Skripta predavanja

Program usavršavanja
POMOTEHNIČAR / AMPELOTEHNIČAR
Skripta predavanja
1
SADRŽAJ
1. Pomotehnika i ampelotehnika
2. Zakonska regulativa, normizacija i uvođenje sustava kvalitete 2.1. Norme i normizacija
2.2. HACCP7
2.3. Dobra proizvođačka praksa (DAP)/ engleski: Good agriculture practice (GAP)
3. Proizvodnja sadnog materijala voćaka i vinove loze
3.1. Podloge za voćke
3.2. Tehnike cijepljenja
3.3.Mikropropagacija
4. Sustavi uzgojnih oblika i načini održavanja
4.1.
Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozi i rezidba vinograda
4.2. Rezidba u zeleno
4.3. Pomotehnički radovi u voćnjaku
5. Alati, oprema i strojevi za pomotehniku i ampelotehniku
6. Zaštita na radu i prva pomoć
6.1. Osposobljavanje iz zaštite na radu- zaštita na
radu; pravilnik o izradi procjene opsanosti radnih mjesta
7. Ekonomski aspekti vezani uz pomotehničke i ampleotehničke mjere
8. Literatura
2
3
3
6
8
8
8
21
25
30
30
35
38
52
56
56
60
62
1. POMOTEHNIKA I AMPELOTEHNIKA
Pomotehnika
Definicija pomotehnike- radne operacije koje se izvode na voćkama cijele godine,
dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi
Pomotehničke mjere:
•
•
•
•
•
rezidba
povijanje grana
poluprstenovanje
prstenovanje
prorjeda plodova
Ampelotehnika
Mjere koje se provode na lozi cijele godine, dakle od faze mirovanja voćaka, i
tijekom cijele vegetacijske dobi
Ampelotehničke mjere su:
• rezidba
• pljevljenje
• pinciranje
• zalamanje
• vršikanje
2. ZAKONSKA REGULATIVA, NORMIZACIJA I
UVOĐENJE SUSTAVA KONTROLE
Zakon o sadnom materijalu i priznavanju sorti
poljoprivrednog bilja
• uređuje proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti
poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti
poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor
kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva.
3
Poljoprivredni reprodukcijski materijal
Poljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke
ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog
sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja.
Poljoprivredno sjeme
Generativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji služe za
umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja.
Poljoprivredni sadni materijal
Obuhvaća reprodukcijski sadni materijal, sadnice, presadnice povrća i
ukrasno bilje osim šumskoga sadnog materijala.
Reprodukcijski sadni materijal
Sjeme za proizvodnju podloga, sjemenjaci, vegetativne podloge, korjenjaci, korjenovi izdanci, vriježe, cijepljene podloge, pupovi, zrele i zelene
reznice, plemke i meristem koji potječu od matičnih biljaka.
Sadnica
Jednogodišnja ili višegodišnja biljka namijenjena uzgoju voća, vinove loze i
hmelja, sadnji ili presađivanju.
Kategorija
Određen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.
Partija
Određena količina ili broj jedinica poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koja se prepoznaje po ujednačenosti sastava i po podrijetlu.
Sjemenska mješavina
Mješavina sjemena različitih vrsta i sorti.
Sitna pakiranja
Pakiranja sjemena određenih vrsta bilja određene maksimalne težine.
Oplemenjivač sorte
Fizička ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivački proces stvorila novu sortu.
Oplemenjivačko pravo
Pravo koje proizlazi iz Zakona o zaštiti biljnih sorti (»Narodne novine« broj
131/97., 62/00.).
4
Laboratorij
Pravna osoba ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede za obavljanje
poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i
izdavanje izvješća.
DUS
Postupak utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih
sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.
UPOV
Međunarodna organizacija za zaštitu novih biljnih sorti
Stručni nadzor
Postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) radi
izdavanja certifikata.
1. Sadni materijal i njegove kategorije
Sadni materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište može biti sljedećih kategorija:
• inicijalni ili predosnovni, osnovni, certificirani, standardni ili CAC (Conformitas Agraria Communitatis) kategorije
2. Proizvodnja sadnog materijala
Sadni materijal mogu proizvoditi pravne i fizičke osobe koje su upisane i registrirane u Upisniku dobavljača sadnog materijala.
3. Kvaliteta sadnog materijala
Kvaliteta sadnog materijala u smislu ovoga Zakona je podrijetlo, autentičnost
sorte i podloge, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje.
4. Nadzor nad proizvodnjom sadnog materijala
Nadzor koji provodi Zavod smatra se stručnim nadzorom sadnog materijala.
Nadzor nad svojom proizvodnjom sadnog materijala može obavljati i dobavljač
sadnog materijala kao nadzor pod stručnom kontrolom kada udovoljava uvjetima
koje će propisati ministar.
5
5. Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijala
Sadni materijal stavlja se na tržište u ujednačenim partijama, originalno pakiran
i plombiran, označen certifikatom o sadnom materijalu na pakiranju i mora ga
pratiti certifikat o sadnom materijalu uz otpremnicu u boji propisanoj za kategoriju sadnog materijala.
6. Stavljanje na tržište sadnog materijala
Na tržište se može staviti sadni materijal ako:
• posjeduje certifikat o sadnom materijalu iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona
2.1. Norme i normizacija
NORMA
Norma ili standard je poznata i priznata mjera za određenu kvantitativnu ili kvalitativnu veličinu u okviru određene socijalne zajednice.
NORMIZACIJA
Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili
obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj
uređenosti u određenim okolnostima.
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi
postizanja najboljeg stupnja uređenosti.
VRSTE NORMI
Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu:
1. Osnovne norme
2. Norme za usluge
3. Planske norme
4. Sigurnosne norme
5. Norme za uporabu
6. Proizvodne norme
7. Norme za isporuku
6
8. 9. 10.
11.
12.
13.
14.
Norme za mjerenje
Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale)
Norme za postupke (procedure)
Norme za ispitivanje (i testiranje)
Norme za objašnjenja i simbole
Terminološke norme
Deklaracijske norme
Međunarodne ili internacionalne norme
Propisuju 2 svjetske nadležne organizacije ISO i IEC i one vrijede za sve članice
ISO = International Standardization Organization, Međunarodna organizacija za
norme
IEC = International Electrotechnical Commission
Međunarodna organizacija za normizaciju -ISO
ISO norma
Prijedlog za razvoj nove ISO norme službeno se prihvaća kad se Centralnom
sekretarijatu izravno ili putem regionalnih i/ili nacionalnih organizacija podnese
odgovarajući zahtjev.
Kada velike svjetske proizvodne grupacije (za naftu, hranu, energiju itd.) ili multinacionalne kompanije izravno kontaktiraju s Centralnom sekretarijatom
2.2. HACCP
Primjena HACCP sustava, DOBRA HIGIJENSKA (DHP), PROIZVOĐAČKA (DPP)
i DISTRIBUCIJSKA PRAKSA (DDP) su osnova osiguranja zdravstveno ispravnih
proizvoda. Stoga je važno da se ti zahtjevi primjenjuju tijekom cijelog proizvodnog lanca, tijekom distribucije i skladištenja gotove hrane, sve do isporuke
krajnjem korisniku.
Dobra proizvođačka praksa
Dobra proizvođačka praksa (DPP, poznata i pod nazivom GMP - Good Manufacturing Practice) je zbirka smjernica (preporuka) koje obuhvaćaju organizaciju rada te utvrđivanje obveza i odgovornosti u području proizvodnje, kontrole
i prometa prehrambenih proizvoda s ciljem osiguranja ujednačene kvalitete i
sigurnosti hrane.
7
ISO 22000:2005
• Međunarodna priznata norma uvedena od Međunarodne organizacija
za standardizaciju (ISO) koja postavlja zahtjeve za uvođenje i održavanje
potpunog i učinkovitog sustava upravljanja sigurnošću hrane
2.3. Dobra agronomska praksa (DAP) /engleski: good
agricultural practice (GAP)/
Dobra agronomska praksa temelji se na kontroli kritičnih točaka i kvalitete proizvoda u skladu s regulativom Svjetske zdravstvene organizacije i Codex Alimentarius.
Što je EUREPGAP?
EUREPGAP (European Retail Product and Good Agricultural Practice) je jedan od
najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg
voća i povrća. EUREPGAP propisuje uvjete proizvodnje, mehanizme inspekcije i certifikaciju
proizvoda.
EUREPGAP se koristi i pod imenom GLOBALGAP.
GLOBALGAP
GLOBALGAP obuhvaća sustav certifikacije voća, povrća, cvijeća i ukrasnih biljaka,
ribarstva, stočarske proizvodnje i integrirane poljoprivredne proizvodnje i primjenjuje se u više od 45 zemalja u svijetu.
3.PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA VOĆAKA I
VINOVE LOZE
3.1. Podloge za voćke
Podloga
• dio voćke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajuća bujnost
i rodnost.
• daje korijen i jedan dio debla
Prema načinu razmnožavanja razlikujemo generativne i vegetativne podloge.
Generativne podloge razmnožene su iz sjemena i imaju neujednačena genetska
8
obilježja jer su nastale oplodnjom. Vegetativne podloge razmnožavaju se nekim
od vegetativnih načina razmnožavanja (nagrtanjem,položenicarna i sl., a u novijevrijeme i razmnožavanjem “in vitro”) pa imaju ujednačena genetska obilježja.
IDEALNA PODLOGA TREBALA BI IMATI SLIJEDEĆA OBILJEŽJA:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
podudarnost sa svim sortama
slabu bujnost
poticati rani ulazak u rod i
dobru rodnost cijepljene sorte
ne tjeranje izdanaka
dobro ukorjenjivanje
prilagodljivost na različite
tipove tla
otpornost na bolesti i štetočine koji se nalaze u tlu
Podudarnost podloge i plemke
Podudarnost =sposobnost podloge i plemke da nakon cijepljenja dobro srastu i
tvore voćku koja ima zadovoljavajući rast i rodnost.
Nepodudarnost = na mjestu cijepljenja ne stvaraju se provodni snopovi, nego
umjesto njih nastaje zrakasto tkivo koje slabo odrvenjava. Zbog toga je otežano
protjecanje vode, mineralnih i organskih tvari iz podloge u plemku i obratno pa se
plemka suši.
Međupodloga = se umeće između podloge i nepodudarne sorte.
Kako prepoznati nepodudarnost?
• Guke
• Remanencija
• Hortikulturna nepodudarnost
• (blaga nepodudarnost)=smanjuje se bujnost, a poboljšava se rodnost i
kakvoća plodova
9
Znakovi nepodudarnosti:
• slab primitak plemki,
• pucanje na mjestu cijepljenja
• razlike u rastu podloge ili plemke
• žućenje i prerano opadanja lišća
• slaba kondicija
• velik broj korijenovih izdanaka
Podloge za jabuku
•
•
•
•
•
Slabobujne: M9, M26 i M27, MAC 9 ili Mark
Srednje bujne: MM106, M7, M4, M2, MM111
Bujne podloge: MM109, M11, A2
Vrlo bujne: M16
Sjemenjak
M9 (Malling 9)
To je vegetativna podloga koja se najčešće koristi za jabuku, posebno u intenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. Naraste do 3 m visine.
Zbog plitkog, lomljivog i nerazvijenog korijena potrebna joj je armatura.
Traži plodna i propusna tla. Jabuka na M 9 rano prorodi, obilno rađa te daje
krupne i dobro obojene plodove. U sušnim godinama zahtijeva navodnjavanje.
Pogodna je za cijepljenje srednje bujnih ili bujnih sorata jabuke (Gloster,
Jonagold, Elstar, Mutsu i dr.).
Osjetljiva je na mraz i bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Podložna je
stvaranju korijenovih izdanaka.
M 26 (Malling 26)
Ova podloga uzgojena je u Engleskoj 1929. godine križanjem podloga M 16 x M 9.
Naraste do 3 m visine.
Rano ulazi u rod i daje plodove dobre krupnoće i boje.
Otporna je na mraz, ali je osjetljiva na bakterijsku palež (Erwinia amylovora).
M 27
M 27 je najslabije bujna podloga jabuke.
Jabuka cijepljena na toj podlozi imat će dvostruko slabiju bujnost u odnosu
na bujnost jabuke iste sorte cijepljene na podlozi M 9.
10
M2
M 2 slična je dobro poznatoj podlozi M 4. Bolje se prilagođava klimatskim uvjetima. Dobro se ukorjenjuje,ali se preporučuje samo za dobro pripremljena tla.
M4
M4 je dobro poznata,srednje bujna vegetativna podloga. Dobro se
prilagođava i na slabija tla.
Slabo se ukorjenjuje,pa voćkama treba potporanj.
M7
M7 je također poznata,stara vegetativna podloga srednje bujnosti. Ukorjenjuje se dosta brzo. Dobro podnosi teška tla,a lakša tla joj ne odgovaraju.
Osjetljiva je na mraz.
MM 106 (Malling – Merton 106)
Ova podloga se dobro ukorjenjuje i nije joj potrebna armatura. Naraste
do 4 m u visinu. Koristi se za gustu sadnju. Pogodna je za lošija tla, a za
plodnija tla se preporučuju sorte slabe ili srednje bujnosti kada se može
uzgajati 800 do 1.300 stabala/ha.
Otporna je na krvavu uš (Eriosoma lanigerum), ali je osjetljiva na pepelnicu
jabuke (Podosphaera leucotricha) i na nedostatak magnezija u tlu.
M 11 M 11 je nešto slabije bujna od sjemenjaka.
Otporna je na mraz,podnosi i slabija tla jer se dobro ukorjenjuje,ali je
osjetljiva na krvave uši.
MM 109
MM 109 je podloga pogodna za pjeskovitija tla, jer dobro podnosi sušu.
Ne podnosi suvišnu vlažnost, ali je dosta otporna na mraz.
Ne ukorjenjuje se dobro,pa joj treba potporanj.
A 2 (Alnarp 2)
Odlično se ukorjenjuje i uspijeva na teškom, laganom i pjeskovitom tlu.
Usprkos bujnosti rano ulazi u rodnost.
Pogodna je za sadnju na vjetrovitim područjima gdje su zime oštre te na
većim nadmorskim visinama. Uzgaja se 450 do 850 stabala/ha.
11
M 16 i MM 25
Obje su vrlo bujne vegetativne podloge i prema bujnosti gotovo se
izjednačuju sa sjemenjakom. Iskorištavaju se samo za poluintenzivne
nasade.
M 16 je za razliku od MM 25 osjetljivija na mraz i krvave uši.
Sjemenjaci jabuke
Od generativnih podloga za jabuku ističu se sjemenjaci divlje, šumske jabuke
(Malus sylvestris).
Jabuka uzgojena na sjemenjaku u rodnost ulazi negdje u 5. godini, a cijelo stablo
može živjeti i do 100 godina što je nemoguće postići u intenzivnim voćnjacima sa
slabo bujnim podlogama.
Podloge za krušku
• Sjemenjaci divljih ili kulturnih sorti
• Vegetativne podloge dunje: MA, MB, MC…, BA 29
Generativne podloge
Sjemenjak kruške vrlo je bujna i dugovječna generativna podloga koja se koristi
za uzgoj kruške na tlima lošije kvalitete, s većom količinom aktivnog vapna u tlu
te za uzgoj soliternih stabala.
Oregon 260, 261 i 264
Selekcionirane su podloge iz divlje, šumske kruške. Podrijetlom su iz SAD-a.
Otporne su na bakterijsku palež (E. amylovora). U Hrvatskoj nisu registrirane.
Pyrodwarf®
Slabo bujna podloga nastala križanjem Old Home × Bonne Luise.
Prorodi već u drugoj godini i daje stabla 50% slabije bujnosti od OHF klonova.
Cydomalus
Podloga za krušku nastala križanjem divlje jabuke i dunje (Malus communis × Cydonia oblonga). Dobro se ožiljava.
Vegetativne podloge
Prema podrijetlu razlikuju se dunje selekcionirane u Engleskoj (dunja MA i dunja
MC), Belgiji (dunja ADAMS) i Francuskoj (dunja iz Angersa, dunja SYDO, dunja BA
29). Sve one se koriste u suvremenom voćarstvu.
12
Dunja MA (sin. EMA)
U slučaju da se te sorte ipak žele cijepiti na dunju
tada se najprije na dunju cijepi međupodloga,
a potom željena sorta na međupodlogu. Kao
međupodloge koriste se Pastorčica, Gelertova,
Santa Maria, Trevuška, Hardenpontova. Nedovoljno učvršćuje voćku u tlu stoga joj je potrebna
armatura.
Dunja MC (sin. EMC, C)
Vegetativna podloga selekcionirana u Engleskoj. Slabo bujna podloga.
Za 30% ima slabiju bujnost od dunje MA. U toplim i suhim podnebljima
često stresno reagira slabim porastom, manjim plodovima i alternativnom
rodnošću. Jako je osjetljiva na mraz. Na ovoj podlozi mogući je sklop od
5.000 do 8.000 stabala/ha.
Dunja ADAMS
Prema bujnosti nalazi se između dunja MA i MC. Prinosi i kvaliteta plodova
često su veći nego u ostalih podloga dunje.
Dunja SYDO
Vegetativna podloga za 5 do 10% slabije bujnosti od dunje MA. Rodi
relativno rano i daje krupne plodove. Reagira na povećanu količinu vapna
u tlu. Dobro se razmnožava grebenicama i reznicama. Manje je osjetljiva na
viruse nego dunja MA.
Dunja BA 29 (provansalska dunja)
Srednje je bujna vegetativna podloga. Od dunje MA bujnija je za 10 do
20%. Kompatibilna je s plemenitim sortama kruške (Rana Moretinijeva,
Abate Fetel, Krasanka i Lipanjska ljepotica) te da se one mogu izravno cijepiti na dunju BA 29, dok su Williams i Packham’s Triumph nepodudarne s
dunjom Ba 29 pa ih treba cijepiti s međupodlogom, najčešće Pastorčicom.
Podloge za dunju
Od generativnih se koristi bijeli glog za suha, vapnenasta i siromašna zemljišta. Sa
glogom ima dobar afinitet, brzo prorodi i redovito rađa.
Od vegetativnih se koristi dunja MA i BA 29. Dobar afinitet, brzo prorode i dobro
plodonose
13
Podloge za mušmulu i oskorušu
Od generativnih podloga bijeli glog, sjemenjak oskoruše (na siromašnijim tlima),
sjemenjak dunje (na plodnijim tlima) i sjemenjak kruške. Od vegetativnih za
mušmulu se koristi dunja MA.
Podloge za šljivu
Za uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/
cerasifera (džanarika).
Kao vegetativne podloge koriste se različiti tipovi trnošljive (P. insititia), šljive (P. domestica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i različiti tipovi križanaca.
Myrobalana B
Spada u grupu bujnih podloga. Šljive na toj podlozi nešto kasnije ulaze u
rod, ali redovito i obilno rađaju. Prikladna je za lakša, sušna i ocjedita tla.
Koristi se za cijepljenje europskih, ali i japanskih šljiva.
Myrobalana 29 C
Vegetativna podloga koja se preporučuje za cijepljenje šljive. Slabije je bujnosti od Myrobalane B za 25 do 30% i adaptabilnija je na uvjete tla. Šljiva
na ovoj podlozi obilno rađa, a plodovi su odlične kvalitete i veće krupnoće.
GF 31
Bujna je podloga dobre podudarnosti s većinom komercijalnih sorata šljive.
Od trnošljive (P. insititia) koriste se različiti tipovi za proizvodnju sadnica
kao vegetativne podloge. Poznati su pod imenom Julijanka (Saint Julien,
St. Julien), a razlikuju se tipovi Julijanka A, Julijanka GF 655-2 i Pixy.
Julijanka A (St. Julien)
Srednje bujna podloga pogodna za plodna tla i otporna na mraz. Dobro
podnosi i teža tla. Dobre je podudarnosti s većinom komercijalnih sorata
šljive. Osjetljiva je na veći sadržaj vapna u tlu, a nedostatak joj je što razvija
korjenove izdanke.
Julijanka GF 655-2 (sin. St. Julien INRA 655-2)
Vegetativna je podloga srednje bujnosti. Dobre je podudarnosti s većinom
sorata šljive. Šljiva na ovoj podlozi daje visoke prirode i rano plodonosi.
Dobro podnosi teža, vlažna tla i mraz.
14
Pixy
Slabo bujna podloga osjetljiva na mraz. Posebno je pogodna za cijepljenje
stolnih sorata šljive jer omogućuje gusti sklop sadnje.
Od bjelošljive i domaće šljive izdvojene su kao dobre podloge GF 43 te
zaštićeni kultivari PENTA i TETRA.
GF 43
Vrlo bujna podloga. Ne stvara korjenove izdanke. Pogodna je za vlažnija tla.
Nije zaražena virusima šljive. Neke sorte šljive bolje rađaju na ovoj podlozi
nego na sjemenjaku Myrobalane.
PENTA
Podloga koja obećava. Osim sa šljivom, podudarna je i s breskvom, nektarinom, marelicom i bademom. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu. Dobro
se prilagođava različitim tipovima tla. Idealna je za nasade koji se ne mogu
navodnjavati. Otporna je na trulež korijena (Phytophthora cinnamoni).
Marijanka (P. mariana)
Lako se razmnožava zrelim reznicama, nagrtanjem i grebenicama. Odlična
je za pjeskovita tla, a osjetljiva na sušu i mraz.
Marijanka GF 8-1 (sin. Marianna GF 8-1, INRA marianna 8.1)
Poznata je kao jako bujna podloga. Stabla cijepljena na ovu podlogu daju
veće prinose od onih koje su cijepljene na Myrobalanu. Pogodna je za
teška, pjeskovita i vapnenasta tla.
Damascenka 1869
Srednje je bujna podloga na kojoj voćke rano prorode. Otporna je na feroklorozu, asfiksiju korijena i mraz. Nije zaražena virusima. Pogodna je za vlažnija tla.
Jaspi®-Fereley
Križanjem P. salicina × P. spinosa nastale su podloge Jaspi®-Fereley i Julior®-Ferdor.
Slabo do srednje bujna vegetativna podloga novijeg datuma. U Hrvatskoj
nije na sortnoj listi. Ima dobru sposobnost prilagodbe na alkalnim tlima.
Jaspi® je zaštićeno ime ove podloge, a pod imenom Ferley ista je vrsta
slobodna na tržištu.
GF 677
Križanjem badem × breskva (A. communis × P. persica) nastala je vegetativna podloga GF 677.
15
Podloge za breskvu
Generativne: sjemenjaci vinogradarske breskve, šljive, bajama ili marelice
Vegetativne: hibridi breskve i bajama GF677, GF557, hibridi šljive
INRA Julijana INRA Damascena, INRA šljiva GF43
Vinogradarska breskva
Odlikuje se ranim stupanjem u rod i dugim razdobljem rodnosti. Nije
prikladna za vlažna tla. Podnosi do 5% fiziološki aktivnog vapna.
GF 677 (hibrid badem × breskva)
Podloga koja podnosi do 12% fiziološki aktivnog vapna u tlu. Ima dobru
podudarnost sa sortama breskve. Pogodna je za suha i alkalna tla.
Šljiva damascenka (Prunus damascena) - INRA DAMASC GF 1869
Srednje bujna podloga. Dobro podnosi teža i vlažnija tla te tla s nešto više
aktivnog vapna. Ima dobar afinitet samo prema nekim sortama breskve.
Prunus Saint Julien INRA GF 655/2
Klon je šljive. Slabe je do srednje je bujnosti. Podnosi višak vapna i umorna
tla. Smanjuje bujnost sorata. Ima dobar afinitet prema breskvama.
Podloge za trešnju
Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi
postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod
nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.
Divlja trešnja (Prunus avium L.)
Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trešnje.
Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.)
Kao podloga koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i
vapnenim tlima. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemnih voda,
zadržavanje vode u tlu ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje
trešnje. Osjetljiva je na virus šarke.
Santa Lucia 64
Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trešnjom i daje stabla 20%
manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.
16
Santa Lucia 405 (Pontaleb® Ferci)
Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene
je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto
slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje
kvalitete i bolje podnosi vlažna tla.
Obična višnja (Prunus cerasus)
Vegetativno se trešnja razmnožava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.
F 12/1 (Mazzard)
Ova podloga je selekcionirana iz divlje višnje (Prunus avium L.). Slabo se
koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama
trešnje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.
Tabel® Edabriz
Ova podloga je klon obične višnje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla
te mogućnost navodnjavanja. Stabla trešnje cijepljene na Edabriz su slabije
bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na
klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8.
Victor
Srednje je bujna podloga za trešnju. Daje krupnije plodove i veći prinos, a
otporna je na sušu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trešnje i lako prilagodljiva različitim tipovima tla i klime.
Colt
Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je križanjem Prunus avium × Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu.
Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na sušu, ali
i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak.
Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158
Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveučilištu Monaco Freising
Weihestephan u Njemačkoj sa željom da se smanji bujnost i postigne bolja
podudarnost sa sortama. Dobro se učvršćuju u tlu i daju malo korijenovih
izdanaka. Osjetljivije su na kozičavost lišća (B. jaapii). Podloga W 158 je
dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost
problematična.
17
GM serija: Damil, Inmil, Camil
Damil (Klon 61/1)
Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste prunus
dawyckensis. Podnosi teška i vlažna tla. Smanjuje bujnost sorata za 50
do 60% u odnosu na podlogu F 12/1.
Inmil (Klon GM 9)
Nastao je križanjem prunus incisia × prunus serulata. Srednje je bujna
podloga. Ne podnosi teška tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u
odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na
sjemenjaku trešnje vrapčare. Dobro je podudarna sa sortama trešnje. U
nasadu zahtijeva armaturu.
Camil (Klon 79)
Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka prunus canescens. Daje nešto više korijenovih izdanaka od damila i inmila. Smanjuje
bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani
početak rodnosti i dobro rodi.
Giesen serija
Nastala je križanjem nekoliko vrsta trešnje i višnje na Sveučilištu Justus
Libig u Giesen-u u Njemačkoj. Od 6.000 križanaca odabrani su najbolji i
to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili
polupatuljastog rasta.
Gisela 1
Nastala je križanjem prunus fruticosa × P. Cerasus. Slabo je bujna
podloga koja se dobro učvršćuje u tlu. Daje više korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na kozičavost lišća, moniliju i bakterioze. Ima otežanu
podudarnost sa sortama trešnje.
Gisela 5
Nastala je križanjem vrsta P. Cerasus × P. Canescens. Slabo bujna je
podloga koja se slabo učvršćuje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka.
Osjetljiva je na kozičavost lišća, monilija i bakterioze.
Gisela 10
Nastala je križanjem vrsta P. Fruticosa × P. Avium. Slabe je bujnosti. Daje
više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lista, moniliju, a
tolerantna je na bakterioze.
18
MA × MA 14
Ova podloga nastala je križanjem rašeljke i divlje trešnje (P. mahaleb ×
P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski
rasadnik Delbard i proširio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te
postiže rani početak rodnosti. Na toj podlozi trešnje rastu kao polupatuljaste voćke.
Standardne podloge:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
sjemenjak trešnje (Prunus avium)
sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb)
F 12/1 (selekcija divlje trešnje u East Malling-u)
MA×MA (Mazzard × Mahaleb – divlja trešnja × rašeljka)
COLT (Prunus avium × Prunus cerasus – divlja trešnja × divlja višnja)
CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus – divlje višnje)
Podloge koje se najviše upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:
1.
2.
3.
4.
GISELA 5 (P. cerasus × P. canescens - divlja višnja × ukrasna višnja)
EDABRIZ (P. cerasus)
W 13 (WEIROOT (P. cerasus) - EM selekcija)
MA × MA 14
Izbor podloga za višnju
Kao podloge za višnju zastupljene su i generativne i vegetativne podloge.
Divlja trešnja (Prunus avium)
Divlja trešnja je bujna podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dobro je podudarna s plemenitim sortama višnje.
Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su.
Rašeljka ili mahaleb (Prunus mahaleb)
Ova podloga se koristi na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima kakva su pretežno u Dalmaciji. S višnjom je relativno dobro
podudarna. Osjetljiva je na virus šarke. Ne podnosi teška tla, visoku razinu
podzemne vode, zadržavanje vode u tlu, a ni obilne kiše. Otpornija je na
smrzavanje od divlje trešnje..
Stepska višnja (Prunus fruticosa)
Postoji velik broj varijeteta ove vrste. Otporna je na mraz i sušu. Rano rodi i dobro
rađa. Slabo bujna je podloga pa su stabla višnje cijepljena na nju patuljasta.
19
Colt
Podloga je nastala križanjem P. avium × P. pseudocerasus. Spada u vegetativne podloge srednje bujnosti. Osjetljiva je na sušu i mraz.
CAB 6P i CAB 11E
Ove podloge nastale su istraživanjem u Italiji. Stabla višnje na tim podlogama bolje su rodnosti. Nepovoljno im je svojstvo to što u nasadu daju veliki
broj korijenovih izdanaka.
Izbor podloga za marelicu
Zadovoljavajuće podloge za marelicu još uvijek nema što dovodi do teškoća u
uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste.
BB 1
Iznimno dobra generativna podloga za marelicu, posebno za pjeskovita
tla. Cijepljena na tu podlogu marelica manje strada od apopleksije, obilnije
rađa, a plodovi su kvalitetniji i krupniji spram ostalih podloga. Preporučuje
se marelicu cijepiti na 80 do 120 cm od tla na tu podlogu.
GF 43
Umjereno je bujna podloga koja ne stvara korijenove izdanke i pogodnija
je za vlažnija tla. Nije zaražena virusima šljive.
GF 1380
Selekcija je bjelošljive pogodna za gušću sadnju. U Hrvatskoj nije registrirana.
PENTA
Obećavajuća podloga. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu, a idealna je za nasade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trulež korijena (P. cinnamoni).
TETRA
Najbolja od svih podloga za marelicu. Skraćuje vrijeme dozrijevanja za 3
do 5 dana. Otporna je na trulež korijena, ali i na nematode korjenova vrata
(Meloidogyne spp.).
Sjemenjak badema
Ima ograničavajuću upotrebu zbog inkompatibilnosti s marelicom pa
se obavezno treba koristiti međupodloga Luizet ili Royal. Sjemenjak badema se
koristi kao podloga za marelicu za sušna tla bogata fiziološki aktivnim vapnom.
20
Zbog slabijeg ukorjenjivanja, brzog rasta i opasnosti od prenošenja virusa,
vegetativne podloge za marelicu se rijetko upotrebljavaju. Mogu se koristiti
različiti tipovi trnošljive (P. insititia), domaće šljive (P. domestica), Marijanke
(P. mariana), Damascenke (P. damascena) i različiti tipovi križanaca.
Podloge za orah
Sjemenjaci juglans regia i juglans nigra (inkompatibilitet nakon 30 godina i 30%
manji rod)
U praksi je, najviše prihvaćena podloga proizvedena od ploda domaćeg oraha
(Juglans regia) i to zato što je na toj podlozi bolji prijem cijepova i bolja rodnost
nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii te
Juglans sieboldiana.
Izbor podloga za lijesku
Zemlje vodeće u uzgoju lijeske uzgajaju je na vlastitom korijenu i podižu takve
nasade.Može se cijepiti na medvjeđu lijesku
Podloge za kesten
Sjemenjaci domaćeg kestena (castanea sativa) i japanskog kestena.
3.2. Tehnike cijepljenja
Cjepljarski alat
21
Tehnike cjepljenja
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Okuliranje
Pod koru
Na isječak
U procjep ili raskol
Na popravljeni spoj
Sedlasto spajanje
Na most
U luk
U pobočni urez
U korjenov vrat
Na prsten
Okuliranje
• Na spavajući ili budni pup
• U lipnju ili kolovozu
Na isječak
• Početak vegetacije
• Plemka se stavlja sa strane
• Oblik klina
Pod koru
• Na podlogu odrezanu 10 cm iznad tla
• Plemka se stavlja sa strane
• Vrijeme: početak vegetacije
Na čip
• Kad su plemka i podloga približno iste debljine
• Vrijeme: u vegetaciji
Na raskol
• Kod precjepljivanja starih stabala
• Kad je podloga deblja od plemke
22
Na spoj i na engleski spoj
• Podloga i plemka iste debljine
• U vrijeme mirovanja vegetacije
• U rasadničarstvu
Na most ili premoštavanje
Kad je oštećena kora
U klin (zeleno na zeleno)
23
Cijepljenje lubenice
24
3.3. Mikropropagacija
Kultura biljnog tkiva je naziv pod kojim se podrazumijeva kultura biljnih: protoplasta, stanica, tkiva, organa i cijele biljke na/u sterilnoj hranidbenoj podlozi u
aseptičnim uvjetima u staklu (in vitro).
Svrha:
• eliminacija virusa i drugih patogena
• brzo klonsko razmnožavanje vrijednih primjeraka
• vegetativno razmnožavanje u slučaju kad je to sporo ili nemoguće
klasičnim načinom
• razmnožavanje klonova tijekom cijele godine
• služi u oplemenjivanju / genetičko inženjerstvo
• znanstvena istraživanja
Bazira se na totipotentnosti biljne stanice.
Što je potrebno osigurati za provedbu tehnike mikropropagacije?
• Laboratorij za pripremu hranidbene podloge
• Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom
• Klima komora za rast i razvoj biljaka in vitro
• Prostor za aklimatizaciju biljaka na uvjete ex vitro
Uređaji potrebni za rad u laboratoriju za pripremu hranidbene podloge su:
Vage, pH-metar, magnetska miješalica, pipete, kuhalo, autoklav, vodena kupelj,
suhi sterilizator, frižider, kemikalije, epruvete, tikvice i ostalo stakleno posuđe
25
Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom
Laminar “ormar” sa strujanem sterilnog zraka
Klima komora za rast i
razvoj biljaka in vitro
• Svjetlo (intenzitet
i duljina dana) –
najčešće se primjenjuje fotoperiodično
osvjetljenje od 16
sati osvjetljenja i 8
sati tame
• Temperatura - raspon
20 do 28 °C
Prostor za aklimatizaciju
biljaka na uvjete ex vitro
•
•
•
•
26
mist sistem
relativno visoka vlaga
grijanje
supstrat
Hranidbene podloge
Komponente medija:
• Voda
• Mineralne soli (makro i mikro-elementi)
• Ugljikohidrati (saharoza, glukoza, fruktoza)
• Vitamini (tiamin, nikotinska kiselina, piridoksin, folna kiselina itd.)
• Regulatori rasta – biljni hormoni (auksini, citokinini, giberelini, abscizinska
kiselina, etilen)
• Aminokiseline (glicin, tirozin, alanin itd.)
• Agar
• Prilagoditi pH
Sterilizacija biljnog materijala
Sterilizacija biljnog materijala se vrši:
• tekuća voda
• alkohol (etanol)
• dezinfekcijska sredstva s aktivnim klorom (Varikina, kalcij hipoklorit itd.)
• kap deterdženta
• sterilna voda
Eksplantati
Eksplantati mogu biti:
Kultura:
• čitavih biljaka (sjemena)
• pojedinačnog nodija (čvora)
• izdanaka
• pupova
• embrija
• prašnika
27
•
•
•
•
•
korijena
lisnih dijelova
meristema ili vegetacijskog vrška
stanica u suspenziji
protoplasta
Tri glavne faze uzgoja u kulturi tkiva
I faza: početna- uspostavljanje kulture
Prikaz izolacije meristema iz vriježe jagode
28
II faza: umnažanje
Kultura izbojka iz busena
III faza: zakorijenjivanje
Razlika je u sastavu podloge
Aklimatizacija na uvjete ex vitro (in vivo)
• Stvaranje kutikule
29
4. SUSTAV UZGOJNIH OBLIKA I NAČINI UZDRŽAVANJA
4.1. Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozu i rezidba vinograda
Sustava uzgoja vinove loze
Prema građi osnovnog kostura trsa i složenosti oblikovanja razlikujemo:
• jednostavne (račvasti, guyot, dvokrak)
• složene sustave uzgoja (kordonci, pergole i sl.)
U našim vinogradima najzastupljeniji su jednostavni sustavi uzgoja:
•
•
•
•
račvasti oblik i njegova modifikacija lepeza (Primorje i Dalmacija)
starohrvatski uzgoj (sjeverozapadna Hrvatska)
guyotov uzgoj
dvokraki oblik i njegove različite modifikacije
Od složenih sustava najčešći su:
• kordonci
• manje pergole
• jednostruka zavjesa
Jednostavni oblici uzgoja
STAROHRVATSKI UZGOJ
Prisutan na području sjeverozapadne Hrvatske
Ima 2-3 oblikovana kraka na
kojima se nalaze reznici sa 2 do 3
pupa. Na jednom kraku ostavlja
se lucanj sa 8 do 12 pupova. Sve
mladice razvijene iz reznika vežu
se uz glavni kolac, a lucanj uz
susjedni kolac ili potkolac.
Razmaci sadnje su 100 × 90 cm te
nema armature.
Nema perspektive zbog
nemogućnosti strojne obrade.
GUYOT UZGOJ
Jedan od najjednostavnijih sustava uzgoja male ekspanzije. U trećoj godini rozgva
se reže na visinu uzgoja 60 do 100 cm,
30
tijekom vegetacije dvije vršne
mladice se njeguju i vežu uz žicu, a
ostale se uklone ili oštro prikraćuju.
U četvrtoj godini se rozgva na
najnižoj poziciji reže na reznik sa 2
pupa, a gornja na lucanj sa 8 do 10
pupova.
Čest uzgojni sustav u kontinentalnim vinogorjima.
DVOKRAKI OBLIK UZGOJA
Kod nas najčešći, to je dvostruki guyot uzgoj.
Sastoji se od 2 lucnja s po 8 do 10 pupova i 2 prigojna reznika s 2 pupa.
Visina stabla je također 60 do 120 cm. Razmaci sadnje od 160 do 280 × 90 do 120
cm, a najpovoljniji su razmaci 180 × 110 cm.
U proljeće treće godine rozgva se reže do osnovne žice, na visinu uzgoja. U tijeku
vegetacije, ostavlja se 4 do 5 mladica, ostale se oplijeve. U proljeće četvrte godine
režemo dvije nasuprotne rozgve na dva reznika koje se privežu na osnovnu žicu.
Ta dva reznika su budući krakovi. Iduće godine, na svakom kraku ostavljaju se
reznik i lucanj.
31
Složeni oblici uzgoja
KORDONSKI SUSTAV UZGOJA
Spadaju u sustave sa srednjim i
velikim opterećenjem.
Jednostrani ili dvostrani su te je
visina stabla 80 do 120 cm.
Oblikovanje kordonskog uzgoja
započinje ostavljanjem rozgve pri
vrhu stabla u trećoj godini koja
će poslužiti za formiranje kraka. U
četvrtoj godini rezom se oblikuju
ogranci na kraku (rozgva se reže
na reznike sa 3 do 5 pupova).
Dobro razvijena rozgva pri vrhu
stabla ostavlja se kao drugi krak
te se veže uz žicu (u slučaju formiranja dvostrukog kordonca). U petoj godini i na
drugom kraku se oblikuju ogranci (reznici) te je postupak formiranja završen.
Četiri su osnovna sustava kordonskog uzgoja:
1. Royat kordonac
Reže se kratko, odnosno na svakom se ogranku
ostavlja po jedan rodni reznik sa 2 do 3 pupa. Broj
ogranaka je različit, ovisi ponajprije o razmacima
sadnje, a najčešće iznosi 5 do 10, pa je ukupno
opterećenje po trsu 10 do 30 pupova.
2. Moser kordonac
Sličan royat kordoncu, ostavlja se prigojni reznik
sa 2 do 3 pupa i rodni reznik sa 3 do 4 pupa na
svakom ogranku, pa je i opterećenje veće, čak do
60 pupova.
32
3. Sylvoz kordonac
Reže se na dugo rodno drvo, odnosno lucnjeve.
Izvorni oblik nema prigojnih reznika, dok se
danas više koristi inačica s mješovitim rezom tj.
na svakom ogranku smješteni su po jedan reznik
i jedan lucanj. Lucnjevi se oštro savijaju i vežu uz
pomoćnu žicu. Visina stabla je obično veća nego
kod drugih kordonaca, a opterećenje ovisi o broju
ogranaka i može iznositi 40 do 70 i više pupova.
4. Casenave kordonac
Reže se na prigojni reznik i lucanj, a specifičnost
je i u tome što se lucnjevi blago povijaju i vežu
za prvu žicu. Opterećenje je slično kao i kod
sylvoz kordonca.
5. Jednostruka zavjesa *
Zbog skupe i komplicirane armature nije naišla na
veću primjenu.
Jednostruka zavjesa je u stvari visoki kordonac,
s visinom uzgoja 160 do 200 cm. Jednostavna
armatura: stupovi i jedna jaka žica (obično 5 mm)
uz koju je vezan krak, a mladice slobodno vise
prema dolje. Reže se uglavnom samo na lucnjeve,
a opterećenje iznosi 50 do 70 pupova po trsu.
Obično se sadi u paru, odnosno sa svake strane stupa po jedan cijep, i tada
su razmaci sadnje obično 2,8 do 3,0 m × 2,0 do 2,5 m. Kod pojedinačne sadnje razmak u redu je 1,0 do 1,20 m, ali tada svaki trs mora imati jaki kolac.
Rezidba vinograda
Vinova loza u svom životnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od
najvažnijih tehnoloških operacija u vinogradarskoj proizvodnji.
Rez vinove loze izvodi se tijekom vegetacije i tijekom perioda mirovanja. Rez koji
se provodi u periodu mirovanja naziva se REZ U ZRELO, dok se REZ U ZELENO
izvodi u periodu vegetacije.
33
Rez u zrelo
Prikraćivanje jednogodišnje mladice - rozgve na određenu dužinu, koja je u
pravilu određena brojem rodnih pupova.
Opterećenje
Broj zimskih pupova na jednogodišnjem drvetu koji ostaje na trsu nakon
reza. Opterećenje je broj ostavljenih pupova na jednom trsu. U načelu
je određeno sustavom uzgoja (npr. dvokrak se reže na 20 do 24 pupa),
ali na optimalan broj pupova po trsu će utjecati uvelike i kondicija trsa,
plodnost tla, klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje
opterećenje porast mladica je veći i obrnuto.
Rodnost pupova
Rodnost svih pupova po dužini rozgve nije ista, bazalni pupovi su slabije
rodni, prema sredini rozgve rodnost se povećava, dok se pri vrhu ponovno
smanjuje.
Iz zimskih pupova, razvit će se u sljedećoj vegetaciji mladice koje nose
rod, osim u slučaju oštećenja glavnog pupa, kada će se mladice razviti iz
suočica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajućih pupova koji se nalaze
ispod kore, uglavnom se razvijaju nerodne mladice koje služe za korekciju
uzgojnog oblika ili pomlađivanje trsova.
34
Pri rezu jednogodišnjeg drveta razlikujemo:
•
•
•
•
•
Prigojni reznik s jednim pupom
Prigojni reznik s dva pupa
Rodni reznik s 3-5 pupova
Kratki lucanj sa 6-8 pupova
Dugi lucanj sa više od 8 pupova
Rez se izvodi ukoso, na suprotnu stranu od
pupa, kako sokovi u suženju ne bi vlažili
nabubreni pup.
Kod mješovitog reza (kakav je najčešći za
kontinentalne sorte i sustave uzgoja) rezom
se ostavlja prigojni reznik i rodno drvo
(lucanj). Pri rezu, stari se lucanj uklanja, a s
lanjskog reznika gornju mladicu režemo na
dugo rodno drvo (lucanj), a donju ostavljamo za prigojni reznik, odnosno režemo na
2 pupa.
Primjer mješovitog reza
4.2. Rezidba loze u zeleno
Izvodi se tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa.
Važni radovi kojima također direktno utječemo na prinos i kakvoću, te zdravstveno stanje, opći izgled i kondiciju trsa.
Ampelotehnički zahvati reza u zeleno su:
a) PLIJEVLJENJE
b) PINCIRANJE
c) ZALAMANJE ZAPERAKA
d) PRSTENOVANJE
e) PRORJEĐIVANJE GROZDOVA
f ) VRŠIKANJE
g) PRORJEĐIVANJE LISTOVA (DEFOLIJACIJA)
Kod proizvodnje vinskog grožđa, najvažnije mjere zelenog reza su plijevljenje,
zalamanje zaperaka i vršikanje, a preporučuju se u mnogim slučajevima pinciranje
i defolijacija, odnosno prorjeđivanje listova.
Prstenovanje i prorjeđivanje grozdova, te zahvati na samom grozdu (prorjeđivanje
bobica ili dijelova grozda, tzv. cizeliranje) u pravilu primjenjuje samo pri uzgoju
stolnog grožđa.
35
Plijevljenje mladica
Uklanjanje mladica koje su se
razvile iz starog drva (spavajućih
pupova) ili suočica (na rodnom i
prigojnom drvetu).
Poboljšavaju se uvjeti, odnosno
povećava se ishranjenost rodnih
mladica, a posredno se utječe i na
zdravstveno stanje, povećavanjem
prozračnosti trsa.
Najbolje provesti što ranije, a
ponekad se ova mjera izvodi u dva
navrata: odmah na početku vegetacije
kada se mladice narasle do 15 cm, a
drugi puta 10-ak dana prije cvatnje,
istodobno s pinciranjem.
Pinciranje mladica
Je prikraćivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov
bujan rast, te omogućili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju.
Značajna mjera kod sorata sklonih osipanju, jer se prekidanjem rasta mladice u
dužinu hranjiva usmjeravaju prema cvatovima
Pinciranje se vrši 10 do 20 dana prije cvatnje, a ovisno broju ostavljenih listova iznad
zadnjeg grozda može biti oštro (svega 1 do 2 lista), umjereno (3 do 4) i blago (više
od 5 listova).
Pinciranjem se može povećati prirod od 10 do 30%, bez značajnijeg
utjecaja na kakvoću (škrlet, moslavac, dišća ranina, malvazija i dr.).
Kasnije pinciranje ima manji učinak,
a opravdano je kod nekih vrlo ranih
stolnih sorata (npr. Čabski biser) čime
će se potaknuti da se one povećaju.
36
Zalamanje zaperaka
Obično se obavlja istovremeno
s plijevljenjem ili pinciranjem, a
podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog
(zaperkovog) pupa ili pak njihovo
prikraćivanje na jedan pup.
Najvažnije je ukloniti zaperke u zoni
cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici, kako bi se poboljšali
uvjeti cvatnje i oplodnje.
Prstenovanje
Uklanjanje dijela kore na osnovi
rodne mladice posebnim škarama
za prstenovanje.
Svrha mu je onemogućavanje transporta asimilata prema korijenu, što
omogućava bolju ishranu grozdova,
odnosno povećavanje prinosa i
kakvoće. Opravdano je kod stolnih
sorata, u fazi razvoja bobice jer se povećava obujam bobice za >20% te se ubrzava
vrijeme dozrijevanja za 10 do 15 dana. Nije za preporučiti prstenovanje svake
godine niti napraviti više od jednog do tri prstena po trsu jer iscrpljuje trs.
Prorjeđivanje grozdova
Obavlja se ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica.
Svrha mu je rasterećenje trsa od preobilnog roda. Povećava se krupnoća ostavljenih grozdova i bobica, postiže se potpunije dozrijevanje. Prorjeđivanjem se
prvo uklanjaju slabo razvijeni i
sitni grozdovi, a zatim po potrebi i
dobro razvijeni grozdovi.
Grozdovi se ne trgaju rukom,
već se režu škarama na gornjem
dijelu peteljke.
Vršikanje
Skidanje svih vrhova mladica pred kraj
faze rasta obično u kolovozu, odnosno
pred početak dozrijevanja grožđa.
37
Prekida se rast mladica u dužinu, a hranjiva se usmjeravaju prema grozdu.
Bolje je dozrijevanje drva, a utječe se i na zdravstveno stanje loze obzirom
da su ti vrhovi obično napadnuti kasnom plamenjačom i pepelnicom kada je
završeno prskanje.
Predugački vrhovi mladica ometaju normalne radove u berbi. Obično se ostavlja
15-ak dobro razvijenih listova po mladici.
Prorjeđivanje listova
Prorjeđivanje lisili defolijacija je uklanjanje listova u zoni grožđa, odnosno 3 do 4
donja lista na rodnoj mladici
Izvodi se pred početak dozrijevanja grožđa neposredno prije šare ili u šari, a
efekti ovog postupka su višestruki: bolje je dozrijevanje grožđa (veća izloženost
grozda suncu), smanjuju se uvjeti za gljivične bolesti (bolja prozračnost) i lakše
se obavlja berba.
Najprije se uklanjaju listovi iz unutrašnjosti trsa i oni koji se nalaze na sjevernoj
strani. Lišće koje se nalazi na južnoj strani dobro je ostaviti, jer štiti grozdove od
izravnih sunčevih zraka što može dovesti do pojave opeklina na grozdu.
Istraživanja su pokazala da primjenom ove mjere dolazi do većeg nakupljanja
šećera (grozdovi u hladu su imali 3,5% manje šećera), i, što je možda najviše
važno, do mnogo manjeg napada bolesti, posebice sive plijesni.
4.3. Pomotehnički radovi u voćnjaku
Uzgojni oblici:
1. Prostorni uzgojni oblici (piramida, popravljena piramida, vaza)
2. Uzgojni oblici u pravcu (vretenasti grm, kordonci)
3. Plošni uzgojni oblik (palmeta kosih grana)
Alati za rezidbu
38
Uzgojni oblici
1. prostorni uzgojni oblik
• kosturne grane razvijaju se u spiralnom
rasporedu- POPRAVLJENA PIRAMIDA
2. uzgojni oblik u pravcu
• cijela krošnja sastoji se od osnovne grane
provodnice
koja nosi smanjene kosturne postrane grane
prvog reda- VRETENASTI GRM
3. plošni (plosnati) uzgojni oblik
• razvoj krošnje u jednoj plohi u obliku “živog
zida”- PALMETA KOSIH GRANA
a) pravilna palmeta
b) nepravilna palmeta
c) ubrzana palmeta
POPRAVLJENA PIRAMIDA
Prostorni uzgojni oblik koji ima provodnicu
koja se ne završava s uspravnom produljnicom. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih
kosturnih grana u spiralnom rasporedu,
međusobno po visini razmaknute 20 do 40 cm.
Poslije formiranja određenog broja kosturnih
grana provodnica se krati na gornjoj postranoj grani.
Visina debla 50 do 60 cm.
VAZA
Prostorni uzgojni oblik koji nema provodnicu
nego 3 (rjeđe 4) osnovne (primarne) grane
koje su međusobno po visini razmaknute10cm
i razmaknute od zamišljene provodnice pod
kutem od 45 stupnjeva.Sekundarne grane
razvode se na 40-60 cm,a tercijarne na 120 cm.
Visina debla 50 do 60 cm.
39
Uzgojni oblik u pravcu
VRETENASTI GRM
Glavni kostur je provodnica,a postrane grane spiralno raspoređene na provodnici, na razmaku od 20
cm. Donje su grane duže, a prema vrhu su sve kraće
te vrh se završava produljnicom jednogodišnjeg
ljetorasta
Visina debla 40 – 50 cm.
VITKI VRETENASTI GRM
Modifikacija vretenastog grma.
Kostur krošnje je provodnica, a obrasle grane na razmaku 10 do 20 cm jesu rodne
grane. Krošnja ima oblik uskog stošca, pa je omogućena gusta sadnja.
Visina debla 40 – 60 cm, a visina voćaka 200 do 250 cm.
Prikaz stabla formiranog u
obliku vitkog vretena.
Formiranje vaze
40
Formiranje popravljene piramide
PALMETA KOSIH GRANA
a) Plošni (plosnati) uzgojni oblik
• pravilna palmeta ima provodnicu
na kojoj se nalaze tri para kosih
primarnih grana
• svaki par čini kat
b) nepravilna palmeta
• ima veći broj primarnih grana te je
razmak između grana 20 – 40cm
naizmjenično u pravcu reda
• nema katova
c) ubrzana palmeta
• ima 6 do 8 primarnih grana te
naizmjenično u smjeru reda
• oštriji kut grananja 40 – 45o u
odnosu na pravilnu palmetu
• visina debla oko 60 cm
41
Odabrani uzgojni oblik :
• mora imati skelet koji omogućava veliku rodnu površinu
• odolijeva svim vremenskim nepogodama
• omogućava nesmetane agrotehničke i pomotehničke zahvate
Svaki uzgojni oblik ima svoje specifične zahvate u rezidbi, no načela rezidbe su ista:
• rezidba se izvodi od vrha kosturne grane, prema njezinoj osnovi
• suvišne grančice odstrane se do osnove
• rodne grančice koje ostaju ne prikraćuju se
• vrhovi se ostavljaju slobodni
• sve grančice s donje strane grane se odstrane
• odrežu se sve vodopije
• jače deblje grane koje su se razvile na pogrešnom mjestu treba što prije ukloniti
OSNOVNI PRINCIPI RASTA GRANA
• ukoliko grana raste uspravnije
bujnija je u porastu
42
• gornja raste bujnije od donje
• grana s debljom
osnovom jače raste
• od dvije grane iste
po svim uvjetima bolje
raste koja ima više
sekundarnih grana
• sekundarne grane bliže
povodnici rastu bujnije
• na vertikalnom
ljetorastu najjači
porast na vrhu
• grane s većim kutom u
odnosu na povodnicu,
rastu slabije i prije se
razviju rodni pupovi
• kod manje povijenih
grana počinju se javljati
rodne grančice
• kod vodoravnih ljetorasta
javlja se vertikalan porast
u vidu više slabih i poneki
jači s gornje strane,
ima rodnih grančica
• ljetorasti povijeni
na dolje na krivini
daju jedan jak
ljetorast, a bočno
slabije poraste
koji su u većini
slučajeva rodni
POVIJANJE GRANA
Izbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost jer je izražen
vegetativni rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova.
Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraženu rodnost jer im je
vegetativni rast smanjen, pa obilno zameću rodne pupove.
43
Načini povijanja grana
RODNE GRANČICE
a) stapka (kopljasta, kratka)
•
•
•
•
rodna grančica
duge od 1 do 10 cm,
nalazi se na dvogodišnjem ili starijem drvetu
ne režu se, samo prorjeđivanje
b) štrljak ili stapčica
• nabrana rodna grančica,
• ima reducirane članke
c) duga (vita) rodna grančica
•
•
•
•
44
dužina 50 (80) cm
završavaju jednim mješovitim pupom na vrhu grančice
daju sitnije plodove
uklanjanje rezidbom (ostavljaju se samo ako nema kratkih rodnih grančica)
NERODNI PUPOVI
RODNI PUPOVI
NERODNI PUPOVIRODNI PUPOVI
RODNE GRANČICE
45
REZIDBA U RODU
Prekraćivanje na granu nižeg reda,
kojoj vrh ostaje neprikraćen.
rezidba se obavlja bez prikraćivanja jednogodišnjih
grana (rezidbom se odstranjuju do kraja
Obnova rodnih čvorova
Vodopije
Vodopije su jaki izbojci uspravna rasta koji
zasjenjuju krošnju i troše puno asirnilata
i hraniva.
Pravilno uklanjanje vodopija
Kod rezidbe u rodu:
• održavati uzgojni oblik
• postrane grane održavati s slobodnim vrhom
• donje grane uvijek duže, a gornje
sve kraće
• vrhovi grana se ne skraćuju
• treba obratiti pozornost na smjenu
rodnih grančica i njihov ravnomjeran raspored
46
Rezidba, po vremenu kada se provodi, može biti:
a) zimska
• obavlja se u razdoblju mirovanja vegetacije - od opadanja lišća pa sve do
ranog proljeća, neposredno pred bubrenje pupova
• treba obavljati redovito svake godine najpovoljnije djeluje na porast (razvitak mladica i lisne površine)
b) ljetna
• obavlja se u pogodnim fazama za vrijeme vegetacije
PINCIRANJE
Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i
mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.
Oblik zelene rezidbe koji se obavlja kad mladice narastu 15-tak centimetara
Rast voćke usmjerava od početka u skladu sa željenim uzgojnim oblikom te voćka
ne troši snagu rasta na mladice koje bi se u sljedećoj godini prilikom rezidbe u
mirovanju odbacile.
DRUGA LJETNA REZIDBA
Kad mladice završe intenzivni porast izbacuju mladice koje ni��
smo propustili pincirati i koje zasjenuju unutrašnjost krošnje na tome mjestu više ne razvijaju nove
mladice koje bi u sljedećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati.
Polovicom kolovoza obavlja se još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u
međuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije.
Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova
koji se tamo nalaze.
ZAREZIVANJE KORE
Potiče razvoj pupova koji inače ne bi potjerali, te usporava prejak rast mladica.
Postupak rovašenja se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kretanja
vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova ‚’v’’ iznad samog
pupa pazeći da ga se pri tome ne ošteti. Postupno će zarezano mjesto zacijeljeti
pa rez neće biti vidljiv.
ROVAŠENJE
Rovašenje se češće primjenjuje za jabuke i kruške, jer one bolje reagiraju na ovaj
postupak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke.
47
POLUPRSTENOVANJE I PRSTENOVANJE
Na pojedinim granama na
��
kojima se želi oslabiti��
vegetativni rast i pojačati zametanje rodnih pupova, može se prstenovati kora.
Rez mora prodrijeti kroz koru
do kambija, a širina poluprstena mora biti 5 - 10 mm,
ovisno o debljini grane.
Mjesto zarezivanja lagano
oblijepiti ljepljivom trakom
(nakon zacjeljivanja rane se
skida).
Rabi se na jabukama i
kruškama, dok koštičave
voćke nije preporučljivo podvrgavati ovom postupku jer
im rane slabo zacjeljuju i lako
ih napadnu bolesti i štetočine.
IZOLACIJA VRHA
Izolacija vrha obavlja se tako da se u fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka
ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u
duljini od 20 do 25 cm se odstrane.
Učinak izolacije vrha jest u tome da se
niže ostavljeni pupovi razviju u lijepe
mladice kako bi čitava grana bila obrasla.
Ako se izolacija vrha ne obavi u fenofazi bubrenja pupova, može se obaviti
i kada mladice narastu 10-15 cm.
LORETIRANJE
Loretiranjem se stvaraju povoljni uvjeti zametanja rodnih pupova za sljedeću godinu.
Stvara se mnoštvo rodnih čvorova i oslabljuje vegetativni rast voćke.
ZALAMANJE IZBOJAKA I VODOPIJA
Zalamanjem izbojaka zaustavlja se vegetativni rast previše bujnih izbojaka na
jezgričavim voćkama.
48
Zalamanje je pogodno za vodopije koje se žele pretvoriti u rodne grane, umjesto
da ih se rezidbom potpuno odstrani.
Obaviti polovicom lipnja, odnosno prije faze zametanja rodnih pupova kako bi se
zaustavio vegetativni rast i asirnilati usmjerili u pupove.
PRORIJEDA PLODOVA
Rezidba malina – uzgojni oblik „uspravni
niz uz žicu”
Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm
iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci dostignu oko 25- 30 cm dužine.
Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s
obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno
ih je pomoću naslona održavati u uspravnom
položaju.
Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto
trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka. U sljedeće
proljeće na početku vegetacije obavlja se prorjeda izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni, polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji.
Broj izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji
nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom
metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati
kratkim rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4
pupa (na cijelom izdanku ostane oko 25pupova).
49
Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u početku potrebno otklanjati, prije nego što odrvene (do sredine svibnja).
Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodonošenje sljedeće godine te ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.
Rezidba kupina
Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa, tj. na oko 20-30 cm iznad tla.
Poslije berbe, rezidba kupina može se obavljati sve do studenoga. Izdanke koji su
donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz nasada i spaliti. Istodobno treba
ukloniti slabije,oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke, a ostale ostaviti da
obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju.
U rano proljeće odabiru se jednogodišnji izdanci, prikraćuju na 2 postrana izboja
iznad gornje žice i vezuju uz naslon.
Postrani izboji prikraćuju se na 8-10 pupova i vežu. Na sadnom mjestu ostavlja se
4-6 izdanaka, što ovisi o kondiciji grma i nasada.
Preporučuje se ljetna rezidba kupina, koja će olakšati rezidbu nakon berbe te omogućiti bolji razvoj i sazrijevanje plodova. Kad izdanci dosegnu više od 2 m, pinciraju
50
se i skidaju suvišni postrani izboji. Sa izdanaka ostavljenih za rod skidaju se pupovi do visine prve žice.
Rezidba ribizla – uzgojni oblik grm
Ribiz donosi rod pri dnu jednogodišnjih
izdanaka, kao i na mladim rodnim izdancima na starijem rodnom drvetu, pri čemu
najbolja rodnost je na novom prirastu rodnog drveta starog 3 – 4 godine. Nakon 3
– 4 godine, produktivnost starijih izdanaka
opada, i treba ih postupno proređivanjem
zamenjivati mladim prirastom.
UZGOJNI OBLICI ZA LIJESKU
• grm
• stablo – vaza
Orah - poboljšana piramida
• U proljeće prikratiti sadnice na 180 cm
• U vegetaciji odabrati 2-3 izboja od
kojih se vršni ostavi za provodnicu a
ostali za promarne grane
• Kad se formira 3-5 osnovnih grana
vrh stabla se prikraćuje,orezuje na
nižu bočnu granu,rast se usmjerava
u širinu
• Rezidbom u rodu održava se redovita
rodnost,bolja osvjetljenost krošnje
51
Orezivanjem se odstranjuju postrane grane sa debla kada su najviše
5 cm promjera.
Ne odstranjivati više od 50%
ukupne visine ili odstraniti više od
25% krošnje.
Rezati tako da je površina reza što
manja jer rane teško zacjeljuju
i potrebno ih je premazati
voćarskim voskom.
5. ALATI, OPREMA I STROJEVI ZA POMOTEHNIKU/
AMPELOTEHNIKU
52
Vinogradarske škare
imaju jednu oštricu u obliku polumjeseca koja prilikom reza prolazi kraj tupe
oštrice u obliku polumjeseca. Takve škare su pogodne za rezanje zelenih ili
mekanih odrvenjelih izboja kao što je rozga vinove loze. Rezanje odrvenjelih
izboja voćaka s ovim škarama je teže, a izboj može ostati nagnječen i oštećen što
omogućava napad različitih bolesti.
Voćarske škare s jednom oštricom
imaju jednu ravnu oštricu koja naliježe na ravnu tupu oštricu (tzv. nakovanj). One
omogućavaju lakši i ravni rez odrvenjelih izboja voćaka. Nedostatak ovih škara je
što tupa oštrica često može oštetiti koru i tkivo izboja te tako omogućiti napad
bolesti i štetnika
Voćarske škare s dvije oštrice
imaju dvije ravne oštrice koje prilikom reza naliježu jedna do druge. Takav
raspored oštrica omogućava lagani i čisti rez odrvenjelih izboja voćaka bez
nagnječenja tkiva. Iako nije preporučljivo, njima se čak mogu prerezati i tanje
grane do debljine 2-3 cm.
Velike voćarske škare ili dvoručne škare
imaju jednu ravnu oštricu koja naliježe na ravnu tupu oštricu (tzv. nakovanj).
One su pogodne za rezidbu debljih grana do čak 4,5 cm debljine. Dugačke ručke
omogućavaju snažan i lagan rez bez upotrebe velike snage ruku. One su namijenjene rezidbi debljih grana koje su tvrde i čvrste pa ovdje ne dolazi do opasnosti od
nagnječenja tkiva.
Voćarska pila
je namijenjena za rezidbu debljih grana. Pila može biti mala (list duljine 20-25 cm)
i sklopiva ili velika (list do 35 cm). Prednosti voćarske pile su što nema luk nego je
u obliku pištolja što omogućava lagan pristup i baratanje pilom unutar krošnje.
Na listu pile nalaze se trostrano naoštreni zupci pa je rez vrlo lagan i ne zahtjeva
mnogo snage i vremena. Ovakav oblik zubaca omogućuava dvostrani rez, tj. pila
reže i kad ju se gura i kad ju se vuče. List pile je debljine oko 1 mm pa pila sama
radi put i ne može doći do zaglavljivanja pile u drvu.
Lučna pila
ima tanki list koji da bi mogao dobro rezati mora biti napet. To je postignuto s
lukom koji list pile drži stalno napetim. No, taj luk često smeta prilikom rezidbe
jer takva izvedba pile zahtijeva mnogo manevarskog prostora što često nije slučaj
53
unutar krošnje. Drugi nedostatak ove pile je tanak list i zupci koji su jednostrano
oštreni. Iako je pila konstruirana da sama radi put, često zna zaglaviti u drvu.
Također ovakva konstrukcija pile omogućava dobar rez samo kada se povlači te
time zahtijeva i više vremena.
Voćarski nož (hipa)
Služi za zaglađivanje rana nastalih nakon reza debljih grana pilom kako bi one
brže i bolje zacjeljivale. Uvijek mora biti oštar, što znači da mora biti napravljen od
čelika dobre kakvoće da se ne mora često brusiti.
Električne škare
Za zimsku rezidbu se često ima vrlo malo vremena da se napravi kako treba. Tada
se forsiraju i škare i zdravlje rezača. Često se dobiju žuljevi ali i upale tetiva i mišića.
Nije rijetkost da se zbog brzine ručnim škarama pokušavaju rezati i deblje grane,
tada rez izgleda svakako,samo ne dobro.
Voćarski vosak
Prirodni voćarski vosak sadrži prirodni pčelinji vosak, borovu smolu, alkohol,
prirodni loj te dodatak propolisa. U sintetičkim voćarskim voskovima koji se mogu
naći na tržištu zaštita od napada gljivičnih i drugih bolesti i štetnika je ostvarena
dodatkom različitih kemijskih fun gicida dok kod ovog voska tu funkciju ima
propolis. Kod oraha se često događa da ne mjestu reza deblje grane on „plače“
Samim time je teško premazati ranu sintetičkim voskovima koji su topivi u vodi jer
ih „plač“ oraha ispire prije nego se vosak stigne posušiti.
Alati za cijepljenje
54
Potrošni materijal
Električna vezačica
Nakon rezidbe neke izboje treba i povezati. Povijači grana, nažalost,
ponekad ne mogu pomoći, nego izboje treba vezati. Tako je i kod vrsta koje
se uzgajaju na žici, kao što su malina, kupina, kivi i sl. Ručno povezivanje
traži spretnost i vrijeme. Često se javi potreba i za trećom rukom kako bi
se to što bolje i brže napravilo. Električna vezačica vrlo brzo i kvalitetno
veže izboje za žicu. Tehničke osobine ovise, naravno o svakom pojedinom
proizvođaču, ali okvirno svi imaju slične osobine. Sama vezačica koja se
drži u ruci teži tek nešto više od 0,5 kg, , a baterija koja se nosi oko struka
također nešto više od 0,5 kg. Jednim punjenjem moguće je napraviti i do 7
ili 8 tisuća vezova.
Kopče za povijanje izboja
Sastavni dio rezidbe je i povijanje grana kako bismo grane doveli u povoljniji položaj. Time se poboljšava formiranje rodnih pupova na boljim i
kvalitetnijim mjestima. Za povijanje se mogu koristiti razni načini kao što
su utezi, povezivanje pomoću špage ili, bolje bužira, za deblo, neku drugu
granu ili za klin koji je zabijen u tlo
Žičane kopče
su često čvršće, ali i tanje čime se javlja problem mogućeg urezivanja u
koru tijekom rasta grane, pa ih treba povremeno provjeravati i premještati.
Kod plastičnih kopči taj problem je rjeđi jer su one, zbog prirode materijala,
malo deblje.
Plastične kopče
postoje u izvedbama različite elastičnosti čime omogućavaju različitu
jačinu povijanja (često boja kopče označava i jačinu elastičnosti) za
različite debljine izboja. Također kopče možemo podijeliti i na njihovu
izvedbu, tj. namjenu. Postoje tri oblika kopči: ravne i „S“ i „E“ kopče. Za „S“
kopče treba postojati uporište suprotno od mjesta gdje izbija grana koju
povijamo, posebice ako je kora voćke glatka. Oni se koriste uglavnom za
jednogodišnje izboje. Kopče u obliku slova „E“ su svinute i u treću dimenziju. Takve kopče služe za povijanje grana bez obzira na uporište na provodnici jer one same stvaraju uporište hvatajući se na dva mjesta na provodnici.
Oni se mogu koristiti i za povijanje dvogodišnjih izboja.
55
Povijači grana
Uređaj za vezivanje v.loze
6. ZAŠTITA NA RADU I PRVA POMOĆ
6.1. Osposobljavanje iz zaštite na radu - zakon o zaštiti na
radu; pravilnik o izradi procjene opasnosti radnih mjesta
Ozljede na radu
•
•
•
•
•
24 sata-obavijest nadležnima u firmi
48-sati pismena obavijest Inspekciji
Za teže ozlijede-telefonska prijava Inspekciji odmah
Lakše ozljede prijavljuje HZZO
GI-ozljede na radu- kraj siječnja za prethodnu godinu
Pravila zaštite na radu
Podjela:
• Osnovna pravila
• Posebna pravila
• Priznata pravila
Osnovna pravila zaštite na radu
Odnose se na uklanjanje ili smanjivanje opasnosti na sredstvima rada.
• opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama
• osiguranje od udara električne struje
• sprječavanje nastanka požara i eksplozija
• osiguranje stabilnosti građevina u odnosu na statička i dinamička opterećenja
• osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
56
•
•
•
•
•
•
osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju
osiguranje čistoće, potrebne temperature, vlažnosti zraka
osiguranje potrebne rasvjete mjesta i radnog okoliša
ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu
osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu
Posebna pravila zaštite na radu
Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne
spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti,
koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
• obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i
zaštitnih naprava,
• posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
• obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i
štetnosti,
• obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova,
• način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a
posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, postupak
s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj
zdravstvenoj ustanovi
Priznata pravila zaštite na radu
Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni
načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se
sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih
štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana
pravila zaštite na radu.
Opasnosti na radnom mjestu
Dovode do ozljeda mehaničke opasnosti, padove i rušenja električnu struju, požar
i eksploziju i termičke opasnosti.
Napori i štetnosti
Najčešće rezultiraju bolestima.
Štetnosti obuhvaćaju kemijske tvari, biološke štetnosti i fizikalne štetnosti,
kao što su npr. zračenja, buka i vibracije. Naporima smatramo statodinamička i
psihofiziološka opterećenja. 57
Strojevi
Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne
smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima.
Ne pokušavajte sami popraviti kvar na uredskom stroju.
ZAŠTITA NA RADU KOD POMOTEHNIČARA/ AMPELOTEHNIČARI
Najčešće kod rada sa otrovima i agresivnim sredstvima u vinogradarstvu i
voćarstvu (Pomotehničari/ Ampelotehničari). Najčešće kod vinogradara amatera
ili kako mi to još volimo nazvati hobi vinogradari dolazi do otrovanja raznoraznim
sredstvima za zaštitu voća i loze.
Ljudi zapravo nisu svjesni koliko je bitna zaštita za zdravlje a u nekim slučajevima
ne daj bože za život. Preko dišnih organa u našem slučaju, najlakše unosimo
otrove u tijelo ili krv.
Najčešće stradaju jetra, gušterača, bubrezi itd. Nakon 10,20 i više godina rada sa
otrovima, mogu se pokazati loši nalazi krvi što je posljedica oštećenje jetre, a prvo
pitanje doktora je dali pijete a vi kažete malo, tu i tamo, a kad mu kažete čime se
bavite reći će vam da to baš neće biti tu i tamo. Sigurno vas neće pitati koliko ste
otrova svih tih godina unijeli u tijelo. Bolje spriječiti nego liječiti.
1. Zaštita dišnih organa i putova
U postovima se spominju jednokratne maske. To zaboravite. te maske ne mogu
zaustaviti ni prašinu!!!
2. Zaštita očiju
Oko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se oštete slojevi oka, zbog agresivnih tvari.
Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnoštva kapilara otrovi lako dolaze u kontakt sa
krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zaštitne naočale.
3.Zaštita ruku i tijela
Zaštita ruku je svakako bitna jer rukama vrlo lako prenosimo otrove i agresivne
tvari, dodirom usta, (dolazimo u kontakt sa slinom) oka i ostalih dijelova tijela.
Rukavice moraju biti nepropusne za tekućine. Najbolje su jednokratne jer ih lako
zamijenimo. Kožne, platnene ili pamučne ne koriste jer lako upijaju tekućinu.
Zaštita tijela je najproblematičnija. Pamučna ili druga platnena zaštitna odjeća lako
upijaju tekućine a vodo nepropusna odjeća najčešće ne propušta tekućinu izvana
ali isto tako ne upija znoj i nije prozračna pa nam je vruće. Tu smo sada kod problema komoditeta.Moramo sami odlučiti što nam je važnije udobnost ili zaštita.
Postoje Razni proizvodi koji su vodo nepropusni izvana ali propuštaju toplinu
tijela i upijaju znoj, nažalost takvi su proizvodi skupi i isplate se samo onima koji
puno rade sa sredstvima od kojih se trebamo zaštiti.
58
Zaštita od mehaničkih ozljeda
Mehaničke ozljede mogu nastati kod korištenja alata za obrezivanje voćaka i
vinograda uslijed rada sa škarama, pilama i dr. alatima.
Budući u vinogradarstvu i voćarstvu se koriste razno raznim strojevi i alati važno je
da se uređaji i alati koriste prema uputama proizvođača i da su uvijek u ispravnom
stanju. Strojevima i alatima trebaju rukovati osobe koje su osposobljene za rad.
Kod voćara i vinogradara osim otrovanja može doći i do mehaničkih ozljeda,
porezotina, lomova i dr.
Prva pomoć
Prva pomoć kod otrovanja:
Otrov može ući u organizam na tri načina: gutanjem, udisanjem i preko kože.
Njegova štetnost uvelike ovisi o načinu ulaska i količini.
Znakovi mogu biti vrlo različiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj količini i brzini
ulaska u tijelo, putevima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se
otrov proguta, najčešće se javljaju mučnina i bol u trbuhu, proljev i povraćanje.
Pri udisanju otrovnih plinova ili para može doći do kašlja i osjećaja gušenja.
Korozivne tvari (kiseline i lužine) izazivaju kemijske opekline. Ako se takav otrov
popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi izazivaju psihičke
poremećaje, vrtoglavicu, glavobolju, grčeve pojedinih mišića ili cijelog tijela,
nepravilan rad srca. Koža može postati plava, žuta ili crvena. Teži slučajevi trovanja
dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.
U slučaju kontakta pesticida sa kožom:
•
•
•
•
uklonite kontaminiranu odjeću
detaljno oprati kontaminiranu kožu vodom
oprati kosu i nokte
potrebno je ukloniti ostatke pesticida koristeći vodu, deterdžent ili sapun
Ukoliko se pesticid udahne:
• iznesti osobu na svjež zrak i zatražiti stručnu pomoć
• raskomotiti osobu
• primijeniti umjetno disanje ukoliko osoba ne diše
Ukoliko se pesticid proguta:
• potrebno je isparati usta sa dosta vode
• zatražiti medicinsku pomoć
• pročitati uputstva na ambalaži ( bilo bi poželjno ponesti etiketu s ambalaže
u zdravstvenu ustanovu
• osobu postaviti u bočni položaj , da bi se spriječio ulazak povraćenog
sadžaja u pluća
• povraćanje može nekada biti i opasno (dodatno oštećenje pluća)
59
7. EKONOMSKI ASPEKTI VEZANI UZ POMOTEHNIČKE I
AMPELOTEHNIČKE MJERE
Ekonomija gospodarstva
Dobit (dohodak)
Razlika između prihoda i troškova. Povećava se povećanjem prihoda, a povećava
se i smanjenjem troškova.
Prihod
Umnožak ukupnih proizvoda i cijene postignute na tržištu.
Vrste troškova
Fiksni (stalni) troškovi
Ne ovise direktno o veličini proizvodnje
• Troškovi najma ili koncesije
• Održavanje zgrade ili mehanizacije
• Plaće stalno zaposlenih
• Opći troškovi gospodarstva
• Troškovi kamata na kredite
Varijabilni (promjenjivi) troškovi
Ovise o veličini proizvodnje
• Plaće za unajmljeni rad
• Troškovi inputa (gnojiva, pesticidi itd.)
• Ambalaža (sanduci, vezivo)
• Unajmljena mehanizacija
Marketing
Ljudske aktivnosti povezane s tržištem.
Robne marke
Prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, a često podrazumijeva i kvalitetu.
Stvara snažni i trajni identitet proizvoda te potiče osjećaje povjerenja, korisnosti,
dobrobiti i sigurnosti.
Nazočna u podsvijesti potrošača.
Elementi marke
A. Ime marke
• Dio marke koji se može izgovoriti
• Sadrži riječi, slova i brojke
60
B. Znak marke
• Vizualni identitet marke
• Neizreciv, ali uočljiv dio marke
• Simbol,dizajn, kombinacija boja i sl.
C. Zaštitni znak
• Zakonita oznaka koja upućuje da vlasnik ima isključivo pravo uporabe
marke ili njezina dijela
• Simboli
®
©
TM
Sortna lista
• Popis priznatih novostvorenih sorti u RH
• Popis stranih sorti za koje je dopušteno uvođenje u proizvodnju u RH
• Popis zatečenih domaćih i udomaćenih stranih sorti u RH
Popis se objavljuje u Narodnim novinama te su sve kulture podijeljene su prema
namjeni u grupe.
Unutar svake grupe su složene prema abecednom poretku narodnih naziva.
Sadni materijal prije prodaje
Mora biti propisno parkiran i plombiran te imati deklaraciju uz otpremnicu i
deklaraciju na ambalaži.
Za pakiranje se rabi ambalaža od materijala koji štite od oštećenja pri prijevozu,
rukovanju i skladištenju.
Trgovina sadnim materijalom
• Fizičke i pravne osobe koje su registrirane za tu djelatnost prema zakonskoj
regulativi
• Trgovina sadnog materijala na veliko
• Trgovina sadnog materijala na malo
Tržište
Definicija tržišta: Mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.
Osnovne funkcije tržišta:
a) Selektivna funkcija
• Što i koliko čega proizvoditi?
• Odgovaraju potrošači svojom kupnjom
61
b) Smještajna funkcija
• Kako nešto proizvesti i kojom tehnologijom?
• Proizvod koji osigurava najveću dobit uz date troškove
• Proizvod proizveden uz niže troškove
c) Informativna funkcija
• Informacije s tržišta su obavijesti zanimljive za poslovanje
• Na temelju tih obavijesti donose se poslovne odluke
d) Razdjelna ili distributivna funkcija
• Osigurava raspodjelu ukupno ostvarenog dohotka putem sustava cijena na
sudionike u proizvodnji
8. LITERATURA
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/96)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br.834/2007 o ekološkoj proizvodnji i
označavanju ekoloških proizvoda (NN 80/13)
Petranović K., Voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1984
Brzica K., Voćarstvo za svakoga, Nakladni zavod Globus, Zagreb,1989
Fazinić N., Fazinić M., Stolno grožđe, Poljoprivredno razvojno-istraživački centar,
Zadar 1990
Miljković I., Suvremeno voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1991
Mirošević N., Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993
Miljković I., Opće voćarstvo, Školska knjiga , Zagreb, 1996
Jemrić T., Cijepljenje i rezidba voćaka, Naknada Ulkis , Rijeka , 2007
Kantoci D., Cvjetković B., Miljković I., Jemrić T. [et al.] Voćarstvo, Zadružne štampa,
Zagreb, 2008
Kolega A., Tržništvo u poljodjelstvu, Alfa, 1999
Kotler Ph., Marketing menagement, Prentice Hall Int., the millennium ed., N.J. ,
2000
Puljić N., Zaštita na radu: vodič za poslodavce, Poslovni zbornik, 2006
Pavlović M., Zaštita na radu: provedbeni propisi: s komentarima i tumačenjima,
TIM, 2009
Kalauz S., Hitna stanja: priručnik o osnovama zbrinjavanja i pružanja prve pomoći
na radnom mjestu, ZIRS, 2010
62

Download Report