Informacija o obvezama u 2014. godini

OBRTNIČKA KOMORA ISTRE
UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA
SIJEČANJ 2014.
INFORMATOR
www.obrtnici-pula.hr
INFORMACIJA O OBVEZAMA U 2014. GODINI
OBAVLJANJE OBRTA
ZAKON O OBRTU
Novi Zakon o obrtu (NN 143/13) stupio je na snagu 10.12.2013.godine. U odnosu na dosadašnji Zakon, promjene su slijedeće:
Ispomaganje članova obitelji
Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa.
Ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i
poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita,
odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.
Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privreñuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi
način i troše ih zajedno.
Odgovornost za obveze iz obrta
Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega
ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje
njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život.
Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu
nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
Ako je vjerovnik na temelju dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na gore navedenim nekretninama založno ili slično
pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi
pozivajući se na razloge iz stavka 3. ovoga članka.
Prijenos obrta kod odlaska u mirovinu
Obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (pravni slijednik) u
kojem slučaju se zadržava matični broj obrta. Pravni slijednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost
obrta. Na pravnog slijednika se prenose svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću
primjenu odredbi Zakona o radu. Dakle, pravni slijednik ne mora ulaziti u zajednički obrt sa postojećim obrtnikom koji odlazi u
mirovinu, nego se obrt može prenijeti neposredno.
Domaća radinost i sporedno zanimanje
Ukinuta je lista proizvoda i djelatnosti koje se mogu obavljati kroz domaću radinost i slobodno zanimanje. Osoba koja obavlja
kućnu radinost ili sporedno zanimanje u djelatnosti vezanih obrta, mora udovoljavati posebnom uvjetu stručne osposobljenosti,
odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita.
I nadalje ostaje ograničenje da ukupni godišnji primici ne smiju premašiti 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća kod pravnih osoba
u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u prethodnoj godini (za 2014. godinu to je iznos od 79.410 kuna).
Ako fizička osoba od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze taj iznos, obvezna je od 1.
siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine
podnijeti nadležnom tijelu pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.
Organiziranost obrta – Obrtnička komora
Zadržano je obvezno članstvo obrtnika i trgovaca pojedinaca te dosadašnji ustroj komorskog sustava, ali je visina komorskog
doprinosa od 01.01.2014. ograničena na 2% osnovnog osobnog odbitka mjesečno sukladno Zakonu o porezu na dohodak, što
prema sadašnjem stanju iznosi 44,00 kn mjesečno.
Obrazovanje za obrtništvo
Ugovori o naukovanju ovjeravati će se i registrirati u Ministarstvu obrta, a završetak naukovanja odnosno pomoćnički ispit prelazi
u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Licenciranje (izdavanje licencija za naukovanje) obrtnika i pravnih osoba i nadalje će obavljati Komora.
1
OBAVLJANJE DJELATNOSTI U ČLANICAMA EU
Obrtnička komora Istarske županije (OKIŽ) je sklopila Sporazum o suradnju sa pojedinim obrtničkim organizacijama u Sloveniji i
Italiji, a vezano za pružanje pomoći članovima komore pod povoljnijim uvjetima kad počinju pružati usluge na području Slovenije i
Italije. Za detaljnije informacije u primjeni Sporazuma možete se obratiti u OKIŽ – tel. 212-993, [email protected] .
Prije donošenja odluke o pružanju usluga i obavljanja djelatnosti u drugim članicama EU, potrebno je dobiti informacije iz te
države u uvjetima koji se traže da bi se moglo započeti sa takvim poslovanjem (obično se radi o priznavanju kvalifikacija).
Posebno je potrebno dobro ispitati porezne obveze koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti u drugoj državi članici. O poreznim
obvezama poželjno je zatražiti pomoć poreznih savjetnika te države. Neke osnovne informacije objavljene su i na web strani
Hrvatske obrtničke komore: http://www.hok.hr/jedinstveno_eu_trziste/kako_poslovati_s_clanicama_eu/uvjeti_poslovanja_u_eu
IZNAJMLJIVAČI STANOVA – PRIJAVA BORAVIŠTA ILI PREBIVALIŠTA
Novim Zakonom o prebivalištu (NN 144/12) koji je stupio na snagu 29.12.2012. propisano je da su pravne osobe, obrtnici i fizičke
osobe koje pružaju usluge smještaja dužne prijaviti nadležnom tijelu (policijskoj upravi) boravište osoba kojima pružaju usluge
smještaja duže od tri mjeseca. Za neprijavljivanje propisana je novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kn.
Ista obveza propisana je i drugim osobama koje daju stan na korištenje drugoj osobi na razdoblje duže od tri mjeseca. Rok za
prijavu je 15 dana od dana kad je stan dat na korištenje. Policijska uprava će te podatke evidentirati u zbirci podataka o
prebivalištu i boravištu, a u slučaju sumnje može ih i provjeriti.
KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INOZEMSTVU
Ulaskom Hrvatske EU od 1. 07.2013. osobe koje imaju obvezno zdravstveno osiguranje u RH, prilikom boravka u zemljama
članicama EU nisu obvezne plaćati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. To se odnosi na sve
slučajeve boravka u zemljama EU- službeni put, izaslanstvo odnosno boravak u inozemstvu po bilo kojoj drugoj osnovi.
Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju besplatne Europske kartice zdravstvenog
osiguranja (EKZO), koju treba pribaviti prije odlaska u zemlje EU. Europsku karticu zdravstvenog osiguranja izdaje HZZO na
zahtjev osiguranika. Kartica vrijedi godinu dana. Najlakši način za dobivanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja je putem
Internet aplikacije na stranici HZZO-a: www.hzzo.hr. Osim putem Interneta, osiguranici karticu mogu zatražiti i preuzeti dolaskom
u urede HZZO-a.
EKZO u državama članicama EU omogućava korištenje zdravstvenih usluga koje su s medicinskog gledišta nužne, uzimajući u
obzir prirodu usluga i dužinu očekivanog boravka, a kod ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga. EKZO pokriva troškove
neodgodive zdravstvene zaštite, za koju liječnik ugovorne zdravstvene ustanove u inozemstvu kaže da se ne može odgoditi do
planiranog povratka u Hrvatsku.
Za države članice Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) te Švicarsku, do daljnjeg se NE primjenjuju
europski pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti pa se ne može koristiti niti Europska kartica zdravstvenog
osiguranja.
Za treće zemlje, odnosno zemlje koje nisu članice EU (uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku te Švicarsku) i dalje ostaje
obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
NAPOMENA NA RAČUNIMA OBRTNIKA - DOHODAŠA
Podsjećamo obrtnike «dohodaše» koji su i u sustavu PDV-a da od 1.srpnja 2013. kada započinje primjena novog Zakona o PDVu, na njihovim izlaznim računima osim oznake R2 treba stajati i napomena „obračun prema naplaćenoj naknadi“.
Plaćanje PDV-a po naplaćenim računima kod obrtnika dohodaša ostalo je u novom Zakonu kao izuzetak u razdoblju do
31.12.2014., nakon čega bi i dohodaši trebali početi plaćati PDV prema primljenim računima.
PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI NAKON ZATVARANJA OBRTA
Izmjenom Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 153/13) i obrtnici će moći ostvarivati
pravo na novčanu naknadu za nezaposlene pod istim uvjetima kao i radnici, što znači:
- moraju plaćati doprinos za zapošljavanje (do sada još nije usklañen Zakon o doprinosima kojim treba utvrditi
osnovicu i stopu),
- nakon odjave obrta trebaju se prijaviti Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka obrta,
- razlog za odjavu obrta mora biti opravdan nekim od točno nabrojanih razloga uz predočenje dokaza,
- ne smije biti drugdje radno angažiran, odnosno ostvarivati primitke (npr. biti u radnom odnosu, biti vlasnik/suvlasnik 25%
ili više trgovačkog društva, registriran OPG, ostvarivati drugi dohodak i sl.)
"Opravdani razlozi" za odjavu obrta su:
2
-
Insolventnost - utvrñuje se na temelju potvrde Financijske agencije iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje o
evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, odnosno na temelju izjave o vrijednosti
imovine koja ne pokriva postojeće obveze.
- Nelikvidnost - se utvrñuje na temelju izjave osobe o kašnjenju više od 60 dana s ispunjenjem novčanih obveza
vjerovnicima, a čija visina u ukupnom iznosu čini više od 20% od iznosa obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu
financijsku godinu, odnosno na temelju JOPPD obrasca s podacima o kašnjenju više od 30 dana s isplatom plaće za radnike
u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koji se moraju obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.
- Zaključenje stečajnog postupka - utvrñuje se na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog
postupka.
- Poslovanje s gubitkom - utvrñuje se na temelju izvatka iz poslovnih knjiga.
- Gubitak poslovnog prostora - utvrñuje se na temelju odluke o prestanku zakupa, odnosno pisanog raskida ugovora o
zakupu.
- Gubitak povlastice, odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom - utvrñuje se na temelju
odluke nadležnog tijela o neizdavanju odnosno ne produženju povlastice, odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti.
- Bolest osobe - utvrñuje se na temelju izvješća o nesposobnosti za rad izabranog doktora medicine primarne zdravstvene
zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi.
- Gubitak poslovnog partnera - utvrñuje se na temelju uvida u odgovarajući registar iz kojega je razvidan prestanak
obavljanja samostalne djelatnosti partnera, odnosno na temelju ugovora o istupanju ortaka.
- Ozbiljna šteta na imovini - utvrñuje se na temelju zapisnika o očevidu nadležne policijske postaje.
- Prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom - utvrñuje se na temelju prijave nadležnom povjerenstvu za
procjenu štete od elementarnih nepogoda sukladno propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda.
- Drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.
Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja
samostalne djelatnosti, ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca (uključujući bolovanje i rodiljni i roditeljski dopust) i
ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje.
Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade za osobu koja je obavljala samostalnu djelatnost čini prosjek osnovice na koju
su obračunati i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo odjavi obrta.
OBRT – POSLOVANJE S HRANOM
PRETHODNA SUGLASNOST ZA PRODAJU HRANE IZVAN PROSTORIJA – UPUTA
Zakonom o hrani NN 81/13 i Zakonom o higijeni hrane i mikrobiološkom kriterijima za hranu NN 81/13, mijenjaju se uvjeti
poslovanja kod prodaje hrane izvan prostorija.
Naime, do promjene Zakona su izdavane Prethodne suglasnosti sanitarnog inspektora. Kako se primjenom novog Zakona,
izravno primjenjuje Uredba (EZ) br. 852/2004 (s posljednjom izmjenom Uredba (EZ) br. 219/2009), navedenu Prethodnu
suglasnost nije potrebno pribavljati.
Prema Uredbi, propisano je načelo primarne odgovornosti subjekta u poslovanju s hranom za sigurnost hrane.
Obzirom da je do sada, uz Prethodnu suglasnost bio naveden i niz uputa subjektu u poslovanju s hranom što i kako treba
osigurati u pogledu sigurnosti hrane, a od 1. srpnja 2013. bez Prethodne suglasnosti nema i navedenih uputa u cilju pomoći
subjektima da ne zaborave neke bitne detalje, u nastavku dajemo izvadak iz Uredbe 852/2004, koji govori što treba biti
zadovoljeno i o čemu subjekt u poslovanju s hranom treba voditi računa jer je za isto odgovoran, a inspekcijske službe će u
kontroli na spomenuto obratiti pažnju.
Dakle, ugostitelji za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova i prigodnih priredbi kada obavljaju ugostiteljsku djelatnost izvan
ugostiteljskih objekta, turističke zajednice, lokalna samouprava, učesnici različitih proslava i manifestacija, pružanje ugostiteljskih
usluga u pokretnim i/ili privremenim prostorijama, šatorima, štandovima na tržnicama, pokretnim vozilima za prodaju trebaju
obratiti pažnju na slijedeće :
Uredba (EZ) br. 852/2004 - PRILOG II, POGLAVLJE III.
Zahtjevi za pokretne i/ili privremene prostorije (kao što su šatori, štandovi na tržnicama, pokretna vozila za prodaju), prostorije
koje se prvenstveno koriste kao privatne stambene kuće, ali u kojima se redovito priprema hrana u svrhu stavljanja na tržište, i
automate za prodaju
1. Prostorije i automati za prodaju moraju, koliko god je to izvedivo, biti tako smješteni, izgrañeni, čišćeni i održavani da se
spriječi opasnost od kontaminacije, posebno putem životinja ili štetnika.
2. Prema potrebi, vrijedi naročito sljedeće:
(a) na raspolaganju moraju biti odgovarajuće prostorije za održavanje odgovarajuće osobne higijene (uključujući prostor za
higijensko pranje i sušenje ruku, higijenski sanitarni čvorovi i garderobni prostor);
3
(b) površine koje dolaze u doticaj s hranom moraju biti u dobrom stanju i biti jednostavne za čišćenje i, prema potrebi,
dezinfekciju. Stoga one moraju biti od glatkog, perivog i neotrovnog materijala otpornog na koroziju, osim ako subjekti koji posluju
s hranom mogu dokazati nadležnom tijelu da su drugi uporabljeni materijali primjereni;
(c) mora se osigurati odgovarajuća mogućnost čišćenja i, prema potrebi, dezinfekcije radnog pribora i opreme;
(d) ako se u okviru poslovanja s hranom obavlja i čišćenje hrane, mora se osigurati mogućnost obavljanja tog posla na higijenski
način;
(e) na raspolaganju mora biti dostatna opskrba toplom i/ili hladnom vodom za piće;
(f) na raspolaganju moraju biti odgovarajuća rješenja i/ili prostori za higijensko skladištenje i odlaganje opasnih i/ili nejestivih tvari
i otpada (bilo tekućeg ili krutog);
(g) na raspolaganju moraju biti odgovarajuća oprema i/ili rješenja za održavanje i praćenje temperaturnih uvjeta prikladnih za
hranu;
(h) hrana mora biti smještena tako da se izbjegne opasnost od kontaminacije koliko god je to izvodivo;
DODATNO :
- Subjekti u poslovanju s hranom moraju biti registrirani.
- Osoblje mora imati sanitarne iskaznice i "higijenski minimum".
PROMJENE U POSTUPKU REGISTRACIJE OBJEKTA KOJI POSLUJU S HRANOM
Postupak registracije objekata koji posluju s hranom mijenja se na način da se prijave više ne upućuju u Ministarstvo zdravlja u
Zagrebu, nego u nadležnu ispostavu sanitarne inspekcije (Ispostava Pula, Pula, Mletačka 12, tel. 052/223-147).
Detaljniji opis postupka, koji se nije u ostalome promijenio, nalazi se na web stranici Ministarstva zdravlja
( http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/djelokrug/uprava_za_sanitarnu_inspekciju/hrana/registracija_objekata ).
PRIJAVA DJELATNOSTI PROIZVODNJE, UVOZA ILI DISTRIBUCIJE PROIZVODA KOJI DOLAZE U DODIR S HRANOM
Ministarstvo zdravlja donijelo je Pravilnik o sadržaju i obliku obrasca za prijavu djelatnosti uvoza, proizvodnje i distribucije
materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom, objavljen u Narodnim novinama 03/2014.
Obrtnik koji obavlja djelatnost uvoza, proizvodnje i distribucije, materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom,
obvezan je Ministarstvu zdravlja prijaviti djelatnost uvoza, proizvodnje i distribucije materijala i predmeta koji dolaze u
neposredan dodir s hranom putem obrasca kojeg možete naći na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_3_65.html
Obveza prijave odnosi se na sve subjekte koji:
- Proizvode materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom
- Uvoze materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom iz trećih zemalja
- Distribuiraju materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom iz Europske unije
Obveza prijave odnosi se i na one proizvode (materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom) koji su uvezeni,
proizvedeni i distribuirani prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Materijali u proizvodnji i distribuciji koji dolaze u dodir s
hranom:
Ljepila
Keramika
Pluto
Guma
Staklo
Metali i slitine
Papir i karton
Plastika
Reciklirana plastika
Tiskarske boje
Regenerirana celuloza
Silikoni
Tekstil
Lakovi i premazi
Vosak
Drvo
Proizvodi u proizvodnji i distribuciji koji dolaze u dodir s
hranom:
Kuhinjsko posuñe
Kuhinjski pribor i pomagala
Dječje posuñe
Dječji pribor
Posuñe i pribor za jednokratnu uporabu
Filmovi i folije
Vrećice
Kartonska ambalaža (kutije za dostavu hrane….)
Spremnici, cisterne, galoni i ostala veća oprema
Drugo (navesti)
4
PRIJEVOZNICI:
ZAKON O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U
CESTOVNOM PRIJEVOZU (NN 75/13) I UREDBE EU
Ovim zakonom regulirano je radno vrijeme mobilnih radnika na način da je nešto propisano ovim zakonom, a u većem dijelu
neposredno se primjenjuju važeće Uredbe EU (uglavnom Uredba (EZ) 561/2006). Kako se radi samo o prilagoñavanju
zakonodavstva činjenici da smo postali članica EU, u odredbama u radnom vremenu, vremenu vožnje, prekidima vožnje i
odmorima ništa se značajno nije promijenilo. U nastavku dajemo pregled najvažnijih odredbi, kao podsjetnik na obveze.
Ovaj zakon (koji je stupio na snagu 28.06.2013. godine) primjenjuje se na rad mobilnih radnika, vozača i obrtnika-vozača u
cestovnom prometu koji upravljaju vozilima:
- čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t
- čija je dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3,5 t
- autobuse za prijevoz više od 9 putnika, uključujući i vozača (8+1)
Vozila najveće dopuštene mase s priključnim vozilom veće od 3,5 t i autobusi prilagoñeni za prijevoz više od 9 osoba sa
vozačem, moraju imati ugrañen tahograf, a ista nova vozila koja se prvi put registriraju u RH nakon 01.01.2009. moraju imati
ugrañen digitalni tahograf.
Neke važnije definicije:
1) »mobilni radnik« je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja zaposlen u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili
tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na
odmore mobilnih radnika,
2) »radno vrijeme« je vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na
raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove. U radno se vrijeme ubraja:
- vrijeme provedeno u svim aktivnostima u cestovnom prijevozu (vožnja, utovar i istovar, pomoć putnicima pri ulasku i izlasku iz
vozila, čišćenje i tehničko održavanje, svi ostali poslovi čija je svrha osiguravanje sigurnosti vozila, tereta i putnika ili ispunjavanje
zakonskih obveza koje su vezane uz vožnju koja je u tijeku, administrativne formalnosti s policijom, carinom, inspekcijskim
službama i dr.),
- vrijeme tijekom kojeg mobilni radnik ne može slobodno raspolagati svojim vremenom te mora biti na svom radnom mjestu,
spreman poduzeti svoje uobičajene poslove, pri čemu su neki poslovi vezani uz dežurstva, posebno tijekom vremena čekanja na
utovar ili istovar, kada vrijeme trajanja nije unaprijed poznato prije polaska ili prije početka trajanja dotičnog razdoblja,
3) »dnevni odmor« je dnevno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća
»redoviti dnevni odmor»i »skraćeni dnevni odmor»:
– »redoviti dnevni odmor« je neprekinuto razdoblje odmora od najmanje 11 sati ili kada se koristi u dva dijela 12 sati, od kojih prvi
odmor mora trajati neprekinuto minimalno 3 sata, a drugi neprekinuto minimalno 9 sati;
– »skraćeni dnevni odmor« je neprekinuto razdoblje odmora kraće od 11 sati, ali ne kraće od 9 sati;
4) »tjedni odmor« je tjedno neprekidno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a
obuhvaća »redoviti tjedni odmor« i »skraćeni tjedni odmor«:
– »redoviti tjedni odmor« je odmor koji neprekinuto traje najmanje 45 sati,
– »skraćeni tjedni odmor« je odmor koji neprekidno traje manje od 45 sati, ali ne kraće od 24 sata.
5) »prekid vožnje« je razdoblje tijekom kojega vozač ne može upravljati vozilom ili obavljati druge poslove te koje se koristi
isključivo za odmor;
6) „dnevno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje izmeñu završetka jednog dnevnog razdoblja odmora i početka
sljedećeg dnevnog razdoblja odmora ili izmeñu dnevnog razdoblja odmora i tjednog razdoblja odmora;
7) „tjedno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje tijekom jednog tjedna;
Vrijeme vožnje
(1) Dnevno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od devet sati. Iznimno, dnevno vrijeme vožnje može se produljiti na najviše deset
sati, ali ne više od dvaput tjedno.
(2) Tjedno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od 56 sati i ne smije prekoračiti maksimalno tjedno radno vrijeme iz Direktive
2002/15/EZ (48-60 sati).
(3) Ukupno vrijeme vožnje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.
(4) Vozač je dužan evidentirati ostale poslove, kao i vrijeme provedeno u upravljanju vozilom koje se koristi za javni prijevoz, a na
koji se ne primjenjuje ovaj Zakon.
(5) Vozač je dužan evidentirati i vrijeme raspoloživosti od posljednjega dnevnog ili tjednog razdoblja odmora.
(6) Evidencije iz točki 4. i 5. vode se ručno na evidencijskom listiću, ispisu ili korištenjem opcije ručnog unosa u ureñaj za
bilježenje (tahograf).
(7) Kada vozač upravlja vozilom koje je opremljeno analognim tahografom, na zahtjev ovlaštenih osoba, mora predočiti za tekući
dan i prethodnih 28 dana: tahografske listiće, ručno izvršene zapise, ispise iz tahografa, te karticu vozača ukoliko je posjeduje.
(8) Kada vozač upravlja vozilom koje je opremljeno digitalnim tahografom, na zahtjev ovlaštenih osoba, mora predočiti svoju
karticu vozača, tahografske listiće, ručno izvršene zapise i ispise, za tekući dan i prethodnih 28 dana.
5
Prekid vožnje
(1) Nakon razdoblja vožnje od četiri i pol sata, vozač je dužan prekinuti vožnju najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje
odmora.
(2) Prekid vožnje iz točke 1. se može zamijeniti prvim prekidom vožnje od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi drugi prekid
vožnje od najmanje 30 minuta od kojih je svaki rasporeñen tijekom razdoblja vožnje iz točke 1.
Dnevni i tjedni odmor
(1) Vozač mora imati dnevni i tjedni odmor.
(2) Unutar svaka 24 sata, nakon dnevnog ili tjednog odmora, vozač mora imati novi dnevni odmor. Ako dnevni odmor unutar 24
sata traje najmanje devet sati, ali manje od 11 sati, smatra se skraćenim dnevnim odmorom.
(3) Dnevni odmor može se produljiti do redovitoga tjednog odmora ili skraćenoga tjednog odmora.
(4) Vozač može imati najviše tri skraćena dnevna odmora izmeñu bilo koja dva tjedna odmora.
(5) Iznimno od točke 2., unutar 30 sati od isteka dnevnog ili tjednog odmora, vozač koji je dio višečlane posade mora uzeti novi
dnevni odmor u trajanju od najmanje devet sati.
(6) U bilo koja dva uzastopna tjedna, vozač mora imati najmanje:
– dva redovita tjedna odmora ili
– jedan redovit i jedan skraćeni tjedni odmor od najmanje 24 sata. Nadoknadu tjednog odmora vozač je dužan izvršiti najkasnije
do kraja trećeg tjedna od tjedna korištenja skraćenoga tjednog odmora.
(7) Tjedni odmor započinje najkasnije po isteku šest 24-satna razdoblja, od kraja prethodnoga tjednog odmora.
(8) Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenoga tjednog odmora mora se pripojiti drugom razdoblju odmora od
najmanje devet sati.
(9) Dnevni i skraćeni tjedni odmor vozač može provesti u vozilu izvan sjedišta tvrtke, ukoliko je vozilo opremljeno ležajem.
(10) Ukoliko tjedni odmor zahvaća dva tjedna, isti se može pribrojiti samo jednom od ta dva tjedna.
(11) Ukoliko se prijevoz obavlja isključivo na području Republike Hrvatske, dnevni odmor traje najmanje 12 sati neprekidno.
Iznimke
(1) Iznimno od odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, ako vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom, te koristi dnevni
odmor, taj se odmor može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima, u ukupnom trajanju od najviše sat vremena. Tijekom
redovitoga dnevnog odmora vozač mora imati pristup ležaju.
(2) Dolazak ili odlazak vozača do i od vozila na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, ako se vozilo ne nalazi u mjestu
prebivalište vozača niti u sjedištu poslodavca, ne računa se kao vrijeme odmora ili prekid vožnje, osim ako vozač nije na trajektu
ili vlaku i ima pristup ležaju.
(3) Bilo koje vrijeme koje vozač provede upravljajući vozilom na koje se ne primjenjuje ovaj Zakon do ili od vozila na koje se
primjenjuje ovaj Zakon, a koje nije u vozačevom prebivalištu niti u operativnom sjedištu poslodavca, računa se kao drugi poslovi.
Odgovornost prijevoznika
Prijevoznik je dužan organizirati rad vozača na način da vozači poštuju odredbe ovoga Zakona, propisno ih uputiti na odredbe
ovoga Zakona, te obavljati redovite provjere.
Prijevoznik koji koristi vozila opremljena digitalnim tahografom u skladu s odredbama ovoga Zakona, dužan je:
- osigurati da se svi podaci redovito preuzimaju s jedinice u vozilu i kartice vozača kako bi se osiguralo preuzimanje svih
podataka koji se odnose na aktivnosti prijevoznika ili aktivnosti koje su obavljene za tog prijevoznika,
- osigurati da se svi podaci preuzeti s jedinice u vozilu i kartice vozača čuvaju najmanje 12 mjeseci nakon bilježenja i da ti podaci
budu dostupni izravno ili daljinskim prijenosom iz prostorija prijevoznika na zahtjev ovlaštene osobe, a podaci iz evidencije
radnog vremena radnika čuvaju se 3 godine.
Odredbe o radnom vremenu i stankama
- Puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika ne smije biti dulje od 48 sati (radno vrijeme obuhvaća i vrijeme vožnje i vrijeme
obavljanja drugih poslova)
- Maksimalno tjedno radno vrijeme može se produljiti do 60 sati, samo ako prosjek od 48 sati nije prekoračen tijekom četiri
mjeseca.
- Mobilni radnici koji obavljaju mobilnu djelatnost u cestovnom prijevozu, osim u slučaju ako AETR ne osigurava veću zaštitu,
moraju najkasnije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku.
- Radno vrijeme se prekida stankom koja traje najmanje 30 minuta, ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi izmeñu
šest i devet sati, a stankom od najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati.
- Stanke se mogu raspodijeliti na više razdoblja tijekom radnog vremena, s tim da svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta.
- Ako mobilni radnici obavljaju noćni rad (izmeñu 00,00 i 05,00 sati), njihovo ukupno dnevno radno vrijeme ne smije trajati dulje
od deset sati unutar svakog 24-satnog razdoblja.
PRIJENOS PODATAKA IZ TAHOGRAFA I EVIDENCIJE RADNOG VREMENA VOZAČA
Donesen je novi Pravilnik o prijenosu podataka i načinu voñenja evidencije iz tahografa (NN 83/13) koji je stupio na snagu
09.07.2013.
6
Pravilnikom se ureñuje način prijenosa podataka i način voñenja evidencije iz tahografa i kartica vozača u bazu podataka
prijevoznika, čuvanje zapisnih listova i ispisa koje zapisuju kontrolni ureñaji, zapisa koje sastavlja vozač, te način voñenja
evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika. Pravilnikom se utvrñuje i neposredna primjena pojedinih odredbi Uredbe komisije
(EU) br. 581/2010 i Uredbe (EZ) 561/2006.
Preuzimanje podataka iz tahografa:
Poslodavac mora osigurati redovito i potpuno preuzimanje podataka iz tahografa i kartice vozača, u skladu s odredbama EU
(najkasnije svakih 35 dana), a dokumentacija se čuva najmanje tri godine od isteka razdoblja na koji se odnosi.
Evidencija radnog vremena mobilnih radnika:
Poslodavci su dužni voditi evidenciju radnog vremena mobilnih radnika, u pisanom ili elektroničkom obliku.
Podaci za pojedinog mobilnog radnika redovito se upisuju u evidenciju, a najkasnije u roku od 35 dana od dana prethodnog upisa
podataka.
U evidenciji se za svakog mobilnog radnika odvojeno vode sljedeći podaci: ime i prezime, OIB (MBG), radno vrijeme, noćni rad,
ukupno radno vrijeme, ukupno tjedno radno vrijeme iz kojega mora biti vidljivo je li prekoračen najviši prosjek radnog tjedna.
Neaktivnost vozača:
Potvrda poslodavca o aktivnostima vozača za razdoblje dok nije upravljao vozilom, sukladno Uredbi (EZ) 561/2006), ispisuje se
na računalu u dva istovjetna primjerka od kojih se jedan primjerak potvrde predaje vozaču kojemu se potvrda izdaje, a drugi
primjerak ostaje kod izdavatelja potvrde(u primjeni je novi obrazac potvrde).
PROFESIONALNI VOZAČI
Od 1. srpnja 2013. godine, odnosno od dana pristupanja RH EU nastupaju promjene u odnosu na izobrazbu profesionalnih
vozača. U skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/2013), a koji je usklañen sa Direktivom 2003/59 /EZ ,
profesionalni vozači državljani Republike Hrvatske, te vozači državljani trećih država koji su zaposleni u tvrtkama s poslovnim
nastanom u Republici Hrvatskoj, moraju imati početne kvalifikacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu periodičku
izobrazbu ako upravljaju vozilima za koja je potrebna:
– vozačka dozvola kategorije C1, C1E, C ili CE,
– vozačka dozvola kategorija D1, D1E, D ili DE
Dokazom stečene kvalifikacije za vozača, u skladu sa člankom 12. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, smatra se vozačka
dozvola u kojoj je upisan „kod 95“. Policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole na temelju Svjedodžbe o stečenim
početnim kvalifikacijama ili na temelju Svjedodžbe o periodičkoj izobrazbi u vozačku dozvolu upisuje „kod 95“.
Stjecanje početnih kvalifikacija je propisano člankom 7. Zakona. Početne kvalifikacije stječu se:
– provjerom znanja ili
– ubrzanim stjecanjem početnih kvalifikacija.
Provjera znanja sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela ispita. Nakon položenog ispita provjerom znanja izdaje se svjedodžba
o stručnoj osposobljenosti o početnim kvalifikacijama (u daljnjem tekstu: SSO o početnim kvalifikacijama).
Ubrzano stjecanje početnih kvalifikacija obuhvaća pohañanje tečaja i provjeru znanja. Nakon položenog ispita izdaje se SSO o
ubrzanim početnim kvalifikacijama.
Početne kvalifikacije stječu se i kroz srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje vozač, kao i kroz druge vrste obrazovanja ili
osposobljavanja, uz uvjet da program obrazovanja ili osposobljavanja za zanimanje vozač obuhvaća sadržaje propisane u skladu
s ovim Zakonom. Nakon završenog obrazovanja za zanimanje vozač, uz redovitu svjedodžbu izdaje se i SSO o početnim
kvalifikacijama.
Od obveze stjecanja početne kvalifikacije izuzeti su:
a) vozači koji posjeduju vozačku dozvolu kategorija D1, D1E, D ili DE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu
do 10. rujna 2008. godine,
b) vozači koji posjeduju vozačku dozvolu kategorije C1, C1E, C ili CE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu
do 10. rujna 2009. godine,
c) vozači koji posjeduju svjedodžbu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zanimanju vozač, izdanu do 1. srpnja 2013.
Periodička izobrazbe vozača
Periodička izobrazba vozača sastoji se od obuke kojom se osobama koje imaju SSO o početnim kvalifikacijama ili vozačima koji
su osloboñeni obveze stjecanja početne kvalifikacije osigurava dopuna znanja potrebnih za njihov rad, posebno glede sigurnosti
u cestovnom prometu i racionalizacije potrošnje goriva. Po završetku obuke koja traje 35 sati, vozačima se izdaje svjedodžba
kojom se potvrñuje periodička izobrazba (SSO o periodičkoj izobrazbi). Periodičku izobrazbu moraju proći:
a) vozači koji posjeduju SSO o početnim kvalifikacijama - svakih pet godina nakon izdavanja SSO o početnim kvalifikacijama,
b) vozači koji su osloboñeni obveze stjecanja početne kvalifikacije - vozači D1, D1E, D ili DE kategorija najkasnije do 10.9. 2015
godine, vozači kategorija C1, C1E, C ili CE, najkasnije do 10.9. 2016. godine, te nakon toga roka svakih pet godina,
c) vozači koji posjeduju svjedodžbu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zanimanju vozač, izdanu do 1. srpnja 2013. godine, u
roku pet godina od dana izdavanja svjedodžbe.
Vozači koji na današnji dan (1.7. 2013. godine) imaju vozačku dozvolu jedne od gore navedenih kategorija, za sada, ne moraju
imati upisani „kod 95“ u vozačku dozvolu kako bi im bilo dopušteno upravljanje vozilom na teritoriju EU.
7
Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture izdaje rješenja kojim se daje ovlaštenje za provoñenje programa za stjecanje
početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe vozača, te vodi popis ovlaštenih pravnih osoba za provoñenje tih izobrazbi
(http://www.mppi.hr/UserDocsImages/OVL.SKOLE%20POPIS%2012_13.pdf ).
BRODARI – POGONSKO GORIVO BEZ TROŠARINA
Počevši od 01.07.2013. godine brodari (uključujući obrtnike koji obavljaju prijevoz putnika morem) imaju pravo na osloboñenje
plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture za svaku godinu donosi jedinstveno rješenje kojim se utvrñuje godišnja kvota
potrošnje plinskog ulja obojanog plavom bojom pojedinačno za svako plovilo (objavljeno u posebnim tablicama).
Uputstvo za postupanje, rješenje i popis odobrenih količina goriva za 2014. godinu može se preuzeti na web stranici Ministarstva
- http://www.mppi.hr/default.aspx?id=10058 .
POLJOPRIVRDA
NOVI PRAVILNIK O DOBRIM POLJOPRIVREDNIM I OKOLIŠNIM UVJETIMA (NN 65/13)
Objavljen je novi Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima koji je stupio na snagu 30.05.2013. godine. Razlike od
dosadašnjeg pravilnika su minimalne:
• navode se Uredbe EU s kojima je Pravilnik usklañen;
• ispunjavanje dobrih poljoprivrednih i okolišnih mjera obavezno je, osim za korisnike prava na izravna plaćanja, i za
korisnike IAKS mjera ruralnog razvoja (potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potpore za
ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potpore za područja s težim
uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja);
• u članku 7. daju se točne definicije izraza korištenih u pravilniku (npr. «ponovljena nesukladnost» - ako je utvrñena više
puta u periodu od 3 godine, pod uvjetom da je obveznik o prethodnoj bio obaviješten);
• u Dodatku 1. – popisu uvjeta – uvjet br. 1 (minimalna pokrivenost tla odnosi se na «sve oranične poljoprivredne površine»
a ne kao do sada na sve poljoprivredne površine;
• dodan je 10. uvjet – zabrana korištenja gnojiva u blizini vodotokova i stajaćih voda na odreñenoj udaljenosti.
RIBARSTVO
RIBARSTVO – NAJMANJE VELIČINE MORSKIH ORGANIZAMA I LOVOSTAJ
Novim Zakonom o morskom ribarstvu (NN 81/13) stavljene su izvan snage odredbe Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih
organizama u dijelu koji se odnosi na najmanje veličine riba i drugih morskih organizama (pecature), tako da se neposredno
primjenjuju odredbe Uredbe EC 1967 / 2006. Dio naredbe koji se odnosi na lovostaj ostaje na snazi.
Pregled minimalnih veličina i lovostaja koji su na snazi od 01.07.2013.:
ZNANSTVENI NAZIV
1. Ribe
Dicentrarchus labrax
Diplodus annularis
Diplodus puntazzo
Diplodus sargus
Diplodus vulgaris
Engraulis encrasicolus*
Epinephelus spp.
Lithognathus mormyrus
Merluccius merluccius ***
Mullus spp.
Pagellus acarne
Pagellus bogaraveo
Pagellus erythrinus
Pagrus pagrus
HRVATSKI NAZIV
Najmanja veličina
lubin (brancin)
špar
pic
šarag
fratar (baraj)
inćun
kirnje
ovčica (mormora)
oslić
trlja od kamena
batoglavac
rumenac okan
arbun (ribom)
pagar
25 cm
12 cm
18 cm
23 cm
18 cm
9 cm
45 cm
20 cm
20 cm
11 cm
17 cm
33 cm
15 cm
18 cm
8
Polyprion americanus
Sardina pilchardus**
Scomber spp.
Solea vulgaris
Sparus aurata
Trachurus spp.
kirnja glavulja
srdela
skuša
list (švoja)
podlanica (orada)
šarun, šnjur
2. Rakovi
Homarus gammarus
hlap
Nephrops norvegicus
škamp
Palinuridae
Parapenaeus longirostris
3. Školjke
Pecten jacobeus
Venerupis spp.
Venus spp.
rarog (jastog)
kozica
45 cm
11 cm
18 cm
20 cm
20 cm
15 cm
300 mm UD
105 mm DK
70 mm UD
20 mm DK
90 mm DK
20 mm DK
Jakovljeva kapica
kućice
kokoš, prnjavica (dondola)
10 cm
25 mm
25 mm
UD ukupna dužina, DK dužina karapaksa;
LOVOSTAJ:
Drozd (Labrus viridis) – trajno;
Kavala (Sciena umbra) – od 15. svibnja do 15. srpnja;
Kirnje (Epinephelus spp) – od 1. srpnja do 31. kolovoza;
Tuna (Thunnus thynnus) – od 1. siječnja do 1. travnja;
Iglun (Xiphias gladius) – 1. listopada do 30. studenoga i od 1. ožujka do 31. ožujka.
Hlap (Hommarus gammarus) – od 10. rujna do 15. svibnja;
Jastog (Palinurus elaphas) – od 10. rujna do 15. svibnja;
Rakovica (Maja squinado) – od 1. lipnja do 30. studenoga.
RIBARSTVO - NOVI PRAVILNIK O POVLASTICI
Novi Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru povlastica (NN 1340/13, stupio na snagu
28.10.2013.) donesen je temeljem novog Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/13, stupio na snagu 01.07.2013.).
Ministarstvo poljoprivrede, na temelju podnesenog zahtjeva vlasnika plovila za izdavanje povlastice, donosi rješenje o izdavanju
povlastice, a ako se radi o slučaju kada su vlasnik plovila i ovlaštenik povlastice različite osobe, uz zahtjev se predaje i ovjerenu
suglasnost ovlaštenika povlastice.
Izdavanje povlastice - povlastica će se izdati vlasniku plovila u slučajevima:
– kupnje plovila s povlasticom u cijelosti;
– prijenosa povlastice putem javnog poziva;
– nasljeñivanja plovila koje ima povlasticu;
– darovanja plovila s povlasticom u cijelosti bračnom drugu ili srodniku po krvi u ravnoj
liniji do 2. stupnja nasljeñivanja;
– kupnje povlastice za ribolov u državnom vlasništvu putem javnog natječaja;
– kada je ribarsko plovilo izgrañeno u sklopu poticanog programa izgradnje i modernizacije ribarske flote sukladno
odobrenim uvjetima, odnosno kada je plovilo nabavljeno ili pokrenuta izgradnja prije zabrane izdavanja novih
povlastica o čemu je vlasnik pisanim putem obavijestio Ministarstvo.
Uz zahtjev prilaže se i propisana dokumentacija:
– dokaz o identitetu vlasnika plovila
– dokaz o vlasništvu plovila za koji se traži povlastica
– važeća isprava o plovilu (za brodice plovidbena dozvola, a za brodove izvadak iz upisnika brodova ili upisni list broda i
svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu)
– konačno rješenje o prestanku važenja povlastice, na temelju kojeg se traži izdavanje nove povlastice
– dokaz da je fizička ili pravna osoba koja će obavljati djelatnost gospodarskog ribolova (ovlaštenik povlastice) registrirana
za obavljanje te djelatnosti
– dokaz o stručnoj osposobljenosti odgovorne osobe u obavljanju gospodarskog ribolova na moru i
– dokaz o identitetu odgovornih osoba u obavljanju gospodarskog ribolova na moru.
U slučajevima kupoprodaje, darivanja ili nasljeñivanja uz zahtjev treba priložiti i:
9
– ovjereni ugovor o kupoprodaji plovila s povlasticom ukoliko se radi o kupnji plovila s povlasticom u cijelosti;
– ovjereni ugovor o kupoprodaji povlastice ukoliko se radi o prijenosu povlastice putem javnog poziva;
– pravomoćno rješenje o nasljeñivanju plovila ukoliko se radi o nasljeñivanju ili
– ovjereni ugovor o darovanju plovila s povlasticom u cijelosti ukoliko se radi o darovanju plovila s povlasticom u cijelosti
bračnom drugu ili srodniku po krvi u ravnoj liniji do 2. stupnja nasljeñivanja.
Uz rješenje o izdavanju povlastice, izdaje se i obrazac povlastice koji se uvijek mora nalaziti na plovilu. Na jedno plovilo može se
izdati samo jedna povlastica.
Prijenos povlastice u cijelosti dopušten je u slučaju:
1. promjene vlasnika plovila upisanog u povlasticu radi kupoprodaje, darovanja ili nasljeñivanja plovila s povlasticom;
2. prijenosa povlastice na novog vlasnika i za drugo plovilo putem Javnog poziva - isključivo ako je drugo plovilo iste ili manje
veličine u GT i iste ili manje snage porivnog stroja u kW.
Zamjena plovila dozvoljena je isključivo u slučaju da je novo plovilo istog vlasnika iste ili manje veličine u GT i iste ili manje
snage porivnog stroja u kW. Iznimka je kod zamjene dvije povlastice s dva plovila na jedno novo, u kojem slučaju se gleda zbroj
GT ili kW.
Zamjena porivnog stroja plovila u povlasticu odobrit će se isključivo ako je novi porivni stroj iste ili manje snage od porivnog
stroja koji se zamjenjuje.
Upis promjene veličine plovila u GT u povlasticu odobrit će se isključivo ako se radi o smanjenju GT-a.
Iznimno, odobrit će se upis promjene veličine plovila u GT, odnosno povećanje GT, isključivo sa ciljem modernizacije plovila u
svrhu poboljšanja sigurnosti na plovilu, radnih uvjeta, higijene i kakvoće proizvoda uz uvjet da je u bilo kojem slučaju
onemogućeno povećanje ribolovnog napora.
Prijenos pojedinačnih prava (alata i zona) iz jedne povlastice u drugu povlasticu vrši se ukidanjem tog prava iz jedne povlastice
i upisom tog istog prava u drugu povlasticu.
Prijenos prava upisa svih okružujućih mreža plivarica, povlačnih mreža koća i mreža potegača s pripadajućim ribolovnim zonama
odobrit će se samo ukoliko se prijenos vrši na povlasticu u koju je upisano plovilo iste ili manje veličine u GT i iste ili manje snage
porivnog stroja u kW od plovila koje je upisano u povlasticu s koje se to pravo prenosi.
Nije dozvoljen prijenos prava upisa neaktivnih alata i pripadajućih ribolovnih zona. Iznimno dozvoljava se prijenos prava upisa
neaktivnih alata iz jedne povlastice u drugu povlasticu istog vlasnika plovila pod uvjetom da se ne radi o neaktivnim alatima iz
prethodnog stavka.
Neaktivni ribolovni alati su oni kojima je ribolov obavljan manje od 30 dana godišnje ili 150 dana u pet godina u razdoblju od 1.
siječnja 2008. godine do 31. prosinca 2012. Iznimno, broj dana za odreñivanje aktivnosti ribolovnih alata kojima je propisom
ograničeno obavljanje ribolova na manje od pola godine u cijelom ribolovnom moru, razmjerno će se smanjiti prema dopustivom
razdoblju ribolova.
Javni poziv o prijenosu povlastice - vlasnik plovila na koje je izdana povlastica može ponuditi na prodaju samo povlasticu, a o
namjeri prijenosa povlastice obvezan je izvijestiti Ministarstvo radi otkupa za prijenos povlastice u državno vlasništvo, odnosno
objave javnog poziva osobama zainteresiranima za otkup i prijenos prava iz povlastice.
Prijenos povlastice putem Javnog poziva dozvoljen je samo ukoliko se odnosi na povlastice temeljem koje je obavljan ribolov
najmanje 30 dana godišnje ili ukupno 150 dana u razdoblju od prethodnih pet kalendarskih godina prije podnošenja zahtjeva.
Javni poziv za prijenos povlastice objavljuje se u mjesecima ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.
Ministarstvo će o najpovoljnijoj ponudi obavijestiti prodavatelja i ponuditelja. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj odustane od kupnje i
prijenosa povlastice, to pravo prolazi na sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja. I prodavatelj može odustati od prijenosa povlastice
o čemu mora obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana dobivanja obavijesti o najpovoljnijem ponuñaču. Prodavatelj koji
odustane od prijenosa povlastice nakon provedenog Javnog poziva ne smije ponovno zatražiti prijenos povlastice sljedeća 3
mjeseca.
RIBARSTVO – UPIS ZONA U POVLASTICE
Izmjenom i dopunom Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru (NN 55/13) dopunjena je odredba članka 32.
riječima da se neće u važeće povlastice upisivati nove ribolovne zone. Iznimno dozvoljava se upis ribolovnih zona H, I, J, K u
važeće povlastice (vanjsko ribolovno more).
RADNI ODNOSI
NOĆNI RADNICI – OBAVEZAN ZDRAVSTVENI PREGLED
Donesen je Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN 122/13) kojim je propisano da
poslodavac mora noćne radnike obavezno uputiti na pregled kod liječnika medicine rada najmanje jednom u svake tri godine, a
i prije isteka tog roka kada to ocijeni izabrani liječnik ili liječnik medicine rada. Za to upućivanje poslodavac ispunjava uputnicu na
obrascu NR-1 koja se kupuje u Narodnim novinama.
10
Pravilnik je stupio na snagu 10.10.2013.
Zakonom o radu propisano je tko se smatra noćnim radnikom i u koje vrijeme se obavlja noćni rad:
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeñu dvadeset dva sata uvečer i šest sati
ujutro idućega dana, a u poljoprivredi izmeñu dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za odreñeni slučaj
ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeñu poslodavca i radničkog
vijeća nije drukčije odreñeno.
Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeñu devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se
noćnim radom.
Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeñu dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se
noćnim radom.
Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu
noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada.
PERIODIČNI PREGLEDI RADNIKA - PLAĆANJE
Prema uputi HZZO upućenoj ordinacijama Medicine rada, radnici koji rade na radnim mjestima na kojima moraju obavljati
prethodne i povremene liječničke preglede, trebaju biti upućeni na preglede unutar propisanih rokova za ponovni pregled
(naveden je u posljednjoj svjedodžbi o zdravstvenoj sposobnosti), jer je to preduvjet da bi se taj pregled mogao obaviti na teret
HZZO. Ukoliko se rok prekorači, pregled se obavlja na teret poslodavca. Izuzetak su opravdani slučajevi (bolovanje, rodiljni
dopust..) u kojem se slučaju pregled obavlja po povratku radnika a prije ponovnog početka rada na radnom mjestu na kojem je
pregled obavezan.
RADNE KNJIŽICE RADNIKA NAKON 01.07.2013.
Člankom 299. Zakona o radu propisano je da se s danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji prestaju koristiti radne knjižice.
Poslodavac je obvezan najkasnije u roku od tri mjeseca, dakle najkasnije do 30.09.2013., vratiti radniku radnu knjižicu.
Prije povrata radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati sve nepopunjene rubrike radne knjižice, uz
pečat i potpis ovlaštene osobe. Poslodavac prije povrata radne knjižice ne zaključuje radnu knjižicu s danom 30. lipnja 2013.
budući da radni odnos radnika s navedenim danom ne prestaje i ne prikazuje trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike
potrebno precrtati.
Precrtavanje nepopunjenih rubrika:
- precrtavanje se vrši jednom crtom povučenom iz donjeg lijevog prema gornjem desnom uglu rubrike, odnosno stranice;
- na stranici na kojoj su neke rubrike popunjene a neke prazne – precrtavaju se prazne rubrike svaka zasebno;
- posebno se precrtava i rubrika o prestanku i trajanju radnog odnosa koji je trajao i nakon 30.06.2013.;
- cijele prazne stranice, odnosno tabele precrtavaju se povlačenjem crta preko cijele stranice, odnosno tabele.
U rubrici predviñenoj za upisivanje bilješki (stranica 34.-36. radne knjižice, ali u starijim knjižicama mogu biti i neke druge stranice
na kraju radne knjižice) poslodavac se treba pozvati na zakonsku osnovu na temelju koje su precrtane nepopunjene rubrike u
radnoj knjižici. Primjer bilješke:
Nepopunjene rubrike precrtane su na temelju čl. 299. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13).
Mjesto i datum te pečat i potpis odgovorne osobe poslodavca
Radi lakšeg utvrñivanja okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava radnika koji ovise o radnom stažu, poslodavac može prije
povrata radne knjižice istu kopirati te kopiju zadržati u dosjeu radnika. Takoñer je poželjno da se prilikom vraćanja radne knjižice
sastavi potvrda o primopredaji knjižice i ista stavi u radnikov dosje, budući da je radna knjižica i nadalje javna isprava kojom se
i u budućnosti mogu dokazivati činjenice koje su u njoj upisane, pa je dobro da poslodavac ima potvrdu potpisanu od radnika da
mu je knjižicu vratio.
Ako poslodavac iz bilo kojeg razloga nekom radniku ne može vratiti njegovu radnu knjižicu, dužan ju je dostaviti nadležnoj
područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema mjestu prebivališta radnika. Za radnike s
nepoznatom adresom prebivališta poslodavac je dužan radnu knjižicu dostaviti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Središnja služba, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb (s povratnicom). Obvezu vraćanja radne knjižice radniku do najkasnije 30.
rujna 2013. imaju i poslodavci koji su primili osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
Od 1. srpnja 2013. podatke potrebne za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, iz radnog odnosa, kao i nekih drugih
prava osigurat će HZMO u obliku elektroničkog zapisa. Taj elektronički zapis (kratica: ERPS) zamijeniti će radnu knjižicu. Svatko
za sebe, odnosno svoje podatke, može u svom nadležnom HZMO-u zatražiti ispis tog elektroničkog zapisa te ga dostaviti
poslodavcu ili drugim osobama koje trebaju podatke. Isto tako, svatko za sebe može od HZMO-a zatražiti korisničko ime i
lozinku te na web stranici HZMO-a (kroz rubriku «korisničke stranice») sam vršiti uvid u svoje podatke te zatražiti elektronički
zapis sa svojim podacima koji će biti elektronski potpisan i kao takav valjana isprava koja će zamijeniti radnu knjižicu kod
dokazivanja podataka o radnom stažu i poslodavcima. Stoga preporučamo svima da zatraže od HZMO-a korisničko ime i
lozinku, kako bi brže i lakše mogli doći do potvrde o svom stažu u slučaju da zatreba.
11
IZDAVANJE POTVRDE O ZAPOSLENJU
Skrećemo vam pozornost na odredbu članka 124. Zakona o radu prema kojoj su poslodavci dužni radniku kojem prestane
radni odnos kod njih, u roku od petnaest dana od prestanka radnog odnosa:
- radniku vratiti sve njegove isprave
- radniku uručiti primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
- izdati radniku potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa,
U toj potvrdi o zaposlenju poslodavac ne smije naznačiti nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Ovu potvrdu poslodavac je dužan izdati radniku i za vrijeme trajanja radnog odnosa, ako to radnik zatraži, u roku od 8 dana od
zahtjeva.
Kako se od 01.07.2013. više ne koriste radne knjižice, novom poslodavcu može biti važan podatak o prethodnom zaposlenju
(npr. zbog utvrñivanja radnog iskustva i staža, porezne olakšice u tom mjesecu, dodatka na plaću, ili utvrñivanja je li radnik kod
prethodnog poslodavca ostvario pravo na puni ili razmjeran dio godišnjeg odmora). Tada novi poslodavac treba tražiti od radnika
potvrdu prethodnog poslodavca o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog odnosa, ili može tražiti od radnika da mu
da elektronički zapis HZMO o radno-pravnom statusu u kojem će biti evidentiran cijeli radnikov staž, ali bez podatka o vrsti
poslova koje je obavljao.
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE – IZMJENE VEZANE ZA BOLOVANJE I NAKNADU PLAĆE
Danom pristupanja EU stupio je na snagu novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13). Važnije novosti koje on
donosi u pogledu bolovanja i naknade plaće su slijedeće:
- Profesionalna nesposobnost za rad ili opasnost od nastanka invalidnosti
Ako je radniku nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrñena invalidnost zbog profesionalne
nesposobnosti za rad, a poslodavac mu nije ponudio i sklopio novi ugovor o radu za poslove za koje je zdravstveno sposoban, u
slučaju ponovnog bolovanja (bilo zbog pogoršanja bolesti osnovom koje mu je utvrñena invalidnost ili pojavom bolesti zbog druge
dijagnoze bolesti), naknadu plaće osiguraniku isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti tereti sredstva poslodavca i u slučaju kada je radniku utvrñena neposredna
opasnost od nastanka invalidnosti, a poslodavac nije osiguraniku u skladu s propisima o radu ponudio i s njim sklopio ugovor o
radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban, i to od dana utvrñene neposredne opasnosti od nastanka
invalidnosti. Naknada plaće tereti sredstva poslodavca sve do dana sklapanja pisanog ugovora o radu za obavljanje poslova za
koje je sposoban.
Radnik koji ne prihvati ponudu poslodavca u oba prethodna slučaja i s poslodavcem ne sklopi ugovor o radu za obavljanje
poslova za koje je sposoban, nema pravo na naknadu plaće prema ovome Zakonu za vrijeme privremene nesposobnosti od
dana zaprimanja ponude poslodavca.
Obrtnik i osoba koja obavlja slobodna zanimanja, kod kojeg je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog
osiguranja utvrñena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja od dana utvrñene invalidnosti,
odnosno utvrñene neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti.
- Bolovanje osobe koja ima uvjete za punu mirovinu
Radnik ili obrtnik koji su navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme
bolovanja na teret HZZO-a, već ide na teret poslodavca, odnosno obrtnika.
- Trajanje i visina novčane naknade za vrijeme bolovanja
Ukinuta je prijašnja odredba o maksimalnom trajanju naknade plaće za vrijeme bolovanja od 3 godine. Sada je propisano da
osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret Zavoda u visini utvrñenoj prema ovom zakonu u
maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, a nakon toga osiguranik ostvaruje pravo na naknadu
plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime tog bolovanja, sve dok za bolovanje postoji medicinska indikacija.
Iznimno, ovo umanjenje se ne odnosi na osiguranika kojem je utvrñeno bolovanje zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranika
kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi
s provoñenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presañivanjem
dijelova ljudskog tijela.
- Odreñivanje osnovice za naknadu plaće
Naknada plaće odreñuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih
šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje
U slučaju kad se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi prema šestomjesečnom prosjeku (a to je prema Pravilniku ako
osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili je ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju),
osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće,
odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se odreñuje naknada plaće, s tim da tako odreñena osnovica, kada se naknada
isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za
obvezno zdravstveno osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj.
12
Iznimno, kod bolovanja zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a kad se osnovica ne može odrediti na osnovu
šestomjesečnog prosjeka, osnovicu za naknadu plaće čini pripadajuća plaća za mjesec za koji se odreñuje naknada plaće.
- Uvjet prethodnog osiguranja
Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda pripada osiguraniku u visini propisanoj ovim Zakonom, pod uvjetom
da prije otvaranja bolovanja ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu od najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima
u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje). Ova odredba se ne primjenjuje kod bolovanja zbog priznate ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti.
Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće za cijelo vrijeme trajanja bolovanja pripada u iznosu
od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme.
Utvrñivanje osnovice i visine novčane naknade zbog bolovanja regulirano je čl. 38.-61. Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju.
PRIJAVA I ODJAVA NA MIROVINSKO OSIGURANJE (RADNIKA, OBRTNIKA) OD 01.01.2014.
Stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju i novog Pravilnika o voñenju matične evidencije Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje, od 1.siječnja 2014. za poslodavce, odnosno druge obveznike podnošenja prijave, uvode se dvije bitne
novine:
• od 1. siječnja 2014. rok za podnošenje prijava/odjava na mirovinsko osiguranje je 24 sata
• obveznici s više od 3 osiguranika dužni su prijave podnositi elektroničkim putem.
Radi usklañivanja s elektroničkim načinom predaje prijava utvrñen je prijelazni rok od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
Pravilnika o voñenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kako bi obveznici imali dovoljno vremena za
registraciju usluge e-prijava, te će se u tom periodu prijave moći predavati i u papirnatom obliku na šalterima Zavoda , dok rok
predaje prijava od 24 sata nema prijelazni period i bez iznimke se primjenjuje od 1. siječnja 2014.
Detaljnije informacije pročitajte na web stranici HZMO http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4157
PEKARI
PEKARI – UTROŠAK BRAŠNA I KEUB
Novim Pravilnikom o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda (NN 142/13) koji je stupio na snagu 7.12.2013. za proizvodnju
pekarskih proizvoda mogu se utrošiti količine brašna kako slijedi:
Redni
broj
Vrsta proizvoda
Pojedinačna masa
gotovog
proizvoda (g)
Najviša
količina
utroška
brašna
(g)
Kruhovi
1.
Kruh bijeli
1500
1100
2.
Kruh bijeli
1200
880
3.
Kruh bijeli
1000
735
4.
Kruh bijeli
800
590
5.
Kruh bijeli
700
520
6.
Kruh bijeli
500
380
7.
Kruh bijeli
400
305
8.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
1500
1095
13
9.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
1200
880
10.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
1000
735
11.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
800
590
12.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
700
520
13.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
500
375
14.
Kruh polubijeli, crni, raženi, kukuruzni, miješani, posebnih vrsta, iz drugih
žitarica i drugi
400
300
1.
Pecivo pojedinačne mase do 50 g
1000
840
2.
Pecivo pojedinačne mase od 51 do 100 g
1000
810
3.
Pecivo pojedinačne mase 101-250 g
1000
785
Peciva
Ostali proizvodi
1.
Burek, savijače i sl.
1000
550
2.
Krafne (punjene, prelivene, posute), piroške i sl.
1000
540
3.
Proizvodi od lisnatog tijesta
1000
750
Najviša količine utroška gotovih (namjenskih) smjesa i koncentrata za proizvodnju 1000 g gotovog proizvoda:
• 650 g smjese za krafne
• 850 g smjese za croisante
• 500 g koncentrata za kruh odnosno prema recepturi, ili uputi za upotrebu koju propisuje proizvoñač gotovih smjesa ili
koncentrata.
Za proizvode koji nisu navedeni u pogledu vrste ili pojedinačne mase gotovog proizvoda, utrošak brašna računa se prema sličnoj
vrsti proizvoda iz tablice, a za različite mase gotovog proizvoda razmjerno pojedinačnim masama navedenim u tablici.
Pekari su i nadalje dužni voditi knjigu KEUB koja se mora nalaziti u svakom proizvodnom objektu (pekarnici) gdje se odvija
proizvodnja pekarskih proizvoda.
Proizvoñači pekarskih proizvoda dužni su sukladno uputama:
– evidentirati sve ulaze brašna odmah po primitku brašna u objekt,
– svakoga dana do 12 sati upisati proizvedene količine pekarskih proizvoda za prethodni dan, a za dane kada u
proizvodnom pogonu nema proizvodnje pripadajući red precrtati.
Uz knjigu (KEUB) proizvoñači pekarskih proizvoda dužni su imati valjane originalne dokumente o ulazu brašna kojima
dokumentiraju sljedivost proizvoda.
Proizvoñači pekarskih proizvoda dužni su prije početka kalendarske godine knjigu (KEUB) ovjeriti pečatom i potpisom
odgovorne osobe, a potom ovjeriti pečatom i potpisom nadležnog inspektora.
Proizvoñači pekarskih proizvoda dužni su po završetku kalendarske godine, a najkasnije do 31. siječnja knjigu (KEUB) iz
prethodne godine dati na uvid nadležnom inspektoru, te osobama ovlaštenim za provedbu službenih kontrola (inspektor za
poljoprivredu Slavoj Brozić, tel. 650-082, Bože Gumpca 36, Pula).
Proizvoñači pekarskih proizvoda dužni su knjigu (KEUB) čuvati najmanje 2 godine.
14
CIGARETE
CIGARETE – PLAĆANJE RAZLIKE TROŠARINE
Trošarinski obveznici duhanskih prerañevina i ostale osobe koje radi prodaje drže cigarete (primjerice: kiosci, trgovine,
ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta) u obvezi su popisati zalihe cigareta:
− na dan objave povećanja visine trošarine na cigarete, i/ili
− dan prije početka važenja prijavljene veće maloprodajne cijene cigareta.
O istome su u obvezi sastaviti zapisnik po svakoj marki cigareta, maloprodajnoj cijeni i količini, obračunati razliku trošarine na
utvrñene zalihe, te istu platiti u roku od 30 dana od dana popisa u korist računa Državnog proračuna.
Zapisnik o obavljenom popisu zaliha cigareta sa obračunom razlike trošarine podnosi se na Obrascu Z-ORT nadležnom
carinskom uredu najkasnije u roku od 8 dana od dana popisa.
Podaci o važećim maloprodajnim cijenama cigareta iskazani su u tabelarnom prikazu proporcionalne i specifične trošarine na
cigarete utvrñene prema markama cigareta, maloprodajnim cijenama i trošarinskim obveznicima te objavljeni na internetskim
stranicama Carinske uprave, grupa Trošarine i posebni porezi – Maloprodajne cijene cigareta.
Na internetskim stranicama Carinske uprave kontinuirano će se objavljivati informacije o svakoj promjeni maloprodajne cijene,
kao i promjeni visine trošarine na cigarete te sukladno istom ažurirati tabelarni prikaz ( http://www.carina.hr/Carina/MPC.aspx ).
CIGARETE – ZABRANA IZLAGANJA
Izmjenom Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (NN 94/13) koja je stupila na snagu 30.07.2013., uvodi se
izričita zabrana izlaganja pojedinačnih pakiranja cigareta i ostalih duhanskih proizvoda na vidljivim pozicijama u i na prodajnim
mjestima, bilo koje vrste, gdje se prodaju duhanski proizvodi.
Nakon zabune i različitih postupanja u tumačenju dosadašnjeg zakona o tome da li se vidljivost cigareta i ostalih duhanskih
proizvoda na prodajnom mjestu smatra promidžbom, sada se izmjenom zakona izričito zabranjuje izlaganje istih u i na
prodajnom mjestu.
Zabrana prodaje duhanskih proizvoda putem automata obuhvatila je i prodaju putem elektroničkih kioska za prodaju duhanskih i
drugih proizvoda uz elektroničku autorizaciju i identifikaciju kupca.
Rok za usklañivanje sa ovim novim odredbama je dva mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona, tj. do 30.09.2013. g.
POREZI, DOPRINOSI
IZMJENE PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK NAKON 05.07.2013.
Promijenjen je način oporezivanja dohotka ostvarenog od otuñenja više od 3 nekretnine ili imovinska prava u periodu od 5
godina. Sada se takav dohodak više ne oporezuje kao samostalna obrtnička djelatnost nego kao dohodak od imovine i
imovinskih prava. Takvo oporezivanje provodi se ako su otuñene tri istovrsne nekretnine ili tri istovrsna imovinska prava u
periodu od 5 godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuñuju zemljišta čija je
pojedinačna površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuñenih zemljišnih čestica
pojedinačne površine do 250 m² ne prelazi 1000 m². Istovrsnim nekretninama smatraju se:
Kod zemljišta:
- poljoprivredna zemljišta, ili
- grañevinska zemljišta, ili
- šumska zemljišta ili
- druga zemljišta.
Kod grañevina:
– stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili
– poslovne zgrade, ili
– druge zgrade, ili
– dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.)
Kod imovinskih prava:
- autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima,
- prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki
postupak, poslovni adresari i drugo.
Porez se plaća po stopi od 25% + prirez na osnovicu koju čini razlika izmeñu ukupnog iznosa ostvarenih primitaka (utvrñenih
prema tržišnoj vrijednosti) i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvoñačkih cijena industrijskih proizvoda te za
troškove ulaganja za koja postoje vjerodostojne isprave.
15
Promijenile su se i odredbe o isplatama u gotovini i na račun, pa od 05.07.2013. više nije dozvoljeno isplaćivati plaću u
gotovini, već obavezno mora ići na račun u banci. Isto se odnosi i na primitke od kapitala. Stipendije redovnim učenicima i
studentima do 1.600,00 kn mogu se isplatiti na žiro račun ili na tekući račun.
U gotovini se mogu isplatiti neoporezivi iznosi nagrada, potpora i naknada do propisanih iznosa (dnevnice, prijevozni troškovi,
dar djeci, božićnice…), nagrade učenicima za vrijeme prakse i naukovanja, naknade za rad sezonskih radnika u poljoprivredi .
Na žiro račun obavezno se isplaćuju primici od samostalne djelatnosti (isplate obrtnicima dohodašima…), drugi dohodak (ugovor
o djelu…) i dohodak od imovine i imovinskih prava (zakupnine, najamnine…).
Od 01.01.2014. godine stupaju na snagu i slijedeće odredbe Pravilnika:
- Uvodi se novi obrazac izvješća – obrazac JOPPD – kojim se zamjenjuju dosadašnji obrasci ID, ID-1, IDD, IDD-1 i R-Sm.
Obrazac IP ostaje u neizmijenjenom obliku i načinu popunjavanja, samo što se on više ne dostavlja Poreznoj upravi nego samo
radniku do 31.01. za prethodnu godinu, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave. Za isplaćene naknade po ugovoru o
djelu i ostale primitke od kojih se utvrñuje drugi dohodak, dividende i udjele u dobiti i sl. i nadalje se izdaje godišnja Potvrda o
isplaćenom primitku, dohotku … u ___ godini. Potvrdu i IP obrazac radnici više ne trebaju prilagati uz godišnju poreznu prijavu.
Kod zaključivanja 2013. godine IP i Potvrda dostavljaju se i Poreznoj upravi.
- JOPPD obrazac poslodavci ispunjavaju i dostavljaju Poreznoj upravi prilikom isplate svih vrsta oporezivih dohodaka (plaće,
udjeli u dobiti, autorski honorari, ugovor o djelu, honorari…) ali i za isplate koje ne podliježu oporezivanju (sve neoporezive
naknade, potpore i nagrade – dnevnice, prijevoz na posao, božićnice, dar djeci do 15.godine, stipendije, naknade za praksu i
naukovanje…). JOPPD se ispunjava i za neoporezive naknade, potpore i nagrade koje obrtnik isplati sebi (božićnica, dar djeci,
prijevoz na posao, dnevnice, putni troškovi…), te ih šifrira na isti način kao da se radi o isplati radniku.
-Rok za predaju JOPPD obrasca je:
a) na dan isplate: za oporezive primitke i za neoporezive isplate dividendi,
b) zadnji dan u mjesecu ili sljedeći dan: kod neisplate plaće za protekli mjesec, za drugi dohodak sezoncima u
poljoprivredi za koje je iskorišten vrijednosni bon, za primitke u naravi po osnovi nesamostalnog rada i drugog dohotka,
c) do 15. za protekli mjesec – zbirno po osiguraniku i istoj osnovi – bilo koji dan od dana isplate a najkasnije do 15. za
protekli mjesec:
- neoporezivi primitci (ako nisu prikazani na dan isplate),
- ukupni troškovi službenog puta za koji je isplaćen predujam – po konačnom obračunu
- za radnike koji koriste prava iz osiguranja (bolovanje,…).
- Ako se JOPPD dostavlja za više od 3 osobe (radnika, primatelja naknada i sl.), mora se slati Poreznoj upravi elektronski preko
sustava e-Porezna. Ako je poslodavac obvezan dostavljati druga izvješća preko e-Porezne, onda i JOPPD mora dostaviti na taj
način, bez obzira na broj osoba za koje dostavlja izvješće.
- Obračunati porez iz plaća radnika uplaćuje se zbirno za sve radnike koji imaju prebivalište u istoj općini / gradu na OIB
isplatitelja, tj. poslodavca. Porezna uprava će zbirne uplate poreza rasporediti po radnicima prema podacima iz JOPPD
obrasca. Isto se odnosi i na uplatu predujma poreza na dohodak od imovinskih prava, osiguranja, kapitala i drugog dohotka
(postoje i izuzeća u kojima primatelj obračunava porez i uplaćuje ga na svoj OIB, npr. kod primitaka iz inozemstva).
NAJNIŽI DNEVNI IZNOS PLAĆE ZA SEZONSKE RADNIKE U POLJOPRIVREDI
Najniži dnevni iznos neto plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2014. godinu iznosi 72,08 kn.
Dnevna osnovica na koju se kupnjom vrijednosnog bona plaćaju obvezni doprinosi, u 2014. iznosi 92,65 kn.
Dnevni iznos plaće i ostali primici koji se isplate radniku smatraju se drugim dohotkom (kao npr. naknada za ugovor o djelu) na
koju se obračunava i plaća porez na dohodak po stopi od 25% + prirez, bez prava na osobni odbitak, do posljednjeg dana u
mjesecu u kojemu je izvršena isplata. Do 15. idućeg mjeseca Poreznoj upravi treba dostaviti i obrazac JOPPD.
OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA ZA 2014.
Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu (NN 157/13) utvrñene su osnovice
za doprinose:
Najniža mjesečna osnovica: 2.779,35 kn
Osnovica za obrtnike „dohodaše“ = 5.161,65 kn
MIO 20% (ili 15% + 5%) 1.032,33 kn ( ili 774,25 kn + 258,08 kn)
ZO 13%
671,01 kn
Zaštita zdravlja na radu 0,5%
25,81 kn
Ukupno:
1.729,15 kn
16
Osnovica za obrtnike „paušaliste“ = 3.176,40 kn
MIO 20% (ili 15% + 5%)
635,28 kn (ili 476,46 kn + 158,82 kn)
ZO 13%
412,93 kn
Zaštita zdravlja na radu 0,5%
15,88 kn
Ukupno:
1.064,09 kn
Najniža osnovica za obrtnike „dobitaše“ = 8.735,10 kn
MIO 20% (ili 15% + 5%) 1.747,02 kn (ili 1.310,27 kn + 436,76 kn)
ZO 13%
1.135,56 kn
Zaštita zdravlja na radu 0,5%
43,68 kn
Ukupno:
2.926,26 kn
Za obrtnika koji je istovremeno i u radnom odnosu, osnovica za plaćanje doprinosa je dohodak (ili paušalni dohodak, ili dobit)
ostvaren u poreznom razdoblju kojeg će Porezna uprava utvrditi rješenjem po isteku godine, ali godišnje osnovice ne mogu biti
više od gore navedenih stavki.
Napomena: do danas Zakon o doprinosima nije usklañen sa izmjenama Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, kojim se omogućilo i obrtnicima korištenje prava na novčanu naknadu (ali to podrazumijeva i obvezu plaćanja
doprinosa za zapošljavanje). Pretpostavljamo da će to biti riješeno izmjenom Zakona o doprinosima, čime bi i obrtnici plaćali
doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7% na gore navedene osnovice.
Minimalna plaća (bruto) za radnike za 2014. godinu iznosi 3.017,61 kn, što je propisano Uredbom o visini minimalne plaće (NN
156/13). Ova minimalna plaća primjenjuje se za plaću za siječanj 2014 (isplata u veljači i nadalje).
Nove obavijesti i informacije pratite na našoj web stranici www.obrtnici-pula.hr ili putem mail obavijesti koje šaljemo
ukoliko se prijavite na mailing listu (dostavite nam Vaš mail).
Za dodatne informacije možete se obratiti u Ured Udruženja, Ulica Svete Felicite 5/A (Monte Magno) od 7,00 do 15,00 sati ili na
tel. 211-711, 211-719, 098-311-021, e-mail: [email protected].
Pripremila: Ester Jurinović
Tajnik: Sergio Stupar
17

Download Report