Karlobag

Karta Karlobaga
Smjestaj Karlobaga
Karlobag se nalazi na raskrizju cestovnih pravaca koji vode duz jadranske obale sjeverozapadno
prema Senju ili juqoistocno prema Zadru, ali se isto tako nalazi na cesti prema Gospicu i srcu Velebita sto ovome malome qradicu daje poseban spoj klime i ambijenta.
Karta okolice
2
3
Povijest
Karlobaga
Vegium,
rimsko naselje
koje je imalo vojnu, prometnu
i trqovacku
vaznost,
a postojalo
je sve do IV. ili
V.stoljeca,
kad je zbog na-
vale Gota bilo napusteno,
Stanovnici
su tada pobjegli
na Pag. Napustanje
nije ujedno
grada
izblijedilo i
sjecan]e na njegovo
posto-
janje, pa je prema sllcnosn
imena mjesta i otoka Pag,
ime gradu pretvoreno
u 8ag.
4
Nakon oslobodenja Like od
osmanlijske vlasti, Karlobag
je potpao pod vlast Austrije
koja ga je dodatno utvrdila
i dala izgraditi kapucinski
samostan s crkvom (qraden
od 1710. do 1713. godine).
Karlobag je 1757.g. dobio i
Statut time je stekao status
grada. Od 1809.g. Karlobag
je u vlasti Francuza. 1814.g.
ponovno je vracen pod vlast
Austrije.Osnutkom l.icko Krbavske zupanije Karlobag
ulazi u njen sastav.
U vrijeme hrvatskog kralja
kanal, Bag preuzimaju 1322.
Zvonimira taj prostor je
godine. Kurjakovlci su Bagu 2.
napale 1525.g. kad je straho-
pripadao primorskoj zupi
studenog 1387.g. dali status
vito opustosen i popaljen,
a stanovnistvo protjerano
krbavskog. Osmanlije su Bag
u sastavu biskupije u Rabu.
gradskih povlastica.
Godine 1251. spominje se
Sedamdesetih godina
Bag pod imenom Scrissa i
stoljeca Bag je pripao u
se obnavlja 1574.g. a 1580.
pripada starome hrvatskom
vlast kralja Matije Korvina.
g. se po prvi put spominje
rodu Tuqornirlca. Krbavski
U kraljevskoj vlasti ostaje
kao Karlobag sto upucuje na
knezovi Kurjakovici, koji
do 1493. g. kad potpada
zasluge nadvojvode Karla za
drze gotovo cijeli Velebitski
pod vlast Ivana Karlovica
njegovu obnovu.
6
xv.
ili odvedeno u roblje. Grad
7
U Karlobagu je 1894.g.
1985.g. sagraden je u Karlobagu, kao nositelj turistickoq razvoja, hotel
uredena luka luko-
lagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom,
t
bran i pristaniste u koje
Lukovim Sugarjem, Baric Dragom i Baskim OStarijama razvija kao turisticko
je svakodnevno prista-
srediste posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i cistoq mora.
jao parobrod. U tom
je razdoblju izgradena
zgrada surnarije,
1875.g. sagradena je
zgrada osnovne skole.
la vrijeme prvog
svjetskog rata grad je
poharala spanjolska
groznica, a stvaranjem
SHS 1918.g. dodatno je
osirornasilo iscrpljeni
gradic.Trazeci izlaz u
turizmu 1920.g. gradi
se gradsko kupaliste.
8
9
Kapucinski samostan
i Crkva Sv. Josipa
Jednobrodna crkva sjednom bocnorn Kapelom Sv.Ante. Iza glavnog
oltara nalazi se kor i drveni stalak za psalterij, tzv. legil iz 18. stoljeca s
kojeg su redovnici molili svaqdasnji casoslov, posjeduje vrlo vrijednu
sliku Posljednje vecere Cristofora Tasca.
Unutrainjost Crkve Sv. Josipa
10
11
Samostan je kvadratnog tlocrta s pravokutnim
dvoristern, klaustrom, u kojem se nalazi velika
sterna (cisterna za kisnicu) promjera 6 metara,
kapaciteta oko 180.000 litara koja je svojim
kapacitetom zadovoljavala potrebe Karlobazana
posljednjih 300 godina.
Zanimljivost cisterne jest da je svaka obitelj
imala svoje odredeno mjesto gdje je "kala la"
(vadila) vodu pa su na rubovima bunara tijekom
vremena ostali urezi od povlacenja konopa.
Samostan posjeduje knjiznicu s
teoloskorn literaturom iz 16., 17. i 18.
stoljeca,
12
1
Fortica i Kava
- mediteranski
vrt
Pocetkorn srednjeg vijeka razvilo se
uz mora na podruqu Fortice novo
naselje Scrissa ili Bag. Ostaci manje
cetverougaone tvrdavice iz XIII. ili XIV.
stolleca, na povisenorn platou s obrambenim tornjem u sredini, udaljena oko
250 m od morske obale.
15
Crtei
U vremenu prije vodovodne rnreze jedini izvor pitke vode bile su steme.
Karlobaga
Sterne su osim toga predstavljale i kljuc zajednistva: nerijetko se znalo zaple-
inienjera
sati kolo, radale su se nove Ijubavi, prijateljstva.
Martina
Danas su sterne podsjetnik na proslost i nekadasnji nacin zivota koje smo i
Sterne
Stiera iz
1660.
mi odlucili zastititi kao kulturno- povijesnu bastinu i provesti Vas barem na
trenutak kroz proslost naseq mjesta. Samo mjesto Karlobag ima 6 lokaliteta,
gradskih sterni koje svakako treba posjetiti.
IJ
Sto se tvrdave tlce ona
sa izlozborn mozaika u
je potpuno u privat-
privatnom vlasnistvu.
nom vlasnistvu.
Ime Kava upucuje da
U tvrdavici je stalno
je to rnozda nekad
boravio kapelan s ma-
bio kamenolom, iako
njom posadom, odakle
je vjerojatnije da su
su brinuli
0
sigurnosti
grada i nadzirali plo-
na tom prostoru bile
vojnicke spavaonice.
vidbu brodovlja prema
Na tom su prostoru
Pagu. Sacuvani ostaci
ostaci raskosnoq
sterne za opskrbu
vrta, a ima i tragova
vodom. Danas, ureden
drugih gradevina.
mediteranski vrt Kava
~
.
j
Tlocrt Fortice
16
17
Sirne Starcevic (1784- 1859) poznat je po tome
sto je napisao dvije gramatike
ilircska" (gramatika
ricsoslovica
hrvatskoga
ilircsko-franceska"
njernackoq).
"Ricsoslovica"
je prva gramatika
hrvatskim
pisane ili drugim
njernacklm)
hrvatskog
jezika) i "Nova
(prijevod
jezika pisana
Dotadasnje
jezikom
s
Sime Starcevica
hrvatskoga
jezikom.
"Nova ricsoslovica
su gramatike
(Iatinskirn,
ili su bile dvojezicne.
bile
talijanskim,
Prva gramatika
jzika, njegova "Nova ricsoslovica
ilircska" tiskana u Trstu 1812. godine,
pisana je
ikavicom.
Sirne Staracevic
18. travnja
radio se u Klancu pokraj Gospica
1784. Osnovnu
polazio je u Varazdinu,
Grazu i Zagrebu,
a bogosloviju
zareden za svecenika
sluzbu obavljao
skolu i gimnaziju
fi lozofi ju studirao
u Senju, gdje je
1808. godine.
je u Gospicu, l.ickom
Svecenicku
Novom,
Udbini
i u Karlobagu,
svibnja
1859. Znao je latinski, francuski,
i njemacki
u
od 1814. do smrti 14.
talijanski
jezik, a citao je sve slavenske jezike.
Crkva SV. Karla Boromejskog
Crkva iz 1710. godine,
bombardiranju
osim zasticenoq
qradena
1943.g. tesko je ostecena,
crkve Sv. Ivana. U saveznickom
a 1958.g. uklonjeni
tornja tj. sacuvan je jedan dio zida i kompletan
Uz ostatke crkve postavljen
18
na temeljima
je spomenik
su njeni ostaci,
zvonik.
$imi Starcevicu,
19
Na povisenorn prostoru iznad grada, na
Kalvariji,sagraaena
je 1727. kapelica
Blaiene Djevice Marije od sedam zalosti,
koju je 12. rujna posvetio biskup senjski,
modruski i krbavski
Nikola Pohrnajevic,
Uz lskljucivo novcanu
pornoc stanovnistva
kapelica je 1740.
pretvorena u omanju
crkvicu.
Zgrada
skole
Kamena qradevina izqradena
1875. zalaganjem baruna Mollinarya, tada najimpozantnija
qradevina u Karlobagu
20
21
Baske Ostarije
Baske OStarije su srnjestene
924 m NN u zapadnom
l.icke zavale
mikroregiji
18 km udaljene
na Velebitu,
dijelu Like, u
Gorske Hrvatske,
od mjesta Karlobag.
Do , 900. godine
ime mjesta je OStarije
kad je promjenjeno
u Baske OStarije. B.
OStarije su podjeljene
na zaseoke: Raketa,
Ripiste, Stupacinovo, Takalice, Prpic polje.
Crkva sv. Elizabete
izgradena
na Ostarijarna
je 1855. godine,
Pohodenja
u zupi
Blazene Djevice Marije iz
Baskih Ostarija, koja je osnovana
Gospicki
dekanat
'820.,
Gospicko-senjske
biskupije.
Crkva Pohotfenja
blaiene
djevice Marije
Elizabeti
(Crkva Sv.
Elizabete)
22
23
Kubus
Spomenik
gradnji ceste
Karlobag - Gospic
preko Velebita, kocka
(Kubus, Ura) na cetiri
kugle, nalazi se na
OStarijskom
sedlu ili
Starim vratima, nadmorske visine 927 m s
tocnlje
kojeg se pruza pogled
vode 33 stepenice.
zuges an der Sudlichen
neuen Cariobagenen
na Karlobag, otok Pag
S jedne strane Kocke
Grenzedes Velebit Ge-
Strassen zuges an der
i cijeli Velebitski
nalazi se natpis Ferdinan-
birges bei Stara vrata ist
Sudlichen Grenzedes Ve-
dus I. Austrijski impera-
uber der Adriatischen
lebit Gebirges bei Stara
tor MDCCCXLVI. Druga
Meeres flasche Wiener
vrata ist uber der Adria-
od Gospica do Kar-
strana :"Der kulmina-
fur erhaben".CCXLVI.
tischen Meeres flasche
lobaga(l844.-
tions punchtdes
Druga strana : .Der
Wiener fur erhaben"
kanal .
Kocka je postavljena
vrijeme gradnje ceste
24
1850.),
u
1846. Do Kocke
neuen
Carlobaqenen
Strassen
ku/minations
punchtdes
25
Fontana od
klesanog
kamena
(Baske Ostarije)
Spomen
na gradnju
Knezic - Keklceve ceste
gradene
izmedu
1844.
i 1851. godine.
Zanimljivost
koju treba
spomen uti jest da je
ovaj izvor u naroda
znan kao izvor plodnosti.
Poucna staza Terezijana
voj punoj Ijepoti.
Nalog za izgradnju
Ostarijarna (924 m .n.m.), te se
modernije
austrijski
dobila
nove,
ceste dao je tadasnji
car Josip 11. Cesta je
ime po njegovoj
majci
pukovnijskog
sa slobodnom
sredista Gospica
lukom
Karlobag.
Zbog zelje da se sto vi se Ijudi
upozna s kulturoloskorn
vazno-
Poucna staza pocinje na Basklm
spusta do sela Konjsko (655
m/n.m.) u duzini od 3 km ili oko
3 h hoda. Takoder je u ponudi i
Mariji Tereziji. Terezijana je
scu Terezijane, Javna ustanova
kraca pjesacka tura od oko 1,5
izgradena
1786.g. kako bi
"Park prirode Velebit" uredila je
h. Ovom stazom cete dozivjeti
zamijenila
postojecu
dio Terezijane kao poucnu stazu.
prekrasne vidike na Jadransko
cestu. Karolinom
Karolinsku
se putovalo
sve teze zbog njenih
ostrih
zavoja i strmih dijelova.
cesta je narocito
boljeg
povezivanja
Ova
bila vazna radi
tadasnjeq
Staza je namijenjena
iskljuCivo
more i otok Pag sjedne strane
pjesacirna, a posebno je zanimlji-
te dolinu Baskih OStarija s druge
va zbog prostora kojim prolazi.
strane.
Ovdje se na kratkom podruqu
Povijesna cesta Terezijana ima
dozive oba lica Velebita u njiho-
svojstvo kulturnog
dobra.
26
27
Premuziceva staza
Vrsne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavizana
do Baskih OStarija, povezuje 57 km duga planinarska staza.
Nazvana je po svom projektantu Anti Premuzicu, znamenitom
graditelju putova i staza po Velebitu. Gradnja staze trajala je
svega 3 godine (1930-1933.). Radove su izvodili brojni radnici
iz podvelebitskih sela.
Izgradnjom staze ornoqucen je pristup u najnepristupacnlje i
najljepse dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju
stanovnika. Poste nema velikih uspona njome mogu proci
i Ijudi nenavikli na planinarenje. Utociste mogu pronaci u
nekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze.
Kvalitetom gradnje i uklopljenosti u prirodni okolis ova staza
se smatra remekdjelom graditeljstva.
28
29
Na podruqu
Dabri i Dabarski kukovi
lokalitet
srednjeg
je zona gdje je dozvoljeno
sko penjanje
Dabrima
narod naziva krske, bezvodne
Podruqe
Dabara i Dabarskih
nasuprot
Budakova
jugoistoku,
Crna duliba,
Dulibe
30
doline
kukova proteze
brda na sjeverozapadu,
oko 10 km. Jedna za drugom
koritastog
se sredisnjim
do
ljubickoq
stijenama
oblika.
dijelom
brdskog
brda i pripadnih
nizu se plice ili dublje
udoline
Dosen dabar, Ravni dabar, Crni dabar. Izuzev Crne Dulibe
bili su ranije naseljeni
i obradivani.
Velebita,
Ravni Dabar, alpinisticka
masiva, od
kukova nad OStarijama
- Bacic duliba,
na
Dosen duliba,
koja je pod sumorn,
(kukovima):
- Visibaba/Agin
Bacic-kuka,
svi Dabri i
sport-
i to na slijedecim
kuk
- Celina kuk
- Rujicin kuk.
U Ravnom dabru nalazi se planinarski dom sa SO-tak lezajeva.
31
Cesarica i Ribarica
Podno Velebita, nedaleko od Karlobaga u pitomoj uvali srnjesteno je stare naselje Cesarica.
Malo ce tko danas znati za ovaj biser na Hrvatskoj
obali, ali Cesaricaje do 11.svjetskog rata i
nakon njega imala i skolu i crkvu i samostan ...
Danasnja Cesarica vise je vikend naselje nego
mjesto gdje se zivi.
Moze se podiciti predivnom uvalom, kristalno
cistim morem i svjezim planinsko-morskim zrakern, ali i mocnirn Velebitom u zaledu koji ulijeva
strahopostovanje nerijetkim udarima
bure.
Crkva
Sv.Je/ene
U samom podnozju Velebita,izmedu Karlobaga i
Cesarice,smjestilo se malo zivopisno turisticko naselje
Ribarica. U proslosti iskljucivo ribarsko mjesto.po cernu
je i dobilo ime, postalo je mirno i ugodno odrnoriste u
kojem se uistinu dise punim plucirna.
32
33
Zavratnica
Lukovo
Sugarje
Crkva Sv. Luke
Evantteliste
Jedna od najljepsih uvala hrvatske obale Zavrat-
m . Duzina zaljeva iznosi oko 900 m , a sirina
nica - zanimljiva destinacija koju svakako morate
varira izmedu 50 i 150 m . Nastala je u slojevima
posjetiti.
kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomlje-
Zbog svog polozaja, iznimne Ijepote i mira koji
nosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni
pruza ova uvala/znacajn: krajobraz" postala je
podzidima, te sadnjom drveca i niskog raslinja. U
Zavratnica jos pocetkorn 20.stoljeca utociste
Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od cega
becke i praske elite. U to vrijeme izgradena je
100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.
naime staza s vidikovcem i setnlca uz more.
Kako doci; Do Zavratnice rnozete doci iz Jablan-
Ljepotama Zavratnice nije mogao odoljeti niti
ca (30 ak km od Karlobaga) udaljene trajektne
poznati hrvatski knjizevnik Vjenceslav Novak koji
luke za otok Rab, polusatnim hodom pjesackorn
je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela.Po
stazom uz more. Ukoliko je u vama vise planinar-
svom postanku Zavratnica je potopljena bujicna
skog i avanturistickoq duha, u uvalu se rnozete
dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100
spustiti planinarskom stazom iz sela Zavratnica.
34
Lukovo Sugarje-inicijalno razvojno lokalno
goloj i strmoj Velebitskoj primorskoj padini.
sredlste.juzno od Karlobaqa.srnjesteno uz
Crkva SV.Luke Evandeliste, sagradena u
istoimenu uvalu,koju s otvorenim morem spaja
18.stoljecu,obnovljena 1873. Zupa ustanovljena
kratki tjesnac.Naselje potjece iz srednjeg vijeka,u
1809.Uz crkvu je 1840.godine dovrsena
17 stoljecu bilo je napusteno.da bi kasnije
mjesna cisterna.Pucka skola otvorena je 1907.
po novo ozivjelo.t.ukovo Sugarje je naselje koje
godine,premda su zitelji Lukova to zahtjevali
gravitira niz omanjih zaselaka srnjestenih na
1875. od vojnog zapovjednistva u Zagrebu.
35
/