Godina VIII. Broj 86 1. studenoga 2011. Cijena 3 kn Radimir Čačić: Zagorje je dio sjevera koji je kontinuirano upropaštavan 50. godina NK Rudar ISSN 1848-0004 ZLATKO VITEZ: REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Martina Dalić: Ustavom ćemo ograničiti razinu državnog duga • Obnovljena Područna škola Lepajci •Radoboj: Radoboj: Otkrivena spomen-ploča hrvatskom branitelju Vjekoslavu Cerovečkom • Održan 13. recital Josip Ozimec Nedopustivo je sprdati se s vrijednostima koje su drugi plaćali životom V I N U T R E B A S TA K LO . Emocionalno, postojano, elegantno. Plemenito vino je obećanje – u staklenim bocama ostat će sačuvano za nos, nepce, oči i srce. Učinite i Vi umjetničko djelo od svog vina. Vinu treba staklo – a staklu treba Vetropack. Vetropack Straža d.d. HR-49231 Hum na Sutli, tel. +385 49 326 326, www.vetropack.hr SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Milorad Videković, Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš 8 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica, Ana Kruhak BOŽIDAR GORUP Ulaskom u Europsku uniju trebat će prihvatiti neke vrijednosti. Brže će se srediti situacija u našoj zemlji, treba nam sustav koji će spriječiti korupciju. • Fotograf: Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 17 • Marketing: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA – KRAPINSKOG VJESNIKA POTRAŽITE 1. PROSINCA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-49 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-51 Branimir Gregurović • Grafička priprema i tisak: INTERVIEW - Martina Dalić: Ustavom ćemo ograničiti razinu duga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 PORTRET GOSPODARSTVENIKA - Božidar Gorup: Dobri rezultati njegov su credo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA Portal sa svim važnim informacijama vezanim za tržište rada KZŽ . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVIEW - Radimir Čačić: Zagorje je dio sjevera koji je kontinuirano upropaštavan . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 DUPLERICA: Dani kruha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 • Direktor Tanja Gregurović, Renata Novak, Klementina Cerovečki [email protected] AKTUALNO JOSIP HORVAT Gradonačelnik Krapine dobitnik je Povelje F.E.S.T. 2011., prestižne međunarodne turističke nagrade koju dodjeljuje Vijeće INTERSTAS-a (Međunarodne smotre turizma, filma i krajobraza), te Europska federacija turističkih novinara (FEST) najuspješnijim pojedincima, turističkim zajednicama, gradovima i mjestima. 24 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 15. ZGF Krijesnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53-55 SPORT 50. rođendan NK Rudar: Vodeći na ljestvici . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 ZANIMLJIVOSTI Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 O NJIMA SE GOVORI Boje zvuka Klape Bistrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Limena glazba Vetropack Straža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Manikura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Krapinski suveniri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 ZELENA ŠKRINJA ZVONKO JUTRIŠA Načelnik općine Hum na Sutli: Iz općinskog proračuna roditelji su za prvo rođeno dijete primili 2.000 kn, za drugo dijete 4.000 kn, a za treće dijete 6.000 kn. GLAS ZAGORJA broj 86 Jesen u jaslicama Šlapica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Kamenjak - šuma na dlanu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Ide, ide zima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 SOS za kestene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2011. Razgovarala: Tanja Gregurović Fotografije: Arhiv “Banka magazin” Martina Dalić, mr. sc. ministrica financija Ustavom ćemo ograničiti razinu duga Èinjenica da æe Hrvatska uskoro postati članicom Europske unije, u očima investitora stavila nas je u posve drugu poziciju i perspektivu, jer danas ulagati u Hrvatsku više ne znači ulaganje na tržište od 4,5 milijuna ljudi veæ je sada to investiranje u tržište od 500 milijuna ljudi. To je jedna od najveæih zasluga HDZ-a i jedan od jamaca bolje buduænosti svih graðana. 4 GLAS ZAGORJA broj 86 INTERVIEW Ministarska fotelja zapala vas je u vrlo teško vrijeme globalne krize, dramatične dakako i u Hrvatskoj. Donijeti su programi gospodarskog oporavka, često navodimo statističke pokazatelje, no u stvarnosti kriza je prisutna u mnogim obiteljima. Jeste li očekivali krizu ovakvih 01. STUDENOGA 2011. Novo zaduživanje i zaduživanje koje pridonosi rastu javnog duga ovisi o visini deficita. Mi smo se u Vladi kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike, a isto tako i kao Hrvatska demokratska zajednica, jasno odredili da se do kraja 2013. veličina deficita mora prepoloviti, a to znači da se time Hrvatska demokratska zajednica æe u iduæem mandatu predložiti i promjene Ustava kako bi se ograničila razina duga i deficita. Cilj je ustavnih promjena osigurati da Hrvatska trajno ostane nisko zadužena zemlja. razmjera? Koje su specifičnosti krize u Hrvatskoj? Kriza je pogodila sve europske zemlje. Mi smo u toj krizi očuvali i stabilnost proračuna i stabilnost cijele države. Sve plaće liječnika, profesora, policajaca, učitelja, mirovine, rodiljne naknade, dječji doplatci i sva ostala prava isplaćivana su bez ijedne sekunde kašnjenja. U kriznim vremenima pokazali smo da znamo štedjeti, ali i raditi na pokretanju investicija koje neće biti teret poreznim obveznicima. Rast gospodarstva od 0,8% u drugom tromjesečju potvrđuje oporavak. U zadnjem smo kvartalu godine. Jeste li zadovoljni proračunskim prihodima, mogu li pokriti planirane troškove? Hoće li biti rebalansa proračuna? Proračunski prihodi ostvaruju se u skladu s planom i nalaze se u okviru prihoda ostvarenih prošle godine. Međutim, važno je znati da ove godine nemamo više u proračunu prihod od kriznog poreza, jer smo krizni porez ukinuli. Također, snizili smo i stope poreza na dohodak u odnosu na prošlu godinu, pa reći da se prihodi ostvaruju po planu, znači reći da smo mi iz ostalih poreza uspjeli nadoknaditi prihode koji nedostaju od prihoda kriznog poreza i poreza na dohodak. Zbog toga sam zadovoljna s ostvarenjem prihoda. Ono što me posebno veseli je činjenica da su prihodi od doprinosa na razini prošle godine, što je jasan signal o kretanju na tržištu rada i trendovima u zapošljavanju. mora prepoloviti i potreba za novim zaduživanjem. Međutim, isto tako treba znati da su operacije zaduživanja uobičajene operacije Ministarstva financija, jer treba vratiti i stare dugove, treba obavljati uobičajene i normalne rišteno milijardu i osamsto milijuna kuna kredita po kamatama od prosječno oko 4%. Izdvojila bih također mjeru za odgodu naplate poreznih dugova na 30 mjeseci, kojom smo do sada za više od 1200 poduzetnika reprogramirali nešto više od 1,2 milijarde kuna poreznog duga. Kod tih poduzetnika radi 27.000 zaposlenih i time smo spriječili da te tvrtke zapadnu u nelikvidnost. Naravno, poduzimamo i represivne mjere kako bi kroz stečajne postupke i likvidacije uklonili iz gospodarskog života tvrtke bez zaposlenih s velikim dugovima koje ustvari predstavljaju mrtvo gospodarsko tkivo. Kao rezultat vidimo da podaci Financijske agencije pokazuju pad ukupnih blokada isto kao i pad blokada do 60 dana. Također, donijeli smo i Zakon o rokovima plaćanja. U HDZ će u idućem mandatu predložiti promjene Ustava kako bi se ograničila razina duga Mogu li se izbjegnuti daljnja i veća zaduženja državnog proračuna? Kada govorimo o oporezivanju financijskih institucija onda moramo poći od činjenice da su financijske institucije specifične institucije koje trguju novcem. Nametanje novih poreza na financijske institucije moglo bi se odraziti u rastu kamata, moglo bi se odraziti i u povlačenju određenog kapitala u inozemstvo s obzirom na to da je najveći dio naših banaka u vlasništvu stranih europskih banaka. Upravo ovi razlozi, dakle, opasnost rasta kamata ili opasnost od odljeva kapitala jesu razlozi zbog kojih nismo pribjegli oporezivanju banaka, jer bi se to zapravo negativno odrazilo na hrvatske građane koji imaju kredite te na hrvatsko gospodarstvo. Ubrzanje gospodarskog oporavka i gospodarski rast traži suprotan potez, a to je stvaranje uvjeta za snižavanje kamata. Zašto još nije došlo do ukidanja „devizne klauzule“ na kredite domaćim korisnicima? Devizna klauzula je posljedica činjenice da 80% štednje naših građana je štednja u euru. Naši su građani unatoč dugogodišnjoj stabilnosti kune iz navike ili nekih drugih razloga navikli štedjeti u euru i to je volja koju moramo poštovati. To onda znači da je otvaranje pitanja ukidanja devizne klauzule povezano i s otvaranjem pitanja smiju li građani i mogu li štedjeti u euru. Smatramo da se pitanje izbora u kojoj će valuti štedjeti građanima ne smije nametati, jer oni su upravo kroz način na koji drže svoje depozite rekli što je njihova volja. Upravo u toj povezanosti između devizne štednje na depozitima i valutne klauzule u kreditima valja tražiti razlog postojanja valutne klauzule. financijske funkcije. Dodatno, Hrvatska demokratska zajednica će u idućem mandatu predložiti i promjene Ustava kako bi se ograničila razina duga i deficita. Cilj je ustavnih promjena osigurati da Hrvatska trajno ostane nisko zadužena zemlja. Nelikvidnost se u posljednje vrijeme nešto smanjila. Koliko će dugo potrajati i kako se može smanjiti? Mogu li tome pomoći javna poduzeća? Upravo u kontekstu borbe protiv nelikvidnosti mi smo u ovoj godini donijeli niz mjera poticajnog karaktera, ali i onih represivnog karaktera. Od mjera koje imaju poticajni karakter izdvojila bih financiranje obrtnih sredstava iz modela A plus gdje je do sada od ukupno raspoloživih dvije i pol milijarde kuna ukupno isko- idućoj godini predviđamo poticajne mjere za male poduzetnike kao što je npr. plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji za poduzetnike s ukupnim prometom do 2,5 milijuna kuna kako bismo im dodatno olakšali poslovanje. Èlanstvom u Europskoj uniji Hrvatska æe prvi put biti u poziciji da ravnopravno sjedi za stolom i odlučuje o svim pitanjima koja se odnose i na gospodarsko i na političko stanje u Europi. Mi æemo tu imati svoj glas ravnopravan sa svim drugim članicama Europske unije. Povećanje poreza bankama povećalo bi kamate HDZ je obećao da neće biti novih poreza. Mogu li se povisiti porezi na dobitak banaka i drugih financijskih ustanova? GLAS ZAGORJA broj 86 Gospodarstvenici ističu vi- soku cijenu rada zbog viso- kih stopa doprinosa na plaću i iz plaće, te ostalih zakonom propisanih davanja. U takvim okolnostima teško se odlučuju za nove 5 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2011. investicije, a bez njih pak nema pomaka. Kako pokrenuti investicije u Hrvatskoj? Tri su izvora važna za pokretanje investicija. Jedan je segment olakšica i poticaja kroz poreznu politiku, posebno onaj koji je usmjeren na ulagačku olakšicu i poticanje zapošljavanja. Ulagačka olakšica znači smanjivanje poreza na dobit za sve one koji povećavaju kapital svojih poduzeća, kako kroz reinvestiranje dobiti tako i kroz dokapitalizaciju i nova ulaganja. U području zapošljavanja, naš je plan poticati zapošljavanje mladih ljudi kroz oslobođenje od polovice mirovinskog doprinosa za prvi stup te zdravstvenog doprinosa u prvih godinu i pol dana. Drugi važan segment za poticanje investicija jesu investicijski projekti za koje se zalaže Vlada. To su investicijski projekti koji se pokreću na način partnerstva između javnog sektora i privatnog ulagača kroz modele koncesija. Time se, osim izravnog efekta pokretanja ovih investicija na stvaranje posla za mnoge poduzetnike koji će sudjelovati u njihovoj realizaciji, šalje signal i ostalim poduzetnicima u gospodarstvu da se ohrabre za realizaciju vlastitih projekata. I treće, što je bitno za pokretanje investicija, je svakako završetak pregovora s Europskom unijom. Naime, činjenica da će Hrvatska Boraveæi u Zagorju iz razgovora s gospodarstvenicima zaključila sam da postoji niz projekata, koji su veæ spremni do razine da mogu biti kandidirani za financiranje iz sredstava fondova Europske unije. uskoro postati članicom Europske unije, u očima investitora stavila nas je u posve drugu poziciju i perspektivu, jer danas ulagati u Hrvatsku više ne znači ulaganje na tržište od 4,5 milijuna ljudi već je sada to investiranje u tržište od 500 milijuna infrastrukturna ulaganja iskoristiti sredstva Europske investicijske banke? Europska investicijska banka je banka Europske unije i ulaskom u Europsku uniju što je, između ostalog, jedna od koristi članstva, Hrvatska će postati člani- ljudi.I konačno, ono što će zasigurno pridonijeti jačanju novog investicijskog ciklusa su sredstva iz Europskih fondova. Mogu li poslovne banke pratiti ulaganja u proizvodnju za izvoz? Mogu li se smanjiti kamate? Možemo li za ca odnosno dioničar Europske investicijske banke. Međutim, već tijekom razdoblja pregovora odnosi su uspostavljeni, mi već danas imamo u realizaciji neke projekte koje financira Europska investicijska banka kao, na primjer, most na rijeci Dra- LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618 e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 6 GLAS ZAGORJA broj 86 VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA vi. Europska investicijska banka također financira i dio učešća u postojećim pretpristupnim fondovima. Sigurno da će se u budućnosti naš odnos s Europskom investicijskom bankom razvijati i dalje i ta će sredstva uvijek biti usmjerena i namijenjena za financiranje investicijskih projekata. Pokazali smo da se znamo nositi s europskim institucijama nas ulazak u EU. Očekuje Koliko će europska dužnička kriza utjecati na hrvatsko gospodarstvo? Kako gledate pozicioniranje Hrvatske u Europi? Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska će prvi put biti u poziciji da ravnopravno sjedi za stolom i odlučuje o svim pitanjima koja se odnose i na gospodarsko i na političko stanje u Europi. Mi ćemo tu imati svoj glas ravnopravan sa svim drugim članicama Europske unije, tako da se u budućnosti odluke koje se tiču Europe neće donositi bez nas i neće nam više dolaziti kao nešto što moramo prihvatiti, a da nismo sami sudjelovali u formiranju tih odluka. S druge strane, naši su pregovori bili drugačiji i teži od pregovora koje su vodile današnje nove zemlje članice, npr. Slovenija. Mi smo imali poglavlje 23 o pravosuđu, mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i niz drugih zahtjeva koji se prije u pregovorima nisu pojavljivali. Pokazali smo da se znamo nositi s europskim institucijama. Upoznati ste s gospodarskim razvojem Krapinsko-zagorske županije. Kako će ulazak u Europsku uniju utjecati na gospodarstvenike naše Županije, hoće li se prilagoditi Europskim uvjetima poslovanja? Boraveći u vašoj Županiji iz razgovora s gospodarstvenicima zaključila sam da postoji niz projekata, koji su već spremni do razine da mogu biti kandidirani za financiranje iz sredstava fondova Europske unije. Isto tako mislim da će mnogobrojni poduzetnici u ovoj Županiji koji su najbliži granici s Europskom unijom, koji već imaju mnogo iskustva u poslovanju s poduzetnicima iz Slovenije i iz Mađarske, biti spremni i znati iskoristiti prilike koje će se ukazati od članstva u Europskoj uniji i koje će im donijeti mnoge prednosti. N ikad nisam volio opraštanja. Kakva god, uvijek su emotivna bilo pozitivno, bilo negativno. Moram biti Bogu zahvalan jer sam se uglavnom opraštao od ljudi s pozitivnim osjećajima. No, bilo je i onih ružnih razlaza kojih se ne volim sjećati jer s odmakom vremena vidim koliko sam bio malen, nedorastao situaciji i bude mi svaki put žao. Ne zato što sam nešto namjerno loše učinio, nego istinski žao što nisam bio mudriji i spriječio gluposti da poruši most koji se stvori i u naj- situacijama koje su iziskivale teške odluke koje sam morao u trenu donositi. Barem mi se tako činilo u vezi ovog posljednjeg, makar u ovoj fazi životnog putovanja znam da ništa nije plod slučajnosti, nego sve ima svoje mjesto u slijedu koji je čudesno složen u još čudesniji mozaik koji se zove život. red vama je još jedan broj Glasa Zagorja u kojem se nalazi pregršt slika i riječi skupljenih u priče koje ih nadilaze svojom neograničenošću, no zadatak riječi i nije obuhvatiti u cjelini, P 01. STUDENOGA 2011. drugi blagdan imaju za cilj probuditi u nama nadu. roturječno je govoriti o smrti kao prilici za nadu, ali ne i neozbiljno, jer s njom moramo računati. Ona u nama svakim danom raste kako to u svojoj pjesmi Smrt i ja apostrofira naš veliki pjesnik A. B. Šimić. Raste u nama dok ne postane dovoljno velika i jaka da nas mogne sa svim našim životnim teretom prenijeti preko rijeke na drugu obalu ljepotu ili užas koje već i ovdje možemo donekle predosjetiti. Možda su vam ove riječi suviše crne, turob- P Bitno je očima nevidljivo, samo srcem se dobro vidi S vremena na vrijeme, mi, ljudi, moramo zastati kraj puta, duboko udahnuti, pogledati put iza sebe pa tek onda nastaviti dalje. U suprotnom, može nam se dogoditi da nas želja za odmorom i mirom zatekne na rubu snaga, pred provalijom čiji užas filozofi nazivaju i besmislom. manjoj komunikaciji. No i to je dio života – rušenje slabih mostova koji bi, ako se na njima kani graditi ozbiljna infrastruktura, doveli sigurno do dugoročno težih posljedica. Da, zlo postoji, poštovani čitatelji. To je istina koje moramo svi biti svjesni. Ne i beznadni! Ono što je kudikamo bitnije je to da zlo nema zadnju riječ, nego na kraju čovjek uvijek ima priliku i mogućnost prihvatiti ruku dobra koja se poput sjemena probija prema suncu i novom životu. e znam za vas, no ja sam uvijek težio miru. Nalazio sam ga ponekad u naizgled čudnim situacijama, događajima ili susretima. Ponekad je taj mir bio u slici mojega rodnog zagorskog sela, ponekad i u teškim N nego zahvatiti dio i probuditi u onima koji se susreću s njima maštu, potaknuti na misaono, pa i fizičko putovanje izvan vlastitoga svijeta u svijet drugih i najčešće nepoznatih ljudi i događaja. Sve te priče dajemo vam na uvid i na dar s nadom da će vas ohrabriti, razveseliti, zamisliti i potaknuti na takva putovanja. Mi, katolici, smo nedavno proslavljali blagdane Svih svetih i Dušni dan. Prvi je blagdan svih koji su svoj životni put završili sveto, a da ih Crkva nije službeno proglasila svetima, a drugi blagdan spomendan je na sve one koji su završili svoje životno putovanje. Oba blagdana imaju za cilj podsjetiti, barem na trenutak uprisutniti one koji su otišli na put koji nas sve čeka. I jedan i GLAS ZAGORJA broj 86 Piše Zvonko Franc [email protected] ne i bude u vama tugu, strah ili sjetu, no to mi nije cilj. S vremena na vrijeme, mi, ljudi, moramo zastati kraj puta, duboko udahnuti, pogledati put iza sebe pa tek onda nastaviti dalje. U suprotnom, može nam se dogoditi da nas želja za odmorom i mirom zatekne na rubu snaga, pred provalijom čiji užas filozofi nazivaju i besmislom. e volim opraštanja, napisah na početku. Ne samo zbog emocija koje spomenuh, nego zato jer nikad nisam mogao prihvatiti vjerovati da je nešto izgubljeno. Može biti naizgled propušteno, ali nikako besmisleno. Rekao bi Mali princ u istoimenoj knjizi koju izuzetno volim čitati - Bitno je očima nevidljivo, samo srcem se dobro vidi. N 7 PORTRET GOSPODARSTVENIKA 01. STUDENOGA 2011. Božidar Gorup, predsjednik Uprave i suvlasnik tvrtke Gorup d.o.o. Piše Tanja Gregurović Dobri rezultati njegov su credo U životu svatko na neki način ima svoju važnu ulogu. Božidar Gorup radeći u Ina - Naftaplinu nakon završene rudarsko-naftne geološke škole nije planirao postati jedan od najvećih proizvođača hrane u zemlji. Privatno poduzetništvo za njega počinje 1989. trgovinom u rodnom Klanjcu. Zajedno s bratom otvara samostalnu trgovačku radnju – poljoprivrednu apoteku u Policama. Pokazalo se to dobrim poslovnim potezom, pa već 1992. osnivaju tvrtku Gorup d.o.o. i od tada se bave prometom i organizacijom proizvodnje u poljoprivredi. Danas tvrtka zapošljava 43 djelatnika, posluje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, a bavi se trgovinom žitaricama, uljaricama, te prometom i organizacijom proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu. U svojoj osnovnoj djelatnosti partnere opskrbljuje mineralnim gnojivom, sjemenom i zaštitnim sredstvima koje naplaćuje nakon preuzimanja žitarica i uljarica i ostvaruje prihod od pola milijarde kuna. U stočarstvu raspolaže sa 6000 kom. junadi i teladi u tovu, a planira povećati proizvodnju ukoliko uspiju povećati površine za ispašu. Živu stoku izvozi u Libanon i Egipat, a meso u Italiju. Gorup d.o.o. jedna je od dvije tvrtke u RH koje izvoze meso na područje Europske unije. Razvoj tvrtke vidi u proizvodnji biogoriva i energije iz Tvrtka Gorup d.o.o. okuplja danas do 200 poslovnih partnera, integrira proizvodnju u poljoprivredi na 100.000 ha, pred njima je dokapitalizacija grupe koja se bavi ratarskom proizvodnjom kako bi bili konkurentniji, a kako su zadnjih godinu i pol vlasnici tvornice za proizvodnju biodizela u Ozlju, pred njima je i investicija od 27 milijuna eura u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. obnovljivih izvora. Tvrtka je, naime, vlasnik tvornice biodizela u Ozlju s ukupnim kapacitetom proizvodnje od 20.000 tona. Planiraju otvoriti 6 bioplinskih energana kapaciteta od 1 megavata. Već prvu bioplinsku energanu za koju je prikupljena sva potrebna dokumentacija planira graditi u Rovišću pokraj Bjelovara početkom iduće godine, a ukupna investicija će biti vrijedna 27 milijuna eura. Prihodi Gorupa d.o.o. iz godine u godinu se povećavaju, primjerice, u prvih devet mjeseci ove godine za 42% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ovim kriznim vremenima u cijeloj grupi zaposlili su još stotinjak radnika, što ukupno iznosi 150 zaposlenih. Posla će imati, jer su mogućnosti izvoza hrane gotovo neograničene – ističe Gorup, gospodarstvenik kojeg krasi poštivanje poslovnih dogovora i Riječ umjetnika Zračenje iskre unutarnjeg svijeta sabirna je točka osobnosti, ali i konstanta na kojoj sam gradio priču o gospodinu Boži Gorupu. Ovisno o područjima njegovog zanimanja, bit će izuzetno koncentriran i prisutan, neprekidno u kretnji s energijom koja je gotovo taktilna. U svom stvaranju poučno je kreativan i stječe se dojam – ispred vremena. U realizaciji njegovog portreta, u kojem dominira jasnoća figure, koja izrasta iz pozadine sa sugeriranom dubinom iza lika, nastojim spojiti ležernost i ozbiljnost, vrckavost i radost življenja, pokazujući da u tako složenom zadatku postoji prostor za likovnu igru. Gospodin Božo Gorup svakako je jedan od onih koji će vas, kao moderni poslovni čovjek, impresionirati pojavnošću i dijalogom. Autor Stjepan Đukić Pišta 8 upravo tu osobinu najviše cijeni kod svojih poslovnih partnera. Za nove investicije potrebna je hrabrost praćena vjerom u još veći razvoj. Uz to, u poslu valja biti odgovoran i dinamičan pa to često dovodi do vrlo stresnih situacija, ali zasada u pozitivnom smislu. Kao gospodarstvenika smeta ga skupa administracija, njenim smanjenjem valja smanjiti državne pitala u EU je od 1 do 3%, a u RH 5-10%. Okušao se u politici i danas je vijećnik Gradskog vijeća Grada Klanjca i predsjednik Gradske organizacija HSLS Grada Klanjca. U središnjem vijeću HSLS-a bio je 11 godina, predsjednik Županijske organizacije HSLS-a 12 godina i 8 godina vijećnik Županijske skupštine. Od političara iznimno cijeni Dražena Budišu. Valja birati moralne, principijelne ljude koji ne stavljaju u prvi plan osobni interes. Vlastitim primjerom pokazao je kako se može bolje gospodariti u zemlji. Kad je riječ o županijskom gospodarstvu smatra kako hitno valja mijenjati gospodarsku strukturu koja se godinama temeljila na tekstilnoj industriji i razvijati nove djelatnosti, a potencijal postoji u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, te uslužnom segmentu, prije svega turizmu. I u Hrvatskom zagorju mnogo je neo- Biografija Božidar Gorup, gospodarstvenik iz Klanjca, rođen je 29. studenoga 1964. u Klanjcu. Oženjen je i otac troje djece. Završava Srednju rudarsko naftno geološku školu u Ivanić Gradu. Zapošljava se u Ina – Naftaplinu. Sudjeluje u obrani domovine, potom u Klanjcu osniva tvrtku Gorup d.o.o. čiji je danas direktor i suvlasnik. Tvrtka se bavi prometom i organizacijom proizvodnje u poljoprivredi, a u novije vrijeme proizvodnjom biogoriva i energije iz obnovljivih izvora. Član je HSLS-a, dopredsjednik Županijske organizacije i predsjednik Gradske organizacije HSLS-a grada Klanjca. troškove i deficit. Boji se da će ne smanjivanjem državnog deficita pasti kreditni rejting RH, a time povećati kamatne stope na domaćem tržištu kapitala što će imati za rezultat skuplje financiranje gospodarstva. Potreban je jeftiniji kapital za gospodarstvenike, ideja ima, no, bez kapitala nemoguće ih je realizirati. Naši gospodarstvenici za konkurentnost na inozemnom tržištu moraju biti bolji od istih tvrtki u inozemstvu jer trenutno plaćaju kapital 5-7% više od konkurencije u EU, naime, cijena ka- GLAS ZAGORJA broj 86 brađenih površina zemlje, a dobro osmišljeni projekti mogli bi donijeti vlasnicima i neku financijsku korist. Ulaskom u Europsku uniju trebat će prihvatiti neke nove vrijednosti. Brže će se srediti situacija u našoj zemlji, treba nam sustav koji će spriječiti korupciju - mišljenja je Božidar Gorup. Malo vremena ostaje za umjetnost i sport. Ipak, uz dobru organizaciju sve se nekako posloži pa odmara aktivno uz jedrenje, skijanje i lov. Ostvariti dobre rezultate njegov je credo i za sada u tome uspijeva. PORTRET GOSPODARSTVENIKA GLAS ZAGORJA broj 86 01. STUDENOGA 2011. 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. STUDENOGA 2011. Portal sa svim važnim informacijama vezanim za tržište rada Krapinsko-zagorske županije www.partnerstvo-razvoj.net U provedbi projekta Partnerstvo za razvoj, darovnice Lokalna partnerstva za zapošljavanje, Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) čiji je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina, partneri Krapinsko-zagorska županija i ZARA d.o.o., a suradnici OK KZŽ i HGK Županijska komora Krapina razvijen je Internet portal www. partnerstvo-razvoj.net. Cilj portala je objediniti i pružiti sve važne informacije vezane za tržište rada Krapinsko-zagorske županije, a koje su relevantne: zaposlenima, poslodavcima, nezaposlenim i neaktivnim osobama, učenicima i studentima. Svrha portala je da služi kao interaktivni portal poslodavaca i krajnjih korisnika. Svi zainteresirani poslodavci, udruge, ustanove koji žele svoje podatke, vijesti, najave i natječaje 10 Svi zainteresirani poslodavci, udruge, ustanove koji žele svoje podatke, vijesti, najave i natječaje objavljivati na tom internet portalu, mogu se obratiti Zagorskoj razvojnoj agenciji ili Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Krapina jer portal će se razvijati i dalje. objavljivati na tom internet portalu, mogu se obratiti Zagorskoj razvojnoj agenciji ili Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Krapina jer portal će se razvijati i dalje, a bit će uspješan (posjećen uz zadovoljstvo korisnika), koliko će svi relevantni dionici tržišta rada zajedno biti spremni objavljivati aktualne i zanimljive sadržaje korisnicima. Kako bi se internet portal www. partnerstvo-razvoj.net približio: zaposlenima, poslodavcima, nezaposlenim i neaktivnim osobama, učenicima i studentima, osobito onima koji nemaju pristup internetu, 5 prijenosnih računala je smješteno na info točke u Krapinsko-zagorskoj županiji. Lokacije info točaka su: HZZ, Ispostava Donja Stubica, Toplička 10, Donja Stubica, HZZ, Ispostava Klanjec, Milčićeva 6, Klanjec, HZZ, Područna služba Krapina, Ksavera Šandora Đalskog 4, Krapina, HZZ, Ispostava Zabok, Matije Gupca 81, Zabok i HZZ, Ispostava Pregrada, Ljudevita Gaja 17, Pregrada. NAJAVLJUJEMO: Café d’Europe - Krapina U sklopu projekta Sretna djetelina s četiri lista u koji je uključena i Krapinsko-zagorska županija, u Krapini, 29.studenog, organizira se Café d’Europe - javna rasprava o proširenju Europske unije. Diskusija je namijenjena svim zainteresiranim studentima i mladim osobama koje žele u društvu predstavnika međunarodnih i europskih institucija te članova visokih učilišta i diplomata porazgovarati o mogućnostima, prednostima i nedostacima Europske unije. Diskusiji će prisustvovati predstavnici Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, Srednje škole Krapina te Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok, a glavni govornik bit će dr. Franz Schausberger, predsjednik Institute of the Regions of Europe (IRE). GLAS ZAGORJA broj 86 ODVOJENO MIŠLJENJE I mam dojam da su Hrvati uglavnom slijepi za političke boje. Pop politolozi znaju govoriti o bojama u politici: crna za narodnjake, demokršćane i konzervativce; žuta za nacionalne i socijalne liberale; crvena razne jakosti za socijalne demokrate, socijaliste i komuniste; zelena za zelene koji nemaju drugo ime. Za nekoga tko nije slijep za političke boje, Hrvatska bi se mogla činiti crnom po glasovima koje Crkva usmjeruje HDZ-u od 1990. Neki pripadnici nekih etničkih skupina vide Hrvatsku smeđom, iako su Istru mučile crne fašističke košulje, a Dalmaciju crne šubare i šajkače, što u sprezi s 01. STUDENOGA 2011. trome, / S vjetrom se igra i pjeva o tome. / Svu svoju vjeru u krilima noseći, / Kuda to leti, što bi htjela dòseći? // Nije li vrijeme da gnijezdo vije? / Kad bude hladno, da se u njem grije. / Ko li te posla pjevati u tminu? / Sleti u nižu, u bolju sudbinu. // Ne mari za to poludjela ptica. / Pjeva o vjetru što je svu golica. / A kad je umor jednom bude srvo, / Neće za odmor nać nijedno drvo. Iskreno napisano, politički promatrač zapanjen je neočekivanim i naglim posezanjem za crvenom bojom u borbi za glasove birača, koji su presiti hrvatske desetorazredne politike, ako se isključi ve. Za nacionaliste se potrudio ostatak dijela obavještajne mreže, koja je za Josipa Broza bila pod nadzorom Hrvata, radi njegove osobne sigurnosti. SKH-SDP nije bio dio tog dogovora. On je, boreći se za vlast, pokušao upriličiti javno, stranačko, političko sukobljavanje s HDZ-om. Međutim, esdepeovci nisu znali politiku, kao što je nisu znali ni oni ljudi u HDZ-u, koji nisu bili umreženi u stari sustav. Službe sigurnosti, koje su ostale pod nadzorom SKJ, umetnule su prvobitno u HDZ ljude, koji su bili naslonjeni na njih, ali ti ljudi nisu uspjeli potkopati HDZ. Među nji- CRNA, CRVENA I YUGO HRVATSKA Hrvatsko osamostaljenje 1990. je singularna točka Piše hrvatske povijesti, ali i jedincata pojava u suvrememr. sc. noj svjetskoj povijesti. Osamostaljenje nam je uspje- Zdravko Mršić lo prvobitno zbog pomirbe ostvarene 1990. i zbog www.konsenzus.com jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, koje je zdušno zagovarao i provodio dr. Tuđman. talijanskim fašistima, što u sprezi s jugoslavenskom crvenom armijom. Hrvati sad pred sobom vide prozirno sivilo ukupnog političkog života. Stoga ih je iznenadilo HDZ-ovo posezanje za crvenim kartonima, za crvenom krpom, koje više nema ni u Kataloniji, te za crvenom opasnošću. Politička isključivost, koju je HDZ pokazivao do sredine listopada u prijeizbornoj žetvi dijeljenjem crvenih kartona, natkrilila je staru isključivost pod zaštitnim znakom stoka sitnog zuba. Čini se da HDZ natkriljuje sam sebe. Za održanje političke ravnoteže moram dodati to, da ni u oporbenoj koaliciji ne vidim veliko obećanje za Hrvate, bili oni slijepi ili osjetljivi za političke boje. U RH nastaje politička praznina. Spomen riječi natkriliti ili nadletjeti zove u sjećanje stihove Dobriše Cesarića, koji je u vrhunsku poeziju skrivao životnu mudrost. akvi to glasi čuju se u mraku, / Nad noćnim poljem, visoko u zraku? / Ko li to pjeva? Ah, ništa, sitnica: / Jedna u letu poludjela ptica. // Nadlijeće sebe i oblake K politika SDSS. Za ocjenu neumjesnosti tog posezanja treba iznijeti neke činjenice. Prvo je to da se u vrijeme Hladnog rata, zbog blokovske stege, politika nije vodila javno, nego obavještajnim putem. Tako je bilo sve do 1990., a i u toj godini, koja je preokrenula hrvatsku državnost. rugo je to da Hrvatska nije prestala biti crvenom ni 1990. Ostala je crvenom, ali na crnim glasovima, koje je HDZ-u donijela Crkva. Hrvatska se od 1990. nije zvala komunističkom, ali je ostala crvenom. To je bio rezultat dogovora napravljenog 1989., prije rasapa SKJ na XIV. kongresu i prije odluke SKH na njegovom XI. kongresu u jesen 1989., da se održe slobodni izbori. Hrvatski veterani-antifašisti, koje je SKH bio umirovio, smatrali su da se aktivni komunisti okupljeni u Savez komunista Hrvatske ne mogu oduprijeti Miloševiću, ali da bi hrvatski nacionalisti mogli. Nacionalistima je obećana sva pomoć uključujući otvaranje medija, uz uvjet da nove vlasti sačuvaju stare kadro- D ma je bilo i ljudi koji su trebali preuzeti vlast u Hrvatskoj, ako uspije Miloševićeva antibirokratska revolucija, koja je predviđala mirno odvajanje Slovenije od SFRJ, koja bi se pretvorila u Veliku Srbiju. ovratak umreženih komunističkih kadrova u novu vlast odvijao se pod plaštevima pomirbe te jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. Kadrovi u domovini i dijaspori, koji su se odranije razumjeli u politiku, uvukli su se u vlast, a ljudi koji su bili izvan starog sustava brzo su nestali iz strukture nove vlasti. To se vidjelo po Vladi demokratskog jedinstva. (O svemu više u knjizi Hrvati 2011.) To je naša povijest. Zato se čovjek pita, kako se netko može tako i toliko izložiti nerazumijevanju birača da tvrdi da Hrvatskoj prijeti crvena opasnost? Hrvatska je već crvena. HDZ je tamno crven, a SDP nije ni ružičast. Bijel je kao ljiljan. rvatska od 1990. nije više bila komunističkom zemljom, ali je ostala crvenom. To se vidi po tome što ona od rođenja ima nedemokratski, unitaran, autoritaran politički sustav, osobnu vlast P H GLAS ZAGORJA broj 86 i političku isključivost. Hrvatska je pod osobnom vlašću od Broza preko dr. Tuđmana i dr. Sanadera do Kosor. Poslije Domovinskog rata bivši komunisti kao nositelji vlasti prionuli su uz liberalističku ideologiju, koja je unitarna, autoritarna i isključiva kao i komunistička te koja je u EU i u cijelom svijetu ugasila demokraciju, koju komunizam nije ni dopuštao. Vuk dlaku mijenja, a ćud nikad. To se najbolje vidi po tome što sadašnje vlasti svojom kampanjom zatiru pomirbu i uništavaju hrvatsko zajedništvo, i to je najveća ne crvena, nego kričava politička pogibelj za Hrvatsku. Stoga se čovjek pita i to, kako se HDZ mogao upustiti u prijeizborni pohod ili kampanju s takvim otupim oruđem, kosom, srpom ili čekićem, iako narod očekuje da se izborna žetva obavi žetelicomvršilicom ili kombajnom vođenim računalom. Nasreću, od sredine listopada crvena boja zamijenjena je yugo bojom, a ni Uskok više ne ide do Rijeke kroz Učku. rije kraja naglasit ću da je naš antifašističko-nacionalistički projekt uspio, a da je Miloševićev projekt propao. To se ipak dogodilo ponajviše zaslugom Crkve te narodnog pastira kardinala Franje Kuharića, koji kao politička pojava daleko natkriljuje sve druge sudionike projekta osamostaljenja Hrvatske. Hrvatsko osamostaljenje 1990. je singularna točka hrvatske povijesti, ali i jedincata pojava u suvremenoj svjetskoj povijesti. Osamostaljenje nam je uspjelo prvobitno zbog pomirbe ostvarene 1990. i zbog jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, koje je zdušno zagovarao i provodio dr. Tuđman. Stoga je pogubno to što se u sadašnjoj prijeizbornoj žetvi i vršidbi glasova – u pokušaju namicanja sitnog stranačkog neostvarljivog dobitka – neobazrivo zatire pomirba i uništava hrvatsko narodno zajedništvo. Politički uspjeh projekta osamostaljenja Hrvatske od SFRJ pokazao se 25. srpnja 1990., kad je Sabor izglasao amandmane ili poboljšanja ustava SR Hrvatske. To je bio znak Srbima da od političke borbe za Veliku Srbiju prijeđu na vojni napad na hrvatsku državu. Tri tjedna poslije, 25. Srpnja, postavljeni su trupci na prometnice u Kninu. Ipak, Hrvati su potukli Srbe i u ratu. Šteta je to što je HDZ prihvatio jedno jedino umlje. P 11 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2011. Radimir Čačić, predsjednik HNS-a Razgovarala Monika Briševac Zagorje je dio sjevera koji je kontinuirano upropaštavan U posljednje vrijeme naša svakodnevica su planovi i programi političkih stranaka, pa tako i Kukuriku Plan 21 za buduće parlamentarne izbore. Iz tog razloga razgovarali smo s Radimirom Èačićem, predsjednikom HNS-a, kojeg se smatra osobom za vođenje gospodarskog sektora u budućoj Kukuriku vladi… 12 GLAS ZAGORJA broj 86 INTERVIEW Gospodine Čačić, za početak razgovora, pojasnite nam jednu zanimljivu konstataciju koja se sve češće može čuti u javnosti: potreba za promjenama danas je veća od straha od promjena. Građani Hrvatske su zadnjih 20-ak godina, nažalost, stalno uvjerava- 01. STUDENOGA 2011. ljudi, nova radna mjesta - te tvrtke neće plaćati porez. A porez od 20% na razini države nije malo, čak i ovakve male i loše privrede. Ljudi pitaju kako to učiniti? Plaće, mirovine, socijalne pomoći budžet je na koljenima, i sve ovo se isplaćuje na dug, pa se postav- Vlada Kukuriku koalicije će, ako bude izabrana, osloboditi reinvestiranu dobit od poreza. Sve što tvrtke zarade, ako ulože u nove strojeve, nove hale, obuku ljudi, nova radna mjesta – te tvrtke neće plaćati porez. ni da način na koji radimo, rezultati koje imamo, mogu osigurati relativno visoka prava - socijalna, zdravstvena, obrazovna, i da se ona mogu stalno povećavati, a da nam istovremeno broj zaposlenih pada. To nije istina. Nažalost, Hrvatska je danas u poziciji da je samo 40% radno sposobnog stanovništva zaposleno, u odnosu na 70% na razini Europske unije. U radno aktivno stanovništvo ne spadaju umirovljenici, a oni u Hrvatskoj imaju prosječnu starost 56 godina. Objektivno, to je radno sposobno stanovništvo koje ne radi. Zemlja, u kojoj dvoje od pet radi, ne može izdržati sve ove obveze i proizvod te zemlje je preskup. Upravo sada, kada sve to skupa puca i kad imamo pad industrijske proizvodnje, pad izvoza, nelikvidnost je udvostručena u posljednje dvije godine, kamatna stopa je udvostručena u posljednja dva mjeseca… Cijela priča postaje neizdrživa i ljudi to ipak sada vide, prepoznaju, i ovog trenutka prvi put sami dolaze do zaključka da treba stati na loptu, da treba promijeniti način ponašanja i funkcioniranja ove zemlje. Stvari se moraju radikalno mijenjati. Recesija je izravno ili neizravno pogodila doslovce sve zemlje, tako i Hrvatsku. Ali slažemo se u jednom, ne može se vječno živjeti na dug. Kao uspješan gospodarstvenik, odgovorite nam konkretno, kako postići da se ne povećava hrvatski dug koji ide u javnu potrošnju nego da se novac vrati nekim radom? Ovo je razumno pitanje, kako to postići. A drugo, koje ide uz to još razumnije, zašto se to već nije napravilo. U programu naše Kukuriku koalicije stoji da će nova Vlada, ako bude izabrana, osloboditi reinvestiranu dobit od poreza. Sve što tvrtke zarade, ako ulože u nove strojeve, nove hale, obuku lja pitanje, kako… Ako ste tvrtkama oslobodili 20% poreza, i one ulože u nove investicije, vi niste zaduživat ćemo se i dalje, jer je Hrvatska zemlja u kojoj je štednja relativno niska, u odnosu na potrebe zemlje u razvoju. Imamo veliku potrebu za ulaganja, a nemamo dovoljno novca. Nije problem u tome zadužiti se, nego onda to potrošiti na pametan način, u pametne projekte. Tri su ključna paralelna procesa - snažno potaknuti rast, zaustaviti prava i potrošnju za koju nemamo novac, te u novostvorenoj vrijednosti napraviti novu raspodjelu. Cilj svih političara trebao bi biti probuditi hrvatske potencijale i stvoriti ekonomski stabilnu Hrvatsku u kojoj žive zadovoljni građani. Da, treba zaustaviti pad gospodarstva, a u predizbornim programi- koji su temelj za optimizam. Ali, srećom, nada zadnja umire. I čim vi ljudima date prostor za optimizam, pokažete im neke rezultate, oni se jave, probude… Treba potaknuti investicije prvenstveno u realnom sektoru, npr. industriji, i to primarno izvoznoj, a hrvatska brodogradnja jedan je od rijetkih proizvoda koji se približava svjetskim tehnološkim standardima. Područje ulaganja je i u turizmu te energiji i tu su veliki prostori za novo zapošljavanje. Energiju ne trošimo racionalno i to treba mijenjati. Investiranjem u turizam država će imati veliku korist i povrat sredstava, ali osnovni kriterij uvijek mora biti - je li investicija opravdana. Ovo što se počelo događati, polako se bližimo Europskoj uniji, i to će donijeti određene promjene i bit ćemo dio njihovih standarda, institucije, pravna država - sve to je pretpostavka jednog sređenog društva… To će polako mijenjati strukturu sustava, korupcija ne može biti način ponašanja u jednoj zemlji. Nesposobnost ne može imati prolaz… to moramo početi mijenjati, i to se počelo događati… To je proces koji će trajati, ali proces borbe protiv korupcije je jedna pozitivna stvar. Europa ima svoje stavove, i pravosuđe je postalo djelotvorno i nezavisno. Plan Kukuriku koalicije, Plan 21 dokument je koji definira osnovne smjernice djelovanja buduće koalicijske vlade. Podijeljen je na 21 poglavlje i u njega su ugrađena načela suvremenog upravljanja državom i konkretne mjere za buđenje hrvatskih potencijala. Tko je sve sudjelovao u planu 21 i kako se radio, odnosno koje pretenzije imaju 4 stranke koalicije? Ovo sad, to vam je 14. verzija Plana 21… Radi se jednostavno o tome da su to temelji naših ideja, spoznaja što treba napraviti. Npr. mi u HNS-u napravili smo velike tematske rasprave i svatko ih je moderirao, od gospodarstva do vanjske politike, kulture, obrazovanja… Različiti ljudi, različite tematike… E sad, to je generiralo par stotina stranica ozbiljnih analiza jer smo stavove dali na uvid javnosti i stručnjacima. Stvorili smo svoju platformu. Onda smo s kolegama iz Kukuriku koalicije sjeli za stol, svatko je svoj posebni segment pregledao, dodao… Tu je sažeta borba protiv neplaćanja, fiskalna decentralizacija i reforma teritorijalnog ustroja… izgubili, nego dobili i zaradili. Ova zemlja treba snažnu investicijsku politiku na gospodarskim i ekonomskim prostorima koji su u mogućnosti vratiti novac u ono što su realni sektori, turizam, energija… Naš program ima osnovni kostur investicije, u industriju, izvoznu industriju, onu koja nosi dodanu vrijednost, koja je kvalitetnija... i, naravno, pri tome treba koristiti europske integracije, mogućnost povezivanja s tvrtkama. To treba učiniti da zemlja počne disati, a ma treba se baviti manje politiziranjem, a više gospodarstvom. Razloga za optimizam nema ovog trenutka, ali nada umire zadnja Hrvatskoj postoji još jedan Uveliki problem, i jedna velika kriza, a to je kriza društva i moralnih vrijednosti. Slažete se da će i ovaj problem biti teško riješiti? To je možda još teže nego zaustaviti pad gospodarstva. Ovog trenutka ne postoje argumenti Mora se završiti ta priča, taj poprečni smjer Popovec - Zabok. To će biti prioritetno i to će se realizirati. Mora se napraviti elektrifikacija pruge, i moramo završiti tu priču na nacionalnoj razini sa smećem, da riješimo Piškornicu i ostala odlagališta otpada. GLAS ZAGORJA broj 86 13 INTERVIEW 01. STUDENOGA 2011. HDZ se ne može pomiriti s činjenicom da je slabiji i zato provodi prljavu kampanju kampanja je uoči svaPrljava kih izbora neizostavna. Zašto se koristi blaćenje i slični instrumenti u politici, a ne nude se kon- jelog sjevera, nisu svi isti. Mi smo pali na 75% nacionalnog proizvoda razvijenosti Hrvatske, Varaždin i Međimurje, a bili smo na 110% prije 8 godina… Zagorje je još niže jer ima izravni hendikep. Ono je takvo kakvo je morfološki, na 15-20 min od Zagreba, pa Zaposliti ljude, to je prva poruka. Građani Hrvatske imaju pravo na rad, a nemaju pravo na nerad jer ne raditi, a misliti da imaš pravo pristojno živjeti - to jednostavno nitko ne može i ne smije, ali treba mu dati mogućnost da radi. kretna rješenja? Što Vi mislite o tome i kako na to odgovarate? Ako imate situaciju, neki sukob, recimo, nogometnu utakmicu, a suparnik je bolji, što ćete raditi? Lupat ćete ga po nogama. Pogledajte Dinamo - Ajax… broj faulova. Dinamo je imao tri puta više faulova od Ajaxa jer su bolji, brži, bez obzira što mi mislili o tome. Isto tako je i u politici. Onaj koji nema što reći u igri, u stvarnoj utakmici, nema znanja, brzine, tehnike, što mu ostaje? Prljava kampanja… i onda on i time izaziva, potiče da i druga strana proba vratiti. To traži veliku količinu samosvladavanja, mi na to uopće ne odgovaramo. Pusti ljude neka govore, brbljaju, kleveću, neka zloupotrebljavaju Sabor, neka se zastupnici javljaju s klevetama i prljavim pitanjima. Sve to skupa je jedna farsa koja ima svoje efekte do jedne granice, ali do neke granice više ne. Odgovor je u suštini jednostavan, ako si slabiji, igraš prljavo. Jačemu to ne treba. Slijedi pitanje za koje već godinama slušamo obećavajući odgovor. Ako pobijedite na ovim predstojećim izborima, što će biti jedan od važnijih koraka za Hrvatsko zagorje? Zagorje je dio sjevera koji je kontinuirano uništavan, upropaštavan. Tu se kupuju glasovi po Hrvatskoj, to je potpuno jasno. U okviru ci- i od Varaždina, no tu imate cijeli niz lokacija, obrtnika, malih tvrtki koje fizički ne mogu plasirati svoje robe, apsolutno, promet je ključan. U zadnje dvije godine, 25% radnih mjesta je nestalo na sjeveru. Kostur se mora postaviti i to svi vide, to svi znamo. I za svake izbore vi slušate ista obećanja, a nije se dogodilo ništa. Mora se završiti ta priča, taj poprečni smjer Popovec - Zabok. To će biti prioritetno i to će se realizirati. Mora se napraviti elektrifikacija pruge, i moramo završiti tu priču na nacionalnoj razini sa smećem, da riješimo Piškornicu i ostala odlagališta otpada. Koja će biti Vaša glavna, najvažnija nit vodilja kojom namjeravate dobiti ove izbore? Zaposliti ljude, to je prva poruka. Građani Hrvatske imaju pravo na rad, a nemaju pravo na nerad jer ne raditi, a misliti da imaš pravo pristojno živjeti - to jednostavno nitko ne može i ne smije, ali treba mu dati mogućnost da radi. Zato trebamo jedan novi optimizam, novu energiju, investicije, novu tom smislu me to baš i ne veseli. Pronašao bih i pametnije načine kako da provedem ove četiri godine, ali ako zaista želite napraviti neke promjene i mislite da imate snage i sposobnosti, onda je politika jako važan instrument. Kroz politiku vi možete napraviti stvari koje nikad ne biste mogli. Ono što me veselilo u drugom segmentu politike to je bila ta kreacija, osmišljavanje projekata, sustava Hrvatskih autocesta, stanova, prvenstveno za mlade, sustava dugoročnih investicijskih projekata u vodogradnji, dakle, to su već stvari koje su opipljive, mjerljive, dinamiku i to je zadatak da se već tijekom 2012. osjeti. Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo obavlja posao s timom gospodarskih ministara i stavlja ga u funkciju cjeline Vlade koju koordinira premijer. Možemo li reći da je to čak i za Vas izazov? To je sigurno ovog trenutka najveći izazov. Politika uzima jako puno vremena. Ako to hoćete raditi ozbiljno, vi se morate ozbiljno trošiti, ja to znam jer sam to već radio i u netko to može priznati, netko to može kritizirati, ali svatko tko je dobronamjeran zna da sam ja neki svoj doprinos, veći ili manji, dao. Ta vrsta izazova, ako ste čovjek koji je sklon nekoj vrsti utakmice i dokazivanju, je izuzetno važna, to će biti ogroman zadatak. Vrijeme će pokazati hoćemo li odgovoriti na izazov, hoćemo li biti izabrani, i hoću li ja moći kao dio te ekipe dati rješenja koja su bolja od ovih danas. Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr 14 GLAS ZAGORJA broj 86 POGLED S OPATOVINE A ko se sjećate, prethodnu sam kolumnu posvetio fiškalima u hrvatskoj politici. Završio sam je konstatacijom: kad se na brvnu sretnu fiškali Kosor i Josipović, na djelu je klasično hrvatsko pitanje – tko je u pravu? Nije prošlo ni mjesec dana, a taj se sve očitiji teatar apsurda nastavlja: protagonisti su najmoćniji ljudi našega političkog života. Šeksov Zakon o ništetnosti pravnih akata Srbije, koji je odavna trebalo donijeti, izazvao je novi prijepor između dvoje vodećih fiškala. Predsjednik, ne vjerujući premijerki, ali ni Saboru koji je taj zakon izglasovao, kani zatražiti mišljenje Ustavnog suda, jer misli – pazi ovo – da zakon krši Ustav. Pa lju- 01. STUDENOGA 2011. grčim pesti. Prisjetim se da sam i sam pripadao tom miljeu te da sam sudjelovao u donošenju sudbonosnih odluka u stvaranju hrvatske države. Konačno, bio sam član Vlade koja je odlučila o oslobađanju okupiranih područja nakon čega su slijedile vojne akcije Bljesak i Oluja. itam ovih dana po novinama da mi je predsjednik Tuđman dodijelio počasni čin brigadira na što sam odavna zaboravio. Nakon rata i stvaranja vlastite države bio je to čin priznanja za doprinos važnom trenutku, poznat i drugdje. No, u nas, nakon Sanaderove izjave kojom odbacuje optužbu za ratno profiterstvo pozivajući se na sudjelovanje u Domovinskom ratu i čin Č životom i poigravati se s ugledom vlastitoga naroda i države. živom mi je sjećanju događaj vezan uz predsjednika Tuđmana i Sanadera, koji u to vrijeme bijaše predstojnik Ureda predsjednika, a ja predsjednikov savjetnik za kulturu. Za moj rođendan u lipnju 1996. Predsjednik me pozvao u svoj ured i uručio mi rođendanski dar, njegovu knjigu S vjerom u samostalnu Hrvatsku. Uz rođendansku čestitku Predsjednik se osvrnuo na moj umjetnički angažman rekavši da je uvijek bio na tragu njegove knjige, što on dobro zna jer sam ga pozivao na histrionske, politički provokativne predstave i u vrijeme kad se to nitko drugi U Mama, sramim se Piše Zlatko Vitez A mi – osobe s tih tjeralica, sviđalo se to nekome ili ne, nosili smo glavu u torbi da bi oni danas mogli demokratski pisati što vole i što ne znaju. Pa ih pitam: Zar vas nije sram? di moji, gdje toga ima – ili, kako bi to rekao legendarni Mladen Delić: Ljudi moji, je li to moguće? ad sam kao dijete napravio neku nepodopštinu, sjećam se da mi je majka znala kazati: Zlatko, zar te nije sram? ili Sram te bilo! Tad bi me oblilo crvenilo u licu i obuzeo osjećaj krivnje. S godinama to je crvenilo nestalo i nije se javljalo ni kad sam radio mnogo veće nepodopštine, primjerice, kad sam kao ministar kulture kazao da Sabor sliči kokošinjcu. Ali je tu bojicu na mome licu znala primijetiti moja ženica kad sam s pajdašima prešel na črleno vino, jer beloga više ni bilo. No, šalu na stranu, vremena su ozbiljna i teška. a, često me kad slušam naše političke korifeje obuzme neka nelagoda, sjetim se svoje majčice i bude me jako sram. Pocrvenim u licu od bijesa i – kako ispjevaše jedan poet – i mahnito K D pričuvnog pukovnika, razotkrivanje u tisku i ostalih nosilaca tih počasti, odnosno njihovo spominjanje u kontekstu Sanaderove izjave, sasvim je po mjeri našega trenutka – nisko, mrziteljsko i žuto. Tu su i obvezatne fotografije, zasad bez onog Wanted – traži se! No, nastavimo li ovim putem – možda bude i toga! Autori tih napisa, zbog mladosti i/ili drukčije ideološke tradicije u svome okruženju, neosjetljivi su (čitaj: alergični) na vrijeme Domovinskog rata i stvaranje hrvatske države. A mi – osobe s tih tjeralica, sviđalo se to nekome ili ne, nosili smo glavu u torbi da bi oni danas mogli demokratski pisati što vole i što ne znaju. Pa ih pitam: Zar vas nije sram? No, isto se pitanje može uputiti i Sanaderu. Poznavajući ga, vjerujem da bi promptno uzvratio: Zašto? Zato jer je nedopustivo sprdati se s vrijednostima koje su drugi plaćali GLAS ZAGORJA broj 86 nije usudio. Vjerujem da to Sanaderu nije bilo po volji, jer je u spominjano vrijeme živio u Austriji, ne izlažući se i skrbeći za svoju egzistenciju. Kad smo ostali sami Predsjednik je primijetio sa smješkom: Jesi ga videl? Jedva nas je slušal. Celo se vreme pogledaval u ogledalo! Koji je to narcis! Misli kak bu on jednog dana na ovom mestu. Uzvratih da to misle mnogi koji ga posjećuju te da je to u ljudskoj prirodi. Predsjednik je ustrajao: A ne! Sanader je poseban slučaj. S današnjim iskustvom rekao bih da je Predsjednik bio u pravu. Kad su mu savjetnici za pronalaženje kadrova rekli da nema ljudi, Predsjednik je odgovorio: Ima ljudi, nema čovjeka! rateći obraćanje današnjih političara njihovim biračima pred predstojeće izbore često se sjetim Tuđmana. Koji su to narcisi! I bude me, draga moja mama, jako, jako sram. P 15 01. STUDENOGA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA DJEČJI TJEDAN Susret s gradonačelnikom Povodom Dječjeg tjedna Grad Krapina i Društvo Naša djeca Krapina pripremili su niz prigodnih aktivnosti. Članovi Dječjeg gradskog vijeća na čelu s predsjednicom Deom Presečki upoznali su gradonačelnika Josipa Horvata sa svojim željama i prijedlozima, a ujedno zahvalili na dosad uvaženim. Gradonačelnik je ponovno istaknuo kako su mu svi njihovi prijedlozi uvijek dobrodošli, osvrnuo se na dosad učinjeno, te naglasio da će se i dalje raditi na stvaranju još boljih uvjeta za rad i stvaranje djece Grada Krapine. A koliko i na koji način Grad brine za djecu nabolje govori i činjenica da od prošle godine Grad Krapina ima status – Grad prijatelj djece. Inače, aktivnosti Dječjeg tjedna u Krapini započele su u Glazbenoj dvorani Srednje škole Krapina, glazbenom igraonicom – Pjevajmo s Iskricama, mali gradski vijećnici posjetili su mališane u Dječjem vrtiću Gustav Krklec, a u Plavoj dvorani Gradske knjižnice prikazan je igrokaz Koje brige muče dvije knjige. Društvo Naša djeca Krapina sudjelovalo je na 17. smotri dječjeg stvaralaštva Društava Naša djeca Hrvatske Radost, igra i stvaralaštvo djece u Varaždinu. Predstavili su se svojim nastupima mali pjevači Zbora Iskrice i Dramska radionica Vrtuljak sa scenskom igrom Boje i lutkarskom igrom Izgubljeno posvojeno. Zajedničkim izletom djece i roditelja u Varaždin završio je ovogo- dišnji program obilježavanja Dječjeg tjedna u Krapini. (T. G.) je veliki projekt obnove, rekonstrukcija i gradnji područnih škola ne bi li se svim učenicima na području Grada Krapine osigurali jednaki uvjeti za rad, učenje i stvaranje - ponovio je Josip Horvat. Stara, dotrajala stolarija zamijenjena je novom niskoenergetskom, unutrašnjost škole je u potpunosti obnovljena, te je nabavljen novi namještaj i oprema. Čin blagoslova kruha i novih školskih prostora obavio je radobojski župnik, velečasni Ivica Bračun. Iduće godine još slijede nova fasada i krovište na Područnoj školi u Donjoj Šemnici. (T. G.) OBRAZOVANJE Obnovljena i Područna škola Lepajci Gradonaèelnik Josip Horvat uruèio je energetski certifikat za rekonstruiranu i dograðenu zgradu Podruène škole u Lepajcima ravnatelju OŠ Ljudevita Gaja Ignacu Paviæu. Tom je prigodom u Područnoj školi u Lepajcima bilo posebno veselo i svečano. Učenici su izveli prigodan program povodom blagoslova kruha i novih prostora škole, a gradonačelnik Josip Horvat uručio je ravnatelju OŠ Ljudevita Gaja (pod čijim okriljem djeluje PŠ Lepajci), Ignacu Paviću energetski certifikat koji pokazuje visoku razinu ekološke osviještenosti pri rekonstrukciji i dogradnji škole. Gradonačelnik je istaknuo da se polako bliži kraju ve- 16 liki projekt obnove, rekonstrukcija i gradnji područnih škola na području Grada Krapine ne bi li se svim učenicima na području Grada osigurali jednaki uvjeti za rad, učenje i stvaranje te da se nada da će biti toliko djece da će se škole još morati dograđivati i širiti. Zahvaljujući Gradu Krapini i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ova je škola za početak školske godine dočekala svoje učenike i učitelje u novom izdanju. Na području Grada pri kraju GLAS ZAGORJA broj 86 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKA UPRAVA TURIZAM Sjednica vijeća bez oporbenih vijećnika Na zadnjoj sjednici članovi Gradskog vijeća Grada Krapine, između ostalog, donijeli su izmjenu programa raspodjele sredstava spomeničke rente za ovu godinu. Izmjenama je povećan iznos za uređenje, adaptaciju i sanaciju zgrada u vlasništvu i korištenju Grada unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline Krapina za 40.000 kn. Za 110.000 kn povećanje je iznosa za uređenje i sanaciju kompleksa Stari grad Krapina, a financijska sredstva za uređenje sakralnih objekata – uređenja Franjevačkog samostana i crkve sv. Katarine ostala su ista, odnosno iznose 40.000 kn. Inače, sjednicu su već pri samom izglasavanju dnevnog reda napustili oporbeni vijećnici iz redova SDP-a, HNS-a i HSU-a, smatrajući da je dnevni red preopširan i da se zbog toga ne može voditi kvalitetna rasprava. Na to su već upozoravali i prije, no bez rezultata, te su stoga napustili sjednicu, rekli su u obrazloženju. (gz) KULTURA Darwin danas U Srednjoj školi Krapina, u izložbenom prostoru na 1. katu, otvorena je edukativna izložba Darwin danas. Povod je 200. obljetnica rođenja Charlesa Darwina (2009.), koju je British Council obilježio izložbom u Tehničkom muzeju u Zagrebu, a koju je posjetilo više od 30.000 posjetite- 01. STUDENOGA 2011. lja. Putujuća izložba obišla je i 9 škola u Hrvatskoj, a putovanje završava u Srednjoj školi Krapina. - Raduje nas da će naši učenici i učenici osnovnih škola, nastavnici i zainteresirani građani moći vidjeti ovu edukativnu izložbu - navodi ravnatelj škole, Ivica Rozijan. Nagrada gradonačelniku Horvatu Gradonaèelnik Josip Horvat dobitnik je Povelje F.E.S.T. 2011., prestižne meðunarodne turistièke nagrade koju dodjeljuje Vijeæe INTERSTAS-a (Meðunarodne smotre turizma, filma i krajobraza), te Europska federacija turistièkih novinara (FEST) najuspješnijim pojedincima, turistièkim zajednicama, gradovima i mjestima. Nagrada mu je uručena u Solinu na međunarodnoj priredbi - 18. INTERSTAS-a - Međunarodne smotre turizma i krajobraza, 14. ITF ‘CRO-a - Međunarodnog festivala turističkog filma te 10. KEA/ EFE-CRO-a - predstavljanja hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe. U obrazloženju nagrade stoji da je gradonačelnik Josip Horvat dobitnik ove iznimne nagrade zahvaljujući vrlo zapaženim projektima i programima u funkciji razvoja turizma koji se temelje na izuzetno atraktivnom lokalitetu, resursnim potencijalima, tradicijskim vrijednostima i kulturološko-povijesnom identitetu grada Krapine. Kreativnim spajanjem bogatih povijesnih i tradicijskih vrijednosti i običaja (brojne kulturne i turističke manifestacije, novi znameniti Muzej krapinskih neandertalaca), što ih vrlo zapaženo promiče TZ grada, uz aktivnu, kreativnu i sadržajnu potporu Grada Krapine, uspješno je stvoren osjećaj prisutnosti proteklih vremena življenja. Vijeće INTERSTAS-a i Europska federacija turističkih novinara ovim su priznanjem uvrstili Krapinu na svjetsku kartu najuspješnijih turističkih središta. (gz) IZLOŽBA Povijesni razvoj krapinskog Crvenog križa Povodom 125. godina rada i postojanja Gradskog društva Crveni križ Krapina u Galeriji grada Krapine otvorena je izložba 125. godina Crvenog križa u Krapini. Tom prigodom pozdravne riječi uputila je predsjednica Gradskog druš- tva Crvenog križa Krapina Dragica Ferjanić, a povijesni osvrt na rad ravnatelj Davor Šimunović. Više o samom postavu izložbe rekao je autor izložbe Neven Šimić, a otvorenje je pozdravio i gradonačelnik grada Krapine Josip Horvat. Postav se sastoji od četiri vitrine s filatelističkim markama s temama: Spašavanje ugroženih i povrijeđenih, Borba protiv pošasti XX. stoljeća, Crveni križ, TBC i Transfuzija. U prizemlju su promotivni plakati HCK i GDCK Krapina, a na katu Galerije je postav: Povijest međuna- GLAS ZAGORJA broj 86 rodnog Crvenog križa i Hrvatskog Crvenog križa, postav umjetničkih fotografija s temom Službe spašavanja života na vodi. Na kraju kroz plakate, priznanja, diplome, fotografije, opremu, pisanu građu i ostalo prikazana je povijest i razvoj Gradskog društva Crvenog križa Krapina. Svečano otvorenje popratila je folklorna skupina Viline iz Krapine, a izložba se može razgledati do 11. studenoga, u radno vrijeme Galerije. (T. G.) 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. STUDENOGA 2011. ODGOJ Od zrna do pogače Tradicija se održava zahvaljujući radu i entuzijazmu djelatnika ove ustanove, te dobroj suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom. Tijekom tjedna djeca su kroz razne aktivnosti upoznala proces proizvodnje kruha. Kroz razgovor na temu Od zrna do pogače i Plodovi našeg zavičaja Obilježavanje Dana kruha – dana zahvalnosti za plodove zemlje dugogodišnja je listopadska tradicija Djeèjeg vrtiæa Gustav Krklec Krapina. osvijestila su kulturu ophođenja prema kruhu i plodovima zemlje, kao i zbrinjavanju njihovih ostataka. Uz KULTURA CRVENI KRIŽ Posjeti i čestitke uz Međunarodni dan starijih osoba Jabuka je više od voća Poèetkom listopada Gradski puhaèki orkestar Krapina i Desiniæke mažoretkinje gostovali su u Sloveniji u mjestu Podsreda na priredbi Kozjansko jabolko 2011. Na toj priredbi priređenoj u čast plodova jeseni domaćini žele pokazati svoje sorte jabuka, njihove proizvode, kao i ostale proizvode kozjanskog kraja. Koliko cijene jabuku govori i njihova svojevrsna parola jabuka je više od voća. Sam značaj i veličinu manifestacije pokazuje i to što je na njoj bio nazočan, te ju svečano otvo- 18 pomoć odgojiteljica sama su svojim ručicama izrađivala slasne krušne delicije, pisali svoje recepte za kruh, izrađivali plakate, likovne radove, te prigodno uredili prostor vrtića. Povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje, uz blagoslov hrane i molitvu sa župnikom Tomicom Šestakom, djeca su sudjelovala na svečanom zajedničkom blagovanju doručka. (gz) rio predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Türk. Gradski puhački orkestar Krapine i Desinićke mažoretkinje sudjelovali su na samom otvaranju kraćim mimohodom, te u kasnijem dijelu programa s nekoliko poznatih koračnica uz koje su svoje koreografije pokazale Desinićke mažoretkinje. (T. G.) Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada obilježen je posjetima i čestitkama starijim osobama s područja djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Krapina. Povodom toga dana voditeljica Programa Marijeta Sajko je 3. listopada obišla po jednog korisnika iz svake općine i grada, te im čestitala njihov dan i obradovala čestitkom i malim znakom pažnje (zdjelom voća). S njom su u obilasku bili: gerontodomaćice Ankica Presečki, Kristina Šenator, Biserka Vragović, Ljerka Škrnjug, te načelnici općina Branko Horvat, Anđelko Topolovec, Ivan Šanjug i zamjenik načelnika Josip Draganić. U GLAS ZAGORJA broj 86 općini Đurmanec obišli su gospođu Štefaniju Gajšak, u općini Radoboj Mariju Podgajski, općini Jesenje Jelicu Klasić, općini Petrovsko Mariju Podgajski te Gradu Krapini gosp. Stjepana Leljaka. Svim ostalim korisnicima poslane su prigodne čestitke. Gradsko društvo Crvenog križa Krapina od 2006. provodi program Pomoć u kući starijim osobama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, na području Grada Krapine te općina Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko. Programom je obuhvaćeno 200 korisnika, te zaposleno 12 djelatnika. (T. G.) KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA CRVENI KRIŽ SPORT Čak 2786 doza krvi U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 706 doza krvi. Odazvalo se 788 darivatelja, no iz zdravstvenih razloga 82 nisu mogla dati krv. Ovo je bio četvrti i posljednji ovogodišnji ciklus akcija u organizaci- 01. STUDENOGA 2011. ji krapinskog Crvenog križa. Ukupno je u 2011. prikupljeno 2786 doza, odnosno 11,5 % na sto stanovnika, što je najbolji rezultat u povijesti Gradskog društva Crvenog križa Krapina. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina izuzetno su zadovoljni odazivom. Egon Belošević i Barbara Krsnik – državni prvaci U Kaštel Starom održano je prvenstvo republike Hrvatske u športskom plesu, i to u najzahtjevnijoj disciplini kombinaciji 10 plesova. GRADSKA UPRAVA Posjet gradonačelnika Gradonačelnik Josip Horvat posjetio je 12. listopada Područnu školu u Donjoj Šemnici, koja je zahvaljujući Gradu Krapini i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dočekala svoje učenike i učitelje u novom izdanju. Stara dotrajala stolarija zamijenjena je novom niskoenergetskom, unutrašnjost škole je u potpunosti obnovljena, nabavljen je novi na- mještaj kao i nova oprema. Gradonačelnik Horvat je također najavio da će škola u Donjoj Šemnici iduće godine dobiti novu termo fasadu i krovište. Tako će se privesti kraju veliki projekt obnove, rekonstrukcija i gradnja krapinskih područnih škola, ne bi li se svim učenicima na području Grada Krapine osigurali jednaki uvjeti za rad, učenje i stvaranje. EUROPA DONNA KRAPINA Skrb za žene Europa Donna Krapina, podružnica Hrvatskog foruma protiv raka dojke, 1. listopada prigodnim je aktivnostima u Krapini obilježila Dan ružièaste vrpce, koja simbolizira borbu, ustrajnost i solidarnost u prevenciji raka dojke. U Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta održano je stručno predavanje. Teme su bile zanimljive: važnost ranog otkrivanja raka dojke, psihološka pomoć oboljelima i zdrava prehrana. Nakon predavanja, uputili su se u organiziranu šetnju do Hušnjakovog pod motom Zdrava žena – zdrava obitelj. Ovom akcijom željelo se upozoriti na važnost otkrivanja raka dojke, koji je nažalost, najčešća zloćudna bolest u žena u Hrvatskoj i najčešći uzrok smrti. Ipak, redovitim pregledima ova se bolest može otkriti u ranom stadiju što znači i veće šanse za ozdravljenje. Već tradicionalni Dan ružičaste vrpce, održan je inače u više od 30 gradova diljem Hrvatske. Ovogodišnjom se akcijom tražilo donošenje Nacionalnog programa za liječenje raka dojke. Deklaracija Europskog parlamenta iz ožujka 2010. obvezuje članice Europske unije da se osnuju specijalizirani centri s multidisciplinarnim pristupom prema kriterijima Europske unije do 2016., a svrha je smanjiti smrtnost oboljelih žena od raka dojke za 20%. Posljednja statistika za Hrvatsku 2010. je novooboljelih 2473 žene, umrlih 983 žena. Športski plesni klub Habanera Krapina nastupio je s ukupno 5 plesnih parova u različitim dobnim skupinama i to: Egon Belošević - Barbara Krsnik, Roberto Hruševar - Ema Inkret, Filip Stjepan Hanžek - Lana Pavić, Filip Zubić - Minea Hruševar, Vlado Kopčić Emilija Damić. U oštroj konkurenciji u dobnoj skupini mlađi osnovci do 9 godina najboljim je ocijenio krapinski par Egon Belošević - Barbara Krsnik, GLAS ZAGORJA broj 86 čime im je pripala titula državnih prvaka u kombinaciji sportskih plesova za 2011. Ovim naslovom objedinili su ovogodišnje naslove državnih prvaka u pojedinačnim kategorijama standardnih i latinoameričkih plesova. Prvenstvo je organizirao Plesni klub Lolita iz Kaštela uz potporu Hrvatskog športskog plesnog saveza, a uz pokroviteljstvo Splitsko-dalmatinske županije i Grada Kaštela. 19 01. STUDENOGA 2011. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA ODGOJ Mjesec hrvatske knjige 2011. Piše: Vesna Šaronja na Dječjem odjelu Mjesec hrvatske knjige je u punom jeku u kojem Dječji odjel bilježi brojne posjete djece i aktivna sudjelovanja u našim programima. Za djecu iz vrtića Gustav Krklec i Mali kaj, već tradicionalno djelatnice dječjeg odjela – Vesna Šaronja i Miljenka Presečki, pripremaju autorske igrokaze. Klaun u knjižnici i Koje brige muče dvije knjige interaktivni su igrokazi kojima se mališanima na zabavan način nastoji približiti pojam knjige i knjižnice, ljepota priča i raznovrsnost slikovnica, ali i pravila ponašanja u knjižnici. Autorski igrokaz djelatnica GKK «Pjesničke figure u transformativnom procesu postmoderne iliti Klauni u pjesničkoj traumi» namijenjen je učenicima trećeg razreda, a oslanja se na središnju temu ove manifestacije pod nazivom Čitajmo pjesnike. Knjižnicu gotovo svakodnevno obilaze i posjećuju učenici iz Đurmanca, Lepajca, Šemnice, Radoboja, ali i iz susjednih županija. Srijedom u četiri termina održava se serija pričaonica «Moje najdraže priče», u kojima su posebno dobrodošli oni najmlađi. Likovno nadareni učenici osnovne škole mogu se uključiti u likovni natječaj Oslikujem i oblikujem omiljenu pjesmu. Likovne radove primamo KULTURA najkasnije do 30. studenog, a najbolje radove proglasiti ćemo i nagraditi 7. prosinca 2011. U kreativnoj radionici u mjesecu listopadu oblikovati ćemo slike u tehnici mokrog filcanja vune. Vjerni polaznici naših mjesečnih kreativnih radionica moći će u izložbi Tragom naših ČČČ-a koja se otvara 4. studenog u Plavoj dvorani GKK razgledati najbolje radove u protekloj godini. Piše Tanja Gregurović Monografija krapinskih neandertalaca Muzej koji je u svojoj prvoj polovini godine postojanja posjetilo gotovo 160 000 posjetitelja, a vrlo dobra posjeæenost se i nastavlja, prezentirat æe ubuduæe i mnonografija Kraneamus – muzej krapinskih neandertalaca – arhitektura i postav, autora dr. sc. Feðe Vukiæa i arhitekta Željka Kovaèiæa. Sredinom listopada u Muzeju krapinskih neandertalaca predstavljena je prva monografija muzeja Kraneamus – muzej krapinskih neandertalaca – arhitektura i postav, autora dr. sc. Feđe Vukića i arhitekta Željka Kovačića. Knjiga je formata 24,5 × 29 cm, opsega 160 stranica, bogato ilustrirana, s dvojezičnim tekstovima (hrvatsko/ engleski). Monografija je dobar ilustrativni dokument u kojem se može podsjetiti na sve faze od projektiranja, gradnje, opremanja S promocije Monografije: Goranka Horjan, Feđa Vukić, Tomislav Šola, Daniela Angelina Jelinčić, Željko Kovačić i Vlasta Krklec 20 ovog vrlo uspješnog muzeja koji je u prvoj polovini godine postojanja posjetilo gotovo 160 000 posjetitelja, a vrlo dobra posjećenost se i nastavlja. To je knjiga kakvu imaju gotovo svi veliki svjetski muzeji i u kojoj se prezentira arhitektonsko-dizajnerski dio projekta. Kao što je i Muzej krapinskih neandertalaca kolaž i kaleidoskop zbivanja u Svemiru, Zemlji, evoluciji ljudske vrste, na isti način i s istim žarom je i knjiga rađena i prelamana, da bi bila što vjernija uspomena onima koji su muzej posjetili odnosno prikaz i poziv onima koji to još nisu učinili – ističe mr. sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica, voditeljica muzeja krapinskih neandertalaca. Knjiga je predstavljena u prostoru Muzeja i ova dobro osmišljena muzejsko interaktivna priča sigurno će polučiti uspjeh i u tiskanom izdanju – ocijenila je Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja. Uvodni tekst pod naslovom Evolu- GLAS ZAGORJA broj 86 cija u muzejskoj revoluciji donosi profesor na Studiju dizajna u Zagrebu dr. sc. Feđa Vukić. Potom arhitekt Željko Kovačić piše o arhitekturi i postavu, od skice do nacrta gdje se pokazuje razvoj arhitektonskog projekta od prvih crteža do konačnih izvedbenih nacrta, potom su prikazane sve faze gradnje muzeja, projektiranje, izvedba i konačna realizacija stalnog postava. Monografija potom donosi prikaz otvorenja, popratne sadržaje i aktivnosti muzeja, dani su citati iz nekih objavljenih članaka, upisi u knjigu utisaka, pobrojane su sve do sada dobivene nagrade, na kraju su izvadci iz recenzija monografije iz pera uglednih dr. sc. Tomislava Šole i dr. sc. Danijele Angeline Jelinčić. Monografija Kraneamus – muzej krapinskih neandertalaca – arhitektura i postav može se nabaviti u suvenirnici Muzeja po cijeni od 120 kn. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. STUDENOGA 2011. KULTURA Najveći krapinski S(s)luga Meðu ljudima koji su obilježili odreðeno razdoblje povijesti Krapine posebno mjesto pripada Vilibaldu Slugi, koji je obnašao dužnost naèelnika krapinskog trgovišta više od tri desetljeæa, a bio je i 50 godina èlan DVD-a. Za vrijeme Vilibalda Sluge Krapina i naši stari živjeli su kao u opereti! – poznata je uzrečica koja je nastala krajem 19. stoljeća i pamti se do danas. Kako se živjelo u vrijeme načelnikovanja ovog najpoznatijeg krapinskog načelnika u Mjesecu knjige u Krapinskoj gradskoj knjižnici podsjetio je Zdravko Štefanić na predavanju posvećenom dugogodišnjem krapinskom gradonačelniku pod nazivom Najveći krapinski S(s)luga. Da podsjetimo: Vilibaldo Sluga rodio se 13. listopada 1854. u Šentjuru pri Celju, u Krapinu dolazi 1877., a već kao 27-godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, a od 1891. načelnik je trgovišta Krapine. Njegova glavna dostignuća su: uvođenje gradskog vodovoda, izgradnja cesta i elektrifikacija Krapine, te izgradnja Pučke škole, koja je u ono doba bila vjerojatno najljepša i najmo- dernija škola u Hrvatskom zagorju. Za vrijeme njegova načelnikovanja obnovljena je i Župna crkva sv. Nikole (1901.-1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu. Budući da su tada na Hušnjakovom brijegu kopali šljunak za izgradnju okolnih cesta, nađene su neobične fosilne kosti (1899.). Sluga je odmah obavijestio Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku. Sluga je uspio povratiti u vlasništvo grada i Stari grad Krapinu, koji je dotad bio u vlasništvu baruna Ottenfelsa (1919.). Za njegovog načelnikovanja izgrađeni su krapinski mostovi i to od armiranog betona, najmodernije tehnologije tog doba. Uredio je Dolac u predivno šetalište (koje danas nosi njegovo ime), posadio drvorede i uredio parkove i krapinsko GLAS ZAGORJA broj 86 groblje. Prilikom proslave 1907. dao je izraditi izuzetno vrijednu zastavu, za koju je nacrt oslikao Hermann Bolle. Najviše energije uložio je u prikupljanje sredstava i uvjeravanje Krapinčana da su ti projekti na dobrobit Krapine. Vilibaldo Sluga umro je u Krapini 15. siječnja 1931. gdje je i pokopan, a njegovom sprovodu prisustvovalo je više od 5000 ljudi, 35 društava i cijelo trgovišno zastupstvo i činovništvo, a za vrijeme njegove sahrane sve radnje bile su zatvorene, na ulicama je gorjelo električno svjetlo ovijeno crnim florom. 21 GRAD KLANJEC 01. STUDENOGA 2011. ZAHVALA JESENI Zagorje u srcu Ovogodišnja je manifestacija organizirana s namjerom da se brojnim programima i sadržajima na najbolji naèin pokaže kako je Klanjèanima kaj vu duši, a Zagorje u srcu - rekao je Željko Kolar, gradonaèelnik Klanjca na klanjeèkom starom trgu zadnjeg dana Zahvale jeseni. Bili su to uistinu dani za pamæenje pa æe se poziv za iduæu Klanjeèku jesen lako zapamtiti. Najveća klanječka kulturno-turistička manifestacija Zahvala jeseni održana od 7. do 9. listopada privukla je dosada najveći broj posjetitelja. Iako su se organizatori, Grad Klanjec i Turistička zajednica grada, pribojavali kiše i lošeg vremena koje su prognostičari najavljivali za prošli vikend, svi programi na otvorenoj pozornici i na prostoru povijesne jezgre grada bili su odlično posjećeni. Klanječku jesen otvorio je krapinskozagorski župan Siniša Hajdaš Dončić. Subotnje poslijepodne započelo je programom Erdödyjevi u trgovištu Klanjec. Nakon dolaska kostimirane povorke i pozdrava grofa i grofice Erdödy, posjetiteljima i sudionicima dobrodošlicu je zaželio gradonačelnik Željko Kolar. Uz lijep nastup Dvorskih plesova KUD-a Antun Mihanović, u popodnevnom dijelu programa nastupila je i solistica Lucija Jelušić. Trgom su u baroknim kostimima prošetali, porazgovarali i fotografirali se s posjetiteljima građani Klanjca i članovi Udruge mladih Fenix iz Oroslavja, dok su članovi Kuburaške udruge ban Toma Erdödy predstavili svoje lijepe povijesne odore, ali i povijesno oružje. Na prostoru uz crkvu najmlađi su se okretali u košarama na drvenom vrtuljku, a odrasli Umjetnici Klanjcu I ove godine Zahvala jeseni zapoèinje kulturnim programima. Pred brojnom publikom otvorene su dvije likovne izložbe. U Salonu Galerije Antuna Augustinčića, a u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti iz Zagreba izlažu tri mlada kipara: Ana Kovačić, Krešimir Katušić i Igor Ruf. Izložba se može pogledati do 7. studenoga. Osim što je sama izložba izuzetno zanimljiva, takvo je bilo i njeno otvorenje. Posjetitelji su, naime, najprije imali prigodu razgledati izložbu, a tek nakon toga o izložbi i autorima u prostoru Gradske knjižnice govorili su voditelj Galerije Božidar Pejković, kustos Davorin Vujčić, te ispred Akademije likovnih umjetnosti prodekan Peruško Bogdanić. Razlog tome je, naravno, kiša koja je ovaj događaj s uobičajenog prostora ispred Salona preselila s druge strane klanječkog trga. Na tradicionalnoj tzv. klanječkoj večeri ovogodišnje Zahvale jeseni svojim se slikama predstavio 22 sugrađanin Mladen Županić. Izložbu pod nazivom Klanjec i Klanjčani priredio je Kulturni centar Klanjec uz pomoć Gradske knjižnice i klanječke Galerije. Mladena Županića, amatera kojeg ljubav prema slikarstvu prati još od djetinjstva, pred brojnim sugrađanima, suradnicima i prijateljima predstavila je ravnateljica Kulturnog centra Klanjec Snježana Ricijaš, dok je akademska slikarica Maja Vukina Bogović vrlo nadahnuto govorila o akvarelima i uljima kojima je autor bliskoj mu publici otvorio svoj pogled na grad, njegove ulice i znamenitosti, ali i drage mu ljude. Izložbu je otvorio gradonačelnik Željko Kolar, a vrlo ugodnu večer Klanjčani i njihovi gosti proveli su nakon otvorenja izložbi u prostoru Galerije uz tamburaše Zelenjaka. su mogli birati što kupiti na čak četrdesetak štandova tradicijskog sajma. Uz prave umjetnike u stvaranju prekrasnih rukotvorina, nakita, ukrasa, suvenira, majstora starih zanata do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su se predstavili domaćim autohtonim proizvodima – vinom, medom, rakijama, kupinovim vinom, prirodnim sokovima, kolačima… Subotnji program vodio je Ivan Benc, koji je nastupio i na večernjem koncertu kojim su Klanjčane i goste još jednom razveselili Tamburaški sastav Zelenjak i Radek Brodarec. Nedjeljni sajam Nakon nedjeljne mise zahvalnice u župnoj crkvi, program je nastavljen u 14 sati. Unatoč vrlo prohladnom vremenu brojni su se posjetitelji razmilili između štandova, a kod ugostitelja i domaćeg Piše Snježana Ricijaš lovačkog društva uživali u sajmenoj ponudi. Nedjeljni kulturno-umjetnički program promenadnim koncertom započeli su članovi Puhačkog orkestra Lira Kraljevec na Sutli, a publiku su, kao i uvijek, svojim nastupom oduševili Dječji vrtić Kesten, pjevački zbor OŠ Antuna Mihanovića. Vrlo lijepim nastupom predstavile su se i mlade plesačice dvorskih plesova iz PŠ Lučelnica, solistica Iva Jambrešić, te čak tri grupe mažoretkinja iz Dubrovčana. Posebno drage gošće drugog dana Zahvale jeseni bile su članice Etno grupe Zvirek iz Svetog Križa Začretja koje su otpjevale nekoliko izvornih zagorskih skladbi. Popodnevni program za djecu bio je pun pogodak i to zahvaljujući više nego odličnoj predstavi Šarenog svijeta o Mirišku Kruščiću. Bilo je prekrasno vidjeti djecu kako pjevaju i plešu na i ispred pozornice, uživaju u mađioničarskim čarolijama, a uz svima znane pjesmice odlično su se zabavljali i roditelji, bake i djedovi. 11. zahvala jeseni u Klanjcu završila je velikim koncertom Radija Kaj, Kaj vu duši. Na pozornici Zahvale jeseni nastupili su te publiku oduševili svojim izvedbama nekih od najljepših i najpopularnijih zagorskih popevki Ivica Pepelk, Ivan Benc, Aduti, Fakini, Branko Greblički Ventek, Iva Ranogajec, Kristina Iveković, TS Zelenjak, Črleni lajbeki, Dečki iz Pregrade, Martina Pavlinić Jazbec, Milko Peer, Kušlec, Ekipa i Tihomir Kožina. Ovogodišnju Zahvalu jeseni u Klanjcu organizirali su Grad Klanjec i Turistička zajednica grada, uz potporu klanječkih udruga i volontera. U organizaciji su pomogli Komunalni pogon grada, Komunalno poduzeće Zelenjak i Zelenjak-plin, članovi Planinarskog društva Cesargrad i Eko udruge Japica, koji su odradili veliki posao oko pripreme manifestacije i to unatoč obilnoj kiši u petak. Članovima Vatrogasne zajednice Klanjec i koordinatoru Ivici Zamudi organizatori zahvaljuju na pomoći u regulaciji prometa i na redarskoj službi s voditeljem Anđelkom Ricijašom. Turistička zajednica grada Klanjca na svesrdnoj pomoći tijekom trajanja manifestacije posebno zahvaljuje Mateji Poslek, Veroniki Gajšak, Teni Cvek i Tanji Ivek, gradskom notarijušu Ervinu Šobanu, te našim cvjećarima Biserki Kušanić, Steli Mlinarić, Ini Kranjčec i Damiru Vajdiću koji su i ove godine sami izradili sve ukrase za manifestaciju. Posebnu draž ovoj najvećoj kulturno-turističkoj manifestaciji u Klanjcu i ove su godine dali dame i gospoda u srednjovjekovnim kostimima, a riječ je, naravno, o građanima i građankama Klanjca (Miri Hrbud Kolar, Željki Kramarić, Ini Kranjčec, Jasni Broz, Gordani Novosel, Ljubici i Ivanu Petrišić, Iliji Kranjčecu). GLAS ZAGORJA broj 86 GRAD KLANJEC 01. STUDENOGA 2011. Fini štruklji zagorski Najbolje štrukle ove su godine prema ocjeni Slavka Veèeriæa, Branka Greblièkog Venteka, Branke Kralj i Ane Ilinèiæ pripremile Terme Jezerèica, drugo mjesto osvojio je Bistro Pajdaš iz Pregrade, a treæi je bio Sermage iz Svetog Križa Zaèretja. Na ovogodišnjoj Zahvali jeseni održana je i treća Štruklijada u organizaciji Krapinsko-zagorske županije i Zagorske razvojne agencije. U ocjenjivanju najboljih zagorskih štrukli okušalo se čak 23 natjecatelja, zagorskih restorana, hotela, OPG-ova, udruga, a svoje su štrukle ponudili i restorani članova žirija, ali izvan konkurencije. Štruklijadom oduševljenim posjetiteljima trebalo je svega četrdesetak minuta da kupe i probaju sve štrukle koje su natjecatelji prodavali na svojim štandovima na klanječkoj šetnici po promotivnoj cijeni od 5 kn, u humanitarnoj akciji za pomoć radu Udruge sv. Ane Lobor. Ova Udruga pomaže osobama, a osobito djeci s posebnim potrebama, ukupno je prikupljeno 4.700 kn. Ujedno, Terme Jezerčica i restaurant Sermage pokazali su dobro srce te su novčane nagrade za osvojeno prvo i treće mjesto (800 i 300 kn) također donirali Udruzi sv. Ane. Posebno atraktivan i zanimljiv bio je kulinarski show u kojem su dvije prave Zagorke, Julijana Šereg iz Gornje Svedruže i Marija Bračević iz Slatine Petrovske, podučile poznatog francuskog kuhara iz Jezikove juhe Stephana Macchija, uz puno smijeha i dobre zabave, kako se rade zagorski štrukli. VODOOPSKRBA Vodovodni priključak za poslovnu zonu OBRAZOVANJE Uređenje škole Prema realizaciji plana za poboljšanje energetske učinkovitosti u školama Krapinsko-zagorske županije i klanječka OŠ Antuna Mihanovića konačno je dočekala novo krovište. Iako se radovi na uređenju dijela školske zgrade vrijedni oko 810.000 kn i dalje nastavljaju te školu i dalje okružuje zaštitna ograda, obrisi novog krovišta lijepo se vide. Školska zgrada iz 1888., nakon što tvrtka MDK iz Velikog Trgovišća završi radovi na uređenju pročelja zasjat će novim sjajem i svakako umnogome uljepšati glavnu klanječku ulicu. Za potrebe Poslovne zone Lepoglavec trenutno se izvode radovi na priključku vode. Riječ je o radovima koje je potrebno izvesti u sklopu Rješenja o pravu građenja rekonstrukcije županijske ceste Mihanović Dol-Kraljevec na Sutli. Naime, prije proširenja postojeće županijske ceste radi izgradnje cestovnog ulaza u Poslovnu zonu potrebno je napraviti infrastrukturne radove koji idu ispod županijske ceste. Tako je već proveden plinovod, a kroz koji dan završit će radovi na vodovodnom priključku. Zemljane radove izvodi Zelenjak d.o.o. Klanjec, a montažne Zagorski vodovod Zabok. Ukupna investicija vrijedna je oko 80.000 kn. Prema godišnjem programu izgradnje komunalne infra- strukture Grada Klanjca krajem listopada dovršena je djelomična sanacija klizišta u Letovčanu Novodvorskom i Lučelnici polaganjem asfaltnog sloja, a predstoji asfaltiranje saniranog djela lokalne ceste u Gredicama (Šoštari). U dužini od 400 metara asfaltirana je i cesta Bratovski Vrh - Goljak, koja je na taj način spojena s uređenim igralištem u Goljaku. Vrijednost radova je 120.000 kn. KULTURA Stručno znanstveni skup o Antunu Mihanoviću Ogranak Matice hrvatske Klanjec i Kulturni centar Klanjec priređuju 14. studenog 2011., na godišnjicu smrti Antuna Mihanovića, jednodnevni stručno-znanstveni skup. Skup će se kao i čitav ovogodišnji program obilježavanja 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića u Klanjcu održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i to u refektoriju Franjevačkog samostana s početkom u 10 sati. GLAS ZAGORJA broj 86 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Djeca su radost u kući Prijem kod načelnika Zvonka Jutriše Djeca su radost u kuæi – moglo se èuti na prijemu novoroðenih Humèana 11. listopada koji je u opæini uprilièio naèelnik Zvonko Jutriša. Uz prigodnu čestitku, čelni čovjek općine uručio je roditeljima i novčanu pomoć. Za prvo rođeno dijete roditelji su primili 2.000 kn, za drugo dijete 4.000 kn, a za treće dijete 6.000 kn. Inače, ove godine iz općinskog proračuna za novorođene izdvojeno je do sad 176.000 kn. - Mislim da je to jedan simboličan iznos, ali vrijedan pažnje, gdje općina sudjeluje u prvim početcima stvaranja pretpostavke za život i razvoj djeteta – ističe načelnik Jutriša. Nazočnima se obratila i patronažna sestra Gordana Špoljar napomenuvši kako je prva godina djeteta iznimno važna za razvoj mozga i dječju osobnost. Na prijemu su bile i dvije bebe – David Briševac i Irena Dimec. A novorođeni Humčani u posljednjih mjeseci još su Marko Kecur, Marina Burek, Lucija Novak, Borna Barić. TURIZAM Humčani na manifestaciji 100% zagorsko Među izlagačima na manifestaciji 100% zagorsko na Trgu bana Jelačića u Zagrebu predstavila se i humska Turistička zajednica s bogatom po- nudom domaćih kolača, koji su zbog svoje rijetkosti izazvali posebnu pozornost, te prezentacijom turističkih putova i vrijednosti kraja. Građani su inače imali prilike uživati u bogatom kulturno-zabavnom programu, od viteških borbi i mačevanja, dvorskih plesova, svečanih odora Keglevićeve straže, do tamburaša, folkloraša, prezentacije života iz doba neandertalaca itd. Ljubitelji Zagorja mogli su po promotivnim cijenama kupiti niz turističkih brošura i vodiča, a prikupljena sredstva donirat će se krapinskom Društvu za pomoć mentalno retardiranim osobama. OPĆINSKA UPRAVA Završen nogostup i proširena ŽC 2092 U općini Hum na Sutli prošireno je 750 m županijske ceste 2092 (Mali Tabor – Vučja Gorica – Lastine – D 206), u vrijednosti radova 200 000 kuna. Uz to, zbog velike gustoće prometa izgrađen je i nogostup uz Županijsku cestu. Navedeni radovi su od izuzetne važnosti zbog veli- 24 GLAS ZAGORJA broj 86 kog prometnog opterećenja na toj cesti. Značajno će se smanjiti opasnost za sudionike u prometu, a naročito će se zaštititi školska djeca. Važnost projekta prepoznali su vodeći ljudi Županije i Županijska uprava za ceste KZŽ, te ga financijski poduprli. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. STUDENOGA 2011. ODGOJ Kada se podijeli kruh, dobrota i ljubav se povećavaju Poèetkom listopada djeca iz Djeèjeg vrtiæa Balonèica posjetila su OPG Bakina okuænica u Igrišæu povodom Dana kruha – dana zahvalnosti za plodove zemlje. Dočekale su ih članice Udruge Igrišće u narodnim nošnjama. Pripremile su razne vrste žita i brašna, kao i stare alate koji su se koristili za pripremu kruha. Djeca su najprije razgledala etno kućicu, a zatim prionula izradi tijesta iz materijala koji im je bio ponuđen. Nadica Bedek je za svako dijete sašila pregačicu tako da su bili pravi mali pekari. Djeca su od sreće i zapjevala, a naposljetku su ih članice udruge počastile krušnim proizvodima i darivale im srca od tijesta i tekst o kruhu s porukom: Kada se podijeli kruh – dobrota i ljubav se povećavaju. OBRAZOVANJE VATROGASCI Sličnosti i razlike zagorske Natjecanja dolinom Sutle Dobrovoljno vatrogasno društvo Prišlin – Hum bilo je domaæin i poljske kuhinje tradicionalnog 14. vatrogasnog natjecanja Dolinom Sutle. Humski učenici koji putuju u Poljsku Na natječaju za Comenius bilateralna partnerstva za 2011. Agencija za mobilnost prihvatila je projekt OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli Sličnosti i razlike tradicionalnih kuhinja Hrvatskog zagorja i Regije Mazowieckie (Poljska) i odobrila financijsku potporu u iznosu od 14.000 eura. Sredstva su namijenjena putovanju humskih učenika u Poljsku gdje će u izvornom okruženju upoznati jela i običaje zemlje partnera u projektu, te prezentirati svoju školu i Hrvatsko zagorje. Zanimljivo je i to što projekt potiče sudionike na ko- munikaciju elektroničkom poštom, facebookom i sličnim medijima, a to je ujedno i prilika za učenike da vježbaju i usavršavaju komuniciranje na engleskom jeziku. Stoga učenici OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli odlaze 8. studenog ove godine u desetodnevni posjet partnerskoj školi Zespół Szkół im. Rodziny Wyleżyńskich. Na put odlazi 12 učenika VI. i VIII. razreda u pratnji dviju učiteljica. Ujedno će ti isti učenici biti domaćini gostima iz Poljske u uzvratnom susretu krajem travnja 2012. Na natjecanju su sudjelovale vatrogasne postrojbe s područja djelovanja obje strane rijeke Sutle. Odazvalo se 13 natjecateljskih ekipa: DVD Prišlin - Hum, PGD Imeno, DVD Klenovec, PGD Pristava pri Mestinju, DVD Sloga Plavić, PGD Sela Verače Virštajn, PGD Steklarna Rogaška, DVD Kumrovec, DVD Poljana Sutlanska, PGD Podčetrtek, PGD Polje Sedlarjevo, PGD Bistrica ob Sotli i PGD Dobovec pri Rogatcu te gosti - društva koji su nastupili van konkurencije, DVD Zabok i PGD Rogaška Slatina. PGD Pristava pri Mestinju osvojili su prvo mjesto, DVD Prišlin - Hum drugo, a PGD Steklarna Rogaška treće mjesto. Natjecanje je inače posebno zanimljivo jer se za razliku od standardne 3/1A suhe vježbe, u ovoj dobavlja voda i ruši GLAS ZAGORJA broj 86 meta te dolaze do izražaja posebna znanja i vještine vatrogasaca. Gostima su se obratili ispred općine Hum na Sutli zamjenik načelnika Milan Brezinščak, predsjednik vatrogasne zajednice Krapinsko-Zagorske županije Ivica Glas, Rajko Jutriša - tajnik vatrogasne zajednice Krapinsko-Zagorske županije i vatrogasne zajednice općine Hum na Sutli i Paula Kidrič - predsjednica gasilske zveze Šmarje pri Jelšah. 25 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. STUDENOGA 2011. KULTURA Dvoboj ljubavi Daske koje život znače ne moraju uvijek biti profesionalne da bi bile hvalevrijedne i da bi ispunjavale čovjekovu dušu. Dokaz tome jest i Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje. Svoje djelovanje započelo je 15. srpnja 1997. kao dramska skupina pri KUD-u Lavoslav Vukelić. Sredinom 2003. dolazi do izdvajanja dramske sekcije i pjevačkog zbora iz KUD-a, te osnivanja Udruge za kulturni amaterizam Sveti murja do grada Visa, a na županijskim smotrama više puta su nominirani za nastup na Republičkom festivalu kazališnih amatera. Na repertoaru su im najčešće komedije na kajkavskom narječju, čija je tema prikaz zagorskih običaja, načina života na selu ili problema običnog čovjeka – našeg susjeda. S time u skladu, članovi dramske sekcije sudjelovali su u projektu Jedno je Zagorje, zagorskoj Rijeè je o predstavi koja prati zabranjenu ljubav izmeðu pomalo neobiènog para koji do svoje ljubavne sreæe mora preskoèiti brojne prepreke… U Dvoboju ljubavi okušat æe se mladi redatelj Mario Krog koji æe pomoæi èlanovima Amaterskog dramskog kazališta Sveti Križ Zaèretje u stvaranju predstave, a u sinergiji njihovog rada uspjeh neæe izostati. Križ Začretje, a članovi dramske sekcije u svibnju 2006. osnivaju samostalnu udrugu Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje. Predstave odraz ljubavi prema glumi Danas ova udruga broji 14 članova – glumica i glumaca. Članovi su, zanimljivo je, različite životne dobi i spola, a sve ih povezuje zajednička ljubav prema glumi i kazalištu. Do sada su s desetak različitih predstava obišli mnoge županije Lijepe Naše, od Međi- seriji prikazanoj na regionalnim televizijama. – Jedno je Zagorje bilo je jedan novi izazov i prelijepo iskustvo. Na snimanjima je bilo poprilično komično. Mnogo anegdota, a najviše smijeha zbog toga što smo usred zime uz obilje snijega glumili ljeto i proljeće – rekla je predsjednica Ivanka Bokor. – Uz zabavu, moram priznati, nije bilo baš uvijek lako jer snimanja su trajala mjesec dana, nekad čak i desetak sati. No, mislim da bi svi to iskustvo ponovili – dodala je Bokor. Iza njih je i snimanje radio-drame pod nazivom IZLOŽBA Jabuka kraljica voća Jabuci kao kraljici voæa pripada i dan u kalendaru – 20. listopada je Meðunarodni dan jabuke. U OŠ Sveti Križ Zaèretje izložili su stare sorte iz domaæih trnaca, ali i proizvode od jabuka – kolaèe, ocat, jabuènicu… 26 Scena iz predstave AKD Začretje Agencija, a čija je premijerna izvedba na valovima Radija Hrvatsko zagorje Krapina bila 21. kolovoza 2010. Unatoč pohvalama i postignućima spomenutim u prethodnim rečenicama, Vesela ekipa Amatersko dramsko kazana Jedine je Zago snimanju lište ne prestaje sa svorje jim aktivnostima. Tako u skorije vrijeme počinju intenzivne pripreme za županijsku smo- kada ljutru. Ove godine su, kažu, odlučili napra- di jedva imaju vremena za viti nešto novo i drugačije. Angažirali su svoje bližnje, za prijatelje i za hobije, mladog redatelja Marija Kroga koji će pohvalno je vidjeti da skupinu entuzijaim pomoći u stvaranju predstave koja sta različitih godina i zanimanja, povenosi radni naslov Dvoboj ljubavi. Riječ je zuje i spaja ljubav prema glumi, prema o predstavi koja prati zabranjenu ljubav dramskom stvaranju i prema kazalištu. između pomalo neobičnog para koji do Isto je tako pohvalno što ih ljudi iz njihosvoje ljubavne sreće mora preskočiti ve okoline bez zagorskog jala, prate u brojne prepreke. – Mnogo nam u radu njihovom radu, podržavaju ih i pomažu pomaže Općina Sveti Križ Začretje, ali i im. Bez sumnje možemo zaključiti da je svi drugi dobri ljudi, zaljubljenici u kaza- pred Amaterskim dramskim kazalištem lište pa im ovim putem od srca zahva- još puno uspješnih predstava na veselje ljujemo – kaže Ivanka Bokor. U vrijeme članova, ali i njihove publike. U OŠ Sveti Križ Začretje sjete se Međunarodnog dana jabuke svake godine i u predvorju škole osmisle bogatu izložbu jabuka iz domaćih trnaca, dopunjenu proizvodima kojima je jabuka osnovna sirovina, kao, jabučni kolač, jabučnica i jabučni ocat. Svaka jabuka označena je svojim imenom, čak više njih, crticom o porijeklu, karakteristikama, izgledu i okusu. Kao posebnost među jabukama našla su se na ovoj izložbi četiri ploda indijanske naranče (Malcura pomifera - Osage orange), koju još nazivaju i drvomozak, a porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Plodovi su zeleni, kasnije žuti do narančasti, ali nisu jestivi. Iz oštećenih plodova curi bijeli sok, lateks, koji razrijeđen može koristiti kao sredstvo protiv gljivica, a efikasno se koristi za uklanjanje bradavica. Plodove su djeca donijela s Kozjaka. Tragajući za porijeklom i korijenima ovog kod nas vrlo rijetkog drva (ima ga Botanički vrt u Zagrebu), moramo se prisjetiti da je svetokriška grofovska rezidencija kroz četiri stoljeća bila dom brižnih gospodara koji su ostavili vrijedan trag u regionalnoj i nacionalnoj kulturnoj povijesti: kao prosvjetitelji, domoljubi, graditelji, ali i majstori GLAS ZAGORJA broj 86 Piše Dunja Horvatin u uređenju vrtova. Rijetke vrste raslinja s raznih strana svijeta sađene su u perivoju, obogaćivale vrt, pa tako i one oko domova pomoćnih radnika. Iz tih korijena vjerojatno potječe i stablo indijanske naranče na Kozjaku. Da je u šumama gljiva, bila bi u predvorju škole postavljena i tradicionalna izložba gljiva, objašnjava autorica ovogodišnje izložbe, biologinja Silvija Črnjević, uz svesrdnu podršku ravnatelja, također biologa, Božidara Kučka. Umjetnički dizajnirana, maštovito opremljena, izložba plijeni pažnju posjetitelja škole, ali ima jednu malu manu: poslije svakog školskog odmora – ukusnih eksponata sve je manje! OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. STUDENOGA 2011. DJEČJI TJEDAN Imamo igralište U Općinskoj knjižnici i čitaonici održano je druženje djece iz vrtića s načelnikom Ivanom Kranjčićem. Mali Ježeki sa svojim tetama Tanjom, Martinom i Dunjom došli su zahvaliti načelniku što je općina za njih i njihove prijatelje iz mlađe grupe uredila igralište kod vrtića. Djeca su predala načelniku poklone koje su sami izradili i održala kratak program na temu Imamo igralište. Program su došle vidjeti i djelatnice općine. Nakon programa, djeca su ostala u knjižnici na malom domjenku i na druženju sa slikovnicama. Načelnik Ivan Kranjčić u razgovoru s mališanima KULTURA Prestanak civilizacije Globalizacija je potaknula kapital da putem slobodnog svjetskog tržišta pokuša upravljati cijelim svijetom kao jednom politièkom tvorevinom. Današnja kriza i propadanje, posebice Zapada, rezultat su promašaja tog pokušaja. Cjelosatnim predavanjem Zdravko Mršić predstavio je u svetokriškom dvorcu svoju knjigu Prestanak civilizacije. Knjiga je objavljena u vlastitoj nakladi, a podijeljena je u četiri dijela: Zajedništvo, Civilizacija, Globalizacija i Povratak zajedništvu. Razvitak i napredak ljudskih zajednica bio je omogućen govorom, a zajednicama se dugo upravljalo iz njih samih. Govor je bio proizvod biološke, a zajedništvo kulturne evolucije. Civilizacija je stara samo 6000 godina, a počiva na pismu, koje je omogućilo spajanje imovinskih prava i vlasti, podjelu rada i podjelu ljudi. Civilizacijom je vlast izdvojena iz zajednice, a zajednice su pretvorene u društva podanika. Takva civilizacija stranputica je na putu evolucije. U civilizaciji su postojale brojne teritorijalne političke zajednice, kojima se vladalo istim modelom. Globalizacija je potaknula kapital da putem slobodnog svjetskog tržišta pokuša upravljati cijelim svijetom kao jednom političkom tvorevinom. Današnja kriza i propadanje, posebi- ce Zapada, rezultat su promašaja tog pokušaja. Civilizacija prestaje, jer su njezina načela neprimjerena globalnom svijetu. Sadašnje stanje stvara mogućnost da zajednice opet upravljaju same sobom i da suradnjom uređuju odnose u svijetu. Nakon predavanja razvila se rasprava o mogućnostima koje se danas nude i o dilemama s kojima su suočene Hrvatska i Europa. manjem novinara i s radom u novinarskoj redakciji. Predavanja će učenicima zasigurno ostati u lijepom sjećanju jer su bila dinamična i interaktivna te su mnogi učenici za svoj U OŠ Sveti Križ Zaèretje obilježavanje Mjeseca knjige za- trud i znanje bili nagrađeni prigodpoèelo je gostovanjem urednika Modre laste, Borne Lu- nim poklonima. Na ovakav jednostaliæa. Održao je vrlo motivirajuæe satove medijske kulture van način učenici lakše usvajaju znanja predviđena školskim planom i za pete i šeste razrede s temom Biti urednik. programom, a jednako tako se učinUčenici su se upoznali sa svim etapa- ideje o rubrikama do tiska i prodaje. kovito ispunjava kulturna djelatnost ma nastajanja jednog lista, od same Jednako tako su se upoznali i sa zani- knjižnice i bogati život škole. MJESEC KNJIGE Kako nastaju novine? GLAS ZAGORJA broj 86 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Nastavljena izgradnja kolektora Naèelnik Muhek potpisao je ugovor s Hrvatskim vodama za preostala sredstva za Kolektor 2 U Općini Marija Bistrica i u jesensko vrijeme nastavljena je izgradnja kanalizacijskog sustava Kolektor 2. Podsjećamo, riječ je o kolektoru dužine 1731 m, koji se proteže od Crkve na otvorenom u bistričkom Svetištu, preko Zagrebačke ulice, pored Hotela, pa prema bivšoj Tehnomehanici do privremenog ispusta u potok Bistrica. Vrijednost ovog projekta je oko 2 milijuna kn, a financiraju ga u cijelosti Hrvatske vode. Već prije, Hrvatske vode osigurale su 630 tisuća kn sredstava, a krajem listopada, točnije u ponedjeljak 24. listopada, načelnik Općine Stjepan Muhek u Hrvatskim vodama potpisao je ugovor i na preostali dio sredstava, u iznosu od oko 1,300 000 kn, čime je osiguran i nastavak radova, koji je u planu još ove godine. (E. Lacković) TURIZAM Otvoren Marijanski hodočasnički put Turistièka zajednica Opæine Marija Bistrica u suradnji s Opæinom Marija Bistrica i Svetištem MBB organizirala je u petak 7. listopada Otvorenje Marijanskog hodoèasnièkog puta. U Bazilici MBB nakon pozdravnih riječi o samom projektu govorili su rektor Svetišta MBB vlč. Zlatko Koren, načelnik Općine Marija Bistrica i predsjednik Turističke zajednice Stjepan Muhek, direktorica Turističke zajednice Općine Marija Bistrica Vesna Habazin te profesori Eduard Kušan i Mirko Ivanjek. U glazbenom dijelu nastupili su časna sestra Tihomila Sente i Klapa Bistrica, a nakon programa Marijanski hodočasnički put otvorio je župan KZŽ Siniša Hajdaš Dončić. Marijanski hodočasnički put povezuje slovenska i hrvatska Marijina svetišta, među kojima su najpoznatija hodočasnička svetišta Ptujska Gora i Svete Gore nad Bistricom ob Sotli u Sloveniji, te Marija Bistrica u Hrvatskoj, a dio je istoimenog međunarodnog kulturnog hodočasničkog puta Čenstohova – Levoča – Mariazell – Ptujska Gora i Svete Gore – Marija Bistrica. (Elvis Lacković) KULTURA SPORT Kako misliš, mene nema? Završena sezona TK Marija Bistrica Uz autora u predstavi igraju Draško Zidar i Mijo Pavelko, koji po obrascu Dekamerona, na kajkavskom na iznimno komičan način lamentiraju o muško-ženskim odnosima. Jesenska sezona KUMB-a nastavlja se u nedjelju 20. studenoga predstavom Teatra Nakon uspješnih predstava Crvene ruže, Angie i V Remetinec..., Kazalište u Mariji Bistrici (KUMB) u subotu 8. listopada u Domu kulture ugostilo je predstavu HNK Varaždin, u režiji Ljubomira Kerekeša Debitanti. Exit, Kako misliš mene nema, u kojoj igraju Filip Juričić i Amar Bukvić. Predstava počinje u 19 sati, a karte po cijeni od 50 kuna mogu se 28 nabaviti u Knjižnici u Mariji Bistrici, na Radiju Marija Bistrica, u Caffe baru Dioniz i u Art galeriji Ptiček. (E. Lacković) S odlaskom lijepog vremena završila je sezona za Teniski klub Marija Bistrica. Listopad je donio završnice natjecanja pod nazivom Piramida u pojedinačnoj i u konkurenciji parova. Riječ je o natjecanju koje se održava tijelom cijele teniske sezone, a završava završnicama, odnosno mastersom. Kod parova završnicu su izborila 4 para, a u samom finalu Berislav i Hrvoje Tomorad pobijedili su Josipa Vrtarića i Tomislava Forka, dok su 3. mjesto osvojili Stjepan i Stjepan Gorički, pobjedom protiv Jure i Marija Tomorada. U pojedinačnoj konkurenciji završnicu je igralo 12 igrača. Pobjednikom piramide 2011. postao je Elvis Lacković koji je u finalu pobijedio Berislava Tomorada, dok je u borbi za 3. mjesto Josip Vrtarić bio bolji od Hrvoja Tomorada. (E. L.) GLAS ZAGORJA broj 86 SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. STUDENOGA 2011. Postoji sjećanje koje je povezano s glavom. Netko lakše pamti, drugi brže zaboravlja. A postoji i sjećanje koje ima mnogo dublje korijenje. Korijeni tog sjećanja nalaze se u srcu. Ljudi su prema meni bili dobri. Brinuli su se za mene dok sam još bio malen. Pratili me dok sam odrastao. Hrabrili me kad mi nije bilo dobro. Radovali se kad sam bio radostan. Sve mi je to pričinjalo dobro. Moje srce toga ne zaboravlja. Sjećanje srca zove se zahvalnost. Reci hvala, mali čovječe, za rijeku ljubavi koja tiho teče svijetom. Zahvaliti znači shvatiti što ti je sve dobra učinjeno. Zar si sam sebi dao očinji vid? Zar si sam načinio svoje prste i ruke? Negdje je ugrađena tajna ljubavi. Negdje te netko nevjerojatno voli. Zahvaliti znači sjetiti se onoga što su drugi za tebe učinili. Ne moraš biti bogat da bi bio zahvalan. Jedva što boli toliko koliko nezahvalnost. Ona je najčešće izraz bezosjećajnosti i krutosti. Nezahvalni čovjek smatra sve normalnim i po sebi razumljivim. Zahvalan čovjek pokazuje da njegovo srce ima dobro pamćenje. Phil Bosmans Hvala Majko Bistrička, sklapamo ti ruke Zagovorom vjernike izbavljaš od muke. Hvala, Majko Bistrička, Tebi i Tvom Sinu Čuvaj uvijek Ti od zla nas i domovinu. Sv. mise od ponedjeljka do subote su u 10,30 i 18h Nedjeljom 7,30, 9, 11 i 16h Prilika za sv. ispovijed je prije svih sv. misa. OPÆINA ÐURMANEC 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA OPĆINSKA UPRAVA Sigurnost djece prije svega I Općina Đurmanec će sufinancirati prijevoz osnovnoškolaca koji nemaju zakonsko pravo na besplatan prijevoz. Općina preuzima obvezu sufinanciranja 20% cijene mjesečne karte, dakle 20 kn po učeniku za oko 150 učenika s područja općine Đurmanec za koje je utvrđeno da nemaju pravo na besplatan prijevoz, dok bi preostalih 20 kn morali plaćati roditelji, budući da Krapinsko-zagorska županija sufinancira ostalih 60% cijene mjesečne karte ili 60 kn po učeniku. – Odlučili smo se za sufinanciranje iako za to nisu predviđena sredstva u proračunu. No, moramo ih naći i osigurat ćemo ih već prvim rebalansom – rekao je načelnik Općine Branko Horvat. Sigurnost djece u prometu nam je na prvom mjestu, a organizirani prijevoz je dobrodošao tim više što su ceste na području Općine prometno frekventne. Odlukom o sufinanciranju prijevoza barem smo djelomično ublažili postojeći Zakon za koji smatram da je diskriminirajući – izjavio je također načelnik općine Đurmanec, Branko Horvat. (N. V.) OPĆINSKA UPRAVA Unatoč manjem proračunskom priljevu, ne posustaju Iako proračunski prihodi nisu ohrabrujući, a izvorni prihodi manji su u odnosu na prošlu godinu, intenzivno se uređuje komunalna infrastruktura na području općine Đurmanec i na važnim drugim projektima. Prioritet je i dalje vodoopskrba na čemu se kontinuirano radi, financira se druga etapa gradnje školske sportske dvorane, radi se na dvije kraće dionice odvodnje i nogostupa u Đurmancu, nogostup u Donjem Maclju, uređuju se autobusna stajališta odnosno rješava se pitanje ugibališta. Tako će Općina Đurmanec sufinancirati i izgradnju obostranog autobusnog ugibališta na dionici državne ceste D-1 u naselju Donji Macelj (ugibalište Smiljanova graba), sukladno troškovniku radova i projektnoj dokumentaciji koju su osigurale Hrvatske ceste sa 40.000 kn, (uključujući i PDV) iz proračuna Općine za 2011. Novac će se osigurati rebalansom Proračuna. (N. V.) OPĆINSKA UPRAVA Odluka o vrijednostima jediničnih iznosa Članovi Općinskog vijeća općine Đurmanec donijeli su Odluku o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone na području općine Đurmanec, a u svrhu obračuna naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru. Tako vrijednost jediničnog iznosa (NP) za I. zonu iznosi 20 kn, II. zonu 15 kn, III. zonu 10 kn i IV. zonu 5 kn. – Mi smo u svoju odluku ugradili minimalne iznose vezano za postavke koje je utvrdila Uredba Vlade RH – dodao je načelnik 30 Općine, Branko Horvat. Donijeta je i odluka o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi. Na nezakonito izgrađenoj zgradi izgrađenoj protivno prostornom planu mogu se, prema postojećoj zakonskoj odredbi, osim dvije etaže od kojih je druga potkrovlje, ozakoniti još dvije etaže, ako se takva zgrada nalazi unutar građevinskog područja, odnosno još dvije etaže ako se takva zgrada nalazi izvan građevinskog područja. (N. V.) Cijene priključka prema površini prostora i primanjima Vijećnici općine Đurmanec na prošloj sjednici donijeli su i odluku o priključenju na komunalne vodne građevine. Spomenuta odluka regulira postupak i uvjete priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine, obvezu priključenja, rokove za priključenje, naknadu i način plaćanja naknade za priključenje te prekršajne odredbe. Moram istaknuti da je Odluka usklađena sa Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, te s uredbom Vlade koja je stupila na snagu u listopadu ove godine o iznosu cijene priključenja objekata na komunalne vodne građevine, naglasio je načelnik Branko Horvat. Visina naknade za priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu utvrđuje se u Visina naknade za priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu utvrđuje se u iznosu prema visini prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, prema sljedećem: 1. od 25% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine do 200 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; 2. od 25% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za stan kao posebni dio nekretnine, površine do 200 m2 građevinske (bruto) površine; 3. od 45% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine od 200 do 400 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; 4. od 45% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za stan kao posebni dio nekretnine površine veće od 200 m2 građevinske (bruto) površine; 5. od jedne prosječne mjesečne bruto plaće (100%) u RH za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine preko 400 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; 6. od jedne prosječne mjesečne bruto plaće (100%) u RH za prethodnu godinu, za poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnine, osim proizvodnih građevina, površine do 500 m2 građevinske (bruto) površine; 7. od dvije prosječne mjesečne bruto plaće (200%) u RH za prethod- GLAS ZAGORJA broj 86 iznosu prema visini prosječne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, a prema određenim parametrima. Naime, cijena priključaka je vezana za bruto površinu nekretnine. Ohrabruje činjenica što će ovakav pristup određivanja cijena, biti povoljniji za mještane manjih financijskih mogućnosti. Načelnik Općine Branko Horvat je naglasio da, primjerice, u općini završavaju sustav vodoopskrbe za naselja Jezerišće i Hlevnica, i mnogi će se priključivati na vodoopskrbni sustav, stoga je i bilo važno donošenje ove odluke da se ne bi dogodilo da jedno domaćinstvo plati priključak po staroj odluci, a za 10-15 dana neko drugo po novoj. 8. 9. 10. 11. 12. nu godinu, za poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnine, osim proizvodnih građevina, površine preko 500 m2 građevinske (bruto) površine; od 30% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za proizvodne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za proizvodne prostore kao posebne dijelove nekretnine bez obzira na površinu; od 30% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za škole i druga učilišta, ustanove za predškolski odgoj, bolnice, klinike, poliklinike, domove zdravlja, objekte studentske prehrane, objekte javne prehrane (javne kuhinje), muzeje, religijske objekte, druge socijalne ustanove i ostale građevine društvene namjene; od 20% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za objekte koji služe isključivo za poljoprivrednu djelatnost (plastenici, staklenici i sl.) ili za poljoprivredno zemljište neovisno o površini; od jedne prosječne mjesečne bruto plaće (100%) u RH za prethodnu godinu, za priključenje zgrada/građevina športsko-rekreacijske namjene (stadioni, športske dvorane, bazeni i sl.); od 20% prosječne mjesečne bruto plaće u RH za prethodnu godinu, za jednostavne građevine koje se u smislu posebnoga propisa o prostornom uređenju i gradnji mogu graditi bez akta kojim se odobrava građenje, a prikladne su za priključenje. OPÆINA GORNJA STUBICA 01. STUDENOGA 2011. SJEĆANJA Piše Dunja Horvatin Za Rudija Bilo je simbolike u nebeskoj kulisi tog kasnog poslijepodneva: iz uskovitlanih oblaka nisko nad sljemenskim obroncima rijetke kapi kiše i duga sunèeva zraka što se na trenutak probila i obasjala uski krug pozornice: bistu pilota i njegov MIG. Rudek Perešin, od malih nogu zaljubljenik u nebo, tog dana, prije 20 godina pokazao je svijetu kako se voli svoja gruda. U vihoru rata nad Hrvatskom, primjerom je pokazao put do slobodne zemlje i neba. Vijest o njegovom preletu MIG-om 21, s bihaćkog aerodroma u Klagenfurt obišla je svijet kao primjer neustrašivosti slobodoljubivih Hrvata. Vijence i lampaše pod njegovu bistu položili su načelnik općine Gornja Stubica Željko Lisak, članovi obitelji, gradonačelnik Ivanić-Grada Boris Kovačić, predsjednik udruge Susreti za Rudija Vlado Korbar, gradonačelnik Donje Stubice Juraj Srebačić, u prisutnosti prijatelja i građana. U Cagincu, mjestu kamo su Perešinovi preselili kad su Rudiju bile dvije godine, u Ivanić Gradu, održan je u nedjelju 23. listopada Sedmi memorijal Rudolfa Perešina, pod pokroviteljstvom Predsjednika republike. KULTURA Piše Željko Popović Radost druženja s bunjevačkim Hrvatima Domaćini su gostima omogućili razgledanje Sombora i Subotice. Gornjostubičanci su posjetili nekoliko katoličkih crkava, samostana i stolnu crkvu sv. Terezije – sjedište Subotičke biskupije, razgledali prelijepe objekte mađarske secesije središta Sombora i Subotice, a vidjeli su i dojmljiv kompleks izletišta na jezeru Palić koje je do danas zadržalo onaj sjaj austrougarskih vremena. U subotu je u dvorani Doma kulture održan cjelovečernji koncert koji je publika, naviknuta na tambure, srdačno primila i izvođače nagradila toplim pljeskom. Posebno su dobro primili obrade domaćih kajkavskih popevki za orkestar i solo pjevače (Višnja Škudar, Biserka Postružin i Ivan Sačer), a najviše im se svidjela Rudek, za njegove Gornjostubičance drugi Matija Gubec, nikada neće biti zaboravljen. naša sjetna popevka Oko jene hiže. Drugi dan orkestar je sudjelovao na glavnoj sv. misi u njihovoj župnoj crkvi i svojim sviranjem pridonio svečanom tonu koji je kod mještana, pa i naših, iznudio suze radosnice. Misi je uz brojne mještane prisustvovala i Na poziv vlè. Franje Ivankoviæa, župnika Župe Presvetog Srca Isusova, ravnateljice OŠ Matija Gubec Stanislave Prèiè Stanèiæ i HPKD Matija Gubec Puhaèki orkestar Vatrogasne zajednice Opæine Gornja Stubica poèetkom listopada gostovao je u Tavankutu, mjestu u Vojvodini u kojem živi najveæi broj bunjevaèkih Hrvata. konzulica RH u Subotici, gospođa Vesna Njikoš Pečkaj (kći pjevačice Vere Svobode), koja je po završetku mise prišla orkestru i čestitala mu. Pred- sjednik HPKD Matija Gubec Ladislav Suknović pokazao je Gornjostubičancima galeriju slika izrađenih od slame po čemu je ovo mjesto poznato u svijetu. Tijekom druženja mjesni su vatrogasci izrazili želju za suradnjom s gornjostubičkim DVD-om. Tako bi se, uz dosadašnju suradnju osnovnih škola i kulturno-umjetničkih društava, suradnja proširila i na vatrogasce. Radosno je bilo družiti se dva dana s bunjevačkim Hrvatima u Vojvodini koji se već nekoliko vjekova trude održati svoj jezik i svoju kulturu. KULTURA Glazba, jabuke i vino – zahvalnost za plodove jeseni Krajem listopada u Dvorcu Oršiæ održano je veæ tradicionalni koncert – Glazba, jabuke i vino, dogaðanje kojim se zahvaljuje za plodove jeseni. Nastupili su Javier Alonso, tenor i Tomás Campos, guitarra. Javier Alonso glazbeno obrazovanje započeo je u rodnome gradu La Baneza u Španjolskoj. Kao stipendist DAAD-e studirao je na Visokoj školi za glazbu u Kölnu kod Roberta Schunkya i tamo završio studije 2009. Od tada se usavršavao na seminarima, a tre- nutno surađuje s Paulom Anglin, s kojom priprema svoj repertoar za lirskoga tenora. Nakon osvajanja druge nagrade na Međunarodnom natjecanju Ferruccio Tagliavini u Austriji, osvojio je prvu nagradu na natjecanju za mlade španjolske glazbenike 2005. U rujnu 2010. Javier je nagrađen zajedno s pijanisticom Ainoom Padrón – osvojili su treću nagradu na Međunarodnom natjecanju Hugo Wolf za umjetnost Lieda. Tomás Campos, je kao desetogodišnjak počeo učiti svirati gitaru s Carmen Ros. Upisao je konzervatorij za glazbu u Madridu, a 2001. je studije tamo i završio. Kasnije je dobio diplomu na Konzervatoriju u Maastrichtu kod Carla Marcionea te je poslijediplomski studij iz gitare završio 2006. Nekoliko je puta bio nagrađivan na međunarodnim gitarističkim natjecanjima. Trenutno podučava na Kon- GLAS ZAGORJA broj 86 zervatoriju Victoria de los Angeles u Madridu i paralelno se usavršava god gitarista Fernanda Rodrígueza u Berceloni. Stoga ne čudi da su oduševili zagorsku publiku. Nakon glazbenog programa, jabukama i proizvodima od jabuka predstavili su se učenici školske zadruge OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice i vinari Udruge PEHARČEK svojim vinima. Organizatori ovog događaja bili su Društvo Sv. Juraj, Kajkaviana, Muzej seljačkih buna, Hrvatska glazbena mladež, Radio Stubica. 31 OPÆINA JESENJE 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA UDRUGE Donacije za djecu branitelja Uredno groblje i nakon Svih svetih Uređenje grobova za blagdan Svih svetih Ususret blagdanu Svih svetih mještani uređuju grobove svojih najmilijih. No nažalost, često puta smo svjedoci da uređujući grobove svojih pokojnika zanemarujemo grobove susjeda, bez imalo poštovanja gazi se po tuđim grobovima, uništava se zelenilo i cvijeće, ne računajući pri tom da je netko u to usadio mnogo pažnje, ljubavi i truda. Takvim ponašanjem s pravom izazivamo revolt vlasnika i ostavljamo lošu sliku posjetiteljima groblja. Općina Jesenje uložila je velika sredstva kako bi groblje dobilo takav izgled, ulažu se napori kako bi ga učinili još ljepšim, ali tu treba zalaganje i trud svakog pojedinca koji posjećuje groblje. I nakon blagdana potrebno je urediti groblje. Na pro- storu groblja postoje košare i kontejner koji su predviđeni za odlaganje izgorjelih lampiona, starog cvijeća i svega ostalog. Mjesto iza čempresa ili nečije nadgrobne ploče zasigurno nije adekvatno za odlaganje otpada. Iz tog razloga apeliramo na vlasnike grobnih mjesta da odlažu otpad na predviđena mjesta kako bi nam groblje izgledalo još ljepše. Na mjesnom groblju u Gornjem Jesenju izgrađeno je 20-ak okvira na polju XVI., u dva reda na prostoru koji se nalazi uz samu stazu. Budući da na jednom dijelu toga prostora postoje grobovi kojima su nepoznati vlasnici, pokušat ćemo ih pronaći kako bi se i taj dio groblja mogao urediti. (I. H.) KULTURA Romeo i Julija iz Velikog Bunjišta Suradnja Ženskog kazališta iz Jesenja i Sinjskog pučkog kazališta iz Sinja nastavljena je gostovanjem sinjskih kazalištaraca u Jesenju. Uz obilježavanje i proslavu Dana neovisnosti, Sinjani su u dvorani Doma kulture uprizorili predstavu Romeo i Julija iz Velikog Bunjišta. Nesretna ljubav Romea i Julije bila je inspiracija za mnoge tekstopisce koji su na sebi svojstven način nastojali ispričati tu tragičnu priču. Autor teksta Tomislav Čadež i režiser Željko Viculin, radnju su smjestili u slavonsku seosku srediPrizor iz predstave Romeo i Julija iz Velikog Bunjišta 32 nu dvadesetih godina prošlog stoljeća. Priča govori o dvoje mladih čiji se sukobljeni roditelji protive njihovoj vezi. Svjetlosni efekti s glazbenom podlogom slavonskih tamburaša kod izmjene scenskih prikaza daju predstavi izuzetnu dinamičnost u kojoj su uživali okupljeni gledatelji. Nakon predstave domaćini su za goste pripremili prigodni domjenak i zajedničko druženje uz muziku i ples. Na rastanku želja je svih okupljenih da se ljetos započeta kulturna suradnja nastavi i s drugim udrugama. U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnice Krapinsko-zagorske županije i Odjela za humanitarnu djelatnost UDVDR RH u provedbi projekta Djeca hrvatskih branitelja ulici Ne, a sportskim klubovima Da, sportskim uspjesima vraćamo dug našim očevima koji su stvorili Lijepu Našu, u Gornjem Jesenju donirano je 11 kompleta sportske opreme, te 4 torbe za prenosiva računala, djeci hrvatskih branitelja iz osnovne škole Jesenje. Donaciju su donijele; pročelnica Odjela za humanitarnu djelatnost gđa Dubravka Kutleša-Herljević i pročelnica Odjela za financije gđa Milana Perica. Uručujući donaciju djeci hrvatskih branitelja gđa Dubravka Kutleša-Herljević istaknula je kako je to mali znak pažnje za doprinos sudjelovanja branitelja ovoga kraja u Domovinskom ratu. Prenijela je pozdrave predsjednika udruge general pukovnika Đure Dečaka, i istaknula da je udruga do sada sa sportskom opremom donirala djecu branitelja iz Erduta, Dalja, Iloka, Gradine, Petrinje i sada u Gornjem Jesenju. Osim navedenog odjel za humanitarnu djelatnost UDVDR poklonio je i jedan veći paket odjeće i obuće za obitelj hrvatskog branitelja slabijeg imovinskog stanja, a župa Blagovijesti navještenja Gospodinova Vrbani sa zagrebačkog Jaruna, u kojoj je kapelan Josip Horvat, donirala je 10 majica djeci hrvatskih branitelja koji su ministranti u župnoj crkvi Svetog Ivana Krstitelja Gornje Jesenje. Do realizacije ove donacije došlo je zahvaljujući predsjedniku Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH podružnice KZŽ, ing. el. Stjepanu Pavliši. U ime domaćina na darovima je zahvalio načelnik Općine Jesenje Ivan Maligec, velečasni pater Josip Krčmar, a u ime osnovne škole profesorica Erika Tušek. Pročelnica odjela za humanitarnu djelatnost UDVDR RH Dubravka Kutleša Herljević daruje djecu branitelja GLAZBA Ni me briga na spotu Pjesma Ni me briga kojom su člani- Iako je prvijenac, izazvao je oduševce AKUD-a Žensko kazalište iz Jese- ljenje svih koji su ga gledali, što će nja nastupale na 15. jubilarnom ZGF zasigurno biti poticaj da se snimi još Krijesnica, bila je povod da se snimi koji spot, jer AKUD Žensko kazalište prvi video spot. Snježana Šoštarko, sigurno ima potencijala za to. Spot autorica teksta, vjerojatno je inspira- je snimljen zahvaljujući angažmanu ciju za ovu pjesmu našla u vremenu i Božidara Horvata, snimatelja i Kriprilikama u kojima živimo, što se do- stine Pavlović, novinarke-reporterke palo Siniši Miklaužiću koji je pjesmu Z1 televizije na kojoj je i premijerno uglazbio i aranžirao. Vokalnu skupinu prikazan. AKUD-a predvođenu Silvijom Bartol, uz koju još nastupaju; Danijela Draganić, Marija Sitar, Natalija Jedvaj, Katarina Janžek i Marija Pernjek, prati glazbeni sastav društva, dok ostali članovi društva plesom upotpunjuju koreografiju. Spot je snimljen u lijepom ambijentu jesejanskih brežuljaka okruženih vinogradima i zelenilom tipičnim za Predah prilikom snimanja naše zagorske rajeve. video spota GLAS ZAGORJA broj 86 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA DANI KRUHA Rebalans proračuna Vijećnici Topličkog vijeća na sjednici zakazanoj za 3. studenoga na dnevnom će radu imati prvu izmjenu proračuna za ovu godinu. Nažalost, zbog smanjenja sred- stava u proračunu moralo se ove godine odustati od rekonstrukcije nekih nerazvrstanih cesta u općini. Vijećnici će donijeti još nekoliko Odluka iz svog djelokruga. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Pitka voda do Žnidarića i Nožaka U tijeku su radovi na izgradnji vodoopskrbe u naselju Žnidarići – Nožaki, čime će se poboljšati vodoopskrba ovog dijela općine Krapinske Toplice i spomenutih naselja. Pitka voda doći će tako i do nekoliko domaćinstava koja je do sada nisu imala. Radove izvodi Zagorski vodovod, a financiraju Hrvatske vode. Pri završetku su radovi na kanalizaciji u naselju Klokovec – crpna stanica 2. To znači priključenje na kanalizacijsku mrežu domaćinstva uz Županijsku cestu prema Čretu sve do naselja Čveki. U ime Općine izvođač ovih radova je Komunalno poduzeće Zabok, a financirani su sredstvima Hrvatskih voda. Nagrada za vjernost Na ovogodišnjoj županijskoj manifestaciji Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove zemlje, održanoj u Loboru posebnu nagradu za učestalost sudjelovanja i originalnost zaslužila je grupa učenika Osnovne škole pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, s njihovom voditeljicom gđom Ivankom Hajsek. Njihov prikaz podsjeća na toplinu ugođaja uz skromnu večeru – od zljevke, jabuka i oraha u krugu članova obitelji. (D. H.) KULTURA Koliko dugo djeluje KUD Zlatko Baloković te koliko članova on danas broji? Kulturno umjetničko društvo Zlatko Baloković iz Krapinskih Toplica osnovano je 1978., a objedinjuje rad mješovitog pjevačkog zbora, tamburaške sekcije, likovne sekcije, a od 1997. i folklorne sekcije. Ideja osnivača folklorne sekcije, uz ostalo, bila je da se mlađoj populaciji prenesu baštinjeni običaji, razvije osjećaj za očuvanjem tradicijskih vrijednosti svoga zavičaja, te obnove već pomalo zaboravljene tradicijske pjesme Razgovarala Maja Šimunić a posebno pozivam zainteresirane za rad u tamburaškoj sekciji, čiji podmladak vodi Siniša Miklaužić. Nastupate li često? U dosadašnjem radu imali smo brojne zapažene nastupe, počevši od samog našeg mjesta, županijskih i državnih smotri, nastupa širom Hrvatske, te u inozemstvu (Austrija, Francuska, Slovenija). Posebno bih istaknula Međunarodnu smotru folklora u Sofiji u Bugarskoj, te u Riminiju u Italiji. Iako su putovanja u inozemstvo vrlo atraktivna, nastupi u Hrvatskoj posebno su zani- Dobitna kombinacija za uspješan KUD dobri plesači i prijateljstvo Identitet svakog naroda nezamisliv je bez tog djeliæa puèke kulture koja se bavi životom i stvaralaštvom seoskog stanovništva i mi taj mali djeliæ nastojimo saèuvati od zaborava i prenijeti mlaðim naraštajima kako sve ne bi završilo samo u muzejima – istakla je za naš magazin voditeljica folklorne sekcije Gordana Kapelac, govoreæi o aktivnostima ove udruge. i plesovi. Identitet svakog naroda nezamisliv je bez tog djelića pučke kulture koja se bavi životom i stvaralaštvom seoskog stanovništva i mi taj mali djelić nastojimo sačuvati od zaborava i prenijeti mlađim naraštajima kako sve ne bi završilo samo u muzejima. Folklorna sekcija broji 60 članova okupljenih u predškolski, školski i odrasli folklorni ansambl koji njeguju i uče pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, ali i ostalih dijelova Hrvatske. Koliko se često i gdje održavaju probe? Probe se održavaju dva puta tjedno, utorkom i petkom od 19 do 21,30 sati u kino dvorani u Krapinskim Toplicama, te koristim ovu priliku i pozivam sve zainteresirane da se pridruže bilo kojoj sekciji, mljivi jer upoznajemo razne dijelove naše domovine, nove pjesme i plesove po kojima je hrvatski folklor toliko poseban. Nigdje u svijetu, na tako malom prostoru ne postoji toliko raznolikosti i bogatstvo narodnih nošnji, plesova i pjesama. Što biste istaknuli kao posebnost Vašeg KUD-a? Naravno, ono čemu se uvijek veselimo su dobre fešte poslije nastupa, po kojima su folkloraši posebno poznati, jer vlada obilje dobre pjesme i plesa. Naime, iako su probe važne za kvalitetu bilo koje izvedbe, za rad pojedinih sekcija i opstanak društva, ono čemu se posebno veselim kao voditelj su prijateljstva među članovima koja se ogledaju u zajedničkim izlascima, pomaganju u koje- 3. red: Ivan Arl, Robert Jurman, Robert Lončar, Dražen Jakoplić, Marko Golub, Jurica Tumpa, Jasmin Kolenko, Mirko Gradiški, Matija Šafranko, Zoran Vuzem, Matija Meglić, Dalibor Bunčec, Marko Stepić 2. red: Matija Hrastinski, Katarina Bednjanec, Danijela Pongrac, Martina Jakoplić, Petra Lovrečić, Martina Šafranko, Marina Besednik 1. red: Antonija Jureša, Ana Polanščak, Ana Sinković, Maja Šivalec, Valentina Kapelac, Jasmina Šivalec, Mateja Blažičević, Gordana Kapelac kakvim poslovima, u podršci u najsretnijim, ali i onim najtužnijim trenucima. To je ono što smatram da danas nedostaje onima koji ne poznaju čari jednog takvog društva. Kakve plesove uvježbavate, s naglaskom na Zagorje ili plesove čitave Hrvatske? Folklorni ansambl izvodi scenski folklor, a zastupljene su, osim našeg lepog Zagorja, i ostale regije: Posavina, Podravina, Međimurje, Dalmacija, Lika, Prigorje, Slavonija, Turopolje... U sklopu odrasle folklorne sekcije djeluje i ženska vokalna skupina koja izvodi tradicionalne napjeve rodnog Zagorja, s ponekim izletom u susjedne regije. Koji su planovi KUD-a u naredno vrijeme? GLAS ZAGORJA broj 86 Pred nama su pripreme za božićni koncert koji se tradicionalno održava krajem prosinca i na kojem sudjeluju sve udruge koje djeluju na području Krapinskih Toplica, a kao posebnost našeg KUD-a, odnosno folkloraša, istaknula bih, isto tako već tradicionalno sudjelovanje u svetoj misi polnoćki u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, na kojoj pjevamo cijelu misu uz pratnju orgulja. Ovim putem željela bih zahvaliti prvenstveno vodstvu KUD-a predsjednici gđi Ivančici Majsec i tajnici gđi Štefici Brkić na razumijevanju i podršci koju nam pružaju svih ovih godina, zatim svim plesačima i roditeljima koji uredno i strpljivo dovode svoju djecu na probe, iako to često nije ni malo lako, jer bez njih i njihovog angažmana ne bismo bili ono što smo danas. 33 sija kod Ocjenjivačka komi boj do Ra , OŠ S. Košutić Dani k dani zahvalnosti SŠ Bedekovčina OŠ Oroslavje Z puricu nazaj v Evropu, OŠ A. Kovačića, Zlatar Zaboravljena jela - OŠ V. Kovačića, Hum na Sutli Mala repna kuharica, OŠ Zlatar Bistrica Momče daj mi jabuku, ja ću tebi svoju ruku kruha Krumpir sa zagorskom blitvom - lišćem od repe, OŠ Zlatar-Bistrica Tekst i slike Dunja Horvatin za plodove zemlje Sve o repi i od repe, izložba OŠ Zlatar Bistrica OŠ Sveti K Začretje riž Z puricu vu EU OŠ A. Kovačića, Zlatar OŠ Oroslavje Kostanji, vrući pečeni kostanji iz Radoboja OŠ Stubičke Toplice OŠ Viktora Ko Hum na Sutl vačića, i Nagrada za najoriginalniji kruh od žira i kestena OŠ Konjščina Nagrada za zaboravljeno jelo: jela od mušmule OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli Nagrada za najuspješniji etnografski prikaz užeg zavičaja OŠ Franjo Horvat Kiš, Lobor 1. nagrada – polaznici na državnu smotru: Z puricu nazaj v Europu OŠ Ante Kovačić, Zlatar - kategorija SŠ - ŠUDIGO Zabok, originalni dizajn Posebne nagrade: posjet Starom selu Kumrovec: OŠ Oroslavje – Projekt Zdrav ko drijen SŠ Zlatar – Zavičajna kuhinja Etno družina učeničke zadruge Djetlić već priprema list s člancima zanimljivog sadržaja i dječjim likovnim radovima. OŠ Konjšćina - nagrada za najoriginalniji kruh od žira i kestena u prikazu Šuma OPĆINA LOBOR 01. STUDENOGA 2011. Piše Darko Raškaj 5. DANI FRANJE HORVATA KIŠA lobor – središte hrvatskog književnog putopisa Na poticaj Općine Lobor, a u organizaciji kulturno-znanstvene udruge Kajkavsko spravišče iz Zagreba i Udruge za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor, uz 130. godišnjicu književnikova rođenja utemeljeni su u Loboru na njegov rođendan 23. rujna 2006. Dani Franje Horvata Kiša, sa središnjom priredbom Hrvatski književni putopis. Ovogodišnje pete svečano je otvorila predstavnica Ministarstva kulture gđa Jelena Glavić Perčin. Na 5. natječaju za hrvatski književni putopis sudjelovalo je 36 autora sa 41 radom. Prema odluci ocjenjivačkog povjerenstva u sastavu – prof. dr. sc. Joža Skok, predsjednik, dr. sc. Ivo Kalinski, mr. sc. Božica Pažur i Darko Raškaj, dodijeljene su dvije ravnopravne prve nagrade Tomislavu Marijanu Bilosniću Loborski načelnik Andrija Smetiško po 1.500 kn uručio je Tomislavu Marijanu Bilosniæu za putopis Barcelona, Barcelona: U Arlesu, gradu svjetlosti i Zdenki Maltar za putopis Zmed Marofskoga i Kopjarova brega, dok su druge nagrade po 1.000 kn dobili Božica Jelušić za tekst Èeška vrteška – Mali jesenski hodopis i Jozo Vrkiæ za putopis Podno zmijskog brda. 5. Dani Franje Horvata Kiša, održani su u Društvenom domu u Loboru, 1. listopada. (Barcelona, Barcelona: U Arlesu, gradu svjetlosti) i Zdenki Maltar (Zmed Marovskoga i Kopjarovoga brega). Dvije druge ravnopravne nagrade dodijeljene su Božici Jelušić (Češka vrteška – Mali jesenski hodopis – ulomak) i Jozi Vrkiću (Podno zmijskog brda). Rezultate natječaja nazočnima predstavili su prof. dr. sc. Joža Skok, i dr. sc. Ivo Kalinski, ulomke iz nagrađenih putopisa čitao je dramski umjetnik Dubravko Sidor, a nagrade nagrađenima predao je načelnik općine Lobor Andrija Smetiško. Mr. sc. Božica Pažur osvrnula se na proteklo petogodišnje razdoblje hrvatskog književnog putopisa, i istakla da je na- EKOLOGIJA tječaj za hrvatski književni putopis naišao na nevjerojatan odaziv iz različitih dijelova Hrvatske (Zagreba, Varaždina, Hrvatskog zagorja, Slavonije, Istre, Čakovca, Rijeke…) pa i iz inozemstva, a s Danima Franje Horvata Kiša, Lobor sve više postaje središte hrvatskog književnog putopisa. Nakon putopisa središnjeg dijela manifestacije Dani Franje Horvata Kiša, u glazbenom trenutku nastupili su Helena Hubak i Dario Šeremet, te vokalni ansambl Purga. Ljimpuš spat spravlja U drugom dijelu manifestacije predstavljena je četvrta zbirka kajkavske poezije Ljimbuš spat spravlja… autora Darka Raškaja. Zbirku je predstavila urednica prof. Ivančica Tomurad i recenzentica mr. sc. Božica Pažur. Stihove su čitali Jelena Januš i Matija Novački. Zbirka Ljimbuš spat spravlja tiskana je u autorovoj vlastitoj nakladi, naslovnu stranicu uredila je Đurđa Lovrenčić, ilustraciju Majke Božje Gorske napravila je Kristinka Raškaj, grafička pri- prema djelo je Studija za umjetnost i dizajn Nikole Sinkovića, a tisak Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. 5. dane Franje Horvata Kiša i ovaj put su organizirali Kajkavsko spravišće iz Zagreba, Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Županije Krapinsko-zagorske i Općine Lobor. FRANJO HORVAT KIŠ - pripovjedač i putopisac (Lobor, 23. rujna 1876. – Zagreb, 2. lipnja 1924.). Gimnaziju je polazio u Varaždinu i Zagrebu, gdje upisuje učiteljsku školu, koju završava u Osijeku. Kao učitelj nižih pučkih škola službovao je po manjim mjestima, a do smrti bio je tajnikom Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Pisao je pjesme, feljtone, prikaze i stručne ped. članke, te surađivao u mnogim vodećim časopisima. Književni trag ostavio je novelama i putopisnom prozom. Isprva se bavio sudbinama malih ljudi (zbirka Ženici, 1902.), a poslije u duljim pripovijestima (Zašto, 1908., Obijalo, 1918.) širim društv. temama. Književno je najuvjerljiviji putopisima od Zagreba preko Sofije do Carigrada Viđeno i neviđeno (1911.), te Istarski puti (1919.). Važnija su mu izdanja: Sabrana djela I–II (1943.), Izabrana djela (1966.), te Pripovijetke i put. Pretpostavlja se da je u Loboru kao gost Franje Horvata Kiša boravio Antun Gustav Matoš. Najvjerojatnije se i tom prigodom upoznao ljepotama loborskoga kraja, te je 1907. napisao jedan od svojih najljepših putopisa – Oko Lobora u kojemu Lobor i njegovu okolicu uspoređuje s prekrasnom talijanskom Toscanom. Uređenje fontane DOM LOBORGRAD Novi kreveti Uređeno mjesto jedan je od prioriteta općinskog načelnika Andrije Smetiška. Za nedavna posjeta ovoj općini zatekli smo radnike u velikoj jesenskoj akciji sadnje 36 maćuhica u centru Lobora. Uklonjeno je ocvalo ljetno cvijeće i nakon potrebne pripreme tla cvjetni otok krase maćuhice… sve do kraja proljeća iduće godine. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Loborgrad sudjelovao je na natječaju Croatia osiguranja pod nazivom Prijatelj koji brine, kojom prilikom je Ustanovi dodijeljeno 20.000 kn za nabavu bolničkih kreveta za nepokretne korisnike. Dom Loborgrad nabavio je tri kreveta s električnim podizačima i GLAS ZAGORJA broj 86 automatskim podizanjem, koja su namijenjena za troje nepokretnih štićenika Doma vezana uz krevet i invalidska kolica. Dom za psihički bolesne odrasle osobe inače ima 130 nepokretnih korisnika, a ovi novi kreveti bit će pomoć i djelatnicima kojima omogućavaju lakše njegovanje. OPĆINA LOBOR 01. STUDENOGA 2011. Piše dunja horvatin DANI KRUHA – DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE Vjernost tradiciji S otvaranja manifestacije Kulturna i prirodna baština svakog naroda nezamjenjiv je izvor života i inspiracije; naslijeđe je to koje smo dobili iz prošlosti, vrijednost s kojom živimo danas i dobro koje ćemo ostaviti budućim naraštajima. Najugroženija kategorija je nematerijalna baština, osobito malih naroda koju potiskuje u zaborav moderni, nametnuti način života i globalizacija. Već letimičan pogled uređenih štandova na ovogodišnjoj županijskoj manifestaciji Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje u Loboru, ukazuje na bogatstvo zagorske ba- Na ovogodišnjoj županijskoj manifestaciji Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove zemlje, održanoj u Loboru sudjelovali su učenici iz 15 osnovnih i tri srednje škole naše Županije. Izloženi prikazi mnogo govore o bogatstvu kojim smo okruženi i koje nam je darovano, ali i obvezuje na kontinuiranu brigu, uz nužno poštovanje. štine; običaja, jednostavnosti nošnji, maštovitih jela, vjerovanja. Prikazi 15 osnovnih i 3 srednje škole dokaz su da se nekad u Zagorju živjelo u suglasju s prirodom. Mnogi su običaji povezani s prirodnim ciklusima, mnoga vjerovanja uz simboliku pojedinih biljaka i njihove magične moći. Zanimljivo je da u toj simbolici nerijetko nalazimo i stvarne činjenice. Iz godine u godinu sve je prisutnija kreativna snaga svake grupe, škole, svakog sudionika, s izvorom u babičinom sjećanju, požutjelim stranicama starih knjiga, kuharica, iz škrinji, komora, pelnica… Teška je, ali i simbolična uloga članova ocjenjivačke komisije, jer je svaki prikaz original, priča za sebe iza koje stoji puno truda svakog sudionika: djeca su pekla kestene, mlince, vezla, crtala, pisala, recitirala, pjevala, plesala, glumila… kako bi drugima, na samo njima svojstven način, poslala poruku o sebi, svom naslijeđu i kulturi. VATROGASTVO Razmjena iskustava i druženje Vatrogasci DVD-a Lobor bili na susretu potpisnika povelje o prijateljstvu i suradnji Dobrovoljnih vatrogasnih društava: Kutjevo, Velika, Slatina, Vodice, Novi Vinodolski i Vatrogasne zajednice Bakar-Kostrena. U Gradskoj vijećnici u Novom Vinodolskom još 1997. potpisana je povelja o suradnji ovih vatrogasnih društava koja se još naziva i plavo-zelenom koordinacijom. Od tada sastaju se vatrogasci u ugodnim, ali i korisnim susretima, jer su upravo njihovi prijedlozi ugrađeni u mnoge dokumente hrvatskog vatrogastva. Ovogodišnji domaćin, Vatrogasna zajednica Bakar - Kostrena uz sportske susrete organizirala je za sve sudionike posjet svojoj industrijskoj zoni, jednoj od najjačih u Hrvatskoj, što je posebno koristilo načelnicima koji su postali vjerni sudionici ovih druženja. Iduće godine domaćin plavo zelene koordinacije je DVD Kutjevo, a uz 15. godišnjicu bit će izdana i monografija. (T. G.) GLAS ZAGORJA broj 86 37 OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. STUDENOGA 2011. Razgovor s načelnikom Općine, gospodinom Žarkom Mihalićem Razgovarao Zvonko Franc Zlatar Bistrica općina koja ulaže u ljude i znanje Postavši načelnik općine, am biciozno ste krenuli u rješavanje problema i poboljšanje života u svojoj općini. S obzirom na 2010. godinu kada je proračun općine bio nekih šest i pol milijuna kuna, kakva je situacija s prihodima u ovoj godini? U ovoj godini prihodi su zadržali razinu prethodne godine. Sukladno polugodišnjem izvršenju proračuna i ovu ćemu poslovnu godinu završiti s određenom dobiti, no, međutim, uz vrlo skromna sredstva koja smo mogli angažirati na daljnjem razvoju. Činjenica je da je bez veće decentralizacije nemoguće značajnije utjecati na razvoj lokalne uprave, te da je smanjenje stope poreza iz dohotka u dijelu izvornih prihoda u značajnom onemogućilo planirane aktivnosti. Počela je nova školska godina, mogu li roditelji i ove godine računati na sufinanciranje prijevoza učenika? Roditelji mogu i ove godine računati na sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola s područja naše općine. Pokušavamo pomoći našim obiteljima koliko je to u našoj moći, tako da je i ove godine donijeta Odluka o sufinanciranju prijevoza i to u istom postotku kao što sufinanacira Krapinsko-zagorska županija. Postavši načelnikom uveli ste financiranje uvođenja engleskog jezika u prva četiri razreda osnovne škole. O čemu se radi i nastavljate li taj projekt? Općina ulaže značajna proračunska sredstva u predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, tako da smo za tekuću školsku godinu osigurali udžbenike za učenike koji pohađaju nastavu engleskog jezika 1. i 2. godinu, čije provođenje također financira općina. Kad smo kod školstva, u 2010. godini omogućili ste stipendije za 24 školaraca i studenata. I ove godine je raspisan natječaj. Koliko stipendija planirate podijeliti? U sklopu socijalnog programa, u znatnom će se financirati troškovi školske kuhinje za djecu čiji roditelji kroz redovna primanja to ne mogu osigurati. Važno je napomenuti da smo u proteklih mjesec dana uložili značajna sredstva na obnovu krovišta dječjeg vrtića, a i značajan dio 38 sredstava na unutarnje opremanje u cilju dizanja kvalitete boravka djece u vrtiću. I ove godine nastavili smo sa daljnjim kontinuitetom stipendiranja srednjoškolaca i studenata, tako da ćemo ove godine dodijeliti 8 dodatnih srednjoškolskih i 4 studentske stipendije. Stipendija iznosi 350,00 kn za učenike i 500,00 kn za studente mjesečno. U tijeku je i poboljšanje infrastrukture u poduzetničkoj zoni. Ima li novih investitora? U tijeku je raspisivanje natječaja za prodaju zemljišta u poduzetničkoj zoni, uz to su primljena tri pisma namjere budućih potencijalnih investitora. Budući da je Općina potpisnik One Stop Servisa u suradnji sa Krapinsko-zagorskom županijom i nadležnim ministarstvima uključili smo se u maksimalnu podršku investitorima. Vjerujem da će daljnji razvoj i napredak naše poduzetničke zone biti iskazan isključivo razvojem infrastrukture u dijelu izgradnje brze ceste Mokrice – Bedekovčina – Zlatar Bistrica i dalje, o kojoj govorimo već nekoliko godina. Ove godine proveden je popis stanovništva. Kakvi su rezultati za vašu općinu? Nažalost, rezultati u odnosu na posljednji popis stanovništva nisu povoljni, jer je iskazan trend smanjenja u visini od skoro 10%. Vjeru- jem da je jedan od razloga i trenutno gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj tako da je time gotovo onemogućeno doseljavanje novih stanovnika u područja u kojima se ne nudi značajna perspektiva u egzistenciji. Upravo našim daljnjim naporima u oživljavanje gospodarstva vjerujem da stvaramo preduvjete da se zaustavi trend padanja broja stanovništva. Kakvi su vam daljnji planovi za razvoj općine? S obzirom na to da smo u fazi pripreme za izradu Proračuna za 2012. godinu, značajni dio sred- stava bit će angažiran na stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva, te u dijelu prostornog planiranja gdje će se prvenstveno stvoriti uvjeti za daljnji razvoj, a kroz to pokretanje građevinske djelatnosti, izgradnju cestovne i komunalne infrastrukture. To bi trebalo pridonijeti daljnjem zapošljavanju, a i stvoriti uvjete za daljnje povećanje broja stanovništva. Nastaviti ćemo i dalje intenzivno ulagati u obrazovanje uz posebnu pažnju na vrlo osjetljive socijalne uvjete u kojima danas mještani naše općine žive. OPĆINSKA UPRAVA Sanacija cesta Dovršeni su radovi na sanaciji kompletnog kolnika županijske lokalne ceste Zlatar – Lovrečan. Sanacija je obuhvaćala dizanje postojećih slivnika na visinu novog sloja afalta, izradu novih vodolovnih grla sa rešetkom na mjestima gdje su se postojeći slivnici zbog plinske instalacije nalazili predaleko od ruba novog nogostupa, izmjenu tampona na kolniku na mjestima gdje je bilo potrebno, te izradu novog asfaltnog sloja na kompletnom kolniku od križanja sa državnom cestom D 24 do granice sa gra- GLAS ZAGORJA broj 86 dom Zlatarom, uključujući i odvojak od HT stanice do kapelice uz državnu cestu D 24. Izgradnju nogostupa zajednički su financirali Općina Zlatar Bistrica i ŽUC Krapinsko zagorske županije u omjeru 60% (Općina Zlatar Bistrica) – 40% (ŽUC). Radovi na sanaciji kompletnog kolnika sa presvlačenjem novim asfaltnim slojem i niveliranjem slivnika u potpunosti je financirala ŽUC Krapinsko-zagorske županije, što je rezultat Sporazuma između načelnika općine i ravnatelja ŽUC-a. OPĆINA MAČE 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA Nove zone plaćanja komunalne naknade Vijećnici Općine Mače na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća donijeli su odluku da se ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti naselja u Općini Mače u kojima se plaća komunalna naknada, područja svrstavaju u tri zone određene po pojedinim mjesnim odborima. stane ceste, a koja nisu obuhvaćena u I. zoni III. ZONA: - naselje Mače - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaseoci Benčići, Steklari i Pavori Mjesni odbor Mače i Mače pod brijeg II. ZONA: - naselje Mali Bukovec - građevinska područja uz županijsku cestu Ž2168 i asfaltirane nerazvrstane ceste - naselje Veliki Bukovec - građevinska područja uz županijsku cestu Ž2168 i asfaltirane nerazvrstane ceste III. ZONA: - naselje Mali Bukovec - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselak Hrvoji - naselje Veliki Bukovec - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselci Meštrovići i Slivnica I. ZONA: - naselje Mače - građevinska područja uz državnu cestu D29 i županijsku cestu Ž2168 uključujući i područja koja se nalaze uz asfaltirane nerazvrstane ceste u tom građevinskom području - građevinsko područje uz državnu cestu D29 u smjeru Mače - Mače pod brijeg do asfaltirane nerazvrstane ceste Bobinci II. ZONA: - naselje Mače - građevinska područja uz asfaltirane nerazvr- Mjesni odbor Mali Bukovec i Veliki Bukovec Mjesni odbor Mali Komor i Veliki Komor II. ZONA: - naselje Mali Komor građevinska područja uz asfaltirane nerazvrstane ceste - naselje Veliki Komor - građevinska područja uz županijske ceste Ž2125 i Ž2165 te asfaltirane nerazvrstane ceste III. ZONA - naselje Mali Komor - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselak Sedaki - naselje Veliki Komor - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselci Gornji Ivančiri i Gornji Bačuni Mjesni odbor Peršaves - Vukanci - Delkovec Frkuljevec Peršaveski II. ZONA: - naselje Peršaves - građevinska područja uz državnu ce- stu D29 i asfaltirane nerazvrstane ceste - naselje Vukanci - građevinska područja uz državnu cestu D29, lokalnu cestu L22017 i asfaltirane nerazvrstane ceste - naselje Delkovec - građevinska područja uz lokalnu cestu L22017 i asfaltirane nerazvrstane ceste - naselje Frkuljevec Peršaveski - građevinska područja uz asfaltirane nerazvrstane ceste III. ZONA: - naselje Peršaves - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselak Bartolci - naselje Vukanci - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselak Donji Dumbovići - naselje Delkovec - građevinska područja uz nerazvrstane makadamske ceste - zaselak Gočni. ODGOJ Aktivni mališani Opæina Mače i DND Mače 8. listopada obilježili su završetak Dječjeg tjedna i Naj akcije za djecu u ovoj godini. Uz kulturno umjetnički program u kojem su sudjelovali polaznici igraonice, folklorna skupina KUD-a Ljudevit Gaj Mače i Mačanske mažoretkinje proslavili smo 10. godišnjicu igraonice DND-a Mače za predškolsku dob. Na priređenom druženju i domjenku bili su nazočni prvi i sadašnji polaznici dječje igraonice, prve i sadašnje voditeljice, te mnogi cijenjeni gosti, donatori i prijatelji. Načelnik općine Mače, gospodin Sokolić i predsjednica DND-a gospođa Dragica Čehulić uručili su prigodne poklone novorođenima i njihovim roditeljima. IZ RADA ŽUPE Vlč. Koren privremeni upravitelj Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao je vlč. Zlatka Korena, župnika u Mariji Bistrici i rektora Svetišta MBB, privremenim upraviteljem Župe Bezgrešnog Začeća BDM u Maču. U dekretu o imenovanju, kardinal je naveo kako će službu privremenog upravitelja župe u Maču vlč. Koren obavljati u zajedništvu i suradnji sa župnim vikarima i svećenicima u Svetištu MBB u Mariji Bistrici. Na GLAS ZAGORJA broj 86 isti način vodit će se pastoralna briga i za župu BDM Snježne u Belcu. Uredovno vrijeme župnog ureda u Maču je u utorak i petak od 17 do 18 sati, a župljani se mogu obratiti i na telefon župnog ureda u Mariji Bistrici u uredovno vrijeme od utorka do petka od 9 do 17 sati. Za pastoralnu skrb u župi Mače, uz vlč. Korena, zaduženi su još Luka Slijepčević, Branimir Budinski i Pave Điko. 39 OPĆINA PETROVSKO 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA OBRAZOVANJE Uređenje odvodnje U općini Petrovsko inicirali su javne radove i u društveno korisnom radu zaposlili čak 8 djelatnika. Radi se o djelatnicima koji su prijavljeni na HZZO i duže su vrijeme bez posla pa im je ovakav vid zapošljavanja barem privremeno donio dugo očekivano radno mjesto – ističe načelnik općine Ivan Šanjug. Radovi su uglavnom komunalni, manji zahvati u odvodnji koji se moraju raditi ruč- no, pa nam ovaj vid zapošljavanja pomaže u rješavanju problema koje stvaraju oborinske vode. Betonirane su kanalice kako bi se skrenula oborinska voda koja je ulazila u neka dvorišta u Podgaju i Rovnom. Sav potreban materijal financirala je općina. Također, zaposleni djelatnici čiste granje na nekim dijelovima općinskih cesta – u Rovnom, Brezovici i Svedruži. (T. G.) OPĆINSKA UPRAVA dani kruha I ove godine u OŠ Antuna Mihanovića obilježeni su Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Učenici razredne nastave okupili su se 19. listopada kako bi simbolično blagovali kruh i ostale delicije koje su pripremile njihove mame i bake. Kruh je blagoslovio vlč. Anđelko Horvatić. Svoju zahvalnost za plodove zemlje iskazali su i učenici predmetne nastave dva dana kasnije. Pripremili su kratki prigodni program kojemu je prisustvovao i načelnik općine Petrovsko Ivan Šanjug. Nakon programa župnik je blagoslovio kruh i sve prisutne. eko otoci Do kraja studenog u opæini Petrovsko na čak sedam lokacija: Svedruža, Slatina, Štuparje, Stara Ves, centar Petrovskog, Brezovica i Preseka, mještani će svoj otpad moæi razvrstavati u tri odvojena spremnika za plastiku, staklo i papir. Petrovčani će uskoro moći zbrinjavati svoj otpad na eko otocima. To su estetski izdvojena mjesta na kojima su postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada iz domaćinstva. Bit će postavljeni na ukupno sedam lokacija: Svedruža, Slatina, Štuparje, Stara Ves, centar Petrovskog, Brezo- Na putu do škole... 40 vica i Preseka. Na svakom eko otoku razvrstavat će se otpad u tri odvojena spremnika za plastiku, staklo i papir. – Možda će trebati vremena kako bi ekološka svijest o potrebi razvrstavanja otpada zaživjela kod stanovnika, no siguran sam u dobre rezultate. Gotovo i nema više divljih odlagališta smeća koja su nam nekoć zadavala probleme. Čiste i uredne površine čine našu općinu lijepom, a ovo je još jedan korak zaštite prirodnih ljepota koje imamo – ističe načelnik Ivan Šanjug. Četiri su betonske ploče već gotove, a i ograda i spremnici su već nabavljeni zahvaljujući sredstvima Fonda zaštite okoliša, koji je financirao 50% troškova. Završetak Eko otoka planira se do kraja studenog. Još je jedna ekološka tema goruća. U suradnji s Krakomom u tijeku je nabavka druge kante za domaćinstva. Svako domaćinstvo tako će svoj otpad odlagati u dvije kante – jednu za otpad koji se može reciklirati, a u drugu ostali otpad. Budućnost reciklažnog dvorišta i nije više tako daleka. MISA ZAHVALNICA Limena glazba Špoljari zahvala za plodove zemlje Misom zahvalnicom Petrovčani su pokazali da znaju reći hvala za dobročinstva i sve plodove zemlje. Misno slavlje predvodili su don Ivan Šibalić, domaći župnik vlč. Anđelko Horvatić i pater Rikard Patafta. U svojoj propovijedi don Ivan Šibalić istaknuo je važnost zahvaljivanja, svete pričesti i svete ispovijedi za održanje vjere. Kako je misa zahvalnica održana u dan misijske nedjelje, podsjetio je na rad naših misionara u Africi. Euharistijsko slavlje svečanim i posebnim učinio je i nastup tijekom mise, Limene glazbe Špoljari. GLAS ZAGORJA broj 86 Župljani su nakon mise pripremili čašćenje s pečenim kestenima. Kuburaši najavljuju misu zahvalnicu OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA ODGOJ U potpunosti završena 1. faza kolektora Izgradnja prve faze kolektora fekalne kanalizacije Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice ukupne dužine 1350 m, koja prolazi dionicom od spoja na glavni kolektor Gornja Stubica – Zabok pa do ulaza u Dječji vrtić Zvirek, u potpunosti je završena asfaltiranjem Mlinarske ulice. Radove je izvodilo poduzeće Nisko- dječja edukativna šetnja gradnja Hren d.o.o. iz Donje Stubice, a vrijednost investicije je 1,810.622 kn. Realizacijom ovog, trenutno najvećeg investicijskog i ekološkog projekta Općine Stubičke Toplice, spriječit će se ispuštanje otpadnih voda u prirodni vodotok potoka Vidak kao i drugih vodotoka na području Općine. TURIZAM Na Danima hrvatskog turizma Stubakima dodijeljen šesti Zeleni cvijet Dani hrvatskog turizma - tradicionalan kongres hrvatskih turističkih djelatnika održani su ove godine u šibenskom Solarisu od 19. - 21. listopada. Dodijeljene su nagrade i priznanja za najbolja odredišta primorske i kontinentalne Hrvatske, Plavi cvijet, Zeleni cvijet, Europsku destinaciju izvrsnosti EDEN, 25-orici najboljih djelatnika u turizmu u programu Čovjek, ključ uspjeha u turizmu. Stubičkim Toplicama dodijeljeno je priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom za osvojeno treće mjesto u akciji Zeleni cvijet - ocje- njivanje uređenosti mjesta kao cjeline, u kategoriji do 5 000 stanovnika. Ovo je šesti Zeleni cvijet koji Stubičke Toplice osvajaju u kontinuitetu, budući da su od 2006. do 2009. bile ponosni dobitnici Zelenog cvijeta sa zlatnim znakom - za najuređenije mjesto kontinentalne Hrvatske, a 2010. dobitnici Zelenog cvijeta s brončanim znakom. Priznanje je preuzeo načelnik Općine Vladimir Bosnar, a dodijelili su ga ministar turizma Damir Bajs i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. EKOLOGIJA Šume su važan čimbenik bioraznolikosti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ s partnerima Hrvatske šume – Uprava šuma Podružnica Zagreb i Hrvatskim šumarskim institutom Jastrebarsko u suradnji s Općinom Stubičke Toplice organizirala je 9. listopada završnu tematsku manifestaciju na otvorenom Šuma na dlanu – Kamenjak. Nastavak je to projekta Šume – zelena pluća Zagorja, održan na radnom poligonu uz Povijesno-poučnu stazu Kamenjak u naselju Pihači. Za posjetitelje su organizirane tematske igre natjecateljskog karaktera, te prezentacije institucija, tvrtki i udruga vezanih za upravljanje i gospodarenje šumama, prezentiran je rad na rušenju i obradi trupaca te sanacija krošanja suhih i oštećenih stabala. Sav prihod od prodaje gulaša divljači doniran je Dječjem vrtiću Zipkica za provedbu njihovih eko projekata. Svrha projekta bila je predstaviti široj javnosti vrijednosti i očuvanje šuma, kao važnog čimbenika bioraznolikosti. Inače, brdo i istoimena šuma Kamenjak nalazi se u Stubičkim Toplicama iznad kupališta, podno sjevernih obronaka Medvednice, u južnom dijelu zagorskog bazena. Površina šume Kamenjak je 15 ha, starosti preko 400 godina, a proteže se u visinskom rasponu od 161 do 266 metara nadmorske visine. Djeca starije odgojno-obrazovne skupine Dječjeg vrtića Zvirek različitim aktivnostima prisjetila su se povijesti Stubičkih Toplica. U suradnji s općinskim Radnim tijelom za kulturu i ekologiju organizirana je edukativna šetnja prilikom koje su djeca razgledala Lječilišni kompleks, Dijaninu kupelj, crkvu sv. Katarine, Park Maksimilijana Vrhovca. Nakon šetnje djeca su napravila mnoštvo zanimljivih radova različitim likov- nim tehnikama. Tamošnje Društvo Naša djeca izdalo je razglednicu u povodu obljetnice izgradnje Lječilišta. Na taj su način i oni pridonijeli obilježavanju ove velike obljetnice. Razglednica sadrži dječje likovne radove nastale na likovnoj radionici koja je održana uz Dan općine, a tematski je bila vezana uz Maksimilijana Vrhovca, kadrove Stubičkih Toplica te djelić nastupa Folklorne skupine DND-a. Društvo “Naša djeca“ Stubičke Toplice pod generalnim pokroviteljstvom Općine Stubičke Toplice izdalo je tematsku razglednicu u povodu 200. obljetnice izgradnje Lječilišta. Na taj način pridonijeli su obilježavanju ove velike obljetnice. Razglednica sadrži dječje likovne radove nastale na likovnoj radionici koja je održana uz Dan općine, a tematski je bila vezana uz Maksimilijana Vrhovca, kadrove Stubičkih Toplica te djelić nastupa Folklorne skupine DND-a. (slika: stubicketoplice.hr) KULTURA oživljena Toplička žačka Kulturno stvaralaštvo Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice na jesenskim radionicama usmjereno je obilježavanju 200. obljetnice izgradnje Lječilišta Maksimilijana Vrhovca, a izraženo u oživljavanju veæ prepoznatljive Toplièke žaèke. Veliki mecena hrvatske kulture, Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac izgradio je u razdoblju od 1811.-1814. kupališnu zgradu s Maksimilijanovom kupelji, parnu Dijaninu kupelj, kapelu sv. Katarine te kupališni perivoj, što čini povijesnu jezgru Lječilišta u Stubičkim Toplicama. Upravo ove znamenitosti povijesne jezgre inspirirale su članice Udruge nas se žačka oživljava na radionicama Udruge Hrvatska žena. Izložbena i prodajna mjesta Topličke žačke su: Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice, Dvorac Oršić, Gornja Stubica te kulturna događanja i manifestacije u Stubakima. Hrvatska žena u izradi već prepoznatljivog suvenira Topličke žačke, na kojoj kreiraju, a potom izvezuju spomenute motive. Podsjećamo, nekada su žene u Hrvatskom zagorju u njedrima nosile žačku, u koju su spremale pokoji novčić ili nešto vrijedno. Kao izvorna tradicijska vrijednost, da- GLAS ZAGORJA broj 86 Toplička eko torbica oduševila sve prisutne Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice u suradnji s Udrugom Hrvatska žena sudjelovala je na predstavljanju Hrvatskog zagorja u srcu Zagreba. Na navedenom sajmu Udruga je prezentirala ručni rad svojih vrijednih članica, kao i novoosmišljenu Topličku eko torbicu. Eko torbica je u projektu Volim Hrvatsku na razini KZŽ, u kategoriji suvenira, osvojila 3. mjesto, odnosno priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom. Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice promovirala se putem svojeg promotivnog materijala i prodajom suvenira. 41 OPĆINA RADOBOJ 01. RUJNA 2011. OBILJEŽEN DAN OPĆINE Otkrivena spomen-ploča hrvatskom branitelju Uz 20. godišnjicu pogibije hrvatskog branitelja i heroja obrane grada Vukovara Vjekoslava Cerovečkog Cige, u Jazvinama 48, ispred njegove rodne kuæe, njegov sin Valent otkrio je spomen-ploču. Time je 20. listopada započelo obilježavanje Dana Općine Radoboj i Dana osnovne škole Side Košutiæ Radoboj. Spomen-ploča Vjekoslavu Cerovečkom Cigi, posljednjem zapovjedniku Borova naselja u Vukovaru, otkrivena je u prisutnosti brojnih uzvanika i njegovih suboraca. U toj je prigodi Darko Posavec iz PU varaždinske istaknuo: – Svakodnevno smo donosili odluke koje nisu bile lake, ali odluke koje su nas motivirale da sačuvamo ono što se dalo i da obranimo domovinu i to na profesionalan i ljudski način. A njegova odluka da na kraju, kada više nismo imali izlaza, niti čime se braniti, ode u 50-ak metara udaljenu alatnicu da spasi nas ranjenike i civile, bila je najveća moguća ljudska odluka. U zadnjim mi- nutama borbe za Vukovar pao je među prvima. Ponosan sam što sam bio njegov vojnik. Briga sa sve stanovnike Radoboja Proslava Dana općine nastavljena je u vatrogasnom domu, gdje je održana svečana sjednica Općinskog vijeća. Načelnik Anđelko Topolovec istaknuo je što se sve učinilo te otkrio koji su planovi. Nastavljena je tako izgradnja zavičajne zbirke koja bi u potpunosti trebala biti završena do sredine 2012., također je nastavljeno s proširenjem i izgradnjom javne rasvjete, a napokon je izgrađena trafostanica kod škole u Radoboju koja je do sada bila prepreka za razvoj centra Općine i bilo kakve investicije za koju je bila potrebna dodatna snaga električne energije. Izgradnjom ove trafostanice omogućit će se razvoj samog centra Radoboja i nastavak poduzetničkih aktivnosti naših mještana, a isto tako stekli su se uvjeti za proširenjem javne rasvjete u zaselak Malogorski kao i priključak pumpe za vodovodnu mrežu zaselka Gorjani Sutinski – istaknuo je između ostalog načelnik. U općini su uređivali igrališta po mjesnim odborima, sanirano je klizište u Bregima Radobojskim, kupljena zgrada nekadašnje trgovine tekstila od Poljoprivredne zadruge Krapina, u kojoj će kroz nekoliko mjeseci biti otvorena ljekarna. Izrađena je projektna dokumentacija za pokazno-edukativni centar zavičajne zbirke za koju je Općina u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirodne i kulturne baštine KZŽ dobila 130.000 eura na natječaju koji financira Svjetska banka. U tijeku je izrada detaljnog plana uređenja groblja i urbanističkog plana uređenja centra naselja Radoboj. U suradnji s Gradom Krapinom rekonstruirana je kanalizacijska mreža u naselju Štori, neasfaltirane ceste nasipavane su kamenim materijalom, sanirane se udarne rupe... Također, u općini su sufinancirali rad udruga, pomagali Župnom uredu i školi, pa je u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom zamijenjena stolarija u školama u Radoboju i Gornjoj Šemnici, te pripremljen projekt sanacije dijela fasade za koju je ovih dana potpisan ugovor i očekuje se početak radova. Sufinancira se prijevoz učenika srednjih škola te njihovog smještaja u domovima, a nastavljeno je i sa sufinanciranjem kamata za poduzetnike, subvencije u poljoprivredi, te subvencije za korištenje obnovljivih izvora energije. Trenutno se radi na proširenju Rimske ceste, projekta koji smo čekali od 2008. – istaknuo je načelnik Anđelko Topolovec. Svečanoj sjednici nazočili su brojni uzvanici među kojima je čestitke uputio Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. Uz obilježavanje Dana općine održane su brojne priredbe od kojih je posebno bila posjećena izložba slika jubilarne 5. likovne kolonije, Radobojski maraton na igralištu kod Osnovne škole Side Košutić, druženje ljubitelja automobila koje organizira Auto klub Radoboj. Organizatori cjelokupnog programa bili su Općina Radoboj, Osnovna škola Side Košutić i Sportska zajednica Općine. Priznanja, zahvalnice i nagrade Općine Radoboj OPĆINSKA UPRAVA Pozitivno poslovanje Unatoč činjenici da su prihodi Općine Radoboj u prvih šest mjeseci 2011. ostvareni u iznosu od 2,984.114 kn, što je tek 34,06% od plana, u tom je razdoblju ostvaren višak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 198.740 kn – istaknuto je na sjednici Općinskog vijeća Radoboj na kojoj je i usvojen polugodišnji obračun proračuna za 2011. Rezultat je to nastojanja znatnog smanjenja planiranih rashoda. Kako je Općina Radoboj prošlu godinu završila s gubitkom u iznosu od 711.685 kn, ostvareni višak prihoda u prvom polugodištu ove godine smanjio je taj iznos, pa sada on iznosi 512.945 kn. Značajno je za općinski proračun 42 što se prihodi od poreza na dohodak ostvaruju samo nešto manje od plana. U prvih šest mjeseci 2011. uplaćeno je ukupno 2,285.321 kn, što je 48,81% od plana. Najviše su podbacili prihodi planirani od naknada i pomoći iz državnog proračuna, što je odraz stanja u zemlji. Uz Dan općine i škole u Radoboju, na svečanoj sjednici dodijeljena su priznanja, zahvalnice, kao i nagrade za najljepše okućnice. Priznanja su dobili Nogometni klub Radoboj – za uspjeh u nogometnom Kupu Hrvatske, te OŠ Side Košutić za doprinos razvoju obrazovanja, kulture i umjetnosti. Zahvalnice su pripale DVD Ja- zvine, DVD Gornja Šemnica, DVD Radoboj, Sportskoj udruzi, Kuburaškom društvu, Limenoj glazbi Mirna, Radobojskim mažoretkinjama, Radiju Hrvatsko zagorje Krapina i Likovnom društvu Ernest Tomašević Krapina. Nagrade za najljepše uređene okućnice u 2011. dobile su Marija Dolski, Ana Horvat i Josip Švaljek. Na rashodovnoj strani izdvaja se iznos od 206.743 kn za kupnju poslovnog prostora u centru Općine, koji je prema najnovijoj odluci Općinskog vijeća namijenjen za ljekarnu. Tu je potom iznos od 215.308 kn, koliko je potrošeno za sufinanciranje boravka djece s područja općine Radoboj u dječjim vrtićima, te iznos od 181.299 kn za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola. Uskoro ljekarna Općinski vijećnici jednoglasno su donijeli odluku o utvrđivanju uvjeta i postupaka natječaja za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Radoboj. Konkretno, radi se o prostoru kupljenom od Poljoprivredne zadruge Krapina u samom središtu Općine, veličine od oko 85 m2 u kojem bi se do kraja ove godine trebala otvoriti ljekarna. Budući da postoji interes za zakup ovog prostora, vijećnici su spomenu- GLAS ZAGORJA broj 86 tu odluku donijeli bez posebnih primjedbi jer će se na taj način mještanima Općine Radoboj omogućiti nabavka lijekova u Radoboju, pa neće trebati putovati u Krapinu ili druga mjesta u kojima postoje ljekarne. Nakon provedenog natječaja i odabira najboljeg ponuditelja, prići će se uređenju prostora u skladu s kriterijima Ministarstva zdravstva, a pretpostavlja se da će to biti riješeno do kraja 2011. OPĆINA RADOBOJ 01. STUDENOGA 2011. DAN ŠKOLE Širok osmijeh dobrodošlice Cilj ovakvih projekata je upoznati mještane sa školom, njenim aktivnostima, učiteljima, postignućima, a također i pružiti priliku sudjelovanja u različitim aktivnostima koje škola priprema – rekla nam je Milena Veseljak, ravnateljica škole. Svečanosti su započele Danom kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Zahva- Uz Dan škole Side Košutiæ Radoboj, vrata su širom otvorili roditeljima i svim dobronamjernim ljudima, pa je brojne pripremljene priredbe od 17. do 21. listopada posjetilo doista mnogo posjetitelja. ljujući trudu baka, mama i roditelja koji su pekli kruh, u matičnoj i područnim školama župnik Ivica Bračun blagoslovio je hranu i istaknuo važnost simboličnog blagovanja i zahvalnosti za sve darove, plodove i uspjehe. Predstavljen je UNICEF-ov projekt Škole za Afriku i u toj prigodi sudjelovao je mladi glazbenik Karlo Krešimir Kukovačec koji je održao otvoreni sat na temu čarobnog svijeta udaraljki. Učenici su bili upoznati s činelama, trianglima i bubnjevima te su ih mogli isprobati i sami izraditi svoju glazbenu točku. Učenici predmetne nastave ugostili su glumce Pericu Martinović i Gorana Matovića, koji su izveli scensku igru Ljubav je… služeći se stihovima i tekstovima poznatih hrvatskih i stranih pjesnika. U znaku kravate, budući da se 18. listopada obilježava kao Svjetski dan kravate, pokrenut je projekt o kravati i napravljena izložba. Na predstavljanju projekta pridružila se dožupanica gđa Sonja Borovčak, pa su prisutni nakon kratkog programa razgledali izložbu te kupnjom kravate sudjelovali u humanitarnoj akciji Škole za Afriku. Predstavljen je također projekt Priče o nenasilju, koji je provela defektologinja Elizabeta Končić-Trlek, a sudjelovale su učiteljice i učenici razredne nastave tako što su izrađivali literarne i likovne radove o nenasilju, prikazan je film i održano predavanje o ulozi samohranog roditelja. U srijedu je obilježavanje Dana škole započelo za najmlađe učenike odlaskom liječniku. No, zapravo se radilo o sudjelovanju u radionici Bolnica za medvjediće koju je provela liječnica Verica Jačmenica Jazbec. Cilj je bio kroz igru smanjiti djetetov strah od odlaska liječniku. Svi učenici su uspješno prošli kroz radionicu i dobili diplomu za hrabrost. Večer je nastavljena u plesnom raspoloženju. Prisutni su mogli uživati u nastupima folklorne skupine, mladih ritmičarki i mažoretkinja, kao i u plesu pravih malih profesionalaca. Posebno svečano bilo je na sam Dan škole, 20. listopada. Prigodni pro- gram pripremili su učenici sa svojim učiteljima i držali publiku sat vremena prikovanu za svoja mjesta u dvorani. Veliki broj posjetitelja, učenika, učitelja i uzvanika mogao je uživati u izmjenjivanju recitacija, pjesama, glume i plesa učenika. Nazočnima se ovom prilikom obratila i ravnateljica, gđa Milena Veseljak, te istaknula važnost projekta Otvorena vrata škole i zahvalila svima koji su pomogli njegovo ostvarenje. Uz ravnatelje susjednih škola, svojom prisutnošću su svečanost uveličali i načelnik općine Radoboj, gospodin Anđelko Topolovec, gospodin Ivan Lamot te gospodin Anđelko Ferek-Jambrek. Nakon programa posjetitelji su mogli uživati u kolačima od kestena te kušati vruće pečene kestene koji su se pekli u atriju škole. Isto- Ova sušna godina očito je godila „runklji“ kapitalcu koja je zapela i za oko našem fotoobjektivu. Još i dužina ne bi bila toliko iznenađujuća da ju ne prati dobrih 15 kilograma. No, kako navodi gazdarica Brankica Cerovečki iz Gornje Šemnice, ovakve runklje nisu zapravo rijetkost na njezinim njivama. Želimo joj još puno ovakvih uroda. Run klja kap ital GLAS ZAGORJA broj 86 ac dobno su mogli razgledati izložbu likovnih radova učiteljice likovne kulture Martine Vincelj i učenika škole te kupiti radove nastale na radionici u suradnji s Društvom za pomoć mentalno retardiranim osobama u Krapini. Dani otvorenih vrata završeni su u petak 21. listopada kada je obilježen Međunarodni dan školskih knjižnica, te proslavljena informatizacija školske knjižnice svečanom podjelom članskih iskaznica. Nakon toga održan je vatrogasni sat i pokazna vježba vatrogasaca. IZ RADA ŽUPE Sveta krizma Četrdesetak učenika osmih razreda OŠ Side Košutić Radoboj i OŠ Ljudevita Gaja Krapina, koji inače žive na području Župe Radoboj, u subotu 1. listopada primilo je sakrament sv. krizme. Sa svojim kumovima i kumama, roditeljima, prijateljima i znancima okupili su se ispred Župnog dvora u Radoboju od kuda su krenuli prema Župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje im je pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić podijelio sakrament sv. krizme. Kako je to za ove mlade vjernike značajan događaj u životu, obukli su narodne nošnje i nastojali da što u ljepšem ozračju prime nakon krštenja i prve pričesti sakrament krizme. 43 OPĆINA TUHELJ 01. STUDENOGA 2011. OPĆINSKA UPRAVA OPĆINSKA UPRAVA Rasvjeta do novog groblja Sufinanciranje učeničkog prijevoza Ovih dana ishođena je lokacijska dozvola za gradnju javne rasvjete uz županijsku cestu 2153 prema Novom groblju. Slijedi ishođenje potvrde glavnog projekta nakon čega bi se u skladu s mogućnostima pristupilo njegovoj realizaciji. OPĆINSKA UPRAVA Lakši pristup groblju Općina Tuhelj u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje ponovno je preko javnih radova zaposlila 4 osobe. Zaposleni imaju zadatak voditi brigu o javnim površinama, održavanju groblja i sl. Jedan od zadataka bio je i urediti pristupnu stazu na groblju u Lenišću od ulaza u groblje do mrtvačnice. Radnici, zajedno s komunalnim djelatnicima Općine Tuhelj s voljom su prionuli poslu i vrlo ga uspješno obavili. Također su obno- *** Povodom Dana kajkavske riječi Zlatar 2011., na likovnoj manifestaciji Čovjek čovjeku, izloženi su radovi učenika Nikole Štrucelja i Kristijana Ilijaša, 3. razred. Čestitamo učenicima i učiteljici Pavici Iveković! *** U Zlataru na 40. jubilarnom Festivalu dječje kajkavske popevke, s učenici- Lucija Kuhar nova načelnica vili mrtvačnicu iznutra koja je zbog starosti i trošnosti bila sva oronula. U općini Tuhelj akcija HZZ-a o zapošljavanju preko javnih radova pokazala se vrlo uspješnom na zadovoljstvo zaposlenih i Općine. ma osnovnih škola kajkavskog govornog područja, nastupila je Antonela Horvatin, 5. razred i Sara Petrinec, 6. razred. Učenice su izvele pjesmu Diši šuma, diše brazda, čije stihove je napisala Dora Trogrlić. Pjesmu je uglazbio Armando Slaviček koji već desetak godina sudjeluje na Festivalu. *** 44 Društvo Naša djeca Tuhelj tradicionalno organizira niz aktivnosti za djecu i s djecom u Dječjem tjednu. Pod poznatim motom Ljubav djeci prije svega!, ali uz naglasak da su djeca puna ideja – Odrasli, imajte u vidu i naše prijedloge! Uz suradnju OŠ Lijepa naša okupljanjem djece na školskom igralištu započele su aktivnosti tjedna. Djeci se uz ravnateljicu škole Nataliju Knezić Medvedec i predsjednicu DND Tuhelj Snježanu Romić obratio i načelnik općine Armando Slaviček. Nakon izrečenih želja za vesele dane tijekom tjedna i čestitke zaorila se pjesma Kad si sretan. Pišu se poruke djece odraslima i raspravlja o temi Živjet ćemo u Europskoj uniji. Održana je konstituirajuća sjednica Dječjeg vijeća općine Tuhelj na kojoj je Lucija Kuhar izabrana za novu dječju načelnicu. U utorak je Teatar Tirena gostovao u školi s predstavom Čarobni kolačić i glazbeno-plesnim radionicama za djecu. Najmlađi su se sakupili u subotu ujutro u igraonici, a radionica Maštalica pripremala se za nastup na Smotri u Varaždinu. U Dječjem tjednu u Tuhlju organizirana je i Olimpijada za djecu i roditelje, sportske igre, obiteljski kviz, karaoke. U ostvarivanju svih aktivnosti sudjelovali su roditelji i volonteri, u organizaciji DND Tuhelj, a uz suradnju OŠ Lijepa naša Tuhelj, Općine Tuhelj, te Športskog društva Limači. U Klanjcu u prigodi svečanog obilježavanja 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića, na prigodnom umjetničkom programu uz dramske umjetnike, pjevačke zborove, soliste i ostale goste nazočili su učenici od 5. do 8. razreda. Najveći događaj bio im je susret s našim predsjednikom, prof. dr. Ivom Josipovićem. Sudeći prema fotografijama, to je zaista susret koji će zauvijek pamtiti i rado ga uvijek iznova prepričavati. OSNOVNA ŠKOLA LIJEPA NAŠA TUHELJ Pozivamo sve športaše i rekreativce zainteresirane za najam školske športske dvorane, da se jave u upravu Škole. Dvorana se iznajmljuje svakog dana od 16 do 22 sata. Prostor je predviđen za sljedeće sportove: mali nogomet, košarku, odbojku, rukomet, stolni tenis, badminton, borilačke sportove, aerobik, pilates. Također se mogu održavati koncerti, tribine i sl. vijeća 13. listopada, donijeta je odluka o sufinanciranju prijevoza učenika osnovnih škola koji nemaju zakonsko pravo na besplatan školski prijevoz, već bi ga morali sufinancirati. S obzirom na to da je cijena prijevoza 100 kn mjesečno po učeniku, 60 kn sufinancira Krapinskozagorska županija, a ostalih 40 kn sufinancirat će Općina Tuhelj iz proračuna. DJEČJI TJEDAN VIJESTI IZ OŠ LIJEPA NAŠA TUHELJ U Tjednu kajkavske kulture – Krapina 2011., u Krapini na izložbi dječjih likovnih radova bili su izloženi radovi učenika naše škole: Lane Javorić-Ilić i Martine Ptujec, 1. razred, Veronike Barlović, 2. razred, Kristijana Gajšaka, Antonija - Josipa Grebličkog, Neli Kovačić, Ede Kruneša - Kunšta i Nikole Ruseka, 3. razred, te Leonarda Žlendera, 8. razred. Čestitamo učenicima i njihovim učiteljicama Tanji Šurini, Snježani Romić, Pavici Iveković i Milkici Vincetić! Početkom školske godine donijeta je odluka o sufinanciranju prijevoza učenika srednjih škola s područja općine Tuhelj, a koji pohađaju škole na području Krapinsko-zagorske županije i to u iznosu od 20% cijene mjesečne karte. S prijevoznicima su sklopljeni ugovori, a za uslugu prijevoza prijevoznici dostavljaju račun s popisom djece koja koriste prijevoz. Isto tako na 18. sjednici Općinskog Površina parketnog prostora je 716 m2. Igrališta u dvorani: - košarka: 28 x 15 m - mogućnost poprečne košarke - 20 x 13,4 m / 2 terena - odbojka: 18 x 9 m / 2 terena - rukomet: 28 x 17 m Kontakt: OŠ Lijepa naša Tuhelj, svaki dan od 7 - 15 sati, tel: 049/556-218, e-mail: [email protected] KULTURA KUD Naša lipa na susretu zborova Mješoviti pjevački zbor KUD-a Naša lipa Tuhelj i ove je godine nastupio na županijskoj smotri pjevačkih zborova u Pregradi povodom Svjetskog dana zbornog pjevanja. Susret je održan u nedjelju 2. listopada u GLAS ZAGORJA broj 86 Zagorskoj katedrali. Nastupilo je 18 zborova i svaki je izveo po dvije skladbe. KUD Naša lipa izveo je vrlo zahtjevne skladbe O sacrum convivium i Cantate Domino kao vrhunac svog ovogodišnjeg rada. OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. STUDENOGA 2011. Piše Maja Šimunić DJEČJI TJEDAN Ljubav, igra i topla riječ Društvo Naša djeca brojnim je aktivnostima obilježilo Dječji tjedan. Uz poruku odraslima Slušajte nas!, glavni je moto obilježavanja i ove godine bio Ljubav djeci prije svega. Nastojeći okupiti što veći broj djece u svim aktivnostima, volonteri Društva predvođeni predsjednicom Gordanom Pavlinić, uspjeli su uključiti stotinjak djece u tjednim aktivnostima. Tjedan je započeo okupljanjem na mjesnom trgu gdje su učenici nižih razreda OŠ Veliko Trgovišće s djecom iz dječjeg vrtića Rožica, uhvativši se za ruke, točno u 12 sati uzviknuli moto obilježavanja Dječjeg tjedna. Druženje uz slatka iznenađenja nastavilo se ispisivanjem poruka odraslima. Drugog dana predstavnici Društva posjetili su Općinu u kojoj ih je primio zamjenik načelnika, gospodin Berislav Meglić i u opuštenom druženju saslušao želje i poruke najmlađih vezane za njihov život i razvoj u mjestu. Najglasnije su bile želje da Veliko Trgovišće ima uređeni park za djecu, postavljene koševe za otpatke i prostor koji bi za svoje aktivnosti koristilo Društvo Naša djeca. U dječjem vrtiću Rožica, u suradnji s Društvom organizirana je humanitarno-odgojna akcija Igračka za prijatelja u kojoj Zamjenik načelnika Stjepan Meglić obećao je ispuniti želje mališana su prikupljene igračke darovali mnogobrojnoj obitelji Herceg iz Družilovca, koja ima devete- ro djece. Isti tjedan male rožice igračke su i poklonili, te iskoristili prigodu da se poigraju s U društvu Ivice iz Šarenog svijeta Zadovoljni odazivom djece i provedenim aktivnostima, Društvo Naša djeca planira nove aktivnosti uoči Adventa, s porukom svim zainteresiranima: UČLANITE SE U DRUŠTVO NAŠA DJECA. TO JE UDRUGA U KOJOJ NIJE VAŽAN SPOL, VJERA, ŽIVOTNA DOB, SOCIJALNO PORIJEKLO, NACIONALNOST ILI POLITIČKO UVJERENJE. TO JE UDRUGA KOJA OKUPLJA LJUDE KOJI VOLE DJECU, ŽELE IM POMOĆI I BITI IM PRIJATELJI! djecom iz spomenute obitelji. Kraj obilježavanja Dječjeg tjedna bio je najveseliji i nije ga mo- gla spriječiti niti obilna kiša. Za djecu je pripremljen program u Domu kulture u kojem su u društvu Ivice iz Šarenog svijeta uživali u pjesmi i pokazivanju svojih vještina i talenata. Dječji smijeh i radost najvažniji su u dječjem tjednu, ali i edukacija o njihovim pravima koju djeci prenose odrasli. Poruka Ljubav djeci prije svega jasna je i odlučna u namjeri da se djeci pruži ono najljepše, najtoplije i najvažnije što ljudsko srce može dati – ljubav. Ponekad se čini da djeca, nevina, mala bića puno jasnije vide koji su prioriteti u životu te da ljubav, veselje, igra i lijepa riječ znače mnogo više od bilo kojeg materijalnog dobra ili bogatstva. Pratit ćemo i dalje aktivnosti DND-a Veliko Trgovišće vezane uz dječja prava, kao i njihove akcije za dobrobit najranjivije, ali i najveselije skupine ljudi – djece. OPĆINSKA UPRAVA Izgradnja kanalizacije U prostorijama Općine Veliko Trgovišće potpisan je Ugovor o izvođenju radova na izgradnji kanalizacije u Ulici Ksavera Šandora Đalskog s tvrtkom Strojni iskop-transport Zajec iz Špičkovine. Izgradnja kanalizacije odvijat će se u dvije etape; I. etapa od početka ulice Ksavera Šandora Đalskog do raskrižja s ulicom Borovičkov brijeg, a II. etapa od spomenutog raskrižja do završetka Ulice Ksavera Šandora Đalskog. Potpisivanje ugovora za izgradnju kanalizacije u Velikom Trgovišću, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog GLAS ZAGORJA broj 86 45 ZAGORJE INFO 01. STUDENOGA 2011. KRAPINA KRAPINA Ostvarenje proračuna uobičajeno za prvo polugodište Na posljednjoj sjednici županijske skupštine usvojen je izvještaj proračuna za prvo polugodište i donijet drugi rebalans proračuna. Oporbeni vijećnici HDZ-a izrazili su mišljenje da nije bilo razloga za donošenje ovog rebalansa i da proračun ranije nije realno planiran, a što su vladajući odbacili. Prema polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, koji su većinom glasova prihvatili članovi županijske skupštine, u prvih šest mjeseci KZŽ je ostvarila ukupan prihod od 55,2 milijuna kuna, što je 41,2 % od godišnjeg plana. Istovremeno rashodi iznose 57,7 milijuna kuna, što je 42,8% od godišnjeg plana, pa je ostvaren manjak prihoda u iznosu od 2,4 milijuna kuna koji korigiran za višak od 800 tisuća kuna iz prethodne godine iznosi 1,6 milijuna kuna. Obrazloženo je da je za prvo polugodište ovakva realizacija prihoda i manjak uobičajena jer se veća masa prihoda, odnosno glavnina ostvaruje u drugoj polovici godine. Navedeni manjak uzrokovan je zbog nerazmjerne realizacije prihoda i rashoda za potrebe financiranja školstva. Naime, od ukupno planiranih godišnjih sredstava za financiranje decentraliziranih funkcija u školstvu Stipendiranje obrtničkih zanimanja U Krapini su svečano potpisani Ugovori o stipendiranju učenika deficitarnih obrtničkih zanimanja. Ove školske godine Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva stipendiraju ukupno 18 učenika, po 6 iz prvog, 6 iz drugog i 6 iz trećeg razreda. Stipendija iznosi 500 kn mjesečno, tijekom svih 12 mjeseci u godini, bespovratna je, uz obvezu zapošljavanja u našoj županiji nakon završetka školovanja. – Do sada je Srednju školu završilo 48 stipendista Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, pa je razumljivo zadovoljstvo naše komore jer se time osigurava stručna radna snaga, a isto tako budućnost obrtništva – rekao je predsjednik županijske Obrtničke komore Davor Pleško. Kao predstavnik svih učenika Ugovor o stipendiranju potpisao je Tomica Vreš, odličan učenik III. razreda Srednje škole Oroslavje za zanimanje stolar. Svečanom potpisivanju Ugovora uz roditelje i učenike, čelne ljude Županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Krapina i ZARA-e, nazočio je i ravnatelj Uprave za obrt MINGORP-a, Ivan Zvonimir Galić. iz Državnog proračuna se mjesečno prihoduje 1/12 istih, dok su istovremeno troškovi u prvom polugodištu viši od polovice predviđenih sredstava. Većinom glasova članovi županijske skupštine donijeli su drugi rebalans proračuna. Prihodi uvećani za višak iz prethodne godine (815.177,00 kn) planirani su u iznosu od 4,0% manje od prethodnog plana. Prihodi od pomoći planirani su u iznosu od 64,810.084,00 kuna što je za 5,548.800,00 kn ili 7,9% manje od prethodnog plana. Kako je obrazloženo, najviše, odnosno glavnina smanjenja odnosi se na sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (3,571.000,00 kn). Ovim rebalansom preraspodijeljena su proračunska sredstva koja se financiraju iz izvornih prihoda time da visina plana izvornih prihoda nije mijenjana. KRAPINA KRAPINA Otvorenje prve punionice ekoloških Prijem za dobrovoljne sokova i vina u Hrvatskoj darivatelje krvi Po završetku investicije vrijedne 1,5 milijuna kuna, župan Hajdaš Dončić u Bobovju u Krapini otvorio je prvu hrvatsku punionicu ekoloških sokova i vina u Hrvatskoj, a koja je pripremljena za proizvodnju i preradu raznih sirovina na jednom mjestu. Kapacitet punionice iznosi 180 litara na sat, a što će svakako povećati i opseg dosadašnje proizvodnje ekoloških sokova i vina koja je dosegla čak 100 tisuća litara. Riječ je 46 o investiciji koja obuhvaća troškove kupnje zemljišta, nasada, gradnje i opremanje zgrade, punionice, uređenje okoliša i pribavu potrebnih dozvola. Povodom Međunarodnog dana dobrovoljnih davatelja krvi u Županiji je upriličen prijem za darivatelje koji su krv darovali sto i više puta. Župan Siniša Hajdaš Dončić i zamjenica župana Sonja Borovčak, zahvalili su im na plemenitu činu i humanosti. Najviše rekordera po broju darovanih doza ove dragocjene tekućine je iz Gradskog društva Crvenog GLAS ZAGORJA broj 86 križa Krapina. Ove godine to su Stjepan Kovačec, Stjepan Kralj, Branko Cesarec, Mirko Gretić i Vladimir Staroverški. Nakon toga, održana je svečanost u Zagrebu, na kojoj je desetero darivatelja krvi iz KZŽ primilo odličja Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, kojima ih je odlikovao predsjednik RH Ivo Josipović. ZAGORJE INFO MISLIM DAKLE JESAM PREGRADA Priznanja Zajednice tehničke kulture Čast da budu prvi dobitnici Povelje Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije za 2010. pripala je OŠ Janka Leskovara Pregrada i Srednjoj školi Krapina. Dragan Bakliža iz Klokovca kraj Krapinskih Toplica dobitnik je Godišnje nagrade za 2010. Prvu Nagradu Zajednice tehničke kulture KZŽ za životno djelo dobila je Ana Vincek iz Pregrade, koja u tehničkoj kulturi kontinuirano djeluje 44 godine. Prva dodjela javnih priznanja Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije održana je u OŠ Janka Leskovara u Pregradi. Okupljene laureate, uzvanike te članove Skupštine pozdravio je predsjednik Zajednice Denis Vincek koji je nazočne ukratko upoznao s radom Zajednice i njezinih 17 udruga tehničke kulture. Zajednica je natječaj ustanovila krajem prošle godine, a priznanja se dijele u tri kategorije. Najuspješnije Gazele sjeverozapadne Hrvatske Prema natječaju Business.hr-a Gazela 2011., najuspješnija tvrtka sjeverozapadne Hrvatske je Hamburger Recycling Ens iz Zaboka. Dobitnici Gazele 2011. za sjeverozapadnu Hrvatsku su: 1. Hamburger Recycling Ens d.o.o. iz Zaboka, 2. S. C. Savjetovanje i usluge d.o.o. Križevci, 3. Međimurje metali d.o.o. Belica, 4. Mlin-mix d.o.o. Trema, 5. Filrad d.o.o. Macinec, 6. PA-EL d.o.o. Veliko Trgovišće, 7. Predionica Klanjec d.o.o. Klanjec, 8. Poduzetništvo Tomek d.o.o. Zabok, 9. Elkos d.o.o. Kotoriba, 10. Šestan-Busch d.o.o. Prelog. Predstavnicima triju prvoplasiranih poduzetnika uručene se reljefne plakete akademskog kipara U potrazi za inspiracijom Čini mi se da su ovaj put sebi sami dovoljni. Jer kako druPiše gačije objasniti činjenicu da Elvis Lacković se u većini medijskih istupa, natpisa, sabora - općih i posebnih, uglavnom obraćaju jedni drugima, a ne potencijalnim biračima. Nadam se da griješim u percepciji, al’ to je samo nada. Bojim se da su svi svjesni kako funkcionira ovaj narod, pa sad u borbi za vlašću udri po njemu njegovim oružjem, na temperament i frustraciju. N VARAŽDIN Hrvoja Dumančića, kao i vrijedni pokloni partnera projekta. Gazele za najuspješnije male i srednje poduzetnike sjeverozapadne Hrvatske u 2011. dodijeljene su u Varaždinu. Radi se o društveno i gospodarski značajnom projektu u Hrvatskoj, koji već šestu godinu organizira medijska kuća Business. hr u suradnji sa svojim partnerima. Sjeverozapadnu Hrvatsku u tom projektu čine Međimurska, Krapinskozagorska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija. 01. STUDENOGA 2011. ije dobro. Nije dobro kad u kolumni koja bi trebala biti lišena politike, autor nemre najti inspiraciju nigdje drugdje. Postavljam si pitanje, pa zar je moguće da su me toliko zagušili. Znam sve priče o važnosti izlaska na izbore, o demokraciji i načinu na koji ona funkcionira ili bi trebala funkcionirati, al’ da prostite, ne znam ko’ je tu onda lud. Jer, iako službeno kampanja (predizborna, naravno) nije ni počela, svi skupa smo već duže vrijeme svjedoci doslovnog bombardiranja. Na prvu loptu, to bi trebalo biti normalno, pa moraju ljudi predstaviti svoje programe. No, kad malo bolje sve skupa čovjek analizira, dođe do nekih čudnih zaključaka. Naime, ne znam kako vama, al’ meni se čini da nas obične smrtnike niti ne trebaju na ovim izborima. Čini mi se da su ovaj put sebi sami dovoljni. Jer kako drugačije objasniti činjenicu da se u većini medijskih istupa, natpisa, sabora - općih i posebnih, uglavnom obraćaju jedni drugima, a ne potencijalnim biračima. Nadam se da griješim u percepciji, al’ to je samo nada. Bojim se da su svi svjesni kako funkcionira ovaj narod, pa sad u borbi za vlašću udri po njemu njegovim oružjem, na temperament i frustraciju. Očito je svim opcijama cilj i ovoga puta natjerati birače da glasaju protiv, a ne za, pa je onda u takvom razvoju situacije najvažnije ocrniti onu drugu opciju, pa da glasajući protiv nje, zapravo glasovi odu na suprotnu stranu. gdje su tu programi? Ma dajte molim vas. Programi su naprosto sjajni, samo kad postavite pitanje realizacije, obično dobijete isti odgovor kao kad ste postavili pitanje o samom programu. Svi A GLAS ZAGORJA broj 86 naši problemi izgledaju vrlo rješivi u predizborno vrijeme, ali čim krene vakuum između izbora, sve postane jasnije. I tako, sad bi mi trebali odlučiti, s kojima će nam biti bolje, ili po svemu sudeći, odluka se svodi na to s kojima će nam biti manje loše. vo dakako nije poziv da izbore zaobiđete, ne nikako. Zapravo bih volio da griješim u percepciji iz nekog svog osobnog razloga, a ako ne griješim, nadam se barem da se može nešto promijeniti. Nadam se. A ove godine sve skupa još je dobilo jednu dodatnu notu, a riječ je naravno o referendumu o ulasku u EU. I dok se tu i tamo pojave informacije da neki iz te EU silo žele van (građani, naravno), a po drugoj strani čak se ponekad čuju vijesti da je EU u opasnosti od propasti, mi silno želimo i jurimo u tu europsku tvorevinu, jer će nam ona donijeti sve samo najbolje. Tako bar kaže marketing, kojim nas obasipaju, pa se ja silno nadam kao avanturist da će referendum proći, jer me zanima koliko nam može biti bolje ili dobro. Ma, zanemarite ironiju, sve će biti dobro, znam ja. Al’ nikako to ne kažem zato jer mislim da lošije ne može biti. Vjerujte, uvijek može biti i lošije. Samo je ovisno iz koje perspektive promatrate. U vjeri da će svima ipak biti bolje, nakon izbora ili nakon ulaska u EU, nadam se da ćemo svi skupa ipak, bez obzira na sve, uspjeti pročitati iz brojnih, običnim smrtnicima nejasnih poruka, barem neki znak, koji će nam pomoći da donesemo pravu odluku, i na taj način pridonesemo demokraciji. Prepun mi je tekst nadanja, a nada fakat umire posljednja, zar ne? A kaj se naslova tiče, ako mislite da je riječ o inspiraciji za pisanje kolumne, varate se. O 47 ZAGORJE INFO 01. STUDENOGA 2011. ZABOK Prvi Dan branitelja Krapinsko-zagorske županije Nizom događanja Krapinsko-zagorska županija, u suradnji s braniteljskim udrugama, obilježila je 8. listopada Dan neovisnosti Republike Hrvatske, i prvi Dan branitelja naše Županije, točno 20 godina od odlaska prvih Zagoraca u obranu Domovine. Nakon polaganja vijenaca na gradskom groblju u Zaboku, mise za poginule branitelje u Župnoj crkvi sv. Jelene te pokazne vježbe PU krapinsko-zagorske, središnja svečanost obilježavanja Dana branitelja KZŽ održana je u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog, a uz domaćina, župana Sinišu Hajdaša Dončića, nazočio joj je i izaslanik predsjednika RH, general pukovnik Marijan Mareković. Iako nabijena BRESTOVEC OREHOVEČKI ma za finalni plasman na tržištu. Tvrtki su inače dodijeljena i sredstva iz IPARD programa za program vrijedan 316 tisuća kn, čijim će se provođenjem opremiti proizvodni objekt s dodatnom komornom sušarom za voće, povrće i ljekovito bilje, te opremom za pripremu sirovina za sušenje. ZLATAR Prijem kod gradonačelnika Obilježavajući Dječji tjedan predstavnici i Društva Naša djeca grada Zlatara bili su na prijemu kod zlatarskog gradonačelnika Miroslava Kopjara. Ispred delegacije, u kojoj su bili učenici zlatarske osnovne škole, gradonačelniku je zahvalila predsjednica Društva Svjetlana Mezak, a prije samog razgovora djeca su mu uručila radove likovne grupe, među kojima i simbolično ključeve grada Zlatara. 48 U ime predsjednika Josipovića, general pukovnik Hrvatske vojske Marijan Mareković uručio je odlikovanja četvorici zagorskih branitelja. Odlikovao je tako Žarka Miholića, Redom bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga RH i osobite vojne zasluge u njihovu ustroju; Mirka Buzinu i Ivana Šaška, Redom hrvatskog križa za teško ranjavanje u Domovinskom ratu; Damira Gregurića, Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu. tarina Pavić, riječima – želim da se nikada ne zaboravi. Brojnim uzvanicima su se obratili i župan Hajdaš Dončić, te gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek. Poseban pečat središnjoj proslavi prvog Dana branitelja KZŽ dao je predsjednik RH Ivo Josipović. Program uz prvi Dan branitelja započeo je inače već 6. listopada, otvorenjem izložbe ratnih fotografija u OŠ Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. KRAPINA Otvorena sušara Zagorski župan Hajdaš Dončić otvorio je sušaru voća i povrća koja se nalazi u Brestovcu Orehovečkom, na području općine Bedekovčina. Sušara se nalazi u vlasništvu tvrtke ZEBRANO d.o.o., a vrijednost investicije iznosi 4 milijuna kn. Osnovna namjena i cilj je sušenje voća i povrća, njihova prerada te pripre- emocijama i prisjećanjima na one koji su svoje živote položili u obrani Hrvatske, svečanost na kojoj su nastupili istaknuti zagorski glazbenici, odisala je posebnom prisnošću okupljenih oko istog cilja i iste ideje. U svom govoru tu je ideju i taj cilj najbolje sažela majka prvog poginulog zagorskog branitelja, Ka- Djeca su saznala i neke gradonačelnikove planove vezane za izgradnju i uređenje prostora za dječja igrališta na više lokacija u Zlataru: u parku ispred zgrade gradske uprave, na prostoru između Sokolane i osnovne škole, na Farofu i kod zgrade suda, a naveo je kako ima naznaka da se počne rješavati i pitanje izgradnje sportskog centra s dvoranom na igralištu Oštrca. Za izradu logotipa za SKAportal Skupina krapinskih alternativaca (SKA) pokreće web portal za mlade pod nazivom SKAportal koji će obuhvaćati područja novosti, kulture, sporta, izlazaka, obrazovanja, zdravlja, tehnologije te kreativne radove mladih s područja književnosti, fotografije, videa i glazbe. Zainteresirani za kreativni ili tehnički rad na portalu mogu se javiti na mail adresu: ska. [email protected]. Pokrenut je i natječaj za izradu logotipa s ciljem izgradnje vizualnog identiteta portala koji je otvoren od 17. listopada do 7. studenoga 2011. Mogu sudjelovati svi mladi u dobi 14-29 godina s područja Krapinsko-zagorske županije te prijaviti maksimalno tri originalna rada koja moraju sadržavati riječi SKAportal te portal za mlade u PDF datoteci na navedenu mail adresu. E-mail treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona ili mobitela i dob natjecatelja. Izabrani rad koristit će se samo za potrebe web portala te će biti prigodno nagrađen. (T. S) ZABOK Obljetnica pedijatrije Odjel pedijatrije Opće bolnice Zabok obilježio je drugu godišnjicu djelovanja. Na prigodnoj svečanosti o radu odjela govorila je voditeljica dr. Andreja Fili- GLAS ZAGORJA broj 86 ja. Kao veliki uspjeh istaknula je formiranje tzv. dnevne bolnice, kojom se smanjuje broj djece na hospitalizaciji, a uz njih mogu biti i roditelji. ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA ZABOK Dani kruha u Zipkici Tekst i slika Darko Fiket Gledeti za vse, ne same zase! T U zabočkom dječjem vrtiću i jaslicama Zipkica djeca su obilježila Dane kruha. Tako im je u pohode došao zabočki župnik vlč. Marijan Culjak kako bi ih blagoslovio te se zajedno s njima radovao jesenskim plodovima i blagodatima. Sve vrtićke grupe, od onih najmlađih pa do predškolaca, recitirale su pjesmice koje su naučili. Nakon toga su se prisutna djeca i tete uz druženje i igru osladili raznovrsnim kolačima i pecivima, koje su mališani uz pomoć odraslih za sve pripremili. LOBOR Mladi esdepeovci u Loborgradu Forum mladih SDP KZŽ jesen je započeo radno u humanitarnom karakteru. Mladi esdepeovci su u subotu, prvog dana listopada posjetili Loborgrad – dom za psihički bolesne odrasle osobe i proveli vrijeme sa štićenicima te ustanove u kreativnom prijepodnevu. Štićenici ustanove su vrlo često stigmatizirana skupina korisnika sustava socijalne skrbi i veoma je bitno druženje s njima kako bi razbili predrasude koje često postoje. Forumaši su zajedno s korisnicima izradili crteže koje će izložiti, a donacije od kupnje istih darovati Loborgradu. Osim kreativnih ideja forumaši su se družili sa štićenicima te saznali njihove poteškoće koje trebaju biti izazov svima nama. Gospodarska kriza nije zaobišla ni Loborgrad, štićenici se žale na nedostatak materijala za radnu terapiju, premale mirovine i socijalne pomoći. Stručno osoblje koje se trudi da ih osamostali za normalan život, kakav i zaslužuju, radi to veoma vrijedno radeći na raznim projektima kao što je organizirano samostalno stanovanje korisnika kojem je cilj što više ih osamostaliti i integrirati u zajednicu. Psihijatrijski bolesnici često bivaju diskriminirani i marginalizirani, i od društva, ali i od mjerodavnih institucija. Na nama je da pomognemo štićenicima takvih institucija, da empatiziramo s njima, te da širimo svijest o razbijanju predrasuda o psihijatrijskim bolesnicima – poručuju zagorski forumaši. (gz) eške se je navek obrnuti unak kak te triebale bi, mnogi te put same vlječe h stran, a iste te tak i mnogi put vse te skup i krive ziblje, tak da, kak god da češ, z vsega toga skup spelati zvlječi se ni nemreš. Nie se same tak, vsega toga skup zmisliti ni moči. Te vriedi i za une kaj bile je najbolše a iste tak i za une kaj najgorše je zišle. A življenje prejde, kak da ga nigdar nie ni bile, a najgorše ti je te kaj vsega toga ti ne razmeš dok prekesne ti več ne spela se. Jedine kaj vredile je, negdar je same tak poljek tebe prešle, da niesi niti mogel znati da si se ž njem zestal, kak je hitre poljek tebe prešle. A kaj god da bi povedal, neš mogel te povedati unak kak te bi triebale, jer vse te skup si k srčeku jemal, a pak niesi k sebe pustil une kaj vriedile ti največ i je. Da ljehke furt nam nie – i nie. Najgorše ti je unda gda življenje ti same tak prejde, gda ti se potepe h den, gda zgine ti kak da ga nigdar bile ga ni nie. Te je tak, tuj se drugač nič niti neda spelati, a niti se neda več nikoga same tak prepeljati naopak, kak nas se, ne same jemput, žejne prepeljale. A pak, une kaj vriedi, une kaj vsemi nam trieba, nie nič druge, nek ljičeke najmilejše. A kak god da pak bi vrieme si štel posluhnuti, ti pak čujti več nič ni nemreš, a pak nemreš se z ničem drugem zestati, nek same z debelem trdanjčekem, kak god da ti je tie trdanjček najdrajši, kak god da se z tobu mile spominati i če. ajgorše ti je unda gda se privadiš na nekaj, e te bile dobre ili naopačne, tak da nie ti moči več pogledati same tak pre se, jer nemreš gledeti une kaj krajiju i kaj su naopačni, a pak za vse te povedaju da te je praf i da te pak praf biti bi i triebale. I pak, iste tak, po pravice, nie te ni praf, kak god da se vse te skup naopak vlječe, kak god da te piče, vse te skup kak god da ti zgledi mile, zmekne ti se pred očmi, prie nek si nekaj povedal, i prie nek si prestal kimati z tu glavu skup. Nihči med nami nema dva želuce, nihči nemre h iste vrieme biti h tri hiže, a iste tak ni nihči med nami nemre se na jemput h četiri ljetričice voziti. Nemre se, iste tak, kak god da te jake bi šteli mnogi, na pet mesteh h iste vrieme sedeti i huse metati. Navek se same, h iste vrie- N GLAS ZAGORJA broj 86 01. STUDENOGA 2011. Piše Rajko Fureš me, na jenomu mestu biti more, jedine je te i tak moguče, nikak drugač. Življenje se more i brze živeti, ali ga se iste tak trieba navek živeti praf. Praf nam pak more same jene biti, same po pravice – i nikak drugač. a more naopačne dobre biti, vse bi nam te skup morti i mogle na dobre ziti, ali naopačne nigdar dobre nie, a niti te igdar biti more, jer da tak je, unda bi nam vse te skup naopak prešle i čist se spremenile hu te kaj nigdar smele biti nebi. Te da ma uneh kaj tak ne misliju si, i kaj su zamenili dobre za naopačne, bele za črne i svekle za kmične, te je iste tak nekaj kaj vsaki med nami dobre zna – jer se je z vsem tem pune put zestal. A pak, gda študerati si bi štel i gda bi same male krenul tam gde se bi smeti bile obračati sim pak tam, i kaj god da bi si unda i zazlamenil, vse te skup najbolše kak god da je i bile, nemre na najbolše ti ziti, i prie ili kesnejše vsem nam trieba je i bu - počakati. Tak, kak god da si najbolj o tom, vsaki med nami i spremišljava, kak god da bi štel i nekam drugam prejti, prejti nihči med nami nemre od ovud. Te i tuj trieba male i postati, jer kak god da nekaj pametnoga i šteli bi si povedati i rastumačiti, prie ili kesnejše se do toga mora dojti, da same se triebale bi povedati – prosim te. A te je une, kaj mnogami med nami nie ljehke, kak god da te ljehke zgledi, te je nekaj kaj se nemre same tak niti porihtati, obrihtati ili obrnuti, te je nekaj kaj se ne razme same po sebe. I unda gda vse pajdaše se prosi, da dojdeju bliž. A šteli bi same da bi se vsi skup prijeli za ruke, da h veselje i sloge bi nekaj napravili, ne same zase, nek za vse, unda te nekteri tam glediju, kak da z tobu nekaj nie praf. A niti z tobu nie praf nekaj, niti ti si krive nasajen, nek je same vse te tak nasajene kak te smele biti nebi. prositi navek je trieba, nesme nam nikomu teške te biti, kak god da morti i nebu nam vsemi te najlježejše, drugač se niti nihči med nami spominati a niti obračati nesme, jer drugač po pravice te ni biti nemre. Nihči med nami nebi smel gledeti same zase, vsaki med nami triebal bi gledeti navek za vse, jedine tak i nikak drugač. Dok tak je i bu, bu dobre, jedine tak i nikak drugač. D I 49 KULTURA 01. STUDENOGA 2011. MIHOVLJAN Večer tambure i kajkavske popevke oduševila sve prisutne Ovogodišnji Miholjski dani završili su koncertom Tamburaškog orkestra KUD-a Mihovljan i njihovih gostiju, pod nazivom ”Večer tambure i kajkavske popevke”. Oduševljena publika u prepunom Društvenom domu uživala je, između ostalim, u njihovim izvedbama Plesova Mihovljana, Dixie Blossomsa, Trećeg čovjeka. Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan je redoviti natjecatelj na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku gdje su već osvojili brončanu, srebrnu, te dvije zlatne plakete ”Tambura Paje Kolarića”. Bili su i u prednominaciji za Porin u tri kategorije, a njihov rad nagradila i Krapinsko-zagor- ska županija plaketom za posebne uspjehe postignute na području kulturnog stvaralaštva. Gosti na koncertu bili su solisti i skupine s kojima i inače odlično surađuju - Sabina i Filip Mikša, Mladen Hitrec, ŽVG Kajda, Sotelia i Siniša Miklaužić, te Kvartet Gubec. Bila je to prigoda da se Tamburaškom orkestru koji od 2006. godine ostvaruje najbolje ocjene stručnih poznavalaca glazbe, uruči po- Dvije izložbe u jednom danu domaćih pećnica i pelnica koji su ugodno druženje produžili do trde kmice. Učestala događanja u prostoriji Društvenog doma opravdala su zahtjevnu obnovu, a korisnici, kreativni, do nedavno neznani nadareni pojedinci, imaju šansu pokazati sugrađanima svoje radove, ohrabriti ih u otkrivanju vlastitih talenata. Na taj način, bez obzira na vremena i stranku na vlasti, koristeći vlastite resurse: glavu sljednje priznanje – Zlatna plaketa Tambura Paje Kolarića njihovom dirigentu i profesoru Ivanu Bartoliću. Sredstva od prodaje ulaznica namijenjena su poboljšanju rada i kvaliteti KUD-a. GORNJE OROSLAVJE Vremena su kakva jesu, većini za kukanje i jadikovke, većini sve su to krivi oni gore, koje smo si, glej vraga črnoga, izabrali sami. Pravo je osvježenje u tom sivilu sresti nekog tko razmišlja na način uzdaj se u se, nekog na pragu života, tko preuzima odgovornost u svoje ruke, s puno entuzijazma ususret danima koji dolaze. S malo mašte i dobrom dozom nadarenosti, Irena Antolković izrađuje – okvire za dječje slike. Izložbom u prostoriji novouređenog Društvenog doma u Gornjem Oroslavju predstavila je stotinjak unikatnih izložaka. Okviri raznih boja dopunjeni su i raznim imenima, likovima iz bajki i crtića. Očekivano, najznatiželjnija publika su bili mališani: svaki bi se Luka, Matija, Ivan… rado vidio u okviriću omiljene boje, uz Betmena i papu Štrumfa, a svaka klinceza među ružičastim cvjetićima, uz Barbiku i Snjeguljicu. Ireni ponekad pri izradi pomaže sestra Lidija Boroša i zajedno se vesele svakom novom okviru, malom umjetničkom djelu. Izložbu je vazama vlastite izrade upotpunila i Nada Raica iz Strmca, a nije nedostajalo specijaliteta iz Piše Dunja Horvatin & ruke, potvrđuje se ona stara izreka da ni vrag nije črni kak zgledi. Kak god da se zeme. ZABOK Aralica dobitnik ovogodišnjeg Gjalskog Dobitnik ovogodišnje književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za najbolji prozni rad objavljen u Hrvatskoj u proteklom razdoblju je Ivan Aralica za zbirku pripovjedaka Carske kočije. Nagrada mu je svečano uručena 29. listopada. U zabočkoj osnovnoj školi dodijeljene su nagrade i najboljim malim piscima, učenicima osnovnih škola. Treća nagrada pripala je Franu Petraču iz Krapinskih Toplica, druga Kristini Košutić iz Radoboja, a ovogo- 50 GLAS ZAGORJA broj 86 dišnji pobjednik je Nikola Šanjug iz Osnovne škole Antuna Mihanovića Petrovsko koji je napisao prozni rad „Na proštenju“. Pohvaljeni su radovi Valerije Šerek iz Petrovskog, Mislava Kuštana iz Krapinskih Toplica, Roberta Svibena iz Zlatara i Tamare Jakopović iz Marije Bistrice. Od ostalih događanja, u programu je bilo predstavljanje radionice kreativnog pisanja, fotoradionice i likovne radionice umjetničke grafike. GLAS SRCA KULTURA KRIŽEVCI Zagorski pisci nagrađeni u Križevcima Hrvatski sabor kulture u Križevcima je 1. listopada ove godine održao 30. susret neprofesionalnih hrvatskih pisaca. Na taj je natječaj svoje pjesničke, prozne i dramske tekstove poslalo 85 autora iz cijele Hrvatske. Prosudbeno povjerenstvo za Susret je izabralo djela 43 autora među kojima su iz naše županije Nada Jačmenica i Ljubica Komljenović iz Svetog Križa Začretja, te Mirjana Mikulec, Mijo Kelečić i Vladimir Šuk iz Oroslavja. Zbog izvrsnosti svojih književnih uradaka, zagorski su neprofesionalni pisci tom prilikom osvojili značajne nagrade. Plaketu Mihovil Pavlek Miškina u kategoriji dramskog stvaralaštva, za kajkavsku komediju Pervi put na moru osvojila je Nada Jačmenica iz Svetog Križa Začretja. Objašnjavajući dodjelu te nagrade, teatrologinja, prof. dr. sc. Sanja Nikčević napisala je - Autorica je u ovoj komediji izvrsno predstavila likove s njihovim osobnostima i razlikama te vrlo vješto vodila izrazito komičan dijalog koji je ne samo duhovit nego i karakterizira likove. Uspjela je postaviti dvije scene s brojnim likovima na dva različita mjesta te i dalje zadržati pozornost čitatelja, komične elemente i razlike među likovima. Pritom je ismijala tipične malo- PREGRADA Nova zbirka Tomice Kolara U gradskoj knjižnici Pregrada u listopadu je promovirana druga zbirka pjesama Tomice Kolara Čudu, domaćeg pjesnika iz Kolarije. Tomica Kolar rođen je 1971. godine, svoju prvu zbirku pjesama pod nazivom Pjesme objavio je 2003. godine, a ovime nastavlja svoj umjetnički opus. U slobodno vrijeme sklada i pjeva u vokalnom sastavu Kmeti, a između ostaloga je autor himne manifestacije Branje grojzdja Stara klet. Na promociji su sudjelovali recenzentica Božica Jelušić, urednica Marija Halaček, gosti recitatori Branimir Ivanjko, Marijan Škreblin i učenici OŠ Molve te u glazbenom dijelu programa vokalni sastav Kmeti. građanske potrebe i društvene mane. Komedija je odlična podloga za dobro redateljsko oko jer uvodi brojne sporedne likove koji se lako mogu razigrati u pravi vatromet na sceni. Za priču na kajkavskom dijalektu, Jezuš na inox raspelu, drugu nagradu – pohvalu u svojoj kategoriji, dobio je Vladimir Šuk iz Oroslavja. Književnik Borben Vladović komentira - U ovoj se priči na najbolji način afirmira kajkavski dijalekt. Ovdje je na detalju krajputaškog raspela na plastičan način prikazana preobrazba života. Bogatom deskripcijom, u tako kratkome štivu, nastala je zaokružena i vrlo kreativna pripovijetka. Spomenuti autori svojim radovima svjedoče ljubav prema kajkavštini i privrženost zavičaju. Hvalevrijedna su njihova nastojanja u njegovanju i promicanju vlastitog identiteta i jezične kulturne baštine. Dragocjenost programskih zahvata Hrvatskog sabora kulture, uz naša zagorska pera, dio su garancije opstanka kajkavskog i hrvatskog značaja u nadolazećim. 01. STUDENOGA 2011. Božja ljubav Isus je rekao: ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas. Također je svojim primjerom, praštajući neprijateljima koji Piše su Ga ubijali na križu, moleći Stjepan Kralj Svevišnjega Oče, oprosti im jer ne znaju što čine, pokazao da je ljubav najjače oružje kojim se dolazi do svake pobjede. R iječ ljubav mnogi u svojoj glavi percipiraju kao ljubavni odnos između žene i muškarca. To je i logično, jer ljubav i jest taj divan odnos između suprotnih spolova koji je uvertira sklapanju bračnih zajednica, s osnovnim ciljem zajedničkog života, te stvaranja potomstva. Međutim, rijetko razmišljamo o ljubavi čovjeka prema drugom čovjeku, bez obzira radi li se o muškarcu prema muškarcu ili žene prema ženi. Bez obzira radi li se o djetetu prema drugoj djeci, ili osobi koja voli i ljubi sve ljude ovoga svijeta. To je ljubav koja itekako kola u našim životima, a nazivamo ju Božja ljubav. Isus je rekao: ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas. Također je svojim primjerom, praštajući neprijateljima koji su Ga ubijali na križu moleći Svevišnjega: Oče, oprosti im jer ne znaju što čine, pokazao da je ljubav najjače oružje kojim se dolazi do svake pobjede. Takvu ljubav je naš Otac Stvoritelj usadio u svako ljudsko srce, i tko je nesebično daruje drugima, otvara sebi vrata Kraljevstva Nebeskog. To je ljubav koja ne izaziva ljubomoru, ne potiče sebičnost i zavist u nama, učvršćuje prijateljstva, lijep odnos prema susjedima i bližnjima u našem okruženju, kao i prema svim ljudima koje susrećemo u životu. Božja ljubav je bezuvjetna ljubav i ne prestaje s odlaskom s ovoga svijeta. Blago onome koji tu iskrenu ljubav iz srca daje bližnjima, posebno onima u potrebi: usamljenima, ostavljenima, napuštenima, i nadasve, nevoljenima. Darujući tu i takvu ljubav svima, zapravo najviše dobivamo mi sami, jer znano je da onaj koji daje drugima, zapravo najviše prima. Takvo davanje nam donosi u srca mir, radost, zado- GLAS ZAGORJA broj 86 voljstvo i dobro raspoloženje. Već istog trenutka kada ljubimo, bivamo nagrađeni neopisivom srećom, a kakva li će tek biti ona nagrada koju ćemo ljubeći bližnje zaslužiti dolaskom u vječni raj. Voljeti čovjeka znači voljeti dragoga Boga, i zato se ne libite izjaviti prijatelju, poznaniku, susjedu, kolegi s posla da ga volite. ažalost, postoje i nemoralne ljubavi koje se pojavljuju zadnjih nekoliko godina, te nam se nameću paradama na trgovima naših većih gradova. Iako ih većina građana ne prihvaća, ipak dobivaju preveliku medijsku pozornost, a što najviše šteti našoj djeci. Neprirodno je i nikako po Božjemu da se sklopi bračna zajednica između dviju osoba istoga spola. U takvim slučajevima nikada nećemo moći govoriti o ljubavi jer se izvrću moralne vrijednosti, a i vrijednosti Božjih pravila i zapovijedi. Suludo je osobama istog spola dati pravo na usvajanje djeteta, jer će to jadno djetešce, ukoliko se radi o dvojici muškaraca, jednoga dana postaviti pitanje: koji je od vas dvojice moja majka? A upravo majčina ljubav je ona koja je najiskrenija, najtoplija, najsigurnija... U našim životima to je ljubav zemaljske majke koja nas je rodila, jer ona je obdarena od Boga jedinstvenom snagom ljubavi. A vječna ljubav je ljubav Nebeske Majke koja nam je rodila Isusa Krista Spasitelja. Jednaku ljubav koju nam daje u ovom životu, davat će nam i u vječnosti. Radujmo se zbog toga i budimo joj zahvalni jer Bogorodičina ljubav donosi nam obilje plodova i pobjeđuje svako zlo. Budući da mi je Bog stvorio srce puno ljubavi, zahvalan sam Mu, a Vama, sestre i braćo, ponosno izjavljujem: VOLIM VAS. N 51 01. STUDENOGA 2011. VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ - arhitekt, konzervator, arheolog, restaurator i fotograf; rođen: 1. studenoga 1864. u Klanjcu, umro: 15. svibnja 1933. u Zagrebu ĐURO PREJAC - skladatelj, glumac i redatelj; rođen: 25. studenoga 1870. u Desiniću, umro: 19. siječnja 1936. u Krapini Piše Elvis Lacković Održan 13. recital Josip Ozimec Pučku školu završio je u rodnom mjestu, srednju u Varaždinu i Zagrebu, a Višu obrtničku školu u Beču. Pod nadzorom Hermanna Bollea 1884. je vodio klesarske radove na restauraciji zagrebačke katedrale i gradnji crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Kasnije će poći u Beč na Akademiju likovnih umjetnosti. Surađuje u atelijeru poznatih kazališnih arhitekata Hermana Helmera i Ferdinanda Fellnera koji u to vrijeme rade na projektiranju HNK u Zagrebu i Rijeci. Po završetku studija 1890. putuje u Italiju da bi potom u atelijeru svojega profesora Karla von Hasenauera sudjelovao u izradbi detaljnog nacrta dvorišnog pročelja dvorca Hofburg i dijelova Dvorskoga povijesno-umjetničkog muzeja u Beču. Njegovo najznačajnije djelo u Sarajevu bila je Gradska vijećnica (sada Univerzitetska knjižnica) koja je stradala tijekom srpske agresije. Najplodnije razdoblje je četvrt stoljeća provedenih u Zadru (od 1896.) gdje je, djelujući kao arhitekt bogoštovnih zgrada, sagradio četrdesetak sakralnih i profanih građevina po Dalmaciji. U Zagrebu 1920. postaje profesor arhitekture na Visokoj tehničkoj školi, a nakon dvije godine i akademik. 4. studenoga 1864. - formiran Narodni odbor koji osniva Narodnu čitaonicu Najstarija knjižnica u Krapini datira iz 1845. kada se pod nazivom Domorodni dom osniva ilirska čitaonica, čiji su osnivači bili Nestor Kiepach i Josip Krleža. Na skupu u Gradskoj vijećnici 4. studenoga 1864. formiran je Narodni odbor kojem predsjedava Nikola Rozgaj, ml. i koji osniva Narodnu čitaonicu. Nakon 2. sv. rata osniva se Kotarska knjižnica koja osnivanjem Narodnog sveučilišta 1962. prelazi u sastav učilišta u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda. Danas je knjižnica je smještena u vlastitoj zgradi, raspolaže sa površinom oko 800 m². Svečano otvorenje novouređenog prostora obilježilo je početak obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2003. MIRKO CRKVENAC - doktor medicine i narodni dobrotvor; rođen: 5. studenoga 1873. u Čazmi, umro: 18. studenoga 1936. u Krapini U Krapini djeluje od 1. svibnja 1906. najprije na dužnosti sanitarnog inspektora. Za vrijeme I. svjetskog rata (1914. – 1918.), organizator je i voditelj privremene vojne bolnice, koja je u Krapini djelovala zahvaljujući pomoći općina i građana. Vodio je do 1930. Kneippovo lječilište, a bio je aktivan u krapinskom društvu Crvenog križa i DVD-a, te u Hrvatskom sokolu. 52 Nakon završetka osnovne škole, pohađa gimnaziju u Varaždinu, a sa 14 godina je u Zagrebu u tiskari Narodnih novina izučavao grafički zanat, gdje se kasnije i zaposlio. Tijekom vojne službe u Sarajevu i Banja Luci bavi se glazbom. Osnovao je i vodio podčasnički pjevački zbor, a u Sarajevu je osnovao i vodio kazališno društvo i Hrvatsko pjevačko društvo Trebević. Solo-pjevanje je učio kod Ivana Zajca, završio je glumačku školu u Zagrebu, a od 1899. djelovao je kao redatelj i glumac zagrebačkog HNK, i istodobno je bio nastavnik u školi Hrvatskog glazbenog zavoda. Bio je iznimno nadaren i svestran. Djelovao je u kazalištima u Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Ispjevao je među ostalim Vu plavem trnaci, Peharček moj, koje danas smatraju narodnim pjesmama. Napisao je libreta i komponirao operete: Vječiti ženik, Apaš Kavalir, Mis Eva. Dramatizirao je Šenoine romane: Čuvaj se senjske ruke i Seljačka buna. Napisao je komedije: Zajutrak, Tko je mrtav i Znatiželjni tast. DOMINIK (Dinko) GUDEK - vjerski pisac, studij teologije i filozofije; rođen: 27. studenoga 1867. u Konjščini, umro: 7. lipnja 1962. u Zagrebu Završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 1891. Kao kapelan služio je u više mjesta Zagrebačke nadbiskupije, od 1900. bio je vjeroučitelj nižim pučkim školama u Koprivnici i Zagrebu, a od 1907. u više zagrebačkih srednjih škola. Začasnim kanonikom zagrebačkog Kaptola imenovan je 1951. Kao član Dijecezanskog školskog odbora i Hrvatskog katoličkog katehetskog društva sudjelovao je u radu više pedagoško-katehetskih skupova. Bio je urednik i suradnik Kršćanske škole, a surađivao je u Dušobrižniku, Kršćanskoj školi i Katoličkome listu. Isticao se u promicanju odnosa liturgije i kateheze. Glavnu pozornost usmjerio je na pisanje crkvene povijesti za školu i katekizamskih priručnika. Priredio je hrvatsko izdanje Velikog katoličkoga katekizma za srednja učilišta, izdanje Svetog pisma Novog zavjeta te Apokalipsu ili Odkrivenje sv. Ivana Apostola koju je preveo i popratio objašnjenjima. ANTUN HIKEC - pisac; rođen: 29. studenoga 1882. u Vrankovcu kraj Svetog Križa Začretja, umro: 15. kolovoza 1934. u Bartolovecu kraj Varaždina U subotu 22. listopada održan je 13. recital duhovne poezije Josip Ozimec – Marija Bistrica 2011. Podsjetimo, na natječaj za 13. izdanje Recitala 59 autora ukupno je poslalo 241 rad, 102 na kajkavskom, 121 na standardu i 18 na čakavskom. Stručni sud u sastavu dr. Ivo Kalinski i profesorice Ivančica Tomorad i Marija Lamot, za izvođenje na samoj završnici recitala odabrao je 27 radova, koje su interpretirali Jelena Januš i Josip Klapač. U zbornik Došel bum v Bistricu stručni je sud uvrstio 65 pjesama, 30 na kajkavskom, 26 na štokavskom i 9 na čakavskom, a odlučio je i o nagrađenim pjesmama. Treću nagradu u konkurenciji čakavskih pjesama osvojila je Ana Krnjus iz Pazina za pjesmu Besida, drugu Živka Kancijanić iz Vodnjana za pjesmu Blaženi, a prvu Nevenka Erman iz Žminja za pjesmu Šćika. U konkurenciji štokavskih pjesma treću nagradu osvojila je Zdenka Matijaš iz Zagreba za pjesmu Upitnik, drugu Darinka Svečnjak iz Poznanovca s pjesmom Križ života, a prvu Ljiljana Lukačević iz Ivanca za pjesmu Na raskršću. U kajkavskoj konkurenciji treću je nagradu zaslužila pjesma Beli snežek autora Vinka Hasneka iz Belovara, drugu nagradu sud Karolina Kuljak, Marija Bistrica, nagrada publike Gledim Gledim te dok spiš, diete moje. Velike mige ti dragaju lice, v prseca male srčece touče, rukice mucine, stisnute, vrouče. Gledim te dok rasteš, diete moje. Smieh i plač zvoniju po hiže. Velike oči furt štele bi znati kak povedati, a ne vse priznati. Gledim te dok odlaziš, diete moje. Moliti same sad morem za te. Našel si nekakve svoje puote, ja mislim na te sake minoute. Gledim al buš došle, diete moje. Čakam da čujem glas ti dragi. Stare rouke furt čakaju na te, moje srce naviek touče za te. Ljiljana Lukačević, Ivanec, 1. nagrada na standardu Na raskršću Bože, opet pitam... Zar sam sve te godine prešla staz da pred istom postajom zaustav e tolike Zašto mi se onda čini da nije im korak? sve isto Gimnaziju je završio u Senju, a prirodopis i da ovaj put je „amen“ tako gorak? i zemljopis je studirao u Zagrebu i Pragu. Bože, opet pitam... Djelovao je kao profesor na zagrebačkoj Zar se život ljubavi sast oji i sarajevskoj gimnaziji i izvjestitelj za pro- i srcu preostaje jedino putu padanju boli? svjetu. Pripovijetke, pjesme, kritike i prika- Zašto mi se onda čini da je kamen mek kad na njemu suza ostavi trag soli? ši ze, crtice i eseje objavljivao je u periodici: Novi list, Obzor, Pokret, Hrvatski đak, Na- Bože, opet pitam... rodne novine, Zvono, Bosanska vila, Sara- Zar si snagu nebesku povjerio čov jeku jevski list, Književni jug, Jutarnji list, Dom da u svojoj krhkosti zemljom je prones e? itd. Autor je zemljopisne studije o Hrvat- Zašto mi se onda čini da izdržat neću i da tem elj vjere u meni se trese? skom zagorju Jedana naš kraj i biografije S. Radića Radić, portrait historijske ličnosti. Bože, opet pitam... Zar će se ponoviti hod po isto Potpisivao se pseudonimom Verus. m kamenju koje sam izlizala ko isposnik bos Zašto mi se onda čini da sam a? bliz GLASi ZAGORJA preda mnom stoji Via dolorosa u kraja ? broj 86 je dodijelio pjesmi Odrapina veruvajnja Branke Jagić iz Velike Gorice, a prvu nagradu pjesmi Minulo je doba kriesnici leteči Zdenke Maltar iz Novog Marofa. Nagrada publike pripala je Karolini Kuljak iz Marije Bistrice za pjesmu Gledim. Sama završnica recitala održana je u Kapelici sv. Petra u Mariji Bistrici, a glazbene gošće bile su članice ŽVA Fiola. Zdenka Maltar, Novi Marof, 1. nagrada na kajkavštini Minulo je doba kriesnici leteči Minulo je doba kriesnici leteči, zrelog sadja, breskovi. V američkem filmu gda fmira dobri angelus veter nojsi bielo perje kak pahule. Čuvam sakojačke stvari, svetiešnu opravu, sprešani list, detelicu. V rami z školkami smejajuči dien. Mi niesme mogli stihejše hojditi, moliti, senak, potrli se kak stekleni zvonci, v prah. Minulo je doba kriesnici leteči, zginulo je lice tve. Negdar se luč na migica igra, črez soze videti se more... zaresen vse. Kotura veter na vulici bielo perje kak pahule i angelus v pahula leti… tožen snieg. // Prošlo je vrijeme krijesnica u letu / Prošlo je vrijeme krijesnica u letu, / zrelog voća, breskvi. / U američkom filmu kad umire dobar anđeo vjetar nosi bijelo perje kao pahulje. // Čuvam različite stvari, svečanu odjeću, / sprešani list, djetelicu. / U okviru sa školjkama smijajući dan. / Mi nismo mogli tiše hodati, moliti, / svejedno, razbili se kao stakleni zvonci, u prah. / Prošlo je vrijeme krijesnica u letu, / izgubilo se lice tvoje. / Nekad se svjetlost na trepavicama igra, / kroz suze vidjeti se može …skoro sve. // Valja vjetar na ulici bijelo perje kao pahulje i anđeo u pahuljama leti… tužan snijeg. // Nevenka Erman, Žminj, 1. nagrada na čakavštini Šćika čekan Ne znan zač kat će muoj grotljif puot je to moje jas rasćarat njigova muoć skrito kako va groto će li me videt odznuotru othićeno po ovien puote življienja. ziet va ruoko da zustanen prez piezi Nikat maliečena ugnut mesta za mojo zubrtičana groto namestit stačena i zblaćena magari za šćiko većen va foše sčekievan nebesko samo ku bi me zazida pljohado va fundamienti SVOJIE da oprana na buse travi VELIČINI. othićeno - odbačeno, maliečena - razmažena, zubrtičana - izudarana, stačena - uvaljana, zblaćena - uprljana, va foše - odvodni kanal uz put, nebesko pljohado - pljusak s neba, na buse - na busenu, grotljif - kamenit, rasćarat - osvijetliti, prez piezi - bez težine, ugnut -pomaknuti, šćika - podložak, va fundamienti - u temelje 15. ZGF KRIJESNICA 01. STUDENOGA 2011. Svjetlo za daljine u vremenu i prostoru (Dobriša Cesarić) Cesarićeva poetika nedvojbeno je izvorna i dojmljiva. Ljepotu, ljudskost i snagu Cesarićeve riječi osjeća svaki čitatelj. Svojim kanconijerom poklonio je svom narodu pisani spomenik neprolazne vrijednosti i ljepote, djelo koje bi moralo biti nacionalna svetinja. Svježina koja izvire iz tradicionalne, ali istovremeno moderno iskazane poetike Cesarićevog stiha, u nas je pojava bez presedana, ozon bez imalo uvezenog ili užeglog parfema. Cesarić uglazbljuje misao u zgusnutoj jednostavnosti prirodnog govora – i otkriva neslućenu ljepotu jezika, ali i ljudsku dramu hrvatskog čovjeka. Magiju Cesarićeve poezije iskreno su doživjeli mnogi hrvatski pjesnici i teoretičari, ali jednako tako i europski analitičari-slavisti i sastavljači antologija europske i svjetske lirike. U jasnom, čvrstom i tečnom stihu stvorio je sjajnu slitinu emocija, smi- Ovogodišnji 15. ZGF Krijesnica otvoren je književnom veèeri, na kojoj je život i poeziju ovog hrvatskog domoljuba predstavila predsjednica Društva štovatelja Dobriše Cesariæa, inaèe njegova neæakinja doktorica znanosti Mirna Flogel Mršiæ. Izložena su djela ak. slikara Ivana Lovrenèiæa inspirirana pjesmama ovog maga poezije. sla i glazbe riječi. Mala kap kiše za nj je riznica nadahnuća. Cesarićevi stihovi nisu izraz samo trenutnog nadahnuća i darovitosti, oni su odjek duboko proživljene zbilje i misaonosti, oni su plod pjesnikove savjesti i Cesarić uglazbljuje misao u zgusnutoj jednostavnosti prirodnog govora – i otkriva neslućenu ljepotu jezika, ali i ljudsku dramu hrvatskog čovjeka. poimanja pjesništva, plod samozahtjevnog, kritičkog i sustavnog rada. Bila socijalna, domoljubna, ljubavna i intimna, misaona ili dječja, Cesarićeva poezija uvijek je istinita i humana: zato je uvijek aktualna, zato uklanja sve međe, staleške i dobne, generacijske i povijesne. Cesarić je lirik i njegova poezija jest magija riječi, ali istovremeno potresna je i istinita ispovijed jednog vrijednog života koji snagom svoje čiste dobrote bodri mnoge. Od suza pravio je vino. Njegova poezija govori srcem i govori srcu. Zato je dojmljiva, zato je svima razumljiva. Pred licem roda stoji vedar. Za hljeb slobode priložio je svoj klas! (Što mu je plaća? Kako sam reče: Mržnja gmizavaca što svoje blato lijepe o moj glas.) Europska dimenzija Cesarić je prije svega pjesnik, ali on je i sin, sin svoje domovine kojoj je ostavio u baštinu dar bogatiji no kraljevi ga daju. Pred licem roda stoji vedar. Djelom i životom svjedoči istinitost te tvrdnje. Čitava Hrvatska može s tom vedrinom gledati u oči Europi i svijetu. Cesarićev svjetonazor, čestit i lišen himbene učenosti, GLAS ZAGORJA broj 86 ugrađen je u sve njegove stihove: lirski zgusnut Cesarić otvara srca čitatelja svih generacija, staleža i dobi. Takav, duboko humani, cesarićanski svjetonazor časno predstavlja Hrvatsku kulturnoj Europi. Životom, zgusnutim u malu knjižicu, Hrvatska uvjerljivo dokazuje Europi svoju dobrotu i čestitost, snagu srca koja je jača od nepravdi politike, nudi joj svoje iskustvo, da boli nanesene nepravdom mogu zasjati kao svjetla za daljine. Cesarić stihom ispovijeda vjeru da je život pun darova i njegov kanconijer svjedočanstvo je hrvatskog čovjeka da svijet može opstati bez mržnje, bez prezira, bez oskvrnuća, bez izdaje, bez nasilja i oružja - bez nadmetanja, u kojem siroti i Životom, zgusnutim u malu knjižicu, Hrvatska uvjerljivo dokazuje Europi svoju dobrotu i čestitost, snagu srca koja je jača od nepravdi politike, nudi joj svoje iskustvo, da boli nanesene nepravdom mogu zasjati kao svjetla za daljine. poraženi trpe, a malobrojni pobjednici likuju. Životom i stihom Dobriša svjedoči svojim da još uvijek postoji ljudski, duhovni potencijal, koji od suza pravi vino za okrjepu u teškim trenucima. Mala hrvatska, Dobrišina kaplja poziv je da joj se pridruže slične i mnoge, da poteče slap dobrote u kojem će zablistati san o velikoj i humanoj Europskoj obitelji. Književnu večer zajednički su organizirali Radio Hrvatsko zagorje Krapina i Gradska knjižnica Krapina. 53 15. ZGF KRIJESNICA 01. STUDENOGA 2011. Piše Tanja Gregurović 15. ZGF KRIJESNICA A kaj bi mi vu Zagrebu Tako bi se ukratko moglo sažeti ovo krapinsko druženje na jubilarnom 15. ZGF Krijesnica, održanom pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora i potporu Županije krapinsko-zagorske i Grada Krapine. U prepunoj festivalskoj dvorani 14. listopada, izvedeno je 18 novih skladbi i mnoge će od njih ostati zabilježene u srcima slušatelja. Tak smo si gotovo posložili ovu 15. jubilarnu Krijesnicu, po domaæi, v Krapini, bez puno zagrebaèkog glamura i potpore jer penez je vse menje. Pak su v publiki bolj retki bili politièari (nisu imeli vremena), a promociju su pak otdelali Zagorci kak negda združeni – Radio Zlatar, Radio Stubica, Radio Marija Bistrica i Radio Hrvatsko zagorje Krapina. Pokazana je različitost zagorskog muziciranja, što je i jedna od zadaća ovog festivala. Tako su nizane sve posebnosti zagorske glazbe od violinsko cimbulaških sastava, tamburaških sastava, onih popularno zvanih alpskog Često se manjak dobrih kajkavskih stihova navodi kao prepreka dobroj popevki, no na ovom festivalu stih je bio dominantan. Teško će biti ponoviti originalnost u popevkama A kaj bi ja vu Zagrebu Marija Mihaljevića, ili pak onu iz stihova Zorice Klinžić u baladama Vužgam si ljubav i Navek ti buš meni vse. Jezične posebnosti bednjanskog govora, humskog, jesejanskog ponovno su imale prigodu oživjeti u pjesmama. Tematski na jedan do Na 15. ZGF Krijesnica nastupili su: Kavaliri, AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje, Branko Greblički Ventek, Tamara Jutriša, Zvonko Franc, Darko Domljan, Kostadinka Velkovska, ŽVA Sotelija, Anja Šovagović, Vid Balog, Duc Bend, Željko Grozaj Klapa Bistrica, grupa Šarmeri, Jelena Miklaužić, Siniša Miklaužić, Jasna Doležal, Strmosi, Vjekoslav Blažinović, Dimnjačari, Sastav Nesanica, TO KUD-a Mihovljan predvođeni maestrom Ivanom Bartolićem. Za višegodišnju potporu i pomoć ovom festivalu dodijeljene su zahvale: Ivanu Jarnjaku, maestru Siniši Leopoldu, Županiji krapinsko-zagorskoj, Gradu Krapini i sastavu Kavaliri. Zahvale su u vidu slika, poznatog umjetnika Stjepana Đukića Pište. Radi se o umanjenim replikama njegovog posljednjeg ciklusa Zrno soli u katedrali duha još stvaranog u ateljeu, a nadahnutog TO HRT-a.. 54 štiha, do orkestralnih izvedbi ovog puta Tamburaškog sastava KUD-a Mihovljan. Vokalno također s izraženim posebnostima od kudovskog pjevanja i višeglasja vokalnih skupina do besprijekornih solističkih izvedbi profesionalaca, koje su publiku gotovo ostavile bez daha, posebno Vida Baloga, Kostadinke Velkovske, Anje Šovagović, Branka Grebličkog Venteka i Darka Domljana. GLAS ZAGORJA broj 86 sada neizveden način prikazan zagorski običaj kiseljenja zelja, potom neizostavna zavičajnost u popevkama Gruda Zagorska i Zibela stara… Zato tekstualne analize zavređuju još jednu prigodu u nekom od idućih brojeva našeg magazina. Ukratko, kajkavski venček u ovogodišnjoj niski donio je polke, valcere, balade i osigurao svoje trajanje u budućem vremenu. 15. ZGF KRIJESNICA Branko Greblički Ventek – Otpjevao sam šansonu, A kaj bi ja vu Zagrebu i ovog trena nemam osjećaj kako će je slušateljstvo prihvatiti. Na samoj festivalskoj večeri, iako su pjesme uglavnom bile narodne, publici se dopao ovaj glazbeni odmak. Sam tekst ima poruku, želim reći da je Zagreb naš grad, da se u njemu osjećam kao doma u Zagorju. Nas percipiraju drugačije, krivo, i to me žalosti i smeta, jer nije utemeljeno na onome što znamo kroz povijest, kulturu, ponašanje i popevku. U razgovoru s Mariom Mihaljevićem potaknuo sam ga da napiše ovaj pre- lijepi tekst i posloži ga u skladbu. No… nije to baš tak – Kaj bi mi vu Zagrebu. Zagorci jako vole Zagreb i rado su u njemu. ZGF Krijesnici želim još puno jubileja, 30. i 50. i da ja na njem popevljem… ( Bog nam naj poživi našega Venteka – op. autora). Anja Šovagović – Sretna sam što me publika lijepo prihvatila, za to sam posebno zahvalna i svom orkestru KUD-a Mihovljan i njihovom voditelju i dirigentu Ivanu Bartoliću. To kako su oni svirali, lijepa je nada u dječje tambu- 01. STUDENOGA 2011. krajevima Lijepe naše, to mi uopće nije problem. Lijepo je u Zagorju, simpatičan je ovo festival…, a ja, što sam stariji, to ću, izgleda, više debitirati. August Janžek, Podvinčani – Raduje me nastup pred prepunom festivalskom dvoranom i publikom koja nas dobro prihvaća. Sve naše pjesme puno se izvode i kasnije u eterima zagorskih radiopostaja i slušateljstvo ih uglav- nom rado pjeva. Potvrda su nam tome naše svirke, ljudi uglavnom pjevaju tekstove naših pjesama i vesele se uz njih, a toga danas i te kako treba. Danijel Češnjaj, Kavaliri – Obradovala nas je Zahvalnica koju smo dobili za vjernost svim godinama Krijesnice. Drago nam je da smo i mi izdržali sve te godine, ustrajni smo u promociji svoga zavičaja, sve više i izvan zagorskih granica. Danas mnogi pjevaju naše pjesme, velik dio našeg repertoara izveden je upravo na ovom festivalu i ljudi s Radija Hrvatsko zagorje Krapina poticali su nas na stvaranje pjesama, upravo na našem bednjanskom. Nerazumljivost ovog govora pokazala se zapravo našom prednosti. I neki popularni pjevači lome se pokušavajući pjevati na bednjanskom, a ne daj bože ako slučajno zaboravim tekst, to uopće nitko ne primijeti. Ne tajimo - najtoplije, kak doma osjećamo se na Krijesnici. Čakaj me, čakaj Baurica, bila je prva naša pjesma, upravo izvedena na Krijesnici. Silvija Bartol, AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje – Svake godine rado se odazivamo na ovaj festival. Naše su pjesme jako dobro prihvaćene od publike, i mnogi naši mještani posegnu za nama u Krapinu kako bi nas podržali. Mi i nismo gosti, osjećamo se baš kao doma. Ove godine uz nas su iz Jesenja nastupili Strmosi i Podvinčani i kak nam onda nebu dobro. Kostadinka Velkovska – Ovo je moj treći nastup na Krijesnici. Druženje s ovim festivalom započela sam s pjesmom Osjećanje života, tekst Ladislava Prežigala, uglazbio je Toni Eterović, potom Nemrem te pozabit, i ove godine ova popevka iznimnog teksta Albine Štimac. Uživjela sam se u popevku, pratio me mladi sastav Nesanica, stvarno smo se potrudili i jako mi je drago što je to publika primijetila i nagradila. Nek nam živi zato Krijesnica još pet puta toliko… Hani Hoić nagrada slušatelja i organizatora Posebnost ovogodišnje jubilarne 15. Krijesnice bila je u njenoj drugoj večeri kad su se na festivalskoj pozornici zaredale kajkavske popevke mladih solista, sudionika festivala Prvi glas Zagorja, Sveti Križ Začretje. Mladi pjevači izvodili su najpopularnije popevke oba krapinska festivala - ZGF Krijesnica i Festivala Kajkavskih popevki, uz pratnju Festivalskog orkestra Franje Mraza. Najboljom izvedbom slušatelji RHZK-a proglasili su Domače je domače, koju je otpjevala Hana Hoić. Zapamćene će ostati besprijekorne izvedbe: Danijele Hubak, Lucije Jelušić, Jelene Žnidarić, Kristijana Stepinca… i zapažena potpora nekadašnjih sudionika Miljenka Goluba i Nikoline Hižar… To su buduće glazbene uzdanice ovog podneblja i u nadolazećem vremenu vrijedilo bi ih još više podržati, a ovaj pionirski pokušaj zajedničke organizacije svetokriškog i krapinskog festivala, organizacijski osmisliti do iduće godine. Da prostora ima, dokazale su ovogodišnje izvedbe u Krapini. raše kojih u Hrvatskoj imamo. Popevku koju sam otpjevala, Vužgam si ljubav, stihom je oplemenila Zorica Klinžić, a glazbom pokojni doktor Jergović. Spomen je tako i na njegovo glazbeno stvaralaštvo. Hvala i Zorici i Toniju koji su mi pomogli u produkciji ove skladbe. Darko Domljan – Znam dugo za ovaj festival, iako na njemu nisam još nastupao. Njegovo trajanje poklopilo se s mojim glazbenim pauziranjem. Poklopio se lijep tekst Željka Krznarića s mojom glazbom i ova vedra popevka vjerojatno će se rado slušati i popevati. Inače, volim nastupati i pjevati u svim GLAS ZAGORJA broj 86 55 SPORT 01. STUDENOGA 2011. 50. rođendan NK Rudar Piše Maja Šimunić Foto 2010. Dubrava Momčad Rudara iz 2010., stoje slijeva: Ivica Jurinec-Globus (trener), Goran Herceg, Velimir Brezak Brico, Robert Jurina, Siniša Slukan, Tomislav Petrač, Tomica Videk, Davor Piljek, Željko Piljek i Mario Videk Štumf. Čuče slijeva: Krešimir Videk, Siniša Gregurić, Ivan Vukić, Denis Trgovec, Renato Ban, Josip Franc, Benjamin Stanić i Marko Srebačić. Nedostaju: Siniša Gorički, Valentino Herceg i Tomica Gregurić. Vodeći na ljestvici Na osnivačkoj skupštini kluba sudjelovali su Josip Pavetiček, Antun Kužnar, Alojz Bačani, Petar Gregurić, Andrija Glumpak, Ljudevit Videk, Dragutin Videk, Vlado Ferdelja, Mirko Ferdelja, Mirko Videk, Ivan Gregurić, Maks Ferdelja i Mirko Kolar. Za predsjednika izabran je Josip Pavetiček, za tajnika Antun Kužnar, blagajnik je postao Mirko Videk dok je vođa momčadi postao Alojz Bačani. Godinu dana kasnije predsjednika Alojza Bačanija zamijenio je Alojz Martinić, koji je na čelu kluba bio čak 20 godina. Bio je to čovjek koji je niz godina u Rudaru radio uglavnom sve poslove uz pomoć nekoliko pojedinaca. Primjerice, predsjednik Martinić vodio je brigu o pisanju plakata, organizirao treninge, pripremao igralište za utakmice, organizirao redarstvenu i blagajničku službu i sl. Potporu mu je u velikoj mjeri 56 Za stanovnike Dubrave i Špičkovine, barem one koji vole nogomet, 1961. vrlo je važna. Te davne 1961. osnovan je Nogometni klub Rudar. Budući da je najčešće zanimanje u tom kraju tada bilo rudar, ime je izabrano s lakoćom. Danas, nakon 50. godina postojanja kluba, ime se nije promijenilo već je postalo simbol za nogomet u tom kraju. pružao tadašnji kapetan momčadi Ljudevit Cujzek. Najviše mu je pomogao oko vođenja momčadi i organizacije zabava od kojih se klub financirao. Sigurnim koracima prema vrhu Krenulo se polako, ali sigurno i s dobrim rezultatima. Nanizale su se pobjede na turnirima te ulazak u jedinstvenu Varaždinsko- zagorsku ligu. Najveći uspjeh Kluba svakako je bilo igranje u šesnaestini finala Kupa Jugoslavije 1970. sa saveznim drugoligašem NK Karlovac iz Karlovca. Iako su Karlovčani pobijedili, bio je to velik uspjeh NK Rudara i zagorskog nogometa u cjelini. Uz prvu momčad, u sezoni 1964./1965. osniva se i juniorska momčad. Kada je 1975. osnovana Liga veterana Hrvatskog zagorja, ve- GLAS ZAGORJA broj 86 terani Rudara bez dvojbe su zaigrali u njoj. Bila je to prilika za druženje, rekreaciju i sjećanje na mlađe dane. Osim nogometnih uspjeha i rezultata, igrači Rudara aktivni su bili i u ostalim aktivnostima u mjestu. Već 1990. Dubrava je imala riješeno pitanje struje, vode, plina i telefona, a nogostup i asfaltirani putovi postojali su u svih pet zaseoka. Nositelji svih tih akcija bili su igrači Rudara. Ono što se nikako ne smije zaboraviti jest 1982. kada je povodom proslave 20. godišnjice kluba otvoreno igralište. Kao i danas, i tada su se o njegovu uređenju brinuli sami igrači i Uprava kluba, a bio je i ostao jedan od najljepših sportskih terena na području Zagorja. Naravno, devedesetih sve se mijenja. Brojni igrači i rukovodioci kluba odlaze na bojište, a malen broj ostaje SPORT 01. STUDENOGA 2011. u klubu. Unatoč tome, Rudar i u ratnim godinama ostaje pri vrhu zagorskog nogometa. Kao što je u monografiji NK Rudara, izdanoj povodom 40. godišnjici kluba rekao Alojz Martinić: Rudar nije bio samo škola nogometa već i škola: kako se treba živjeti za mjesto i s mjestom, kako treba poštivati i družiti se sa svim ljudima, kako poštivati rad, što je najveća ljudska vrijednost, kako se treba družiti sa svojim suigračima, kako treba poštivati i uvažavati svačije dobronamjerno upozorenje, prijedlog i mišljenje. Prvo mjesto za 50. godišnjicu Danas taj klub, ususret 50. rođendanu zauzima prvo mjesto na ljestvici 1. županijske lige. U klubu igraju Davor Piljek, Marko Srebačić, Željko Piljek, Mario Videk, Renato Ban, Josip Franc, Robert Jurina, Siniša Gregurić, Goran Herceg, Velimir Brezak i Krešimir Videk, Tomislav Petrač, Siniša Slukan, Ivan Vukić, Benjamin Stanić i Denis Trgovec, a trener je Ivica Jurinec. Ono čime se klub posebno može ponositi, angažman je stanovnika Špičkovine i Dubrave u njegovu radu, ta neizostavna, uporna podrška. Važan je to faktor u radu jednog lokalnog kluba te svaka- Foto Rudar 89 Zaprešić Momčad iz 1989., kup utakmica protiv Intera u Zaprešiću (prije toga Rudar je protiv krapinskog Zagorca osvojio kup KZŽ), stoje slijeva: Branko Piljek (trener), Darko Trgovec Črni, Damir Cujzek Bubi, Dražen Putanec Draž, Stjepan Kotarski, Stjepan Vukić, Ivica Jurinec Globus, Jurica Putanec i Franjo Skozrit Franča. Čuče slijeva: Ivica Androić Đoni, Željko Putanec, Darko Gregurić, Veljko Ivanović, Drago Gregurić Njuka, Damir Bedeniković Njonić, Srećko Rožman Snaga i Srećko Martinić. ko poticaj za postizanje dobrih rezultata. U klubu danas postoji ekipa seniora, juniora, te ekipe starijih i mlađih pionira. Najveći problem u ovim recesijskim vre- menima, jest osigurati novčana sredstva budući da treba financirati četiri utakmice tjedno. Treba platiti i osigurati suce, delegate, putovanja, energente i trenere. Ono što brojni klubovi danas spominju kao problem, spominje i NK Rudar, a to je nedostatak djece koja bi se aktivno bavila nogometom. Unatoč problemima u radu, Nogometni klub Rudar hrabro korača u nove godine svoga rada uz podršku mještana, angažiranost igrača i vodstva kluba, a prije svega uz ljubav prema nogometu i klubu. Foto Rudar 61 Prva fotografija Rudara iz 1961., stoje slijeva: Stjepan Žegrec Žabek, Ivan Dugorepec Štamfelj, Mirko Krznar Cole, Antun Ferdelja Hajda, Vlado Jurec Jurček, Lacko Videk Lac, Petar Videk Peran i Tomo Kovač Ruksak. Čuče slijeva: Ljudevit Videk Ljudač, Mato Žegrec Matek, Dragutin Videk Dragec, Alojz Bačani Sekula, Josip Bačani Papček, Alojz Rafaj Cigan i Rudolf Dugorepec Jusufi. Leže: Stjepan Gregurić Grga i Ljudevit Cujzek Ljubek. GLAS ZAGORJA broj 86 Predsjednik kluba danas je Stjepan Fotivec. Čini se kako NK Rudar ima sreće s predsjednicima jer svaki je mahom u velikoj mjeri angažiran u radu kluba. Unatoč problemima u radu, Nogometni klub Rudar hrabro korača u nove godine svoga rada uz podršku mještana, angažiranost igrača i vodstva kluba, a prije svega uz ljubav prema nogometu i klubu. To je savršena formula za uspjeh koji u Rudaru, sigurni smo, neće izostati ni u budućim godinama. 57 01. STUDENOGA 2011. SPORT INFO Turnir u belotu Krapinsko-zagorske županije Piše Elvis Lacković U kolovozu ove godine Belot klub Velebit je započeo kampanju Uvrstimo belot u nomenklaturu športova kao isključivo hrvatski proizvod. U svrhu izrade elaborata te za provođenje ove kampanje i ujedno projekta započelo se i sa službenim formiranjem sportske belot lige na svim razinama. Turniri se održavaju po svim županijama, ljudi se upoznaju pobliže s planom i programom ovog zaista interesantnog projekta, te se na taj način omogućuje svim zaintere- siranim igračima i ljubiteljima ove društvene igre da se uključe u provođenje kampanje. Podršku projektu pružila je većina županija, te medija, koji će pratiti KRAPINA i najavljivati svaki turnir. Veliko finale u belotu predviđeno je krajem 2012. u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu. Domaćin prvog turnira u nizu, koji se održavao u Termama Tuhelj, bila je Krapinsko-zagorska županija, uz pokroviteljstvo dožupanice Sonje Borovčak. Drugi i treći turnir održani su u Sisačkomoslavačkoj, odnosno, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Zbog iznimno velikog interesa za belot, upravo u Krapinsko-zagorskoj županiji, organizira se još jedan turnir, koji će se, također, održati u Termama Tuhelj, 26. đurmanec Šah i druženje Udruga slijepih KZŽ povodom obilježavanja Dana bijelog štapa, u svojim prostorijama u Krapini organizirala je druženje svojih članova i umirovljenika. Tom je prilikom odigran i šahovski susret na četiri ploče. Rezultat je na kraju išao u korist umirovljenika. Za udrugu slijepih snage u šahu odmjerili su Joža Stanša, Davor Mikša, Zlatko Ro- Javoru prvo mjesto ginić i Laci Novak. Za pobjedničku umirovljeničku ekipu nastupili su Zvonko Broz, Milan Barušić, Grga Vukoja i Viktor Vincelj . VELIKO TRGOVIŠĆE Hrvatski vuk ponovno uspješan U Jelkovcu u Sesvetama održani su ka srušivši ga nokautom u 1. rundi. finalni mečevi Hrvatskog savate pr- Kristijan Petek nije uspio nadvladati venstva u disciplini precombat za protivnika koji je bio fizički snažniji i starije kadete i mlađe juniore, te iskusniji, pa je borbu predao. Inače, finalni mečevi otvorenog prvenstva precombat je disciplina u kojoj je Grada Zagreba u disciplini combat dozvoljen puni kontakt tj. dozvoljen za seniore. Od zagorskih klubova je nokaut uz upotrebu zaštitne oprenastupili su Hrvatski vuk iz Velikog me. U precombat disciplini mogu se Trgovišća i Stubica iz Stubice. Na pre- natjecati stariji kadeti i mlađi juniori. combat državnom prvenstvu iz Hrvatskog vuka nastupili su Nikola Poljanec i Kristijan Petek, dok je Lucija Karajica ostala bez borbe jer njena protivnica nije zadovoljila težinu za kategoriju na službenoj vagi. Prvi je nastupao NiNa slici: Robert Špoljar – glavni trener, Nikola kola Poljanec koji je Poljanec, Lucija Karajica, Kristijan Petek i Mario odličnom borbom Beber – kondicijski trener i fizioterapeut. pobijedio protivni- 58 studenog 2011. s početkom u 17 sati. Kotizacija po paru iznosi 150 kn, prijave na: tel: 098 1625 067; ili email: belot.klub.velebit@ zg.htnet.hr, a uplate na sam dan turnira. Broj sudionika nije ograničen. Za prva tri pobjednička para osigurane su vrijedne nagrade. Ovo je četvrti od 20 predviđenih turnira na županijskoj razini, a završni turnir pobjednika svih 20, održat će se u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu krajem 2012. Organizator i provoditelj projekta: Belot klub Velebit – Zagreb. Drugu sezonu zaredom naslov je zasluženo osvojila ekipa JAVOR s ostvarenih maksimalnih deset pobjeda u isto toliko odigranih utakmica, drugo mjesto M-CLUB MACELJ sa 3 boda manje, treće mjesto JEZERIŠĆE, dok je četvrto mjesto pripalo ekipi TNT ĐURMANEC. Već tradicionalno, a ove godine u desetom jubilarnom izdanju održala se Malonogometna liga općine Đurmanec 2011. Sudjelovalo je 11 momčadi, a sve utakmice odigrane su petkom navečer na igralištu OŠ u Đurmancu. Nagrađene su četiri prvoplasirane momčadi, te najbolji strijelac i golman lige. Dvije prvoplasirane ekipe osigurale su i nastup na međuopćinskom natjecanju. Najbolji strijelac lige sa 15 postignutih golova je Nenad Krsnik iz ekipe Javor, dok je najbolji golman lige Milan Varjačić također iz Javora. Pozicija 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Sve utakmice lige uspješno su vodili suci: V. Fruk, I. Dunaj, Ž. Škrlec i V. Topolovec. Za momčad JAVORA nastupali su: Milan Varjačić, Nenad Belošević, Nikola Belošević, Dario Belošević, Mario Vincelj, Nenad Krsnik, Luka Krsnik, Goran Klasiček, Luka Haramina i Stjepan Pavić. Sve o MNL ĐURMANEC na: www. ml-durmanec.pondi.hr Malonogometna liga Đurmanec 2011. Ekipa ut. pob. ner. por. JAVOR 10 10 0 0 M-CLUB MACELJ 10 9 0 1 JEZERIŠĆE 10 6 1 3 TNT ĐURMANEC 10 5 2 3 MACELJ NEW GENERATION 10 4 2 4 SD ĐURMANEC 10 3 3 4 MACELJ 10 3 1 6 PODBREZOVICA 10 3 1 6 SD ĐURMANEC JUNIORI 10 3 1 6 BREZOVICA 10 1 3 6 MLADOST MACELJ 10 1 0 9 GLAS ZAGORJA broj 86 gol razlika 55 5 38 10 35 15 20 16 17 22 27 20 16 39 15 26 15 33 7 28 16 47 bod. 30 27 19 17 14 12 10 10 9 6 3 ZAGORSKI TOP 10 01. STUDENOGA 2011. Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić ZAGORSKI hit godine U završnici smo izbora zagorskog hita godine. Slijede vaša glasovanja pa potom nagrade najuspješnijim izvođačima i autorima i najsretnijim glasačima. Utrka počinje… Kraj godine nameće izbor najslušanijih pjesama. ZGF Krijesnica iznjedrio je brojne hitove, a pridodali ste i još neke uspješnice. Do 18. prosinca bi 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Željko Kokorić i Podvinčani Andrija Kos Branko i Tomislav Greblički Siniša Miklaužić i Ausswinkl muzikanti Begini Kavaliri Gazde Savski valovi Sotelia Klapa Bistrica svakog utorka od 17 - 20 sati predstavljat ćemo Vam rezultate glasovanja. Glasati možete na e-mail: program@ radio-krapina.hr i sms porukom na servis na 66 248 (ključna riječ je RHZK-a, te Vaši glasovi). Izvođaču koji će dobiti najviše vaših glasova, pripast će gratis snimanje pjesme za ZGF Krijesnicu 2012. I vi, poštovani slušatelji, koji ćete glasati za najmanje tri izvođača na sms servisu, a biti izvučeni 18. prosinca, dobit ćete također vrijednu nagradu. Uvjet je da se ne glasa samo za jednog izvođača, nego za najmanje tri. Maksimalan broj bodova koji možete dodijeliti je 5. Na top 10 ljestvici, za sad vode Podvinčani i Željko Kokorić, s pjesmom Kaj ti stvarno nije žal. ramo Zagorski hit godine. O najboljoj pjesmi godine, odnosno izvođaču odlučit ćete vi, dragi čitatelji i slušatelji RHZK-a. U emisiji Nek tambura svira Kaj ti stvarno nije žal Pomalu pomalu Zbog tebe sam lud Muzikanti vu turizmu Da si kraj mene Copernico Zagorska Babica jagica Denes Za zagorje sve 115 glasova 99 glasova 41 glas 33 glasa 25 glasova 21 glas 20 glasova 14 glasova 10 glasova 5 glasova GLAS ZAGORJA broj 86 59 O NJIMA SE GOVORI 01. STUDENOGA 2011. Boje zvuka Klape Bistrica Klapa Bistrica osnovana je u jesen 2003. kao želja desetorice ljudi za višeglasnim a cappella pjevanjem u Hrvatskom zagorju, a koji su svoje prve pjevačke korake načinili pjevajući u crkvenom zboru Tomislav. Pokušavajući spojiti nespojivo, odnosno pjesmom povezati note hrvatskog sjevera i juga, klapa Bistrica ostaje ustrajna u svom naumu da zagorskoj popevki udahne nježnost i melodioznost dalmatinske pisme. Tako Klapa Bistrica na početku 21. st. postaje dio pokreta popularne glazbe s kojom slobodno eksperimentira i koju integrira u svoj repertoar, šireći tako općeprihvatljiv pozitivni duh dalmatinskog identiteta. Naime, premda su i drugi stilovi tradicijske glazbe u Hrvatskoj u to vrijeme postali popularni, pa tako i zaštitnim znakom svoje regije, nijedan od njih nije doživio ono što se dogodilo s klapskim pjevanjem. Zato ne čudi sve prisutnije inovativno i popularno klapsko pjevanje koje svojom modernošću prelazi klapsku postojbinu, a transformacija što je pritom doživljava odnosi se na Pokušavajuæi spojiti nespojivo, odnosno pjesmom povezati note hrvatskog sjevera i juga, klapa Bistrica ostaje ustrajna u svom naumu da zagorskoj popevki udahne nježnost i melodioznost dalmatinske pisme. lja Hrvatsko zagorje, širom domovine i u inozemstvu. U svojem repertoaru Klapa Bistrica njeguje višeglasne, a cappella obrade zagorskih popevki, kao i popularnih zabavnih pjesama, a posebnu pozornost posvećuje duhovnim skladbama, s obzirom na mjesto iz kojega dolazi. Pa ipak, s vremenom se nameće potreba za autorskim pjesmama uz glazbenu pratnju, u kojima klapa Bistrica pokušava zagorskoj popevki, uz pomoć stihova dragog prijatelja Rajka Fureša, i prije navedenih autora dati štih duhovne pjesme, šlagera, ili pak koračnice, te se s takvim pjesmama pojavljuju na festivalima vezanim uz Hrvatsko zagorje, ZGF Krijesnica (2008.-2011.), na kojem nastupa samostalno, festivalima pjesmom do srca i pjesma i tambura (2010.-2011.), bilježi se i kao autor glazbe i tvorac aranžmana izvedene popevke što dodatno otvara perspektivu budućeg napredovanja. Isto tako, valja spomenuti sve uspješniju suradnju s glazbenim autorskim dvojcem, tekstopiscem Damirom Kovačićekom i autorom glazbe Tonijem Eterovićem. Kao plod petogodišnjeg rada 2009. izdaju nosač zvuka pod imenom Tu sme mi doma na kojem se nalaze pjesme koje su obilježile rad klape tijekom tog razdoblja. Svojom su aktivnošću već prikupili dovoljno pjesama, pa je izlazak novog nosača zvuka pitanje dana. Martinečka 83b, 49250 ZLATAR E-mail: [email protected] Telefon: +385 (0)49 502 777 +385 (0)49 301 501 Fax: +385 (0)49 466 353 +385 (0)49 301 502 Mobitel: +385 (0)98 266 009 +385 (0)98 268 789 U Klapi Bistrica danas pjevaju 1. tenori Mario Galoić i Franjo Lebić, 2. tenori Jurica Gregurić i Damir Čvek, baritoni Dražen Petric, Juraj Šalomon i Stjepan Kreber te bas Branko Mikša, Berislav Milički i Ivan Gabud sastav članova, repertoar i produkcijski proces te zvukovnu teksturu. Oslanjajući se, u početku, na postojeće notne zapise, učeći u hodu, klapa polako izgrađuje stil prepoznatljiv u hrvatskim okvirima, surađujući s vrsnim obrađivačima kao što su Marko Rogošić, Mišo Doležal i Božo Potočnik, te polako postaje brand koji predstav- 60 nastupajući zajedno s Rajkom Suhodolčanom, te na Krapinskom festivalu (2009.-2011.), gdje se pojavljuje kao pratnja poznatim imenima hrvatske estrade, kao što su Boris Ćiro Gašparac (2009.) i Ronald Braus (2010.) i samostalno 2011. Upravo na nedavno održanom ZGF Krijesnica voditelj Klape Bistrica Mario Galoić prvi put • Ugradnja i servis dizalica marke FASSI, PESCI, EFFER, PALFINGER, HIAB I HMF, servis proizvoda Tehnomehanika Marija Bistrica • Proizvodnja i servisiranje platformi, prikolica, vatrogasnih vozila, cisterni, sanduka… • Servis i popravak hidrauličnih uređaja i autonadogradnji prema stručnoj defektaži • Pjeskarenje šasija i ostalih čeličnih konstrukcija. GLAS ZAGORJA broj 86 O NJIMA SE GOVORI 01. STUDENOGA 2011. Limena glazba Vetropack Straža Limena glazba Vetropack Straža obilježila je 75. obljetnicu postojanja svečanim koncertom u prepunoj sportskoj dvorani OŠ Viktora Kovačića u Humu na Sutli. Domaćini i stručni voditelj Limene glazbe prof. Geček publiku su oduševili izvedbama Beatlesa, Malom Floramye, Dobro mi došel prijatelj i ostalim obradama. Značajni jubilej započeo je povorkom domaćina i gostujućih skupina kroz centar Općine, uz marševe i nastup Desinićkih mažoretkinja. Riječ je o značajnom jubileju na kojem su dodijeljena priznanja sponzorima s područja Općine H/S. Za poseban doprinos i financijsku potporu priznanja su dobili Vetropack Straža, Omco Croatia, Alatničarstvo Barić, Strojna obrada alata Pildek te općina Hum na Sutli. Također, za izvanredan doprinos radu i opstojnost Limene glazbe priznanje je dobio dugogodišnji predsjednik LG Josip Debeljak, a za doprinos i za dugogodišnje članstvo, priznanja su dobili Milan Korbar, Pero Boršić, Milan Ogriz i Zvonko Blažun. Zahvale im je uručio sadašnji predsjednik gošća na koncertu - Barbara Suhodolčan Robert Vražić. Na koncertu su nastupili i gosti: Puhački orkestar Ivo Tijardović iz Začretja, Društvo godbenikov iz Zreča, Vokalna skupina Amadeus iz Šmarja, Vokalna skupina Sotelia, Barbara Suhodolčan. Uručenje priznanja humskom načelniku Zvonku Jutriši Desinićke mažoretkinje Limena glazba Vetropack Straža IVA Sotelia na nastupu Gosti iz Zreća oduševila brojne posjetitelje priznanje generalnom direktoru Vetropack Straže Dragutinu Špiljaku brojni posjetitelji u školskoj sportskoj dvorani GLAS ZAGORJA broj 86 61 ZANIMLJIVOSTI 01. STUDENOGA 2011. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 još dvadesetih godina prošlog stoljeća, make up artist Michelle Menard, no prema pristupu i načinu rada u današnje vrijeme postaje umjetnost, koja priča UŽIVAJTE U ŽENSKOM SVIJETU... Manikura razne priče, ovisno od želje, a ujedno svim ženama pruža još veći osjećaj ugode, zadovoljstva i ženstvenosti... stoga pripada samo ženskom svijetu... KUPON 62 će vam u lociranju mogućih problema vezanih uz nokte i kožu na rukama i oko noktiju, zatim izmasirati vam ruke kako bi se stimulirao protok limfe zbog bolje cirkulacije i na koncu poboljšalo zdravlje ruku, a nanošenjem određenih krema i ulja po potrebi poboljšati teksturu noktiju i kože ruku. Tretman manikure, u modernom svijetu započeo je % 0 Manikura je kozmetički tretman u kojem koristimo specijalni alat, kreme, ulja, parafin i masažu da bi naše ruke i nokti dobro izgledali i bili zdravi. U salonu Kompa u Krapini rade manikuru, potom učvršćuju vaše nokte, oblikujući ih po vašoj želji. Potom možete izabrati boju laka i ukrase koje želite imati na noktima. Stručnu pomoć pružit Glas Zagorja broj 86 Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će ljepšem izgledu Vaših noktiju. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na neki od tretmana vaših ruku. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. GLAS ZAGORJA broj 86 1 TZ KRAPINA 01. STUDENOGA 2011. Krapinski suveniri Suvenir kao uspomena na lijepe trenutke provedene za boravka u određenoj destinaciji, treba biti izvoran - autohton i imati svoj značaj - svoju priču, da su oduvijek predstavljali stvaralački izazov mnogim umjetnicima, a nadahnuti kulturnim naslijeđem starodrevnog grada nastajala su prava remek-djela. Otkrijte Krapinu u njenim tipiènim suvenirima. Oni æe vas potaknuti na istraživanje o, primjerice, znaèaju Krapinskog suca, naèinu na koji se iskazuje dobrodošlica ispijanjem bilikuma, podsjetit æe vas na legende poput one o Èehu, Lehu i Mehu, uputiti na krapinske kulinarske specijalitete. posjetitelja stvarno podsjeća na mjesto u kojem je boravio. Zato u ponudi suvenira Turistička zajednica Grada Krapine prednost daje tradiciji. Suveniri Upravo potaknuti direktoricom Turističke zajednice Nadjeljkom Vodolšak, neki od autora dobitnici su nagrada za osmišljene suvenire. Piše Tanja Gregurović Kuharica - Zlato na tanjuru, autorica Božena Zernec prikupila je recepte slatkih i slanih jela od kukuruza koji je više tisuća godina bio hrana najsiromašnijih slojeva stanovništva Nužno vezani uz karakteristične predjele grada Krapine, predstavljaju osmišljeno dizajnersko rješenje, od prikladnih materija- čaše… samo su neki iz ponude bogate zbirke. Uz gotovo svaki suvenir veže se legenda, priča ili naprosto sjećanje na neka odma- Šalica - Gaj Šalica s likom Gaja i njegovim faksimilom, uzorak na tanjuriću s ilirske lepeze Lepeza - uspomena na proslavu stogodišnjice narodnjenja dr. Ljudevita Gaja u Krapini 1809.-1909. la, odgovarajućim tekstom, koji su vrlo brzo mnogi posjetitelji Krapine smjelo prihvatili. Bilikumi, Srabljivec, Krapinski sudec, pračovjek, purani, reljefi, tanjuri, kla vremena. Posjetitelj Krapine uz ove će suvenire pokušati ponovno proživjeti viđeno i pokušati memorirati važnost i značaj kulturnih vrijednosti grada. Predstavljamo vam Bilikum Običaj ispijanja zdravice posebno gosta koji nam prvi put dolazi u kuću. Ime dolazi od Willkommen – dobrodošli. Iako postoje vrčevi različitih oblika, trodijelni bilikum posebnim čini upravo navedena činjenica. Pije se naiskap, ponekad i po pola litre, obično pred kraj gozbe, pa je česta posljedica pijanstvo. Običaj dolazi iz vremena kad su njemačke trupe u Hrvatsku dolazile kao pomoć pri obrani od Turaka, često su se ponašali razuzdano, a da bi ih smirili, Hrvati su ih nastojali obilno nahraniti i napiti. Zbog specifičnog oblika iz njega je teško piti, pa se rijetko koristi, no oduvijek je u naro- du bio omiljen. U Hrvatskoj je izrađivan u seoskim keramičkim sjedištima (Jertovec, Globočec), ali i industrijski u poznatoj tvornici krapinske kamenine koja je djelovala od 1800.-1886. Posebnost ispijanja vina iz ove nepraktične posude činila je prigoda uz svečani govor dobrodošlice, dobre želje i prijateljske namjere, što ima elemente obreda. U narodu kažu da je to trik kojim se gosta želi uvjeriti da vino treba ispiti iz samo jednog od tri vrča, zapravo ispija se trostruka količina, jer su posude spojene. Simbolika je i u brojki tri, koja se smatra brojem duhovnog i intelektualnog reda. GLAS ZAGORJA broj 86 63 01. STUDENOGA 2011. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Šareni vagoni puni plodova jeseni, vučeni lokomotivom HŽ Šlapica, osvanuli su na prozorima Dječjih jaslica u Gornjem Oroslavju. Mali kreativci uz pomoć puno mašte i ruku teta ukrasili su i unutrašnjost igra- u kojoj su sudjelovale sve male ruke, oblikovale tijesto u raznolike crvuljke, zmijuljke i zamotuljke. Onda su sve to, opet svi zajedno, lijepo poslagali u protvane, zaboravili podmazati i pogurnuli u pećnicu tete onice. Tako se tetama, Luciji, Tini i Gogi pridružila ovih dana još jedna – teta Jesen, lijepa, raskošna, šarolika, u haljini od jesenskog lišća, s ogrlicom od šipka i očima od graha. Na Dan kruha, sve tete zajedno budno su nadgledale pripremu kolačića Silve. Bilo je hrskavo i jaako fiino, za razliku od jučerašnjih jabuka od papira koje su bile samo jaako lijepe. Samo za trajanja jedne ptiiičiiiceee mali su Šlapići smjeli sjesti na pod i mahnuti pozdrav mamama, tatama i čitateljima Glasa Zagorja. Piše Dunja Horvatin Jesen u jaslicama Šlapica Otvorenje k a j en Kam šuma Jedan od prioriteta u razvojnom programu Stubičkih Toplica je zaštita okoliša, pa je i odlukom općinskog vijeća šuma Kamenjak zaštićena od svake devastacije i gradnje Svega tridesetak kilometara od hrvatske metropole, tridesetak minuta od praga velegrada novom dionicom pyrnske autoceste, očuvana je priroda Gupčevog kraja. Početkom prošlog stoljeća hrvatski povjesničar Dragutin Hirc bio je oduševljen dolinom utonulom međ brege zelene i zapisao: Kako Stubičke Toplice leže pod samom gorom, one su ne samo u zavjetrini, već i u zatišju, koje ovdje prija i bolesnu i zdravu čovjeku. U drvoredicama divljega kestena, u gustoj hladovini, ugodno je odmarati se. Iz Stubičkih Toplica možeš cestom do Kraljeva vrha, gdje kod Pile kopaju kameni ugljen, pa onda u Zagreb, pohraniv u duši i srcu trajni spomen na naše milovidno, vilovito i čarno Zagorje hrvatsko! (Hrvatski zemljopis, 1904. godine) dolinu i južne obronke Medvednice. Staza je u cijelosti obnovljena, dopunjena natpisnim pločicama s nazivima biljnih vrsta, info-panoima, stolovima i klupama. Osim biljnih rariteta, mekolisne veprine, hrvatske i travolisne perunike, ljiljana martagona, bijele naglavice, lovorastog likovca, bijele šumarice, volujskog oka, Poslije najboljeg marketinškog poteza u povijesti Stubičkih Toplica, kad zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac 1811. kupuje izvore tople vode i okolna zemljišta, počinje procvat kupališno-lječilišnog turizma u Stubičkim Toplicama. Šuma Kamenjak je neizostavni motiv svih panoramskih razglednica Stubičkih Toplica, za Topličane najljepša cvjetna posuda na najsunčanijem prozoru dnevne sobe, kutak za predah, susret s prirodom i samim sobom. Prema prvom turističkom prospektu Stubičkih Toplica, iz 1914., za goste Kupališnog lječilišta u Kamenjaku je već postojala uređena šetnica, opremljena klupama i odmorištima za šetače. Nedaleko hrasta Galženjaka na kojem su vješani Gupčevi puntari, postavljeno je klecalo i raspelo, sačuvano u dijelovima, a šumska je staza vodila do drvenog vidikovca na vrhu, odakle se pružao vidik na Stubičku događan ja na dla nu dva stabla brijesta…, posebnost Kamenjaka je hrast Galženjak, proglašen spomenitematsku kom prirode. Brdo Kamenjak piramidal- manifestaciju na otvonog oblika, njegova šuma i stabla starih renom, smjestila je pod kamenjački hrastova kriju mnoge priče i legendu o brijeg. Manifestaciju pod nazivom Kazlosretnoj sudbini Gupčevih puntara. Sve menjak – šuma na dlanu poduprijela je to ustvari izraz dubokog strahopošto- je Uprava Hrvatskih šuma, Podružnica vanja koje čovjek osjeća spram tih dugo- Zagreb, Hrvatske šume, Institut Jastrevjekih šumskih gorostasa koji odolijevaju barsko, Općina Stubičke Toplice i KZŽ. vremenima i vihorima. Moderan čovjek s Mnogi su se okušali u natjecanjima, motornom pilom u ruci izgubio je to odu- osmišljenim za velike i male, kao i ukuševljenje i poniznost. Gubitak strahopo- snom grahu, a prihod je namijenjen štovanja ispunio je čovjeka dojmom da je nabavi opreme za Dječji vrtić Zvirek u gospodar svijeta, da ga može iskorištavati Stubičkim Toplicama. koliko želi, pa je eksploatacija i na tom planu zamijenila kontemplaciju. Sveta stabla nastavila su živjeti samo u ropotarnicama narodnih predaja. I u Gupčevom kraju. U sklopu projekta Šume – zelena pluća Zagorja, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na po- Bacanje klade dručju KZŽ, svoju završnu ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Ide, ide zima 01. STUDENOGA 2011. Proizvodni pogon Stolarije – bez prašine, ugodne topline i mirisa na drvo Primjer Stolarije ÆUK iz Stubičkih Toplica govori o rješenju grijanja pogonskim otpadom. Grije se 1200 m2 radnog prostora, sušare i lakirnica, sanitarna voda, uredske prostorije i obiteljska kuća. Zima kuca na vrata. Spadamo među potrošače zemalja srednje Europe gdje se od ukupne potrošnje energije više od jedne trećine potroši na grijanje. Ta se energija proizvodi uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, pri čemu dolazi do povećane emisije plina CO2, koji je na zlu glasu kao jedan od glavnih krivaca za globalno zagrijavanje planeta. U EU smatraju da bi se najbolji rezultati smanjenja CO2 postigli uvođenjem poreza, što bi potaknulo na uporabu alternativnih, ekološki prihvatljivih rješenja. Neke zemlje već su uvele tzv. doprinos za klimu, koji iznosi 14 do 18 eura po proizvedenoj toni CO2. Srećom, naš udio u problemu stakleničkih plinova relativno je malen, a provođenjem županijske energetske strategije manji nego u drugim županijama. U kućanstvima je zadržana tradicija korištenja drva kao goriva (u ukupnoj primarnoj energiji oko 20%), dok na ugljen otpada tek neznatni postotak. Unatoč Odluci Vlade iz 1997. programi energetske učinkovitosti pokreću se poslovičnom sporošću – osim u KZŽ. Zagorci prednjače – u pojačanim izolacijama svojih kućica, zamjenom dotrajale stolarije, korištenjem starih bojlera premazanih crnom bojom za grijanje vode i tuširanje u ljetnim danima, do pravih sunčanih kolektora. Eko grijanje Stolarije Čuček Primjer Stolarije ĆUK iz Stubičkih Toplica govori o rješenju grijanja pogonskim otpadom. Grije se 1200 m2 radnog prostora, sušare i lakirnica, sanitarna voda, uredske prostorije i obiteljska kuća. Stolarska radnja s tridesetgodišnjom tradicijom u proizvodnji građevne stolarije, opremanju poslovnih i stambenih objekata, sudeći po uređenom okolišu, proizvodnom pogonu bez hrpa piljevine, okrajaka Nedeljko Ćuk piljenica i prašine, dovodi posjetitelja u nedoumicu. Nigdje ni traga proizvodnom otpadu. Tajna je u dobro osmišljenoj kotlovnici, čija je osnovna zamisao viđena u posjetu nekom austrijskom pogonu. Kotlovnica koristi sav otpadni materijal proizvodnje, od piljenih okrajaka, koje drobilica mrvi, do najsitnijih čestica piljevine koje se sa svakog radnog mjesta odvode putem ventilatora i cijevi. Čestice prašine odvajaju se i filtriraju tri puta, tako da ih nema ni u radnom prostoru, ni izvan njega. Kompjutorski podešena temperatura dozira dovod pripremljenog otpadnog materijala do gorionika kojem je kompjutorski zadana potrebna temperatura. Funkcionira to do savršenstva u doba godine kad je potrebno grijati, ali nepraktično je ljeti. Hrpe piljevine i hoblovine na jednom mjestu potencijalna su opasnost za požar. Novost je smanjivanje volumena prešanjem biomase u brikete, bez udjela ljepila, a za potrebe skladištenja predviđa se izgradnja betonskog silosa nedaleko proizvodnog pogona. Sama gradnja sigurno će trajati kraće nego ishođenje sve potrebne dokumenta- cije, saznajemo u razgovoru s mladim poduzetnikom Nedjeljkom Ćukom. Nikakve promjene, nikakvo poboljšanje, otkriće ni pronalazak ne bi bili mogući da čovjek najprije u glavi ne stvori sliku nečega drugog, boljeg. Tu je sve počelo 1973. kad je tata Stjepan otvorio obrt s jasnom vizijom proizvodnje stolarije vrhunske kvalitete. Upornošću, radom, umom otvorenim za razvoj novih strategija, ostvario je cilj. Prošle su godine došli certifikati o ISO kvaliteti, osiguran plasman, plaće djelatnika, nasljednik koji će sigurnom rukom zacrtanim putem. Tata Stjepan može predahnuti. Uz očuvani životni optimizam, prava je rijetkost današnjih dana, kad traje potraga za ljudima koji mogu misliti preko sada i ovdje, za naše desetljeće i stoljeće, za dobrobit ljudi i okoliša. Potroše se gume na autu – tata kupi nove! Pregori žarulja – tata stavi novu! Zagadiš zrak – uzmeš novi??? Zagadiš tlo – uzmeš novo??? Posiječeš šumu – uzmeš novu??? Zagadiš vodu – uzmeš novu??? GDJE??? PRIRODA NEMA REZERVNIH DIJELOVA!!! Poruka Eko-etno grupe Fertunčeki i učiteljica Dubravka Knezić, OŠ Oroslavje SOS za kestene Mnoga zagorska mjesta krase drvoredi kestena. Oni na svetokriškom pijacu su i opjevani, no život im zagorčava mala zvjerka poznata kao kestenov moljac. Njegova brojnost i upornost izazvala je epidemiju i pitanje preživljavanja kestenovih stabala. Učenici OŠ Sveti Križ Začretje odlučili su pokrenuti akciju spašavanja. Kao prvo, locirali su i nabrojili 84 kestenova stabla u krugu 5 km, koliko su stručnjaci procijenili radijus kretanja moljca u životnom stadiju leptirića. Kad dopuste vremenske prilike i mraz prizemlji zadnje lišće iz krošanja, dolazi na red zubljanje, odmah i spaljivanje suhog lišća. Moljcu je tako onemogućeno zimovanje u toplini i sigurnosti doma pod lišćem, a kestenima i ljudima otvorena mogućnost da s proljeća opet uživaju u prekrasnim krošnjama i mirisnim cvjetovima svojih najlepših kostanja na svijetu! Vrijeme akcija će zvoniti, a svaka pomoć je dobrodošla, poručuju biolozi iz OŠ Sveti Križ Začretje. (D. H.) IZ DRUGOG KUTA 01. STUDENOGA 2011. H ajri mate dike daj... Gipsy Magic. Stefanovski.. Žalosni zvuk trube opominje... Ukrštene sudbine kroje se na raskrižjima puteva. Skraćuju. Produžuju... Ovisi! Rekao bi neki duboko zamišljeni starac... u jadu se mnogi prepoznaju. Zaljube... razvedu. Odjeknu prvi poljupci, romantične večeri ljubavi na golim obalama mora... Ha, uvijek sam znao da u tim stijenama mora biti nešto više od samih pukih kamenih rezbarija potopljenih stoljeća... Mučnine gospodare ljudskim stopama. Prave pustinje. Pustoši bez zelenila. Oaza. Utjehe. Sumornost tragičnosti, uvijek je surova. Kao što je bilo odrastati nekome mladiću bez oca. Kćerki u četrnaestoj godini bez majke. Mužu u pedesetim godinama bez dugogodišnje voljene žene... Kakve agonije. Rane. Posrebreni ožiljci kapljicama suza, i nezacijeljene rane. Čelik se ne savija, bol ne prestaje godinama. Teče kao rijeka niz padinu. Svaki dan. Nikada ne prestajući teći. Ponekada bistra i mutna... Ah, ali uvijek u kristalima suza. Noću oblivenim plačnim oazama jecaja... Na željezničkoj stanici, vagoni prolaze. Suludo je pitati se tko ih čeka na sljedećim stanicama... Ponestane čarobnosti crvenih svjetiljki… Umorne vjeđe hvataju se malo daška protutnjaloga sna. Odsanjati. Prekriti oči. U rukama izmigoljene večeri, bijeli cvjetovi svjedoče o sinoćnjoj kiši. Turobno, ljepota bijelih listova ostaje prikovana za potpetice nečijih cipela. Muških il’ ženskih... Bitno je da se gaze... danima. Kao i ranjiva ljudska srca... askidamo se tragajući tek nezamjetne puteljke obrasle travom. Čitav život nam prođe u čupanju korova oko par staza kojima nam je suđeno koračati. Isprazno. Mrcvariti se, čineći iste stvari ujutro i navečer. Pomalo suludo... Zar ne!? Zapitati se... jel’ tako! Postoje stvari koje svi u životu proživimo. Od rađanja na polju il’ bolnicama, prvoga rođendana, te mnogih padanja s bicikla i prvih jedinica u crvenim čitankama. Zanavijeka je mo- ralo postojati nešto što bi se nekada nazivalo vaspitanjem, a danas, zavisi o okolnostima u koju mjesnu državu u komšiluku svratimo na kavu, kafu, kahfu... Inače, crne je boje... čisto da se netko iz susjednoga komšiluka ne zabuni.... uho nepce natapam ledenim čajem. Valjda će ona plastična boca dotrajati do jutra. Kroz glavu mi zuje memoari ljudi koje sam onako u prolazu susretao. Ponekada S mislim da su oni jedino moje bogatstvo. Trnem kroz njihove boli, uzdižem u danima kad nazdravljaju... Razbacani. Protjerani. Ponekada se skupe u kolo, ruku za ruku... i zaigraju. Što ostaje na ovome komadu običnoga papira. Eh, tek njihove brige. Potreseni izrazi lica nekim računom za struju il’ plaćanja komunalnih usluga gradskome holdingu. Ne isplati se danas ni umrijeti, jerbo tko bi podmirio rentu pogrebnih KAFARNAUM... (besjeda) Čitav život nam prođe u čupanju korova oko par staza kojima nam je suđeno koračati. Isprazno. Mrcvariti se, čineći iste stvari ujutro i navečer. Pomalo suludo... Zar ne!? Zapitati se... jel’ tako! Piše Dražen Zetić [email protected] svugdje. Razasuta je k’o pelud s poljskih cvjetova. No, nagnuti se na nju... podjednako je teško kao i izbjeći harmonično hrkanje moga zimmera... O ljubavi, štošta bi se dalo isprosipati. Čemu tratit riječi i reciklirani papir. Vjerojatno bi ga kudikamo bilo korisnije rabiti za WC-papir ili još unosnije za neke trač novine. Ionako, ljudi se hrane, a toga uvijek mora biti. Zavazda smo gladni, ali nikada svoje nesreće... a baš smo obzirni! Tomu nikada kraja.... Nasamariti. Preveslati. Neprestano izgovarati vidi mene... Ja sam... To je cool. Jer ionako ja volim samo sebe... rekidi. Razvodi... i sva popratna orkestralna lakrdija. Prije svega unosan je posao za odvjetnike kariranih kravata, bjesomučan posao za časne suce... eventualno pozamašne alimentacije. Ali svakako nije za djecu, i prevarene. Da se razumijemo i budimo na čisto.... svejedno: Ove ili One. Svejedno... Bol ne bira lijepa il’ ružna lica. Ona ih sve proždire... Uzima kao bankar kamate... bez imalo sućuti. R 66 povorki. Karmine u restoranima, osmijesi na licima, priča o dnevnim vijestima, razmjena brojeva mobitela... Zar je to komadićak neba kojega ljudi nazivaju: životom! Gdje se sve sreća dade pincetom napipati. U poderanim levisicama na koljenima, igrom slučaja razbijenoj kasici za jutarnje mlijeko petogodišnjem djetetu... u poderanome džepu košulje u perilici. Zasigurno, imade je i tamo... Ima je P Foto: Dražen Zetić GLAS ZAGORJA broj 86 NARUDŽBENICA Dolazi u Vaš dom! KAKO? datum _____________ Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog mjesečnika - GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke: ________________________________________________ OIB: ______________________________________________________ Za osobu:__________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime: ______________________________________________ Adresa: ___________________________________________________ Telefon: ___________________________________________________ Fax: ______________________________________________________ E-Mail: ____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo Vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] Poslovni vodič Pokrovitelji i sponzori ZGF Krijesnica Krapinsko-zagorska županija Općina Hum na Sutli G O K SVA U G O PRV I J A D PRO JEDIN I ZAGO RSKI MAGA ZIN STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M . Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ, Jesenje, B. A.M.T. Mače, Poljoprivredna zadruga Tuhelj.
© Copyright 2024 Paperzz
