnih institucija. U
studenom 1992. godine ekipa stručnjaka Bavarskog zemaljskog ureda
za zaštitu spomenika iz Munchena razgledala je privremeni depoi
umjetnina u ludbreškom dvorcu i
već sljedeće godine donirala restauratorsku opremu i stručnu literaturu, te novčana sredstva za pomoć pri
osnivanju restauratorske radionice,
često nazivane „Ratnom bolnicom
za umjetnine“.
- Sam dvorac Batthyany u kojem
je smješten Restauratorski centar
predstavlja kulturni identitet našega
grada. Danas se prisjećamo samoga stvaranja centra, ali i uređenja
dvorca, ljudi koji su u ono vrijeme
upravljali gradom, Ministarstvo kulture u Bavarskoj biskupiji, stvorili su
sinergiju vizije. Za sam grad Restauratorski centar nije samo očuvani
spomenik kulture, dvorac Batthyany,
nego je to jedno kulturno središte
koje okuplja umjetnike, stručnjake, a
nama kao gradu daje mogućnost da
Valja imati mirnu ruku
se odvijaju visokovrijedni programi
unutar prostora. – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Posljednjih deset godina Restauratorski centar vodi Ludbrežanka Venija Bobnjarić-Vučković. – U
dvadeset godina restaurirano je, što
pojedinačnih umjetnina, slika, skulptura, oltarnih cjelina, tekstila, tekstilnih predmeta čak iz osamdesetak
lokaliteta. Restauratorski centar ima
i centralni depo u kojem je pohranjeno mnogo umjetnina koje još čekaju
na restauriranje, neke od njih su iz
ratom ugroženih područja, a kod nas
su jer se ne mogu vratiti u matične
objekte koji su još uvijek oštećeni.
Naravno, osim što radimo na tim
umjetninama iz ratom ugroženih
područja sad trenutno primjerice
radimo na jednom malom oltaru koji
datira sredinom 17.st iz okolice Karlovca i propovjedoanicu iz ludbreške
crkve a dosta pokrivamo cijelo područje sjeverozapadne Hrvatske. – kazala je V. Bobnjarić-Vučković.
Nakon sastanka u Gradu Ludbre-
gu, uslijedilo je razgledavanje Restauratorskog centra Ludbreg.
Projekt Restauratorskog centra
u Ludbregu nastao je inicijativom
hrvatskih konzervatora, iznimnim
razumijevanjem i podrškom grada
Ludbrega, uz pomoć iz Bavarske i
stručnu suradnju s bavarskim konzervatorima i restauratorima. U vremenu oružanih napada na Hrvatsku
ovaj projekt izrastao je kao odgovor
na brojna pitanja spašavanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine.
Restauratorski centar Ludbreg
danas je kuća otvorenih vrata – za
eminentne stručnjake, njihove suradnike i studente, te sve one, koji se
žele upoznati s konzervatorsko-restauratorskom strukom i pomoći, da
se ovaj projekt još uspješnije razvija.
U Restauratorskom centru Ludbreg zaposleno je 14 djelatnika.
Osim što se u Restauratorskom centru obavljaju poslovi restauriranja
umjetnina u velikoj svečanoj dvorani na prvom katu održavaju se koncerti, izložbe i razne promocije.
Rad među umjetninama
D O GS AU ĐS AR EJ IT
5. svibnja 2014.
5
Koliko poznaješ Hrvatski sabor?
Mladi su Ludbrežani, dobro je
već poznato, uspješni na raznim natjecanjima. No, prošlog smo mjeseca otkrili i da briljiraju u poznavanju
Hrvatskog sabora. Naime, među
učenicima iz 96 hrvatskih osnovnih
škola koji su se u petak, 28. ožujka
natjecali u online kvizu pod nazivom "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", najbolji pojedinačni rezultat
postigla je učenica Elena Crnković
iz Osnovne škole Ludbreg. Ona je
za 16 minuta i 55 sekundi odgovorila na sva pitanja i osvojila 39 od
mogućih 40 bodova. Obzirom da
je Elena test riješila i iznimno brzo,
zanimalo nas je da li prati sjednice
Hrvatskog sabora, na što je iz stopa
odgovorila. – Ne!
Njezina škola postigla je i najbolji
ukupni rezultat, a uz Elenu, ekipu
su činili još Luka Balažinec i Matea
Havaić. Mentorica učenicima je
učiteljica povijesti Marina Busija.
Zbog postignutog odličnog rezultata, učenike je u Gradu Ludbregu
primila zamjenica gradonačelnika
Vera Jadanić.
– Čestitamo učenicima Osnov-
Sudionici kviza s učiteljicom M. Busija i zamjenicom gradonačelnika V. Jadanić
ne škole Ludbreg na postignutom
rezultatu. Uistinu se ponosimo, no
ovo je samo dokaz onoga što već
znamo, a to je kvaliteta naše osnov-
ne škole. – kazala je V. Jadanić.
Odgovarajući na 30 pitanja, učenici su pokazali zavidno poznavanje
Hrvatskoga sabora, njegove povi-
jesne uloge, ali i znanje o suvremenom Saboru, načinu njegova rada
te pravima i odgovornostima saborskih zastupnika.
– U natjecanju je sudjelovao tim
od tri učenika, po jedan iz 6., 7., i 8.
Imali smo na raspolaganju 30 minuta za rješavanje kviza, a pitanja
su bila različita, od fotografija prepoznavanja bivših predsjednika Sabora, kronološkog poredka i slično.
– objasnila nam je Elena Crnković.
Rezultat tima zbroj je osvojenih
bodova svakog člana tima. Kviz
natjecanje osnovnih škola pod nazivom "Koliko poznaješ Hrvatski
sabor?" provela je saborska Služba
za građane u suradnji s Agencijom
za odgoj i obrazovanje Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta.
- Imali smo svi zajedno tremu,
ali nismo se opterećivali rezultatom niti su postojala velika očekivanja jer smo po prvi put sudjelovali u takvom, online, kvizu tako
da nam je cilj bio steći novo iskustvo i pokazati naučeno znanje. U
sklopu priprema proučavali smo
Ustav, poslovnik… - priča mentorica Marina Busija.
Pobjednicima kviza zaslužene
nagrade uručit će predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Novo vozilo u
Ludbreškom suncu
U sklopu IPA projekta koji provodi Udruga Ludbreško sunce odobrena je nabava kombi vozila za
prijevoz učenika s poteškoćama u
razvoju. Vozilo je preuzeto krajem
ožujka te je zahvaljujući Europskoj
uniji obogaćen vozni park udruge. –
Zahvaljujući novom vozilu omogućeno nam je kvalitetnije obavljanje
usluga prijevoza korisnika. – objašnjava Ruža Zlatar, predsjednica
Udruge Ludbreško sunce. Projekt
u sklopu IPA IV komponente „Razvoj ljudskih potencijala" Ludbreško
sunce provodi u partnerstvu s Gradom Ludbregom i Osnovnom školom Ludbreg te je obuhvaćeno 50
Zelena čistka u
subotu 10. svibnja
Grad Ludbreg drugu godinu za redom sudjeluje
u kampanji pod nazivom
Zelena Čistka - jedan dan
za Čisti okoliš u sklopu
projekta Let’s do it world.
Zbog vremenskih uvjeta
akcija Zelena čistka planirana za subotu 26. travnja
otkazana je za 10. svibanj.
Organizatori pozivaju sve
zainteresirane Ludbrežane
da se uključe i pomognu u
malom iskoraku rješavanja
problema vezanih uz očuvanje okoliša i prirode. Nakon
akcije čišćenja okoliša bit će
održano druženje svih sudionika, a članovi Lovačkog
društva Srnjak Ludbreg pripremit će grah.
Okupljanje sudionika bit
će u 9 sati kod Lovačkog
doma, a sve koji žele sudjelovati u akciji organizatori
podsjećaju da se prikladno
obuku i sa sobom ponesu
rukavice.
korisnika, učenika s poteškoćama
u razvoju. Podsjećamo, Ludbreško
sunce krenulo je u realizaciju novog
projekta u sklopu kojeg je kupljena
kuća za potrebe stambene zajednice. Nova stambena zajednica nalazi
se u Frankopanskoj ulici, na broju
25. Kuća ima dva stana s kupaonicama i garsonijeru u potkrovlju. U
potpunosti je opremljena tako da
dodatna, znatnija ulaganja nisu potrebna. Takvom vidu zbrinjavanja
teži se u razvijenom svijetu, a Ludbreško sunce svojim je primjerom
stambene zajednice u Globočecu,
koja djeluje već jedno vrijeme, pokazalo da prednjači u Hrvatskoj.
Partner u projektu je Grad Ludbreg
Premijer Milanović u Ludbregu na Praznik rada
Premijer je pozdravio okupljene
Praznik rada i ove je godine u
Ludbregu tradicionalno proslavljen
kod Lovačkog doma. Dvjestotinjak
posjetitelja uživalo je u sunčanom
danu uz nezaobilazni grah. Proslavu Praznika rada organizirali su
Gradska organizacija SDP-a i HSUa. Proslavi su se pridružili premijer
Zoran Milanović i ministar Siniša
Hajdaš Dončić. Premijer je prisutnima čestitao 1. svibanj, a posebno
ga je obradovao susret s Vlatkom
Fotak, sestrom Mladena Kerstnera.
– Gruntovčani su naša najbolja serija, svaki put kad ju gledam, iznova se
u to uvjerim. - istaknuo je premijer i
dodao kako ga nije trebalo nagovarati na dolazak u Ludbreg već ga je
rado uvrstio u plan puta povodom
Praznika rada. Ljubitelj košarke
osvrnuo se i na lijepe košarkaške
dane u Ludbregu, ali i Hrvatskoj.
– Volio bih da u košarci budemo
ponovo kao prije dva, tri desetljeća
Zoran Milanović i Vlatka Fotak
kad smo bili svjetska sila. – zaključio je premijer Milanović. U sklopu
proslave održane su i razne natje-
cateljske igre, a najmlađi posjetitelji
uživali su u igraonici pripremljenoj
samo za njih.
6
DOGAĐAJI
5. svibnja 2014.
Rasplesani učenici Osnovne škole Ludbreg
Prema nekima ples je stvorio
osnovu prve komunikacije, a njegova je važnost uočena još u najranijim danima ljudskog društva. I
danas je on jedan od načina neverbalne komunikacije, potiče nas na
smijeh, usrećuje nas, a još kad plešu
svi učenici Osnovne škole Ludbreg
koja broji oko 740 učenika, o količini smijeha i veselja ne trebamo vam
uopće pisati. Naime, dok su brojne
škole spojile Praznik rada i petak
nakon, u Osnovnoj školi Ludbreg
odlučili su i po tome biti drugačiji
od većine. No tog su petka knjige
ostale po strani, a glavni je predmet
bio ples.
Održan je treći po redu projektni dan kojem je ove godine naziv
bio – Tko je za ples? – U projekt
je bila uključena cijela škola, u revijalnom dijelu sudjelovali su gosti,
ludbreške udruge kojima je upravo
ples osnova, a nakon toga uslijedio
je natjecateljski dio u kojem su učenici po razredima pokazali što su
ranije, tijekom održanih radionica
naučili. -rekla je ravnateljica Kristina Stanko.
Svaki razred je osmislio koreografiju, a svaka plesna točka bila je
posebna. Kroz projektni dan učimo
djecu drugačijoj vrsti rada, prvenstveno tu je timski rad, učenici prezentiraju svoju aktivnost i želimo da
projektni dan bude tradicija. Djeca
su pažljivo promatrala koreografije
svojih kolega i gostiju.
– Plešemo kaubojski ples, učiteljica nam je demonstrirala, a kasnije
smo mi ponavljali. Samu koreografiju nije bilo teško naučiti, vježbali
smo više od mjesec dana tako da je
bilo naporno, ali s vremenom smo
Dok su se učenici zagrijavali plesali su predstavnici udruga
Kauboji i kaubojke rasplesali cijelu dvoranu
ju dobro uvježbali. Ovakva nastava nam se jako sviđa. – ispričale su
Natalija i Dora marljivo su uvježbale plesnu točku
Nagrade za izvrsnost
Nagrađeni učenici i studenti s članovima Rotary kluba
Rotary klub Ludbreg ima već
petogodišnju tradiciju nagrađivanja
izvrsnih. Ove godine nagradili su
ukupno 14 učenika i studenata za
rezultate postignute u prošloj školsko-akademskoj godini u tri kategorije. U kategoriji gimnazijalaca sa po
1.000 kuna nagrađeni su: Saša Vukina, Davor Biškup, Alan Vučkovečki,
Ivana Dežić i Zvonimir Kunštek.
Tea Jakupić i Ivana Kos su primile
nam Natalija Busija i Dora Međimurec. Učenici su složni da je ova-
isti iznos u kategoriji ostalih četverogodišnjih srednjih škola. U kategoriji redovitih studenata s po 1.500
kuna nagrađeni su: Hrvoje Premec,
Helena Hrupec, Marina Mikulinjak,
Petra Novak, Marko Gložinić, Marko Kos i Tomislav Kunštek. Ukupno
je podijeljeno 17.500 kuna što je više
nego lani kada su rotarijanci darivali
15.000 kuna. Nagrađenima se prigodnim riječima obratio Stanko Ko-
sec, a u povjerenstvu za izbor prijavljenih na natječaj i dodjelu nagrada
izabranima bili su Davor Špikić i Josip Haramija. Njih dvojica će nakon
što ove godine buduća predsjednica
Božica Hatze preuzme rotaryjanski lanac, biti sljedeći predsjednici
ludbrešog kluba. Nagrađenima će
uskrsni blagdani ostati u lijepom sjećanju zato valja reći: ‘Isplati se učiti i
biti izvrstan’. (dv)
kva nastava puno zabavnija, a opet
poučna. Svima poručuju: Plešite!
Učenice 1.B s osmijehom su pratile nastupe
Rotarijanci opet humanitarno
Potaknuti uspjelom božićnom
humanitarnom akcijom, Rotary klub
Ludbreg je i uoči Uskrsa organizirao
prikupljanje novčanih priloga za Caritas. Unatoč vrlo hladnom vremenu na
gradskoj tržnici rotarijanci su pržili srdele, a u dva sata akcije ‘prodano’ je preko 100 porcija ribica. Građani su davali
dobrovoljni prilog prema mogućnostima. I svi su dobili ribice, bez obzira je li
mogao dati prilog. Porcije je pripremala
profesionalna kuharica Silvana Modrić.
-Želim zahvaliti Sanji Stručić što
nam je stavila na raspolaganje terasu ispred tržnice sa stolovima i što je
pripremila stolove i stolice od trupaca
topole. Sve ostalo od ribe, kruha, ulja,
plina, ubrusa i drugo potrebno kupili su
pojedini članovi Rotary kluba. Ne treba
naglašavati da su oni prilikom kupnje
porcije dali najviše novaca, pa smo sakupili oko 3.000 kuna. Osim novaca,
neki naši članovi su donirali i poklon
pakete za obitelji slabijeg imovinskog
stanja – rekla je Božica Hatze, glavna
organizatorica akcije.
Među građanima koji su htjeli pomoći najviše je bilo umirovljenika: Za
stolom smo zatekli Rosku i Dragutina
Zdelara, te Treziku Šoš koja je porciju
kupila za doma.
-Kupila sam porciju za susjedu Anu
Trnjak jer ona jako voli jesti ove ribice
i bit će jako iznenađena. Lijepa gesta je
pomagati drugima i podržavam akciju
– rekla je Trezika. (dv)
Srdele odlične i na hladnoći
Riječ nagrađenih
Marina, Hrvoje i Helena
Hrvoje Premec:
-Studiram medicinu na fakultetu u Zagrebu i trenutno sam na
drugoj godini studija. Dobitnik
sam dekanove nagrade koju dobivaju studenti koji su sve ispite
položili s odličnom ocjenom i to
iz prvog pokušaja. Osnovni studij mi traje 6 godina, a planiram
specijalizirati neurologiju. Uspjeh
na prvoj godini fakulteta omogućio mi je da steknem državnu
nepovratnu stipendiju od 700 kn
mjesečno.
Helena Hrupec:
-Ja sam također dobitnica dekanove nagrade što znači da isto
imam prosjek položenih ispita 5.0.
Studiram na Učiteljskom fakultetu
u Zagrebu odsjek Čakovec za odgajateljicu. U mojoj generaciji nas
je samo sedmero jer se tražila viša
razina matematike. Inače, studij nije
težak, ali ako netko nije u potpunosti siguran želi li raditi s malom
djecom, bolje je da odmah izabere
neki drugi studij. Nagradu planiram
potrošiti za elektroničku klavijaturu.
Marina Mikulinjak:
-Magistar sam ekonomije od
prošlog rujna, smjer marketing, trenutno sam bez posla. Zanima me
područje marketinških komunikacija i odnosi s klijentima. Voljela bih
raditi na istraživanju tržišta, promotivne kampanje za novi proizvod ili
odnose s javnošću. Na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu uz teoriju imali smo i puno prakse tako da studij
preporučam svim kreativcima. Moram još razmisliti kako najbolje iskoristiti dobivenu novčanu nagradu.
DOGAĐAJI
5. svibnja 2014.
Svečanost u Poljancu
7
Biskupov blagoslov kapelice sv. Josip Radnika
Donedavno Poljanec nije imao
vjerski objekt iako je jedno od najvećih naselja u čitavom kraju. No,
na Praznik rada biskup mons. Josip
Mrzljak blagoslovio je novosagrađenu kapelicu pokraj društvenog doma,
najviše na radost mještana vjernika
koji pripadaju Župi sv. Martina biskupa Martijanec u kojoj obavljaju
sve vjerske obrede.
-Dugo, predugo smo čekali i jedva dočekali kapelicu. Izgleda lijepo,
ali samo da je barem malo veća. Ali
i ovak je dobro – rekla nam je zadovoljno Ivka Stančin nakon blagoslova.
Bilo je neizvjesnosti oko gradnje
koja je počela još 2009.
-Bivše poglavarstvo i vijećnici Općine Martijanec donijeli su odluku
da se sagradi kapelica. Odabrana je
lokacija kod društvenog doma čime
su smanjeni budući troškovi. Općina
je ishodila potrebne dozvole i dokumentaciju. No, došli su lokalni izbori,
pa odlazak Poljanca u Grad Ludbreg i
to je poremetilo planove jer po prvobitnoj financijskoj konstrukciji općina i MO trebali su financirati radove
'do krova', a završne radove mještani
i donatori. Na kraju je Grad Ludbreg
pomogao da se završi dogradnja i
da kapelica dobije ovaj izgled. Hvala
Ludbregu zahvala na daru, a hvala i
Općini i svima koji su pomogli. Kapelica će dugo služiti vjernicima Poljanca i svim drugima koji budu prizivali
za pomoć sv. Josipa Radnika – rekao
je vlč. Košutić, martijanečki župnik.
Troškovi gradnje su oko 200.000
kuna. Pomogli su MO, Općina Martijanec, Grad Ludbreg, te mještani
Poljanca. U suradnji MO i udruga
uređen je prilaz kapelici sa stazom i
Započeto se uvijek
mora završiti
Mještani Poljanca napokon dočekali kapelicu
cvijećem.
Vjernici u dogovoru sa župnikom
predložili su da kapelica nosi ime sv.
Josipa Radnika.
-Papa Pio XII odredio je da se
blagdan slavi 1. svibnja kada i svijet
obilježava Praznik rada. Rad oplemenjuje čovjeka. Papa je želio da nas rad
upućuje na sv. Josipa jer je bio samo
tesar koji je vrijedno radio i brinuo
za obitelj u kojoj je odrastao Isus, da
Vlč. Košutić i biskup Mrzljak
nam on bude uzor brige za obitelj.
Čovjek ima i duhovnu dimenziju,
mora hraniti dušu kao što hrani tijelo. Tu dosad nije bilo kapele, znaka
da i tu žive vjernici kojima je to potrebno. Neka nova kapela bude znak
kako je čovjek pozvan raditi u životu.
Od danas neka kapela bude zaštitnik
Poljanca i nadahnuće da se tu može
živjeti časno, pošteno, u dobroti,
ljubavi, miru, radosti, poštenju, isti-
noljubivosti, čemu je težio sv. Josip i
o čemu nas je učio Isus – poručio je
biskup Mrzljak.
Tijekom mise pjevao je zbor martijanečke župe, a u suslavlju su sudjelovali Ivica Cuzjek, vikar ludbreške
župe i župnici susjednih župa. Prigodni program izveli su Tamburaški
orkestar ludbreške Osnovne glazbene škole i 'Pajdašice' KUD-a Anka
Ošpuh.
Mnoštvo okupljenih na blagoslovu
OPG Vrtlarija Stančin
Vrtlarija Stančin ponovno je, treću godinu zaredom, priredila Dane
otvorenih vrata sredinom travnja.
Kao obiteljsko gospodarstvo bliži se
polako jubileju - proizvodnji cvijeća
i povrtlarskih kultura dva desetljeća.
Tijekom prošlih 18 godina posao se
toliko razvio da je Vrtlarija Stančin
postala najveći proizvođač cvijeća
Grada Ludbrega, te je među najvećim u našoj regiji što je izniman doseg zbog izrazito razvijenog cvjećarstva u širem ludbreškom kraju.
Posjetom plastenicima Vrtlarije
u Kučanu Ludbreškom lako se uvjeriti u vrijednost i kvalitetu proizvodnje u koju su uključeni svi članovi
obitelji Stančin.
-U Vrtlariji imamo 12 zaposlenih. Jako je puno posla jer proizvodnju imamo na 15.000 kvadrata otvorenog prostora i
3.500 zatvorenog prostora. U
ovom trenutku uzgajamo preko 70
Brojim mještanima Poljanca i
župljanima iz drugih naselja, na
svečanosti se pridružio gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić:
-Prije gotovo godinu dana k
meni su došli predstavnici Organizacijskog odbora za gradnju
i sa strahom pitali hoće li Grad
pomoći da se napokon završiti.
Uvijek se započeto mora i završiti, pogotovo ono započeto u dobroj nadi i vjeri. Mnogi su obećali
pomoći, ali bi morali bit pažljiviji
s obećanjima. Sa zadovoljstvom
ističem kako mi je iznimno drago što je Grad novčano pomogao da se radovi privedu uskočio
i na kraju završi objekt, te kapelica preda mještanima i župi Martijanec na korištenje. Radostan
sam što mještani napokon nakon puno godina imaju objekt
gdje će zadovoljavati vjerske
potrebe i imati vjerske obrede.
Zahvaljujem svima koji su pomogli u gradnji kapelice koja će
dugo služiti na čast i za potrebe
mještana Poljanca – rekao je Dubravko Bilić.
Kapelica na radost svih
Proizvoditi 100-tinjak vrsta cvijeća
vrsta balkonskog cvijeća, zatim cvijeća za viseće tegle, za gredice, staze,
groblje, kao i više od 40 vrsta trajnica
za kamenjare i dvorišta. U povrtlarskom dijelu proizvodnje prevladavaju presadnice paradajza, paprike,
salate, krastavci, patlidžana i drugih
vrsta povrća – kazao nam je .
Kristijan Stančin, direktor i vlasnik Vrtlarije Stančin.
Brojni posjetitelji su tijekom
travnja razgledali plastenike i otvorene površine pod uzgojem, a ponešto i kupili od bogatog asortimana.
Prekrasno cvijeće i kvalitetne presadnice iz Kučana Ludbreškog nađu
se, međutim, i u mnogim drugim
mjestima i gradovima Hrvatske.
-Dio kupaca dolazi tu k nama u
Vrtlariju, a značajan dio
plasiramo preko tržnica u varaždinskim kraju, Međimurju, okolica
Zagreba, pa sve do Slavonije. Manji
dio ide u veleprodaju po cvjećarni-
Kristijan Stančin, direktor i vlasnik Vrtlarije
cama i poljoprivrednim apotekama.
Naime, najveći problem je složenost
naplate koja ide vrlo teško i sporo.
Baš smo zato primorali na prodajnu
kroz tržnice gdje je odmah naplata.
Naravno, visoki su i troškovi, ali vjerujemo da bi sve bilo u redu kad bi
se s naplatom ne bi bilo problema –
naglasio je Kristijan.
Vrtlariju je vrlo lijepo uređena
prema suvremenim trendovima
čime se približila kupcima. Maćuhice, ljetnice, balkonsko, ukrasno
grmlje, sadržaji za djecu i goste, kao
u cvjetnom parku – sve je nadohvat
ruke i pogleda, mami kupce.
-Brinemo da je cvijeće zdravo
i zaštićeno, nudimo i sadni materijal za okućnice i druge površine.
Planovi? Cilj je proširili proizvodni
asortiman, ali smanjiti ukupnost
proizvodnje i povećati kvalitetu. To
znači proizvoditi još više vrsta cvijeća i povrća, do 100-tinjak vrsta.
No, istovremeno želimo smanjimo
količinu. Konkretno to znači manje
biljaka po kvadratnom metru, pa će
sadnice imati više smjesta, biti veće,
ljepše i zdravije biljke – najavio je
Kristijan.
Djelatnici Vrtlarije besplatno pomoći će vam pri sadnji cvijeća čime
potiču svijest da živimo u ljepšem
životnom okolišu.
8
IZLOŽBA I SAJAM
Izložba i sajam
'Flora Centrum
Mundi 2014.'
Već gotovo 20 godina jedna od posebnosti Ludbrega zbog koje se dolazi
u grad je izložba i sajam cvijeća 'Flora
Centrum Mundi'. Točnije 18 godina
ovu manifestaciju priređuje Udruga
cvjećara ludbreške regije svake godine početkom svibnja, pa je tako bilo
i sada. Prvog svibanjskog vikenda bila
je to trodnevna rapsodija ljepote cvijeća, prekrasnih boja, opojnih mirisa.
Na središnjem gradskom trgu svoju je
proizvodnju cvijeća predstavilo 90-ak
proizvođača, uzgajivača cvijeća iz gotovo svih krajeva Hrvatske, a najbrojniji su bili, dakako, s područja šireg
ludbreškog kraja.
Šteta što loše kišno vrijeme zadnja
dva dana nije išlo na ruku kako orga-
5. svibnja 2014.
Ludbreg u cvije
Domaći OPG-ovci nudili domaće specijalitete
Prije kupnje treba dobro razgledati ponudu
Zadovoljni posjetitelji izložbe
U obilasku trga prepunog cvijeća i mnoštva posjetitelja na dan otvaranja izložbe cvijeća snimili smo i nekoliko dojmova posjetitelja.
Biserka Gložinić:
Slađana Jagodić i Ivica Špikić:
Ivanka i Marijan Sraga:
Nikola Kolak:
Ivan i Dragica Pišpetić:
-Krasno mi je kaj se takve manifestacije događaju u Ludbregu, a
najviše mi se sviđa druženje jer ima
puno ljudi, pa komentiramo sve kaj
se događa na trgu. Ni meni nije daleko dođi iz Apatije i svake godine
posjećujem izložbu i dojma sam da
je iz godine u godinu sve više posjetitelja, ima jako puno ljudi koji dolaze iz bliže i dalje okolice. Redovito
tu svake godine kupim nekaj cvijeća
za sebe. Ponuda je odlična bogata i
raznovrsna, a najviše mi se sviđaju
orhideje kojih ove godine na izložbi,
kako mi izgleda, ima više nego prethodnih godina. Mislim da su i cijene
sasvim u redu i prihvatljive, poznato
mi je da iza svakog ovog cvijeta stoji
puno, puno rada i troškova, pa onda
vrijedi svaku kunu koju izdvojimo
kad ga kupujemo.-
-Mi smo tu domaći, Ivica je iz
Ludbrega, a za iz okolice iz Ludbrega. Je, već smo nekaj odabrali.
Kupili smo dalije i sandevilu. Ja tu
sandevilu jako volim i jako mi je
lijepa, imala sam je prije, ali mi se
posušila, pa sam zato kupila sada
novu. A dalije su za mame, dakle,
odabrali smo i skromne poklone
za naše mame. Za cijene vjerujem da nisu pretjerane, takve
su cijene uglavnom i u njihovim
plastenicima, možda tek kunu–
dvije skuplje. Nabavljam cvijeće
svake godine, pa otprilike znam
kak se kreću cijene. Mislim da je
i ponuda sasvim dobra i lijepa,
doista ima svega, dobra je ponuda vanjsko za cvijeće i za unutra.
Sasvim je u redu i ljudi mogu biti
zadovoljni.-
-Mi smo iz Varaždina, ali redovito svake godine navratimo na ludbrešku izložbu cvijeća. Volim cvijeće i uvijek treba vidjeti ponudu jer
se pronađe i nešto novog, a uvijek
nešto izaberemo za kuću.
Ovo je ruža stablašica koju smo
kupili. Već neko vrijeme razgledavam ponudu i tog cvijeta, ali su
ostale bile malo preskupe, pa smo
naišli na ovu koja nam odgovara i
izgledom i cijenom. Dok je presadim ona bude ostala tak visoka, ali
bude se formirala kao lijepa krošnja. Tu na izložbi cijene zaista nisu
previsoke. A ponuda je jako bogata
i stvarno jako lijepa, vrijedilo je doći
jer možete odabrati puno toga. Prije ove ruže već smo kupili i ukrasnu
vrbu, a tko zna, možda uzmemo još
nešto ako mi se dopadne.-
-Osobno nisam posjetitelj izložbe svake godine, pa kad baš nemam
doma nekog posla nerijetko navratim
jer mi je blizu pošto sam iz Ludbrega.
Pogledal sam ja i lani izložbu. Ali, supruga na izložbu ide svake godine.
Mi cvijeće nabavljamo u pravilu od
naših domaćih cvjećara, supruga to
ima na brizi. Dosad sam obišel veći
broj štandova, ali budem pogledal i
ovaj dio koji još nisam. Mada se ja baš
i ne razmem preveć u cvijeće čini mi
se da je ponuda kako dobra, da ima
puno raznolikog cvijeća i da ljudi imaju kaj odabrati i kupiti za sebe. Mislim
da cvjećari nisu pretjerali sa cijenama
jer vidim da ljudi dosta kupuju. Nije ni
cvjećarima lako to uzgojiti, pa i prodati na sajmu jer vele da se bude vrijeme
pokvarilo do kraja izložbe, a ako bude
tak onda bu to utjecalo i na prodaju.-
Obitelj
Pišpetić iz Čakovca zatekli
smo na odlasku s izložbe,
rukama punih cvijeća.
-Supruga
bira i kupuje,
a suprug plaća i nosi. Imamo mi i kod nas u Međimurju izložbe cvijeća, ali nekak nam
je navika doći u Ludbreg. Uostalom,
kad je nedavno bila zadnja izložba kod nas u Čakovcu supruga nije
bilo doma, a htjela sam da kupimo
cvijeće čim prije. Zato smo došli tu,
razgledali, odabrali i – suprug Ivek je
platil. Puno toga se može odabrati,
a cijene su prihvatljive i zadovoljni
smo.-
eću
nizatorima i izlagačima, tako i posjetiteljima. Ali, na tisuće posjetitelja je od
2. do 4. svibnja pohodilo ludbreški festival cvijeća koji je, uz onaj zagrebački, najveći u Hrvatskoj. Mnogobrojne
vrste cvijeća za vanjsko uređenje, za
unutarnje prostore, materijali i oprema za cvjećarstvo i povrtlarstvo, pridružile su se i razne udruge i školske
zadruge koje su na štandovima predstavile, sve je to upotpunilo dojam. Jer
program manifestacije još od ranije
ima ne samo izložbeni već i poslovni
i edukativni karakter.
U povodu izložbe Grad Ludbreg je
organizirao stručni radni skup s predstavnicima resornog ministarstva,
županijskih struktura, te poljoprivrednih proizvođača na kojem je bilo
riječi i o aktivnostima u cilju razvoja
poljoprivredne proizvodnje.
Sve je to privuklo na tisuće posjetitelja iz Ludbrega, okolice, ali i drugih
Kaktusi nikad ne izlaze iz mode
FLORA CENTRUM MUNDI
5. svibnja 2014.
9
Izložba i sajam cvijeća
proslavili punoljetnost
gradova i naselja šire okolice koji su u
potpunosti mogli biti zadovoljni ponudom na izložbenom prostoru. Uostalom, to su nam neki od njih potvrdili što možete pročitati na susjednim
stupcima.
Mnogobrojne goste su na otvorenju sajma pozdravili Saša Jerković, presjednik Udruge cvjećara
ludbreške regije, varaždinski župan
Predrag Štromar, gradonačelnik
Dubravko Bilić. Sajam je otvorila
Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
- Prekrasne boje svjedoče jednoj
divnoj tradiciji ovoga kraja, jednog
od najvećih proizvođača cvijeća
u Republici Hrvatskoj. Izraz je to
truda i marljivosti, snage udruge
koja pokazuje kako se kroz zajednički rad i udruživanje može jako
puno napraviti. Uvjerena sam da
će ova manifestacija postati brend
Ludbrega kao što je to Centar svijeta. – poručila je Snježana Španjol,
zamjenica ministra poljoprivrede.
Na ovogodišnjoj manifestaciji
predstavilo se 90 izlagača, uz cvijeće, posjetitelji su imali priliku
razgledati balkonsko i ukrasno
cvijeće, začinsko i ljekovito bilje,
sobno cvijeće, crnogoricu, sadnice,
lončanice, trajnice, bonsai, kaktuse
i sukulente. Uz cvjećare predstavili
su se i umjetnički obrti, a našlo se i
stručne literature.
- Trud, rad, znanje i umijeće
predstavljaju cvjećari ovim saj-
Zamjenica ministra sa zanimanjem je razgledala cvijeće
mom. Manifestacije ne bi bilo
bez mukotrpnoga rada cvjećara
i stalnog ulaganja u sebe, njihove
obitelji kako bi od malih skromnih
cvjećara postali veliki proizvođači
cvijeća i Ludbreg je po tome upravo poseban. Ponosan sam na njih,
bez obzira da li su iz Ludbrega ili
susjedne općine, oni su svi naši
proizvođači cvijeća i da bismo mi
pored toga što smo centar svijeta
postali i centar cvijeća moramo
svi skupa puno raditi, međusobno
si pomagati i međusobno se slušati
i uvažavati kako bi i ovaj sajam bio
sve veći i prepoznatljiviji. Nadam se
da će goste kupljeni cvijet, sadnica
ili drvo podsjećati na naš Ludbreg.poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Udruga cvjećara ludbreške regije, koja je već godinama glavni
organizator sajma i izložbe cvijeća,
ponosno je dočekala punoljetnost
ove tradicionalne manifestacije.
– Nadam se da će ova naša tradicija još puno godina živjeti, a poznavajući marljive cvjećare koje u
ovaj posao uključuju cijele obitelji,
uvjeren sam da će tako i biti. – zaključuje Saša Jerković, predsjednik
Udruge.
Organizatori se trude svake
godine osigurati dodatnu zanimljivost. – Ove godine posjetitelji su
mogli uživati u popularnim orhidejama u prostoru cinktora Župne
crkve gdje je stvoren ugođaj vrta. –
objašnjava S. Jerković. A raznovrsne egzotične i prekrasne orhideje
zasigurno su mnogima bile dodatan motiv da posjete Centar svijeta
u vrijeme trajanja sajma Flora Centrum Mundi.
Brojni posjetitelji na otvorenju sajmu uživali su i u kulturnoumjetničkom programu, koji je
bio nastavljen i u nedjelju. Čak ni
povremena kiša nije spriječila posjetitelje da dođu na trodnevnu
manifestaciju koja je poznata širom
granica Hrvatske i u tri dana uživaju u bojama i mirisima. Ludbreška
izložba po broju izlagača i posjetitelja odmah je poslije zagrebačkog
Floraarta. No kad se spoje prirodna
ljepota i vrhunski uzgoj cvijeća, po
čemu je Ludbreg nadaleko poznat,
teško da može biti drugačije.
Pokrovitelji održanog događaja su Ministarstvo poljoprivrede i
ruralnog razvoja, Varaždinska županija i Grad Ludbreg, a generalni
sponzor je Zagrebačka banka.
Posebnost, zelenilo i ljepota na sajmu
Ludbrežanke s nestrpljenjem dočekale kupnju cvijeća
Održan i bogati program bez obzira kišu
10
TU OKO NAS
5. svibnja 2014.
Treća izložba vina Gračkog grozdeka
Održana treća
izložba vina
Udruga vinogradara i vinara
Grački grozdek uspješno je organizirala svoju treću izložbu vina.
Ova manifestacija međunarodnog
karaktera, zbog uzoraka vina pristiglih iz Slovenije i Mađarske, trebala
je biti održana na otvorenom kod
kipa Svetog Martina u vinogorju na
Gracima.
-Planirali smo uzorke vina izložiti na pet štandova kod kipa, a dodjela priznanja i medalja za vina koja su
ocijenjena zlatom kao i kasnije druženje održalo bi se ispod dva šatora.
Međutim, zbog višednevnog kišnog
vremena odustali smo od organizacije u prirodnom okruženju – rekao
je predsjednik udruge Dražen Crkvenčić.
Zbog toga je izložba održana u
društvenom domu u Hrastovskom
uz prisutnost Božice Makar, predsjednice gradskog vijeća Grada
Ludbrega, Josipa Janyja, načelnika
općine Sveti Đurđ te dvojice predsjednika prijateljskih udruga iz ma-
đarskog Letenya i našeg Virja, Andraša Somođija i Marijana Cepetića.
Ukupno je bilo ocjenjivano 128
uzoraka vina, a 13 ih je dobilo 'zlato':
Petar Cik iz Virja, Krunoslav Bačani,
Goran Bajrović i Branko Ošpuh svi iz
Ludbrega za graševinu, Dalibor Jagić
iz Hrženice i Branko Ošpuh iz Ludbrega za rajnski rizling, Dražen Banjkovec iz Hrženice i Mario Melnjak
iz Ludbrega za pinot bijeli, Vladimir
Čurila iz Ludbrega za zeleni silvanac,
Dražen Par iz Hrastovskog za chardonay, Branko Čurin iz slovenskog
mjesta Kog za muškat žuti te Drago
Pavičić iz Virja i Miroslav Molnar iz
Ludbrega za miješano vino.
-Svaki vinogradar morao je donijeti 3 litre vina i platiti 100 kn po
svakom uzorku za troškove ocjenjivanja. Mi članovi udruge Grački
grozdek prva dva uzorka platili smo
po 80 kn, a na ostale uzorke nismo
trebali platiti naknadu. Ukupno
imam oko 1200 čokota plemenite
loze, dobio sam zlato za rajnski ri-
Čak 13 zlatnih medalja za vrijede vinogradare
zling i tri srebra za pinot crni, sauvignon i miješano bijelo vino – pojasnio je Dalibor Jagić, član 'Grozdeka'.
Najbolju ocjenu korisnosti ovakvih izložbi izrekao je Goran Bajrović, član obiju vinogradarskih
udruga i Trseka i Gračkog grozdeka:
Vrijeme je za presadnice
Travanj je mjesec sjetve i sadnje
presadnica povrća u povrtnjaku,
pa smo istražili ponudu i cijene
presadnica povrća i cvijeća na ludbreškoj Gradskoj tržnici. Cijene su
na štandovima istakle žene koje se
bave povrtlarstvom - Ksenija Markulinčić, Katarina Mlinar, Valentina Ratković i Marica Vađunec.
Presadnice povrća u lončiću
(pikirane): rajčica od 2 do 4 kn komad, kupusnjače (kelj, zelje, brokula) 1 kn za komad, a cvjetača i
brokula po 2 kn, sijana paprika po
1 kn, a pikirana paprika po 2 kn za
komad, peršin i celer po 1 kn, presadnice tikvica, patlidžana i krastavaca 3 kn. Pušlek mladog luka
od 12 komada stoji 10 kn, mjerica
friškog špinata koštat će vas 10 kn,
lanjske cikle 7 kn, a mrkve 8 kn po
kilogramu. U ponudi su i viseće
pelargonije u lončiću po 5 kn, salvije i tagetes po 3 kn te vodenike
obične po 3 kn, a vodenike Nova
Gvineja koštaju 10 kn.
Sa sadnjom nekih presadnica i
ne treba žuriti jer su kao npr. one
krastavaca jako osjetljive na niske
temperature. Dobro je pričekati
koji tjedan jer će cijene pasti pošto
su jer prve presadnice i najskuplje.
Ako ste ipak kupili osjetljive biljke
iz plastenika treba ih posaditi na
gredice zaštićene prozirnom plastičnom folijom.
D. Vađunec
'Mislim da je ovdje najbitnija dimenzija druženja iako želim naglasiti da su vinari upravo zbog ovih
ocjenjivačkih izložbi podigli kvalitetu svojih vina'.
Druženje vinara nastavljeno je
duboko u noć uz paprikaš, domaće
klipiće i naravno vrhunske gemište.
Organizirana je i tombola u kojoj je
glavna nagrada bila motorna prskalica, a sudionici izložbe mogli su kupiti prgice i sireve OPG-a Pajnogač
iz Hrastovskog.
Dražen Vađunec
Počela sezona gljiva
Blaga zima krivac je za rani početak sezone branja gljiva. No, gljivari prve gljive ne traže po tlu već
na stablima. I to gljivu Žuti kruh.
Prvi primjerci nađeni na starim stablima vrbe uz Bednju kod željezničkog mosta u samom Ludbregu.
-Radi se o jednoj od najljepših
gljiva koja dolazi rano u proljeće i
raste na bjelogorici - hrastu, višnji,
trešnji i vrbi. Žuti kruh (lat. Laetioporus sulphureus) raste uglavnom na starijim stablima, a može
narasti i na crnogoričnoj tisi. Beru
se mladi primjerci gljive od limun
žute do narančasto-žute boje. Ako
gljiva ima smeđu boju znači da je
prestara za jelo – otkrio nam je Franjo Nikolaus, predsjednik Gljivarskog društva Vuzmek.
Gljiva raste kao skup klobuka
veličine 15-50 cm kao lepeza zaobljenih rubova. Meso je mekano,
izlučuje žuti sok, ima oštar miris i
trpki okus nalik piletini pa je kuhari
jako cijene. Uglavnom se koristi za
pripremu vegetarijanskih obroka,
za rižoto ili za cury umak. (dv)
M. Vađunec zadovoljna prodajom
Beru se mladi primjerci gljive
Ksenija Halec među cvijećem
Katarina Mlinar bavi se povrtlarstvom
Đ. Kokanović i V. Kudrna biraju presadnice
Rižoto od gljiva
Kao predsjednik Vuzmeka
Franjo koji je postao i član suda
časti Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, nam je usput
rečeno, osobno otkrio recept
za rižoto od Žutog kruha.
-Priprema počinje blanširanjem
gljiva narezanih na kockice. To se
radi u slanoj
kipućoj vodi
oko 5 min. U tavi se
na ulju preprži sitno nasjeckani
luk, stavi mljevena paprika i papar, a nakon par minuta zalije
se vodom. Zatim se stave gljive,
pa svježa paprika nasjeckana
na komadiće i riža, kao
i ostali začini, sol i
vegeta. Dinsta
se dok riža ne
omekša. Lagano, zdravo i ukusno jelo gotovo
je za 40 minuta –
kaže Franjo.
S A S V I H ST R A N A
5. svibnja 2014.
11
Igraonica namijenjena najmlađima
Turbo igra u Turbo igraonici
Turbo igraonica u Koprivničkoj
ulici broj 5 u Ludbregu i svečano je
otvorila svoja vrata. Poduzetnica iz
Ludbrega, Aleksandra Vručina uz
podršku HAMAG INVEST-a realizirala je projekt namijenjen najmlađim sugrađanima koji u krugu od 20
kilometara nisu imali na raspolaganju adekvatan prostor u kojem bi
provodili vrijeme u zajedničkoj igri,
a koji bi ujedno poslužio i njihovim
roditeljima za odmor od svakodnevnih aktivnosti.
Igra može početi
Vlasnica igraonice A. Vručina sa sinovima i gradonačelnikom
Djeca sada imaju novo mjesto za igru
– Ideja o igraonici / rođendaonici rodila se iz istraživanja potreba
tržišta. Nedostatak ove djelatnosti
na lokalnom području ukazao je na
mogućnosti koje su mi bile na raspolaganju u cilju realizacije vlastitih
poduzetničkih ambicija. – objašnja-
čarobni dječji svijet prepun dječje
sreće i postati nezaobilazno mjesto dječjih rođendanskih proslava.
Također u planu su i organizirane
radionice kako bi se potaknulo izražavanje kreativnosti kod djece u
slobodnom vremenu, a sve to kroz
va Aleksandra Vručina. Odluka da
vlastiti prostor prenamijeni u mjesto
koje će zadovoljiti dječje potrebe za
igrom, kao i potrebe njihovih roditelja za druženjem i opuštanjem, bio
je logičan slijed u pokretanju poslovnog pothvata. Cilj im je stvoriti
igru, druženje i zabavu. Djeca su
u igraonici pod nadzorom odrasle
osobe tako da roditelji za to vrijeme
bezbrižno mogu obavljati svoje poslove. U ponudi su i različiti rođendanski paketi tako da svatko može
odabrati što mu najviše odgovara.
Tradicija u Gornjem gradu
Krijes na ‘gornjem gradu’
Društvo za šport i rekreaciju
Gornji grad iz Vinograda Ludbreških i ove je godine pripremilo uskrsni krijes. Drvenu građu donirana
od Pilane Radašić i bila je složena 4
m uvis, osjetno manje nego ranijih
godina. No i sada se plamen dizao
visoko nekoliko metara, pa su kod
krijesa dežurali ludbreški vatrogasci
sa zapovjednikom Vladom Vukinom.
-Radi sigurnosti, morali smo
smanjiti visinu krijesa tako da smo
potrošili tri prikolice ili oko 6 m³
materijala. Ideja o krijesu rodila se
slučajno prije 10-ak godina kad smo
gradili društveni dom i trebalo je
na ovom mjestu zrušiti veliki jasen.
Granje smo nametali na hrpu i zapalili, a baš je bilo uoči Uskrsa, pa je
ispao veliki uskrsni krijes – rekao je
Željko Zember, predsjednik Društva.
Prije krijesa, vlč. Ivica Cujzek
blagoslovio je hranu u košaricama, a poslije je održano druženje
članova triju udruga. Uz domaćine
druženju su prisustvovali i članovi
Črnog mačka ludbreškog i Gljivarskog društva Vuzmek. Tradicionalni uskrsni krijes u Vinogradima
omlet za sve one koji su taj dan bili
angažirani na izradi pisanica i pripremi krijesa – pojasnio je Željko.
Na večeru je stigao i razdragani
mladi član udruge Borna Kiš sa srebrnom medaljom u hrvanju s natjecanja Slovenije u Murskoj Soboti.
Uskrsni krijes
ostat će tradicija u Vinogradima Ludbreških,
a
istovremeno
i prigoda za lijepo druženje.
D. Vađunec
Pripreme za tradiconalni krijes u Gornjem gradu
Ludbreškim podržao je i gradonačelnik Dubravko Bilić, a program
je vodio naš kolega s radija Josip
Loparić.
Brojni gosti i ove godine na krijesu
-Dan ranije naša djeca oslikavala
su pisanice koje smo označili brojevima i kupnjom kojih su svi naši gosti mogli osvojiti neku od 160 vrijed-
Vatra se mora držati pod kontrolom
nih tombolskih
nagrada.
Ukupno smo ispuhali 320
jaja od kojih smo napravili
Borna Kiš
Uskrsni krijes i druženje
12
K U LT U R A
5. svibnja 2014.
KUD Anka Ošpuh
Mladi folkloraši pokazali su što znaju
Po četvrti puta Ludbreg je ugostio male folkloraše u sklopu Dječjih
folklornih susreta. No, kako ne bi sve
bilo isto, organizatori KUD „Anka
Ošpuh“ kinodvoranu su ove godine zamijenili Gradskom dvoranom
kako bi što više posjetitelja moglo
uživati u folklornim izvedbama čak
250 malih folkloraša. U programu
su sudjelovali KUD Donji Vidovec,
KUD Elizabeta, KUD Cestica, DIF
Koprivnički Ivanec, KUD Horvatska
i KUD “Anka Ošpuh”. Poseban gost
bila je Folklorna grupa “Ludbreškog
sunca”. – Folklorni susreti već nakon
prve godine održavanja pokazali su
se kao uspješan dodatak kulturnim
manifestacijama u Ludbregu. Prilika
je to da i najmlađi članovi kulturnoumjetničkih društva pokažu što znaju i na taj način zapravo približimo
folklor drugoj djeci i potaknemo
ih da se i oni uključe u rad kulturno-umjetničkog društva. – rekao
je Aleksandar Horvat, predsjednik
KUD-a „Anka Ošpuh“. Također, folklorni susreti prilika su za druženje,
upoznavanje novih plesova, narodnih nošnja, ali i novih prijatelja. – Po-
Mirna, Ivana i Patrik
Poseban gost i suradnik u organizaciji bila je udruga Ludbreško sunce
slije svih nastupa družimo se i to je
uvijek zanimljivo. – objasnio nam je
Patrik Čiček iz Poljanca. Djevojčice
su nam pak rado ispričale i zašto su
se baš odlučile na folklor. – Plešem
već pet godina, najprije sam krenula
na ritmiku, a tada je teta Maša rekla
kako bih mogla krenuti na folklor.
Morala sam si malo premisliti i ipak
sam onda se odlučila za folklor jer to
je naša tradicija.- priča Mirna Kosec,
također iz Poljanca. U ludbreškom
KUD-u plešu i djeca iz drugih općina. – U KUD-u „Anka Ošpuh“ sam
već sedam godina, otkad me mama
kao malenu djevojčicu upisala. Folklor je super hobi zbog plesova i
narodnih nošnji i kroz njega čuvamo naše stare običaje. – zaključuje
Ivana Petek iz Vrbanovca. Publika
je bila oduševljena izvedbama malih
folkloraša, a za njih je pak ovo bilo
jedno novo iskustvo. A pokazali su
da uspješno rade i na svom temeljnom cilju -prenošenju tradicijskih i
folklornih vrijednosti na najmlađe
generacije.
Uloženo puno truda i ljubavi
Ljepota narodnih nošnji
– Posebno nam je drago što
imamo nove prijatelje, novu kariku u našem lancu prijateljstva.
Prijatelji su tu da vam budu podrška, da daju krila kada sami ne
možemo letjeti. Naša djeca za
folklorne susrete vježbala su s
puno ljubavi, a voditelji su uložili
puno truda. – istaknula je Ruža
Zlatar, predsjednica Ludbreškog
sunca. Suradnja između ludbreških udruga na projektu „Budi mi
prijatelj“ započela je početkom
godine, a folklorni susreti bili
su prilika za premijeru štićenika
Ludbreški folkloraši uspješni organizatori
Priče za laku
noć u svibnju
7. svibanj
Mira Šincek: Pričuljci
14. svibanj
Dječja amaterska kazališna
družina Trio V: Maminih 5 minuta!
21. svibanj
Jana Bauer: Strašna vila u groznoj šumi
30. svibanj
Diana Rosandić: Gradska paučica
Priče za laku noć čitaju se svake
srijede u 19 sati u Gradskoj knjižnici
i čitaonici „Mladen Kerstner“.
Ludbreškog sunca. Suradnju dviju udruga pohvalio je prilikom
otvorenja 4. dječjih folklornih susreta i gradonačelnik Dubravko
Bilić. – Drago mi je što su se dvije
udruge civilnog društva povezale i pokazuju svima nama da se
kroz zajedničke projekte i u ovim
teškim vremenima može učiniti
puno. – naglasio je D. Bilić. Uz pripreme za nastup, bilo je i prilika
za druženje pa su tako štićenici
Ludbreškog sunca i KUD-a „Anka
Ošpuh“ u Kući sunca zajedno
izrađivali pisanice.
Pažljivo se prate nastupi
Nastavljene izložbe
u ZB Art-u
U sklopu programa Ludbreg
petkom, tijekom travnja u galeriji
ZB Art mogla se razgledati izložba pod nazivom „Lica i siluete.“ Na
izložbi se predstavilo 20 autora:
Marko Abramović, Jakob Baranašić,
Štefanija Baranašić, Zlatko Baranašić, Gabrijela Binder, Alen Biočić,
Branko Dolenec, Franjo Horvat,
Johan Ibrakop, Dragutin Jamnić,
Stjepan Juriša, Miljenko Kranjčec,
Željko Lapuh, Dragutin Mikec, Željko Mucko, Dimitrije Popvić, Đurđa
Pušić, Martina Šver, Dejan Štefanek
i Ivan Žerjavić.
Autori su pristupili različito ovoj
temi, kao što je i njihov život i pogled na njega. Prikaz je postojanja i
prolaznosti kao i trag kojeg ostavlja-
Nakon nastupa bodrenje drugih skupina
Pratimo što još možemo naučiti
Ljepota cvijeća u očima umjetnika
Svibanjsku izložbu otvorio je gradonačelnik D. Bilić
mo. – objasnio je Zlatko Baranašić.
Ovo je već četvrta po redu izložba
ove godine u galeriji ZB Art, a dosad
su uz Lica i siluete obrađene teme
More, Životinjski svijet i Ludbreški otisak. Vrijedni voditelji galerije
ZB Art Štefanija i Zlatko Baranašić
organizirali su i izložbu povodom
18. međunarodne izložbe i sajma
cvijeća. Tema izložbe na kojoj se
predstavilo 26 umjetnika je naravno
cvijeće. Izložbu je otvorio gradonačelnik Dubravko Bilić koji je istakno
kako je ljepota cvijeća vječna inspiracija umjetnicima. Umjetnici su
temi pristupili različito, a radovi su
bogati bojama i oblicima. Osim slika
zastupljeni su i radovi od keramike,
dekorita - skulpture, zdjele, vaze,
tanjuri. Voditelji galerije odlučili su
se i za ovu temu jer ističu kako nas
upravo cvijeće prati tijekom cijeloga
našega života, njegovih uspona i padova. Izložba se može razgledati do
kraja ovoga mjeseca.
K U LT
LTURA
5. svibnja 2014.
13
28. susret puhačkih orkestara
Važna uloga orkestra u Centru svijeta
Posljednje travanjske nedjelje u
ludbreškoj kinodvorani održan je 28.
susret puhačkih orkestara koji su organizirali Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije,
Puhački orkestar grada Ludbrega i
Pučko otvoreno učilište „Dragutin
Novak“ Ludbreg. Ludbreška je publika imala priliku poslušati izvedbe tri
orkestra: Limene glazbe Lepoglava,
Limene glazba Sveti Martin i Puhačkog orkestra grada Ludbrega. Ludbrežani su se ambiciozno pripremali
za ovaj susret da još jedanput dokažu
važnu ulogu orkestra u Centru svijeta. Naime, Grad Ludbreg ima dugu i
bogatu glazbenu tradiciju, posebice
na puhačkim instrumentima. Prvi
pisani trag o Puhačkom orkestru
Ludbrega datira iz 1893. godine, te iz
1896. kad gradski orkestar muzicira
zajedno sa čuvenim orkestrom Rambergove pukovnije, za vrijeme posjete Austro-Ugarskog carskog princa
Ludbregu. Uz prekide i nestalnosti
kroz desetljeća, 1997. godine, utemeljen je današnji Puhački orkestar
grada Ludbrega, kao udruga građana.
Broji 40-tak glazbenika, nezaobilazan
je i vrijedan kulturni ambasador grada i regije. - Godišnje bilježimo 30tak nastupa, a sudjelovali smo dosada
na različitim susretima, koncertima i
smotrama u gotovo svim gradovima
Hrvatske. Gostovali smo u Republici
Mađarskoj u Letenyu i Pećuhu, sudjelovali smo na Međunarodnoj smotri puhačkih orkestara u Koprivnici
2003., državnom natjecanju mažoret
timova u Sinju, Opatiji i Ludbregu, na
velikom kurentovanju u Ptuju, dva
se puta plasirali među 15-tak ponajboljih orkestara u Hrvatskoj. – priča
Marko Prepelić koji ravna orkestrom.
Puhački orkestar stalno je prisutan
na smotrama puhačkih orkestara Varaždinske županije. Puhački orkestar
grada Ludbrega danas djeluje kao
sekcija pri “Pučkom otvorenom učilištu D. Novak” u Ludbregu. Repertoar
Limena glazba Sv. Martin Breznički Hum
Puhački orkestar grada Ludbrega
orkestra bazira se na klasičnim djelima domaćih i inozemnih autora, a
izvodi i suvremene popularne sklad-
be i koračnice. Orkestar obnavlja i
popunjava svoje članstvo glazbenicima iz šire ludbreške regije, čiju osno-
vu čine polaznici Osnovne glazbene
škole, koja djeluje pri Pučkom učilištu
u Ludbregu.
Lovro Povijač ponovo najbolji
Lovro Povijač, trombonist učenik je šestog razreda osnovne
glazbene škole pri POU „Dragutin
Novak“ u Ludbregu, u klasi prof.
Marka Prepelića.
Njegov natprosječan talent
pokazao se već u prvom razredu
glazbene škole, te je uz pomoć
svog nastavnika, ravnatelja i učitelja glazbene škole u Ludbregu
bio motiviran i upućen u svijet
pravilnog sviranja i muziciranja.
Svojim je zalaganjem i upornim
vježbanjem te redovitim nastupima koji se održavaju skoro svaki
mjesec u Ludbreškoj glazbenoj
školi, osvojio prvu nagradu i prvo
mjesto na državnom natjecanju
mladih glazbenika: (52. hrvatsko
natjecanje učenika i studenata
glazbe i plesa), koje se održalo 9.
travnja ove godine u Samoboru.
Ludbreška glazbena škola može
se također ove godine pohvaliti i
međunarodnim nagradama. To su
dvije prve nagrade (klavir) u Sloveniji te prva nagrada (trombon)
u Srbiji, i nekoliko drugih i trećih
nagrada koje su kao i sve ostale
novosti i obavijesti vidljive na internetskim stranicama osnovne
glazbene škole u Ludbregu. Dokaz je to kvalitetnog rada mladih
ludbreških glazbenika koji se nadaju kako će škola uskoro djelovati kao samostalna ustanova.
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner
I Ludbrežani se prisjetili F. Galovića
Sredinom travnja Ludbrežani
su imali priliku prisjetiti se važnog
hrvatskog književnika – Frana Galovića. Gradska knjižnica i čitaonica
Mladen Kerstner i Matica hrvatska
Koprivnica organizirali uz 100-u
obljetnicu smrti književnika hrvatske moderne i autora kajkavskog
ciklusa „Z mojih bregov” Frana Galovića predstavljanje edicije Sabrana
djela Frana Galovića I-VI. Predstavljanje je održano u Gradskoj knjižnici Mladen Kerstner u Ludbregu u
sklopu programa Ludbreg petkom.
– Ovo je zaista iznimno vrijedan
projekt, na ovaj način izdvajanje sabranih djela Frana Galovića. I mi možemo biti ponosni na ovu ediciju jer
zapravo jesmo dio Galovićevoga habitusa, Galovićeve Podravine i zbog
toga je ovo istovremeno i naše izdanje iako je izdavač Matica hrvatska,
Koprivnica. – kazao je na predstavljanju gradonačelnik Dubravko Bilić.
Nakon Koprivnice, Zagreba i
Đurđevca, edicija je tako predstavljena i ludbreškoj publici, a cilj je kulturnoj javnosti skrenuti pozornost
na cjelokupni opus Galovića, ali i na
njegovanje kajkavskog narječja.
– Galović je uistinu jedan od velikih hrvatskih književnika, a njegov
je značaj u tome jer je u svojoj sjajnoj
zbirci Z mojih bregov oživotvorio,
revitalizirao kajkavštinu nakon stotinu godina od ilirskog pokreta. Galović je prema prof. Milivoju Solaru,
glavnom uredniku edicije, uz Krležu
jedan od nositelja novije hrvatske
lirike kroz cijelo 20.st. – rekao je
na predstavljanju Dražen Ernečić,
predsjednik Ogranka Matice hrvat-
Crn -bel
Crn-bel... crn-bel
V trsju popeva,
Grozdje dozreva...
Crn-bel...
Dok večer se zmrči,
On pesmo zavlači,
Drago starinsko,
Veselo vinsko:
Crn- bel... crn-bel...
Jesensko to pesmo
Mi čuli vre jesmo
Tri večeri tu...
Crn-bel
Okupljeni gosti na predstavljanju edicije
Biografija
Goste je pozdravila v.d. ravnatelja Edita Kutnjak - Zlatar
ske Koprivnica.
U predstavljanju edicije sudjelovao je i Mladen Kerstner, sin poznatog Ludbrežanina, pokojnog Mladena Kerstnera.
– Drago mi je što predstavljamo
ovu ediciju i u, slobodno mogu reći,
mom Ludbregu. Fran Galović živio
je samo 27 godina, da je poživio
sigurno bi bio među pet vodećih
hrvatskih književnika, no on je u u
svojih 27 godina uspio kvantitativno
stvoriti izuzetno mnogo, a istovremeno i kvalitetno. – zaključuje M.
Kerstner.
O liku i djelu Frana Galovića govorila je i Ludbrežanka, profesorica
Lidija Novosel.
Fran Galović rođen je nedaleko Koprivnice u selu Peteranec
1887.godine, a poginuo je na
samom početku Prvog svjetskog
rata 1914.godine. Za života je uspio objaviti svega četiri omanje
knjige, a tek posthumno objavljena su mu opsežna djela, te
brojna izdanja pojedinih djela.
Iza sebe ostavio je golem i žanrovski raznolik opus, koji karakterizira pluralizam umjetničkih i
estetskih programa.
– Galović je započeo kao štokavski pjesnik, počeo je sa štokavskim
stihovima, no doista je tek u kajkavskim stihovima postigao umjet-
I znamo, da je leto
Otišlo je, eto Baš kakti u snu...
Crn- bel... crn-bel...
(F. Galović)
ničku razinu s ciklusom Z mojih
bregov koja je objavljena posmrtno.
U tom se ciklusu vratio izvornoj, autohtonoj kajkavštini svojega rodnog
Peteranca. – objašnjava L. Novosel.
Osvrt na ediciju dao je i književnik Darko Pernjak. U interpretativnom i glazbeno-kantautorskom
programu sudjelovali su Ivana Betlehem, Zdenka Čavić i Bemian duet.
Predstavljanje je bilo popraćeno bogatom kompjuterskom projekcijom
slikovnih priloga o Franu Galoviću.
14
SP O R T
5. svibnja 2014.
Badmintonom
protiv stresa
Popularna sportska igra badminton odnedavno se može
zaigrati i u Sportskoj dvorani u
Ludbregu. Na prvo okupljanje
novooformljene sekcije odazvalo
se 12 rekreativaca, a sudeći prema
izjavama, za očekivati je da će se
pridružiti još zaljubljenika u ovaj
sport. U stresnoj svakodnevici
badminton se nametnuo kao izvrstan način smanjenja napetosti
i idealan je za sve dobne uzraste.
Rekreativnu sekciju vodi prof.
Milivoj Dretar koji je pokrenuo
učeničku sportsku grupu u OŠ
Jalžabet u kojoj je zaposlen.
- Nekada se badminton igrao
pred svakom kućom, na ulici i
po igralištima. Sada se sve manje
takvo nešto može vidjeti. Iako se
često misli da je badminton nekakav sporedni sport, itekako je
popularan u svijetu. Mogu ga igrati gotovo sve generacije, a uspjeh
garantira i dobra kondicija. Od
Grada smo dobili termin u Sportskoj dvorani, a po ljeti će biti prilike da zaigramo i vani. Za sad smo
počeli samo rekreativno, no bude
li dovoljno zainteresiranih, možemo razmišljati o klubu – naglasio
je prof. Milivoj Dretar.
Inače, o popularnosti badmintona svjedoči i sve veći interes u
školama.
- Doista hvale vrijedna inicijativa i u potpunosti je podržavam. U
osnovnim školama badminton je
ravnopravan sa svim ostalim sportovima te ima sve više poklonika.
U OŠ Ludbreg natječemo se
nekoliko godina na županijskoj
razini i ove smo godine osvojili
3. mjesto ekipno. Dakle, baza po-
Na prvo okupljanje stiglo 12 rekreativaca
stoji, samo treba hrabro krenuti i
uspjeh je zajamčen. Ova ekipa je
jako dobra, ima dobre potencijale
- rekao je Tomica Letina, nastavnik TZK. Rekreativci se nadaju da
će se uskoro ukazati i sunce kako
bi se badminton, ta popularna
igra, zaigrao i na otvorenom, kako
bi privukli još zaljubljenika u nju .
Klubovi iz našeg središta u Županijskoj ligi na visini zadatka
Sezona 2013./2014.u 1. Županijskoj ligi potvrdila je visoku kvalitetu nogometa koji se igra u našem
kraju. Tri naša županijska prvoligaša
tvrd su orah svima , a poredani su
od samog vrha do sredine ljestvice.“ Zadrugar“ je u trenutku pisanja
tekst vodeći klub Lige, klub koji je
na 1.svibnja na svojem terenu u
vrlo dobroj utakmici s 3-1 svladao
tradicionalno neugodnog rivala
iz Slokovca. Njegova prednost na
vrhu mogla je biti još mnogo izraženija u bodovima ,kiksalo se na više
utakmica. Sva sreća i prvi pratitelj
„Plitvica“ iz Gojanca imala je neuvjerljivo proljeće. Ovako do kraja
prvenstva slijedi veliki boj za titulu
između dva kluba. Prvak lige kao i
nekoliko njih s vrha naći će se iduće sezone u novoj Međužupanijskoj
ligi. Među njima po svim osnovama
bit će i Cowboyi iz Hrastovskog.
Petoplasirana Plitvica iz Selnika i
devetoplasirana Sloga imali su niz
dobrih utakmica , poglavito u drugom dijelu prvenstva. No imali su
i niz problema, što s ozljedama , što
sa pribavljanjem dostatnih sredstava za natjecanje. Pogotovo je tu
u neugodnom položaju Sloga , jer
Slokovec je malo mjesto gdje vrlo
teško popunjavaju ekipu s mlađim
naraštajima jer djece gotovo pa i
nema. Preživljaju zahvaljujući velikom entuzijazmu trenera i igrača
koji razumiju trenutak. No jedan naš
ludbreški poznati djelatnik jednom
je rekao; „Doći će jednom trenutaka kada će Županijsku, odnosno
Međužupanijsku ligu činiti polovica
klubova iz našeg Središta“. Vjerujemo da će se to uskoro dogoditi jer
ovdje rastu kvalitetni nogometaši.
Neven Jerbić
Naši županijski prvoligaši u igri
Ludbreške mažoretkinje
I ovo je proljeće Ludbreškim mažoretkinjama i Twirling klubu Ludbreg donijelo velik uspjeh.
Na Državnom prvenstvu koje se
održalo u Novoj Gradiški postigli
su odlične rezultate. U kategoriji
paradne grupe ludbreške udruge
osvojile su zlatno odličje i time se
kvalificirali na Europsko prvenstvo
koje će se održati krajem rujna u
Slavonskom Brodu.
U kategoriji pompona također u
vrlo jakoj konkurenciji, nakon 2008.,
Ludbreg je ponovo zlatan i time se
kvalificirao kao klub na Svjetsko prvenstvo u twirlingu koje se održava
iduće godine oko Uskrsa u Italiji.
– Predstavili smo se u ukupno
4 kategorije i osvojili dvije zlatne
medalje. Iznimno smo zadovoljni, a
posebno nas raduje spoznaja da smo
nakon 2008.godine ponovno kao
grupa najbolji, zlatni.- priča Mirjana Pavičić predsjednica Ludbreških
mažoretkinja i Twirling kluba.
Mažoretkinje su nas već pomalo
navikle na odlične rezultate, no do
njih nije lako doći. Radi se tu o višegodišnjem trudu.
– Mažoretkinjama sam se pridružila prije deset godina. – kaže
srednjoškolka Marija Kirić i dodaje
kako su motiv da im se pridruži bili
ples, glazba i druženje. No sa zlatom
oko vrata sve dođe na svoje.
– Potrebno je puno vježbati,
no kad dođu i rezultati, osjećaj je
Pripreme za
smotru
Ludbreške mažoretkinje i
Twirling klub Ludbreg trenutno
broje četrdesetak djevojčica i
jednog dječaka.
– Trenira se puno, čak pet
puta tjedno u trajanju od dva, pa
i tri sata. Trenutno smo u pripremama za veliku smotru mažoret
plesa i twirlinga u Ludbregu koja
će se održati 14.lipnja, a naravno
u pripremi su već i nove koreografije za nova državna prvenstva kao i novogodišnji program.
– priča Mirjana Pavičić i dodaje
kako uspjeh ne dolazi preko noći
već je rezultat marljivog rada.
Ludbreške mažoretkinje treniraju gotovo svakodnevno
lijep. – ističe Karla Ciler. Državno
prvenstvo posebno je obradovalo
one najmlađe članice. – Bilo mi je
jako lijepo, najviše mi se sviđalo jer
je bilo jako puno gledatelja, a i sutkinje su pošteno sudile. Na idućem
prvenstvu sigurno budemo još i
bolje. – ispričala nam je Dora Strah,
učenica drugog razreda Osnovne
škole Ludbreg.
No, odličnim rezultatima tu
nije kraj. Poznato ime, prvi hrvatski supertalent Tihomir Bendelja,
kao član Twirling reprezentacije
Hrvatske osvojio je zlatnu medalju
u dance kategoriji na Europskom
prvenstvu održanom u Belgiji i
time potvrdio svoju nadmoć u europskom twirlingu i dodatno nadopunio klupsku policu s peharima.
Potvrdio se Tihomir i kao odličan
koreograf i trener. Naime Bernard
Barać iz Twirling kluba Donji Kraljevec također u sastavu hrvatske
reprezentacije, a kojem je Tihomir
koreograf i trener osvojio je srebrnu
medalju u dance kategoriji.
- Ponosni smo na rad ove udruge,
njihova upornost i kvaliteta prepoznati su, stoga ne čude ni ovi rezultati. U Ludbregu postoje brojne udruge i sportski klubovi, no u njima
češće svoje mjesto pronalaze dječaci, stoga mi je drago što se ovdje
okuplja velik broj djevojčica. Grad
Ludbreg i dalje će podržavati rad
ove udruge, no svakako zahvaljujem
i roditeljima ove djece bez čijeg razumijevanja i potpore ne bi toliko
kvalitetno funkcionirali. – poručio
je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Ludbreškim mažoretkinjama i
Mirjana Pavičić
Twirling klubu uspjeh nije udario u
glavu. Odmah po povratku s natjecanja prionuli su na posao i spremni
su za nove izazove.
SP O R T
5. svibnja 2014.
15
Sjajna promocija ludbreškog sporta
Košarkaši „Grafičara“ pred
krajem su prvoligaških kvalifikacija. Dojmovi su odlični. Ludbrežani u ovim kvalifikacijama
igraju protiv znatno snažnijih
ekipa, viših, s mnoštvom prvoligaških igrača pa i budućih
europskih pa možda i svjetskih
zvijezda poput Bendera i Žižića
iz Kaštela , Bundovića iz Gorice . Može se reći da ludbreška
košarka prolazi kroz svoje najsvjetlije trenutke. Početak ovog
visokorangiranog
natjecanja
koje se igra po prvoligaškim regulama i koji iziskuje isto takvu
organizaciju donijelo nam je gostovanje KK „Škrljevo“. Šuterska
ekipa iz mjesta u Općini Bakar
odlično je odradila prvu dionicu utakmice, iskoristila pomalo
i impresioniranost naše ekipe.
U drugom poluvremenu povratak samopouzdanje i gubi se tek
u neizvjesnoj završnici. Druga
tekma donijela je gostovanje u
Kaštel Sućurcu, u 24 sata prijeđeno je više od 1000 kilometara.
Naravno da je to ostavilo traga
Igra vrijedna gledanja
Naši košarkaši ponos su grada
u utakmici koja je odigrana u
novoj dvorani u tom dalmatinskom rasadniku talenata. Nakon utakmice večera , njoki s
kozicama bili su zaista na visini, mediteranska hrana nekima
nije bila dovoljna pa se udrilo na
palačinke. U povratku na nekim
odmaralištima naše atlete iskušali su se i sportskoj gimnastici.
Slijedeće utakmica donijela je
prvu povijesnu pobjedu. Iako
znatno viši, fizički dominantniji
igrači Borova, nisu uspjeli stati
na kraj velikoj želji Ludbrežana
za pobjedom. Veliki obol pobjedi dao je trener Cesar sa odličnim savjetima centru Mariu
Novaku i beku Andreju Bušiću
koji su uz Poljaka bili arhitekti
pobjede koja je digla na noge
ludbrešku dvoranu. Na krilima
te pobjede odlično se igralo u
Gorici , protiv jednog od favo-
Najsvjetliji trenuci ludbreške košarke
rita kvalifikacija čak se i vodilo
nakon prvih dvadeset minuta.
Na kraju poraz u neizvjesnoj završnici. Bivši „finanzministar“
Ivan Šuker koji je u tom klubu
već četrdesetak godina nije krio
impresioniranost borbenošću
Ludbreški hrvači sve bolji
Hrvačice i hrvači HK „Ludbreg“
sudjelovali su na dva vrlo kvalitetna
turnira. Na "Međunarodnom turniru prijateljstva" u Velikoj Gorici bilo je
čak 530 natjecatelja , iz čak 10 država .
Ludbreška ekipa brojila je 17 natjecatelja , a vratili su se s tri odličja: Karla
Samošćanec je u vrlo jakoj konkurenciji starijih djevojčica osvojila brončanu medalju, gdje je pobijedila suparnice iz najjačih hrvačkih škola - domaćina Metalca i Gavrilovića. Medalju
istog sjaja osvojila je i Elena Beriša također kod starijih djevojčica, a srebrnu
kod početnica Lucija Petrić. U konkurenciji mlađih dječaka Luka Balažinec
je osvojio 5.mjesto odnosno izgubio
je borbu za broncu od aktualnog doprvaka države. Vrlo slično je prošao
Dario Filipović kod starijih dječaka
osvajanjem petog mjesta, također je
izgubio borbu za broncu uz vrlo dobro hrvanje. Kod kadeta Borna Kiš i
Ivan Šimek su bili 4. Borna je izgubio
borbu za broncu od aktualnog prvaka
Srbije te prije toga superatraktivnim
hrvanjem ostvario pobjedu protiv mađarskog predstavnika, imao niz prekrasnih poteza i u ostalim borbama
u kojima je mogao ostvariti pobjede,
vodio. Ivan Šimek je u borbi za broncu
vodio protivnika 8:1 i držao protivnika
u tuš poziciji kojeg je spasio kraj runde te je na kraju naš Ivan platio danak
neiskustvu. Pobjede su još ostvarili i
Hrvanje u Ludbregu sve popularnije
Bruno Frančić, Teo Varga-Črepinko,
Filip Matijević, Ralf Vegh, Leo Petrić i
Lovro Kiš koji su imali čak i do 35 konkurenata u kategoriji. Ogromne muke
svojim iskusnijim protivnicima zadali
su David Horvat, Lovro Stančin, Vilim
Stančin i Patrik Balija, kod kojih su se
pobjede već mogle namirisati. Isti hrvači svakim svojim mečom ostvaruju
ogromne napredke, a pobjede bi zasigurno bile i ostvarene da je bilo povoljnijeg ždrijeba.
Lijep uspjeh ostvarili su naši hrvači na turniru u Sloveniji. U prvom
dijelu u kategoriji do 66 kg starijih dječaka Luka Balažinec osvojio je broncu
te Dario FIlipović . U drugom dijelu,
naši kadeti su sve iznenadili i odnijeli
još dva srebra. Prvo je čvrstim nastu-
pima Ivan Šimek u kategoriji do 54 kg
došao do finala gdje je bio puno bolji
od protivnika, ali se sam doveo u nezgodnu poziciju te nesretno izgubio.
Onda je požrtvovnim, atraktivnim i
pametnim hrvanjem naš Borna Kiš u
kategoriji do 80 kg pomeo konkurenciju do finala, gdje je nastavio u istom
tonu, ali je protivnik bio dosta iskusniji pa je ovaj puta Borna sportski priznao poraz. Svi dečki su hrvali čvrsto,
agresivno i pametno te slušali trenere
pa su zavrijedili svaku pohvalu.
Sklopljena su i prekrasna prijateljstva i dogovorena zajednička suradnja
ponajprije sa kolegama iz Murske Sobote pa Lenarta, Poljčana, Maribora.
Dečki svaka čast.
Neven Jerbić
naše ekipe, lijepo je nas počastio, a njegove grandiozne klipiće većinom je u slast pojeo moj
sjajni sukomentator u prijenosima Igor Dijanošić. Povratak je
također bio zanimljiv, provukao
se na čak četiri sata iz nedaleke
Gorica. Na to je utjecao očevid
koji je morao biti obavljen nakon lakše havarije našeg prometala. Drugi dio kvalifikacija
počeo je gostovanjem u mjestu
Čavle u njihovoj lijepoj dvorani
u kojoj svoje utakmice igra odlična ekipa iz obližnjeg Škrljeva.
U prvom dijelu odličan otpor
domaćinu u čijim redovima igra
pet-šest prvoligaških igrača, pogoduje veliki izbor iz obližnje
Rijeke. U drugom dijelu malo
put, malo precizni domaći igrač
i dovode utakmicu u izvjesnost. Večera je bila zaista iznenađenje. Nedaleko od mjesta
igranje nalazi se restoran „ Putniku“. Onako s ceste ne izgleda
impresivno, no kada smo ušli u
njega , u njegov aneks, bili smo
ugodno iznenađeni. Sve puno
gostiju iz inozemstva. Posebna priča je večera. Prvi klupski
operativac Siniša Beser nakon
Dalmacije okrenuo je ploču. Na
meniju je bio „pojačani“ fažol,
sjajna“ lagana“ večera u 21 sat,
uz koju je sjajno sjelo i pokoje
„Velebitsko“. Popularni Čiko
nije se dao , potegao je „Pančinu“ iz f laše, usprkos čaše u
neposrednoj blizini. Kaže naš
junak „Navika je navika“. Igrači
su si dali truda no nije se moglo
sve „izist“. Punog „droba“ naša
se ekipa vratila u ranim jutarnjim satima. A onda je uslijedio
susret protiv snažnih Kaštela na
domaćem parketu na kojem je
opet pružen sjajan otpor ekipu
u kojoj nekoliko igrača ima i do
2.000 eura plaće. Veselimo se
itekako i ostatku kvalifikacija ,
koje donose oglede protiv Borova u gostima te Gorice kod kuće.
Neven Jerbić
Petar Rodik, pojačanje ludbreškim rukometašima
Roda kod kuće ni „zuc“
U redove rukometnog trećeligaša 'Ludbreg - Mljekara
Bohnec' u zimskom razdoblju pristigao je poznati varaždinski rukometaš Petar
Rodik. Igra na poziciji lijevog
vanjskog po potrebi srednjeg
vanjskog. Za njim je već upečatljiva karijera. Taj 33-godišnjak najprije je branio boje
RK Varteks di Caprio. Potom
je igrao u Sloveniji, u Velikoj
Nedelji i Gorici, Umagu, u
Francuskoj u drugoj ligi, pa
povratak u Hrvatsku u Ivanec
i Čakovec. Posljednja destinacija bio mu je daleki Oman.
Znamo da su rode ptice selice, ali ipak.. ; -Pečalbarim već
10-ak godina, ali nije mi žao.
Upoznao sam mnoge gradove i države, a Oman mi je
ostao u posebno lijepom sjećanju. Tamo su u klubu neke
turbulencije i nadam se da ću
se tamo vratiti, bio sam bez
lažne skromnosti jedan od
najboljih - kaže Rodik. Kako je
došlo su suradnje s ludbreškim rukometom?
-Došao sam na nagovor
prijatelja Emersona Žnidarića pomoći vašem klubu, do
daljnjeg igram za ludbreškog
trećeligaša. Vrijedno treniram
i nadam se igrama na visokoj
razini. - Daje znatan doprinos
ekipe što znači u prosjeku 10ak golova. Pitamo ga kako su
ga dočekali dečki, a on će u
šaljivom stilu:
-Iako sam zgodan i šarmantan, ne primjećujem ljubomoru kod suigrača. Dobri
su oni van terena.
-Naravno, to implicira da
na parketu i nisu nešto, a ovi
mu naravno, nisu ostali dužni:
-Znate da klubovi za koje
je Roda igral dosad ispadaju
iz liga. Mi smo usprkos njemu
u boljoj situaciji. A doma ne
smije ni 'zuc' jer mu je supruga bivša svjetska prvakinja u
savate-boksu!“
Dečki iz kluba dobili su
dostojnog partnera za šae
pošalice, ali i odličnog suigrača koji će im pomožći u
ostvarivanju natjecateljskih
ambicija.
Neven Jerbić
16
Z A N I ML J I V O ST
5. svibnja 2014.
Uskrsna tradicija u Poljancu
Kotačkanje na najveći blagdan
Žitelji Poljanca, najmlađeg
naselja Grada Ludbrega, već
dugi niz godina svaki Uskrs
provode jednako u kotačkanju. Drevna igra u našem se
kraju može vidjeti samo ovdje
jer je vrlo rijetka u Hrvatskoj.
Naši domaćini kažu da se
prema njihovim saznanjima
igra njeguje u samo još dva
podravska sela, a možda još
kojem selu diljem Lijepe naše.
-Moj pokojni otac se još
kak dečec kotačkal. Umrl je
pred 20 let u 68. On je pripovedal kak su se i stariji kotačkali. To znači da je kotakčanje
prisutno u Poljancu između
100 150 let – pričao nam je
Đuro Dožaić koji je i sada na
uskrsno popodne došao pogledati kako kotačkaju mlađe
generacije.
Kotačkanja dakle, ima
‘teren’ – kaže Đuro.
Igra je zapravo vrlo jednostavna. Dvije su ekipe, jedna
baca drveni kotačić prema
drugoj koja ga palicama s
ovećom površinom pokušava
odbiti prema protivnicima
što dalje i tako osvajati teren.
Dubravko nam je dodatno
pojasnio:
-Bitno da je približno isti
broj igrača s obje strane, znalo
je biti i do 15 igrača po ekipi.
Mora se hititi da padne par
metara prije protivničkih igrača da se smanji rizik od ozljedi,
slično kak kod poput softbola.
Drveni kotačić ili furek kak
b mi to zovemo mora biti od
šljive jer se od tog drva najteže raspadne. Dogovorili smo
se da ploha za odbijanje na
palici nesme biti veća od 50 x
50 cm, i uglavnom svi imamo
Pravi znalci u igri kotačkanja
Igra je zapravo vrlo jednostavna
malo u Hrvatskoj, ali je ovo
u Poljancu zasigurno najstarije. A ima i jedna priča kako
nije riječ samo o uskrsnom
običaju.
-Oni koji točno znaju tu
priču više nisu među živima.
A govori da su se naši Poljančani koji su bili pripadnici
Austrougarske vojske preci
vraćali sa solunskog fronta iz
Prvog svjetskog rata i osmisliti igru da bi prikratili vrijeme
višemjesečnog povratka u Poljanec. Kući su stigli na uskrsno jutro i zato se u Poljancu
kotačkaju svakog Uskrsa –
kažu domaćini naši.
‘Igralište’ je na cesti, usred
Kalničke ulice koja vodi prema Luki. Iz praktičkih razloga.
-Prvo se igralo na glavni cesti po prašini i blatu jer
onda nije bilo asfalta. Kako se
povećaval promet tak se igra
nakratko preselila na ulicu
prema prugi, a onda na ovaj
manje. Moj je od aluminija, to
je bil poklon Austrijanaca koji
su dolazili u Poljanec. Igralište
je dugo oko 100 metri, igra se
od na jednoj stranici ulice kukuružnjaka do čempresa na
drugoj jer su tam zrušili kukuružnjaka – ističe Dubravko.
Nekad je znalo biti i pravih ozljeda, potvrđuju igrači
koji su svih dobnih skupina,
od dječaka, do ovih srednjih
Igralište je na cesti
Kotačkanje je prisutno između 100 i 150 godina
godina, pa do poznih godina.
-Bilo je krvavih arkada, i
noseva, bilo je i drugih manjih ozljeda, ali presječenih
križni ligamenata. Tom je bila
najteža ozljeda dosad – kažu
igrači.
Eventualne ozljede nikad
nije utjecale na interes žitelja
klao igrača i gledatelja iako ih
je sada bilo nešto manje.
-Malo nam je ova kišica
pokvarila štimung, a i klub
je morao na nogometnu utakmicu, pa nas danas nas tu
nema puno, u ekipama su po
četiri igrala, a i gledatelja je
manje. –
Doznajemo u time-outu
kojeg ima kao u većini sportova. On se zove u slučaju potrebe – ako neki igrača mora
obaviti fiziološku potrebu ili
je – žedan.
-Čim je veća vrućina i temperatura onda su time-outi
svaki čast. Nema time-outa
radi čik-pauze. Tu uz ograde
uvijek ima dovoljno okrepe, a
puno puta su se vrtjeli ražnji
za kotačkanje – kaže Đuro
koji je tražio od igrača da pre-
kinu time-out koji se odužio
na 10-15 minuta.
Pobjedniku idu samo lovorike i pravo da se poraženima
može bez posljedica rugati
iduću godinu danas. I sve drugo očito je nevažno, izuzev
tradicije.
-Glavno je da uskrsno popodne provedemo na kotakčanju, i mlađi i stariji, što više
mještana raznih generacija.
Nama je najvažnije da odigramo i održavamo tradiciju
kotačkanja na Uskrs - kažu
Poljančani.

promocija knjige najljepše cvijeće hrvatskih planina i livada

Broj 89, rujan 2014

Ludbreske_novine_80

Ludbreske_novine_77

Broj 90, listopad 2014

Dan grada Ludbrega i dobitnici priznanja

Broj 83, ožujak 2014

Ludbreske_novine_79

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Cinkuš adventski i radost darivanja

Ludbreske_novine_75

Vrijeme ne ide u prilog

Priznanja za humanost

Novi prijatelji Ludbrega

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Broj 86, lipanj 2014

Manje oružja -manje tragedija

Bogata sajamska ponuda Slavlje Svete nedjelje

Broj 91, studeni 2014

Ludbreske_novine_72

Broj 82, veljača 2014