SINJSKE NOVINE
prosinac 2011.g. broj 19
cijena 8,00 kn
INTERVJU: IVICA GLAVAN
TEMA: DOM MLADIH
EKSKLUZIVNO: REGISTAR
UDRUGA GRADA SINJA
NAŠ SVIT: DARKVUD I BORE LEE
SPORTSKA INVENTURA GODINE
1
SINJSKE NOVINE
UVODNIČKA 19
SADRŽAJ
Hrvata pa i šire, pjevao je prije nekih dvadesetak godina „Grad bez
ljubavi, sumrak ideja“. Čini se, na prvi mah da taj stih oslikava stanje u
našem gradu. Ali, nije baš sve tako bezidejno i bez ljubavi. Barem pred
kraj godine Sinjanke i Sinjani su još jednom iskazali humanost. Na
sve strane akcije darivanja i prikupljanja novca i drugih potrepština za
siromašne. Sajmovi, prigodne prodaje, humanitarni programi i ostalo,
sudeći prema odazivu, pokazuju da imamo još mrvu duše. A što se tiče
ideja, i njih ima, ali da bi se ostvarile treba imati sredstava (čitaj kuna).
Gradski proračun će biti tanji za nekih desetak milijuna kuna, ali u
zoni Kukuzovac će biti nekoliko objekata više. No, to još uvijek nije
dovoljno da bi se riješio gorući problem nezaposlenosti. U intervjuu
našim novinama gradonačelnik je najavio četiri strateška pravca po
kojima vlast namjerava djelovati kako bi se smanjio broj nezaposlenih.
Koliko će imati uspjeha, ostaje nam da vidimo u 2012. U svakom
slučaju uz Kukuzovac, tu je i gradnja staračkih domova u vojarni,
potom rješavanje Dalmatinke i Sinjsko polje. Čini se da je to u ovom
gospodarski devastiranom gradu jedino što je objektivno moguće, ali
poželimo da oni koji su na vlasti uz poduzetnike na kojima leži velika
odgovornost, jer u konačnici oni najviše riskiraju, uspiju u ostvarenju
svojih ciljeva. Što se tiče 2012. Godine, biti će teško. Nama u manjim
mjestima koja su gospodarski i socijalno, u težoj situaciji, pogotovu.
Nadajmo se da će gradski vijećnici imati razumijevanja prilikom
donošenja proračuna za 2012.g. i zajednički pokušati ublažiti najavu
lošeg stanja. Dok budete držali ovaj broj u rukama, već će biti održana
sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o proračunu koji
će, kako je najavljeno biti manji za 5-10% od lanjskog. Kresati će se
udrugama, kresati će se i po drugim stavkama, ali prema najavama
ulagati će se najviše u zonu. Hoće li i kako će proći novi proračun,
te hoće li vijećnici uložiti maksimum truda kako bi postavili dobar
obrambeni sustav protiv najavljene krize, o tome ćemo detaljnije u
prvom broju po novoj godini. Uz intervju s gradonačelnikom u ovom
broju nudimo reportaže sa humanitarnih događanja, inventuru sportske
godine te zanimljivosti iz prošlosti našeg grada. Za temu smo izabrali
priču o Domu mladih. Razlog je što smo uvidjeli da je izložba iz arhive
Doma mladih izazvala veliki interes u javnosti, pa smo odlučili svima
onima koji je nisu posjetili prepričati povijest objekta, nekada bio
kultnog okupljališta mladih i u kojem se unatoč nizu objektivnih i
subjektivnih problema odvijala i gajila urbana kultura. Sritan Božić i
što manje stresnu, a što više uspješnu 2012.godinu želi vam,
02
UVODNIČKA
04
UKRATKO KROZ PROSINAC
12
RAZGOVOR S POVODOM
15
UDRUGE
19
DOBRI DUH
22
VREMEPLOV
24
SINJ KROZ PROŠLOST
18
MLADI I BIZNIS
21
KRITIČNO OKO
26
TEMA
32
NAŠ SVIT
36
KULTURA
38
PRIČA
40
SPORT
Branimir Johnny Štulić, jedan od najvećih rokera svih vremena u
Glavni urednik Sinjskih novina
Vito Perić
IMPRESSUM
Grafička obrada: KUS
Sinjske novine broj 19 prosinac 2011.g.
Lektura: prof. Tatjana Kovač Lovrić i KUS
Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Cijena 8,00 kuna
Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko
Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac
Godišnja pretplata 160,00 kuna(u cijenu uračunata poštarina)
Nakladnik: Grad Sinj
Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230
Glavni urednik: Vito Perić, telefon: 824-049, GSM: 099/217 09 31
e-mail: [email protected], [email protected]
2
Suradnici u ovom broju: Slaven Kardoš, Ani Nikolić Malora,
Boris Filipović Grčić, Dragana Modrić, Jerko Blajić, fra Bože
Vuleta i fra Pavao Norac Kevo, Mate Maleš
Zahvaljujemo na pomoći portalima www.Ferata.hr i
Sinj.com.hr
SINJSKE NOVINE
ČESTIT božić i sretnu novu 2012. godinu
žele vam poslovni partneri sinjskih novina
NOVO U PONUDI
Prodaja i ugradnja
garažnih vrata
ROLO
I
SEKCIJSKIH
3
UKRATKO KROZ PROSINAC
SINJSKE NOVINE
Održana 24. po redu sjednica
Gradskog vijeća
Sjednicu sa samo četiri točke dnevnog reda
obilježila rasprava o Zoni Kukuzovac
Piše: Božena ROMAC
Zadnji dan mjeseca studenog održana je 24. sjednica
Gradskog vijeća. Sjednica je počela sa 35 minuta
kašnjenja jer se čekalo na SDP -ove vijećnike Jelenu
Kekez Poljak i Slovena Poljaka. Za to vrijeme u oporbi
su se mogla čuti nagađanja kako je koalicija između
Nezavisne liste dr. Jadrijevića i SDP-a samo formalno
raskinuta, zbog izbora. Na dnevnom redu bile su četiri
točke. Tako su vijećnici prihvatili Prijedlog zaključka
o davanju suglasnosti Gospodarskoj zoni Kukuzovac
za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave–
dodatni javni radovi na izgradnji I. faze GZK. Za
realizaciju tog projekta potrebno je osigurati sredstva
u Proračunu Grada Sinja u 2012. godini u iznosu od
2.060.000,00 kuna.
Rasprava na ovu temu je trajala dugo, a bilo je i spornih
momenata koje je pokušala razjasniti direktorica GZK,
Dijana Breko. Vijećnici su spornim smatrali izostavljanje
troškovnika dodatnih radova kao i grafički prikaz
predviđenih priključaka i cestovnih rampi, kako je bilo
navedeno uz materijale za ovu točku dnevnoga reda, te
ih je zanimalo zašto se ne ide na raspisivanje javnoga
natječaja. Breko je istaknula da je došlo do greške u
pripremi materijala za sjednicu, te pojasnila da je riječ o
troškovniku iz osnovnog ugovora koji se može dobiti na
uvid. Kazala je kako je napravljen samo troškovnik prema
kojem je procijenjena vrijednost nabave dodatnih radova
i pojasnila da je ovakav postupak puno ekonomičniji
nego raspisivanje javnog natječaja. Direktorica GZK
je također napomenula da istječe rok za upućivanje
poziva ponuditelju za početak pregovaranja, što bi moglo
dovesti do toga da investitori koji su započeli s gradnjom
objekata ne dobiju na vrijeme uporabnu dozvolu. Većina
vijećnika izrazila je negodovanje činjenicom da tek
na sjednici dobivaju informaciju o skorom isteku roka
ponuditeljima, a ne prije. Iako je bilo različitih mišljenja
i stavova Prijedlog je prihvaćen sa 9 glasova za i 8
suzdržanih glasova. Prijedlog je podržalo 6 vijećnika
NL dr. Jadrijevića, nezavisni vijećnik Miroslav Barać
i dva vijećnika SDP-a, Jelena Kekez Poljak i Stipe
Jadrijević Cvrlje, a suzdržani su bili vijećnici HDZ-a,
HSLS-a, nezavisni Miro Bulj te SDP-ov Sloven Poljak.
Na izglasavanju ove točke nisu bili HDZ-ovi vijećnici
Hrvoje Markulin i Stipe Jukić jer su prije rasprave
napustili vijećnicu.
Nezavisni gradski vijećnik Miro Bulj
uputio je javnosti priopćenje vezano
za Proračun Grada Sinja
Kao gradskom vijećniku dužnost mi je očitovati
se o Prijedlogu rebalansa proračuna za 2011. koji
iznosi 66.011.000 kn ,tj .manji je od planiranog za
10.768.000 kn .Proračun za 2011. nazvao sam 4 N
(netransparentan, nepravedan, neostvariv,nesocijalan
) što se argumentirano vidi iz ostvarenog u prvih 9
mjeseci a to je 57%, a svi planirani kapitalni objekti
kao što su vodovodne mreže kanalizacijski kolektori,
izgradnja nogostupa itd. izvedeni su uglavnom 0%, iako
vladajući govore suprotno. U razvitak gospodarstva
i kapitalnih objekata ostvaren je manjak oko 30%
ili 6.130.000 kn. Usprkos navedenim činjenicama
predloženim Rebalansom proračuna tekuće donacije
sportskim udrugama i klubovima podignute su za
300.000 kn odnosno za oko 8% više od predviđenog, bez
odluke Gradskog vijeća. Ovo je dokaz da u sportu vlada
faraonski sustav jer se gradonačelnik osobno pojavljuje
u 3 funkcije (predsjednik NK Junak, Športske zajednice
grada Sinja i gradonačelnik) te dijeli novac klubovima
iz Trogira kao i plivačkom klubu koji je tek osnovan. Svi
njihovi proračuni bili su isključivo trgovački, građani
4
su se naslušali obećanja i hvale ove vlasti kako nam
je 500% povećan izvoz, 160 mil. kn ulaganja u 2009.,
kako nam nisu potrebna sredstva od posebne državne
skrbi, vojska je u vojarni, Zona Kukuzovac puna
multinacionalnih kompanija, itd. Po svemu navedenom
građani i vlast ne žive u istom gradu. Činjenice su
drugačije; 40 % više nezaposlenih u zadnje dvije godine,
3 000 manje stanovnika u našem kraju, što govori da se
mladi ne vraćaju jer jedini kriterij zaposlenja je politička
podobnost. Uništene tvrtke, zdravstvo i sve što je nekada
bilo na ponos našeg kraja. Prijedlog proračuna za 2012.
koji iznosi 68.320.000 kn je ogledalo katastrofalne
situacije u koju nas je dovela bahatost i nesposobnost
ove vlasti. Isti mogu nazvati 5N,uz dodatak nerazvojan
i na kvadrat. Proračun ne mogu podržati iz navedenih
argumenata ali kako sam i do sada radio sve za boljitak
našeg grada raditi ću i dalje kao vijećnik ali i kao čovjek.
SINJSKE NOVINE
UKRATKO KROZ PROSINAC
ZNANJEM DO ZAPOŠLJAVANJA
Pučko otvoreno učilište Sinj dodijelilo
svjedodžbe za 45 polaznika tečajeva iz
programa Obrazovanja nezaposlenih
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Za 45 polaznika tečajeva Pučkog otvorenog učilišta
održana je dodjela svjedodžbi 16. prosinca 2011.
Svjedodžbe su dodijeljene za zanimanje samostalni
knjigovođa, poslovna tajnica i uzgajivač goveda –
proizvođač mlijeka. Polaznici koji su nezaposleni
su navedena zvanja stjecali tijekom tri mjeseca uz
pomoć HZZ –a koji im je u potpunosti platio troškove
školovanja kao i putne troškove te im osigurao
financijsku pomoć tijekom školovanja. Direktor
POU –a Sinj, Jerko Ivandić pozdravio je okupljene
polaznike i pohvalio njihovu marljivost i želju da steknu
nova znanja. Zatim im je čestitao voditelj odsjeka
posredovanja zapošljavanja područne službe u Splitu
Miro Burazin te je izrazio zadovoljstvo što su uspješno
završili obrazovni ciklus koji će im omogućiti bolje
zapošljavanje. Obrazovanje nezaposlenih HZZ provodi
u sklopu Vladinog Nacionalnog plana za poticanje
zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu. Ovim programom
pomaže se nezaposlenim osobama s evidencije Zavoda
kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako
bi se smanjio nesrazmjer između ponude i potražnje
na tržištu rada. Gordana Barać iz područne službe
HZZ –a Sinj je napomenula okupljene da ne zaborave
upisati stečena zvanja u radnu knjižicu te da se ponovno
upišu u evidenciju HZZ -a i nastave redoviti javljati.
Za učenje nikad nije kasno, svjedoči nam primjerom
pedesetdvogodišnja polaznica Nevenka Poljak koja
je dobila svjedodžbu za zanimanje uzgajivač goveda i
proizvođač mlijeka. „Motivacija za daljnje učenje mi je
u prvom redu bila to što tečaj u cijelosti pokriva HZZ
– o, naravno i naknada koju smo dobivali za vrijeme
tečaja, a uz sve to i kolege uz koje je učenje bilo lakše.“
U grupi uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka
Nevenka je najstarija polaznica, a najmlađi je polaznik
dvadesetogodišnji Ivan Vukasović koji nam je rekao :
„Tečaj sam polazio s nadom da ću se nakon što dobijem
svjedodžbu uzgajivač goveda i proizvođač mlijeka naći
lakše zaposlenje.“
Studentske stipendije
Gradonačelnik ivica glavan donio je odluku o dodjeli
studentskih stipendija za akademsku godinu 2011/12.
Stipendije u iznosu od 600,00 kuna mjesečno će se
dijeliti od siječnja do listopada iduće godine. Ukupno
160 studenata dobilo je stipendije i to po kategorijama;
redovni studenti koji su prošle godine primali stipendiju
i zadržavaju to pravo ukoliko nastavljaju studij bez
ponavljanja, uspješni i daroviti studenti prve i ostalih
godina studija, studenti iz obitelji lošijeg imovnog stanja i
studenti deficitarnih zanimanja.
Izvor: www.sinj.hr
ČESTITKE ZA GENERALE
U akciji potpisivanja prigodnih božićnih čestitki
osuđenim hrvatskim generalima u Haagu Anti Gotovini
i Mladenu Markaču, kao i braniteljima HVO-a
Herceg – Bosne koja se odvijala od 8. do 14. prosinca u
organizaciji braniteljskih udruga s područja Cetinskog
kraja, kojima je u provođenju akcije pomogao Župni
ured Svetišta Gospe Sinjske prikupljeno je i potpisano
804 čestitke. Osim potpisanih čestitki, generalima će biti
uručena i posvećena slika Čudotvorne Gospe Sinjske.
U potpisivanju su sudjelovali branitelji, čelništvo Grada
Sinja, Viteškog alkarskog društva, Svetišta Gospe
Sinjske, predstavnici raznih institucija te građani.
Čestitke su generalima u Haagu uručene u utorak, 20.
prosinca, a uručio će ih fra Ivica Jurišić, svećenik u
Rotterdamu. Čestitke je do Rotterdama prenio hrvatski
branitelj Mirko Putnik, član sinjskog ogranka Udruge
hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata.
Iz organizacijskog odbora zahvaljuju svima onima
koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji, te
poručuju: ‘Neka Bog čuva naše vitezove, Domovina ih
čeka kao istinske heroje!’
Izvor: www.ferata.hr
5
UKRATKO KROZ PROSINAC
SINJSKE NOVINE
DALMATINKU NEĆE NITKO. I
SEDMI NATJEČAJ ZA PRODAJU BEZ
PONUĐAČA
Propalu sinjsku tvornicu konca Dalmatinku Novu d.d.
u stečaju nitko ne želi, barem ne po uvjetima sedmog
javnog natječaja za prodaju tvornice kao jedinstvene
tehnološke cjeline. Naime, stečajni sudac Ivan Basić,
stečajni upravitelj Vedran Šeparović i predstavnici
Odbora vjerovnika jučer su na Trgovačkom sudu u Splitu
zaključili kako se nitko nije javio na posljednji natječaj
za prodaju tvornice, te je odlučeno da se raspiše novi po
istim uvjetima. To znači da se tvornica i dalje prodaje
kao tehnološka cjelina za cijenu od 27 milijuna kuna, uz
jamčevinu od 500 tisuća kuna. Otvaranje ponuda, ukoliko
ih bude, bit će 21. veljače iduće godine. Trgovački
sud prihvatio je ponudu tvrtke ‘Bilić gradnja’ sinjskog
poduzetnika Ivice Bilića koji je za kupnju 140 tona
zaliha konca i prediva ponudo 500 tisuća kuna. ‘Bilić
gradnja’ podnijela je i ponudu za zakup dijela prostora
unutar tvornice u kojem bi se kupljeni konac i predivo
prepakirali, no ponuda je ocijenjena nepotpunom. Uz
sve ovo, Vedran Šeparović zatražio je da ga se razriješi
dužnosti stečajnog upravitelja Dalmatinke Nove zbog
preopterećenosti. Njegovom zahtjevu je udovoljeno,
a na mjesto stečajne upraviteljice bit će imenovana
Natalija Mladineo, koja je već bila stečajna upraviteljica
Dalmatinke Nove.
Iako se očekivalo da bi stečajni sudac mogao donijeti
nove uvjete prodaje, prema kojima bi se Dalmatinka Nova
mogla prodati za nižu vrijednost, to se ni ovaj put nije
dogodilo. ‘Mislim da se sada došlo do daha jer postoji
mogućnost da se prodaju zalihe konca i prediva, tako da
će biti novaca da se sačuva imovina Dalmatinke Nove
dok se ne javi kupac. Interesa poduzetnika za kupnju
tvornice ima, no trebaju se poklopiti okolnosti. Krizna
su vremena i teško da se u stečaju nešto može prodati.
Odbor vjerovnika se složio da se i na novi natječaj ide
s jednakim uvjetima, jer je mišljenja da ispod te cijene
ne bi trebalo ići. Teško da će Dalmatinka u budućnosti
obavljati djelatnost koju je obavljala sada’, kazao nam je
stečajni upravitelj Vedran Šeparović. Nova upraviteljica
Dalmatinke Nove d.d. u stečaju Natalija Mladineo novu
dužnost preuzet će već idućega tjedna.’Upoznata sam sa
situacijom u Dalmatinci Novoj. Nastavit ćemo s tempom
kao i do sada kako bi se pokušali namiriti vjerovnici.
Kakav će biti odaziv ovisi naravno o ponudi i tržištu.
Tvornicu treba prodati, a o vjerovnicima i njihovom stavu
ovisi hoće li se oglašena cijena snižavati. Oni moraju biti
odgovorni i odlučiti hoće li se tvornica i dalje prodavati
po cijeni od 27 milijuna kuna ili ju treba diskontirati’,
kazala nam je Mladineo.
Izvor: www.ferata.hr
POLICIJA PROVODI AKCIJU MIR I DOBRO
Kao i proteklih godina, s ciljem povoljnog održavanja
stanja javnog reda i mira, te opće sigurnosti građana
povodom božićnih i novogodišnjih blagdana i ove se
godine na nivou Ministarstva unutarnjih poslova, provodi
utemeljena operativna akcija «MIR I DOBRO», a koju
će ova Policijska uprava na svom području provoditi u
vremenu od 12. prosinca 2011.g. do 8. siječnja 2011.g., a
sve u cilju sprječavanja zlouporabe oružja, eksplozivnih
tvari te ostalih ubojitih sredstava.
Stoga, prije samih božićnih i novogodišnjih blagdana, kao
i ranije apeliramo na roditelje, nastavnike i odgajatelje
na opasnost od čestih zlouporaba oružja, eksplozivnih
naprava i rasprskavajućih sredstava, koji su nažalost
neizostavan dio pred prazničkog raspoloženja, kako bi
utjecali na djecu sprječavajući ih, a ne potičući ih na
upotrebu raznih pirotehničkih sredstava za zabavu, a
posebno improvizirajućih sredstava kućne izrade i na taj
način spriječili tragične posljedice.
6
Za prekršaje nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava
(kao i prodaje pirotehničkih sredstva za zabavu razreda
II. izvan odobrenih prodavaonica ili prodavaonica oružja
i streljiva te ako prodaje ta sredstva u razdoblju od 2.
siječnja do 1. prosinca ili ta sredstva prodaje osobama
mlađim od 18 godina) propisana je novčana kazna za
pravnu osobu u iznosu od 20.000 do 40.000 kuna, te
odgovornu osobu u pravnoj osobi od 4.000 do 8.000 kuna
(članak 53. Zakona o eksplozivnim tvarima). Za prekršaj
nedozvoljene uporabe pirotehničkih sredstava kazniti će
se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do
5.000 kuna (članak 54. Zakona o eksplozivnim tvarima).
Molimo građane da u zajedničkom interesu sprječavanja
nezakonite prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava
za zabavu, a s tim smanjenja mogućnosti ozljeđivanja
građana, a posebice djece, obavijeste najbližu Policijsku
postaju ili pozivom na broj telefona 192.
IZVOR: PU SD
UKRATKO KROZ PROSINAC
SINJSKE NOVINE
PLANINARSKA ŠKOLA
Planinarsko društvo Svilaja Sinj organiziralo je tijekom
studenog i prosinca planinarsku školu. Predavači su bili
instruktori HGSS-a Split, a školu je pohađalo četrdesetak
polaznika. Oni su imali multimedijalnu nastavu u
gradskoj vijećnici te obuku i terensku nastavu po vrletima
Svilaje, Kamešnice, Dinare, Kozjaka, Vrdova… Tijekom
obuke polaznici su učili o sigurnosti u planinarskim
pohodima, pružanju prve pomoći, orijentaciji, očuvanju
prirode, osnovama alpinizma i speleologije,povijesti
planinarstva i još niz drugih korisnih stvari za bavljenje
ovim atraktivnim sportom. Završna vježba održana je na
Vrdovu, a polaznicima će početkom slijedeće godine biti
svečano uručene diplome u planinarskom domu Orlove
stine.
Izvor: PD Svilaja Sinj
SRETAN BOŽIĆ
I
USPJEŠNU NOVU 2012. GODINU ŽELE VAM
SINJSKE NOVINE
7
UKRATKO KROZ PROSINAC
SINJSKE NOVINE
NOVOSTI IZ GOSPODARSKE
ZONE KUKUZOVAC
U tijeku
su radovi na izgradnji četiri objekta, Olasagasti,
Pirson montaža, C-Mont i Delicije Marović. Za izgrađeni
objekt Kalup d.o.o. iz Bitelića obavljen je tehnički pregled
i uporabna dozvola se očekuje za koji dan. Dio strojeva je
već u objektu, tako da će s radom započeti odmah nakon
dobivanja uporabne dozvole. U objektu će biti zaposleno
5 radnika. Za još jedan objekt u tijeku su pripremni
zemljani radovi.
Izvor: GZK
Olasagasti
Delicije Marović
C-Mont
KAKO SU SINJANI GLASOVALI NA IZBORIMA ZA
SABOR RH 4. PROSINCA 2011.G.
Priredio: Vito PERIĆ
Izbori za Sabor su prošli. Dok budete držali u rukama
ovaj broj Sinjskih novina, vjerojatno će i nova vlada RH
već biti sastavljena. No, svakako je zanimljivo pročitati
kako su u našem gradu glasovali birači. Ovo su službeni
podaci koje smo dobili od DIP-a pa ih objavljujemo.
U gradu Sinju ima, prema službenoj evidenciji ukupno
21.279 birača. Od toga je glasovalo 12.588 birača, a
po glasačkim listićima njih 12.561. Ova razlika od 27
birača znači da su se oni pojavili na biračkim mjestima,
registrirali se za glasovanje, uzeli listić ali ga nisu ubacili
u kutiju nego su ga vjerojatno ponijeli sa sobom. Od onih
koji su glasovanje izvršili do kraja, važećih je glasova
12.356, a nevažećih 205.
Na listama je bilo ukupno 26 stranaka. Evo kome su birači
dali svoje glasove:
HDZ
SDP-HNS-IDS-HSU (Kukuriku)
NL dr. Stipislava Jadrijevića
NL don Ivana Grubišića
HSLS
HČSP (Ruža Tomašić)
HSP (Mirko Čondić)
Blok umirovljenici zajedno (Ljubo Jurčić)
Laburisti Hrvatska stranka rada
HRAST (Zdravko Roško)
NL Stipe Petrina
HSS (Zoran Smolić)
HDS Jedino Hrvatska (Josip Jurčević)
DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA (Marija Jelinčić)
ASH-SSU blok umirovljenika zajedno SUH (Ivan Špika)
Abeceda demokracije (Jure Grubišić)
SDSS (Slobodan Uzelac)
A-HSS Savez za promjene (Ivan Pernar)
8
4.002
3.251
1.563
896
791
395
314
180
146
143
123
118
88
39
37
31
30
29
SINJSKE NOVINE
UKRATKO KROZ PROSINAC
OD 10. DO 18. PROSINCA U KLAUSTRU FRANJEVAČKOG
SAMOSTANA ODRŽAN 6. PO REDU CARITASOV BOŽIĆNI
HUMANITARNI SAJAM
Caritasove volonterke na humanitarnom
sajmu : „Ovdje smo zbog ljubavi prema
Bogu “
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Božićni humanitarni sajam u organizaciji Caritasa Župe
Gospe Sinjske održava se već šesti put, ove godine od 10.
do 18. prosinca. To je središnji događaj župnog Caritasa
koji najveći dio sredstava potrebnih za djelovanje
prikupi upravo tijekom sajma. Od tih sredstava tijekom
cijele godine pomažu 70 do 80 obitelji. Ove godine
novost je prigodni kafić, koji se pokazao pogotkom, jer
svi oni koji su došli na sajam nešto kupiti usput su posjeli
u kafiću te popili čaj, kavu ili sok. Novost na sajmu bila
je humanitarna večera za koju su prodavane ulaznice po
cijeni od 20 kuna kao i prodaja kolača koje su darovale
sinjske domaćice. U dvorištu smo sreli i gvardijana fra
Božu Vuletu na čiju se ideju sajam i počeo održavati
.Što ljude motivira da pomažu nesebično drugima saznali
smo od Caritasovih volonterki. „Ovdje smo najprije
zbog ljubavi prema Bogu, on nas uči da smo svi braća
i sestre što znači da moramo nesebično pomagati jedni
drugima. Ako smo zaposleni, pristojno živimo moramo
biti zahvalni Bogu, jer jednako tako smo mogli biti mi
oni kojima je potrebna pomoć. Kad pomažemo drugima
kaže se da činimo dobro djelo, mi mislimo da je to naša
dužnost a ne dobro djelo. Važno je da ljude primimo bez
ikakvih predrasuda. Danas je lako ostati bez svega i naći
se na prosjačkom štapu. Zbog ekonomske krize sve je više
obitelji koje nam se obraćaju za pomoć, često dugo čekaju
dok se odluče zatražiti je,“ rekle su nam volonterke koje
su ponedjeljkom uvijek u prostorijama Caritasa kako bi
pomogle potrebitima ne samo materijalno već i duhovno,
saslušavši njihove probleme i potrebe. Tako je bilo i u
ponedjeljak kada je ekipa Sinjskih novina obilazila sajam.
Dok se u nedavno natkrivenom klaustru održavao sajam,
volonterke su primale one kojima je pomoć potrebna.
Mnogi su se došli raspitati kad će biti tradicionalna
podjela božićnih paketa. Volonterke su ih obavijestile
da će se podjela održati 20. prosinca za 70 do 80 obitelji
o kojima se stalno skrbi Caritas ali i za sve druge koji
dođu i obrate se. Ove godine je Caritas prilikom podjele
paketa upriličio i skromni domjenak na koji su pozvali
i donatore, da ljudi vide od koga dobivaju pomoć i
osjete zajedništvo. „Evo ovo je naš šef “, uzviknule se
volonterke kad je došao župnik fra Pavao Norac Kevo.
Caritas = ljubav
Za vrijeme humanitarnog sajma puno je posla, pa netko
mora sve voditi. U razgovoru sa župnikom doznali smo
kako djeluje Caritas u Sinju. „Sama riječ Caritas znači
ljubav , prava kršćanska ljubav, prije bi se reklo dobrota.
Ustanovljen je jer su ljudi bili u različitim potrebama u
svemu i svačemu. Dobro je da ljudi pomažu jedni drugima
jer ako je društvo tako izrađeno, onda ćemo funkcionirati
bolje. Nitko nije rođen sam, nitko nije otok. Svi ljudi žive
u zajednici ,rađamo se u zajednici i iz toga je nikla potreba
za Caritasom. Ne radi se tu samo o materijalnoj pomoći
iako se ona najviše očituje, jer kako ćeš gladnom govoriti
o kršćanstvu. Na drugom mjestu Caritas je osnovan i
zbog potrebe da ljudi osjete da nikad nisu sami, u svim
životnim situacijama, bile one dobre ili loše. Tu smo da
budemo uz ljude kad ih pogode iznenadne nesreće i teške
bolesti. Na svijetu smo ne samo da upoznamo Boga već
da dijelimo dobro i zlo, radost i tugu. Ako će se netko
veseliti tu smo da se veselimo, ako netko plače plakat
ćemo. Tu smo da posjetimo ljude, da nisu usamljeni. Iz
teških životnih situacija javljaju se kod ljudi depresije.
Ljudi ostaju bez posla, ili imaju novac kojim im je
blokiran pa traže da od nekog osjete povjerenje. Ponekad
materijalna pomoć ljudima može biti dvosjekli mač jer to
nije pravi Caritas. Caritas je zapravo pomoć čovjeku da
iziđe na pravi put, ukazati na njegove vrijednosti, da ne
ide samo od ustanove do ustanove. U našem djelovanju
vodi nas misao da nikoga ne osuđujemo. Uza sve državne
institucije ludost je da postoji Caritas jer da institucije
rade svoj posao naše djelovanje ne bi bilo potrebno. Mi
smo uveli Caritas kao dio naše pastorale, preko Caritasa
župnik bolje upoznaje sve svoje župljane. Caritas zapravo
9
UKRATKO KROZ PROSINAC
djeluje kao most između bogatih i siromašnih. Iako je
nekada manja donacija osobe koja se nečeg odrekla
da bi pomogla drugom veća od silnih novaca nekoga
bogataša. Ovaj Božićni sajam pokazao je da Sinj ima
senzibilitet, stvarno ima osjećaj, ljudi jedva čekaju
pomoć, ostavljaju nam krumpire, razne druge donacije
čak i anonimno. Kupuju stvari na sajmu koje poslije neće
uopće koristiti samo kakao bi pomogli. Naravno da nam
SINJSKE NOVINE
je drago da sajam ostvari što veću zaradu, ali ono što je
najvažnije je sve veći broj volontera i zajedništvo koje
se osjeća,“ rekao je župnik. Volonterke s kojima smo
razgovarali ne žele istupati imenom i prezimenom. One
žele da umjesto njih govore njihova djela. Jedno od tih
djela za koje žele da se što prije ostvari jest otvaranje
pučkog blagovališta u Sinju. „Već dugo se osjeća potreba
da se blagovalište otvori, jer jedan šećer, ulje ili brašno
nije dovoljno da prehrani obitelj, potreban im je topli
obrok. Nismo naišli na potporu Grada u našoj zamisli
te stoga nismo još ostvarili projekt ali ne odustajemo
u našoj nakani,“ kažu nam volonterke koje djeluju u
Caritasu župe Gospe Sinjske od njegovog početka kad je
osnovan 2000. godine na inicijativu tadašnjeg župnika fra
Tomislava Dukića. U njihovu radu vodi ih geslo osnivača
Caritasa u Hrvatskoj, kardinala Alojzija Stepinca. „U
Tebe se, Gospodine, uzdam!“ „Ovogodišnji sajam je bio
uspješniji od lanjskog, kada smo mislile da će se možda
i ugasiti. Premjestili smo se u klaustar i mislimo da je i to
pridonijelo boljoj posjećenosti, a sve uz Božju providnost
koja je uvijek uz nas, “ za kraj su rekle vrijedne
volonterke.
BETLEHEMSKO SVJETLO DEVET GODINA ZAREDOM U
CRKVI GOSPE SINJSKE
Piše: Slaven KARDOŠ-UČITELJ
Foto: Davor RATKOVIĆ-RICA
I
ove će godine u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske
zasvijetliti Betlehemsko svjetlo. Već devet godina
zaredom članovi odreda izviđača porječana „Malin“
donose Svjetlo mira u naše svetište. Tako su i ove godine
tridesetak njihovih članova 11. prosinca išli u Zagreb, u
katedrali preuzeli Svjetlo i donijeli ga u naš grad. Akcija
„Betlehemsko svjetlo“ krenula je 1986. godine iz Austrije.
Na božićnu večer te godine austrijska televizija je emitirala
emisiju „Svjetlo u mraku“ u kojoj ljudi pomažu jedni
drugima. Jedna je gledateljica poklonila svijeće umjesto
darova. Svjetlo je simbol mira, svega lijepog, dobrog
i poštenog, a gdje naći takvo mjesto za upaliti svijeću
nego u „Spilji rođenja“. Svijeća je upaljena u Betlehemu
i donesena u Beč. I od tada svake godine jedan izviđač
iz Beča uoči božičnih dana odlazi u „Spilju rođenja“ u
Betlehem i zapali Betlehemsko svjetlo mira. Svjetlo se
avionom dopremi u Beč. Tamo se okupe predstavnici
europskih izviđačkih organizacija i Svjetlo odnose u svoje
prvostolnice odakle ga izviđači raznose po biskupijama,
župama, bolnicama i domovima, a sve u želji širenja
često zaboravljenih vrijednosti: strpljenja, tolerancije,
prijateljstva i razumijevanja. Betlehemsko svjetlo je u
Hrvatsku doneseno 1991.g. Prvi donositelj Svjetla iz
Beča je bio tadašnji predsjednik Vlade, Franjo Gregurić,
a od 1993.g. Svjetlo donosi delegacija Saveza izviđača
Hrvatske. Odred izviđača porječana „Malin“ u ovoj akciji
sudjeluje od 2002. Te godine su po Svjetlo u Beč išli Davor
Ratković –Rica i Slaven Kardoš – Učitelj. I slijedeće dvije
godine se išlo u Beč (Ivana Ratković - Bruno Bareza,
Ana Cvitković – Darija Alebić). Nakon toga svake
godine autobusom idemo u Zagreb kako bi prisustvovali
svečanosti u katedrali i Svjetlo prenijeli u naše svetište.
Svjetlo je apsolutni simbol svega lijepog. Paljenjem tog
10
svjetla u božićne dane šaljemo poruku mira i ljubavi svim
ljudima dobre volje, ma kojeg god svjetonazora bili. A to
dobro i plemenito pokazuju naši Sinjani u Zagrebu koji
nas svake godine dočekaju i u svome klubu, pripreme
okrepu za sudionike akcije „Betlehemsko svjetlo“.
SINJSKE NOVINE
UKRATKO KROZ PROSINAC
Gvardijanova i župnikova božićna „razglednica“
Božić je riječ i blagdan koji pobuđuje najveće i najveći
broj nostalgija: djetinje radosti oko božićnih jaslica,
radosti zbog dječji radosti kad prime darove, susrete s
onima s kojima se više ne možemo susresti, razglednice,
čestitke. Mnogo toga iz naših dubina Božić izvuče na
površinu. Nostalgija! Sve to ipak nije više od znakova
koji nas upućuju na našu najdublju čežnju – posve „biti
doma“! Jer u sebi, u drugima i u svijetu neprestano
tražimo ono što nikada posve ne nađemo. Cijeli život
tražimo nešto što izgleda da postoji „samo u djetinjstvu,
nešto u čemu još nitko nije bio: domovinu“ (Ernst Bloch,
Princip nade). Jer, „svi mi znamo – i onda kad to ne
želimo priznati – da ovdje na zemlji nismo kod kuće,
nismo posve doma“ (H. Böll).
Ako na ovoj zemlji nismo i ne možemo „posve biti
doma“, ako nam je „domovina“ kakvu zamišljamo
moguća samo u dječjoj mašti, očito je da i „dom“ i
„domovinu“ tražimo negdje drugdje. Rado podignemo
pogled beskonačnom zvjezdanome nebu. A Božić je
fra Pavao Norac Kevo, župnik
materijalnoga i duhovnoga. U svim oblicima bijede –
materijalne i duhovne. „Nebo“ poziva da se beskućnici
„udome“ u „Nebeskom Domu“ – u Isusu. Da „izbjeglice“
uđu u „Nebesku Domovinu“ – u Kraljevstvo Božje koje
je već među nama. Da se bogataši obogate Bogom a s
drugima dijele svoje materijalno bogatstvo potrebno i
namijenjeno za život svima. Kakav je to dom i domovina?
On sam, Isus Krist, „svojima dođe a njegovi ga ne
primiše“, i nije imao gdje „glavu nasloniti“. Sam je prošao
izbjeglištvo. „Njegovi“ ga osudiše. Ali odlazi s porukom:
U Oca moga na nebesima ima mnogo stanova. Ja ću vam
pripraviti mjesto!
Trudili smo se u našoj Župi i ove godine u predbožićno
vrijeme upriličiti mnoge sadržaje kojima će djeca
„dohvatiti zvijezde s neba“ a mi dati oduška svojim
nostalgijama: upriličili smo Tjedan djeteta s brojnim,
vrijednim i lijepim sadržajima. Upriličili smo Božićni
humanitarni sajam kako bismo dopustili da se na zemlju
spusti barem tračak svjetla s neba. Pokušali smo „biti glas
koji viče u pustinji“ pripravite put Gospodinu, uklonite
nepravde, obratite se. Imat ćemo raspjevano liturgijsko
slavlje. Slavit će se u domovima i na trgovima. Ničim
time ne možemo „spustiti nebo na zemlju“, ali sve je to
u službi priprave da možemo prepoznati „spuštanje neba
na zemlju“ – Boga na Zemlji na koju nas je privremeno
nastanio i na kojoj nas je privremeno udomio.
fra Bože Vuleta, gvardijan
blagdan kojim slavimo „spuštanje neba na zemlju“,
rođenje Isusa, dolazak Boga na svijet. Nije li nam u tom
„Spuštenome Nebu“ tražiti i dom i domovinu?! Jer na
Božić slavimo spomen kada se „nebesko sa zemaljskim i
zemaljsko s nebeskim združilo“.
Osjećaš se kao onaj koji je došao na ovaj svijet kao
„stranac“? U svom „domu“ i „domovini“ osjećaš se
kao „stranac“, „beskućnik“, „izbjeglica“, „siromah“,
„osuđenik“, prezren, odbačen od ljudi? Ne brini! K tebi se
spušta Nebo. U sebi imaš prostora za nebo! To je djetinja
čežnja za udobnim „domom“, za vječnom domovinom“.
Neka se susretne Nebo s tvojom čežnjom! Neka Božić
zauzme sva prostranstva tvoga duha i duše, koja su
beskonačna kao svemir. Sretan Božić i blagoslovljena
Nova godina!
fra Bože Vuleta, gvardijan
fra Pavao Norac Kevo, župnik
„Nebo“ se rodilo u „jaslicama“, tj. u ovozemaljskom
siromaštvu. Nebo se „rađa“ u svim oblicima siromaštva,
11
RAZGOVOR S POVODOM
SINJSKE NOVINE
RAZGOVOR S POVODOM, GRADO
„Za slijedeću godinu razvili smo strategiju po kojoj ćemo dje
zapošljavanje u zoni Kukuzovac, vojarna Ivaniša Nelipića, rj
u Sinjskom polju.“
Gradonačelnik Grada Sinja Ivica Glavan u godini na izmaku za Sinjske novine
govori o planovima za gospodarski razvoj Grada, strategiji zapošljavanja,
odnosima sa svojim najbližim suradnicima i bivšim koalicijskim partnerima
SDP-om. Dotaknuli smo se i pitanja vezanih uz Autoprijevoz, Dalmatinku ali i
ustroj gradske uprave.
Razgovarali: Vito PERIĆ i Božena ROMAC
Foto:Vito PERIĆ
Za početak Vaš osvrt na godinu koja je na izmaku?
U ovoj godini, bez obzira što je bila najteža koju pamtim,
zaživjela je Gospodarska zona Kukuzovac,vojarna Ivaniša
Nelipića vraćena je Gradu te mogu zaključiti da je bila u
skladu sa planovima. Na Zoni je pet objekata u izgradnji,
dok su dva već sada u funkciji, najave idu u tom smjeru
da će u skoro vrijeme početi gradnja još četiri objekta.
U ovoj godini morali smo smanjiti i cijene zemljišta
kako bi se prilagodili tržištu, jer smo sa zainteresiranim
poduzetnicima ustanovili da je tako najbolje.
Kakva je budućnost tvrtke Gospodarska zona
Kukuzovac d.o.o?
Planirali smo, dok ima većih investicija, tvrtka će biti
otvorena. Nakon završetka izgradnje objekata i završetka
većih investicija, firma će se zatvoriti, a zaposlenici
povući u gradsku upravu.
Kakvi su planovi za vojarnu Ivaniša Nelipića?
Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO)
poslala nam je ugovore koji će potpisati Grad Sinj i Vlada
RH, a onda će se krenuti sa natječajem koji je snazi. Čim
se taj ugovor ostvari napravit će se međunarodni tender
kojim će se pokušati privući i strani ulagači.Tamo će se
graditi starački domovi.
Što je s Autoprijevozom i kako komentirate nedavne
događaje u toj tvrtci ?
Imamo tvrtku koja uredno ispunjava svoje obaveze prema
Gradu i svojim zaposlenicima. No, moram naglasiti, kako
je jednako tako riječ o tvrtki koja nije ispunila ugovorene
obveze te nije uspostavila dobar dijalog sa lokalnom
zajednicom.
Kakvi su planovi sa Dalmatinkom?
Ja moram biti iskren i reći kako Grad Sinj u ovom
trenutku ne donosi nikakve odluke koju su vezane
12
uz Dalmatinku. O budućnosti tvrtke odlučuje Odbor
vjerovnika i stečajni upravitelj Vedran Šeparović. Ipak,
intenzivno tragamo za ulagačima. Podsjetit ću da smo
u obadva slučaja bili oni koji su našli investitore, tvrtka
Unitas koja je ponudila 7 milijuna kuna, a bila je u obvezi
zaposliti 200 radnika ali nije prošla na natječaju. Drugi
zainteresirani, tvrtka Frigus Lumen, uplatila je jamčevinu
ali su, nažalost, odustali od projekta. Dalmatinka je
prioritet u našim željama ali, na žalost, mi ne odlučujemo
o tome.
Činjenica je da Sinj ima veliki broj nezaposlenih
osoba, imate li možda nekakvu strategiju kojom bi
broj nezaposlenih u našem gradu bio manji?
Kroz naš socijalni program ove godine zaposlili smo 320
radnika kroz sustav javnih radova kako bi bar privremeno
ublažili nezaposlenost. Grad Sinj sudjelovao je u tom
programu sa 25 postotnim sufinanciranjem. Smatram kako
je riječ o iznimno dobrom projektu te ćemo ga nastaviti i
ubuduće.
Također smo primili umjesto pet, čak jedanaest
pripravnika sa visokom stručnom spremom koji
će za godinu dana položiti državni ispit te tako biti
konkurentniji na tržištu rada. Moram naglasiti kako su
neki od naših prošlogodišnjih pripravnika već i zaposleni
u gradskim tvrtkama. Razvili smo strategiju, odnosno
pravce djelovanja u sljedećoj godini kako bi smanjili
broj nezaposlenih i to kroz zapošljavanje u GZK ,
vojarni Ivaniša Nelipića, Dalmatinki i kroz poticanje
poljoprivrednika u sinjskom polju. Naglašavam, kako
je Grad putem javnog natječaja podijelio 400 hektara
zemljišta, a gradnjom mljekare MILS, nadamo se, početi
će se razvijati i stočarstvo i broj grla u stočnom fondu.
U 2012. Sinjani će se zapošljavati na GZK, benzinskoj
stanici, Taho-St, Stanici za tehnički, trgovini a ako bog
da i na prostoru Dalmatinke. Mi ćemo kao rijetko koji
grad subvencionirati zapošljavanje sinjana na neodređeno
vrijeme. To su uvjeti koje smo mi stvorili i omogućili.
SINJSKE NOVINE
RAZGOVOR S POVODOM
ONAČELNIK SINJA IVICA GLAVAN
elovati u četiri pravca da bi smanjili nezaposlenost. To je
ješavanje sudbine Dalmatinke i pomoć poljoprivrednicima
Kakvi su planovi
Grada Sinja po
pitanju komunalne
infrastrukture?
Trenutno se radi
na izgradnji
kanalizacijskog sustava
u ulicama A. Starčevića,
Put Šimaca, Brekin put
i ulici Kneza Mislava.
U tu investiciju uloženo
je 3 milijuna kuna.
U ovom trenutku u
izgradnji je šetnica u
gradskom parku koja
će biti završena za
nekoliko dana. Imamo
preko 20 milijuna kuna
gotovih projekata s
dozvolom u komunalnoj
infrastrukturi za 2012.
Najavljujem, da sam
predložio uređenje
ulica u centru grada, te
se nadam kako će biti
i prihvaćen prijedlog da se Trg kod socijalnog nazove
Trgom grada Vukovara. Očekujemo otvaranje radova
na vodoopskrbnom sustavu zone u Čačijinom dolcu,
a za projekt je novac već osiguran. Napravljena je i
posebna geodetska podloga Zelovskog platoa kako bi
se uskoro krenulo i sa izgradnjom tog sustava. Nakon
realizacije ovih projekata svi stanovnici našeg kraja biti
će opskrbljeni vodom .Također smo dobili dozvolu za
natkrivanje Baraćeva potoka . Završen je projekt a novu
sportsku dvoranu, ali neće u Proračun za 2012. jer su nam
sredstva ograničena. U planu nam je i semaforizacija na
križanju Splitske ulice i Kneza Branimira, a također je
u izradi kanalizacijski kolektor dijela Bazane na sakupljač
otpadnih voda . Očekujem i nastavljanje proširenja
ceste na Križicama, nadam se da će se Ministarstvo i
Županija dogovoriti, a projekt nastaviti, u ovom slučaju, s
promijenjenom trasom koja bi trebala ići preko Sinjskog
polja.
Koliko će po vašim procjenama iznositi Proračun
Grada Sinja za 2012. godinu?
Proračun za 2012. godinu trebao bi iznositi 69 milijuna
kuna, smatram da je riječ o realnom proračunu. Oko
10 milijuna kuna izdvojiti će se za Gospodarsku zonu
Kukuzovac, moram naglasiti kako će u ovom Proračunu
biti i rezanja financijskih sredstava svim udrugama jer
je proračunski kolač manji. Sredstva će biti smanjena
između 5 i 10 posto.
Često su Vam zamjerali da previše sredstava izdvajate
za sportske udruge i klubove, kako to komentirate,
evo i nedavno ste prozvani zbog gradskog bazena?
Ja moram reći kako je čak 7 djelatnika, trenera, ovo ljeto
radilo kroz sportske programe te su obučili 130 djece u
školi plivanja kroz obuku neplivača i 30 djece plivača.
Za 3 i pol mjeseca koliko je radio gradski bazen oni su
dobivali honorare u prosjeku od 2 tisuće kuna na mjesec.
Sredstva za njihovo financiranje nisu uprihodovana iz
Proračuna pa građane nisu koštali ni jedne kune, čak
štoviše ministarstvo prosvjete sufinanciralo nam je
program obuke neplivača s 55.000 kuna i što sada reći
onima koji su me napali, mogu samo poručiti da sam kao
građanin i gradonačelnik žalostan jer tolika je medijska
moć onih koji se kriju iza pozornice da sebe prikazuju
junacima a oni su razlog neuspjeha sinjske politike sve
ove godine.Onima koji mi podmeću, poručujem da ću
do kraja mandata pratiti tu djecu i njihove trenere. I
naglašavam, mi bolje upravljamo sustavom sporta nego
ijedna vlast do sada.
13
RAZGOVOR S POVODOM
Prozivaju Vas da ste zatražili 300.000 kn rebalansa za
sport?
U igri mačke i miša neznanje i laži gode onima koji
prozivaju (Bulj) i onima koji kreiraju (uvijek isti novinar).
Upravo me Bulj na Gradskom vijeću tražio da pomognem
ŽRK Sinj za ulazak u prvu ligu a sada me napada nakon
što sam mu ispunio želju.Ja nisam potrošio ni kune više
nego je gradsko vijeće odobrilo udrugama, a rebalans
sporta bit će 100.000 kuna za ženski rukometni klub
dogovoren na razini postojeće tadašnje koalicije. Tko
će meni i mojoj obitelji vratiti živce i strpljenje za laži
napisane u Slobodnoj Dalmaciji? Međutim ja se ne ljutim
jer oni upravo žele da me vide ljutog nekontroliranog.
Interesantno da nitko ne proziva one koji su sinjski sport
zadužili za milijune a prozivaju one koji su ga spasili
od propasti. Moje je da radim pošteno kao i dosada a
vrijeme će pokazati tko je tko u ovoj priči. Dakle ja nisam
tražio rebalans za 300.000 kuna i što sada. Na kraju
namjera je mene prikazati kao nekoga ko nema pojma
o gospodarstvu nego se samo bavim sportom, međutim
činjenica je sasvim drugačija i neki je nemogu podnijeti a
to je da jedan sportaš može uspješno pratiti gospodarske
tjekove i ravnopravno učestvovati u njihovim procesima.
To je konačni cilj, mene spustiti na razinu ispod svakoga
razuma, dakle veliki je broj onih koji imaju namjeru
zauzeti moje mjesto i to sam prihvatio ali istinu ću
nazivati pravim imenom i nadalje.
Na ovim parlamentarnim izborima kandidirali ste
se kao član NL dr. Stipislava Jadrijevića na listu za
Hrvatski sabor, kako komentirate taj ‘izlet’ u visoku
politiku?
To je bilo jedno fantastično iskustvo. Konačni cilj nam
bio nam je da Grad Sinj ima svoje istinske predstavnike
u Saboru. Moj motiv je bio da pomognem našim
sugrađanima jer u 20 godina nisam vidio nikoga tko je
osobno doprinio velikim projektima u Gradu.
Prije više od dva mjeseca SDP je najavio izlazak
iz koalicije sa Nezavisnom listom dr. Stipislava
Jadrijevića, kako Vi komentirate razloge raskida?
Nije riječ o raspadu koalicije, SDP nije mogao biti pod
skutima Nezavisne liste koja različito funkcionira od
stranke. Važno je naglasiti da nema nekog posebnog
razloga za taj raskid. Mi smo, ipak jako slični u
razmišljanjima. Također, moram reći kako imamo
razumne vijećnike SDP-a. Što se tiče rada na sjednicama
Gradskog vijeća nema istine u tome da se njihove
vijećnike čeka kako bi Vijeće počelo s radom, nego su
ljudi zaposleni kod privatnika i ne uspijevaju doći u točno
vrijeme.
Postoji li mogućnost prijevremenih izbora ukoliko se
ne prihvati Proračun za 2012. godinu?
Može se dogoditi, ali ja vjerujem da neće biti razloga.
Kako komentirate rad nezavisnih vijećnika u
Gradskom vijeću Mira Bulja i Miroslava Baraća?
14
SINJSKE NOVINE
Miroslav Barać je čovjek koji je potpuno nepravedno
optužen da je kupljen od NL dr. Jadrijevića. Istina je,
kako mi uvažavamo njega i njegove prijedloge koji su
uvijek konstruktivni. S druge strane vijećniku Miru
Bulju je važniji populizam od stvarnosti što i nije loše
jer se o jednom problemu može razgovarati iz više
kutova. Moram reći i da Bulj svjesno oduzima vrijeme
konstruktivnog rada Gradskog vijeća. Toliko često istupa
u javnosti da ja više i ne komentiram njegove izjave. Na
kraju, ne zaboravite da je to čovjek koji je sam predložio
cijeli Proračun što je raritet u političkom životu.
Kakvi su odnosi između Vas i vaših dvoje
dogradonačelnika u posljednje vrijeme, šuška se, kako
su Vam odnosi malo ‘zahladili’?
Činjenica je da kao pojedinci nemamo uvijek isto
mišljenje, no riječ je o osobama koje uvažavaju različita
mišljenja i konstruktivno donosimo odluke vezane za
život Grada. Ja sam ipak jedini odgovoran za sve što se
događa u ovom Gradu (mislim u zakonodavnom smislu),
uvažavam svoje suradnike i njihova mišljenja, a samim
tim mislim da sam bolji čovjek.
Što očekujete vezano uz suradnju Grada Sinja i
državne vlasti u nadolazećem razdoblju?
Ja imam vrlo korektne odnose sada sa vrhom vlasti, da
ne kažem i na osobnoj razini te očekujem obostranu
korektnost. Siguran sam da će Grad biti u dobrim
odnosima sa Vladom.
Kako komentirate tekst iz jednog dnevnog lista o
uklanjanju nepropisno parkiranih vozila člana SDP-a
od strane gradske pauk službe?
Smeta me ta laž koja je plasirana u medijima, ona je imala
za cilj da se poremete odnosi između mene i SDP-a kako
bi se otvorio prostor za neke druge ljude. Ja imam dva
brata, obojici je pauk ‘dignuo’ automobile i obojica su,
bez da su mene nazvala, platila kazne. Tako nas je tata
učio.
Vaš odnos sa Viteškim alkarskim društvom?
Viteško alkarsko društvo je zatvoreno društvo, no bez
obzira na to ja kao gradonačelnik očekujem korektnu
suradnju sa što manje politiziranja, a što više rada na
očuvanju kulturnih i tradicijskih vrijednosti Alke.
Napravili ste novi ustroj gradske uprave hoćete li još
što mijenjati do kraja ovoga mandata?
U sljedeće dvije godine ponudit ću nekoliko otpremnina
zaposlenicima koji imaju uvjete za mirovinu. Ono što je
važno naglasiti, zbog dodatnih ušteda, neću primati druge
ljude.
Što očekujete od 2012. godine?
Biti će izuzetno teška godina ali uvijek moramo raditi
kad je najteže. Svim građanima želim da se izdignu iznad
loše slike društva te da uz tradicijske vrijednosti života
opstanemo.
SINJSKE NOVINE
UDRUGE
UDRUGA CJELOVIT ŽIVOT I OVE GODINE USPJEŠNO
ODRADILA PROGRAM DJEČJEG TJEDNA
Niz predstava, predavanja, radionica
za djecu. U udruzi razmišljaju o
cjelogodišnjem održavanju ovakvih i
sličnih programa
Piše: Božena ROMAC
Udruga za promicanje cjelovite dobrobiti čovjeka,
društva i prirode “Cjelovit život” i ove godine od 5.
do 13. prosinca organizirala je niz događaja kojima
je obilježila projekt “Dječji tjedan”. Suorganizator
programa bila je Udruga “4+”. Otvaranje programa
započelo je predstavom Nikolina pisma, triljske
dramske udruge Most. U galeriji Galiotović održane
su likovne radionice za djecu i odrasle, a u svetištu
Čudotvorne Gospe Sinjske edukativna radionica na
temu Važnost dojenja za zdravlje djece, na kojoj
su govorili prof. Dr. sci. Vjekoslav Krželj i Mira
Talaja, bacc.sestrinstva.
Za djecu su organizirane projekcije crtanih filmova
dok je u dvorani svetišta održan i okrugli stol o
odgoju i zdravlju mladih na temu Depresija. O ovoj
temi govorili su spec. psihijatrije dr. Vesna Krolo
Jurković, dr. Anita Strujić Vladović iz Obiteljskog
savjetovališta splitske nadbiskupije koja je govorila o
duhovnoj metodi liječenja depresije - hagioterapijom,
psihologinja Slavenka Maršić, spec. školske
medicine dr. Ivna Tomašević Runje, spec. obiteljske
medicine dr. Ante Prolić, dr. teologije fra Ante
Čovo voditelj Savjetovališta za duhovnu pomoć i
dr. Sanja Martinović Čikara. Kroz dječji tjedan
predstavili su se i učenici OŠ. Ivana Mažuranića
sa Hana predstavom Pobuna igračaka, kao i
nadareni glazbenici OGŠ Jakova Gotovca, OŠ Ivana
Mažuranića – Han i Hrvatsko folklorno društvo
Jadro. Kazalište lutaka iz Splita izvelo je dramu
Mira Gavrana Zeko traži mamu. Sinjani su mogli
uživati u nastupu dječjih klapa i klape Sinj u crkvi
Čudotvorne Gospe Sinjske. Pred sam kraj’Dječjeg
tjedn’ izvedena je predstava Enesa Kiševića Ružno
pače, te predstava djece vrtića Vrapčić iz Brnaza.
Nažalost, planiranu promenadu dječjih vrtića omela
je kiša tako da je program u kojemu je sv. Luca sa
anđelima trebala dijeliti poklone djeci propao. Kako
nam je rekla predsjednica Udruge Tanja Križanac
Kodžoman tijekom svih programa dvorane su
bile pune, a tražilo se i mjesto više: “Uspjeh
svih naših programa bio je na vrlo visokoj razini,
nakon ovoga mi zbilja mislimo raditi puno više,“
rekla je predsjednica te istakla da su sretni zbog
velikog odaziva ali i naglasila da je to pokazatelj
kako su i potrebe sugrađana veće od očekivanog.
„Razmišljamo o tome da i preko cijele godine
radimo nove i zanimljive projekte,“ rekla je Križanac
Kodžoman. “Ovo je volonterski rad, želja nam je bila
pokazati da možemo i sami uljepšati život u Gradu i
mislim da smo u tome uspjeli. Najvažnije je da ima
interesa, potencijal je tu, a mi nastavljamo raditi”zaključila je na kraju Križanac Kodžoman.
15
UDRUGE
SINJSKE NOVINE
UDRUGE GRADA SINJA
Priredio: Vito PERIĆ
su registrirane za djelovanje na području grada Sinja.
Udruga je ukupno134. Neke od njih su stare stoljećima,
za neke možda niste niti čuli, neke su aktivne, a neke su
ugašene te postoje samo na papiru. Možda je i ovo dobar
način uštede novca iz gradskog proračuna da se napravi
inventura rada udruga, pa da nadležni dokinu sredstva
onima koji malo ili ništa ne rade. Naravno, među ovim
udrugama ima onih koji zaista rade, i pače potrebne su u
našoj lokalnoj zajednici, ali zasigurno ima i onih koje se,
narodski rečeno, „švercaju“. U svakom slučaju, pročitajte
i otkrijte bogatstvo društvenog života našeg grada.
1 Aeroklub “Sinj”
2 ASTRONOMSKO DRUŠTVO SINJ
3 ATLETSKA BORILACKA UDRUGA ANTE
TOMAŠEVIĆ-KUKA
4 Atletski klub “Sinj” Sinj
5 AUTOKLUB “DALMACIJA”
6 AUTOMOTO OLD TIMER KLUB SINJ
7 BILJAR KLUB “LION”
8 BOĆARSKI KLUB “MACKULA”
9 BOĆARSKI KLUB “SINJ“
10 Boksački klub Sinj
11 CENTAR ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA
“SIGNUM”
12 CENTAR ZA RURALNI RAZVOJ - CERURA SINJ
13 Dječja alka Bazana Sinj
14 Dobrovoljno vatrogasno društvo “Dalmatinka” Sinj
15 Dobrovoljno vatrogasno društvo Sinj
16 DRUSTVO ZA EKOLOGIJU, TURIZAM, ODRŽIVI
RAZVOJ I TEHNOLOGIJU VERUS
17 Društvo za esperanto “Dinko Simunović” Sinj
18 DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU, FITNESS
I KOREKTlVNU GIMNASTIKU “TEMPO”
19 DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU SINJ
20 FILMAŠA SINJ
21 Foto-video udruga “Sinj”
22 GALOPSKI KLUB “BLAŠKAN” - SINJ
23 GIMNASTICKI KLUB SINJ
24 GLAZBENA ROCK UDRUGA GRADA SINJA
25 GLAZBENA UDRUGA “SINJ”
26 GLAZBENI ZBOR SINJSKI SLA VUJI
27 Gradska glazba Sinj
28 Gradsko društvo Crvenog kriza Sinj
29 Judo klub “Sinj”
30 Južnohrvatski i dalmatinski ornitološki savez
31 Kazalište lutaka “Malik Tintilinić”
32 KICK BOXING KLUB “SINJ”
33 Kinološko društvo “Sinj”
34 Klapa Sinj
35 KLUB AVANTURISTlČKIH SPORTOVA “CETINA
ADVENTURE”
36 Klub liječenih alkoholičara Sinj
37 Klub likovnih stvaralaca “Duga” Sinj
38 KLUB NAVIJAČA “SINJSKI MALIGANI”
39 Klub roditelja “Ruka pomoći” djece sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju Sinj
40 KLUB UZGAJIVAČA PTICA EUROPE I
KRIŽANACA
41 KLUB ŽENA LJEČENIH NA DOJCI SINJ
42 KONJIČKI KLUB EPONA
43 KONJIČKO GALOPSKI KLUB ‘’ALKAR’’ SINJ
44 Košarkaški klub ‘’Alkar’’
45 Krnjevalska udruga grada Sinja
46 Kuglački klub “Sinj” Sinj
47 Kulturno umjetnička udruga “Sinjske mažoretkinje” Sinj
48 KUL TURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ALKAR DALMATINKA SINJ
49 KUL TURNO UMJETNICKO DRUSTVO “OSINIUM”
SINJ
50 KUL TURNO-UMJETNIČKO DRUSTVO SINJ
51 LOVAČKA UDRUGA “DRAGOVOLJAC”
52 Lovačka udruga “Veteran” Sinj
53 Lovačko društvo “Sinj”
54 Matematičko društvo Sinj
55 Moto klub “Sinj”
56 MOTO KLUB “ULIČNI TRKAČI”
57 Nogometni klub “Junak”
58 Nogometni klub “Tekstilac” Sinj
59 ODRED IZVIDAČA PORJEČANA “MALIN” - SINJ
60 ODRED IZVIĐAČA “VITEZOVI” SINJ
61 OGRANAK MATICE HRVA TSKE U SINJU
62 “PILATES”-SINJ
63 Planinarsko društvo “Svilaja” Sinj
64 PLANINARSKO DRUŠTVO “VRDOVO” SINJ
65 Plesni klub “Korak po korak” Sinj
66 PLIVAČKI KLUB ALKA SINJ
67 PLIVAČKI KLUB “SINJ”
68 PLIVAČKI VATERPOLO KLUB “SINJ”
69 Ragbi klub “Sinj”
70 RUKOMETNI KLUB “CETINA “ SINJ
71 Rukometni klub “Kamičak” Sinj
72 SADRA
73 SINJSKA UMJETNIČKA KOMUNA
74 SINJSKI KUL TURNI URBANI POKRET
75 Sinjsko dijabetičarsko društvo Sinj
76 Sinjsko pučko kazalište
77 SKIJAŠKI KLUB “SINJ”
78 STOLNOTENISKI KLUB “SINJ”
79 Šahovski klub “Sinj”
80 ŠKOLA KOŠARKE “ALKAR” SINJ
81 ŠKOLA NOGOMETA “SINJ”
82 Sportski klub uzgajivača golubova listonoša “Sinj 1996”
83 SPORTSKO REKREACIJSKI DIZAČKI KLUB
“BIORITAM” SINJ
84 SPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ SPLITSKO-DAL
MATINSKE ŽUPANIJE
85 Sportsko ribolovno društvo “Cetina”-Sinj
86 TENIS KLUB ‘’ALKA SINJ”
87 TENIS KLUB ‘’ALKA 2007. SINJ”
U našoj stalnoj rubrici donosimo popis svih udruga koje
16
SINJSKE NOVINE
88 “TREĆA DOB” SINJ
89 “UDRUGA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE
CETINSKOG KRAJA”
90 UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I
ANTIFASISTA CETINSKE KRAJINE
91 UDRUGA AUTOŠKOLE DALMACIJE
92 UDRUGA BALOTAŠA “BULlN”-SINJ
93 UDRUGA ĆOSIN POTOK SINJ
94 Udruga dioničara “Konkurent” d.d. Sinj
95 Udruga dioničara Sinj d.d. Sinj
96 UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA LJEČENIH OD
POSTTRAUMSKOG
STRESNOG POREMECAJA SPLI TSKO-DAL
MATNSKE ZUPANIJE
97 UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA “VETERANI
126 BRIGADE” SINJ
98 Udruga hrvatskih dragovoljaca 2. bojne 4. brigade ZNG
“CRO ANGELS”
99 Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Sinj
100 UDRUGA KORISNIKA BEZIŽNIH I MREŽNIH
SUSTAVA WIRELESS - SINJ
101 UDRUGA “MALI TALENTI” SINJ
102 UDRUGA MALIH DIONICARA CETINA D. O. O.
SINJ
103 Udruga malih dioničara “Dalmatinka” d.d. Sinj
104 UDRUGA MLADIH GRADA SINJA I CETINSKE
KRAJINE “HIPPUS”
105 UDRUGA MOTO ROCK SINJ
106 UDRUGA MUŠIČARA IMAGO - SINJ
107 UDRUGA NATJECATELJA U ORANJU SPLITSKODALMATINSKE ŽUPANIJE
108 UDRUGA NAVIJAČA DINAMA SINJA I
CETINSKOG KRAJA
109 UDRUGA NAVIJAČA DINAMA DOBRI DINAMOVI
DEČKI SINJA I CETINSKOG KRAJA
110 UDRUGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA SINJ
111 Udruga pčelara “Vrisak - Sinj
UDRUGE
112 UDRUGA RACUNOVOĐA I FINANCIJSKIH
DJELATNIKA SINJ
113 UDRUGA RODITELJA I UDOVICA POGINULIH
BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA
GRADA SINJA I CETINSKE KRAJINE
114 UDRUGA TJELESNIH INVALIDA GRADA SINJA
115 Udruga umirovljenika Sinj
116 UDRUGA VETERANA I POŠ TOVA TELJA
SINJSKE ALKE
117 UDRUGA ZA BALOTE SINJ
118 Udruga za mali nogomet Sinj
119 UDRUGA ZA OČUVANJE BAŠTINE CETINSKOG
KRAJA 120 UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM
“KAP LJUBAVI” SINJ 121 UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM
OSOBAMA “VELIKO SRCE” SINJ 122 UDRUGA ZA PREVENCIJU I POMOĆ U
RJEŠAVANJU PROBLEMA OVISNOSTI “NOVI PUT” 123 UDRUGA ZA PROMICANJE CJELOVITE
DOBROBITI ČOVJEKA, DRUŠTVA I PRIRODE “CJELOVIT ŽIVOT” 124 UDRUGA ZA RAZVOJ I JAČANJE CIVILNOG
DRUŠTVA I POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA SRMA 125 UDRUGA ZA UZGOJ I ZAŠTITU PTICA “SINJ” 126 UDRUGA ZA ZAŠTITU RIJEKE CETINE SINJ 127 VATERPOLO KLUB “SINJ”
128 Viteško alkarsko društvo Sinj 129 ZAJEDNICA AMATERSKIH KAZALIŠTA SPLI
TSKO DAL MAT1NSKE ŽUPANIJE 130 Zajednica sportskih udruga grada Sinja 131 “ZDRAVA ŽENA CETINSKOG KRAJA” SINJ 132 Ženski košarkaški klub Sinj 133 ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB “SINJ” 134 Ženski rukometni klub “Sinj”
Bajkeri ponovo u humanitarnoj akciji
Piše i foto: Ani NIKOLIĆ MALORA
Pedesetak motorista iz cijele Cetinske krajine vlastitim
donacijama sakupili su oko 5000 kn i za blagdan Sv.
Nikole darovali su djecu iz Centra Juraj Bonači i iz
dječjih vrtića Maslačak i Alkarić. Na dan Sv. Nikole
njih tridesetak okupilo se u Vrličkoj ulici odakle su na
motorima krenuli do igrališta ispred OŠ Ivana Lovrića
gdje su djecu darovali sa 200 poklona. Akciju su svojim
donacijama podržali Kaufland i pekare Toni i AS
Panino. Bajkerima ovo nije prvi puta da organiziraju
humanitarne akcije. Naime, od svog osnutka svi moto
klubovi u Cetinskom kraju osim dobre zabave i ljubavi
prema svojim limenim ljubimcima uvijek organiziraju
akcije i pomažu gdje god mogu i stignu. Osim djeci iz
Bonaćija, djeci iz vrtića i škola, često s pomagali i djeci
koja su imala ozbiljnih zdravstvenih problema, donirali
bolnice i ustanove, donirali siromašne obitelji i na niz
drugih načina pokazivali svoje pravo humano lice.
17
ANKETA
SINJSKE NOVINE
Anketa: Gdje će Sinjani čekati Novu
Godinu?
A usput smo ih pitali što očekuju od
nove Vlade.
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Na izmaku 2011. godine upitali smo naše sugrađane što misle o proteklog godini koju je obilježila
recesija, ali i kakva su im očekivanja od Nove 2012. kao i od nove Vlade. Na kraju smo ih upitali gdje
će dočekati Novu Godinu jer ipak to je najvažnije pitanje ovih dana.
Franka Milardović (studentica)
„Čini se da godina brzo prođe, ali kad se osvrnem vidim da se puno stvari dogodilo. Mogu
je nazvati uspješnom, živim u sretnoj obitelji, imam prave prijatelje, studij je priveden kraju.
Za neke situacije bih voljela da se nisu dogodile ili da su se drugačije odigrale, ali uvijek se
sjetim: “Život se može razumjeti samo gledajući unatrag, ali se može živjeti gledajući samo
naprijed.” Što reći o novoj Vladi i očekivanjima u Novoj 2012? HDZ, SDP, HSS, ... ne bio
smio postojati ‘rat’ između navedenih, ako je cilj svake bolji život, zadovoljni građani. Ali,
sto ljudi, sto ćudi. Možda nisam realna, ali svojim optimizmom nastojim i nastojat ću bar
sebi i bliskim ljudima učiniti dan veselijim. Zasad ne znam gdje ću za Novu Godinu, nekako
uvijek osjećam pritisak gdje, kako, s kim, jer se na taj dan ‘mora’ negdje. Ja kažem šta bude
bit će, ako nam se bude zabavljalo zabavljat ćemo se, u protivnom uvijek postoji ‘lipi, topli
dnevni boravak i reprize repriza repriziranih filmova.“
Inga Vučković (upravni referent)
„Proteklu bi godina ocijenila dobrom. U Novoj 2012. ne očekujem ništa nova, isto
stanje, od nove Vlade ništa pametno.... Za doček Nove Godine ću biti u Splitu.“
Marino Gusić ( fotograf)
„Protekla godina je bila prava katastrofa u poslovnom smislu. Mislim da gore ne
može. Jedino zbog čega sam nastavio raditi je vjera da će novoizabrana Vlada
donijeti promjene na bolje i da će voditi više brige o malim poduzetnicima. Novu
Godinu ću dočekati kod kuće jer sam nedavno dobio dijete pa izlasci ne dolaze u
obzir.“
Viktor Vitić (konobar)
„Za mene je protekla godina dobra jer čim radim dobro je. Od nove Vlade očekujem
promjene nabolje. Novu Godinu ću s društvom dočekati u sušari kod rođaka Ante
Milanovića. Domaća je atmosfera najbolja.“
18
DOBRI DUHOVI
SINJSKE NOVINE
DOBRI DUH
MIRO VUČKOVIĆ
ROĐENI IMOĆANIN, FETIVI SINJANIN
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Arhiva obitelji Vučković
Otiša je i naš šjor Miro. Mi iz srednje generacije i oni
stariji znali smo ga pod nadimkom Kero, ali nije se on
nikad ljutio na taj nadimak, kao što se nije nikad ljutio
ni za puno drugih stvari. Jer jednostavno bio je takav
čovik. Rođen u Imotskom 27. kolovoza 1935.g. a umro
u Splitu 3. prosinca 2011.g. a cili svoj život živio je
sinjski. Pokojna majka Anđelka je bila rođena Imoćanka,
a otac Ante kojeg su zvali fra Jere je zajedno sa obitelji
jedno vrijeme službovao u Makarskoj. On je završio
sinjsku franjevačku gimnaziju što je u ono vrijeme bilo
ravno visokoj naobrazbi. Stoga je dobio posao u javnoj
upravi pa je tako u Imotskom obnašao visoku funkciju
u kotaru (predsjednik ili tajnik op. V.P.). No, 1943.g.
Ante dobiva premještaj u Sinj gdje se seli sa obitelji. U
obitelji Vučković osim Mira bila su još dva brata i sestra.
Miro u Sinju završava osnovnu školu, a potom ga životni
put vodi u Zagreb gdje završava tehničku školu. Prema
sjećanju i priči njegovog brat Gorana , Miro je u Zagreb
u slobodno vrijeme pohodio čuvene plesnjake. Obzirom
da je bio glazbeno nadaren, odnosno imao je sluha, a i
svirao je pomalo gitaru, Miro je vrlo brzo na plesnjacima
postao poznat kao vrsni plesač. Čak je jednom zgodom u
novinama izišao tekst pod naslovom „Miro Vučković iz
Sinja, kralj čage“ ( zagrebački sleng izraz za ples op V.
P.) U Sinj e vraća negdje početkom 60-ih godina prošlog
stoljeća i kratko vrijeme radi u sinjskoj zračnoj luci na
Piketu u službi transport roba. Slali su ga i u Beograd na
doškolovanje, ali Miro je odlučio ostati u svom gradu
i dobiva novi posao u Elektrodalmaciji kao referent
prodaje u odjelu distribucija. Na tom radnom mjestu
je dočekao mirovinu prije desetak godina. Kolegice iz
službe ga pamte kao velikog kavalira. Naime nije prošao
niti jedan dan žena da šjor Miro nije darova kolegicama
cvijeće i druge prigodne darove. U Sinju, sve dok ga
je zdravlje služio, bio je neizostavno prisutan na svim
zbivanjima društvenog života. Posebno je bio“vatren“ za
našeg junaka. Nije bilo utakmice, kod kuće i na strani,
koju Miro nije popratio. Iz
tog razdoblja ima i jedna
anegdota. Jednom prilikom
Miro je sa kolegama iz
firme bio na Elektrijadi,
radničkim sportskim
igrama Elektrodalmacije u
hotelu Medena u Trogiru.
Taj dan je Junak igrao
prvenstvenu utakmicu
u Mravincima, a Miro
i još dvojica kolega su
dogovorili s pokojnim
Markom Boticom, također
kolegom iz HEP-a da će
gledati utakmicu. Botica je krenuo iz Sinja svojim autom,
a Miro je obukao odijelo i izišao ispred hotela da ga
sačeka. U tom trenutku ispred hotela se parkirao autobus
sa kaštelanskim glazbarima koji su krenuli negdje na
nastup ili se vraćali. Vidjevši Mira u odijelu s kravatom
ispred ulaza u hotel pomislili su da je jedan od šefova
hotela. Predstavnik glazbara ga je upitao mogu li ući i
popiti piće, a Miro se odmah dosjetio, „zaglumio“ šefa i
rekao; „Može ali najprije trebate nešto odsvirati.“ Možete
zamisliti scenu kada je oko 50 glazbara ušlo u hol i počelo
zaudarati marš. U hotelu je nastala strka, gosti su počeli
izlaziti iz soba, osoblje se uzbunilo jer nitko nije znao o
čemu je riječ. A Miro se tiho povukao zajedno sa svojim
kolegama, ušao u auto i uz salve smijeha su krenuli
prema Mravincima. Uvijek spreman za dobru ljudsku i
inteligentnu šalu, Miro ni ovaj puta nije mogao odoljeti.
Nije bilo društvenog plesa na kojem Miro nije uveselio
društvo svojim plesnim izvedbama. Junakova plava noć,
Maskenbal, Alkarov i drugi plesovi bili su nezamislivi
bez njegovih bravura na podiju. Isto tako je znao popratiti
ostala događanja, uvijek veselo i sa dobrim vibracijama.
Dok je bio u Zagrebu u školi, poznavao je i družio se sa
velikom generacijom igrača; Braun, Zambata, Marković
Lalić i drugi obavezno su ga pozivali u društvo. A najveći
obol je dao kroz svoju aktivnost u sinjskom šahovskom
klubu kojeg je jedan od osnivača. Za svoj rad je dobio
priznanje od Saveza za fizičku kulturu Sinja, a postao je
i međunarodni šahovski sudac. Organizirao je turnire,
a za vrijeme Alke i Velike Gospe u njegovoj kući su se
održavali tradicionalni „šahovski domjenci“, ručci na
kojima je bila ondašnja elita, Gligorić, Hulak, Kovačević,
Marović i drugi. Do kraja je radio u klubu, obnašao
niz funkcija, najčešće tajničku i ostale. Šjor Miro je još
jedan od onih dobrih duhova starog Sinja, koji polako
napuštaju scenu i prepuštaju uloge mlađim generacijama,
ali uvijek treba zabilježiti i spasiti od zaborava uspomenu
na ovakve osobe koje su davale štih i atmosferu našem
gradu.
19
KRITIČNO OKO
SINJSKE NOVINE
Autobusna stanica u
Donjim Glavicama
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Čekanje autobusa na autobusnoj stanici u
Donjim Glavicama nalikuje očekivanju Godota
u poznatoj drami Samuela Becketta. Baš poput
glavnog lika u toj drami autobus nikad ne
dolazi. Problem je to za stanovnike tog sela
jer nije uvijek zgodno pješačiti ili stopirati do
Sinja, posebno ako ste starija osoba ili imate
malo dijete. Nazvali smo Autoprijevoz Sinj da
čujemo odgovor zašto osim školskog autobusa
ne prometuje nikakav drugi autobus kroz Donje
Glavice. Ivan Lišnjić iz Autoprijevoza -Sinj nam
je odgovorio kako se radi od ruralnom slabo
naseljenom području te bi uvođenje autobusne
linije bilo nerentabilno, dok bi uvođenje
minibusa bilo bolje rješenje. Od pročelnice
Odjela za prostorno planiranje, gospodarenje prostorom
i razvoj Grada Sinja Ankice Panze saznajemo kako je
raspisan Javni natječaj za dodjelu koncesija za sve linije
koje je do sada Autoprijevoz ukinuo. Natječaj daje nadu
da će ne samo Glavice Donje već i udaljenija sela kao što
su Bajagić i Obrovac Sinjski imati bolju povezanost sa
Sinjem. Ivan Lišnjić kaže da će se i Autoprijevoz - Sinj
također javiti na natječaj za dodjelu koncesije za linije
koje je upravo to poduzeće kroz nekoliko zadnjih godina
ukinulo.
Ulica Put Međina raskopana, zakopana,
raskopana, zakopana…
Mala ulica Put Međina, ona koja kod zgrade suda
vodi prema bolnici, ovo ljeto je bila raskopana.
Hrvatski telekom je vršio radove, ali nakon što su
odradili posao trebali su vratiti ulicu u prvobitno
stanje. NO, to nije izvedeno najbolje, pa je Grad
Sinj zatražio da se ponovo izvede taj posao, odnosno
stavi ovi sloj asfalta, a ne betona. Pa su radovi opet
obavljeni, ali i ovaj puta je bilo problema. Stanovnici
ulice su se bunili, neki su i samoinicijativno,
nasipajući pijeskom rupe pokušali riješiti problem
jer su im stradavala vozila. No, ipak na kraju je priča
sretno završila, jer su radovi ponovljeni, ovaj puta
prema kriterijima struke.
VAŠE PRIČE, SLIKE
I
PRIMJEDBE ŠALJITE
NA
e-mail:
[email protected]
20
SINJSKE NOVINE
ŠKOLSTVO
Maturantice u humanitarnom radu
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Pred kraj godine za vrijeme blagdana probudi se svijest
o potrebi pomoći drugima te se organiziraju mnoga
humanitarna događanja. No pomagati drugima i baviti
se humanitarnim radom potrebno je tijekom cijele
godine. Tako misle i djeluju maturantice SSŠ „Josip ban
Jelačić“ zajedno sa svojim učiteljicama Jelenom Poljak
i Antoniom Tadić. One su početkom školske godine
pokrenule akciju pomoći starijim osobama smještenim
u Domu za stare i nemoćne osobe Sestara milosrdnica u
Sinju. Stručna učiteljica pedikerki Antonia Tadić i sama je
tijekom srednjoškolskog obrazovanja u Splitu pomagala
u njezi starijih i nemoćnih osoba. S obzirom da je njen
pedikerski salon u samoj blizini doma došla je na ideju da
bi mogla i u Sinju oživjeti takvu inicijativu, te je zajedno sa
svojom kolegicom Jelenom Poljak, stručnom učiteljicom
kozmetičarki to i učinila.
„Djecu je potrebno potaknuti da čine dobra djela, ne treba
unaprijed misliti da oni nisu spremni za to jer kad počnu
djeca vide kako je to potrebno činiti,“ kaže učiteljica Jelena.
„Bavljenje humanitarnim radom je navika koja se treba
usađivati kod djece kako bi spoznali da je važno misliti
na cijelu zajednicu u kojoj žive posebice na one članove
kojima je pomoć potrebna,“ nastavlja učiteljica Antonia.
Osamnaest učenica koje se školuju za zanimanje
kozmetičarke i pedikerke jednom mjesečno odlaze u dom
kako bi njegovale starije osobe. Tamo provode pet školskih
sati njegujući nokte i masirajući ruke i noge starijim
osobama. Časne sestre Valentina i Renata koje njeguju
starije osobe su od početka s oduševljenjem prihvatile
inicijativu učiteljica i učenica SSŠ „Josip ban Jelačić“.
Neke od osoba koje su smještene u domu nemaju bliže
rodbine, te im je posjet učenica veliko veselje. Pitamo
učenice kako su prihvatile ideju da idu pomagati starijim
osobama. „U početku smo bile malo skeptične, nismo se
nikada do tada susretale s humanitarnim radom posebice
sa starijim osobama. Nismo znale kako će bake u domu
reagirati na naš dolazak, ali smo se odmah nakon prvog
susreta sprijateljile s njima. S nestrpljenjem iščekujemo
odlazak u dom, one nam prepričavaju razne dogodovštine
iz svojih života i čini nam se kako ih razgovor veseli više
od ičega,“ ispričale su nam učenice. Nakon ovog iskustava
buduće kozmetičarke i pedikerke obećale su da će i dalje,
kad se jednom osamostale i budu imale vlastite salone činiti
dobra djela i pomagati onima kojima je to potrebno. Kraj
je prvog polugodišta pa ostavljamo maturantice i njihove
učiteljice da obave završna ocjenjivanja, a onda petkom
posjet bakama u domu za starije i nemoćne, tome se kako
kažu maturantice puno više vesele.
21
VREMEPLOV
SINJSKE NOVINE
Vjesnik cetinske krajine broj 159. od 1. siječnja 1988.g.
Priredio: Vito PERIĆ
U Vjesniku cetinske krajine, broj 159. koji je objavljen 1. siječnja 1988. na prvim stranicama je nekoliko kritičkih
tekstova o problemima gospodarstvu bivše općine Sinj. Tako iz pera ondašnje glavne urednice Bosiljke Vučković
doznajemo da su u nekoliko poduzeća u općini (Autoprijevoz, IGRO Sinj ili bivša Sadra, Svilaja, HURO Čilaš,
Naprijed) uvedene ili su pred uvođenjem takozvane“prisilne uprave“. Tada je u onom društvenom uređenju to značilo
da su poremećeni i proizvodni i samoupravni odnosi u poduzeću i vrijeme je za uvođenje stečaja. No, glavna rednica
upozorava da se na takve situacije trebalo misliti ranije kako ne bi došlo do sloma poduzeća. Zatim slijedi tekst o
tome kako sinjski studenti ne žele stipendije koje nude gospodarske tvrtke iz Sinja jer se ne žele vratiti i raditi u
tim tvrtkama. U rubrici kultura nalazima tekst Jakova Dukića o iznimno uspješnom gostovanju klape Sinj u KD
Lisinski u Zagrebu. Tekst je pod d naslovom „Alkarski slavuji u gradu Zagija“. Potom dva teksta Željka Župića
o multimedijalnim projektima omladinske organizacije te o koncertu koji su organizirali sinjski glazbenici svih
generacija u Domu mladih. Na šestoj stranici je odlomak iz scenarija za nikad snimljeni igrani film o Alci. Scenarij pod
nazivom Gvozdeni prsten je napisao Petar Brakus. Na političkoj stranici je anketa među ondašnjim „rukovodiocima“,
odnosno predstavnicima vlasti; Petrom Čekom, Nikolom Jadrijevićem, Markom Đipalom, Josipom Bradarićem
i Šimunom Čovićem. U anketi su odgovarali na pitanje što očekuju od 1988.g. U ovom broju je objavljen i intervju
s ondašnjim omladinskim rukovodiocem ( predsjednik OK SSOH) Stipom Efendićem Ćipom koji je najavio nove
smjernice u radu omladine te novu demokratičniju orijentaciju i liberalnije djelovanje. I na kraju veliki tekst pod
nazivom „U sitno o Junaku“ iz pera Marinka Perića, kroničara sinjskih sportskih događanja.
22
SINJSKE NOVINE
VREMEPLOV
23
SINJ KROZ PROŠLOST
SINJSKE NOVINE
SINJ KROZ PROŠLOST
Priredio: Vito PERIĆ
Foto: Jerko BLAJIĆ
Doajen sinjskog novinarstva, Jerko Blajić, ustupio nam je, i na tome mu hvala, dio svoje prebogate arhive
kako bi se prisjetili nekih trenutaka, događaja i ljudi iz prošlosti. Ima toga hrpa, mi smo za ovaj broj izabrali
pet fotografija, a one su nastale u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća. Siguran sam da će se mnogi
prisjetiti i ovih ljudi i ovih događaja, pa uživajte, a u slijedećem broju nastavljamo sa objavljivanjem vrlo
zanimljivih foto-zabilješki Jerka Blajića
Zgrada Lovačkog doma čija gradnja
je započeta na mjestu gdje se sada
nalazi hotel Alkar na vrhu gradskog
parka. Gradnja je započeta, ali je
obustavljena i objekt je srušen jer
nije imao građevinsku dozvolu kako
pričaju svjedoci tog vremena. A prema
našim spoznajama gradnja objekta je
počela negdje sredinom 70-ih godina
prošlog stoljeća.
Šjor Petar Marković snimljen svojoj
kući. Šjor Petar je napisao igrokazkomediju u tri čina, popularnog Duju
Manzana i Matu Manistru.
24
SINJSKE NOVINE
SINJ KROZ PROŠLOST
Šjor Mili Romac,
posljednji
sinjski špediter
sa konjskom
zapregom, snimljen
na početku ulice put
peškarije. Godina
nepoznata.
Poznati fotograf
i snimatelj Petar
Malbaša uhvaćen
objektivom na
krovu kućice za
igrače na starom
Junakovom
igralištu. Malbaša
snima utakmicu
Junaka ,a kraj njega
stoji mladi naučnik
Bere.
Rekonstrukcija
benzinske crpke u
Sinju.
25
TEMA
SINJSKE NOVINE
PRIČA O JED
DOM MLADIH SINJ, NEKADA KULTNO MJESTO MNOGIM GEN
DRUGE FUNKCIJE. PROKOPALI SMO MALO PO POVIJESTI I D
ŽIVOTU PRIJE DVADESETAK GODINA. IZ BOGATE ARHIVE DO
KOJA JE POSTAVLJENA U GALERIJI GALIOTOVIĆ.
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Arhiva DOMA MLADIH
Narodno sveučilište Sinj utemeljeno je oko 1962. g.
Takve ustanove osnivane su u bivšoj državi sa zadaćom
provedbe programa iz kulture, a prvenstveno bibliotečne
djelatnosti, kinofikacije, opismenjavanja i doškolovanja
putem tečajeva za odrasle i nerijetko auto-škole. U
okviru ustanova djelovali su i lokalni mediji, novine i/ili
radio postaje. Ustanove (Narodno sveučilište, Radničko
sveučilište, Centar za kulturu itd.) su bile u zgradama
koje su mahom bile ili nacionalizirane ili na drugi način
kao javne zgrade korištene za te djelatnosti. Narodno
sveučilište Sinj imalo je sjedište i prostorije za rad u
zgradi koja je prije bila škola, pa đački dom, a inače je
bila nacionalizirana nakon II. svjetskog rata, odnosno
oduzeta časnim sestrama, kojima je 1990. vraćena i sada
je u njoj dječji vrtić i starački dom. Početkom osamdesetih
godina prošlog stoljeća ondašnje strukture vlasti pokreću
inicijativu za gradnju Doma mladih kao objekta u kojem
bi se organizirao društveni život mladeži Sinja i cijelog
kraja. Ideja i inicijativa su potekle iz ondašnjeg OSIZ-a
za standard učenika i studenata (Općinska samoupravna
interesna zajednica) te OK SSOH (Općinske konferencije
Saveza socijalističke omladine Hrvatske). Osigurana su
26
inicijalna sredstva,
pet milijuna dinara,
a provedena je i
rasprava o budućoj
lokaciji Doma
mladih.
Potraga za
lokacijom
Jedna opcija je bila
gradski park, a
bilo je i prijedloga
da se u dogovoru
s trgovačkim
poduzećem
Konkurent izvrši
otkup njegovih
objekata (bivše
Ređije duvana)
i preuredi u
kulturno-društveni
centar za mlade. Tu
ideju je zastupao
dr. Ante Milošević
koji je tada bio tajnik SIZ-a za kulturu. On se zalagao da
se zaštiti zelena površina gradskog
parka, da se sačuva industrijska
arhitektura u središtu grada i tako
nastavi urbani kontinuitet grada.
Usvojen je prijedlog da lokacija
Doma ipak bude u gradskom
parku, dijelu blizu državne ceste
D-1. To zemljište je inače nakon
nacionalizacije bilo u vlasništvu
poduzeća Konkurent. Prvotna
ideja je bila da Konkurent na tom
dijelu izgradi robnu kuću, ali
političkom odlukom došlo je do
promjene i Konkurent je ustupio
zemljište za gradnju Doma mladih,
a zauzvrat je dobio drugo (kod
današnjeg Autobusnog kolodvora).
Sakupljeno je nešto novca za
gradnju, ali ne dovoljno, pa su
se vlasti obratile republičkim
fondovima. Tada je već u bivšoj
SINJSKE NOVINE
TEMA
DNOM DOMU
NERACIJAMA SINJANKI I SINJANA DANAS IMA SASVIM
DONOSIMO PRIČU O NASTANKU TOG OBJEKTA I NJEGOVOM
OMA NAPRAVILI SMO I MALU MULTIMEDIJALNU IZLOŽBU
državi nastupila
gospodarska kriza
pa su stopirane
sve investicije
za neprivredne
djelatnosti. Sinjani
su se dosjetili i
pronašli „rupu u
zakonu“. Prema
pričanjima
ondašnjih aktera
događanja projekt
Dom kulture je
preimenovan u
Dom mladih jer
se na taj način
moglo dobiti nešto
državnog novca
za gradnju. Na
pozivni natječaj
za idejno rješenje
objekta javila se
tvrtka Projektant
Split koja je
ponudila rješenje
arhitekta Nene Mikulandre, ali je komisija oformljena
za tu priliku odbacila prijedlog kao nekvalitetan. Ponovo
se raspisuje natječaj na koji stižu tri prijedloga; iz Splita,
Zagreba i Sarajeva.
Izabran projekt Jerka Rošina
Izabran je projekt arhitekta Jerka Rošina iz ARprojekt Split. Prema tom projektu Dom mladih je
trebao sadržavati dvoranu za zbor, kazalište i folklor,
veliku polivalentnu dvoranu kapaciteta 650 sjedećih
mjesta, klub mladih s prostorom za šah i TV, biblioteku,
čitaonicu i prateće sadržaje. Sve to je trebalo biti na
površini od 2700 metara četvornih, a u ondašnjem novcu
vrijednost cijelog posla iznosila je oko 128,5 milijuna
dinara. Gradnja prve faze Doma počela je 1983./84.g.
Prema projektu objekt se sastojao od dvije faze ili šest
cjelina (A,B,C,D,E i F) koje su izgledale kao pčelinje
saće. Najveću senzaciju zasigurno je izazvao planirani
ali nikad realiziran projekt rotirajuće bine. Takvu vrstu
bine proizvodile su samo dvije tvrtke u Europi. Naravno
i cijena je bila „europska“. Dom mladih je gradilo
poduzeće Sadra Sinj. Gradnja Doma mladih (I. faza)
dijelom je financirana sredstvima iz samodoprinosa koji je
tada bio dio financijskog mehanizma društveno-političkog
sustava. Način je bio jednostavan; jedinice lokalne uprave
raspisale bi referendum za samodoprinos, nakon što bi
se na tijelima vlasti (izvršne i one iz mjesnih zajednica,
te na tijelima društveno-političkih organizacija) nakon
rasprave usvojile odluke o tome što je najpotrebnije
za funkcioniranje lokalne zajednice, odnosno koji su
27
TEMA
SINJSKE NOVINE
i Vrlici, Vjesnik cetinske krajine te Radio Sinj, koji je
već tih godina prestao raditi. Prema sjećanjima prvog
voditelja Doma mladih, Borisa Boškovića, prvi službeni
program bio je multimedijalni projekt umjetnika Marka
Demichelija, poly-art pod nazivom U čast Mediteranu.
Umjetnik je u tri navrata izlagao svoja platna i priredio
večeri šansone. Nakon toga Dom mladih otvara discoclub koji je radio petak, subota i nedjelja, a uz to otvara i
ugostiteljski dio. Knjižnica također počinje raditi odmah
po otvorenju, a prvi veći projekt su Dani Alke 86 (tada
ta manifestacija u nazivu još nije imala dio „i Velike
Gospe“). U tih desetak dana Dom mladih je organizirao
nekoliko zabavno-glazbenih programa, kazališnih
predstava, izložbi, folklornih nastupa (čak i inozemnih
gostovanja).
Krenuli programi
projekti komunalne i društvene infrastrukture od vitalnog
interesa. Prije je slijedila javna rasprava, a potom su
se na referendumu građani izjašnjavali za ili protiv.
Ukoliko bi referendum prošao uveo bi se samodoprinos,
pa je tako svakom zaposlenom od neto plaće dio (2% ili
3-5%) izdvajan u posebni fond za financiranje projekta
(primjerice Dom zdravlja, Dom mladih). Uz inicijalna
sredstva koja je prikupio OSIZ za standard učenika i
studenata dio sredstava je osim iz samodoprinosa trebao
biti osiguran iz ondašnjeg RSIZ-a za kulturu (najvišeg
republičkog tijela za upravljanje kulturnim resursima,
praktički kao današnje Ministarstvo kulture RH). Tu je
nastao problem.
Zastoj u gradnji zbog nedostatka novca, no objekt
ipak otvoren 28. lipnja 1986.
S obzirom na krizu u gospodarstvu, opasnost od inflacije
i zabranu investicija u neprivredne projekte došlo je do
pomanjkanja novca i za prvu fazu koja se već počela
graditi. A odlukom lokalnih vlasti novac koji je trebalo
tražiti za dovršetak gradnje Doma mladih tražen je za
renoviranje kino dvorane koja je bila u derutnom stanju.
Tako je Dom mladih u izgradnji postao politički problem.
Lomila su se koplja, pa je čak u jednom trenutku i
omladinska organizacija kojoj je najviše bilo u interesu
da se objekt dovrši postavila javno pitanje da li je
sinjskoj omladini i društvenoj zajednici uopće potreban
takav objekt. No ipak unatoč svemu Dom mladih je
svečano otvoren i pušten u rad 28. lipnja 1986.g. Prije
otvaranja donesena je odluka da Dom mladih bude
jedna od organizacijskih jedinica Narodnog sveučilišta
Sinj koje je u svom sastavu imalo auto–školu, gradsku
knjižnicu i čitaonicu, područne knjižnice i kina u Trilju
28
U jesen 1986.g. Dom mladih pokreće programe za
obrazovanje odraslih i dopunsko obrazovanje. Škola
stranih jezika je izazvala veliki interes pa je nekoliko
stotina sugrađana upisalo tečajeve talijanskog, engleskog
i njemačkog jezika. Ekipa informatičkih entuzijasta
koji su bili vanjski suradnici Doma mladih pokreće
Kompjutorski tečaj (baš je tako nazvan) na kojem su se
učili tada temeljni informatički jezici Basic i takozvani
„mašinski jezik“, a obuka je bila na računalima domaće
proizvodnje koji su imali naziv Orao (proizvođač je bila
jedna varaždinska tvrtka). Danas iz perspektive sveopćeg
informatičkog sofisticiranog ludila to može izgledati
smiješno, ali to su sada već povijesne činjenice. Uz to
građanima je ponuđena i škola gitare, folklorna i pjevačka
sekcija... Što se tiče likovnih izložbi one su se održavale
svakih 15 dana. Izlagali su likovnjaci iz grada ali bilo
SINJSKE NOVINE
je čak i inozemnih gostovanja. Naime iskorištena je
pogodnost koju je nudio RSIZ za kulturu sufinanciranjem
50% troškova izložbe preko međunarodne i domaće
suradnje sa galeristima ili likovnim udruženjima. Počelo
je i sa organiziranjem kazališnih predstava, uglavnom
TEMA
monodrama, jednočinki ili nekih tehnički manje
zahtjevnih komada jer amfiteatralna dvorana koja je bila
jedini prostor za takve programe nije bila adekvatna.
Treba napomenuti da je prva ekipa djelatnika ušla u
objekt koji nije bio do kraja izgrađen niti opremljen, a
pa je grijanje riješeno sa dvadesetak termopeći koje nisu
uspijevale zagrijati ogromni prostor, a trošile su električnu
energiju kao manja tvornica. Uskoro su počela i prva
koncertna događanja.
Dom mladih počinje organizirati rock i pop
koncerte
Gostovale su tadašnje zvijezde pop, rock pa čak i folk
glazbe. Prvi rock koncert je bio nastup grupe Đavoli, ali
nedugo nakon toga u organizaciji Narodnog sveučilišta
– Doma mladih u sportskoj dvorani gostovala je i Lepa
Brena sa svojim sastavom Slatki greh. Kad se danas
prisjeća tog događaja, Boris Bošković kaže da je tim
nastupom u komercijalnom smislu Dom mladih pogodio
u sridu jer je prodano nekoliko tisuća ulaznica , a dio
novca je uložen za nabavku opreme koja je nedostajala
u Domu. Nakon toga nastupala je grupa Neki to vole
vruće, a potom ( studeni 1986) Bajaga i Instruktori
pozitivne energije koji je tada definitivno bio zvijezda
pop-rock glazbe na prostorima bivše države. Na tim
koncertima znalo je biti preko 1000 pa čak i 1500
posjetitelja. No serijom koncerata gotovo ponajboljih
ex Yu rock i pop sastava stvorena je navika odlaska na
takvu vrst zabave i Dom mladih je postao nezaobilazno
mjesto na karti turneja velikih bendova. Čak su počeli
dolaziti i posjetitelji iz Splita, Kaštela, Imotskog, Livna,
Tomislavgrada, Drniša, Knina i drugih mjesta na neke
velike spektakle. Tako su od 1986.g. u Domu mladih
29
TEMA
nastupali Bajaga, Neki to vole vruće, Đavoli, Parni
valjak, Prljavo kazalište, Jura Stublić i Film, Daleka
obala, Dino Dvornik,
Gibboni, Senna M, Alka
Vujica, Tajči, Matko
Jelavić, Osmi putnik,
Giuliano, Ritmo loco i
Davor Radolfi, Laufer,
Indexi, Riblja čorba,
Matchless gift, Marko
Brecelj, Azra i niz drugih
manje poznatih rock i pop
izvođača, ali nisu izostali ni
nastupi jazzera i klasičara.
Uz zabavni dio programa
koji je bio dopunjen i disco
večerima u Domu mladih
se paralelno organizirao i
odvijao program iz kulture,
te radionice kroz koje su
prošli mnogi polaznici
mlađe i starije dobi. Što
se tiče kulturnog dijela
gotovo jednom mjesečno
bila je u ponudi jedna
kazališna (nekad i dvije)
predstave. Bilo je tu raspona
od amatera do vrhunskih
profesionalaca, pače
kazališnih zvijezda onog
doba (Fabijan Šovagović,
Boris Dvornik, Pero
Kvrgić, Josip Pejaković,
Zijah Sokolović, Relja
Bašić, Zvonko Lepetić,
30
SINJSKE NOVINE
Ivo Serdar, Lela
Margetić, Ana
Karić, Goran
Matović i mnogi
drugi). Likovnoizložbeni program
također je bio živ
i raznovrstan te
intenzivan, s tim
što je Dom mladih
stavljao naglasak
na domaće
likovne snage,
pa su priliku da
izlažu u Domu
imali mnogi
mladi umjetnici
iz Cetinskog
kraja. U svim programskim dokumentima Doma mladih
zapisano je da će akcent biti na proizvodnji vlastitih
programa u kojima bi najviše participirali mladi.
Osnovani je Dramski studio Doma mladih koji je vodila
profesionalna redateljica Milenka Pervan. Postavljena
je predstava Ženidba po tekstu A. P. Čehova koja je
doživjela nekoliko izvedbi diljem Cetinskog kraja Jedan
od projekata koji je trajao godinama, a počeo je kao
Rock večeri, potom se transformirao u Gitarijadu da bi
se na kraju pretvorio u Dalmatinski demo festival, postao
poznat i priznat van granica Sinja.
Novi programi za nove generacije
Na natječaj su se javljali demo rock bendovi iz cijele
Dalmacije i susjedne BiH. Potom je pokrenuta i glazbena
rock radionica, likovna radionica te niz tada novih i
suvremenih projekata. Mnogi će se prisjetiti buvlje
pijace subotom na kojoj su mladi mogli prodavati
gramofonske ploče, stare knjige i stripove, pa čak i
SINJSKE NOVINE
nošenu odjeću i obuću te druge stvari. Tada je buvljak bio
mjesto socijalizacije, komunikacije i mogućnosti zarade
džeparca. Dom mladih je također gajio i kao programsku
okosnicu nudio rock
kulturu. Tako su nastale
i rock slušaonice
utorkom te petkom
projekcije filmova i
snimki rock koncerata
na velikom platnu.
Važno je istaknuti da
je i Gradska knjižnica
postala mjesto
okupljanja zahvaljujući
novom pristupu. Naime,
u knjižnici je bilo 3 do
4 tisuće knjiga, a onda
se taj broj ( i svezaka
i naslova) višestruko
povećao, napravljena
je katalogizacija
i inventarizacija,
uvedena je pretplata
na desetak časopisa iz
kulture i književnosti,
a organizirano je niz
programa vezanih za
knjigu. Tako su bili
programi Mjesec knjige,
izložba literarne građe,
književne večeri, što
je na kraju rezultiralo
izdavačkim projektom,
zbirkom poezije
sinjskih pjesnika
koje je u suradnji s
Radio Sinjom izdalo
Narodno sveučilište–
Dom mladih. U
osvit demokratskih
promjena i Dom mladih
je dao svoj obol, na
način da se u njemu
mogao čitati tadašnji
progresivni omladinski
TEMA
tisak (Mladina, Polet, Omladinska iskra),
održavano je niz tribina na temu demokracije,
a gotovo sve nove političke stranke osnovane
su u Domu mladih. Još bi mogli navesti niz
činjenica koje svjedoče o tome da je Dom
mladih unatoč svim poteškoćama u radu,
i često puta nerazumijevanju nadležnih i u
socijalizmu i u novoj Hrvatskoj, ipak uspio
ispuniti svoju zadaću, a to je promicanje
kulture kroz programe i urbanizacija
grada kroz raznovrsnu ponudu programa
i događanja. Dom mladih je bio i ostao
kultno mjesto mnogim generacijama koje
su zahvaljujući događanjima u toj velikoj
zgradi na dnu parka ipak uspjeli udahnuti
malo svježeg urbanog i kulturnog zraka, a
zahvaljujući trudu ljudi koji su radili u Domu,
desetak godina o kojima upravo pričamo na
ovoj izložbi ostati će zabilježeno u urbanoj
povijesti grada.
31
NAŠ SVIT
SINJSKE NOVINE
BORE LEE, KRALJ TRASH FILMA
SLIKAR, MAJSTOR BORILAČKIH VJEŠT
EKSKLUZIVNI RAZGOVOR S BOROM LEEOM PRED SINJSKU PREMIJERU
NAJNOVIJEG FILMA „“DUBOKI TRAGOVI ZLA“
„Prvi film sam snimio za 50
njemačkih maraka, a moj
slijedeći film biti će akcijska
komedija.“
Piše: Mate MALEŠ
Foto: Arhiv Sinjskih novina
Neki ga smatraju genijem koji zapravo radi parodiju na
hrvatsku kinematografiju, neki kažu: ‘“Da vam nije Bore,
ne bi nitko čuo za Sinj,’’ a on sebe smatra majstorom
borilačkih vještina. Istina je da je on kralj trash filma u
Hrvatskoj, samouki glumac, scenarist, redatelj, snimatelj,
koreograf borbi, a uz to i pjesnik. Snimio je 13 igranih
filmova, jedan dokumentarni film, te je objavio knjigu
poezije „Izviru pjesme iz duše’’. Surađivao je s mnogim
poznatim osobama iz javnog života u Hrvatskoj i
inozemstvu. Neke od njih su: Mario Kovač, Nina Violić,
Edo Majka, Sanja Doležal, Zrinka Cvitešić, Rambo
Amadeus i drugi. Continental film je otkupio pravo na
distribuciju njegovog filma ‘’U kandžama velegrada’’,
te izdao film u DVD formatu. Kompletna naklada je
rasprodana, a film je postao najprodavaniji hrvatski film
svih vremena.
Razgovarali smo s majstorom Borom povodom premijere
njegovog najnovijeg filma.
Kako si ti uopće došao na ideju da snimaš filmove?
Devedesetih sam trenirao karate, kung fu, judo i još neke
borilačke vještine u Splitu u klubovima Marjan i Ipon.
Tada sam gledao i filmove Bruce Leea koji su mi dali
inspiraciju da i sam pokušam nešto snimiti. Prvi film
sam snimio s nekim borcima s kojima sam tada trenirao.
Preko oglasa sam došao do jednog čovjeka koji je snimao
vjenčanja, i on mi je za 50 njemačkih maraka snimio film
‘’U kandžama orla’’ koji mi je najdraži moj film.
Kažeš da si gledao filmove Bruce Leea, no, ima li još
neki glumac koji te inspirira?
Pa, ima još odličnih boraca. Dobar je Chuck Norris,
Steven Seagal, Jet Li, ima ih još dobrih, ali Bruce Lee je
najbolji. I u jednoj knjizi, ne znam sad kako se zove, piše
da je Bruce Lee najbolji borac. (Sada mi je Boro uzvratio
pitanjem: ‘’Jel i tebi Bruce Lee najbolji borac?’’, na što
sam odgovorio potvrdno)
32
Kada i gdje se tvoj novi film može pogledati?
Rekao mi je Ivan Šentija, direktor gradskog kina da
će se film prikazati između 26. i 28.12., u našem kinu.
Film će se prikazivati jedan ili dva dana, sve ovisi o tome
koliko kino bude slobodno. Iza filma će u prostoriji bivše
vojarne Ivaniš Nelipić, koju koriste udruge S.K.U.P. i
S.U.K., biti organiziran after party i druženje s glumcima.
Imam namjeru film prikazati i na Reviji amaterskog filma
u Zagrebu, zatim na Festivalu trash filma u Varaždinu, te u
Splitu. O tome pregovaramo ja i moj menadžer.
Iako je tek dovršen tvoj novi film ‘’Duboki tragovi
zla’’, da li pripremaš nova ostvarenja?
Pišem scenarij za još jedan film koji ću snimati iduće
godine. Duboki tragovi zla je akcijski kung fu film, a idući
film će biti pola akcija, a pola komedija. Još ne znam kako
će se film zvati.
Razgovor je trajao kratko jer je Bore imao pune ruke
posla oko završne organizacije premijere filma, koje
je nadamo se već održana dok čitate ovaj tekst. O
detaljima sa premijere ćemo više u idućem broju. U
prilogu donosim za sve poklonike Borinog rada i za one
SINJSKE NOVINE
NAŠ SVIT
A, REDATELJ, SCENARIST, PJESNIK,
TINA, BORAC ZA PRAVDU
koji će to tek postati popis svih
Borinih filmova, odnosno njegovu
filmografiju.
U kandžama orla (1994.) Prvi
film Bore Leea. Snimljen je u
Splitu, a traje oko 15 minuta.
Banda je ukrala medalju koju je
Bore osvojio na turniru u karateu.
Bore i prijatelj Mile premlate
bandu i vrate medalju.
Smrtonosna igra (1999.) Bore
se vratio iz Njemačke i donio
novac koji je dijelio s prijateljima.
Naišla je banda i ukrala novac
jednom prijatelju. Nakon što je s
prijateljima vratio ukradeni novac,
Bore ga, shvativši zlo koje se u
novcu krije, baci po ulicama grada.
Rušilački udarci (2000.) Film
koji je nakon dva dana prikazivanja
u prepunom gradskom kinu
nestao. Ubrzo je zabranjen od
strane gradskog poglavarstva, a nakon toga je donesen
nalog da se film uništi. Po jednoj priči, kod nekog našeg
sugrađanina je ostao sačuvan dio filma, a po drugoj je
cijeli film sačuvan. U filmu su između ostalog glumili
‘’Ante Smoljo- Ujto’’,’’Milan Rosandić- Mile Mujs’’ i
‘’Mira Žiži’’.
Otrovne ruke (2001.) Banda ubije Borinog najboljeg
prijatelja Krešu Hyonga. Bore se osvećuje banditima
višekratno ih premlativši, da bi na kraju ubio šefa bande
Žeru. Vrhunac filma je sprovod Kreše Hyonga na sredini
neasfaltiranog puta i Krešo koji hoda u pozadini svog
sprovoda.
Vrijeme velikog obračuna (2002.) Banda uhvati Boru
i zaveže ga za stablo da umre od gladi i žeđi. No, naiđe
Borin prijatelj i spasi ga, te se zajedno osvete bandi.
Jači od bande (2003.) Pokvarena banda koja je
ostvarila minimalane tehničke preduvjete da bi se mogla
nazivati bandom, tj. ima dva člana: šefa bande Žeru i
pomagača Širovića, je otela Borinog prijatelja Senseia
i traži za njega otkupninu. Bore u više navrata prebije
bandu i vrati prijatelja.
U kandžama velegrada
(2003.) Prvi profesionalni film Bore Leea. Snimljen
je tijekom jednog vikenda u Zagrebu, s budžetom
od 500kn. Film je izdan na DVD-u, a sadrži bonus
filmove: ‘’U kandžama orla’’ i ‘’Smrtonosna igra’’
Čuvaj se sinjske ruke (2004.) Nakon što sazna
da ‘’Neki ljudi iz Zagreba truju drogom neke ljude iz
Sinja’’, Boro odlazi u Zagreb srediti bandu. Na tom
putu se Bore sukobljava sa zločestim švorama, bijelim
nidžom, karakondžulom, tigrom tj. leopardom itd.
Zlatne palice (Zlatne čaklje) (2005.) Prvi inozemni film
Bore Leea. Film je sniman u Crnoj Gori. U filmu ima
upečatljiva scena razgovora Bore i Japanca. Bore govori
hrvatski, Japanac japanski, a sve se razumiju.
Sravnjeni sa zemljom (2005.) Majstor borilačkih vještina
Bore Lee sretno se oženio i dobio sina te se odlučio
konačno povući i živjeti mirnim građanskim životom.
No, u gradu se pojavljuje Banda koja terorizira Sinjane
i napada Borinu obitelj. Bore nema drugog izbora već
kreće u osvetu. U pomoć poziva svog dugogodišnjeg
prijatelja Pecu, veterana iz rata u Kambodži koji je tamo u
samoobrani nožem ubio 13 obitelji.
Borilica (2007.) Tečaj borilačkih vještina koje prezentira
Bore Lee. U trajanju od 37 minuta Bore predstavlja
svoju filozofiju te kako on promišlja borilačke vještine.
Maskirani pljačkaš (2007.) U gradu se pojavio
misteriozni pljačkaš koji pljačka građane, i čiji je identitet
nepoznat sve do kraja filma kada Bore Lee ubija bandita i
skida mu masku.
Velike stijene (2009) Nakon što banda predvođena šefom
Refanom bezobzirno razbije Borin automobil, Bore s
prijateljem kreće u osvetu.
Duboki tragovi zla (2011) Bore Lee i prijatelji igraju
na košarke po novac, koji banda na čelu s šefom Grabon
ukrade. Daljnji tijek događaja je jasan: Bore kreće u
povrat ukradenog novca i nekoliko puta prebija pokvarene
bandite.
33
NAŠ SVIT
SINJSKE NOVINE
DARKVUD, SPOJ VLAJA I INDIJANA
Momci iz benda Darkvud u nekoliko godina rada osvojili su niz priznanja na domaćoj
demo sceni. Pripremaju materijal za prvi album koji će snimati u Njemačkoj, ako sve
bude išlo po planu, kako su sami rekli. Za sada im sve ide od ruke, ili kako bi rekao naš
narod, „ide im kolač na ruku“.
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Arhiva Darkvuda
Prvi puta su nastupili na SARS-u prije četiri godine.
Svirali su svoje pjesme koje danas vole nazvati punk sa
djetinjastim tekstovima. „A kakvi bi bili nego djetinjasti.
Imali smo 14, 16 i 18 godina,“ kaže Stipe Botica, frontmen
benda, bubnjar i pjevač te glasnogovornik. „Ni onda ni
sada nas ne zanima socijalna tematika, politika niti stanje
u državi, to jel narod gladan, ima li novaca ili nema. Mi
mislimo da glazba treba biti rasterećenje, a ne sol na ranu.
Najlakše je pročitat crnu kroniku u novinama i sastavit
pismu. Ni najveći svjetski glazbenici nisu se pretjerano
bavili globalnim problemima. Pogledajte Beatlese,“
nabrijano je Botica objašnjavao filozofiju benda. Preteča
Darkvuda bio je sastav Elementarna nepogoda. U njemu
su svirali Stipe Botica i njegov rođak Luka Botica.
Sadašnji članovi benda su također glazbenici sa iskustvom.
Naime svi su već svirali u raznim lokalnim skupinama. Uz
dvojicu Botica u Darkvudu sviraju Brane Norac (gitara),
Ivan Župić (tromblon), Andro Vrdoljak (truba) i Petar
Radović (klavijature). „To je stalna postava koja se nije
mijenjala već duže vrijeme. Jedno razdoblje, skoro godinu
dana, u bendu je bio i Mario Despotović Fizi na basu, ali
nije više s nama,“ rekao je Botica. Darkvud je u kratkom
vremenu nanizao nekoliko uspjeha na domaćoj demo sceni.
Bend od nagrada
Osvojili su prvo mjesto na WHF festu u Širokom brijegu
34
prošle godine, na regionalnom natjecanju mladih demo
bendova. Potom su ove godine na Hrvatskom glazbenom
festivalu u Zaboku između 260 bendova osvojili 3. mjesto
i zadnji uspjeh im je nedavni ulazak u finale HR DEMO
FESTA koji je organizirala Hrvatska radio televizija.
Između 300-injak bendova Darkvudovci su nakon niza
izlučnih večeri koje su se održavale u Hard place klubu na
Kvatriću u Zagrebu, izborili finale među osam ponajboljih
demo-rock nada Lijepe naše. „Tijekom cijele godine smo
svirali u Zagrebu. Bilo je dobro, i moram kazati da nas je
publika prihvatila bolje od žirija koji je za najbolji demo
bend proglasio Radioaktiv iz Pule. U finalu smo svirali svoje
stvari: Poljoprivrednik Slavko, Diram se i Bio jednom jedan
čovik. Pobjednik će dobiti priliku da u profi studio snimi
svoj album, ali nema veze idemo mi dalje,“ priča Botica i
dodaje kako će i Darkvud ako sve bude išlo po planu uskoro
u studio. „Doduše, mi smo već nešto snimili u Mostaru,
ali nismo našli izdavača. Zato se pripremamo početkom
slijedeće godine u Munchen. Tamo ćemo preko jednog našeg
NAŠ SVIT
SINJSKE NOVINE
ACA KOJI IMA MOTA ZA NAGRADE
prijatelja koji je u glazbenim vodama ući u studio i snimiti
naš album. Materijala imamo dovoljno, evo sad na lageru
imamo svojih 25 pjesama od kojih ćemo izabrati najbolje
za prvi album,“ optimističan je Botica. Inače Darkvud je
nedavno završio rad na jednom konceptualnom projektu
kojeg su nazvali Haugh. Projekt traje 16 minuta i kroz
šest pjesama koje se prelijevaju jedna u drugu ( floydovski
op V.P.) Darkvud je umiješao etno glazbene izričaje
Dalmatinske
zagore i američkih
Indijanaca.
„Mislim
da
smo
napravili
zanimljivu stvar u
stilu našeg stila, a to
je Shazoo. Naime
tako smo nazvali
glazbeni
izričaj
koji
njegujemo,
a najbolje ga je
opisati kao spoj
funka,
reggea,
punka i jazza,“
rekao je na kraju
Stipe
Botica.
Članovi benda su
mahom studenti, a
neki su, kako kaže
Botica, prekinuli
studij
odazvavši
se zovu glazbene
muze. „E nemojte
zaboraviti napisati,
nedavno nam se
jedan član benda
zaposlio,.
To
je dobro za naš
budžet, a loše za
njegov, jer sad će
on morat plaćat piće,“ ubacio je Luka Botica. Dva rođaka
Botica kažu kako nemaju neke posebne uzore, ali svakako
ističu ljude i likove iz svijeta umjetnosti i pop kulture kao
što su Charlie Chaplin i strip junak Zagor, a nekako su
im u glazbi ispočetka najviše sjeli Beatlesi. Što se tiče
privatnog života, Darkvudovci ga čuvaju kao zmija noge.
„Možete stavit da je cijeli bend sretno zaljubljen, ali smo
otvoreni za sve opcije muško-ženskog partijanja,“ rekao je
Stipe Botica na kraju, pa potom povikao „ne, ne pišite to,
ajme meni naljutit će nam se cure,“ ali bilo je kasno jer
novine su već otišle u tiskaru.
POLJOPRIVREDNIK
SLAVKO
Iman kuću na četri kata
I iman deset vikendica na moru
Ja san bog poljoprivrednih alata
Iman zube od suvoga zlata
Obožavan Tomsona i Škoru
Imperator svojega zanata
I di god dođen klanja mi se svako
I di god dođen klanja mi se svako
Za plugove pravi tata-mata
Jer ja sam poljoprivrednik Slavko!
Jer ja san poljoprivrednik Slavko!
Iman njivu od milijon kvadrata
Slavkoooo!!!!!
Ja san Anštajn za motokultivator
Pravi poljoprivredni diktator
Ja sam Šumaher kad sjednem u
traktor
I čisto zbog rime rič aligator
Slavkooo!!!
Vozin Zetora od milijon kubika
I Golfa duju lip je ko slika
A iman ženu manekenku pravu
Čuva dicu i muze kravu
35
KULTURA
SINJSKE NOVINE
MULTIMEDIJALNA IZLOŽBA „DOM MLADIH SREDIŠTE URBANE
KULTURE 1986-1996“ IZAZVALA VELIKO ZANIMANJE SINJSKE
JAVNOSTI
Piše. Vito PERIĆ
Foto: Boris FILIPOVIĆ-GRČIĆ
Izložba koju je organiziralo Kulturno umjetničko
središte u okviru programa Kulturna zimnica, izazvala
je velik pozornost javnosti. Na otvorenju u galeriji
Galiotović je bilo preko stotinu posjetitelja, mahom
srednje generacije koja je dobar dio svoje mladosti
provela upravo u Domu, ali što raduje, bilo je i onih
mladih koji su se rodili devedesetih godina prošlog
stoljeća. Izložbu su postavili Vito Perić, Dragana
Modrić i Mario Despotović. Iz bogate arhive Doma
mladih koja je smještena u bivšem depou knjiga
Gradske knjižnice ,na svijetlo dana su izvukli plakate,
kataloge, časopise, razni promidžbeni materijal,
video zapise i ostalo te nakon selekcije postavili na
dva kata u galeriji. Kako je naglašeno na otvaranju,
ovaj mali multimedijalni projekt je napravljen
zbog četiri činjenice; da je netko prije skoro četiri
desetljeća pokrenuo inicijativu da se u Sinju izgradi
objekt za mlade, da je objekt izgrađen, iako ne do
kraja, da je objekt otvoren te da s u njemu desetak
godina organizirani razni programi, manifestacije
i drugi projekti iz kulture i pop kulture. Povodeći
se tim činjenicama, autori izložbe su načeli temu
organiziranog djelovanja mladih u gradu, bavljenja
kulturom te nedostatka prostora. Obzirom da je Sinj,
i onda i sada, unatoč krizi, grad mladih ljudi, te da u
zadnje vrijeme nekoliko udruga mladih dobro radi
i urbana kultura se vraća na scenu unatoč „cajkasilikon“ pokretu, ova izložba je svakako poticaj da
se ne odustane od traženja prostora za mlade, možda
u budućnosti Multimedijalnog centra, jer je Sinj to
svakako zaslužio. U prilogu donosimo tekst profesorice
Dragane Modrić o plakatu kao umjetničkoj formi
onog doba kada informatizacija nije bila razvijena kao
danas.
Piše: Dragana MODRIĆ
Pripadam generaciji koja nije odrastala u Domu mladih.
Uvijek smo mislili da smo rođeni prekasno upravo
zbog Doma. Ipak važan dio mog života odvijao se u
neposrednoj blizini Doma, u parku. Slušajući priče o
Domu i mi smo čekali neki svoj prostor. Koji nažalost,
čekamo još i danas. Iako sam premlada da bi mi falio,
ipak mi fali Dom mladih ko je bio važno mjesto.
Puno više od betonske grdosije koja je progutala
dio parka. Svi oni koji su tražili alternativu, tu su
našli Dom. Punkt u sjećanju za koje se vežu svi oni
koncerti na kojima nisam bila, druženja i stvaranja.
Ideje koje su pomicale granice i širile horizonte.
Tu se stvarala kultura. A cilj kulture jest da se širi,
prenosi, razvija, mijenja svijest, što je preduvjet za sve
ostale promjene koje se događaju u društvu. Zidovi
kulturnih ustanova služe kako bi se vremenom prerasli.
I zato je ova ustanova bila toliko važna. Mladi ljudi su
na tom mjestu dobili priliku. I znali su je iskoristiti. Od
velike građe koja je ostala iza rada ove Ustanove, posebnu
cjelinu čine
plakati. Ta
jednostavna
forma
poslužila je
kao poligon
za mlade
kreativce.
Osim što
su prenosili
informacije,
širili su
kritičke
stavove
autora. Tu
se posebno
36
ističu radovi Josipa Marića koji nude i neka zanimljiva
likovna rješenja. Bilo da radi tehnikom kolaža, u formi
stripa ili jednostavno oslikava uvijek je koncepcijski
inovativan (plakat za Buvlju pijacu koji je oslikan u
maniri pop arta djeluje kao mali leksikon pop kulture).
Ono što je najvažnije, ovi plakati pokazuju stav mladih
ljudi. Angažirani, sa snažnom porukom, ovi radovi
kritički promišljaju društvo. Visokoestetski formulirane
ideje u formi plakata. Zanimljiva koncepcijska rješenja
imaju i drugi autori (poput plakata za Dan knjige) koji
eksperimentiraju s formom plakata poput onog koji je
koncipiran kao apstraktna slika sa svim važnim podacima.
Mjesto gdje se čitala Mladina, Polet, slušala Azra, učili
prvi kompjutorski programi i strani jezici, sada je mjesto
gdje se pod krinkom lake zabave izvode zatupljujući
trash skečevi u kojima su glavnu prosvjetiteljsku ulogu
preuzele silikonske nakupine nemaštovitih imena. Ta
velika grdosija nije uspjela preživjeti privatizaciju. Bar
ne dostojanstveno i sada kao stari bolesnik na aparatima
nestaje uz lošu muziku. Ova izložba je podsjetnik koliko
na prošlost, toliko i na sadašnjost. Sinj još uvijek nema
Dom za mlade.
KULTURA
SINJSKE NOVINE
ALKARSKI JAZZ LELE I JOA KAPLOWITZA
Supružnici Kaplowitz svojim koncertom jazz klasika i standarda oduševili Sinjane i
pokojeg Splićanina
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Dragana MODRIĆ
Hrvatsko-američki duet, supružnici
Lela i Joe Kaplowitz u subotu 10.
prosinca doslovce su digli publiku
na noge u galeriji Sikirica na svom
jazz koncertu. Naime, nakon što su
odradili svoj koncertni set publika
je tražila bis i dobila ga. Lela je
zamolila posjetitelje da zajedno
otpjevaju i otplešu gospel himnu
When the saints go marching in.
Krenula je među publiku, a pratio
ju je Joe sa tubom. Publika je
spremno prihvatila poziv na pjesmu
i ples, ustala sa svojih stolaca i
njišući se u ritmu sa Lelom na čelu
kolone otplesala jedan „vlakić“. I
to je bila fenomenalna i uzbudljiva
završnica jedne vrhunske glazbene
večeri. Na samom početku koncerta
koji je organiziralo Kulturno umjetničko središte u
okviru programa Kulturna zimnica, Lela se zahvalila
na odličnom odazivu, jer je galerija bila pristojno
popunjena, a potom svojim čarobnim glasom otvorila
nastup pjesmom Accentuate the positive skladatelja
Johnnya Mercera. Potom je zaljubljenike jazza preko
sat vremena provela kroz klasiku i standarde, a Joe je uz
tubu svirajući električni piano još jednom demonstrirao
i zavidnu akademsku razinu te virtuoznost ali i emocije
koje su neophodne da bi se jazz izveo svim srcem, dušom
i tijelom. Zanimljiva je bila kombinacija glasa i tube u
nekoliko skladbi, a na polovici programa Lela i Joe su
improvizirali zvukove na jedan kratki animirani film
kojeg je načinio jedan desetogodišnji talijanski dječak
uz pomoć iskusnog redatelja, također iz Italije. Naravno
na programu je bio i D. Elington, Parker, S. Wonder, a
Kaplowitzi su izveli i jednu autorsku stvar, I celebrate
the life. Zanimljivo je da je u prvom redu sjedio i jedna
bračni par iz Splita. „Pročitali najavu u novinama, sjeli
u auto, 20-ak minuta do Sinja, prošetali gradom, popili
piće, odslušali jazz i vratili se kući. Super smo proveli
subotnju večer u Sinju,“ rekli su Splićani. I na kraju evo
malo izvadaka iz biografije glazbenika koji su oduševili
sinjsku publiku probranog ukusa. Lela Kaplowitz hrvatska
je jazz vokalistica sa svjetskim glazbenim iskustvom.
Nastupala je u Madison Square Gardenu, Birdlandu i Blue
Noteu u New Yorku, i mnogim prestižnim jazz festivalima
te s vrhunskim jazz glazbenicima diljem svijeta (Arturo
“Chico” O’Farrill Afro Cuban Jazz Orchestra, Doug
Carn, Miles Griffith, Bill Saxton, Harry Whittaker, Dick
Griffin, Charles Tolliver, Craig Handy, Gary Fritz, Bob
Alberti, Ben Tucker, Ratko Divjak, Elvis Stanić, Henry
Radanović, Darko Jurković). Sa suprugom, pijanistom
Joeom Kaplowitzom osvojila je treće mjesto na natjecanju
za najbolji jazz band u Bukureštu 2008. a 2009.
osvojila je titulu Lady Summertime na međunarodnom
natjecanju jazz vokalistica u Finskoj. Primorskogoranska županija joj je 2010.g.dodijelila nagradu za
unapređivanje kulturnog stvaralaštva. S bendom Lekap
Quartet snimila je album pod nazivom “Love me or
leave me”, koji je proglašen jednim od 10 najboljih
hrvatskih jazz albuma u prošloj godini. Podučava jazz
pjevanje i vokalnu improvizaciju u Vokalnom studiju
Maraton Rijeka. Izniman uspjeh postigla je koncertom
autorskih skladbi s Big bandom HRT-a 2010. Uređuje
i vodi specijaliziranu tjednu emisiju o jazz glazbi na
Radiju Rijeka, pod nazivom Jazzalela. Joe Kaplowitz
profesionalno se bavi glazbom od petnaeste godine u
Washingtonu, studij klavira, tube i kompozicije završio je
na Youngstown State Universityju 1995. Svira s poznatim
glazbenicima američke blues i jazz scene: Eddiem
Danielsom, Jamesom Moodyjem, Erniem Krivdom,
Gregom Bandyjem, Randyjem Jonstonom, Wycliffom
Gordanom, Ralph Bowenom i Sean Jonesom. Nastupao
je s Davidom “Fatheadom” Newmanom i blues legendom
Koko Taylor i Luckyjem Petersonom. Od 1999. predvodi
bendove koji nastupaju u Bijeloj Kući te Blues Alley,
The Knitting Factory i The House of Blues. Od 2002. do
2004. živi u New Yorku, gdje osniva Joe Kap Organ Trio
(CD uradak: Joe Kap Organ Trio – Street Noise – Severn
Records – 2004) i nastupa u mnogim poznatim mjestima
surađujući s trubačem Markom Rappom.Od 2006. živi i
djeluje u Hrvatskoj gdje nastupa s poznatim glazbenicima
– Tamarom Obrovac, Josipom Lisac, Elvisom Stanićem,
Sašom Nestorovićem, Davorom Križićem, Gašperom
Bertončeljom, Krunom Levačićem, Igorom Lumpertom,
Klemensom Marktlom, vokalnom skupinom Rivers i
Tončijem Grabušićem.
37
PRIČA
SINJSKE
NOVINE
SINJSKE
NOVINE
Glavni urednik Sinjskih novina, Vito Perić okušao se u kratkoj prozi. Obzirom da smo u
ovoj rubrici „Priča“ do sada objavljivali uglavnom priče gostujućih autora, uz iznimku
domaćih snaga (Labrović i Mravak), ovaj puta smo se odlučili opet na varijantu
domaćega. Evo pročitajte kako recesija i kapitalizam imaju i smiješnu stranu.
Recesivno priopćenje (ili krizno općenje)
Piše: Vito PERIĆ
„To šta ne radim, šta nemam u
svaki dan za kruv i šta još nisam
kupio drva, ne mogu vratit dugove,
sve to je ništa prema onome šta ja
moran spavat u tinelu a ona sama
u našoj sobi,“ žali mi se prijatelj u
kafiću nekidan. „Zašto, al ste se opet
posvađali, aj razumin, neimaština,
nervoza, proće sve, triba ostat
ladne glave, čuvat živce,“ tješim
ga i dodajem kako je u tom crnilu
dobro da mu je žena našla posao
nakon dugo vremena pa u kući
imaju bar jedan izvor prihoda. „E
pa u tome i je problem,“ vikne moj
prijatelj, malo glasnije, pa su neki
gosti, koji su u polusnu ispijali svoje
ranojutarnje kave podigli glave iz
toplih šalica. „Daj reci šta je, u čemu
je problem,“ znatiželjno, dorhovskouskočki ga počnem ispitivati.
„Slušaj, ovako ti to ide. Je, dobila
je napokon posao i bili smo sretni, naravno. Ali kad je
dobila ugovor na potpis u njemu je jedna stavka koja
doslovce, čak zakonski i to svim pravnim instrumentima
kako se to lipo kaže, ubija volju za seksom, pače brani
općenje sa partnerom. Naime, u ugovoru stoji da, dok
je u radnom odnosu, uposlenica ne smije zatrudnjeti. E
sad, pošto je kriza i recesija, a nas četvero u kući, žena,
ja i dvoje dice, imamo samo njenu plaću, taj ugovor ona
mora poštivati kao Sveto pismo da bi smo preživjeli.
A ja i ona se još uvik volimo, relativno smo mladi,
dobra zdravlja, zakonske uvjete za odnos međusobnog
priopćavanja ispunjavamo jer smo i službeno u braku
i kad pogledaš, nema zapreke da se međusobno ne
priopćavamo. I di i šta sad,“ objašnjava prijatelj zanijet
kao da gostuje u Pulsu Hrvatske pa je doša do riči nakon
šta se Branimir Bilić sagnuo jer mu je ispao papir iz ruke
pa nije mogao svojim pogledom streljat sugovornike
i držati ih na uzdi, te domeće kako mu je ona nekidan
rekla kad je pokušao prevariti hrvatsko zakonodavstvo
i izigrati pozitivne propise u namjeri da joj uputi jedno
intimno priopćenje; „Čuj priopćenje je priopćenje, ali
plaćica je plaćica. Ipak ja svaki mjesec nakon 456.000
odrađenih sati ne računajući prekovremene, prazničke i
nedjeljne sate u svoj džep stavim 1.700 kunina pa ti moj
miško pjevaj borbene!“. Pred takvim argumentima moj
prijatelj se morao povući. „E sad je tebe pitam, kako
reagirat, kome se žalit i šta crkva ništa ne poduzima. Jer,
koliko ja pratim u medijima crkva se zalaže za takozvano
jačanje populacijske politike, ili kako bi se narodski
reklo povećanje broja malih Hrvata. S druge strane i
neke stranke, naravno samo one naše prave, rvatcke i
38
demokršćanskih nazora zastupaju stav da nas mora bit
više jer ćemo, ako se nastavimo slabo priopćavati jednog
dana izumrit. A ima san čut da slučaj moje žene nije
usamljen, odnosno da su ovakvi depopulacijski ugovori
iz radnog odnosa česti i u drugim djelatnostima a ne
samo trgovačkim,“ sad je već moj prijatelj prešao iz
Pulsa Hrvatske u Otvoreno kod Hloverke. E sad, mogao
sam ja sugerirati prijatelju da ima rješenje i za ovu
priopćajnu krizu, a to su tzv. zaštitna sredstva (kondomi,
dijafragme i slično), ali znajući da je on naš pravi Rvat
katolik i da ne prihvaća, kako mu vjera nalaže, ta strana
tijela i umetke koja u biti služe za slabljenje nacije jer
su izumi Depopulacijskih loža svjetskih centara moći,
nisam htio dizati tenzije ili davati loše savjete. „Eto ti,
vidiš li sad. Pa kažu glasaj za promjene. A koje to, pitan ja
tebe. Oću ako će bit i promjene u Zakonu o radu kojima
ćemo minjat propise koji koče priopćajne procese,“ sad
je već prijatelj počeo držati politički govor. „Pa zašto
se politički ne aktiviraš i pokreneš to pitanje. Evo, kreni
iz lokala, odnosno, mislim iz naše sredine, svoje baze.
Svi te znamo, dobar si čovik i zalažeš se za pravu stvar.
Napravit ćemo politički marketing, naći ćemo, kako se
to kaže spin, PR, komunikologe i ostala čuda da pomoću
njih uđeš u tajne politike i naučiš načine pridobivanja
birača. A koji ćemo predizborni slogan, to ti je najvažnije,
znaš ono, poruka sa plakata, to mora bit nešto jako, pače
ubojito kako bi svratio pozornost na se,“ već sam mu se
ponudio glumeći političkog mačka Krešimira Macana. E
tu smo stali obojica, duboko se zamislili s jednim prstom
na čelu a drugim u nosu. „Evo ga! Sitio sam se!“ skoči
prijatelj sa stolice i uzvikne: “NEK SE JEBE KO NE
RADI!“
SINJSKE NOVINE
SINJSKE NOVINE
PONUDA ZA OGLAŠAVANJE
Sinjske novine izlaze jednom mjesečno
Nakladnik je Grad Sinj a izdavač gradska
ustanova Kulturno umjetničko središte Sinj
( račun 2330003-1100128654 kod Splitske
banke d.d. - Sinj)
Glavni urednik. Vito Perić mob. 099/21 70 931
e-mail: [email protected], vito.peric@
st.t-com.hr
Osnovni podaci:
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Format: A4, offset tisak, full color
Naklada: 1000 primjeraka
CJENIK OGLASNOG PROSTORA
90x65
200
90x130
300 kn
185x130
500 kn
185x260 1000 kn
(napomena. dimenzije su u mm)
POSEBNA PONUDA
Naslovnica
1500 kn
Zadnja stranica
1200 kn
Umetanje letaka 1700 kn (odnosi se na
nakladu od 1500 primjeraka)
Prilog po sredini 4 stranice 2500 kn
Prilog po sredini 8 stranica 4000 kn
POPUST
Za tri mjeseca oglašavanja 10%
Za šest mjeseci oglašavanja 15%
Za dvanaest mjeseci oglašavanja 20%
NAPOMENA
U cijenu oglašavanja nije uračunat PDV jer je
izdavač oslobođen istog
39
SPORT
SINJSKE NOVINE
Naš novinar Žarko Kodžoman koji od prvog broja Sinjskih novina
prati sportska zbivanja u našem gradu napravio je za ovaj broj
inventuru sportske 2011.g.
INVENTURA SPORTSKE 2011.
Godina na izmaku bila je vrlo uspješna za sinjski sport, rukometašice ušle u
Prvu ligu, Alkar igrao Ligu za prvaka.
Piše: Žarko
KODŽOMAN
Godina na
izmaku obilovala
je lijepim
postignućima
sportskih klubova
te sportaša koji
marljivo djeluju,
rade i treniraju
u našem gradu.
Detaljna analiza
odvela bi nas
predaleko jer
smo limitirani
prostorom pa
smo odlučili
napraviti samo
jedan kraći presjek tj. dotaknuti se rezultata naših
najpopularnijih klubova. Naravno, ispričavamo se
svakom klubu i sportašu čiji smo rezultat, poglavito neki
hvale vrijedan, u ovoj svojevrsnoj kraćoj inventuri, zbog
maloprije spomenutog razloga, preskočili. Vjerujte nam,
nije bilo zle namjere… Junak je iza sebe imao solidnu
godinu. Sezonu 2010./2011. u Drugoj HNL okončao
je na devetom mjestu sa 40 bodova. Veći dio sezone
momčad je vodio Milo Nižetić, a u završnici prvenstva
trenersko je kormilo preuzeo Mirko Labrović. Iako su u
novu sezonu ušli s bitno izmijenjenim sastavom, „plavi“
su jesenski dio sezone okončali na vrlo dobrome šestom
mjestu prvenstvene ljestvice s 24 boda. Košarkaši
Alkara su u 2011. godini ostvarili fantastičan rezultat.
Pod vodstvom trenera Borisa Poljaka izborili su nakon
Kadeti Junaka u četvrtfinalu
Hrvatskog kupa
Kadeti Junaka pod vodstvom trenera Zdravka Ćurkovića
izborili su plasman u četvrtfinale Hrvatskog kupa. Nakon
prvoligaša Rijeke, Sinjani su u osmini finala svladali
momčad Hrvatskog dragovoljca. Junak je slavio 3-1, a
pogotke su postigli Botica, Jure Matijašević i Majstorović.
Od osam četvrtfinalista, momčad Zdravka Ćurkovića jedini
je drugoligaš, a svi su ostali prvoligaški klubovi.
Ž.K.
40
dugog niza godina Ligu za prvaka. U Sinj su dolazili
najbolji hrvatski klubovi, Cibona, Zadar, Split, Zagreb,
Cedevita, a atmosfera koju su u dvorani stvarali Maligani
ostavljala je svakog gosta u gradu pod Kamičkom bez
daha. U novoj sezoni, 2011./2012., dio utakmica vodio je
trener Poljak, a nakon njegova odlaska užarenu je klupu
preuzeo Damir Domazet. Alkar u natjecanju u A-1 ligi,
barem u jesenskom dijelu, nije baš oduševio rezultatima.
Na tablici su nakon prvog dijela prvenstva pretposljednji
sa četiri pobjede i šest poraza, no rivali ne bježe previše
i serija pozitivnih rezultata lansirala bi Sinjane u gornji
dio ljestvice. Glavna sportska priča Sinja u 2011. su naše
rukometašice koje su pod vodstvom alfe i omege kluba
Ljiljane Borozan ostvarile povijestan uspjeh, plasirale
se u Prvu ligu. Tako je ŽRK Sinj, nakon niza kvalitetnih
igračica koje je tijekom godina stvorio, napokon ostvario
i rezultat koji zaslužuje. Nakon polusezone, Sinjanke
su pretposljednje na ljestvici sa šest bodova, imaju tri
pobjede i sedam poraza, ali i utakmicu manje. ŽRK Sinj
ima doista vrlo mladu ekipu, ali vjerujemo u njihov talent
i nadamo se dobrim rezultatima i igrama u nastavku
prvenstva. Što se tiče ragbijaša Sinja, seniori su jesenski
dio sezone u Prvoj ligi - regija Jug okončali s tri pobjede i
isto toliko poraza. No, posebne pohvale idu juniorima RK
Sinj koji su pod vodstvom trenera Ivice Dinarine postali
državni prvaci i osvajači Kupa bez iti jedne izgubljene
utakmice.
Eto, nismo se dotaknuli nogometnih klubova Tekstilac
i Glavice, rukometaša, odbojkašica, atletike, stolnog
tenisa… No, bit će prigode. Pisat ćemo o svima, kao i do
sada. Svim sportskim djelatnicima i sportašima iz našeg
grada želimo sretnu i uspješnu sportsku 2012. godinu.
SPORT
SINJSKE NOVINE
NK JUNAK Osvrt na prvi dio sezone trenera Mirka
Labrovića
Nitko nas nije uspio nadigrati, svima smo bili konkurentni
„Ljepotica prvenstva bila je utakmica protiv HAŠK-a u kojoj smo slavili 4-2 uz jednu otvorenu i
napadačku igru, a pobjeda u zadnjem kolu protiv Dugopolja predstavlja nagradu za cijelu ekipu koja je
polusezonu odradila doista vrhunski,“ kaže Labrović
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Sinjske novine
Nogometaši
Junaka završili su jesenski dio prvenstva
Druge HNL na šestom mjestu s 24 boda. Trener Mirko
Labrović zadovoljan je postignutim.
„Bilo je puno nepoznanica na samom početku sezone.
Jedna grupa starijih i iskusnijih igrača nije željela krenuti s
treninzima, između njih i kluba nisu bile riješene obveze,
bilo je dosta problema, kostur momčadi nije ušao u
trenažni proces te su, kad su se priključili, kasnili s 12 - 14
treninga. Moram priznati da su tada mnogi bili skeptični u
pogledu dometa ove momčadi. Uvjerio sam cijelu ekipu da
će svatko tko nas želi pobijediti morati uložiti za to puno
napora i truda. Uspjeli smo ostvariti kvalitetan rezultat
bez ikakvih zvučnih pojačanja. Treba se prisjetiti da nas je
napustilo sedam - osam igrača, a da smo na raspolaganju
imali neke neiskusne i neprovjerene igrače kojima sam dao
priliku jer su to svojim radom i odnosom i zaslužili. Čak 95
posto igrača koji su započeli sezonu su je i završili. Odmah
u startu sam znao što imam, nedostajao nam je jedan
playmaker, vezni igrač te jedan napadač „killer“ koji može
zabiti iz ničega. Imao sam četiri - pet solidnih napadača, no
često smo puta znali promašivati nemoguće. Nedostajala
nam je ta realizacija. Ponavljam, mnogi su bili skeptični,
no ja se nisam bojao u niti jednom momentu. Pošao sam
od pretpostavke da nemamo što izgubiti. Momčad je imala
temelj iz prošle sezone kad je u pitanju faza obrane, ali u
napadu smo morali štošta mijenjati,“ kaže trener Labrović i
dodaje; „Nitko nas nije nadigrao u niti jednoj prvenstvenoj
utakmici, svima smo bili konkurentni.
Ljepotica prvenstva utakmica protiv HAŠK-a
U Drugoj HNL Dugopolje, Vinogradar i Pomorac imaju
jednu razinu kvalitete više u odnosu na ostale momčadi.
No, mi smo dobili i Vinogradar i Dugopolje, a s Pomorcem
smo odigrali neodlučeno. Ljepotica prvenstva bila je
utakmica protiv HAŠK-a u kojoj smo slavili 4-2 uz jednu
otvorenu i napadačku igru, a pobjeda u zadnjem kolu
protiv Dugopolja predstavlja nagrada za cijelu ekipu koja
je polusezonu odradila doista vrhunski. Možda smo mogli i
uzeti koji bod više. Prikupili smo 24 boda uz fenomenalnu
gol razliku, primili svega osam golova u 14 utakmica, i
ovaj naš ukupni rezultat je realan. Da nije bilo posrtanja
kući protiv Imotskog gdje smo promašili jedanaesterac,
moglo smo biti i koju stepenicu više na ljestvici. Što se
tiče naših najlošijih utakmica, to su dva gostujuća sraza,
protiv Mosora gdje smo odigrali 0-0, a trebali smo po igri
i prilikama izgubiti, te onaj u Slavonskom Brodu, u kojem
smo poraženi.“
Trener Junaka je
nekim stvarima u igri
zadovoljan, nekim baš
i ne.
„Zadovoljan
sam
segmentom tranzicije,
naše
transformacije
iz faze obrane u fazu
napada i obrnuto, a kad
se govori o organizacije
igre iz zadnje linije
prema
naprijed
te
posjedu lopte u tehničko
- taktičkom dijelu, tu
imamo još puno prostora
za napredak. Inače,
pripreme za nastavak prvenstva počinju najvjerojatnije
16. siječnja, s tim da ćemo 12. siječnja napraviti uvodna
tri - četiri treninga, sa ciljem da dobijemo uvid u stanje
pojedinaca. Pripreme će biti u Sinju,“ kaže Labrović.
Na proljeće težak posao
U proljetnom dijelu prvenstva „plave“ očekuje težak
posao.
„Imamo osam utakmica doma, šest na strani, bit će
nam puno teže osvajati bodove jer nam kući dolaze
„davljenici“.Napravili smo dobru bodovnu zalihu i
možemo fino ući u nastavak prvenstva te podignuti igru
na jedan veći nivo i napraviti kvalitetan rezultat. Teško
je očekivati neka igračka pojačanja, želja mi je da
dovedemo jednoga veznog igrača i robusnog napadača.
Ako to nije moguće, bio bih zadovoljan da ostanemo u
ovakvom sastavu. Ima nekih igrača koji bi nas mogli
napustiti, koji su na tržištu prepoznati, no nadam se da se
neće dogoditi neki veliki odljev,“ kaže Labrović koji je
iskoristio priliku da pohvali neke svoje igrače. „Osovinu
momčadi u prvom dijelu prvenstva činili su vratar Runje
koji je branio fenomenalno, kapetan Mandac kao stup
obrane te Tino Lagator koji je završio polusezonu s osam
postignutih golova. Tom triju treba pridodati nadolazeće
mlade snage, Ljubasa, Šindika koji je došao iz juniora
Splita, a pokazao se kao pravo rješenje, te Ivana
Samardžića koji igra možda najbolji nogomet do sada.
Imamo i Tadića te Klaricu koji je ušao u sezonu vrlo
kvalitetno, no kasnije mu se dogodila ozljeda, on može još
puno pokazati. Sad nam mnogi kažu kako imamo dobru
momčad, no to nisu bili spremni kazati u momentu kad
smo je oformili. Mislim da u nastavku prvenstva možemo
zadržati ovu poziciju, dakle biti do osmog mjesta na
tablici, a nije isključeno i da nadmašimo uspjeh iz prvog
dijela sezone.“
41
SPORT
SINJSKE NOVINE
TANG SOO DO KLUB SINJ Najuspješniji sinjski sportski kolektiv po broju medalja
OSVOJILI ČAK 102 ODLIČJA U OVOJ GODINI
„Da bi podigli kvalitetu na još veću razinu, prvenstveno je potrebno da ljudi koji vode brigu o
financiranju klubova prepoznaju naš dosadašnji rad i rezultate te konačno vide da postoji još klubova,
osim „loptačkih“, koji se bave ozbiljnim radom i odgojem sportaša,“ kaže trener Tang Soo Do kluba
Sinj Ljubo Knez
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Arhiva Tang Soo Do kluba Sinj
Već godinama u našem gradu djeluje Tang Soo Do klub
Sinj. Osim sekcije za južnokorejski karate (Tang Soo Do,
op.a.), od 2002. postoji i kickboxing klub „Knez“ Sinj
koji djeluje kao sekcija Tang Soo Do kluba Sinj, a član je
Hrvatskoga kickboxing saveza (HKBS).
Trener Ljubo Knez prezadovoljan je rezultatima.
„Dosadašnji rad rezultirao je značajnim uspjesima, kako
pojedinačno, tako i ekipno, na domaćim i inozemnim
natjecanjima. S ponosom ističem da smo iz naših redova,
od dana osnivanja, imali najboljeg sportaša grada Sinja,
najboljeg trenera grada Sinja kao i perspektivne sportaše.
Do sada smo osvojili 220 odličja - zlatnih, srebrenih,
brončanih, kao i pehare za najboljeg borca turnira i za
najbolji klub. Naš najveći uspjeh na međunarodnim
natjecanjima ostvaren je 2007. godine na Europskom
prvenstvu TSD-a u Münchenu gdje je bio naš premijeran
nastup. Među 650 natjecatelja iz 17 europskih zemalja
imali smo europskog prvaka u tri različite discipline. Jedna
mala ekspedicija, ali velikog srca, od šest natjecatelja iz
Hrvatske, koji su ujedno bili i reprezentativci, pokorila je
puno veće i brojčano jače zemlje osvojivši 14 medalja i
ekipno zauzela visoko drugo mjesto. Od tada redovito
izlazimo na međunarodnu scenu i uvijek s uspjehom.
Moram istaknuti i prošlo međunarodno prvenstvo
Njemačke gdje smo doslovce pomeli konkurenciju.
Bili smo ekipni i pojedinačni pobjednici, imali najbolje
natjecatelje i u ženskoj i u muškoj konkurenciji. Josip
Knez je osvojio tri zlatne medalje s osvojenim peharom za
najboljeg borca turnira, a u ženskoj kategoriji dominirala
je Lidija Varenina koja je također osvojila tri zlata i pehar
za najboljeg borca turnira. Također, imamo dvije medalje
sa zadnjega Europskog prvenstva u Rotterdamu, zlato i
srebro,“ kaže Knez.
Ova godina najuspješnija
Ipak, posebno uspješna bila je tekuća, 2011. godina, Tang
Soo Do klub Sinj najuspješniji je sportski kolektiv u našem
gradu po broju medalja.
„Ove smo godine imali pravu „žetvu“ medalja. Osvojili
smo ukupno 102 odličja, što na međunarodnim, što na
domaćim natjecanjima, od toga 31 zlato, 24 srebro, 39
bronci, sedam puta pehar za najboljeg borca natjecanja
te jedan pehar za najuspješniji klub - Otvoreni kup grada
Sinja 2011. Bez lažne skromnosti, mišljenja sam da bi
naš uspjeh bio još i veći, međutim financijska sredstva
42
koja imamo na raspolaganju nisu bila dovoljno dostatna.
Primjerice, mi godišnje imamo 20 -25 natjecanja, što
domaći, što inozemnih. Svi su oni značajni i važni, ali ih
zbog financiranja morate reducirati i izdvojiti pet - šest jer
za ostale ne možete pokriti troškove organizacije. A onda,
nažalost, dosta puta troškovi padnu po roditeljima. Hvala
Bogu da su to razumni ljudi koji mi daju punu podršku i
cijene ono što radim. Ovim putem bih im se želio od srca
zahvaliti na razumijevanju i suradnji,“ pojašnjava Knez.
Klub trenutno ima 65 članova različitog uzrasta
„Naš najmlađi član ima pet, a najstariji 44 godine. Ono
čime sam pozitivno iznenađen je postotak djevojaka
srednjoškolske dobi. Kod nas je uvriježeno pravilo da
je ovo “muški sport“. Međutim, oni koji nas poznaju,
a naročito naši dečki, znaju da i nije baš tako. Puno se
pažnje posvećuje djeci gdje im se preko raznih igara i
vježbi pobuđuje interes za sport,“ kaže Knez i otkriva
nam planove za sljedeću godinu. „U 2012. godini želim
da zadržimo razinu uspjeha koju smo imali u ovoj
godini i da je još više poboljšamo. Cilj mi je, u jednoj od
kategorija, doseći naslov državnog prvaka ili viceprvaka.
Želim da Tang Soo Do klub Sinj nastavi raditi na stvaranju
novog naraštaja, uključuje što više mladosti u sport kao
metodu zdravog življenja te stvara nove trenere. Također,
želja je otvaranje i novih ovakvih klubova. Da bi dignuli
kvalitetu na još veću razinu, prvenstveno je potrebno da
ljudi koji vode brigu o financiranju klubova prepoznaju naš
dosadašnji rad i rezultate te konačno vide da postoji još
klubova, osim „loptačkih“, koji se bave ozbiljnim radom i
odgojem sportaša.
Ljubo Knez za kraj je još nešto nadodao. „Napomenuo
bih da je s radom počeo i tečaj samoobrane za žene kao i
trening za roditelje. Iznenađen sam odvažnošću i hrabrošću
roditelja da navuku sportske trenirke i „suprotstave“ se
svojoj djeci. To je simpatično sportsko nadmetanje koje
protječe u fair playu.“
SINJSKE NOVINE
ZANIMLJIVOSTI
Kućni ljubimci razbibriga i obaveza
Piše: Klaudija Krajina
Foto. Sinjske novine
Nerijetko naiđemo na vijest da je u kanalizaciji pronađen
aligator, zmija ili neka druga egzotična životinja koja je
dosadila svom vlasniku. Nažalost ti nesvjesni vlasnici
ugrožavaju sigurnost drugih zbog svog kratkotrajnog hira.
Na Jarunu je ribič ulovio piranju, egzotičnu ribu koja
je tamo dospjela iz nečijeg akvarija. Sreća da ulovljena
piranja nije opasna za ljude inače bi neki kupač loše
prošao. Kako se Sinjani brinu za svoje kućne ljubimce i
koje životinje biraju za svoje kućne ljubimce saznali smo
u razgovoru s voditeljem Veterinarske stanice Sinj dr.vet.
Ivom Gaurinom.
Vode li Sinjani brigu o svojim kućnim ljubimcima?
Situacija je različita od vlasnika do vlasnika, neki su
brižni, dovode redovito svoje ljubimce na cijepljenja,
dok su drugi manje brižni i ne ispunjavaju svoje obaveze.
Novi Pravilnik o označavanju pasa obvezuje da se svi
psi u Republici Hrvatskoj mikročipiraju do 13. lipnja
2011. godine, zato bi bilo dobro da svi vlasnici to učine
jer u protivnom mogu biti novčano kažnjeni. Još uvijek
traje akcija Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog
razvoja kojom je moguće psa cijepiti protiv bjesnoće i
mikročipirati po cijeni od 189,45 kn. Cijepljenje psa
protiv bjesnoće jednom godišnje također je obaveza.
Da li je u Sinju u porastu broj kućnih ljubimaca i koji
su im omiljeni kućni ljubimci?
Sve veći je broj ljudi koji pokazuju interes za kvalitetnim,
čistokrvnim pasminama pasa. Ljudi kupuju pse ovisno o
svojim interesima, neki kupuju pse za dvorište, drugi za
kuću. Uglavnom biraju pse za svoje kućne ljubimce, zatim
mačke, a prema mojim saznanjima ne kupuju egzotične
kućne ljubimce.
Koje usluge vlasnici životinja najviše traže?
Kad su u pitanju psi onda je to čišćenje od parazita,
cijepljenje protiv bolesti mladih pasa, cijepljenje protiv
bjesnoće. Vlasnici mačaka najčešće traže kastraciju.
Da li su u Sinju problem napušteni kućni ljubimci?
Češće će u Sinju dolutati psi koji su Splićani ostavili na
Kukuzovcu , nego što Sinjani ostavljaju pse. Ljudi nerado
prihvaćaju takve životinje jer ne znaju njihovu ćud ali
niti zdravstveno stanje. Stoga bi ljudi trebali biti svjesni
obaveza koje im donose kućni ljubimci prije nego što ih
se odluče nabaviti. Kućni ljubimci su gotovo kao članovi
obitelji, traže također skrb i brigu.
43
SINJSKE NOVINE
Poštovani,
Ispred Gradskog Vijeća Grada Sinja,
Gradske uprave i svoje osobno ime želim
svim građanima, prijateljima, poslovnim
suradnicima, poduzećima, ustanovama,
udrugama, klubovima i društvima sretan
Božić te puno uspjeha, zdravlja i sreće u
novoj 2012. godini.
Čestit Božić i uspješnu novu 2012. godinu
želi Vam gradonačelnik Grada Sinja Ivica Glavan
44

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

2. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno

Udruga za promicanje i zaštitu ljudskih prava “SMS – sve možeš

Postupak je vrlo jednostavan, bez rezova i