zapisnik 3. sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje

ZAPISNIK 3. SJEDNICE ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE TEMELJNOG KOLEKTIVNOG
UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA
Ured za socijalno partnerstvo, četvrtak 21. travnja 2011. godine, 11:00 h
Povjerenstvo za tumačenje TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama u sastavu:
1. Tanja Malinac - član (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa)
2. Vesna Lasinger-Šojer – član (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi)
3. Gordana Majcen – zamjena u svojstvu člana (Ministarstvo kulture)
4. Mirela Matijevid Erceg - zamjena u svojstvu člana (Nezavisni sindikata zaposlenih u srednjim
školama)
5. Vlasta Šimeg Grgid – član (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja)
6. Dražen Managid – član (Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske)
održalo je tredu sjednicu s slijededim dnevnim redom:
1.
Verifikacija zapisnika s 2. Sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a
2.
Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a
3.
Razno
Ad.1. Verifikacija zapisnika s 1. Sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a
Povjerenstvo je verificiralo zapisnik s 53 zaključaka s druge sjednice Povjerenstva koja je završila 10.
03. 2011. godine.
Ad. 2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a
Upit 115/2011.
Na koje troškove zaposlenica ima pravo kad se nalazi na bolovanju do 42 dana bududi da mjesto
stanovanja je Zagreb i kad radi dobiva mjesečnu kartu Zeta, iznos mjesečne karte u mjestu rada
(Karlovac) te pojedinačnu kartu autoprijevoznika Zg-Ka-Zg za dane koje je bila na poslu.
ZAKLJUČAK br. 115/2011.
pravo na prijevoz
Članak 67. TKU-a
Zaposlenica za vrijeme bolovanja do 42 dana ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog
prijevoza u mjestu rada i mjestu stanovanja. Zaposlenica za vrijeme bolovanja do 42 dana
ostvaruje pravo i na naknadu troškova međumjesnog prijevoza ako joj se ispladuje mjesečna karta
s obzirom da se naknada troškova prijevoza ispladuje unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u
mjesecu za idudi mjesec, a ako joj se ispladuje prema cijeni pojedinačne karte ostvaruje pravo na
naknadu stvarnih izdataka (troškova)međumjesnog prijevoza sukladno evidenciji rada
zaposlenice.
Upit 116/2011.
1. Upit Tehničke škole Bjelovar o davanju komentara na trošak prijevoza
ZAKLJUČAK br. 87/2011.
pravo na prijevoz
Članak 67. TKU-a
Povjerenstvo ne komentira predmetno činjenično stanje.
Upit 117/2011.
Da li radnici koja je radila u Centru za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Split kao defektol,priznaje
staž kao staž ostvaren u prosvjeti radi određivanja koeficijenta za kontinuirani rad u prosvjeti?
Da li se drugoj radnici ukupan staž priznaje kao staž u javnoj službi i kao kontinuirani staž za jubilarnu
nagradu(rad u Medicinskom centru, Centru za rehabilitaciju, Društveno humanitarnoj organizaciji,
distrofičara, inavalida, Udruzi za promicanje inkluzije, Domu za samostalno stanovanje, centru za
odgoj i obrazovanje Čakovec)?
ZAKLJUČAK br. 117/2011.
Rad u Centru za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ smatra se radom u javnoj službi. TKU ne govori
o stažu u prosvjeti ved stažu u javnim službama. Stoga za odgovor na pitanje o tome smatra li se
staž zaposlenice stažom u prosvjeti upudujemo na komisiju za tumačenje kolektivnog ugovora za
zaposlenike u socijalnoj skrbi.
Rad u Medicinskom centru Zadar, Centru za rehabilitaciju „Zagreb“ smatra se radom u javnoj
službi. Rad u Društveno humanitarnoj organizaciji distrofičara, invalida celebralne i dječje paralize i
ostalih tjelesnih invalida županije Zadarsko-kninske – Zadar, Udruzi za promicanje inkluzije Zagreb,
Domu za samostalno stanovanje, Udruzi za promicanje inkluzije ne smatra se radom u javnoj
službi. Rad u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec smatra se radom u javnoj službi i kontinuitet
staža u javnim službama postoji od 12. 05. 2008. godine. S obzirom da Tku ne govori o stažu u
prosvjeti ved stažu u javnim službama upudujemo na komisiju za tumačenje kolektivnog ugovora za
zaposlenike u socijalnoj skrbi.
Upit 118/2011.
Koristim Zetov i HŽ –ov prijevoz koji mi omoguduje da do posla dođem najbrže. Koristim prigradski
vlak i autobus (mjesni prijevoz). Zbog raskida ugovora između HŽ-a i Zeta trebala bih se odlučiti za
jedan od ta dva prijevoza, a u tom slučaju nedu najbrže dolaziti na posao. Kako postupiti u ovoj
situaciji?
ZAKLJUČAK br. 118/2011.
Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza.
Sukladno čl. 67. st. 12. određeno je da poslodavac odlučuje o najpovoljnijem prijevozu uzimajudi u
obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz i racionalnost troškova. S obzirom da je u ovom slučaju
poslodavac prepustio zaposlenici izbor vremenski najprihvatljivijeg prijevoza zaposlenica ostvaruje
pravo na izbor najprihvatljivijeg prijevoza za nju.
Upit 119/2011.
Da li asistenti koji su zaposleni na Fakultetu u Splitu s prebivalištem u području Splitsko-Dalmatinske
županije, a poslani su od strane poslodavca na specijalističko usavršavanje u Zagreb imamo pravo na
terenski dodatak iz čl. 65. TKU-a?
ZAKLJUČAK br. 119/2011.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca (u Zagrebu) i izvan mjesta stalnog boravka, zaposlenici
ostvaruju pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povedane troškove života zbog
boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposlenicima osigurani smještaj,
prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Upit 120/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 7 km,
mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, iako mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja, međutim
na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 120/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 121/2011.
Na koji način mogu dobiti isplatu pune cijene karte, ako radim u Borovi, a putujem iz Donjeg
Miholjca. Cijena Karte na relaciji Donji Miholjac- Suhopolje je 1650 kn, a ja još imam 4 km do mjesta
rada iznad udaljenosti te relacije?
ZAKLJUČAK br. 121/2011.
Radnici koji nemaju organizirani međumjesni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak
na posao i odlazak s posla, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini
cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Dakle za
određivanje visine naknade cijene karte međumjesnog prijevoza važna je ista udaljenost
(kilometraža) od Donjeg Miholjca do Borove i cijena karte nekog drugog međumjesnog javnog
prijevoza na istom području za tu udaljenost.
Upit 122/2011. i upit 123/2011.
Stanujem u Virovitici, 15 –ak kilometara od Borove tj. mjesta u kojem radim. Na posao idem osobnim
automobilom jer međumjesni javni prijevoz nije organiziran. Udaljenost do mjesta stanovanja do
stanice međumjesnog prijevoza veda je od 1 km, iako se jedina linija koja prolazi tim međumjesnim
prijevozom ne može smatrati organiziranim javnim prijevozom. Ostvarujem naknadu za međumjesni
prijevoz. Imam li pravo i na mjesni prijevoz u Virovitici?
ZAKLJUČAK br. 122/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. S obzirom
da troškove međumjesnog prijevoza ostvarujete računajudi od spomenute stanice međumjesnog
prijevoza ista stanica se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza. Dakle za troškove
mjesnog prijevoza u Virovitici, imate pravo na troškove mjesnog prijevoza ako je on organiziran a u
slučaju ako mjesni prijevoz nije organiziran, imate pravo na naknadu troškova prijevoza koja se
utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz
organiziran s obzirom da od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza imate više od 1
km.Pravo na ovakvu naknadu troškova prijevoza na posao i s posla imaju i oni zaposlenici koji
koriste osobni automobili i sl.
ZAKLJUČAK br. 123/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 122/2011.
Upit 124/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,5 km,
mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, iako mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja, međutim
na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 124/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 125/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,5 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima više od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu
troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) više od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate više od 1 km ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 126/2011.
Stanujem u Rezovačkim Krčevinama, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od
Borove 10 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u
Rezovačkim Krčevinama, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 7 km
od mjesta stanovanja, međutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red?
Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene
mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 126/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da se prva autobusna stanica nalazi 7
km od mjesta stanovanja. Zaključujemo, za troškove mjesnog prijevoza u Rezovačkim Krčevinama,
u slučaju da je mjesni prijevoz organiziran imali biste pravo na kupnju godišnje odnosno mjesečne
karte, a u slučaju kad mjesni prijevoz nije organiziran, imate pravo na naknadu troškova prijevoza
koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj
prijevoz organiziran.
Upit 127/2011.
Stanujem u Pčelidu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 5 km,
mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Pčelidu, iako mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja?
Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene
mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 127/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 128/2011.
Stanujem u Pčelidu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 5 km,
mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Pčelidu, iako mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja?
Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene
mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 128/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 127/2011.
Upit 129/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 2,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 129/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 130/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 6,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 130/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 131/2011.
Stanujem u Milanovcu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 7,0
km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Milanovcu, jer mi
se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja (u
Virovitici),? Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na
osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 131/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima više od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu
troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) više od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate više od 1 km ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 132/2011.
Stanujem u Rezovačkim vinogradima, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od
Borove 7,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u
Rezovačkim vinogradima, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km
od mjesta stanovanja? Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran,
dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 132/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima više od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu
troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) više od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate više od 1 km ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 133/2011.
Stanujem u Naudovcu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 10,0
km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Naudovcu, jer mi
se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja ?
Međumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene
mjesečne karte jedinog prijevoznika koji postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 133/2011.
Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu
za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.članka 67., ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godišnje, ved samo mjesečne karte,
zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to
povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte.Zaposlenik
koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza, nema pravo na
naknadu troškova mjesnog prijevoza. Iz Vašeg upita proizlazi da je od mjesta Vašeg stanovanja do
autobusne stanice koja se može smatrati stanicom međumjesnog prijevoza( jer pravo na troškove
međumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do
mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno čl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice
međumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trošak mjesnog prijevoza.
Upit 134/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red?Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 134/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 135/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 135/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 136/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 136/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 137/2011.
Stanujem u Virovitici, 15 –ak kilometara od Borove tj. mjesta u kojem radim. Na posao idem osobnim
automobilom jer međumjesni javni prijevoz nije organiziran. Udaljenost do mjesta stanovanja do
stanice međumjesnog prijevoza veda je od 1 km, iako se jedina linija koja prolazi tim međumjesnim
prijevozom ne može smatrati organiziranim javnim prijevozom. Ostvarujem naknadu za međumjesni
prijevoz. Imam li pravo i na mjesni prijevoz u Virovitici?
ZAKLJUČAK br. 137/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 122/2011.
Upit 138/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 138/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 139/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 139/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 140/2011.
Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,0 km,
mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se
prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, međutim na
toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Međumjesni prijevoz dobivamo prema
pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesečne karte jedinog prijevoznika koji
postoji na našem području.
ZAKLJUČAK br. 140/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČAK br. 125/2011.
Upit 141/2011.
Objedinjeni upit naknade za mjesni i međumjesni prijevoz zaposlenika u Borovi s obzirom na mjesto
rada.
ZAKLJUČAK br. 141/2011.
Upudujemo na ZAKLJUČKE br. 120/2011. , 122/2011 i 125/2011.
Upit 142/2011.
Da li se pod pojmom cestovni put smatra kolnički put po voznoj kolničkoj traci ili i put koji se odvija i
pločnikom i podhodnikom? Da li se cestovni put odnosi na dolazak na posao pješice ili vozilom?
ZAKLJUČAK br. 142/2011.
Članak 67.
Članak 67. govori o pravo na naknadu troškova prijevoza. Sukladno samom nazivu radi se o prijevozu
prijevoznim sredstvom. Najkradi cestovni put smatra cestu (kolnik) po kojoj prijevozno sredstvo
može prometati ,a kojom radnik dolazi na mjesto rada i odlazi s mjesta rada .
Upit 143/2011.
Pravo na naknadu međumjesnog prijevoza zaposlenici koja radi u Dubrovniku, a stanuje 15 km od
Dubrovnika, u mjestu koji nema organiziran međumjesni javni prijevoz.
ZAKLJUČAK br. 143/2011.
Članak 67.
Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak i
odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troška prijevoza koji utvrđuje u visini cijene
karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. U tom smislu zaposlenik
ima pravo na naknadu visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne karte prijevoznika koji stvarno
vozi. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje
i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.
Upit 144/2011.
Pravo na naknadu troškova prijevoza zaposlenici Sveučilišta u Splitu za vrijeme specijalizacije u
Zagrebu, ako zaposlenica stanuje i putuje svakodnevno iz mjesta prebivališta (Kutina) u mjesto rada
(Zagreb).
ZAKLJUČAK br. 144/2011.
Članak 67.
Zaposlenik ima pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza u visini
stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako nije organiziran
međumjesni javni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla,
zaposlenik ima pravo na naknadu troška prijevoza koji utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog
javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Dakle ukoliko svakodnevno putujete iz mjesta
stanovanja (Kutina) u mjesto rada (Zagreb) ostvarujete pravo na naknadu međumjesnog prijevoza.
Također ostvarujete pravo i na naknadu mjesnog prijevoza u mjesto stanovanja (Kutini) ukoliko
Vam je stanica međumjesnog prijevoza udaljena više od 1000 m od mjesta stanovanja.
Upit 145/2011.
1. Da li za rad subotom i nedeljom zaposlenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza
prema visini dnevne karte jer mjesečna karta te dane ne vrijedi?
2. U Bjelovaru je ukinut gradski javni prijevoz. Ovlašteni prijevoznik i nadalje ima za
prigradska naselja utvrđenu vrijednost mjesečnih i dnevnih karata. Za radnike u
prigradskom naselju ravnatelj je utvrdio naknadu troškova prijevoza u visini cijene
mjesečne karte (345,60 kn, a za radnike ustanove na koji stanuju na području Grada
naknadu u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza grada Zagreba (290,00 kn) Da li bi
radnicima koji stanuju u gradu trebalo isplačivati naknadu prijevoznika za prigradska
naselja?
3. Koje nadležne službe provjeravaju mjesto stanovanja (boravišta/ prebivališta) radnika?
ZAKLJUČAK br. 145/2011.
Članak 67.
pravo na prijevoz
Članak 67. TKU-a
1. U dane blagdana i vikenda kada izmjesta stanovanja u mjesto rada nema organiziranog
javnog prijevoza (prijevoznici stvarno ne voze) zaposlenik ima pravo na stvarni trošak
takvog prijevoza.
2. Zaposlenici koji stanuju izvan grada Bjelovara ostvaruju pravo na naknadu međumjesnog
prijevoza. Zaposlenici koji stanuju u gradu Bjelovaru ostvaruju pravo na naknadu mjesnog
prijevoza. Najknade su pravilno određene.
3. MUP je ovlašten kontrolirati poštivanje Zakona o prebivalištu (boravištu) po prijavi
poslodavca.
Upit 146/2011.
1. Kako isplatiti trošak za djelatnika koji stanuje u Trogiru, a mjesto rada mu je u Kninu. Radi se
o udaljenosti vedoj od 100 km i djelatniku se ispladuje mjesni prijevoz Trogir-Split,
međumjesni Split-Knin i mjesni u Kninu( po cijeni organiziranog gradskog prijevoza u
Šibeniku) prema mjesečnim kartama.
2. Drugoj zaposlenici koja radi 2 dana tjedno ispladujemo dnevne karte od K. Štafilida do Splita,
Split-Knin, i u Kninu mjesni.
3. Djelatnica je 2009. Promjenila prebivalište (mjesto stanovanja), a kod poslodavca, nadležnog
Ministarstva nismo tražili suglasnost. Kako joj ispladivati putne troškove?
ZAKLJUČAK br. 146/2011.
Članak 67.
pravo na prijevoz
Članak 67. TKU-a
1. i 2.Sukladno čl. 67. naknadatroškova prijevoza na posao i s posla ako je udaljenost od
mjesta stanovanja do mjesta rada veda od 100 km ostvaruje se prema odluci
Ministarstva. Do donošenja takve odluke troškovi prijevoza ispladuju se kao da od
mjesta rada do mjesta stanovanja ima do 100 km. Stoga, sukladno čl. 67. st. 5.
zaposlenik koji stanuje u Trogiru i koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do
mjesta rada ili stanice međumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troškova
mjesnog prijevoza. Pod udaljenošdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od
mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza. Ukoliko najkradi mogudi
cestovni put do stanice međumjesnog prijevoza iznosi 1000 m ili više zaposlenik
ostvaruje pravo na mjesni prijevoz.Nadalje, zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu
međumjesnog prijevoza (Split- Knin). Zaposlenik ima pravo na isplatu troškova
prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema
cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog
prijevoza u mjestu rada (Knin) ima mogudnost korištenja mjesnog prijevoza ima pravo
na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . Pravo na naknadu troškova
prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji
ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Zaposlenicima iz upita 1. i 2. na
ovakav način se ispladuje prijevoz.
3. Zaposlenici koja je promjenila mjesto stanovanja s kojeg stvarno dolazi i odlazi s posla
ispladuju se troškovi prijevoza prema stvarnom mjestu stanovanja. Ako je stvarno
mjesto stanovanja zaposleničino prebivalište ispladuju joj se troškovi prijevoza iz
mjesta prebivališta do mjesta rada.
Upit 147/2011.
1. Ako zaposlenik koristi za dolazak i odlazak s posla međumjesni prijevoz, jer mjesni ne postoji,
a istu relaciju vozi samo jedan prijevoznik koji u svom prodajnom programu ne izdaje
mjesečne ved samo pojedinačne karte ima li zaposlenik pravo na puni iznos pojedinačne
karte za dolazak i odlazak s posla za dane koje je proveo na poslu?
2. Ako zaposlenik istog datuma navršava 30 godina radnog staža i 60 godina starosti, stječe li u
isto vrijeme pravo na isplatu jubilarne nagrade i otpremnine radi odlaska u mirovinu?
ZAKLJUČAK br. 147/2011.
Članak 67. čl.47 i čl. 69.
1. Zaposlenik ima pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza u
visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Dakle ukoliko nema
mogudnosti kupovine mjesečne karte može se koristiti pojedinačna karta javnog prijevoznika.
2. Navršetkom 30 godina radnog staža u javnim službama stječe se pravo na jubilarnu nagradu u
visini 2,50 osnovice iz čl. 69. jubilarna nagrada ispladuje se sljededeg mjeseca nakon što
zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu. Sukladno Zor-u radnik ima pravo na
opremninu.Otpremnine se ispladuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.
Upit 148/2011.
1. Kako zaposlenici koji rade više od 100 km od mjesta stanovanja može ostvariti pravo na
naknadu za troškove prijevoza?
ZAKLJUČAK br. 148/2011.
Ukoliko prema utvrđenoj udaljenosti zaposlenik ima više od 100 km od mjesta stanovnja do mjesta
rada do donošenja posebne odluke Ministarstva, zaposlenik ostvaruje pravo na troškove prijevoza
kao da od mjesta stanovanja do mjesta rada ima do 100 km.
Upit 149/2011.
Zaposlenica je otišla na porodiljni dopust 18. 04. i ostvarila pravo na punu naknadu prijevoza za 4
mjesec. Ima li poslodavac pravo zahtjevati povrat polovice sredstava za putne troškove?
ZAKLJUČAK br. 149/2011.
Naknada troškova prijevoza ispladuje se unaprijed i to najkasnijeg dana u mjesecu za idudi mjesec.
Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza ne ispladuje se u slučaju godišnjeg odmora,
porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42. dana. Obzirom da je zaposlenica odradila 18 dana 4
mjeseca i dobila punu naknadu u predhodnom mjesecu za 4 mjesec smatram da se odlazak na
obvezni rodiljni dopust trebao u trenutku isplate predvidjeti.
Upit 150/2011.
Kako primjeniti mjesto stanovanja vezano uz naknadu za troškove prijevoza ukoliko netko ima
prebivalište u Zagrebu, a boravište izvan Zagreba, te s koje činjenične osnove može ostvariti
naknadu troškova prijevoza?
ZAKLJUČAK br. 150/2011.
Kod mjesta stanovanja u smislu TKU najvažnija je činjenica istinitosti mjesta stanovanja s koje se
dolazi u mjesto rada i na koje se vrada s mjesta rada.To može biti kako adresa prebivališta tako i
adresa boravišta ili neka treda adresa.
Upit 151/2011.
Molim vas službeno tumačenje da li zaposlenici imaju pravu na isplatu putnog troška ako pješice
do radnog mjesta imaju 100 do 200 metara, (tako i dolaze na posao kroz park, preko mosta,
pruge...), a cestovnim putem od mjesta stanovanja do mjesta rada (automobilom) imaju 1
kilometar i pol (po čl. 67.st.5 TKU vaš zaključak17/11 )?
ZAKLJUČAK br. 151/2011.
Članak 67.
Članak 67. govori o pravu na naknadu troškova prijevoza. Sukladno samom nazivu radi se o
prijevozu prijevoznim sredstvom i nadoknađuje se dolazak na posao i odlazak s posla prijevoznim
sredstvom kada radnici dolaze na mjesto rada i odlaze s mjesta rada prijevoznim sredstvom.
Upit 152/2011.
U članku 67. točka 3. navodi se da radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na
1/11 cijene godišnje karte koja se ispladuje svakog mjeseca u godini.
Radnik je korisnik godišnje karte ZET i HŽ koju je dobio u prosincu 2012. Sada se traži da vrati
godišnju kartu ZET i HŽ te je prisiljen ubudude koristiti mjesečnu kartu ZET-a. koja mu se refundira u
visini 1/11 cijene godišnje karte ZET. Prijevoz HŽ mora pladati sam ili koristiti samo ZEove usluge
autobusa i tramvaju što u konačnici dovodi do puno dužeg putovanja na radno mjesto.
Bududi se u točki 3. ne spominje godišnja karta ZET ved opdenito godišnja karta zanima nas da li je
poslodavac postupio u redu onemogudivši radnicima korištenje godišnje karte ZET i HŽ, a imajudi u
vidu i točku 12. navedenog članka koji govori o vremenski najprihvatljivijem prijevozu za radnika.
ZAKLJUČAK br. 152/2011.
Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza.
Sukladno čl. 6/. st. 12. određeno je da poslodavac odlučuje o najpovoljnijem prijevozu uzimajudi u
obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz i racionalnost troškova.
Upit 153/2011.
Ako je zaposlenik izgubio pravo na naknadu troškova prijevoza (stanuje na udaljenosti manjoj od 1
km), a radi posla, odnosno skupljanja građe (u našoj ustanovi rade stručni suradnici i leksikografi)
mora odlaziti u arhive i knjižnice na području grada Zagreba, odnosno u mjestu rada, da li u tom
slučaju ima pravo na ikakvu naknadu. Poslodavac je predvidio da se u tom slučaju kupuje pojedinačna
karta (primjerice:daje se na korištenje vrijednosna karta ZET-a ) ili osobno kupuje karta i traži povrat
novca?! Da li je ovakav model naknade troškova prijevoza radi posla u mjestu rada, dozvoljen i
opravdan TKU-om?
ZAKLJUČAK br. 153/2011.
Članak 67.
Poslodavac određuje mjesto rada zaposlenicima. Prikupljanje građe za potrebe posla ne smatra se
osnovom za naknadu troškova prijevoza u smislu čl. 67. TKU-a( naknadu troškova prijevoza iz
mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto). Pladanje pojedinačnih karti za potrebe izbivanja s
radnog mjesta u svrhu rada nije predmet regulacije TKU-a.
Upit 154/2011.
Stupanjem na snagu TKU-a, poslodavac je ove godine temeljem točke 4. uskratio nekolicini
zaposlenika naknadu za prijevoz jer prema njegovoj procjeni (jedan primjer: za jednu kolegicu
izračunali su temeljem Googla, udaljenost tramvajskih stanica od posla do kude, 984 m, ili objašnjenja
poput: neka idu prečacem) udaljenost od posla i mjesta stanovanja manja je od 1 km.
1 .Pitanje: Kako tretirati ove granične slučajeve i da li se u ostatak puta pribraja i udaljenost od
tramvajske stanice do ulaznih vrata posla i obrnuto do stana? Kojom metodom mjeriti udaljenost?
Vezano uz točku 12. točke 67. poslodavac je 15-orici zaposlenika ukinuo HŽ dodatak jer postoji
alternativni prijevoz ZET-a (radi se o zapadnom dijelu grada gdje postoji mogudnost prijevoza osim
gradskih autobusa i željeznicom). Zaposlenicima je vremenski najprihvatljiviji prijevoz ZET + HŽ, a
poslodavacu radi troškova povoljniji ZET, iako su ovih 15 zaposlenika manjina u odnosu na ukupno l72
zaposlenih u ustanovi.
2.Pitanje: Da li je jači argument „vremenski najprihvatljiviji prijevoz“ za zaposlenike s obzirom da ova
grupa radi vede udaljenosti koristi dvije vrste prijevoza (tramvaj + vlak ili travamj+autobus) ili ipak
prevladava argument u korist poslodavca “racionalnost troškova“?
ZAKLJUČAK br. 154/2011.
Članak 67.
1. Ukoliko zaposlenik od mjesta stanovanja do mjesta rada najkradim mogudim cestovnim
putem ima više od 1000 m ostvaruje pravo na mjesni prijevoz. Radi se o udaljenosti vedoj od
1000 m od mjesta stanovanja (ulaza u objekt stanovanja) do mjesta rada (službenog ulaza u
ustanovu poslodavca u kojoj rade). Povjerenstvo nije nadležno propisivati metodu utvrđivanja
udaljenosti.
2. Sukladno st.12. čl.67. ako postoji više mogudnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti
odlučuje poslodavac uzimajudi u obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz za zaposlenika,
uvažavajudi racionalnost troškova. O isplati putnih troškova poslodavac donosi odluku prema
pojedinim zaposlenicima u kojoj je potrebno obrazložiti uvažavanje oba kriterija, a na koju
zaposlenici imaju pravo žalbe (zahtjeva za zaštitu prava) ukoliko smatraju da je jedno od
kriterija narušeno i mogudnost preispitivanja donesene odluke.
Upit 155/2011.
Autobusna linija međumjesnog prijevoza koju koristi zaposlenik za dolazak na posao podijeljena je na
dvije stanice. Prva stanica koju zaposlenik stvarni i koristi smatra se 1. zonom (230,00 kn mjesečna
karta). Druga stanica, koja po mjestu stanovanja odgovara mjestu (opdini) stanovanja zaposlenika iz
njegove osobne iskaznice a koju zaposlenik stvarno ne koristi , ulazi u drugu zonu (400,00 kn
mjesečna karta).
Problem nastaje iz razloga što zaposlenik stanuje na granici prve i druge zone, bliža mu je autobusna
stanica prve (jeftinije) zone koju on doista i stvarno koristi iako se adresa stanovanja nalazi u drugoj
zoni (skupljoj).
1.Kako utvrditi naknadu za prijevoz bududi zaposlenik zahtjeva isplatu za naknade za prijevoza
dolaska na posao prema mjestu (opdini) stanovanja ?
2.Što se smatra pod pojmom "stvarni trošak" prijevoza na posao prema Odredbama Kolektivog
ugovora?
ZAKLJUČAK br. 155/2011.
Članak 67.
1. Poslodavac utvrđuje stvarno mjesto stanovanja zaposlenika. U tom smislu poslodavac je
ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode (boravište, prebivalište, stvarnu adresu
koja nije prebivalište /boravište, a predstavlja stvarnu svakodnevnu adresu stanovanja s koje
zaposlenik odlazi na posao i na koju se zaposlenik vrada s posla). Sukladno stvarnom mjestu
stanovanja poslodavac ispladuje naknadu za trošak prijevoza.
2. Kolektivni ugovor koristi termin „stvarni izdaci“ u smislu određivanja prava na međumjesni
prijevoz te određuje naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni
mjesečne odnosno pojedinačne karte. Stvarni izdaci su oni koji su stvarno i učinjeni prema
cijenama javnog prijevoza.
Upit 156/2011.
Odgojni dom Ivanec ima specifičnu lokaciju i isti je dislociran i udaljen od autobusnog kolodvora
Ivanec oko dva kilometra.U gradu Ivancu nije organiziran mjesni prijevoz, ali Odgojni dom Ivanec
smješten je u neposrednoj blizini međumjesne ceste Ivanec-Prigorec za koju ovlašteni lokalni
prijevoznik ima autobusnu liniju. Na toj autobusnoj liniji su dvije autobusne stanice (jedna u Ivancu i
jedna u Prigorcu) i dva autobusna stajališta (oba u Ivancu i to jedno u centru, a jedno u blizini
Odgojnog doma). Svi zaposlenici koji ostvaruju pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza, tj.
imaju od mjesta stanovanja do mjesta rada više od jedan kilometar, dolaze na posao tom cestom, od
centra prema Prigorcu.
Ovlašteni prijevoznik u svom cjeniku ima cijenu mjesečne autobusne karte Ivanec-Prigorec i cijenu
Ivanec za Ivanec i I.ZONUI (0-5 km), za koju također izdaje mjesečnu kartu (prilog:Potvrda
Autobusnog prometa d.d. Varaždin).
Upit br.1
Obzirom na specifičnu lokaciju naše ustanove i sve gore navedeno molimo vas da nam odgovorite:
Da li zaposlenici Doma koji žive u gradu Ivancu i imaju od mjesta stanovanja do mjesta rada više od
1000 m, imaju pravo na isplatu troškova prijevoza u visini cijene mjesečne karte Ivanec odnosno
I.ZONA (0-5 km) ili u visini mjesečne autobusne karte Ivanec-Prigorec ili imaju pravo na neku drugu
isplatu troškova prijevoza i koju?
Upit br.2
Radnici koji putuju iz mjesta stanovanja u mjesto rada međumjesnim prijevozom, također imaju
više od 1000 m od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada, a sve kako je opisano u upitu br.
1, a prema TKU imaju pravo na isplatu putnih troškova – na koje troškove prijevoza imaju pravo ti
radnici.
Upit br.3.
Radnici koji u mjestu stanovanja imaju više od 1000 m od mjesta stanovanja do prve međumjesne
stanice, a također imaju više od 1000 m od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada, a sve
opisano u upitu broj 1 - na koje troškove prijevoza imaju ti radnici. Da li imaju pravo po 3 osnova
(od mjesta stanovanja do prve stanice međumjesnog prijevoza, međumjesni prijevoz i mjesni
prijevoz u mjestu rada).
Napominjemo da naša ustanova radi 24 sata cijelu godinu, te su radnici zbog specifičnosti
radnog vremena prisiljeni koristiti vlastita vozila za dolazak na posao i odlazak s posla.
ZAKLJUČAK br. 156/2011.
1. Iz Vašeg upita proizlazi da Vi nemate organiziran mjesn javni prijevoz. U tom slučaju
zaposlenici ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjesečne karte
javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.
2. Radnici koji stvarno koriste prijevoz od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada
imaju pravo na naknadu troškova tog prijevoza.
3. Ako od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza zaposlenici imaju više od
1000 m ostvaruju pravo na mjesni prijevoz. Također, ostvaruju pravo na međumjesni i
mjesni u mjestu rada ako ga stvarno i koriste.
Upit 157/2011.
Od mjesta stanovanja do mjesta rada imam 10 km i ostvarujem pravo na troškove međumjesnog
prijevoza.To je OK.A da li ostvarujem pravo na mjesni prijevoz (cipelarinu) ako mi je udaljenost od
mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza 400m,a od zadnje stanice u mjestu rada do
radnog mjesta još 700m. Pa bi to bilo ukupno 1100m. I da li se te dvije udaljenosti zbrajaju.
ZAKLJUČAK br. 157/2011.
Članak 67.
Udaljenosti se ne zbrajaju pa ne ostvarujete naknadu za mjesni prijevoz.
Upit 158/2011.
Vezano za pravo zaposlenika na naknadu za mjesni prijevoz pitanja glase:
1. Zbrajaju li se udaljenosti od mjesta stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza i od stanice
međumjesnog prijevoza do mjesta rada?
2. Ako se ove dvije udaljenosti ne zbrajaju, uzima li se tada za djelatnika povoljnija udaljenost ili je
kriterij samo udaljenost od mjesta stanovanja do najbliže stanice međumjesnog prijevoza?
ZAKLJUČAK br. 158/2011.
Članak 67.
1. Udaljenosti se ne zbrajaju.
2. Kriterij je udaljenost od mjesta stanovanja do najbliže stanice međumjesnog prijevoza.
Upit 159/2011.
Upit 145/2011. i zaključak 145/2011.
Upit 160/2011.
Da li je mogude po TKU uz adresu prebivanja koristiti 10-tak radnih dana(ovisno o mjesecu)
i adresu u blizini radnog mjesta(OB Šibenik)i shodno tomu napraviti novi manji izračun za naknadu
putnih troškova.
Razlozi zbog kojih bi želio koristiti tu mogudnost su:
1.supruga i ja radimo u smjenama
2.imamo dijete staro 3 godine-potreban baka servis
3.treninzi dvoje starije dijece
ZAKLJUČAK br. 160/2011.
Članak 67.
1. S obzirom da poslodavac donosi odluku o naknadi troškova prijevoza ne vidimo zapreke da ga
informirate o stvarnom stanju i svojoj adresi stanovanja tijekom 10- ak dana u
mjesecu.Konačnu odluku o naknadi za trošak prijevoza donosi poslodavac.
Upit 161/2011.
Članak 67. govori o tome da zaposlenik koji ima manje od 1km od mjesta stanovanja stanovanja do
mjesta rada nema pravo na naknadu troškova prijevoza. Vrijedi li to i ako je najkradi put do radnog
mjesta jednosmjerna ulica?
ZAKLJUČAK br. 161/2011.
Članak 67.
Sukladno čl. 67. st. 5. zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili
stanice međumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza. Pod
udaljenošdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od mjesta stanovanja do mjesta rada
(službenog ulaza u ustanovu). Ukoliko najkradi mogudi cestovni put bilo od mjesta rada do mjesta
stanovanja ili od mjesta stanovanja do mjesta rada iznosi 1000 m ili više zaposlenik ostvaruje
pravo na mjesni prijevoz.Radi se o naknadi za trošak prijevoza pa se nadoknađuje prometovanje
prijevoznim sredstvom najkradim mogudim cestovnim putem kroz sve ulice.
Upit 162/2011.
Radnik putuje na posao osobnim automobilom jer međumjesni i mjesni prijevoz nisu organizirani u
smislu da može redovito dodi na posao i otidi s posla.
Radnik trenutačno prima samo naknadu za međumjesni prijevoz po cijeni mjesečne karte iako taj
prijevoz nije organiziran u smislu da radnik može redovito dodi na posao i otidi s posla.
Da li u ovom slučaju radnik ima pravo i na troškove mjesnog prijevoza iako je udaljenost stanice
međumjesnog prijevoza (autobusnog kolodvora) udaljena od mjesta rada manje od 1 km, a ujedno
putuje na posao i s posla osobnim automobilom?
Ako da, da li se ta naknada računa po cijeni mjesečne karte lokalnog javnog gradskog prijevoza ili po
cijeni mjesečne karte javnog gradskog prijevoza gdje je taj prijevoz organiziran.
Lokalni autoprijevoznik ima u ponudi mjesečne karte, ali obzirom da međumjesne autobusne linije
prometuju dva do tri puta dnevno to se ne može se smatrati organiziranim javnim prijevozom.
Također, autoprijevoznik ima u ponudi i mjesečne karte za gradski prijevoz ali nema organizirana niti
jedna gradska linija.
ZAKLJUČAK br. 162/2011.
Zaključujemo da se stanica ima smatrati stanicom međumjesnog prijevoza bududi da radnik
ostvaruje pravo na naknadu međumjesnog prijevoza od predmetne stanice do mjesta rada. Ako je
mjesto stanovanja udaljeno do iste stanice međumjesnog prijevoza manje od 1 km radnik ne
ostvaruje pravo na naknadu troška mjesnog prijevoza. U mjestu rada radnik ostvaruje pravo na
naknadu troška prijevoza ako je mjesni prijevoz organiziran i ako ga radnik stvarno koristi.
Upit 163/2011.
Zaposlenica ima prijavljeno prebivalište u Čakovcu, mjesto rada joj je u Varaždinu, a u međuvremenu
je prijavila boravište u Zagrebu. Kako odrediti pravo na naknadu troškova prijevoza zaposlenici prema mjestu prebivališta ili boravišta?
ZAKLJUČAK br. 163/2011.
Članak 67.
Poslodavac je dužan odrediti naknadu troška prijevoza prema mjestu stanovanja, dakle prema
mjestu s kojeg stvarno dolazi na posao i na koje se vrada s posla. Mjesto stanovanja tako može biti
i mjesto prebivališta i mjesto boravišta,ali i neko trede stvarno mjesto stanovanja.
Upit 164/2011.
Članica sam sindikata med. sestara. Istom sam se obratila za pomod, čija me je pravnica uputila da
kontaktiram vas. Moj problem je vezan za isplatu putnih troškova. Da bih došla na posao koristim
međumjesni prijevoz(vlak), jer ne živim u mjestu u kojem radim. Pošto stanujem 500 m. od stanice
međumjesnog prijevoza, osporili su mi pravo na mjesni prijevoz po točci 5. članka 67. kol. ugovora,
iako ja sa stanice međumjesnog javnog prijevoza (u mjestu u kojem radim), do posla imam oko 2 km.
Da pojasnim- dođem vlakom u mjesto gdje radim, do posla imam još oko 2 km pješačenja. Moram
napomenuti da u tom mjestu nije osiguran mjesni prijevoz, ali radnici ostvaruju mjesni prijevoz po
točci 2. k.u.Dakle, radnici koji žive kraj te stanice na kojoj ja siđem s vlaka imaju pravo na mjesni
prijevoz, a ja ne. Pitam vas: Zašto? Ne bih li ja trebala ostvarivati pravo na isplatu putnih troškova po
točci 10. k.u.?
ZAKLJUČAK br. 164/2011.
Članak 67.
Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada ima mogudnost korištenja
mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza. Radnici koji
stanuju u mjestu u kojem se nalazi stanica međumjesnog prijevoza , a do nje (ili mjesta rada) imaju
više od 1 km s tog osnova ostavruju pravo na naknadu za putne troškove prema odredbama TKU-a.
Upit 165/2011.
Lijepo bih Vas molila da mi objasnite koja su moja prava pri ostvarenju naknade za trošak
prijevoza.Po kolektivnom ugovoru iz 2010. za radnike u javnim ustanovama ( u mojem slučaju bolnica), ja sam izgubila pravo na naknadu za mjesni javni prijevoz tzv. cipelarinu.Živim u mjestu
udaljenom 8 km od mjesta u kojem radim(od posla) .Kuda mi je udaljena od stanice međumjesnog
prijevoza 500 m pa su mi stoga temeljem čl. 67 točke 5 kolektivnog ugovora (Zaposlenik koji ima
manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice međumjesnog prijevoza , nema
pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza,)Pladaju mi mjesečnu kartu za vlak, koji stane na
željezničkoj stanici koja je udaljena oko 2 km od bolnice,Molim Vas da mi kažete da li temeljem točke
10 čl. 67 istog zakona (Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i
mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.Napominjem da radnici koji žive kraj te želj. stanice,ostvaruju tzv. cipelarinu.Ti radnici
dobivaju 360.00 kn cipelarine i mogu pješice dodi na posao,a ja dobijem 250.00 kn za kartu za vlak , s
kojega kad siđem idem istim putem kao i ovi iz mjesta ali zabadav - jer mi kažu da nemem pravo na
cipelarinu .Ima li tu logike?Onaj tko živi 2 km od posla dobije 110.00 kn više od onog tko doista
putuje. Zanima me da li se kolektivni ugovor jednako tumači i primjenjuje u svim javnim službama.
ZAKLJUČAK br. 165/2011.
Članak 67.
Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada ima mogudnost korištenja
mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza. Radnici koji
stanuju u mjestu u kojem se nalazi stanica međumjesnog prijevoza , a do nje (ili mjesta rada) imaju
više od 1 km s tog osnova ostavruju pravo na naknadu za putne troškove prema odredbama TKU-a.
Upit 166/2011.
Problem je sljededi... Moja supruga radi u osnovnoj školi u gradu Zagrebu, a od kraja veljače smo se
službeno preselili u Samobor. Donijela je svu dokumentaciju o cijeni javnog gradskog prijevoza
između Samobora i Zagreba u tajništvo škole kako je od nje bilo i traženo. U tajništvu su joj odbili
isplačivati naknadu za prijevoz. Da se razumijemo, ništa nije tražila retroaktivno iako živimo ved u
Samoboru neko vrijeme. Razlog odbijanja isplate je to što ona putuje automobilom ili nekako
drugačije. Ona putuje našim zajedničkim automobilom isključivo iz straha da ne zakasni na nastavu
zbog prometnih gužvi. Osim toga, stvarni trošak vožnje automobilom je vedi nego što košta pokaz
Samoborček-Autoturista na liniji Kladje - Zagreb + ZET. Kada se pozvala na kolektivni ugovor, gospođa
u tajništvu je rekla da je došao dopis iz neke agencije (ja joj ime ne znam) u kojemu stoji da se
naknada za prijevoz ne smije ispladivati ukoliko nije predočen dokaz o kupovini pokaza. Na zahtjev
moje supruge, taj dopis nije pokazan i dan na uvid što je vjerojatno još jedna povreda radničkih
prava. Ne razumijem skrivanje. Da stvar bude još gora, ravnatelj je donio odluku po kojoj nikome
izvan Zagreba nede biti ispladen prijevoz ako ne donese potvrdu od prijevoznika ili račun da je pokaz
kupljen. Za mene je to segregacija. Mene interesira kakve ima veze putuje li itko zaista gradskim
prijevozom ili putuje našim automobilom ili na posao leti helikopterom? Krše li se tu odredbe
kolektivnog ugovora? Ima li neka agencija, ministar, premijer/premijerka pravo mijenjati uvjete u
kolektivnom ugovoru bez pregovora sa svim stranama obuhvadenih ugovorom? Ako ima, koji je
smisao ugovora?
ZAKLJUČAK br. 166/2011.
Članak 67.
Sukladno čl. 67. st. 17. pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim
uvjetima iz čl. 67. i zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.Vaša supruga
ima pravo na naknadu troška prijevoza i ako putuje automobilom.
Upit 167/2011.
Jednak Upitu 115/2011. i zaključak 115/2011.
Upit 168/2011.
Jednak Upitu 115/2011. i zaključak 115/2011.
Upit 169/2011.
Da li se staž u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu računa kao staž u javnim službama i priznaje
u staž za jubilarnu nagradu?
ZAKLJUČAK br. 169/2011.
radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada
Članak 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez obzira na
promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne ustanove, odnosno
druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz
fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u
javnim službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i
drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom
za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu smatra se radom u javnim službama i ako je neprekidan staž ulazi u obračun za isplatu
jubilarne nagrade.
Upit 170/2011.
Da li se staž ostvaren u dječjem vrtidu računa kao staž u javnim službama i priznaje u staž za jubilarnu
nagradu?
ZAKLJUČAK br. 170/2011.
Članak 47. TKU-a vezano za čl. 69. TKU-a
Jubilarna nagrada ispladuje se za neprekinuti rad u javnoj službi. Pod pojmom javne službe
podrazumjevaju se javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu,
HZMO-u, HZZZ i HZZO i javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju iz HZZo-a kako je
propisano Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome neprekinuti rad u prijašnjim
organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji
smatraju javnim službama , smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu
nagradu. Slijedom navedenog rad u dječjem vrtidu ne smatra se neprekidnim radom u javnim
službama te se ne uračunava u neprekidni rad u javnim službama u smislu ostvarenja prava na
jubilarnu nagradu.
Upit 171/2011.
Da li se staž ostvaren u Naučnoj biblioteci Pula koja je danas Sveučilišna knjižnica računa kao staž u
javnim službama i priznaje u staž za jubilarnu nagradu?
ZAKLJUČAK br. 171/2011.
Članak 47. TKU-a vezano za čl. 69. TKU-a
Jubilarna nagrada ispladuje se za neprekinuti rad u javnoj službi. Pod pojmom javne službe
podrazumjevaju se javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju u državnom proračunu,
HZMO-u, HZZZ i HZZO i javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju iz HZZo-a kako je
propisano Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome neprekinuti rad u prijašnjim
organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji
smatraju javnim službama , smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu
nagradu. Slijedom navedenog rad u Naučnoj biblioteci Pula smatra se neprekidnim radom u
javnim službama te se uračunava u neprekidni rad u javnim službama u smislu ostvarenja prava na
jubilarnu nagradu.
Upit 172/2011.
Da li se staž ostvaren u dječjem vrtidu računa kao staž u javnim službama i priznaje u staž za jubilarnu
nagradu?
ZAKLJUČAK br. 172/2011.
Članak 47. TKU-a vezano za čl. 69. TKU-a
Povjerenstvo ostaje kod svog zaključka ZAKLJUČAK br. 51/2011.
Upit 173/2011.
Da li je sistematski pregled iz čl. 74. TKU-a dužno financirati Ministarstvo ili se financira iz naših
materijalnih sredstava CZSS-a Zlatar Bistrica?
ZAKLJUČAK br. 173/2011.
Članak 1. TKU-a
Ugovorne strane kolektivnog ugovora (dakle Vlada RH i sindikati javnih službi) preuzimaju prava i
obveze potpisom kolektivnog ugovora. Sredstva za izvršenje kolektivnog ugovora Vlada RH dužna
je osigurati i isplatiti iz državnog proračuna. Isto se odnosi na sistematski pregled.
Upit 174/2011.
Da li je se plada uvedava za 8% sukladno čl. 54. St. 2. TKU-a za osobu koja je završila poslijediplomski
studij iz Socijalne psihijatrije i sociopatologije i koja je stekla stručni naziv magištra socijalne
psihijatrije i sociopatologije?
ZAKLJUČAK br. 174/2011.
Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su
završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti. Navedeno pravo ne
ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije.
Upit 175/2011.
1. Ostvaruju li pravo na naknadu troškova prijevoza djelatnici koji stanuju zračnom linijom
manje od 1000 metara, jer ako tumačenjem kolektivnog ugovora najmanji mogudi cestovni
put od mjesta stanovanja do mjesta rada u tom slučaju prelazi tih 1000 metara?
2. Da li oni u tom slučaju ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza?
ZAKLJUČAK br. 175/2011.
Članak 67. TKU
1.
2.
Sukladno čl. 67. st. 5. zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta
rada ili stanice međumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troškova mjesnog
prijevoza. Pod udaljenošdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od mjesta
stanovanja do mjesta rada (službenog ulaza u ustanovu).Kao kriterij se uzima cestovni put
bududi da se radi o naknadi troškova prijevoza, a ne zračna linija.
Ukoliko od mjesta stanovanja do mjesta rada zaposlenici imaju 1000 m ili više najkradeg
mogudeg cestovnog puta ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza.
Upit 176/2011.
1. Da li može voditelj odjela koji ujedno radi plan rada (mjesečni) uzimati slobodne dane
zaposlenicima na način da ih stavlja da rade 3 sata na dan, a ostatak od pola dana izuzima od
slobodnih dana. Pa tako ako zaposlenik radi dva dana po tri sata uzima im jedan slobodan
dan. Ako djelatnik u roku od 4 mjeseca ostvari 10 slobodnih dana, a slobodne dane ne
iskoristi jer mu ih poslodavac ne da, dali mu poslodavac mora dati dan za 1,5 dana nakon
isteka 4 mjeseca.
ZAKLJUČAK br. 176/2011.
Temeljni kolektivni ugovor ne predviđa i ne poznaje institut slobodnih dana. Petodnevni
tjedni raspored raspoređen je, u pravilu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove i rad
u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima može se odrediti drukčiji
dnevni ili tjedni raspored. Sukladno istom poseban granski kolektivni ugovor može
poznavati navedeni institut pa ovaj upit proslijeđujemo nadležnoj Komisije za tumačenje
Kolektivnog ugovora u socijalnoj skrbi.
Upit 177/2011.
1. Ako zaposlenik škole ide na službeno putovanje (upuden od strane poslodavca) na dane
tjednog odmora (sub. i ned.) da li ima pravo naknadno koristiti slobodan dan prema čl. 37.
TKU-a? Da li zaposleniku pripada uvedanje plade za rad subotom 25% i rad nedjeljom 35%
prema čl. 54. st. 1.?
ZAKLJUČAK br. 177/2011.
Članak 37., 54. i 64.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog
odmora su u pravilu subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan
tjednog odmora ( odlazak na službeni put) osigurava mu se korištenje neiskorištenog
tjednog odmora tijekom slijededeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može
koristiti na navedeni način, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca s tim da se
zaposleniku mora osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 dana
neprekidnog rada. Ukoliko zaposlenik radi u dane tjednog odmora pripada mu pravo na
naknadu plade za rad subotom i nedjeljom.Isti upit proslijeđujemo Komisiji za tumačenje
granskog kolektivnog ugovora(u osnovnim školama) radi odgovora na pitanje o uvedanju
plade za rad subotom i nedjeljom.
Upit 178/2011.
1. Kose li se dežurstva subotom i nedjeljom s odredbom kolektivnog ugovora o 48 satnom
dnevnom odmoru ukoliko ona ulaze u prekovremeni rad?
2. Kako se tumače 4 tjedna minimalnog trajanja godišnjeg odmora? Ako su dani tjednog
odmora u pravilu subota i nedjelja, a dani tjednog odmora se ne uračunavaju u trajanje
godišnjeg odmora, znači li to da javni službenici imaju minimalno 28 dana go-a?
ZAKLJUČAK br. 178/2011.
Članak 37. i 38.
1. Petodnevni tjedni raspored raspoređen je, u pravilu, od ponedjeljka do petka. Za posebne
poslove i rad u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima može se
odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Svaki
sat iznad 40 sati tjedno ulazi i plada se kao prekovremeni rad sukladno odredbama Zakona
o radu. Tjedni odmor od 48 sati sukladno kolektivnom ugovoru poslodavac je dužan
osigurati i nakon eventualnog prekovremenog rada na način da se korištenje
neiskorištenog tjednog odmora osigura tijekom slijededeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi
potrebe posla ne može koristiti na navedeni način, može se koristiti naknadno prema odluci
poslodavca s tim da se zaposleniku mora osigurati korištenje neiskorištenog tjednog
odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Prekovremeni rad i tjedni odmor se međusobno
ne kose.
2. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg
odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti. Ukupno trajanje
godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkradeg trajanja toga odmora utvrđenog
Zakonom o radu, niti više od 30 radnih dana. Zakon o radu govori o četri tjedna najkradeg
godišnjeg odmora.Potrebno je postupiti tako da se na 18 dana prvo dodaju dodatni dani
predviđeni granskim kolektivnim ugovorima. Ukoliko je taj broj manji od puna četri tjedna
(tjedan iznosi 7 dana), zaposlenik ostvaruje godišnji odmor u vremenu od 4 tjedna.
Upit 179/2011.
1. Pripada li ravnatelju osnovne škole kojem poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom
redovito otkazuje ugovor o radu pravo na otpremninu i ukoliko da, priznaje li mu se pravo na
otpremninu sukladno Zakonu o radu ili nekom drugom propisu i kojem?
ZAKLJUČAK br. 179/2011.
Članak 48.
1. Ravnatelju osnovne škole kojem poslodavac redovito otkazuje pripada pravo na
otpremninu sukladno opdim propisima, dakle prema odredbama Zakona o radu (NN
149/09)
Upit 180/2011.
1. Poljoprivredni fakultet u Osijeku mi je umanjio minuli rad sa 26 godine na 22 godine, uz
njihovo obrazloženje „da te 4 godine umanjuju jer je to bio rad na radnim mjestima na
kojima sam ja imao benificirani radni staž-otežani radni uvjeti rada i da taj benificirani
radni staž mi se priznaje po odlasku u mirovinu „ što je apsurdno po meni jer su to godine
staža koje sam ja zaradio radedi u drugim poduzedima i ostvario tih 26 godina minulog rada
uz stvarni rad i zakonski mi to pravo pripada sve dok sam u radnom odnosu!!!???. Problem
je vjerojatno nastao na mom fakultetu što se do sada nisu susreli sa djelatnikom koji ima
takav benificirani radni staž i našli su neki način da mi to pravo oduzmu bez ikakve pisane
obavijesti i pismenog obrazloženja. Benificirani radni staž ostvaren je u MORH-u i HŽ-u. Da li
mi se benificirani radni staž uračunava pri obračunu plade u smislu radnog staža?
ZAKLJUČAK br. 180/2011.
Članak 51. vezano uz članak 47. TKU-a
Staž osiguranja s povedanim trajanjem je prema posebnim propisima relevantan za
stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja Staž osiguranja s povedanim trajanjem ne
smatra se radnim stažem u javnim službama temeljem čl. 51. St. 2. TKU-a.
Upit 181/2011.
Da li zaposlenik koji je završio poslijediplomski stručni studij (sveučilišni specijalist) ostvaruje pravo na
na uvedanje plade od 8% temeljem čl. 54. TKU-a?
ZAKLJUČAK br. 181/2011.
Članak 54.
Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su
završili poslijediplomski znanstveni studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno
poslijediplomski umjetnički studij i stekli akademski stupanj magistra umjetnosti. Navedeno pravo
ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije.
Upit 182/2011.
Da li zaposlenik koji je završio poslijediplomski stručni studij javnog zdravstva ostvaruje pravo na na
uvedanje plade od 8% temeljem čl. 54. TKU-a?
ZAKLJUČAK br. 182/2011.
Članak 54.
Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su
završili poslijediplomski znanstveni studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno
poslijediplomski umjetnički studij i stekli akademski stupanj magistra umjetnosti. Navedeno pravo
ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke (stručne) studije.
Upit 183/2011.
Da li zaposlenici koji rade 1 tjedan 4 dana u tjednu u drugoj smjeni, a drugi tjedan 4 dana u tjednu u
prvoj, a jedan dan u drugoj smjeni ostvaruju pravo na naknadu za smjenski rad?
ZAKLJUČAK br. 183/2011.
Članak 54.
Tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj smjeni smatra
se smjenskim radom na tjednoj osnovi te zaposleniku pripada pravo na uvedanje plade za rad u
drugoj smjeni. Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četri dana u
prvoj smjeni ne smatra se smjenskim radom. Ukoliko i u preostala dva tjedna zaposlenici mjenjanju
smjene ili naizmjenično obavljaju poslova u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca pripada
im nakanda za smjenski rad.Naknada za smjenski rad pripada zaposleniku za rad u drugoj smjeni.
Upit 184/2011.
Zanima me da li zaposlenik koji radi od 01.09.2010. u Osnovnoj školi ima pravo iskoristiti razmjerni
dio godišnjeg odmora u 2011. godini za 2010. godinu, bududi da u 2010. godini nije iskoristio ni jedan
dan razmjernog dijela godišnjeg odmora?
Da li ima pravo i na isplatu regresa?
Te da li mora razmjerni dio godišnjeg odmora iskoristiti odjednom, do 30.06.2011.?
ZAKLJUČAK br. 184/2011.
Članak 38 i 60.
Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nužno da godišnji odmor koristi u cijelosti, ved na
isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godišnjeg odmora za tekudu godinu. Regres se
ispladuje jednokratno najviše jednom godišnje do kraja lipnja tekude godine, a zaposlenicima koji
se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme na poslu, regres se ispladuje
najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Pravo na regres vezano je uz
stvarno korištenje godišnjeg odmora, a ne uz samo postojanje prava na godišnji odmor.Osoba
koja koristi i razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje pravo na regres. Osoba puni godišnji
odmor nakon što ga stekne može iskoristiti do 30. 06. 2011.
Upit 185/2011.
Medicinska sestra koristila je porodiljni dopust tijekom cijele 2010. godine te je koristila godišnji
odmor ostvaren za 2010. godinu i to početkom ove 2011. godine. Da li joj poslodavac mora isplatiti
regres za navedeni godišnji odmor koji je u cijelosti koristila ove godine te da li de imati pravo na
drugi regres koji se ima isplatiti za godišnji odmor ostvaren u ovoj godini, obzirom TKU sadrži
odredbu da se “Regres ispladuje jednokratno najviše jednom godišnje…”.
ZAKLJUČAK br. 185/2011.
Članak 60.
Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nužno da godišnji odmor koristi u cijelosti, ved na
isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godišnjeg odmora za tekudu godinu. Regres se
ispladuje jednokratno najviše jednom godišnje do kraja lipnja tekude godine, a zaposlenicima koji
se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme na poslu, regres se ispladuje
najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Pravo na regres vezano je uz
stvarno korištenje godišnjeg odmora, a ne uz samo postojanje prava na godišnji odmor.
Upit 186/2011.
Na bolovanju sam od 1.9. 2009. Rješenje od HZMO-a o pravu na invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad dobio sam 17. 1. 2011.. U 2010. primio sam jednokratnu pomod.
Imam li temeljem čl.63. st.1 I 2. pravo na pomod za 2009. Godinu, pravo na pomod za 2010. Godinu I
pravo na pomod za 2011. godinu? Imam li pravo na još neka novčana davanja nakon nastanka
profesionalne nesposobnosti za rad I odlaska u invalidsku mirovinu.
Ravnateljica doma (ne znam pouzdano) je odlučila isplatiti svim djelatnicima 2 regesa u 2010. godini
(u lipnju i srpnju po 1250 kn). Ja nisam dobio srpanjski regres jer mi je objašnjeno da sam na
bolovanju. Može li poslodavac taj regres proglasiti nagradom I isplatiti mi ga? Imam li pravo na taj
dodatni regres ili nemam jer nisam koristio godišnji odmor?
Kolikoa je visina otpremnine za 19 godina staža u javnim službama?
ZAKLJUČAK br. 186/2011.
Članak 63., 60. i 69.
1. Sukladno Vašem upitu procijenjujemo da ste tijekom 2010 primili jednokratnu pomod zbog
bolovanja dužeg od 90. Dana. U 2009. godini u slučaju da ste imali kontinuiranih 90 dana
bolovanja ostvarivali ste pravo na pomod za tu godinu zbog bolovanja dužeg od 90 dana.
Nije nam poznato da li ste postavili zahtjev i bili odbijeni pa o tome ne zaključujemo.
Sukladno odredbama Zor-a sva potraživanja iz radnih odnosa zastaruju u roku od 3 godine
od dana nastanka prava. Ukoliko i u 2011. godini imate kontinuirano bolovanje duže od 90
dana imate pravo na pomod u visini jedne proračunske osnovice. Dani provedeni na
bolovanju u 2010. nakon isteka pune godine dana bolovanja u 2010 godini, dakle od 02. 10.
2011. godine uzimaju u obzir za izračun 90 dana za ostvarivanje prava na pomod u 2011.
Godini.Također nakon nastanka teške invalidnosti temeljem pravomodnog rješenja o
profesionalnoj nesposobnosti zza rad ostvarujete pravo na pomod u visini jedne
proračunske osnovice.
2. Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nužno da godišnji odmor koristi u
cijelosti, ved na isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godišnjeg odmora za tekudu
godinu. Regres se ispladuje jednokratno najviše jednom godišnje do kraja lipnja tekude
godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme
na poslu, regres se ispladuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Pravo na regres vezano je uz stvarno korištenje godišnjeg odmora, a ne uz samo postojanje
prava na godišnji odmor. Dakle prema odredbama TKU-a regres se ispladuje jednokratno i u
trenutku korištenja godišnjeg odmora.
3. Zaposleniku otpremninu računa poslodavac sukladno poreznim i drugim propisima.
Povjerenstvo nije nadležno obračunavati visinu otpremnine.
Upit 187/2011.
Da li zaposlenica ostvaruje pravo na pomod u slučaju kad je utvrđeno 100-tno tjelesno oštedenje
njena supruga?
ZAKLJUČAK br. 187/2011.
Članak 60.
Da bi zaposlenik ostvario pravo na pood u slučaju nastanka teške invalidnosti zaposlenika, malodobne
djece ili supružnika potrebno je dostaviti pravomodno rješenje o opdoj ili profesionalnoj nesposobnosti
za rad. Ukoliko suprug zaposlenice posjeduje jedno od navedena dva rješenja, zaposlenica ostvaruje
pravo na pomod iz čl. 60. TKU-a.
Upit 188/2011.
1. Zaposleniku je odobren službeni put javnim prijevozom. Prilikom povratka zaposlenik je uz
putni nalog priložio potvrdu (a ne kartu) o cijeni koštanja karte javnog prijevoza iako je na put
išao osobnim automobilom.Može li se u tom slučaju priznati potvrda o cijeni koštanja karte
javnog prijevoza?
2. Na koji način isplatiti mjesečnu naknadu za prijevoz na posao zaposlenicima koji stanuju na
udaljenosti vedoj od 100 km? Moramo li tim zaposlenicima izdavati putne naloge prilikom
dolaska na posao (dolaze dva puta tjedno) iz razloga što ne postoji mogudnost izdavanja
potvrde o cijeni mjesečne karte, ved samo potvrde o cijeni pojedinačne karte? Ako ti
zaposlenici ne trebaju putni nalog za dolazak na posao, može li im se isplatiti naknada za
prijevoz samo na temelju potvrde o cijeni pojedinačne karte ili zaposlenici moraju priložiti R-1
račun za kupljenu kartu javnog prijevoza (koji im se tada ispladuje na blagajni Fakulteta)?
ZAKLJUČAK br. 188/2011.
Članak 67.
1. Ukoliko je zaposleniku odobren službeni put javnim prijevozom priznaju mu se troškovi prema
potvrdi o cijeni karte tog javnog prijevoza. S obzirom da nije upuden na službeni put privatnim
automobilom ne nadoknađuju mu se troškovi korištenja privatnog automobila u službene
svrhe sukladno čl. 68. TKU-a
2. U slučaju udaljenosti mjesta stanovanja zaposlenika od mjesta rada vedoj od 100 km
naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se
posebnom odlukom Ministarstva. Ako nema odluke Ministarstva zaposlenik sve do
donošenja predmetne odluke ima pravo na troškove prijevoza kao da od mjesta stanovanja
do mjesta rada ima do 100 km. Razlika de se utvrditi odlukom Ministarstva. Zaposlenik ima
pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnog prijevoza u visini stvarnih
izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.Dakle ukoliko nema mogudnosti
kupovine mjesečne karte može se koristiti pojedinačna karta javnog prijevoznika.
Upit 189/2011.
Molim Vas odgovor, koji % inozemnih dnevnica treba isplatiti radniku prilikom službenog putovanja u
inozemstvo radi se o Javnoj ustanovi, kada organizator (međunarodna organizacija)pokriva troškove
prijevoza, smještaja i prehrane ? Prema Kolektivnom ugovoru isplata bi bila 50% iznosa dnevnice, ali
nije definirano da li se radi o neto ili bruto iznosu? „Dnevnica za putne troškove u inozemstvo
obračunava se na način kao što to pripada zaposlenima u državnoj upravi“ Na sjednici Zajedničke
komisije za tumačenje odredaba i pradenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, održane 20.05.2009. godine, pod toč. D: - umanjenje dnevnice za službena putovanja u
inozemstvo.„Umanjenje dnevnice iz čl. 55. st. 3. Kolektivnog ugovora (ako je službeniku i
namješteniku osigurana odgovarajuda dnevna prehrana) donosi se na sve dnevnice iz st. 2. istog
članka, dakle i na dnevnice za službena putovanja u RH i na dnevnice za službena putovanja u
inozemstvoKolektivni ugovor za službenike i namještenike NN 93/2008, čl. 55. st. 3.„Ukoliko je
službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuda dnevna prehrana, isplatiti de mu se 50% iznosa
dnevnica iz st. 2. ovog članaka koji kaže …za službena putovanja u inozemstvo dnevnica se ispladuje u
visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se
financiraju iz sredstava Državnog proračuna (NN 8/2006).
ZAKLJUČAK br. 189/2011.
Članak 64.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kako to pripada zaposlenim u
državnoj upravi.Naknada za dnevnicu utvrđena je u neto iznosu s napomenom da Komisija nije
ovlaštena tumačiti porezne propise.
Upit 190/2011.
Molim Vas odgovor, kako da isplatimo dnevnice radi službenog putovanja u inozemstvo učiteljima
kojima su pladeni svi troškovi?
ZAKLJUČAK br. 190/2011.
Članak 64.
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kako to pripada zaposlenim u
državnoj upravi. Naknada za dnevnicu u kolektivnom ugovoru utvrđena je u neto iznosu s
napomenom da Komisija nije ovlaštena tumačiti porezne propise.
Upit 191/2011.
Molimo da nam pojasnite Vaše tumačenje na upit broj 3. ovog Centra, bududi da iz Vašeg Zaključka
65/2011 ne možemo utvrditi da li radnica koja stanuje u Biogradu na Moru, a upudena je iz mjesta
stanovanja na službeno putovanje u Zadar, ima pravo na isplatu dnevnice, bududi da su
podaci nekolicine ustanova o udaljenosti između ova dva grada različiti (od 29 do 31km).
Kao primjer navodimo da CZSS Biograd na Moru svojim radnicima ispladuje dnevnice za isto službeno
putovanje.
ZAKLJUČAK br. 191/2011.
Članak 64.
Dnevnica pripada zaposlenicima koji su upudeni na službeni put. TKU-a ne propisuje kao uvjet za
ostvarivanje prava na dnevnicu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta na koje je osoba upudena
na službeni put.
Upit 192/2011.
Molimo da nam preispitate zaključak 54/2011.
ZAKLJUČAK br. 192/2011.
Članak 64.
Povjerenstvo ostaje pri zaključku 54/2011.
Upit 193/2011.
Ima li radnik pravo na isplatu troškova prijevoza na posao i s posla na način da dva dana u tjednu
putuje na relaciji Makarska –Sinj, a dva dana na relaciji Trilj-Sinj?
ZAKLJUČAK br. 193/2011.
Članak 67.
U utvrđivanju prava na naknadu troškova prijevoza najvažnija je činjenica istinitosti prijavljenih
podataka dolaska i odlaska s posla. Radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza od
mjesta stanovanja ( dakle od mjesta od kojeg radnik zaista putuje na posao i s posla).
Tanja Malinac
Mirela Matijevid Erceg
Vesna Lasinger-Šojer
Vlasta Šimeg Grgid
Gordana Majcen
Dražen Managid

Download Report