Anemija i kronična bubrežna bolest Nakladnik: Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije Urednici izdanja: Zrinka Mach-Medved, ing Marina Bogdanović Autor: Zrinka Mach-Medved, ing Grafička priprema, dizajn i organizacija tiska: Studio „dizajn Kovač“ Naklada: 250 primjeraka Zagreb, lipanj 2009. Izdavanje ovog priručnika omogućilo je: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Grad Split Bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti imaju visok rizik za razvoj anemije. Ovaj priručnik će vam pomoći da saznate što je anemija i kako se ona liječi. Liječenjem anemije poboljšava se kvaliteta života i zdravlja kroničnih bubrežnih bolesnika, a može se spriječiti razvoj ostalih kroničnih bolesti i oštećenja drugih organa, posebno srca i krvnih žila. Razgovarajte s vašim liječnikom ili članovima zdravstvenog tima kako bi naučili što više o svojoj bolesti, jer uspjeh liječenja ovisi i o tome koliko ste vi spremni surađivati i pridržavati se liječničkih uputa. Zrinka Mach-Medved ANEMIJA Što je anemija? Anemija je naziv za smanjeni broja crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji, smanjenu količinu krvi u tijelu te za smanjenu količinu hemoglobina koji ti eritrociti nose. Eritrociti su krvne stanice koje služe za prijenos kisika iz pluća u sve dijelove tijela. Na svom putu po tijelu skupljaju štetne produkte poput ugljičnog dioksida i odnose ga u pluća, gdje ga izdišemo. Anemija nije sama za sebe bolest nego više opisuje stanje organizma odnosno postojanje bolesti. Anemija uzrokuje: • bljedoću kože i sluznice • pojačan umor • slabost • slab apetit • nesanicu • ubrzan rad srca • zaduhu u naporu • omamljenost ili glavobolju • otežanu koncentraciju • zujanje u ušima • gubitak libida Koji su uzroci anemije? Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je otkriti uzrok i odrediti tip anemije. Uzroci anemije mogu biti mnogostruki: • bubrežna bolest, jetrene bolesti, HIV/AIDS, sistemski eritemski lupus ili karcinom • gubitak krvi • upalni proces • pojačana razgradnja eritrocita • manjak željeza, folne kiseline ili vitamina B12 • slaba prehrana Željezo je mineral kojeg najviše ima u namirnicama poput iznutrica (jetrica, bubrezi, krv) i lisnatog zelenog povrća. Folna kiselina član je vitamina B skupine koji se u dovoljnim količinama nalazi u povrću, jetrici divljih i domaćih životinja, kvascu (inaktivirani pivski kvasac), orašastim plodovima i dr. Vitamin B12 nalazi se u većim količinama u jajima (žumance) i ribama (srdela, tuna). Vaše tijelo treba ove važne vitamine i minerale koji su neophodni u stvaranju eritrocita. Loše prehrambene navike poput jednolične prehrane ili stroge redukcijske dijete s nedovoljno vitamina B12, folne kiseline i željeza mogu dovesti do anemije. Prije početka liječenja anemije vaš liječnik će napraviti krvne pretrage na osnovu kojih će pronaći uzrok anemije. Zašto bubrežni bolesnici imaju anemiju? Osim uklanjanje otpadnih tvari i viška tekućine iz organizma bubrezi obavljaju i druge funkcije. Jedna od tih funkcija je proizvodnja hormona eritropoetina (EPO). Eritropoetin potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih stanica. Kako bubrežna bolest napreduje, bubrezi ne mogu stvoriti dovoljnu količinu eritropoetina, a time se smanjuje broj crvenih krvnih stanica. Nastaje stanje poznato kao bubrežna anemija. Kako ću znati imam li anemiju? Najjednostavniji test za dokaz anemije je kompletna krvna slika kojom se određuje broj eritrocita i koncentracije hemoglobina i hematokrita. Hemoglobin je protein u eritrocitima koji je odgovoran za transport kisika i ugljičnog dioksida u tijelu. Hematokrit je količina eritrocita u cirkulaciji, a mjeri se kao postotak (%) od ukupnog volumena krvi. Normalne vrijednosti hemoglobina su od 119-157 g/l za žene i od 138-175 g/l za muškarce. Normalne vrijednosti hematokrita su između 35 i 47% za žene i između 41 i 53% za muškarce. Ako je nivo hemoglobina niži od 110 g/l, a hematokrit ispod 33% vjerojatno imate anemiju. Kako se liječi anemija kod kroničnih bubrežnih bolesnika? Anemija nastala zbog nepovratnog zatajenja bubrega liječi se hormonom eritropoetinom koji pomaže koštanoj srži u stvaranju crvenih krvnih stanica. Osim eritropoetina vaše će tijelo također trebati željezo za stvaranje eritrocita. Svakako je potrebno izbjegavati liječenje ove vrste anemije transfuzijama krvi jer se značajno smanjuje mogućnost za kasniju uspješnu transplantaciju zbog razvoja senzibilizacije (nastaje imuni odgovor organizma na strano tijelo). Cilj liječenja anemije Cilj liječenja anemije je povećanje razine hematokrita od 33 do 36% te razine hemoglobina između 110 i 120 g/l, što se smatra najnižim vrijednostima da bi se osjećali dobro, imali više energije i bili manje umorni. Liječenjem anemije može se usporiti ili čak odgoditi nastanak završnog 5. stadija kroničnog bubrežnog zatajenja, koje zahtjeva nadomjesno bubrežno liječenje (dijaliza ili transplantacija bubrega). Izlječenjem anemije može se spriječiti razvoj ostalih kroničnih bolesti i oštećenja srca i krvnih žila. Kako se daje eritropoetin? Eritropoetin se može davati na slijedeće načine: • injekcijom pod kožu. To se naziva potkožna ili supkutana injekcija (SC) • ubrizgava putem krvnih linija tijekom hemodijalize. To se zove intravenska injekcija (IV) Osobe na peritonejskoj dijalizi ili kućnoj hemodijalizi injekcije eritropoetina će si naučiti sami davati kod kuće. Osobe na hemodijalizi eritropoetin mogu tijekom dijalize dobivati intravenozno ili supkutano. Eritropoetin se vrlo rijetko bolesnicima na hemodijalizi daje intravenskim putem, ovisno o odluci liječnika. Postoji nekoliko vrsta eritropoetina na Listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vaš zdravstveni tim će odlučiti koji lijek i koji način primjene je najbolji za vas. Vrstu lijeka, dozu, učestalost primjene i trajanje liječenja eritropoetinom određuje liječnik na dijalizi na temelju praćenja vrijednosti crvene krvne slike. Željezo u liječenju anemije Vaše tijelo treba željezo za stvaranje crvenih krvnih stanica. Jednom kad započnete primati eritropoetin tijelo će proizvoditi više crvenih krvnih stanica, pa će se željezo brže trošiti. Pored toga, ako ste na hemodijalizi, nešto krvi se gubi u dijalizatoru (umjetnom bubregu), što također smanjuje količinu željeza u vašem tijelu. Bez dovoljno željeza liječenje eritropoetinom neće biti učinkovito. Željezo je najučinkovitije kada se daje intravenskim putem. Intravensko željezo se može davati putem krvne linije tijekom hemodijalize. Za pacijente na peritonejskoj dijalizi, željezo se može dati bilo intravensko ili u obliku tableta. Koliko će mi željeza trebati? Cilj uzimanja nadomjesnog željeza je da ga u krvi bude dovoljno da vrijednost hemoglobina dosegne 110 g/l. Vaš liječnik će odlučiti, koliko željeza trebate dobiti i koliko često, na osnovu slijedećih parametara: • koncentracije hemoglobina • doze eritropoetina • koncentracije željeza u serumu Željezo je važno u liječenju anemije. Bez dovoljno željeza, eritropoetin neće biti iskorišten i nećete dostići ciljanu vrijednost hemoglobina. Određivanje željeza Osim određivanja hematokrita i hemoglobina obično se u bolesnika radi koncentracija željeza (Fe), transferina (TIBC, UIBC) i feritina u serumu. Kako biste bili sigurni da imate dovoljno željeza: • transferin treba biti barem 20% • feritin treba biti veći od 200 g/l za bolesnike na hemodijalizi, a za bolesnika na peritonejskoj dijalizi veći od 100 g/l Ako se anemija liječi eritropoetinom, vaše željezo treba određivati svaki mjesec dok anemija ne bude pod kontrolom. Ako nemate anemiju ili je vaša anemija pod kontrolom, koncentraciju željeza treba provjeriti svaka tri mjeseca. Utiječe li dijeta na liječenje anemije? Hrana bogata željezom, vitaminom B12 i folnom kiselinom može pomoći nekim bolesnicima s anemijom. Dijetetičar vam može pomoći u planiranju obroka koji uključuju namirnice bogate ovim vitaminima i mineralima. Prije bilo kakvih promjena u vašoj prehrani posavjetujte se sa svojim liječnikom. Koliko dugo ću morati liječiti anemiju? Anemiju ćete vjerojatno trebati liječiti cijeli život, čak i ako imate presađen bubreg. Gotovo 20% bolesnika s transplantiranim bubregom ima anemiju koju je potrebno liječiti eritropoetinom. 10 Što ako se moja anemija ne liječi? Neliječena anemija može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, a postojeće može pogoršati. Smanjen broj crvenih krvnih zrnaca, a time i dotok kisika u tkiva, tjera srce da snažnije pumpa krv kako bi se nastali manjak nadoknadio. Zbog pojačanog rada, na srcu nastaju određene promjene koje se vide kao zadebljanja srčanog mišića, posebno njegove lijeve klijetke koja je zadužena da pumpa krv u sve njegove dijelove. To se naziva hipertrofija lijeve klijetke (HLK). Na žalost, mnogi bubrežni bolesnici razvijaju HLK i prije nego što dođe do zatajenja bubrega, a neki će čak i umrijeti od toga. Rano liječenje anemije može spriječiti taj problem i niz drugih ozbiljnih komplikacija. Što trebate upamtiti • Osoba sa niskim crvenim krvnim stanicama ima anemiju. • Anemija je uobičajena u osoba s kroničnom bubrežnom bolesti. • Zdravi bubrezi proizvode hormon zvan eritropoetin ili EPO, koji potiče koštanu srž da proizvede odgovarajući broj crvenih krvnih stanica ili eritrocita koji nose kisik u vitalne organe. Bolesni bubrezi, međutim, često ne proizvode dovoljno eritropoetina. • Kompletna krvna slika je laboratorijska pretraga koja uključuje određivanje hemoglobina i hematokrita koji pokazuju jeste li anemični. • Transferin i feritin označavaju razinu željeza u tijelu. • Smjernice za liječenje anemije preporučuju da bolesnici primaju eritropoetin dok ne postignu ciljni hemoglobin između 110 i 120 g/l. 11 • Bolesnici koji su na terapiji eritropoetinom trebali bi redovito raditi krvne testove te pratiti koncentraciju hemoglobina. Ako je hemoglobin iznad 120 g/l, liječnik bi trebao propisivati niže doze eritropoetina. • Većina kroničnih bubrežnih bolesnika u liječenju anemije osim eritropoetina treba i željezo da bi dostigli ciljanu vrijednost hematokrita. • Vodite računa o svim važnim nalazima. Liječenje anemije kod kroničnih bubrežnih bolesnika je važno jer: • • • • sprječava nastanak srčano žilnih bolesti povećava radnu sposobnost bubrežnih bolesnika poboljšava kvalitetu života poboljšava sposobnost za tjelovježbu. Nadamo se da vam je ova brošura bila korisna. Najbolja metoda liječenja je ona koja odgovara vašem zdravstvenom stanju, vašem životnom stilu i onome što vam se sviđa ili ne sviđa. Sigurno ćete imati još pitanja o različitim mogućnostima liječenja. Potrudite se prikupiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti pravu odluku. Bez obzira za koju metodu liječenja ste se odlučili u nju treba biti uključen cijeli zdravstveni tim. Obzirom da su to osobe s kojima ćete se redovito susretati pitajte ih sve vezano uz vašu bolest i vaše liječenje. Literatura: National Kidney Fundation UDRUGA DIJALIZIRANIH I TRANSPLANTIRANIH BOLESNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 21000 SPLIT, Šoltanska 1 (Bolnica Križine) tel: 021 458 616, fax: 021 458 617
© Copyright 2024 Paperzz
