zapisnik 5. sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje

ZAPISNIK 5. SJEDNICE
ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE
TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U
JAVNIM SLUŽBAMA
Krešimirov trg 2, četvrtak 13. listopad 2011. godine, 12:00 h
Povjerenstvo za tumačenje TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama u
sastavu:
1. Tanja Malinac– član (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa)
2. Jadranka Pavković –zamjena u svojstvu člana (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi)
3. Irena Bobovčan –član (Ministarstvo kulture)
4. Mirela Matijević Erceg - zamjena u svojstvu člana (Nezavisni sindikata zaposlenih u
srednjim školama)
5. Vlasta Šimeg Grgić – član (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja)
6. Dražen Managić – član (Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske)
održalo je četvrt sjednicu s slijedećim dnevnim redom:
1.
Verifikacija zapisnika s 4. sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a
2.
Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a
3.
Razno
Ad.1. Verifikacija zapisnika s 3. sjednice Povjerenstva za tumačenje TKU-a
Povjerenstvo je verificiralo zapisnik s četvrte sjednice Povjerenstva koja je završila 14. 07.
2011. godine.
Ad. 2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi TKU-a
Upit 248/2011.
U mojoj školi došlo je do pojave tehnološkog viška.Gospođa T.T: vraćena je na posao nakon
što je dobila sud sa školom, ali se nalazi na bolovanju. Drugi djelatnik M.K. je stariji profesor
koji dugo radi u školi. Može li se T.T: proglasiti tehnološkim viškom dok je na bolovanju ili je
M.K: tehnološki višak. Moram li ravnatelju dati suglasnost kood proglašenja tehnološkog
viška?
Zbrinjavanje viška radnika
ZAKLJUČAK br. 248/2011.
TKU-a ne sadrži odredbe o zbrinjavanju viška radnika. Ista materija je predmet
regulacije Zakona o radu. Stoga Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti predmetni upit.
Upit 249/2011.
Žena i ja smo zaposleni u školstvu. Ona u srednjoj školi ja na fakultetu. Trebamo dobiti
dijete. Da li oba dvoje imamo pravo na naknadu od 1663 kn ili samo jedno?
dar za rođenje djeteta
ZAKLJUČAK br. 249/2011.
TKU-a ne sadrži odredbe o daru za rođenje djeteta. Stoga Povjerenstvo nije ovlašteno
tumačiti predmetni upit.
Upit 250/2011.
I.
U našoj ustanovi raspored radnog tjedna je određen u petodnevnom radnom tjednu,
od ponedjeljka do petka. Subote i nedjelje tim radnicima se ne uračunavaju u trajanje
g.o.-a. Dvojci radnika i subota je određena kao radni dan, a tijekom ljetnih mjeseci, od
svibnja do rujna, rade i nedjeljom, a ponedjeljak im je neradni dan. Je li se i u odnosu
na te radnike može primjeniti odredba našeg pravilnika o radu koja određuje da se
subote i nedjelje ne uračunavaju u dane godišnjeg odmora?
ZAKLJUČAK br. 250/2011.
Radni tjedan, tjedni odmor, dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor
čl. 32., 37., 39. TKU-a
TKU određuje da je tjedno radno vrijeme raspoređeno u pet dana u tjednu. Petodnevni
radni tjedan raspoređen je u pravilu od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove i rad
u nepunom vremenu granskim kolektivnim ugovorima može se odrediti drugačiji
dnevni ili tjedni raspored. Sukladno takvom rasporedu osiguravaju se i dani tjednog
odmora od 48 sati neprekidno. Tjedni odmor prema TKU-u predstavljaju dani subote i
nedjelje. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora ,
osigurava mu se korištenje neiskorištenog odmora tijekom slijedećeg tjedna. Pri
utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora ( u
pravilu subota ili nedjelja) te blagdani i neradni dani. Smatramo da se radnicima iz
Vašeg upita sukladno TKU u dane godišnjeg odmora ne uračunavaju dani tjednog
odmora ( subota ili nedjelja, odnosno neki drugi dani ako je granskim kolektivnim
ugovorom određen drugačiji tjedni raspored, a time i pravo na tjedni odmor.
Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti odredbe Pravilnika o radu Vaše ustanove.
Upit 251/2011.
Zakon o radu u čl. 48. st. 7. određuje da rad radnika u noćnom radu može trajati duže od 8
sati, ali ne duže od 12 sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom.
ČL. 36. TKU- a određuje pravo na dnevni odmor radnika od 12 sati neprekidno i određuje da
radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile ili potrebe
medicinske, socijalne, veterinarske ili slične intervencije. Naša ustanova ima organiziran rad
kroz cijelu godinu 24 sata dnevno. Rad je organiziran u smjenama, a dnevno radno vrijeme
traje 8 sati tjedno. Međutim rad u noćnoj smjeni trebao bi trajati duže od 8 sati, zbog
organizacije rada, ali kraće od 12 sati, točno 9 sati i 30 min. Možemo li u našoj ustanovi
napraviti takvu organizaciju i raspored rada?
noćni rad
ZAKLJUČAK br. 251/2011.
TKU ne sadrži odredbu kojom bi bila ugovorena mogućnost rada u noćnoj smjeni duže
od 8, a kraće od 12 h. S obzirom da se radi o djelatnosti socijalne skrbi mogućnost
organizacije noćnog rada u smjenama dužim od 8, a kraćim od 12 h može biti
propisana odredbama granskog kolektivnog ugovora za socijalnu skrb pa predmetni
upit proslijeđujemo nadležnom Povjerenstvu na postupanje.
Upit 252/2011.
Da li je početna doljnja granica za izračunavanje broja dana godišnjeg odmora 18 ili 20
dana?
godišnji odmor
ZAKLJUČAK br. 252/2011.
čl. 38..
Temeljem čl. 38. TKU trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana
dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima
djelatnosti, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od
najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 30 radnih
dana. Dakle, ukoliko kolektivni ugovori djelatnosti ne predviđaju kriterije dodatnih
dana za određene skupine zaposlenike, ukupno trajanje godišnjeg odmora za iste
zaposlenike ne može trajati manje od najkraćeg trajanja tog odmora utvrđenog
Zakonom o radu.
Upit 253/2011.
Naša djelatnica I. T. raspoređena je na obavljanje poslova spremačice u OŠ . U Derventi,
odakle se je 1997. godine preselila u Zagreb, završila je srednju školu i stekla zvanje
upravno-administrativnog tehničara. Budući se nije mogla zaposliti na radnom mjestu
odgovarajuće svojoj stručnoj spremi, zaposlila se na radnom mjestu pomoćni obućar u
tvornici obuće Derventa i ostvarila ukupni staž u trajanju od 4 godine 9 mjeseci i 9 dana.
Prije preseljenja iz Dervente u Zagreb radila je na raznim poslovima te je od 23.3.2010.
godine zasnovala radni odnos u OŠ.
Pri iskazivanju radnog staža za Upravu za financije MZOŠ dosad smo iskazali samo radni
staž ostvaren u Hrvatskoj, dijelom i zbog okolnosti što nam je prvu radnu knjižicu koju je
ishodila u Derventi, tek nedavno donijela na uvid.
Molim Vas za uputu kako postupiti pri obračunu staža ostvarenog u BIH. Da li se on ubraja u
ukupni radni staž tek trenutkom ostvarivanja prava na mirovinu, budući da je ostvaren u
inozemstvu?
plaća
ZAKLJUČAK br. 253/2011.
čl. 51. TKU-a
Upućujemo na izvod iz ZAKLJUČAKA br. 59/2011.
Radni staž u inozemstvu priznat i upisan u radnu knjižicu ako je ujedno i rad u
odgovarajućoj struci i spremi zaposlenice relevantan je za ostvarivanje prava na
uvećanje plaće od 0,5. za svaku navršenu godinu staža.
Upit 254/2011.
Da li se sukladno čl. 51. St.2. uvećanje plaće za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog
staža dan rada u nepunom radnom vremenu od npr. 4 sata treba smatrati danom
ostvarenim u punoj satnici u odnosu na uvećanje plaće od 0,5%? Ili se prilikom obračuna
zbrajaju nepune satnice?
ZAKLJUČAK br. 254/2011.
plaća
čl.51. TKU-a
Za stjecanje prava zaposlenika na uvećanje plaće od 0,5 % za svaku navršenu godinu
radnog staža zaposlenik mora ostvariti punu godinu radnog staža prema relevantnim
propisima. U tom smislu potrebno je zbrajati stvarne sate odrađene u nepunom
radnom vremenu.
Upit 255/2011.
1. Što se smatra, a što se ne smatra radnim stažom za primjenu čl. 51. st. 2. radni staž
obrtnika upisan u radnu knjižicu?
2. Pripada li pravo na naknadu troškova prijevoza radnici u slučaju bolovanja do 42
dana zbog komplikacija u trudnoći?
3. Koje sate treba obračunati kao rad u poslijepodnevnoj smjeni ako jutarnja traje od 715h, a poslijepodnevna od 13-21h?
ZAKLJUČAK br. 255/2011.
plaća, pravo na prijevoz, smjenski rad
čl. 51., 67. i 54. TKU-a
Čl. 51. TKU-a
1. Mirovinski staž je relevantan za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja.
Razdoblje u kojem je zaposlenik bio obrtnik, ulazi mu u mirovinski staž, a ne u
radni staž sukladno odredbama TKU-a. Staž ostvaren u javnim službama
relevantan je za izračun osnovne plaće kao i konvalidirani radni staž te radni
staž ostvaren u inozemstvu odgovarajuće struke i spreme.
2. Naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza ne isplaćuje se u slučaju
godišnjeg odmora, rodiljnog(roditeljskog) dopusta i bolovanja (s bilo koje
osnove) nakon 42 dana.
3. Naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni
u vašoj ustanovi od 13h -21h.
Upit 256/2011.
Da li radnici koji rade na blagdan, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa,
pored prava na uvećanu plaću ostvaruju pravo i na slobodan dan?
ZAKLJUČAK br. 256/2011.
tjedni odmor, uvećanje plaće
čl. 54., 37. TKU-a
Članak 54. TKU-a
Za rad u dane blagdana, neradnih dana utrvđenih zakonom i na dan Uskrsa zaposlenik
ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Ukoliko neki od tih dana pada na dan tjednog
odmora zaposlenika, temeljem čl. 37. potrebno je osigurati korištenje neiskorištenog
tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna odnosno ukoliko zbog potrebe posla nije
moguće takvo korištenje, prema odluci poslodavca. U svakom slučaju mora se
osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.
Upit 257/2011.
Naša članica med. sestra našla se u situaciji da od 01.07.2011.radi 4 dana poslije podne a
jedan dan kroz jutro.Molim Vas da obrazložite razlog neplaćanja smjenskog rada s obzirom
da od pet radnih dana 4 dana radi POSLIJEPODNE.
ZAKLJUČAK br. 257/2011.
smjenski rad
Čl. 54. st. 4. I 5.
Tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj
smjeni smatra se smjenskim radom na tjednoj osnovi te zaposleniku pripada pravo na
uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni.
Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četri dana u prvoj
smjeni ne smatra se smjenskim radom. Međutim, ako naizmjenično obavlja poslove u
prvoj i drugoj smjeni tijekom mjeseca ostvaruje pravo na smjenski rad.
Upit 258/2011.
Da li se za završeni specijalistički studij ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 8% temeljem
čl. 54. TKU-a? Da li će djelatnici koji završe poslijediplomske specijalističke studije imati
pravo na dodatak i hoće li se to regulirati zakonom? Također da li imam pravo na plaćeni
dopust u tijeku jedne godine za potrebe istog školovanja u trajanju od 10 radnih dana za
polaganje ispita na istom studiju?
ZAKLJUČAK br. 258/2011.
uvećanje plaće za doktorat i magisterij
Članak 54. TKU-a
Upućujemo na izvod iz zaključka 200/2011.
ZAKLJUČAK br. 200/2011.
uvećanje plaće za doktorat i magisterij, stručni ispit
Pravo na uvećanje osnovne plaće od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni
zaposlenici koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra
znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske
specijalističke studije.
Čl. 31. TKU-a regulira obvezu poslodavca za osiguranje plaćenog dopusta pripravniku
od 10 radnih dana za polaganje stručnog ispita za radna mjesta I. vrste.
Također, obavještavamo Vas da je Povjerenstvo ugovornim stranama kolektivnog
ugovora ukazalo na potrebu regulacije pitanja dodatka na osnovnu plaću zaposlenima
koji završavaju poslijediplomske specijalističke studije pri budućim pregovorima o
izmjenama ili dopunama TKU-a odnosno prilikom sklapanja novog TKU-a. Da li će se
isto pitanje regulirati zakonom Povjerenstvu nije poznato.
Također, što se tiče odobravanja plaćenog dopusta za polaganje ispita na
specijalističkom studiju poslodavac temeljem Zakona o radu ( i eventualno drugim
pravilima ustanove) ima mogućnost odobriti Vam plaćeni ili neplaćeni dopust. TKU ne
nalaže obvezu poslodavcu da Vam za potrebe polaganja specijalističkog ispita dopusti
plaćeni ili neplaćeni dopust.
Upit 259/2011.
Da li se staž ostvaren kao samostalni poduzetnik priznaje u radni staž za uvećanje osnovne
plaće od 0,5% ?
ZAKLJUČAK br. 259/2011.
osnovna plaća
čl. 51. TKU-a
Mirovinski staž je relevantan za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja. Razdoblje u
kojem je zaposlenik ima staž samostalnog poduzetnika, ulazi mu u mirovinski staž, a
ne u radni staž sukladno odredbama TKU-a. Staž ostvaren u javnim službama
relevantan je za izračun osnovne plaće kao i konvalidirani radni staž te radni staž
ostvaren u inozemstvu odgovarajuće struke i spreme.
Upit 260/2011.
Na koju se stručnu spremu VSS ili VŠS priznaje uvećanje osnovne plaće od 8% za
znanstveni stupanj magistra znanosti?
ZAKLJUČAK br. 260/2011.
osnovna plaća, uvećanje plaće
čl. 51.i 54. TKU-a
Čl. 54.određuje da će se osnovna plaća zaposlenika uvećati za 8% ako zaposlenik ima
znanstveni stupanj magistra znanosti. Osnovna plaća temeljem čl. 51. TKU-a je
umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Upit 261/2011.
Radnik je dostavio obavijest o socijalnom osiguranju u inozemstvu iz kojeg se vidi da je
ostvario radni staž u trajanju od 1 godine, 2 mjeseca i 5 dana koji mu nije uračunat u radni
staž. Molimo Vas za tumačenje da li se predmetni radni staž može uzeti u obzir za
ostvarivanje prava iz radnog odnosa (plaća, godišnji odmor) i sl.
ZAKLJUČAK br. 261/2011.
osnovna plaća
čl. 51.i 54. TKU-a
Upućujemo na izvod iz ZAKLJUČAKA br. 59/2011.
Radni staž priznat i upisan u radnu knjižicu ako je ujedno i rad u odgovarajućoj struci i
spremi zaposlenika relevantan je za ostvarivanje prava na uvećanje plaće od 0,5. za
svaku navršenu godinu staža.
Isti radni staž relevantan je za stjecanje i ostvarivanje prava na godišnji odmor.
Upit 262/2011.
Budući da se našoj ustanovi uvodi obavezni noćni rad za sve zaposlenike Odsjeka u
središnjoj službi čitaonica koji imaju SSS, molim vas da nam točno protumačite čl. 56.
(Zaštita radnika) stavak 3. TKU - naročito prava samohranih roditelja.Pri tumačenju prošlog
TKU tumačili ste da za samohrane roditelje zaštita znači: do 18. godine života djeteta.
ZAKLJUČAK br. 262/2011.
zaštita zaposlenika
čl. 56. TKU-a
Na rad noću, dežurstvo i pripravnost ne može se rasporediti zaposlenike 5 godina
pred starosnu mirovinu, majke s djetetom do 3 godine starosti i samohrane roditelje
do 18 godine života djeteta bez njihova pristanka.
Upit 263/2011.
Da li zaposlenik kojemu je rješenjem nadležne službe HZMO-a utvrđena profesionalna
nesposobnost za rad ostvaruje i dalje isti koeficijent koji je imao prije nastanka iste
profesionalne nesposobnosti budući da mu je do pune mirovine preostalo tri godine?
ZAKLJUČAK br. 263/2011.
Upućujemo na zaključak br. 209/2011.
ZAKLJUČAK br. 209/2011.
Poslodavci su se prilikom sklapanja ugovora o radu i izdavanju rješenja o plaći dužni
pridržavati odredbi čl. 56. TKU-a koji kaže da u slučaju kada tijekom radnog vijeka
zaposlenika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem
nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta: – starosti – 5 godina pred starosnu
mirovinu; ili – profesionalnog oboljenja; ili – povrede na radu, poslodavac je dužan
zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je
ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Pod plaćom iz stavka 1.
ovoga članka računa se osnovna plaća i dodaci na plaću.
Upit 264/2011.
Razmatranje isplate regresa u razmjernom iznosu za korištenje razmjernog dijela godišnjeg
odmora.
regres
ZAKLJUČAK br. 264/2011.
Čl.60. TKU-a
Prema odredbi čl. 60. Tku-a pravo na puni iznos regresa ima svaki zaposlenik koji u
tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.
Upit 265/2011.
Da li se rad u SIZ-u smatra radom u javnoj službi za ostvarenje prava na jubilarnu nagradu?
jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 265/2011.
Čl.47. TKU-a
Članak 69.i 47,. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne
ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u
državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a
na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome, radu
SIZ-u ne smatra se radom u javnim službama.
Upit 266/2011.
Da li se radnici koja je ostvarila već pravo na razmjerni dio starosne mirovine (a koju je
stavila u mirovanje) dok je u radnom odnosu u našoj ustanovi prilikom odlaska u mirovinu
isplaćuje otpremnina od 3 proračunske osnovice sukladno čl. 61. TKU?
otpremnina
ZAKLJUČAK br. 266/2011.
Čl.61. TKU-a
Odredba čl. 61. kaže da zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na
otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice. Nakon okončanja radnog odnosa u
Vašoj ustanovi zaposlenica će otići u mirovinu te joj pripada pravo na otpremninu
temeljem čl. 61. TKU-a.
Upit 267/2011.
Radim u centru za odgoji obrazovanje I imam dijete s posebnim potrebama. Da li imam
pravo na jednokratnu pomoć i kome se moram obratiti.
Pravo na pomoć
ZAKLJUČAK br. 267/2011.
Čl.63. TKU-a
Ukoliko posjedujete pravomoćno rješenje o invalidnosti djeteta nadležne službe
socijalne skrbi odnosno ako koristite dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u
razvoju i imate rješenje CZSS-a o pravu na dopust zbog njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju ostvaruje pravo na pomod iz čl. 63. st. 2. TKU-a, ali samo
jedanput nakon utvrđenog djetetovog zdravstvenog stanja od nadležnog tijela.Zahtjev
za ostvarivanje predmetnog prava uputite poslodavcu.
Upit 268/2011.
Prema čl. 62. zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti djeteta. Učiteljica u našoj školi
u šestom mjesecu trudnoće rodila je mrtvo dijete. Ostvaruje li pravo na pomoć prema
navedenom članku?
Pravo na pomoć
ZAKLJUČAK br. 268/2011.
Čl.62. TKU-a
U slučaju poroda mrtvorođenog djeteta zaposlenik ima pravo na pomoć temeljem čl.
62. TKU-a.
Upit 269/2011.
Da li zaposlenik u slučaju smrti svog stalnog staratelja ( postavljenog u vrijeme malodobnosti
s obvezom da se kao roditelj stara o ličnosti djeteta, zdravlju, odgoju, obrazovanju i
osposobljavanju za samostalan život) ima pravo na pomoć temeljem čl. 62. TKU-a?
Pravo na pomoć
ZAKLJUČAK br. 269/2011.
Čl.62. TKU-a
U slučaju smrti maćehe (očuha), zaposlenik ima pravo na pomoć iz čl. 62. alineja 3.
ako je maćeha(očuh) zaposlenika posvojio te je time između maćehe (očuha) i
njegovih srodnika s jedne strane i zaposlenika i njegovih potomaka s druge strane,
nastao neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze
sukladno Obiteljskom zakonu. Osobe koje su postavljene kao stalni staratelji ne
smatraju se roditeljima za ostvarivanje prava iz čl. 62. alineja 3. TKU.
Upit 270/2011.
Da li poslodavac u javnim službama može isplatiti umanjenu dnevnicu za inozemstvo i u
kojim slučajevima?
dnevnica
ZAKLJUČAK br. 270/2011.
Čl.64. TKU-a
Dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kako to pripada
zaposlenima u državnoj upravi.Prema propisima koji vrijede u državnoj upravi
umanjenje dnevnice (ako je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća
dnevna prehrana) donosi se na sve dnevnice dakle i na dnevnice za službena
putovanja u RH i na dnevnice za službena putovanja u inozemstvo( 50%
dnevnice).Iznosi dnevnica ugovoreni su u neto iznosu.
Upit 271/2011.
1. SLUČAJ – Ž. B.:
Zaposlenik putuje na relaciji Rabac-Labin-Rabac. Udaljenost iznosi u jednom smjeru 5 km.
Može koristiti samo uslugu Autotransa Labin jer na toj liniji prometuje isključivo taj
prijevoznik.
Autobus u oba pravca prometuje svaka 2 sata.
Polasci za Labin: 7.15, 9.05, 11.05, 12.50, 14.05, 15.15, 16.50
Povratak u Rabac: 6.25, 8.15, 10.35, 12.15, 13.15, 14.30, 15.30, 16.20, 18.15
Nastava počinje u 7. 30 – nulti sat / u 8.15 – 1. sat
Nastava završava: u 13.15 - 6. sat / u 14 h - 7. sat
Problem je dakle dolazak na 0. sat – neizvedivo autobusom jer autobus stiže po redu vožnje
u 7.30 kad sat počinje. Isto tako i na 1. sat treba krenuti sat vremena ranije.
Tri puta tjedno ima 6 sati. Nakon 6. sata minimalno čekanje autobusa je 1 sat i 15 minuta
prema voznom redu, u stvarnosti i dulje pogotovu od travnja do listopada (tj. tijekom u
turističke sezone kad se naglo povećava broj putnika)
Sve aktivnosti vezane za popodne bi morale biti obavljene do 18 sati jer u 18.15 polazi zadnji
autobus za Rabac.
PITANJE: Da li navedeni zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza pune
cijene pojedinačne karte u oba pravca ili mjesečne karte (umanjene za 40%) kao što
mu isplaćuje poslodavac?
2. SLUČAJ – V. P.
Zaposlenik putuje na relaciji Raša-Labin- Raša. Udaljenost iznosi 5 km u jednom
smjeru.
Može koristiti uslugu Autotransa ali i drugih prijevoznika , npr Brioni Pula, Zagrebački
transporti itd. (Napomena: Mjesečna karta pokriva sve linije Autotransa bez obzira radi li se o
poslovnici Labin ili nekoj drugoj poslovnici.)
Polasci za Labin koje obavlja Autotrans Labin su u: 5.40, 7.55, 10.15, 12.00 14.15,
16.05
Povratak u Rašu istom linijom: 7.35, 9.35,11.35,13.15, 14.30,15.45, 17.15
Tri puta tjedno ima nulti sat. Mora krenuti u 6.05 autobusom Autotransa . Nulti sat počinje u
7.30, dakle mora krenuti gotovo sat i pol ranije
Jednom tjedno joj nastava počinje u 12.30. Autobus kreće u 12 sati ali zbog usputnih stanica
prekasno stiže u Labin i nemoguće je na vrijeme biti na poslu. Treba opet krenuti 2 sata
ranije, u 10 i 15.
Između tih linija postoje linije drugih prijevoznika koje su brže od lokalnog prijevoznika jer
nema usputnih stanica, a voze po voznom redu koji je u odnosu na početak i završetak
nastavnih sati povoljniji. Dakle za zaposlenicu je povoljnije da ne kupuje mjesečnu kartu jer
je ona ograničava.
Pitanje je isto kao u prvom slučaju.
NAPOMENA: U oba slučaja zaposlenici koriste prijevoz osobnim automobilom
Kao sindikalni povjerenik koji putuje na posao 20 godina smatram da organizacija javnoga
prijevoza, lokalnog i međumjesnog, zbog velikog broja ukinutih linija, djelatnicima škole ne
omogućava racionalan dolazak i odlazak na posao.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 271/2011.
U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita i u slučaju br. 1. i u slučaju br. 2.)kad nije
organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i
dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje
u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.
Čl.67. TKU-a
Upit 272/2011.
Jesu li javne ustanove, u ovom slučaju Nacionalni park Plitvička jezera obvezni
raspisivati javni natječaj prilikom zapošljavanja za sva radna mjesta?
zasnivanje radnog odnosa
ZAKLJUČAK br. 272/2011.
Čl.25. TKU-a
Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama raspisuje se javni
natječaj radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim
građanima RH. Potreba za zasnivanjem radnog odnosa za sve poslove oglašava se
putem HZZ-a, na web stranicama ustanove i HZZ-a te u Narodnim novinama. Javni
natječaj nije potreban samo u slučajevima predviđenim granskim kolektivnim
ugovorom, u Vašem slučaju granskim kolektivnim ugovorom za kulturu čije odredbe
Povjerenstvo nije ovlašteno tumačiti.
Upit 273/2011.
Živim u Sračincu, a radim u Šenkovcu.
Imam organiziran javni prijevoz za dolazak na posao ali ga ostvarujem s dva koncesionara, a
time i s dvije mjesečne karte. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobila sam
tumačenje(isto sam zatražila i od ovog Povjerenstva) da imam pravo na naknadu u visini
zbroja cijene mjesečne karte pojedinog koncesionara te da sam dužna školi predati potvrde
o cijeni mjesečnih karata pojedinog koncesionara. Školi sam uz zahtjev za isplatom naknade
sukladno TKU-u priložila cjenike iz koji je vidljiva cijena pojedine mjesečne karte. Za relaciju
Sračinec-Čakovec priložila sam i potvrdu Autobusnog prometa Varaždin o cijeni mjesečne
karte ( na toj relaciji vozi samo taj koncesionar). Za relaciju Čakovec-Šenkovec priložila sam
samo cjenik Presečki grupe koji vozi na toj relacij i jer na toj relaciji putuje više radnika i školi
je cijena mjesečne karte za tu relaciju dobro poznata, a nitko nije trebao donositi potvrdu o
toj cijeni. Za samu potvrdu trebala bi platiti 30% cijene karte. Iako je školi cijena mjesečne
karte Čakovec-Šenkovec poznata inzistira se da ja moram tu potvrdu donijeti. Da li sam to
stvarno obavezna i da li to onda važi i za ostale radnike.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 273/2011.
Čl.27. TKU-a
Ako je organiziran međumjesni javni prijevoz zaposlenik ima pravo na isplatu troškova
prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno
pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.
Visina stvarnih izdataka može se utvrditi jedino za prijevoznike koji stvarno voze na
međumjesnim relacijama, a informacija o prijevozniku koji stvarno vozi može se sa
sigurnošću provjeriti na centralnim autobusnim ili željezničkim stanicama. Zaposlenik
može, ali nema obvezu podnijete potvrdu o visini cijene karte predmetnog prijevoza.
Dužnost je poslodavca vjerodostojno utvrditi visinu cijene karte za troškove prijevoza
svakog zaposlenika.
Upit 274/2011.
Temeljem članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 115/10) radnici imaju pravo nadoknade troškova
prijevoza, ali u tom pravu nailazimo na nedoumice za koje tražimo mišljenje:
Situacija:
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se u Stubičkim
Toplicama kroz koje prolaze i željeznička pruga i cesta kojom prometuju autobusi. Vozni
redovi i vlaka i autobusa ne omogućavaju redovit dolazak i odlazak s posla. Autobusne linije
za određena mjesta uopće ne postoje, a vlak prometuje na relaciji Gornja Stubica – Stubičke
Toplice – Zabok gdje se presjeda za Zagreb, Bedekovčinu, Konjšćinu, Začretje, Krapinu. Od
210 zaposlenih u Bolnici, dva radnika koriste javni prijevoz kao sredstvo dolaska na posao i
odlazak s posla i njima se nadoknađuje cijena mjesečne karte vlaka i autobusa. Velik dio
radnika radi u smjenama pa je mogućnost korištenja javnog prijevoza još teža. Radno
vrijeme ustanove je od 08,00 do 16,00 sati, ali ima radnih mjesta koja rade od 06,00 ili 07,00
sati. Osim ova dva radnika, svi ostali putuju osobnim automobilima ili drugačijim prijevoznim
sredstvima pa i pješke. Kako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza – vlak i
autobus, o povoljnosti je odlučila Bolnica uvažavajući racionalnost troškova – autobus do
prve stanice vlaka te dalje vlak do Stubičkih Toplica – stanica je na dvjesto metara od
Bolnice, isto kao i autobusna. Troškovi mjesnog prijevoza nisu sporni.
Pitanje br. 1:
Stavak 12. članka 67. pored naprijed opisane mogućnosti izbora među dva prijevozna
sredstva, spominje izraz „uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za
zaposlenika“. Naime, radnicima iz Zagreba se, osim mjesnog prijevoza, vraća iznos
mjesečne karte vlaka koji prometuje u smjeru Stubičkih Toplica. Vlak dolazi prije 7 sati ili u
08,40, a odlazi u 16,10 sati. Autobusom se može doći također oko sedam sati ili u 08,10 sati,
a otići u 16,10 sati samo do Črnomerca, dok linija koja staje na autobusnom kolodvoru ide u
12,30 sati. Smatramo da „vremenski najprihvatljiviji prijevoz“ ne može biti onaj kojim
radnik kasni na posao bez obzira na „kratkoću“ kašnjenja. Napominjemo da niti jedan radnik
(ima ih dvadesetak) iz Zagreba ne putuje javnim prijevozom.
Radnici traže da im se umjesto vlaka obračunava autobus jer je „vremenski
prihvatljiviji“ od vlaka, a mi smatramo da ispravno obračunavamo prijevoz na relaciji Zagreb Stubičke Toplice jer su oba prijevoza vremenski neprihvatljiva, a odabrali smo povoljniji
uvažavajući racionalnost troškova.
Molimo tumačenje kako trebamo postupati.
Pitanje br. 2.
Iz mjesta Konjšćina, Krapina, Mače, Bedekovčina, Krapinske Toplice i sl. ne postoji
direktna veza autobusa za Stubičke Toplice. Vlak prometuje preko Zaboka i dolazi u
Stubičke Toplice prije sedam sati ili 08,40. sati, a odlazi u 16,10 sati. Radnicima na tim
relacijama smo priznali autobusne karte do prve stanice vlaka te dalje kartu vlaka do Bolnice
(npr. K: Toplice – Zabok autobus, Zabok – Stubičke Toplice vlak).
Iz mjesta Bistra, Jakovlje, Stubička Slatina, Oroslavje i sl. prometuje autobus sa
neprilagođenim voznim redovima koji radnicima ne omogućavaju redovit dolazak i odlazak s
posla. Radnicima na tim relacijama smo priznali autobusne karte.
Navedenim načinom obračuna najveći dio radnika dobiva naknadu prijevoza. Svi
putuju na posao automobilima ili na drugi način.
Cijena karata HŽ je ista na teritoriju cijele Hrvatske i obračunava se preko kilometraže
(0-5, 6-9, 9-12 itd,). Autobusni prijevoznici izdaju potvrde o cijenama karata za određene
relacije po sistemu «kad bi mi vozili u tom smjeru – to bi koštalo toliko». Na pojedinim
relacijama ima i više koncesionara koji bi mogli dati takvu potvrdu iako nitko od njih ne vozi
ili prevoze školsku djecu. Cijene su, vrlo često, nelogične i čudne.
Radnici se nalaze u neravnopravnom položaju jer za istu udaljenost od kuće do
sjedišta Bolnice dobivaju i do nekoliko puta manje oni kojima se računa željeznička karta
(radnica iz Konjšćine dobiva 414,00 kunu za kartu vlaka, a radnica iz Bistre 806,00 kuna za
kartu autobusa. Prva putuje 28 kilometara, a druga 15 kilometara. Obje na posao dolaze
automobilom.
Stavak 17. govori Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod
jednakim uvjetima iz ovoga članka i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego
osobni automobil i sl.
Smatramo da bi „pod jednakim uvjetima“ svim radnicima koji dolaze na posao
automobilima ili na drugi način trebalo obračunati razdaljinu po cesti kojom se voze i za tu
razdaljinu obračunati iznos koji je isti na teritoriju RH za tu udaljenost – HŽ. Imamo saznanja
da se takav način obračuna primjenjuje u nekim ustanovama i da su radnici zadovoljni.
Možemo li radnicima koji dolaze na posao automobilima ili na drugi način,
obračunavati prijevoz na takav način čime bi svi radnici dobivali trošak prijevoza pod
jednakim uvjetima i naknada troškova prijevoza ih ne bi dovodila u neravnopravan
položaj?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 274/2011.
Čl.67. TKU-a
1) i 2) U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita i u slučaju br. 1. i u slučaju br. 2.)kad
nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit
odlazak i dolazak s posla , zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza
koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog prijevoza za istu udaljenost
na tom području.
Upit 275/2011.
Velik dio zaposlenika u mojoj školi ne živi u mjestu rada, već putuju na posao sa osobnim
automobilom. Organiziranog prijevoza autobusom nema. Prijevoz vlakom postoji, ali nije
usklađen vremenski sa radnim vremenom (vlak dolazi veoma rano dok škola nije još
otključana). Cijena mjesečne karte za vlak ne pokriva troškove putovanja osobnim
automobilom.
Zaposlenici su predali u računovodstvo potvrdu za mjesečnu kartu autobusom, (istu su platili
sami),ali im se nije isplatila naknada za prijevoz za autobus, već za mjesečnu kartu vožnje s
vlakom.
Budući da sam sindikalni povjerenik zaposlenici su mi se obratili kako bih zaštitio njihova
prava.
Molim vas da mi konkretno odgovorite da li u ovom slučaju radnik ima pravo na naknadu
putnih troškova u visini mjesečne karte za autobus ili za vlak.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 275/2011.
Čl.67. TKU-a
U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita) kad nije organiziran međumjesni javni
prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte
međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.
Upit 276/2011.
Djelatnice putuju iz Sunje, Siska, Petrinje, Popovače, Kutine u Okučane. Za naplatu troškova
prijevoza donijele su potvrdu prijevoznika o cijeni mjesečne karte na tim relacijama. Budući
da s tim prijevozom radnice nikako ne mogu doći na posao, nego samo osobnim
automobilom kako isplatiti prijevoz.Naglašavamo da postoji i vlak koji je jeftiniji,a li opet ne
omogućava radnicam dolazak na posao. Koju cijenu prijevoza isplatiti?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 276/2011.
Čl.67. TKU-a
U slučaju (kako proizlazi iz Vašeg upita) kad nije organiziran međumjesni javni
prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit odlazak i dolazak s posla , zaposlenik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte
međumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.
Upit 277/2011.
1. Da li radnici koji od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada imaju više od 1
km imaju pravo na naknadu putnih troškova?
2. Na koju naknadu putnih troškova imaju radnici koji imaju više od 1 km od mjesta
stanovanja do prve stanice međumjesnog prijevoza, koriste međumjesni prijevoz i
imaju više od 1 km od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada?
3. Da li radnici koji stanuju više od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada i radnici
koji od stanice međumjesnog prijevoza imaju više od 1 km do mjesta rada imaju
pravo na isplatu mjesečne karte zona I?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 277/2011.
Čl.67. TKU-a
1) Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada u kojem je
organiziran mjesni prijevoz ima mogućnost korištenja tog mjesnog prijevoza ima
pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza .
2) Sukladno čl. 67. st. 5. zaposlenik koji stanuje jednako ili više od 1 km od mjesta
stanovanja do mjesta rada ili stanice međumjesnog prijevoza , ostvaruje pravo na
mjesni prijevoz u mjestu stanovanja.Nadalje, zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu
međumjesnog prijevoza. Zaposlenik ima pravo na isplatu troškova prijevoza na
posao i s posla međumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni
mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog
prijevoza u mjestu rada ima mogućnost korištenja mjesnog prijevoza ima pravo na
isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . Pravo na naknadu troškova
prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik
koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.
3) Sukladno odgovorima pod 1. i 2. zaposlenici koji od mjesta stanovanja do mjesta
rada imaju više od 1 km ostvaruju pravo na troškove prijevoza u visini cijene
mjesečne karte. Zaposlenici koji od stanice međumjesnog prijevoza do mjesta rada
imaju više od 1 km i imaju mogućnost korištenja mjesnog prijevoza imaju pravo na
isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza.
Upit 278/2011.
Molim Vas za tumačenje TKU, vezano za poglavlje "Naknada za trošak prijevoza" Članak
67., Točka 12., koja
regulira:
" Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza,o povoljnosti odllučuje poslodavac
uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvažavajući racionalnost
troškova."
Moje pitanje glasi:
" Da li mi zaposlenici koji se financiramo iz Državnog proračuna imamo pravo na korištenje
ZET-ove godišnje karte s dodatkom HŽ, koja od zadnjeg poskupljenja košta 470,00 kuna
mjesečno, mi zaposlenici koji smo koristili takvu godišnju kartu smo po usmenom naputku
MZOŠ-a morali vratiti karte i preći na opću godišnju kartu."
Želim Vam ovim putem napomenuti da smo mi godinama koristili godišnje karte
ZET+HŽ, razlika u cijeni je bila zanemariva.
Nama koji stanujemo na perifernim dijelovima grada, a koji su dobro pokriveni prigradskim
vlakovima, je znatno skraćivalo odlazak na posao i s posla.
Do ove promjene, meni je iz naselja Špansko trebalo 30 minuta da dođem na posao, a sada
mi često treba i više od jednog sata. Tako je i s kolegama i kolegicama koji putuju iz istočnog
dijela grada.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 278/2011.
Čl.67. TKU-a
Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna
prijevoza. Sukladno čl. 6. st. 12. određeno je da poslodavac ima slobodu u donošenju
odluke o najpovoljnijem prijevozu, a pritom je dužan uzeti u obzir kako najprihvatljiviji
vremenski prijevoz za svoje zaposlenike tako i voditi računa o racionalnosti troškova
takvog prijevoza.
Upit 279/2011.
Na području Međimurske županije javni međumjesni prijevoz obavlja koncesionar Presečki
grupa d.d.o.Isti ne vozi na relaciji Čakovec –Varaždin i obratno. Međumjesni prijevoz na
relaciji Varaždin –Čakovec obavlja drugi koncesionar -Autobusni prijevoz Varaždin. Dakle
zaposlenici koji žive u Varaždinu, a rade u Čakovcu imaju organizirani javni međumjesni
prijevoz za dolazak i odlazak s posla od strane Autobusnog prijevoza Varaždin i samo od njih
mogu kupiti mjesečnu kartu koja je nešto skuplja od Presečki grupe za istu udaljenost na
području Međimurske županije. Unatoč tome tim zaposlenicima isplaćuje se naknada po
cjeniku Presečki grupe za istu udaljenost na području Međimurske županije. Smatram da to
nije sukladno odredbama članka 67.TKU . Stoga pitam:
Imaju li zaposlenici koji putuju iz Varaždina pravo na naknadu po cijeni mjesečne karte
Autobusnog prijevoza Varaždin ili po cijeni Presečki grupe za istu udaljenost po području
Međimurske županije? Ponavljam, Presečki grupa stvarno ne vozi na relaciji VaraždinČakovec.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 279/2011.
Čl.67. TKU-a
Ukoliko se radi o organiziranom međumjesnom javnom prijevozu(dakle prijevozu koji
omogućuje zaposlenicima redovit dolazak i odlazak na posao) na relaciji VaraždinČakovec zaposlenici imaju pravo na isplatu troškova međumjesnog javnog prijevoza
prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karta prijevoznika koji stvarno vozi na
istoj međumjesnoj relaciji. informaciju o stvarnom prijevozniku moguće je dobiti na
centralnim autobusnim ili željezničkim stanicama.
Upit 280/2011.
Da li je Hak interaktivna karta relevantna za određivanje udaljenosti od 1 km ili je potrebna
geodetska izmjera?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 280/2011.
Čl.67. TKU-a
Povjerenstvo nije nadležno utvrđivati metodu utvrđivanja udaljenosti od mjesta
stanovanja do mjesta rada. Ovlaštenik vjerodostojnog utvrđivanja udaljenosti tituliran
je zakonom.
Upit 281/2011.
Molim vas tumačenje članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama kojim je regulirano pitanje naknade za trošak prijevoza
zaposlenika na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom.
Naime, iz samog članka nije razvidno što se točno smatra mjesnim javnim prijevozom,
odnosno, koji se sve oblici javnog prijevoza u gradu Zagrebu smatraju mjesnim.
Zanima me kako konkretnu odredbu članka 67. primijeniti u slučaju kada bi zaposlenik
zatražio da mu se u novcu isplati naknada troškova prijevoza u koji je, uz trošak mjesečne
pokazne karte Zagrebačkog električnog tramvaja, uključen i trošak mjesečne karte Hrvatskih
željeznica. Posebno ako bi ovaj zaposlenik živio na području grada Zagreba, i to onom dijelu
gdje je uredno organiziran redoviti i svakodnevni prijevoz autobusima ZET-a. A svoj bi
zahtjev obrazložio na način da usluge HŽ-a koristi iz razloga što je ovakav način jednostavniji
i brži od autobusnog prijevoza. I kad bi pritom inzistirao na novčanoj isplati naknade
troškova.
Nadalje, postavljamo i upit tko je ovlašten odlučivati o vrsti prijevoza koji zaposlenik može
koristiti? Ako to pravo ima zaposlenik, kako će se poslodavac zaštiti od toga da zaposlenik
svjesno traži novčanu naknadu za troškove koje značajno odstupaju od troškova drugog
oblika prijevoza koji uredno povezuje mjesto stanovanja i mjesto rada, a čija je usluga bitno
lošija. Odnosno, može li poslodavac, u vremenima recesije i mjerama štednje, odrediti
optimalni oblik prijevoza, onaj prijevoz u dobrom odnosu kvalitete i cijene.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 281/2011.
Upućujemo na zaključak 278/2011.
ZAKLJUČAK br. 278/2011.
Čl.67. TKU-a
Iz Vašeg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna
prijevoza. Sukladno čl. 6. st. 12. određeno je da poslodavac ima slobodu u donošenju
odluke o najpovoljnijem prijevozu, a pritom je dužan uzeti u obzir kako najprihvatljiviji
vremenski prijevoz za svoje zaposlenike tako i voditi računa o racionalnosti troškova
takvog prijevoza.
Upit 282/2011.
Obzirom prema čl. 67.t.3. radnik ima pravo na ima pravo na godišnju kartu ako mu je to
povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini, molim
Vas za tumačenje sljedeće situacije:
1. Radniku A je odobrena godišnja karta ZET-HŽ
2. Radnik B traži 1/11 cijene godišnje karte jer mu je to povoljnije
3. Poslodavac odbija isplatiti 1/11 cijene godišnje karte ZET-HŽ te isplaćuje samo za
ZET
Obzirom je stvorena pravna osnova za isplatu godišnje karte zet-hž, postupa li poslodavac
ispravno kada ne isplaćuje radniku cijenu godišnje karte koju je odobrio drugom radniku.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 282/2011.
Čl.67. TKU-a
U slučaju kad postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na
godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se
isplaćuje svakog mjeseca u godini. Dakle izbor o povoljnosti je na zaposleniku i
poslodavac je dužan isplatiti ili godišnju kartu ili 1/11 cijene godišnje karte sukladno
zahtjevu radnika.
Upit 283/2011.
Zaposlenicima koji stanuju vise od 1 km od mjesta rada, a ne žele kartu, škola isplaćuje
mjesečno iznos u visini 1/11 godišnje karte, 11 mjeseci u godini. Zaposlenici žive na
području gdje prometuje ZET odnosno Autoturist Samobor, a kod kojih postoji mogućnost
kupnje godišnje karte (dio zaposlenika ima godišnju kartu). Dio zaposlenika kojima se
isplaćuje naknada prijevoza je nezadovoljan navedenom isplatom jer smatraju da trebaju
dobiti mjesečno iznos u visini pune cijene mjesečne karte navedenih prijevoznika ( što je veći
iznos) 11 mjeseci u godini.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 283/2011.
Čl.67. TKU-a
U slučaju kad postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na
godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se
isplaćuje svakog mjeseca u godini. Dakle izbor o povoljnosti je na zaposleniku i
poslodavac je dužan isplatiti ili godišnju kartu ili 1/11 cijene godišnje karte sukladno
zahtjevu radnika. Jedino u slučaju kad nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo
mjesečne karte, zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada,ima pravo na
mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza
u visini cijene mjesečne karte.
Upit 284/2011.
Poštovani,
molila bih vas za jedno tumačenje: naša profesorica je uzela slobodan studijski semestar
(Sabatical) ali će i dalje dolaziti zbog obaveza predavanja,vježbi i dr. jer nema je nitko
zamijeniti. Naše pitanje je da li za to vrijeme ima pravo na prijevoz na posao i s posla?
Unaprijed hvala.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 284/2011.
Čl.67. TKU-a
Intencija čl. 67. TKU je nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenicima kada dolaze i
odlaze s posla.Dakle ukoliko zaposlenica ima utvrđenu obvezu dolaziti i odlaziti s
posla u vrijeme slobodne studijske godine ostvaruje pravo na prijevoz.
Upit 285/2011.
Poštovani,
Od kada se primjenjuje pravo na troškove mjesnog prijevoza prema tumačenju da isto pravo
imaju svi oni koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju više od 1000 m mjereno
najkraćim mogućim cestovnim putem?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 285/2011.
Čl.67. TKU-a
Intencija čl. 67. TKU u je od trenutka potpisivanja istog ugovora (04. 10.
2011.)nadoknaditi trošak prijevoza s posla i na posao zaposlenicima koji od mjesta
stanovanja do mjesta rada imaju više od 1000m najkraćim mogućim cestovnim putem.
Dakle pravo na naknadu troškova prijevoza zaposlenicima koji najkraćim mogućim
cestovnim putem imaju 1000 m ili više od mjesta stanovanja do mjesta rada pripada
od trenutka potpisivanja Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama.
Upit 286/2011.
Profesor sam Informatike zaposlen u Osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj, 6 sati na
neodređeno vrijeme s prebivalištem u mjestu u kojem se nalazi škola. Moje boravište je u
drugom mjestu odakle jedan dan u tjednu dolazim na posao, odradim 6 sati i vraćam se u u
mjesto stanovanja u kojem živim s obitelji. Moja prijava u mjestu gdje se nalazi škola je zbog
toga što drugačije nisam bio u mogućnosti zasnovati radni odnos i ondje ne stanujem. Molim
Vas da mi odgovorite: Imam li pravo na troškove prijevoza od mjesta boravišta do škole? Za
svaki dolazak i odlazak imam uredno izvađene putne karte.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 286/2011.
Čl.67. TKU-a
Zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza od stvarne adrese mjesta
stanovanja ( u vašem slučaju boravišta) do mjesta rada odnosno od mjesta rada do
mjesta stanovanja.
Upit 287/2011.
Isto kao i upit 286/2011 s razlikom da zaposlenik vikendima odlazi u mjesto stanovanja
njegove obitelji. Da li ima pravo na naknadu tog troška?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 287/2011.
Čl.67. TKU-a
Zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza od stvarne adrese mjesta
stanovanja ( u vašem slučaju boravišta) do mjesta rada odnosno od mjesta rada do
mjesta stanovanja.
Upit 288/2011.
Ostvarujem pravo na međumjesni prijevoz i to je ok., a da li ostvarujem pravo na mjesni
prijevoz (cipelarinu) ako mi je od zadnje stanice za međumjesni prijevoz(autobusni kolodvor)
do mjesta rada više od 1km (što smatram da bi trebao),jer prema TKU mjerodavna stanica
za izračun 1km je zadnja stanica za međumjesni prijevoz.
Međutim autoprijevoznik za međumjesni prijevoz neke linije produži do stanice za mjesni
(gradski) prijevoz od koje do mjesta rada imam manje od 1km, što smatram nelegalnim,jer
koncesiju za mjesni prijevoz ima drugi autoprijevoznik prema tome on tu stanicu koristi
nelegalno i smatram da ta stanica nije mjerodavna za izračun udaljenosti od 1km,pa mi
poslodavac ne isplaćuje naknadu za mjesni prijevoz.
Zanima me koja je stanica mjerodavna za izračun 1km,stanica za međumjesni prijevoz ili ova
za mjesni (gradski) prijevoz,te ostvarujem li pravo na naknadu za mjesni prijevoz.
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 288/2011.
Čl.67. TKU-a
Relevantna
stanica međumjesnog prijevoza je najbliža stanica međumjesnog
prijevoza mjestu rada koju zaposlenik stvarno koristi ( ili može koristiti) za ulazak i
izlazak iz prijevoznog sredstva kojim putuje u mjesto rada ili s mjesta rada.
Upit 289/2011.
Poštovani,
u dolje navedenim pitanjima su dvije hipotetske situacije, te Vas molim da na iste date svoja
tumačenja.
PITANJE 1.- „organizirani“ prijevoz i naknada
Zaposlenik stanuje u Jadruhima, u mjestu koje nema organiziran mjesni prijevoz, a
radi u OŠ u Poreču mjestu koje također nema organiziran mjesni prijevoz. Najbliži grad sa
organiziranim mjesnim prijevozom je Pula (mjesečna karta za I. zonu košta 230 kn)
Cestovna udaljenost od stana do registrirane stanice međumjesnog prijevoza u
Jadruhima je veća od 1000m, a cestovna udaljenost od te stanice međumjesnog prijevoza
do
autobusnog
kolodvora
u
Poreču
je
18
km.
Međumjesni prijevoz Jadruhi –Poreč je organiziran ( lokalni prijevoznik „Autotrans“ ima
redovite linije i cjenik), ali na način da ne omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak
sa posla. U prilogu Jadruhi - Poreč (vozni red)
Polazak
12:04
16:13
Dolazak
12:33
17:01
Prijevoznik
Autotrans d.o.o.
Autotrans d.o.o.
1. Ostvaruje li zaposlenik pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Jadruhima ( 230 kn)?
2. Može li se za međumjesni prijevoz primijeniti članak 67. stavak 14. TKU-a, i smatrati da
ovakav prijevoz nije organiziran, mada postoji cjenik za tu relaciju?
3. Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (GKU) definira
ista prava iz pitanja 2. ( članak 31. stavak 14.) ali su prava za zaposlenika povoljnija (
uvećanje cijene karte za 10%). Što primjenjivati TKU ili GKU?
PITANJE 2.- „organizirani“ prijevoz i naknada više autobusnih relacija
Zaposlenik stanuje u Labinu, u mjestu koje nema organiziran mjesni prijevoz, a radi
u OŠ u Poreču mjestu koje također nema organiziran mjesni prijevoz. Najbliži grad sa
organiziranim
mjesnim
prijevozom
je
Pula
(
mjesečna
karta
za
I.
zonu
košta
230
kn
)
Udaljenost od stana do autobusnog kolodvora međumjesnog prijevoza u Labinu(
mjesta stanovanja) je veća od 1000m, a cestovna udaljenost od kolodvora međumjesnog
prijevoza u Labinu do autobusnog kolodvora u Poreču ( mjesta rada) je npr. 18 km.
Za dolazak u mjesto rada zaposlenik nema organiziran direktan prijevoz Labin-Poreč,
ali bi zaposlenik mogao u mjesto rada doći autobusnim linijama Labin-Pula , Pula -Poreč . I
ovakav način prijevoza zaposlenik ne omogućava redovit dolazak i odlazak sa posla.
Ovakva udaljenost je npr. 40 km
Kako zaposleniku nadoknaditi troškove prijevoza?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 289/2011.
Čl. 67.
1. i 2. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit
dolazak i odlazak s posla zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza
koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg
mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Ako nije organiziran međumjesni
javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla
(kao što proizlazi iz Vašeg upita), zaposlenik ima pravo na naknadu troškova
prijevoza koja se utvrđuje u visini karte međumjesnog javnog prijevoza za istu
udaljenost na tom području. Ukoliko je isto pravo povoljnije regulirano
odredbama granskog kolektivnog ugovora, granski kolektivni ugovor se
primjenjuje. Povjerenstvo nije nadležno za tumačenje granskog kolektivnog
ugovora pa Vas upućujemo da isti upit proslijedite Komisiji za tumačenje
Kolektivnog ugovora za osnovno školstvo.
Upit 290/2011.
Živim u Čepinu, a radim u O.Š. „Mitnica“ u Vukovaru. Do svibnja ove godine dobijao sam
naknadu za mjesečne karte, i to za tri dionice puta do posla (45 km u jednom smjeru): Čepin
- Osijek; Osijek - Vukovar; i karta za Vukovar (od kolodvora u Vukovaru do posla u Vukovaru
imam 3 km).
Od svibnja ove godine ne dobijam naknadu za kartu prijevoza u Vukovaru, ako ne donesem
kartu ili račun da sam kupio kartu. Tako je službenik računovodstva u mojoj školi napravio,
rekavši da mu je to netko iz Ministarstva odredio. Istovremeno osobe koje žive u Vukovaru i
udaljene su 1,001 km od posla dobijaju naknadu za prijevoz do posla bez donošenja karte ili
računa od karte za istu kartu.
Kako do posla moram putovati u tri dijela, a linije javnog prijevoza trebam dulje čekati, u tim
uvjetima do posla i nazad ponekad trebam i 6 sati, a nekad ne mogu niti stići na posljednji
autobus iz Vukovara za Osijek. Zato sam prinuđen ići automobilom i ne mogu donijeti kartu ili
račun od karte za vožnju u Vukovaru do posla.
Stvarni moji troškovi puta do posla i nazad su osjetno veći od naknade koju primam od 1.
svibnja ove godine. Prema Granskom kolektivnom ugovoru imam pravo na naknadu za kartu
u Vukovaru od stanice do posla bez donošenja karte ili računa od karte na posao, pa Vas
molim odgovor na pitanje: imam li pravo na naknadu za ovu kartu, bez obveze da nju ili
njezin račun donesem na posao.
ZAKLJUČAK br. 290/2011.
Čl. 67.
Ako zaposlenik sa stanice međumjesnog prijevoza u mjestu rada u kojem je
organiziran mjesni prijevoz ima mogućnost korištenja tog mjesnog prijevoza ima
pravo na isplatu naknade stvarnih troškova tog prijevoza . Isto pravilo vrijedi pod
jednakim uvjetima i za onog zaposlenika koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni
automobil i sl.
Upit 291/2011.
Što predstavlja mjesto stanovanja djelatnika prema kojemu zaposlenici ostvaruju pravo na
prijevoz?
ZAKLJUČAK br. 291/2011.
Čl. 67.
Povjerenstvo nije nadležno propisivati proceduru utvrđivanja mjesta stanovanja o
kojoj govori TKU. U tom smislu poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu
utemeljene metode kako bi utvrdio koje je stvarno mjesto stanovanja zaposlenika s
kojega zaposlenik dolazi i odlazi s posla.
Upit 292/2011.
Da li imam pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza ako je mjesto stanovanja
(Kranceti) udaljeno od mjesta rada (Brkač) 1.30 km? Između tih mjesta nije organiziran javni
prijevoz.
ZAKLJUČAK br. 292/2011.
Čl. 67.
Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao međumjesnim
javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno
pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.
Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku redovit
dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se
utvrđuje u visini karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom
području.
Upit 293/2011.
S obzirom da neko vrijeme boravim u Zadru, a od 1.05. do 01. studenog na otoku Ugljanu
gdje imam prijavljeno prebivalište imam li pravo na isplatu troškova prijevoza s obzirom na
adresu prebivališta?
ZAKLJUČAK br. 293/2011.
Čl. 67.
Poslodavac je obvezan nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenika od mjesta stanovanja
do mjesta rada. Poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode
kako bi utvrdio koje je mjesto stanovanja zaposlenika s kojega zaposlenik dolazi i
odlazi s posla. Dakle pravo na prijevoz ostvarujete prema stvarnoj svakodnevnoj
adresi stanovanja s koje dolazite i odlazite na posao.
Upit 294/2011.
Radnik putuje na posao osobnim automobilom jer međumjesni prijevoz nije organiziran u
smislu da može redovito doći na posao i otići s posla.
Radnik trenutačno prima samo naknadu za međumjesni prijevoz po cijeni mjesečne karte
iako taj prijevoz nije organiziran u smislu da radnik može redovito doći na posao i otići s
posla.
Autobus samo nekoliko puta na dan prolazi kroz mjesto stanovanja i mjesto rada (uglavnom
školski autobusi), a kad su školski praznici, autobusna linija prometuje maksimalno dva
dnevno, ovisno koji je dan u tjednu.
Uzevši u obzir članak 67. točku 13. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (citiram: „13. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji
omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na
naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog
prijevoza za istu udaljenost na tom području.“) smatram da bi se u ovom slučaju trebala
isplaćivati dnevna karta jer radnik putuje (mora putovati) osobnim automobilom i za redovit
dolazak na posao i odlazak s posla ne može koristiti usluge javnog prijevoznika čime je
doveden u daleko nepovoljniji položaj nego da koristi usluge javnog prijevoznika.
Također, u točki 13. Članka 67. Kolektivnog ugovora nigdje nije eksplicitno naveden pojam
mjesečna karta kao u prijašnjim točkama Kolektivnog ugovora.
Da li radnik, uzevši u obzir gore navedeno, može dobiti trošak prijevoza na posao i s posla u
visini cijene dnevne karte međumjesnog prijevoza?
ZAKLJUČAK br. 294/2011.
Čl. 67.
U slučaju ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava zaposleniku
redovit dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troška prijevoza
koji utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na
tom području. U tom smislu zaposlenik ima pravo na naknadu visine cijene
mjesečne odnosno ako ne postoji mjesečna pojedinačne karte prijevoznika koji
stvarno vozi. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ima pod
jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego
osobni automobil i sl.
Upit 295/2011.
Tri dana u tjednu(ponedjeljak, utorak i srijeda) radim u osnovnoj školi u Čabru, a dva
dana u školi u mjestu mog stanovanja. Ta tri dana putujem svaki dan na posao i s posla 150
km (zbog uvjeta na cesti to traje oko 1 i pol sat u jednom smjeru ako je lijepo vrijeme). Moji
problemi počinju u 11 mjesecu kad uvjeti na cesti, koja jednim dijelom(oko 25 km) prolazi
kroz nenaseljeno područje i šumu, postaju dosta loši (gusta magla, snijeg, poledica). Zanima
me, imam li ja pravo na naknadu za prijevoz ako u zimskom razdoblju iznajmim i plaćam
smještaj i sve troškove svog boravka. ( U tom mjestu nemam rodbine niti posjedujem
nekretninu)
ZAKLJUČAK br. 295/2011.
Čl. 67.
Poslodavac je obvezan nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenika od mjesta stanovanja
do mjesta rada. Poslodavac je ovlašten koristiti sve na zakonu utemeljene metode
kako bi utvrdio koje je mjesto stanovanja zaposlenika s kojega zaposlenik dolazi i
odlazi s posla. Dakle pravo na prijevoz ostvarujete prema stvarnoj svakodnevnoj
adresi stanovanja s koje dolazite i odlazite na posao.
Upit 296/2011.
1.Radnica je radila u javnoj ustanovi 14 godina, tada je promijenila poslodavca i došla u novu
ustanovu. Nakon godinu dana navršava 15 godina neprekidnog rada u javnim ustanovama,
međutim, vrlo neobjektivnom odlukom jedne osobe, ne dobiva zasluženu jubilarnu nagradu.
Nakon 5 godina postojanja ove nove ustanove kao drugog poslodavca, ta ustanova dijeli
jubilarnu nagradu za 5 godina i toj radnici. Ta ista radnica ove godine navršava 20 godina
neprekidnog staža u javnim službama, dakle, u obje te ustanove i ove godine bi ju pripadalo
pravo na jubilarnu za 20 godina. Da li joj se može isplatiti i bez obzira što je ovaj drugi
poslodavac dao za prvih 5 godina i njoj jubilarnu nagradu ?
2. Da li se dodatak na osnovnu plaću od 8 % za znanstveni stupanj magisterij može
isplaćivati i za specijalistički stupanj naziva mag. ing. univ. spec. i mag oec. univ spec.kao i
kada stupanj glasi mr.sc. ili ne može?
ZAKLJUČAK br. 296/2011.
Čl. 69. vezano uz čl. 49.
1) Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se
javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće
osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog
osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim
službama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama
i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim službama smatra se
neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Ukoliko
zaposlenica navršava 20 godina neprekinutog rada u javnim službama pripada joj
pravo na jubilarnu nagradu od 20 godina.
2) Pravo na uvećanje osnovne plaće od 8% temeljem članka 52. Tku-a imaju oni
zaposlenici koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj
magistra znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su završili
poslijediplomske specijalističke studije.
Upit 297/2011.
S obzirom da mi se radni staž kojeg sam sama uplaćivala za vrijeme mirovanja radnog
odnosa ne računa u radni staž u smislu osnove za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, i 0,5
% dodatka na plaću za svaku navršenu godinu staža mislim da su mi prava
povrijeđena.Također, za vrijeme bolovanja za dijete do treće godine starosti, gdje temeljem
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za
naknadu prilikom obračuna bila sam zakinuta jer nisam imala 12 mjeseci neprekidno
ostvaren staž u Zavodu na temelju radnog odnosa.
ZAKLJUČAK br. 297/2011.
Upućujemo na izvod iz zaključka br. 93/2011.
radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 93/2011.
Članak 69.i 47, 51. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme koje zaposlenik provede na neplaćenom
dopustu ne uračunava se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu
jer prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Međutim odlazak na neplaćeni dopust ne
prekida radni staž ostvaren kod poslodavca, već se samo vrijeme staža provedenog
na neplaćenom dopustu ne uračunava u staž za ostvarenje prava na jubilarnu
nagradu, ali nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja se na vrijeme staža do
početka mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa.
Također, vrijeme provedeno na neplaćenom dopustu ne uračunava u radni staž za
ostvarenje prava za uvećanje plaće od 0, 5% za svaku navršenu godinu rada, ali se
nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja na vrijeme staža do početka
mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa. Staž koji ste uplaćivali uračunava
Vam se u mirovinski staž.
Povjerenstvo nije nadležno tumačiti odredbe propisa iz područja zdravstvenog
osiguranja.
Upit 298/2011.
Molim Vas tumačenje prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe na jubilarnu
nagradu za neprekinuti staž u javnim službama (čl.49.).
Da li se staž u Ministarstvu vanjskih poslova smatra radom u javnoj službi te se može
računati kao staž kod istog poslodavca.
radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 298/2011.
Članak 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne
ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u
državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a
na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome,
neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama
koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom
za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u državnoj službi, u Vašem
slučaju u Ministarstvu vanjskih poslova ne smata se radom u javnim službama.
Upit 299/2011.
Molim Vas tumačenje prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe na jubilarnu
nagradu za neprekinuti staž u javnim službama (čl.49.).
Da li se staž SIZ-u i Stručnoj službi SIZ-a odgoja i obrazovanja uračunava u staž za isplatu
jubilarne nagrade?.
radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 299/2011.
Članak 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne
ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u
državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a
na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Sukladno tome,
neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama
koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za
ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u SIZ- u i Stručnoj službi SIZ-a
odgoja i obrazovanja ne smatra se radom u javnim službama i ako je i neprekidan ne
ulazi u obračun za isplatu jubilarne nagrade.
Upit 300/2011.
Da li ostvarujem pravo na isplatu jubilarne nagrade za 35 godina staža? Naime u radnoj
knjižici mi je greškom upisan podatak da sma koristila bolovanje u razdoblju od 2. 2. 1978.
Do 22.9. 1978. Iako dokumentiram da sam tada redovno koristila porodiljnji dopust ( izvadak
iz knjige rođenih, podaci o plaći i uplatama doprinosa).
radni staž u javnim službama, jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 300/2011.
Članak 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne
ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u
državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a
na način utvrđen čl. 2. Zakonom o plaćama u javnim službama. Sukladno tome,
neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama
koje se danas smatraju javnim službama smatra se neprekidnim radom za
ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Porodiljni dopust i bolovanje ne
prekidaju kontinuitet neprekidnog rada u javnim službama, pa sukladno upitu
ostvarujete pravo na jubilarnu nagradu za 35 godina.
Upit 301/2011.
Molim Vas da mi odgovorite kako će zaposlenik dokazati da je udaljenost njegova stana do
stanice međumjesnog prijevoza veća od 1 km?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 301/2011.
Isto kao i ZAKLJUČAK br. 280/2011.
Povjerenstvo nije nadležno utvrđivati metodu utvrđivanja udaljenosti od mjesta
stanovanja do mjesta rada. Ovlaštenik vjerodostojnog utvrđivanja udaljenosti tituliran
je zakonom.
Upit 302/2011.
Naš profesor glazbene kulture odlazi u invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad (radna sposobnost mu je trajno smanjena za više od polovice prema
tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti). Ima više od 30
godina radnog staža i to sve u prosvjeti. Samo kod nas ima oko 23 godina radnog staža,
prije čega nije nigdje radio oko 2 godine, a prije ovog prekida je također radio u prosvjeti. S
obzirom na navedeno da li ima pravo na povlaštenu otpremninu s obzirom da je preko 30
godina radio u prosvjeti, ali s tim prekidom od oko 2 godine?
pravo na otpremninu
ZAKLJUČAK br. 302/2011.
Čl.47. TKU-a
Zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca isplaćuje se povlaštena
otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu staža i to u slučaju kad poslodavac
otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika.
Upit 303/2011.
Obraćam Vam se sa zamolbom da pokušate riješiti spornu isplatu jubilarnih nagrada.
Naime, 1991.g u jeku ratnih zbivanja,Krizni štab općine Osijek donio je odluku
da majke s djecom mladom od sedam godina mogu napustiti grad Osijek i smjestiti se
negdje na sigurno mjesto s djecom.To pravo je kolegica i ostvarila prema spomenutom
rješenju od 7. veljače do 8.lipnja 1992.
Problem je u tome što se kolegici vodio prekid rada iako u istom rješenju stoji da za vrijeme
odsustvovanja radnice s rada miruju prava i obveze , ali radni odnos ne prestaje. Zato
kolegica nije ostvarila pravo na jubilarnu nagradu prema ukupnom stažu, nego joj se
neprekinuti staž računa od 1992. Iz radne knjižice joj se vidi da ukupni radni staž ostvaruje
kod istog poslodavca neprekidno od 6. Listopada 1981. pa do danas. Dali se kolegici
razdoblje koje je provela izvan grad Osijeka računa pri ostvarivanju prava na jubilarnu
nagradu?
pravo na jubilarnu nagradu
ZAKLJUČAK br. 303/2011.
Čl.47. TKU-a
Članak 69.i 47,. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme kada zaposleniku prava i obveze iz radnog
odnosa miruju ne uračunavaju se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu
nagradu, ali isto vrijeme ne prekida radni staž ostvaren kod poslodavca. To znači da
se nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja na vrijeme staža do početka
mirovanja.Dakle, staž radnice od 6. listopada 1981. pa do 7. veljače 1992. godine te od
8. lipnja 1992. pa do danas računa se u radni staž za izračun jubilarne nagrade.
Upit 304/2011.
Da li radnica kojoj je jednosmjernom ulicom do škole manje od 1 km, ali na povratku u mjesto
stanovanja iz mjesta rada (zbog zabrane prometovanja tom istom jednosmjernom ulicom)
ima više od 1 km treba isplatiti punu naknadu za mjesni prijevoz ili pola?
pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 304/2011.
Čl.67. TKU-a
Ukoliko najkraći mogući cestovni put bilo od mjesta rada do mjesta stanovanja ili od
mjesta stanovanja do mjesta rada iznosi 1000 m ili više zaposlenik ostvaruje pravo na
puni mjesni prijevoz.
Upit 305/2011.
Obraćam Vam se sa zamolbom za tumačenje članka 60. TEMELJNOG KOLEKTIVNOG
UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (NN 115/2010), u
dijelu koji kaže da se regres isplaćuje jednokratno najviše jednom godišnje.
Naime, zaposlenica Fakulteta koja radi na radnom mjestu spremačice bila je na bolovanju čuvanju trudnoće (od 17.09.2009.-11.04.2010.), koristila je rodiljni dopust (12.04.2010.11.10.2010.) i roditeljski dopust
(12.10.2010.-09.04.2011.) Po povratku na posao, ista je temeljem članka 63.
stavka 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) koristila pravo na godišnji odmor za 2010.
godinu. Kako smo smatrali da joj temeljem članka 60. TKU za službenike i namještenike
pripada pravo na jedan regres, koji je isplaćen za kolektivni godišnji odmor za 2011. (koji je
koristila od 18.07.2011.31.08.2011.), navedenoj zaposlenici nije isplaćen regres za 2010.
godinu.
Nakon što smo bili upoznati sa upitom i zaključkom 185/2011. iz ZAPISNIKA 3.
SJEDNICE
ZAJEDNIČKOG
POVJERENSTVA
ZA
TUMAČENJE
TEMELJNOG
KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA,
molimo Vas za tumačenje slučaja koji smo naveli:
- da li našoj zaposlenici možemo naknadno isplatiti regres za 2010. godinu?
pravo na regres
ZAKLJUČAK br. 305/2011.
Čl.60. TKU-a
Zaposlenik koji je u prethodnoj godini stekao pravo na godišnji odmor, ali isti tada nije
koristio, jer je bio na porodnom dopustu, ima pravo na isplatu regresa u tekućoj godini za
godišnji odmor iz prethodne godine,pod uvjetom da pravo na godišnji odmor iz prethodne
godine( barem dio godišnjeg odmora)koristi u tekućoj godini, a najkasnije do 30. lipnja tekuće
godine.Pored toga,navedeni zaposlenik ima pravo i na regres za tekuću godinu.
Upit 306/2011.
Dana 1. veljače 2005. sam primljena u stalni radni odnos na Medicinskom fakultetu u Splitu.
10. siječnja 2008. sam rodila i do 09. siječnja 2009. sam bila na porodiljnom dopustu.
Od 10. siječnja 2009. do 09. siječnja 2011. moj poslodavac mi odobrava mirovanje radnog
odnosa do navršene treće godine života djeteta (zdravstveni problemi djeteta).
10. siječnja 2011. se vraćam na posao.
Molim Vas da mi odgovorite da li ostvarujem pravo na jubilarnu nagradu u 2012. godini tj. da
li se mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta smatra neprekinutim radnim
stažem?
Jubilarna nagrada
ZAKLJUČAK br. 306/2011.
Čl. 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Vrijeme koje zaposlenik provede na neplaćenom
dopustu ne uračunava se u staž potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu
jer prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Međutim odlazak na neplaćeni dopust ne
prekida radni staž ostvaren kod poslodavca, već se samo vrijeme staža provedenog
na neplaćenom dopustu ne uračunava u staž za ostvarenje prava na jubilarnu
nagradu, ali nakon završenog mirovanja daljnji staž nastavlja se na vrijeme staža do
početka mirovanja jer mirovanje nije prekid radnog odnosa.
Upit 307/2011.
Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu pripada mu 30%
od dnevnice.»
Što obuhvaća prehrana u ovom slučaju?
Koliko iznosi dnevnica ako je u pitanj u polupansion (doručak i ručak ili
večera)?
dnevnica
ZAKLJUČAK br. 307/2011.
Čl.35
Ako zaposlenik ima plaćen smještaj i prehranu pripada mu 30% dnevnice.Prehrana se
smatra osiguranom i u slučaju punog pansiona i u slučaju polupansiona.
Upit 308/2011.
Da li zaposlenik koji radi u jednom tjednu 4 dana popodne ,a jedan
ujutr o, pa u drugom tjednu jedan dan popodne,a četri dana ujutro
ost varuje pravo na smjenski rad?
Smjenski rad
ZAKLJUČAK br. 308/2011.
Čl.54
Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala četri dana u prvoj
smjeni ne smatra se smjenskim radom. Međutim, ako jedan tjedan zaposlenik radi
jedan dan u drugoj smjeni, a slijedeći tjedan jedan dan u prvoj smjeni, pa u trećem
tjednu ponovno jedan dan u drugoj smjeni, pa u četvrtom tjednu jedan dan u prvoj
smjeni ostvaruje pravo na uvećanje plaće zbog smjenskog rada jer naizmjenično
obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom mjeseca.
Upit 309/2011.
Ima li profesor tijekom korištenja prava na studijski
znanst venog usavr šavanja pravo na m jesni prijevoz?
dopust
radi
Pravo na prijevoz
ZAKLJUČAK br. 309/2011.
Čl.67.
Intencija čl. 67. TKU je nadoknaditi trošak prijevoza zaposlenicima kada dolaze i
odlaze s posla.Dakle ukoliko zaposlenik ima utvrđenu obvezu za vrijeme znanstvenog
usavršavanja dolaziti i odlaziti s posla u vrijeme ostvaruje pravo na naknadu troškova
prijevoza. Ukoliko takva obveza ne postoji ne ostvaruje pravo na naknadu troškova
prijevoza.
3) Razno
•
•
Preispitivanje zaključka 54/2011 ( konvalidirani staž). Ostajemo pri zaključku
54/2011.
Preispitivanje zaključka 243/2011 (rad u Pionirskom gradu – pravo na jubilarnu
nagradu)
Uvidom u predhodne zaključke Komisije i dodatne provjere načina financiraja
Pionirskog grada utvrđeno je da je za istog poslodavca neprimjenjiva odreba o
osiguranju njegvih plaća u državnom proračunu, odnosno iz fondova
mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na način utvrđen čl. 2. Zakonom o
plaćama u javnim službama. Stoga se povlači zaključak 243/2011 i donosi se
novi:
ZAKLJUČAK br. 243/2011.
Članak 69.i 47. TKU-a
Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staž u javnim službama bez
obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne službe podrazumjevaju se javne
ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u
državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a
na način utvrđen čl. 2. Zakonom o pladama u javnim službama. Sukladno tome, rad u
Pionirskom gradu ne smatra se radom u javnim službama i ako je i neprekidan ne ulazi
u obračun za isplatu jubilarne nagrade.
•
Zaprimljen je i Opće županijske bolnice Našice o tumačenju prava na naknadu
za odvojeni život. Isti upit Proslijeđujemo nadležnoj Komisiji za tumačenje
kolektivnog ugovora za zdravstvo.