Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Godina VII. Broj 74 1. studenoga 2010.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
Krijesnica zabljesnula Zagorje
Krapina - I mi imamo
državne prvake
KLANJEC - Zahvala
jeseni
HUM NA SUTLI - Most
prijateljstva
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
- Vatrogasci do novih
članova
ĐURMANEC - Poticana
stambena izgradnja
JESENJE - Natječaj za
stipendije
TUHELJ - Obilježen
Dječji tjedan
RADOBOJ - Obilježeni
Dan općine i škole
Mario Brlečić
Bistričanec u Prvoj
hrvatskoj ligi
Tema broja
Prijeti li Krapinsko-zagorskoj
GLAS ZAGORJA
županiji “demografska
zima”?
3
4
GLAS ZAGORJA
sadržaj
impressum
iz sadržaja:
•Direktorica društva:
Tanja Gregurović
•Glavni urednik:
Zvonko Franc
•Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
8
•Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
•Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj
•Direktorica marketinga:
Renata Novak
DRAGUTIN LESAR
Sramotno je da radnici po nekoliko mjeseci ne
primaju plaću, a da kapitalisti sasvim normalno
ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan ti
isti idu predsjedniku države ili vlade na razgovor i
nude rješenja kako izaći iz krize.
•Marketing:
Klementina Cerovečki
[email protected]
•Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
12
•Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: [email protected]
•Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. PROSINCA
2010.
Naslovnica:
Valentina Holenda,
učenica OŠ Konjščina
Fotografija:
Dunja Horvatin
AKTUALNO
TEMA BROJA: Dr. Lola Velarde:
Prijeti li Krapinsko-zagorskoj županiji “demografska zima”?. . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc. . . . . . . . . . . . . . . . . 7
INTERVIEW: Dragutin Lesar: Društvo u kojem radnici nemaju
perspektivu osuđeno je na propast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić. . . . . . . . . . 11
Političari govore - Mirko Krznar: Bill Gates neće doći. . . . . . . . . . 12
Željko Cujzek: Među najboljima u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez. . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Krapina - zagorska metropola . . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-33
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš. . . . . . . . . . . . . . . . . 33
KRIJESNICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
KULTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36-47
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
KULTURA INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38-41
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
MIRKO KRZNAR
Mislim da kod nas prije svega fali sloge. Previše se
gleda na to koja je politička opcija gdje vladajuća,
tko dolazi iz koje stranke. Treba se više gledati na
to kako smo mi Zagorci jedni jedini, i moramo biti
složniji, inače napretka neće biti.
14
ŽELJKO CUJZEK
Stabilnost u prometu i kriminalitetu, Policijsku upravu krapinsko-zagorsku svrstalo je u tri ponajbolje u
Hrvatskoj. Nemamo težih složenih kaznenih djela,
ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se
broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
GLAS ZAGORJA
Nikola Sinković: Prohujala stoljeća iz maglice sjećanja. . . . . . . . . 44
SERIJAL
Veliko čileansko domoljubno srce. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
SPORT INTERVIEW
Mario Brlečić - Mladi Bistričanec u Prvoj hrvatskoj ligi. . . . . . . . . 48
SPORT INFO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . 51
TOP 8 2010.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53
POD REFLEKTOROM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55
O njima se govori: Kristijan Sinković. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Mali Zagorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Junak našeg doba - Vesna Cigula:
Nema toga što ruke ne mogu stvoriti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Dani kruha Lobor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Dani zahvalnosti za plodove Zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
ZANIMLJIVOSTI
Humanost na djelu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Uz svetkovinu Svih svetih - Dama na kraju puta. . . . . . . . . . . . . . 64
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
5
TEMA BROJA
01. STUDENOGA 2010.
Dr. Lola Velarde, predsjednica Europske
mreže Instituta za obiteljsku politiku
Uredio
Zvonko Franc
Prijeti li Krapinskozagorskoj županiji
”demografska zima”?
U sklopu 40. plenarnog zasjedanja Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE), koje je od 30. rujna do 3. listopada održano u Zagrebu, a čija je glavna tema bila Demografija i obitelj u Europi, jedno od
središnjih predavanja održala je dr. Lola Velarde, predsjednica Europske mreže Instituta za obiteljsku politiku i članica Papinskoga vijeća za
laike. Tom je prigodom dr. Velarde i novinarima predstavila rezultate
istraživanja o demografskom stanju u europskim zemljama koje je
njezin institut proveo na zahtjev europskih biskupskih konferencija.
Budući da sam prisustvovao toj konferenciji za novinare, sadržaj me
ponukao da u ovom broju Glasa Zagorja pogledamo demografsko
stanje naše Krapinsko-zagorske županije, ali i da vas, naše čitatelje,
upoznamo sa zabrinjavajućim stanjem demografskog propadanja Europe i Hrvatske. Sa dr. Lolom Velarde razgovarao je novinar Glasa
Koncila Ivan Uldrijan. Dozvolom Glasa Koncila prenosimo vam dijelove razgovora.
4
GLAS ZAGORJA
M
ožete li na samome početku razgovora čitateljima
ukratko približiti djelovanje Europske mreže Instituta za
obiteljsku politiku, čija ste predsjednica?
DR. VELARDE: Institut za obiteljsku
politiku (IPF) nevladina je organizacija koja ima savjetodavan status
pri Ekonomskom i socijalnom vijeću
Ujedinjenih naroda, registrirana je i
kao interesna skupina pri Europskoj
komisiji, a prisutna je i u Europskome parlamentu kroz međuskupinu
za obitelj i djetinjstvo. Sjedište joj
je u Španjolskoj, djeluje i u Francuskoj te Norveškoj, a izaslanike ima u
Bruxellesu i Ženevi.
Cilj je instituta biti pokretačka snaga za
usvajanje cjelovitoga sustava obiteljske politike na svim razinama: lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. S tim ciljem institut koordinira
TEMA BROJA
grupom multidisciplinarnih stručnjaka
koji proučavaju i analiziraju instituciju
obitelji, kao i različite izazove, prijetnje
i mogućnosti s kojima se obitelj suočava, pridonoseći aktualnim analizama i
prijedlozima. Ti su prijedlozi većinom
upućeni medijima i donosiocima odluka. Institut godišnje objavi više od 30
priopćenja za javnost na nacionalnoj i
međunarodnoj razini.
Također, sudjelovali smo i na nekoliko
nacionalnih i međunarodnih konferencija radi promicanja umrežavanja,
kao što je, primjerice, Svjetski kongres
obitelji. Te su aktivnosti omogućile institutu da postigne svoj cilj podizanja
svijesti o problemima obitelji, kako u
civilnome društvu, tako i među onima koji donose odluke.
01. STUDENOGA 2010.
udio starog stanovništva u prosjeku
porasti na 30% populacije.
Drugo, za porast broja stanovnika u
Europi može se 90% zahvaliti useljenicima, a samo 10% prirodnome
prirastu. Broj useljenika narastao je
s 21 milijun u 2000. na 31,6 milijuna
u 2009., što predstavlja 6,3% cjelokupne europske populacije.
Treći je zaključak da se demografska
kriza pogoršala zbog dramatičnog
povećanja broja pobačaja. U 2008.
izvršeno je 2,9 milijuna pobačaja
u više od 40 zemalja obuhvaćenih
istraživanjem, od toga u Hrvatskoj
4.497. To znači da se u Europi sva-
striji i Sloveniji, nego su izjednačene
i s brakom i obitelji, kao u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Norveškoj
i Švedskoj.
Svih 27 članica Europske unije, osim
Malte, zakonski dopuštaju razvod.
Razorenih je brakova sada više od
milijun svake godine, tako da se
svakih 30 sekunda dogodi jedan
razvod.
U Europi se svakih 11 sekundi izvrši jedan pobačaj, što
je 327 pobačaja u jednome satu, odnosno 7.468 pobačaja u jednome danu. U Europi svaka četvrta trudnoća
završi pobačajem.
kih 11 sekundi izvrši jedan pobačaj,
što je 327 pobačaja u jednome satu,
odnosno 7.468 pobačaja u jednome
danu. U Europi svaka četvrta trudnoća završi pobačajem.
Četvrto, neke zemlje u svome ustavu i
zakonima prepoznaju temelje braka i
obitelji kao i obvezu države da im pomogne i da ih zaštiti. Međutim, istodobno se provode zakoni koji negiraju osnovno značenje braka u društvu,
primjerice, zakonski izjednačavajući
Mnogi problemi proizlaze iz
razorenih obitelji
Jednom ste prigodom istaknuli da
Europa gubi bitku za obitelj. Možete
li pojasniti tu izjavu i ujedno dodati
Postoje brojni empirijski dokazi koji svjedoče da većina problema, kao što su socijalno isključivanje, zloporaba droga, delinkvencija, neuspjeh u školi i slično,
vuče korijen iz razorenih obitelji.
Podizanje svijesti o
problemima obitelji
Na plenarnome zasjedanju CCEE-a
u Zagrebu na poseban su način razmatrana pitanja vezana uz obitelj
i demografiju u današnjemu europskom društvu. Predstavljeni su
i rezultati najnovijega istraživanja
provedenog pri biskupskim konferencijama u 47 europskih zemalja.
Možete li iznijeti neke glavne naglaske toga istraživanja?
Istraživanje je pripremilo Tajništvo
CCEE-a, te je anketa koja je imala 25
pitanja poslana u europske zemlje. Pitanja su pokrivala tri osnovne teme:
demografiju, podatke o rađanju te
obiteljsku politiku. Odgovori na deset
pitanja ponudili su statističke pokazatelje, a odgovori na ostala pitanja
poslužili su za kvalitativnu analizu
stanja. Tajništvo CCEE-a i biskupske
konferencije cijele Europe napravili su izvanredan posao, zahvaljujući
kojemu prvi put imamo tako detaljan
opis stanja u toliko mnogo zemalja.
Ovom bih prigodom istaknula glavne
zaključke toga istraživanja. Kao prvo,
Europu je pogodila - kako se to već
sada naziva - demografska zima. Prosječni broj poroda u 27 zemalja Europske unije je 1,56 djeteta po ženi,
što je daleko ispod stope od 2,1 koja
je potrebna za prirodnu obnovu stanovništva. To je i daleko ispod očeki-
Stoga možemo zaključiti da se problemi s kojima se suočava obitelj
pogoršavaju, a budućnost je teška i
uznemirujuća.
U razdoblju od 1997. do 2007. razvod braka pogodio je više od 17
milijuna djece u Europskoj uniji.
koje su to promjene koje doživljava
današnja europska obitelj?
Obitelj više ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Novi ekonomski pritisci i pritisci zbog posla, zajedno s nedostatkom društvenoga poštovanja
i obzira, prijete stabilnosti obitelji.
Pokazatelji koje sam maloprije podastrla jasno svjedoče da se stanje obitelji u Europi pogoršalo. Istodobno,
postoje brojni empirijski dokazi koji
svjedoče da većina problema, kao
što su socijalno isključivanje, zloporaba droga, delinkvencija, neuspjeh
u školi i slično, vuče korijen iz razorenih obitelji.
To znači da je složna, naravna obitelj još uvijek, i uvijek će biti, temelj
zdravoga društva. Naravna obitelj,
dokazano je, najbolje je okružje za
odgoj čovjeka, i zbog toga su tijela
javne vlasti obvezna jamčiti joj zaštitu. Štoviše, mi građani dužni smo od
njih zahtijevati tu zaštitu.
Spomenuli ste kako je Europu pogodila demografska zima, što je stvorilo ostarjeli kontinent. Koliko će se
Detalj s konferencije za
novinare dr. Lole Velarde, uz
nju sjedi vlč. Vlatko Poljičak
Trebamo biti svjesni činjenice da postoje moćni lobiji
koji utječu na europske politike promičući snažan ideološki program usmjeren protiv obitelji.
vanja europskih građana, koje iznosi
2,3 djeteta po ženi. Žene rađaju u kasnijoj dobi, pa u prosjeku svoje prvo
dijete rađaju sa 30 godina. Uz to, Europa je kontinent starih ljudi. Već je
sada u Europi starijih ljudi s više od
65 godina, 3,4 milijuna više negoli
mlađih od 14 godina. Predviđa se da
će do 2050. u svakoj europskoj zemlji
istospolne zajednice s brakom, ili pak
donoseći zakone koji podupiru raspad
obitelji, tj. razvod i pobačaj. U više od
pola zemalja članica Europske unije
istospolne zajednice ne samo da su
priznate kao civilno partnerstvo, što
je primjer u Portugalu, Francuskoj,
Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj,
Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Au-
GLAS ZAGORJA
5
TEMA BROJA
01. STUDENOGA 2010.
takvo stanje odraziti na budućnost
europskoga društva i u kojim područjima?
U budućnosti time će biti pogođena ekonomija, sve će opterećeniji
biti mirovinski i zdravstveni sustavi,
dob potrebna za odlazak u mirovinu
će se povećavati, itd. Imat ćemo sve
manje i manje stabilnih obitelji, a sve
više siromaštva i osamljenosti.
Obitelji dati prioritetan
status
Postoji li u europskim državama sustavno praćenje i analiza problema
s kojima se suočava obitelj, kao i njihovih uzroka i posljedica? Nude li se
neka rješenja za te probleme?
Praćenje i svijest o problemima obitelji umnogome se razlikuju od države
do države. Mogu reći da je Europska
komisija jako zabrinuta za demografsku budućnost Europe, naročito
otkada je 2005. objavljena zelena
knjiga o demografskim promjenama.
Nekoliko dokumenata Europske komisije, Europskoga parlamenta, kao i
Europskoga ekonomskog i socijalnog
vijeća potiču zemlje članice da obitelj
uključe u svoje ekonomske i socijalne
politike i da zatraže poticanje druš-
25 najnegativnih općina
Godina:
Prirodno kretanje stanovništva KZŽ
2000.-2009.
Rođeni
Godina:
Vitalni
Umrli Prirodni
prirast indeks
Slunja
439
1.401
-962
31,33
Dvor
288
1.194
-906
24,12
Gvozd
169
795
-626
21,26
Suhopolje
606
1.168
-562
51,88
Erdut
667
1214
-547
54,94
Desinić
230
760
-530
30,26
Perušić
231
749
-518
30,84
Trpinja
454
958
-504
47,39
Draž
214
696
-482
30,75
Lekenik
477
934
-457
51,07
Lobor
294
748
-454
39,30
Dubrava
440
883
-443
49,83
Vojnić
439
878
-439
50,00
Bednja
382
821
-439
46,53
Marija Bistrica
533
962
-429
55,41
Netretić
237
663
-426
35,75
Đurđenovac
721
1129
-408
63,86
Krapinske Toplice
505
912
-407
55,37
Generalski Stol
176
581
-405
30,29
Topusko
222
618
-396
35,92
Kneževi Vinogradi
403
785
-382
51,34
Martinska Ves
295
673
-378
43,83
1112
1486
-374
74,83
Brinje
302
675
-373
44,74
Preko
261
628
-367
41,56
Pitomača
Dr. Velarde rođena je u španjolskome glavnome gradu Madridu, a doktorirala je na Visokome tehničkom učilištu za
šumarske inženjere Politehničkoga sveučilišta u Madridu, a
na Sveučilištu kralja Juana Carlosa u istome gradu predaje
studentima ekologije. Autorica je više od 20 znanstvenih i
stručnih radova, a održala je i više izlaganja na konferencijama u Španjolskoj i svijetu. Nekoliko je godina aktivno sudjelovala u političkome životu glavnoga španjolskog grada
skrbeći se za politiku prema mladima. U rodnome gradu živi
sa suprugom Juanom de Diosom Dávilom, a nedavno su posvojili troje djece.
tvene klime koja je otvorena za potrebe obitelji i senzibilizirana za pitanje
majčinstva. Ipak, trebamo biti svjesni
činjenice da postoje moćni lobiji koji
utječu na europske politike promičući
snažan ideološki program usmjeren
protiv obitelji.
Koji su prijedlozi Instituta za obiteljsku politiku kada je u pitanju stvaranje i razvoj politikâ koje će biti
naklonjene obiteljima? Dopire li vaš
glas do mjerodavnih institucija?
Neki od prijedloga jesu promicanje
stvaranja politikâ usmjerenih na
obitelj u Europi i implementiranje
autentičnih, učinkovitih, opsežnih
i univerzalnih obiteljskih politika,
dajući obitelji status političkoga prioriteta. Također, potrebno je prepoznavanje i promicanje prava obitelji
u svim područjima, naročito prava
roditelja da usklade posao i obiteljski život, da imaju onoliko djece
koliko oni sami to žele i da biraju
6
2009.
Rođeni
Gradovi
Donja Stubica
Klanjec
Krapina
Oroslavje
Pregrada
Zabok
Zlatar
Općine
Bedekovčina
Budinščina
Desinić
Đurmanec
Gornja Stubica
Hrašćina
Hum na Sutli
Jesenje
Konjščina
Kraljevec na Sutli
Krapinske Toplice
Kumrovec
Lobor
Mače
Marija Bistrica
Mihovljan
Novi Golubovec
Petrovsko
Radoboj
Stubičke Toplice
Sveti Križ Začretje
Tuhelj
Veliko Trgovišće
Zagorska Sela
Zlatar - Bistrica
465
69
28
111
54
62
79
62
817
75
26
24
50
60
13
43
14
36
21
55
22
33
23
51
31
6
23
44
27
52
11
40
11
26
na različitim razinama, a
Izvješće o razvoju obitelji
u Europi od 2006. institut
jednom godišnje predstavlja u Europskome
parlamentu. U sva naša
izvješća redovito uključimo i poglavlje s dvadesetak detaljnih prijedloga
kojima se promiče obitelj
Umrli
660
89
45
146
76
101
111
92
1327
104
43
71
49
64
32
64
21
69
20
104
23
59
60
107
45
18
44
52
30
79
29
80
16
44
2000. – 2009.
Prirodni
Rođeni
prirast
-195
4757
-20
591
-17
280
-35
1239
-22
566
-39
634
-32
832
-30
615
-510
7765
-29
736
-17
234
-47
230
1
443
-4
566
-19
171
-21
405
-7
174
-33
367
1
166
-49
505
-1
123
-26
294
-37
242
-56
533
-14
202
-12
86
-21
229
-8
337
-3
255
-27
531
-18
186
-40
443
-5
91
-18
232
Umrli
6551
719
443
1448
830
1040
1126
945
13385
1056
473
760
574
783
301
670
222
660
296
912
247
748
415
962
351
147
424
445
374
855
350
781
223
356
Prirodni
prirast
-1794
-128
-163
-209
-264
-406
-294
-330
-5620
-320
-239
-530
-131
-217
-130
-265
-48
-293
-130
-407
-124
-454
-173
-429
-149
-61
-195
-108
-119
-324
-164
-338
-132
-124
opstankom. Zatim, da se na istinski
konstruktivan način u obiteljske
politike uključe razna područja profesionalnog, obiteljskog i osobnog
razvoja, da se pruži pomoć u slučajevima obiteljske krize, da se promiče
aktivno sudjelovanje roditeljskih i
obiteljskih udruga te da se kroz specifične mjere uzmu u obzir i obitelji
koje imaju posebne potrebe.
Usput, dobro je istaknuti kako masovni mediji imaju snažan utjecaj u
postavljanju važnih političkih pitanja, pa je i naše iskustvo u institutu
takvo da je potrebno doprijeti do
medija kako bi političari na najbolji
način čuli naš glas.
Međunarodni projekt
društvenoga inženjeringa
obrazovanje za svoju djecu, te prava
djece da žive u stabilnom domu.
Posljednjih je godina institut izradio
nekoliko izvješća o razvoju obitelji
kao institucija. Cilj je tih prijedloga
ohrabriti univerzalni koncept obitelji, kao i kulturu i ambijent koji obitelji dopuštaju da upravlja svojim
GLAS ZAGORJA
Dolazite iz Španjolske, zemlje koja
je po mnogočemu specifična. Španjolska je zemlja sa snažnim kršćanskim korijenima, za koju ste i
sami jednom prigodom istaknuli da
je postala pokusnim poljem sekularizma. Naime, upravo je Španjolska na neki način postala žrtvom
novoga koncepta obitelji. Možete
li objasniti kulturološku i ideološku
pozadinu toga fenomena te njegove manifestacije?
Moramo biti svjesni činjenice da
smo uključeni u svjetsku bitku. Riječ
je o onome što je papa Ivan Pavao II.
TEMA BROJA
nazvao kulturom smrti protiv kulture
života. Ta se bitka uglavnom vodi u
međunarodnim institucijama, kao
što su Ujedinjeni narodi ili Europska
unija, budući da su one, slikovito rečeno, prečac odnosno najkraći put
kojim se može doprijeti do što više
zemalja u što kraćem vremenu. To
nije proces koji ide odozdo prema
gore. Upravo suprotno, to je proces
društvenoga inženjeringa koji cilja
na promjenu kulture kroz implementaciju novih zakona. Najlakše je
to postići preko relativizma, ako se
kaže da je nešto što je legalno ujedno i ispravno. Kao primjere možemo
uzeti pobačaj, eutanaziju, kloniranje
ljudi, istospolne brakove, itd. Nije
slučajnost da se isti zakoni gotovo
istodobno donose u toliko različitih
zemalja.
Nažalost, španjolska socijalistička
vlada, na čelu s njezinim predsjednikom Zapaterom, postala je predvodnicom toga međunarodnog projekta. Više od deset novih zakona, koji
se tiču rodne ideologije, pobačaja
na zahtjev, brzih razvoda, istospolnih
brakova, ljudskoga kloniranja i sl.,
doneseno je u posljednjih šest godina. To nanosi štetu mnogim ljudima,
a pokazatelji koji govore, primjerice,
o pobačaju kod adolescentica, poslijepobačajnom sindromu i raspadu
obitelji pogoršavaju se iz godine u
godinu. Ali sa zadovoljstvom mogu
reći da je u Španjolskoj trenutno prisutna snažna društvena reakcija protiv Zapaterova ideološkog projekta,
što je i pokazano različitim masovnim prosvjedima koji su se dogodili
tijekom posljednjih godina.
Što biste, na kraju razgovora, poručili hrvatskim političarima u vremenu
kada je Hrvatska na korak do ulaska
u Europsku uniju? Kako očuvati obiteljske vrijednosti u tome društvu u
kojemu, kako ste istaknuli, obitelj
tek treba postati politički prioritet?
Poručila bih im da ostanu blizu vrijednostima i vjeri hrvatskih ljudi i
da ne slijede maloprije spomenuti
ideološki projekt, jer to nipošto nije
uvjet za primanje u Europsku uniju.
Naprotiv, Hrvatska može predstavljati svjetlo u duhovnoj tami stare Europe. Ljudske vrijednosti obogaćene
kršćanskim nasljeđem - kao što su
ljudsko dostojanstvo, obrana života
od rođenja do naravne smrti, promicanje naravnih obitelji, principi
solidarnosti, supsidijarnosti i općega
dobra - moraju imati nove branitelje
među europskim zemljama. Među
njima su Malta, Irska, Poljska i neke
istočne zemlje, a ponekad i Italija
i Španjolska, i nadam se da će se
Hrvatska pridružiti toj neformalnoj
koaliciji za ljudske vrijednosti unutar
Europske unije.
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
Z
nate li basnu o marljivom mravu i veseljaku
cvrčku? Pretpostavit ću da
znate, no ovu verziju većina
nije čitala, ali ste je zato svi
vrlo dobro osjetili na svojoj
koži:
ili jednom jedan mrav i
cvrčak, veliki prijatelji.
Cijele jeseni vrijedni mrav
spremao je hranu u svoje
sklonište pripremajući se za
zimu. Nije se mogao zabav-
B
sme. Na kraju večeri jedan
naočit gospodin iz društva
koje sam zabavljao dao mi
u ruke svežanj novčanica i
posjetnicu uz napomenu da
mu se javim. Javio sam mu
se, kad ono, taj je gospodin
bio zapravo jedna vrlo važna i moćna osoba. Postao
sam direktor u njegovom
poduzeću i jedini mi je posao zapjevati kada se to šefu
prohtije.
01. STUDENOGA 2010.
pitati kada jednog proljeća
dođu veliki gazde s bagerima graditi svoje vikendice,
lovišta i hareme. Ionako nas
neće puno ni biti u Zagorju,
što zbog stalnog iseljavanja,
a što zbog činjenice da broj
umrlih svake godine sve
većom razlikom premašuje
broj rođenih. Tko je kriv?
To pitanje ionako nije nigdje
postavljeno do sada u tekstu.
Kaj je život
bez pajdaša?
Piše
Zvonko Franc
[email protected]
Se je to – morti, no kaj je čovek bez nade? Barem to nam
nemre nišče zejti. Ufanje i ljubaf prema pajdašiji, to sum
siguren da bu zadnje z Zagorja nestale. Još same nekaj da
Vas pitam: Kaj je život bez pajdaša?
ljati uokolo s prijateljima, niti
si je mogao priuštiti nekakav
odmor. Radio je i radio. Za to
vrijeme njegov prijatelj cvrčak obilazio je restorane, zabavljao se i uživao. Došla je
zima. Vrijedni mrav se sklonio u svoj trošni dom i polako trošio svoje zalihe hrane
kako bi mu dostajalo za cijelu zimu. Jednog ledenog zimskog jutra netko mu pozvoni
na vrata. On bojažljivo otvori
i ugleda pred njima prijatelja
cvrčka u skupocjenoj bundi,
pun nakita, a na cesti veliki terenac u kojem je sjedio
vozač i pazio da temperatura ne padne ispod dvadeset
Celzijevih stupnjeva. Mrav je
ostao zapanjen. Ne čekajući
da mrav postavi pitanje, cvrčak se požuri odgovoriti:
- Prijatelju bio sam ti jedne
večeri u jednom finom restoranu. Pjevao sam nekom
društvu domoljubne pje-
M
rav ga je samo čudno
gledao, no opet prije
nego je išta izustio, cvrčak
nastavi:
- Došao sam te pitati za koliko bi prodao ovaj svoj komad zemlje na kojem imaš
ovu svoju straćaru. Na proljeće dolazim s novcem i bagerima, jer gazda će tu graditi svoju vikendicu i lovište.
prije nego što je mrav opet
nešto i pokušao reći, cvrčak je već sjeo u svoj terenac
i odjurio. Kao u svakoj priči,
možemo naći pouke. Jedna
je svakako da je bitnije biti
na pravom mjestu u pravo
vrijeme nego se ubijati po
cijele dane i pošteno raditi.
Druga bi mogla biti da se
ljudski karakter prepoznaje kada se domogne vlasti i
moći, a treća?
omislite sami, jer nas
obične Zagorke i Zagorce ionako nitko ništa neće
I
D
GLAS ZAGORJA
D
ok nas još nekaj ima,
najme rušiti svoje stare
drvene hiže, klijeti, dvorce,
kurije; najme pustiti da drveni križi kraj puta sprhneju v
trnju i draču, a gipsani ili željezni Jezuš strune od sonca,
dežđa i leda. Morti bu se ipak
vrnul dečji plač v naše zagorske hiže. Morti budu naše zagorske klijeti sejedne zvonile
kajem i popefkom. Morti bu
se našel kaki pametni i bogati čovek keri bu dal peneze
za naše stare dvorce i kurije.
Morti se bume opet zestajali
pri kapelama, cirkvama i križima i morti bu imel kdo prekrižiti se kraj respetega Jezuša
na križanju. Se je to – morti,
no kaj je čovek bez nade?
Barem to nam nemre nišče
zejti. Ufanje i ljubaf prema
pajdašiji, to sum siguren da
bu zadnje z Zagorja nestale.
Još same nekaj da Vas pitam:
Kaj je život bez pajdaša?
7
INTERVIEW
01. STUDENOGA 2010.
Dragutin Lesar:
Razgovarao
Zvonko Franc
Društvo u kojem radnici
nemaju perspektivu
osuđeno je na propast
Dragutin Lesar, čelnik je nove stranke na hrvatskoj političkoj sceni, Hrvatskih laburista - Stranke
rada, u čiji bi se primjer, kad je u pitanju savjesnost u obavljanju zastupničkog rada u Hrvatskom saboru, mogli ugledati svi zastupnici od kojih su mnogi iznevjerili dano im povjerenje
hrvatskih birača. Nekoliko puta je bio proglašavan najaktivnijim saborskim zastupnikom, a
njegove zakonske inicijative umnogome su prednjačile u borbi za interese najobičnijih ljudi radnika, umirovljenika i svih obespravljenih, onih koji žive od svoga rada. U razgovoru u emisiji
"Oči u oči" Radija Hrvatsko zagorje Krapina progovorio je o aktualnim problemima i rješenjima
koja nudi njegova stranka.
8
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
Što Hrvatski laburisti - Stranka
rada mogu ponuditi novoga u
zaštiti radnika i radničkih prava? SDP i HDZ se također zalažu
za prava radnika, a opet ostaje
činjenica da radnici sve manje
mogu živjeti od svoga rada ukoliko uopće rade?
Društvo u kojemu radnici nemaju perspektivu je osuđeno na
propast. To je društvo koje ne
može opstati, ne kao moderno,
demokratsko i u parlamentarnoj
državi. Kriza koja nas je zahvatila
prije dvije godine pokazala je svu
nesposobnost vladajućih elita
i onih koji raspolažu kapitalom
i koji su vlasnici radnih mjesta.
Podsjećam na činjenicu da vla-
01. STUDENOGA 2010.
krenuti ljude da na sljedećim izborima ne glasaju ideološki nego
interesno, što znači da se bore za
svoje interese. Za radnika je bitno da ima gdje raditi, da od toga
može živjeti, da ima zdravstvenu
zaštitu i sigurnu i dostojanstvenu starost, dakle, bitan je dobar
mirovinski sustav. Ta ideološka
svrstavanja i glasovanje na temelju ideološkog predznaka, lijevog
ili desnog, u Hrvatskoj su doveli
do toga da u Hrvatskom saboru
i hrvatskoj vlasti nemate nikoga
tko je zapravo bio radnik, koji to
ponosno i javno priznaje i koji
je spreman boriti se za interese
radnika koje možete čuti u svakoj tvornici na svakom javnom
O poslodavcima koji hodočaste na Pantovčak i Banske dvore: Sramotno je da radnici po nekoliko mjeseci ne primaju plaću, a da kapitalisti sasvim normalno
ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan ti isti
idu predsjedniku države ili vlade na razgovor i nude
rješenja kako izaći iz krize.
dajući do ožujka prošle godine
uopće nisu priznavali krizu i da
uopće nisu htjeli razgovarati o
mehanizmima obrane od krize i
onda ne čudi činjenica o više od
300 000 nezaposlenih. Sramotno
je da radnici po nekoliko mjeseci
ne primaju plaću, a da kapitalisti
sasvim normalno ne plaćaju doprinose za radnike i da sutradan
ti isti idu predsjedniku države ili
vlade na razgovor i nude rješenja
kako izaći iz krize. Mi smo osnovali stranku rada, hrvatskih laburista upravo zbog toga jer smo
vidjeli da na hrvatskoj političkoj
sceni ne postoji stranka koja
bi zastupala interese onih ljudi
koji žive od svoga rada. Mi smo
stranka koja ne tvrdi da ćemo podjednako štititi interese svih slojeva društva i interesnih skupina,
nego, ponavljam, samo onih koji
žive od svoga rada.
Jesu li onda Hrvatski laburistiStranka rada političko-sindikalni
pokret? Koje su vaše političke
poruke?
U svim državama u kojima postoje laburističke stranke ili prave
socijaldemokratske stranke, sve
su nastajale iz sindikalnog pokreta i u Njemačkoj je, primjerice,
normalno da najbolji sindikalni
kadrovi završavaju u SPD-u ili
obratno. Sasvim je prirodno da
je stranka koja zagovara interese
radnika prirodni saveznik sindikata. Mi smo i pokret jer želimo po-
mjestu. Volio bih da postanemo
pokret koji će pokrenuti ljude da
otkažu poslušnost političkim elitama koje se radnika sjete tek u
predizbornim kampanjama.
Interese kapitalista u Saboru
i Vladi zastupa 90% ljudi
Kako pomiriti prava radnika i
poslodavaca?
Prava kapitalista su zaštićena na
svim razinama, jer u Saboru i Vladi 90% ljudi zastupa njihove interese i za njih se ne treba brinuti.
Nadalje, kompletni bankarski sustav koji je u stranom vlasništvu,
na strani je kapitalista i kompletna financijska i kreditna politika
ove države podređena je interesima kapitalista, a ne radnika.
Hrvatski laburisti - Stranka rada
jedina je stranka koja se aktivno
angažirala u pomoć sindikatima
pri prikupljanju potpisa za referendum protiv izmjena Zakona
o radu. To je jedan od klasičnih
primjera kako na demokratski
način jedna politička stranka
može suradnjom sa sindikatima
prikupljanjem potpisa građana
prisiliti vladajuće da promijene
svoju odluku. Da je došlo do tih
izmjena Zakona o radu, dugoročno gledano, šteta za radnike bila
bi ogromna jer bi Hrvatska ostala
bez kolektivnih ugovora.
Unatoč silnoj medijskoj kampanji, koja je bila poprilično politički motivirana, javnost zapra-
vo nije imala puno saznanja o
spornom sadržaju predloženih
izmjena. Što je to bilo sporno?
Sporna je jedna rečenica koja
govori da prava radnika iz kolektivnih ugovora vrijede i nakon
raskida ili prestanka važenja jednog kolektivnog ugovora dok se
ne sklopi novi. To je 1995. uvedeno u Zakon o radu, a izmjenama Zakona o radu, izbacila bi se
upravo ta zaštitna klauzula što bi
Prema analizi prof. Slavka Kulića
s Ekonomskog instituta koji je
proveo istraživanje na uzorku od
680.000 radnika hrvatskih tvrtki
u prošloj godini, kapitalisti su na
jednu isplaćenu kunu radniku
ostvarivali profit od 1,18 kuna.
Takav ekstra profit se ne ostvaruje nigdje u Europi.
Kako to da Hrvatska unatoč silnim zakonima i podzakonskim
aktima ima toliko kriminala?
O poslodavcima koji se žale da premalo zarade: Prema
analizi prof. Slavka Kulića s Ekonomskog instituta koji
je proveo istraživanje na uzorku od 680.000 radnika
hrvatskih tvrtki u prošloj godini, kapitalisti su na jednu
isplaćenu kunu radniku ostvarivali profit od 1,18 kn.
Takav ekstra profit se ne ostvaruje nigdje u Europi.
kapitalistima omogućilo da raskinu ugovor bez da moraju sklopiti
novi. Tu zaštitnu klauzulu Vlada
je htjela izbrisati pod pritiskom
kapitalista da bi oni raskidanjem
kolektivnih ugovora lakše mogli
utjecati na prava radnika, smanjivanjem plaće i cijene rada, a
u cilju povećanja svoje dobiti.
GLAS ZAGORJA
Kriminalci se ne boje zakona,
nego represije. Tu leži odgovor.
Hrvatska nema sustav kontrole,
represije i brzog sankcioniranja.
Ni inspekcijske, ni pravosudne
niti policijske službe ne rade svoj
posao kako treba i svakodnevno
smo svjedoci sljedećoj banalnosti: ako radnik u tvorničkoj men-
9
INTERVIEW
01. STUDENOGA 2010.
O kukuriku koaliciji: Iskreno, pitam se kako će uopće
funkcionirati ta lijeva koalicija i kako će se pomiriti
neoliberalni koncept sa socijaldemokratskim, interesi umirovljenika i interesi jedne regionalne stranke.
zi ukrade pileći batak, završit
će kod prekršajnog suca, a ako
netko ukrade milijun ili čak milijune državnog ili radničkog novca, on postaje državni problem
i Vlada s njim vodi pregovore
kako taj problem riješiti. S velikim lopovima Vlada pregovara,
a sitne prekršitelje uhićuje i zatvara. Kad to stavite u statističke podatke policije ili državnog
odvjetništva, onda ispada da su
oni jako uspješni, a zapravo se
ništa ne događa.
Kakvo je stanje proračuna?
Oko 62% izvornog proračuna je
unaprijed zadano. Svake godine
imamo situaciju da se planirani deficit od nekih 6-7 milijardi
kuna pokriva novim zaduženjima
na inozemnom tržištu. Proračunski kapacitet Hrvatske je negdje
oko 110 milijardi kuna, a Vlada
je za ovu godinu isplanirala proračun od 122 milijarde kuna. Ova
razlika je umjetno napuhavanje
proračuna koje se pokriva novim
zaduženjima. Takav nivo socijalnih davanja, socijalnih pomoći
bez kontrole i jasnog sustava, povlaštene mirovine uz koje mnogi
korisnici i dalje rade zadržavajući
pola iznosa povlaštene mirovine
i cijelu plaću, subvencije poljoprivredi i brodogradnji bez jasnih
kriterija i vizija, mirovinski sustav,
dalje se nikako ne mogu održavati i za njih je odgovorna sadašnja
vlada.
ma ćemo se zajednički boriti
za prava onih koji žive od svoga
rada. Očito u tome leže razlozi
napada na nas. Hrvatski radnici
su dvadeset godina glasali na
izborima čas za jedne, čas za
druge. Uglavnom za jedne protiv drugih i uvijek poslije izbora
vlasti bi stale na stranu interesa
kapitalista i zaboravile radnike
kojima bi opet bilo isto, pa čak i
gore. Hrvatski laburisti - Stranka rada radnicima nudi tu toliko
potrebnu mogućnost da konač-
koje su oko njega nikada nećemo koalirati. Što se tiče post­
izbornih pregovora s lijevom
grupacijom koju predvodi SDP,
oni su mogući, ali opet ne pod
svaku cijenu. Iskreno, pitam se
kako će uopće funkcionirati ta
lijeva koalicija i kako će se pomiriti neoliberalni koncept sa
socijaldemokratskim, interesi
umirovljenika i interesi jedne
regionalne stranke.
Kako riješiti pitanje prevelikoga
uvoza, odnosno, kako zaštititi
interese domaćih proizvođača i
hrvatskoga gospodarstva?
Hrvatska je članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i na
putu je u punopravno članstvo u
Europskoj uniji. Ta članstva pod­
O uvozu hrane: Najveći uvoznici hrane u Hrvatsku
nisu stranci, nego naše hrvatske tvrtke koje kupuju
ogromne količine jeftine i nekvalitetne hrane na ras­
prodajama po Europi i Americi da bi dio tih sirovina
stavili u prerađevine, a najveći dio pod lažnim etiketama plasiraju izravno potrošačima.
no glasaju za svoje interese i da
ne budu izigrani kao do sada.
Da o vašoj stranci ovisi sastavljanje nove vlade, kako biste
postupili?
Poruka Hrvatskih laburista Stranke rada je - ne u vlast pod
svaku cijenu ni sa svakim, što
znači da sa HDZ-om i strankama
razumijevaju obavezu slobode
kretanja robe, ljudi i kapitala.
Zabranom uvoza ne bi se riješio
problem prevelikog uvoza, jer bi
se samo stvorio drugi problem
monopola pojedinih tvrtki na
domaćem tržištu koje bi opet
ucjenjivali i iskorištavali potrošače. Najveći problem je uvo-
Boje nas se i lijevi, zato nas
napadaju
Kako komentirate tezu proizišlu iz aktualne oporbe da je glas
za Hrvatske laburiste - Stranku
rada, bačeni glas?
Najveći dio, 80% naših članova nisu bili članovi ni jedne
stranke, ali su shvatili da se
bez angažmana, stvari neće
promijeniti i to je najveća snaga Hrvatskih laburista. Druga
činjenica koja je također bitna
proizlazi iz odredbi našega statuta koje brani članstvo u našoj
stranci osobama koje su osuđivane ili za koje se vodi bilo kakav kazneni postupak. Nadalje,
velika snaga naše stranke je što
ostajemo i želimo ostati prirodni saveznik sindikatima s koji-
10
GLAS ZAGORJA
znički lobi stimuliran od stranih
banaka kreditnim linijama s
malim kamatama. Otvorili smo
svoje tržište stranim trgovačkim lancima bez jasnih kriterija,
u čemu su lokalne samouprave
veliki krivci, i naravno da oni
forsiraju svoje proizvode. Što
se tiče hrane, najveći uvoznici
hrane u Hrvatsku nisu stranci
nego naše hrvatske tvrtke koje
kupuju ogromne količine jeftine
i nekvalitetne hrane na rasprodajama po Europi i Americi da
bi dio tih sirovina stavili u prerađevine, a najveći dio pod lažnim etiketama plasiraju izravno
potrošačima. Daleko najveći
problem prevelikog uvoza leži u
činjenici da Hrvatska nema bilancu svojih potreba. Mi ne znamo koliko toga trebamo proizvesti da bismo zadovoljili potrebe
našeg tržišta. Da imamo uvid u
potrebe tržišta tada bismo znali
i mogli kroz sustav poticaja kontrolirati tržište i količinu uvoza.
Probajte uvesti staro i nekvalitetno meso u zemlje EU. Nećete dobiti zabranu, nego ćete
fino čekati na nalaze inspekcije
i laboratorija koji će vam nakon
tjedan do dva reći da nalazi pokazuju da je meso nezdravo i da
ne može biti uvezeno u njihovu
zemlju. To je također normalan
način da država zaštiti svoje proizvođače i potrošače.
ODVOJENO MIŠLJENJE
O
vaj osvrt po običaju pišem
unaprijed, kako bi uredništvo moglo na miru urediti naše
vrijedne novine. Pisan je početkom tjedna u kojem se rješava
hrvatsko sudbinsko političko pitanje: povratak dr. Ive Sanadera u
Sabor. Bez obzira na ishod saborskog postupka, koji će nedvojbeno biti zakonit, unaprijed pišem
da je za Hrvatsku svejedno hoće
li jedan čovjek – pa makar to bio
i čovjek, koji je za HDZ dvaput dobio parlamentarne izbore – sjesti
na jedno saborsko sjedalo. Sabor
je sedam godina tratio hrvatsko
vrijeme dok je na tom sjedalu, za
koje se ne zna gdje je u sabornici,
01. STUDENOGA 2010.
jer očito nije bilo nikakva izbora.
Taj se izraz zavukao i u jedinu, svetu i nezamjenljivu Hrvatsku, vjerojatno stoga što ni u samostalnoj
demokratskoj, nekomunističkoj
Hrvatskoj nema pravog izbora.
Stranke i koalicije se izmjenjuju
na vlasti, a politički režim koji zemlju i narod vodi u propast, ostaje
isti, tko god bili nositelji vlasti. Uz
raznorodnost posebnih interesa u
velikoj državi, komunistička partija nije mogla biti jedinstvena, jer
je interese bilo teško pomiriti. U
jedinoj su se partiji vodile žestoke
bitke za prevlast, koje su ugrožavale i položaj vrhovnog vođe, koji
je uvijek pobjeđivao svoje supar-
Ono što se danas vidi i što smijem napisati jest da je jedinstven
jedino narod i to u osudi sadašnjeg stanja i ponašanja hrvatskih
ljudi vlasti, hrvatske oporbe, te
cijelog podijeljenog Sabora. Vidi
se i to, da narod svakim danom i
satom te poslije svake izjave ljudi
vlasti postaje čvršćim.
ko je netko i načas pomislio
da ovaj osvrt nije pisan u najozbiljnijoj nakani, spomenut ću
samo to da se već dugo hrvatski
narod nije u stanju ni sam hraniti
ni sam braniti te da je Hrvatska
postala zemljom neznanja. Hrvati žive od pozajmica, a ne od rada
i proizvodnje. Hrvatsku je izne-
A
DUH
KUMROVCA,
MALO "K"
O
Tko zna dotaknuti bílo naroda, zna da narod više ne
zanimaju ni riječi, ni lica, ni radio, ni televizija, ni noPiše
vinska izvješća, ni nepravomoćne, ali ni pravomoćne
mr. sc.
sudske presude. Narod zanimaju djela.
Zdravko Mršić
sjedio netko drugi. Ne vidim razlog da se pretvaranjem jednog
većinskog saborskog sjedala u
nezavisno ne nastavi traćenje našeg vremena još jednu godinu.
toga ne razumijem ni zašto je
Hrvatsku nedavno bio zapljusnuo val potpore HDZ-ovih mjesnih organizacija u smislu nekadašnje pjesmice, koja se pjevala
za bivšeg režima u dobru i u zlu:
Druže Tito, mi ti se kuneeemo, da
sa tvoga puta ne skrećeeemo!
Mlađim čitateljima – ako oni od
silnog pričanja imaju vremena za
čitanje – valja objasniti što je bio
smisao potporne partijske pjesme vođi i učitelju njihovih naroda, Josipu Brozu iz Kumrovca,
veliko „k“.
a, nasreću, mrtvu komunističku Jugoslaviju se govorilo
– dok Bošnjaci još nisu bili priznavani za narod – da ima šest republika, pet naroda, četiri jezika, tri
vjere, dva pisma i jednu partiju.
U zadnjim parlamentarnim izborima za kraljevske Jugoslavije sudjelovalo je 37 političkih stranaka. (Komunisti su riječ sudjelovati
zamijenili izrazom izaći na izbore,
iako treba reći izići od glagola ići,
S
Z
nike. Nakon obračuna i pobjede
vođe – obično na takozvanim
plenumima centralnog komiteta
(odbora) i kongresima (saborima)
stranke – svi su sudionici sastanka
zdušno prisezali (kleli) na vjernost
vođi. Da tako valja postupiti učilo
se i u nekadašnjoj Partijskoj školi
u Kumrovcu.
a donedavnog premijera se s
najvišeg vrška vlasti otvoreno
kazalo da kani rušiti postojeću
vlast i to uz pomoć SDP-a i nepravomoćno osuđenog bivšeg
dopremijera, ali se opetovano
ponavlja da je vlada čvrsta i jedinstvena, da je vladajuća koalicija
čvrsta i jedinstvena te da je vodeća stranka koalicije čvrsta i jedinstvena. Međutim, u postupku
propadanja naroda, političkih zajednica i civilizacija neizbježni su
sukobi i obračuni posebnih interesa, jer jedne snage žele prevrat
i poboljšanje, a druge zadržati
dominaciju i u postupku propadanja. Ako ljudi u vladi, u koaliciji
i u dosad vodećoj stranci imaju
ikakav interes osim osobnog te
ako ikoga u narodu zastupaju, ni
vlada, ni stranka, ni koalicija ne
može biti čvrsta i jedinstvena.
Z
ju odgovornost za ljude i narod,
za rad i vrijednost rada, za prostor
i prirodno blago u njemu, te za
okoliš i klimu. Kako će se narod
sutra hraniti, kad hrvatske vlasti
postanu kreditno nevjerodostojne? Hrvatska nema vremena ni za
čekanje, a još manje za traćenje.
Sutrašnji dan brzo dolazi.
Takozvana saborska oporba postavila je ponovno pitanje povjerenja Vladi. To nije učinila zato da
bi Vladu oborila, jer ministri žele
ostati ministrima, a zastupnici
zastupnicima dok god to bude
išlo. Oporba želi samo raspravu o
Vladi i ministrima, ne bi li, kako
ona misli, od građana prikupila
koji postotak potpore. Oporbeni
prvaci (troje njih) izvan Sabora,
pred kamerama ispred sebe i s
plakatima iza sebe, neprestance
ponavljaju da su za vlast spremni. Neka oni budu spremni za
dom ili, ako se to ne smije napisati, spremni za narod, što se već
smije napisati.
porba pred narod stavlja prijeizborna obećanja, koja su
zapravo svrhe ili mete za koje narodu obećavaju da će ih ostvariti.
Narod zna što je obećanje – radovanje. Oporbeni prvaci se drže
kao da njihovi stručnjaci, upravo
zato jer su njihovi, imaju magično znanje da obećanja pretvore u zbilju. Narod zna da svakoj
meti ili svrsi, kako bi bila ostvarena, valja prethoditi odabir sredstava kojim će se ona ostvariti i
načina na koji će se ostvariti. To
oporba skriva od naroda. Narod
zna da za ostvarenje svakog programa treba imati plan ostvarenja, koji sadrži raspored i trajanje
aktivnosti, novac, ostala sredstva
i način. A njih oporba skriva, jer
ih nema.
Sad se čini da je narod prepušten
sam sebi. Tko zna dotaknuti bílo
naroda, zna da narod više ne zanimaju ni riječi, ni lica, ni radio,
ni televizija, ni novinska izvješća
ni nepravomoćne, ali ni pravomoćne sudske presude. Narod
zanimaju djela. On jedno vrijeme čeka da vlasti naprave djela
umjesto njega.
ngleskom kralju Richardu II,
rođenom 1367., ustoličenom
1377.(!), uklonjenom s vlasti i
utamničenom 1399. te u tamnici
umrlom, a vjerojatno ubijenom,
1400. godine, William Shakespeare u drami Richard II stavlja
u usta riječi: Prije sam ja tratio
vrijeme, a sad ono trati mene.
Ni hrvatsko vrijeme ne valja tratiti.
vjerio liberalistički gospodarski
model. Čime ćemo se, ako smo
bez znanja, a jesmo, i ako smo
duboko u dugovima, a jesmo,
doslovce hraniti 2015. ili 2020.?
To pišem iznimno ozbiljno.
Najgore od svega je to što sadašnje vlasti Hrvatskoj i hrvatskom
narodu trate vrijeme. O čemu
se minulih tjedana raspravljalo
u Saboru, u Vladi i u javnosti?
Predsjednik države obilazi Hrvatsku, kao da je i dalje u izbornoj
kampanji. Jedan dan kaže da je
politika temeljni hrvatski problem, a sutradan da je najteži
problem gospodarstvo.
Hrvatskoj politika jest daleko
najljući problem. Zbog slabe
politike slabo je i gospodarstvo.
Naime, u Hrvatskoj, u kojoj su
gospodarske aktivnosti – po spomenutom liberalističkom modelu
– prepuštene privatnom sektoru,
nema ozbiljnih privatnih poduzetnika. Čitatelji ih sve znaju, iako ih
sve ne poznaju. U takvom stanju, i
upravo zato što svaka država treba
poduzetništvo, država u Hrvatskoj
mora postati poduzetnicom. Politika je u Hrvatskoj golem problem,
jer ljudi vlasti ne shvaćaju da ima-
U
GLAS ZAGORJA
E
11
POLITIČARI GOVORE
01. STUDENOGA 2010.
Mirko Krznar
načelnik općine Konjščina
Piše
Monika Briševac
Bill Gates neće doći
Za početak, zanima nas Vaš pogled na političku scenu u Zagorju? Manjka li što?
Mislim da kod nas prije svega
fali sloge. Previše se gleda na to
koja je politička opcija gdje vladajuća, tko dolazi iz koje stranke. Treba se više gledati na to
kako smo mi Zagorci jedni jedini, i moramo biti složniji, inače
napretka neće biti. Na to će nas
prisiliti i Europska unija, jer veći
se projekti ne mogu prijavljivati
samostalno, morate biti u sastavu dviju ili više općina, županija.
Zbog toga smo i mi kao općina
Konjščina pristupili LAG-u Prizag
da bismo svoje projekte mogli
kandidirati u suradnji s 3 županije. I zato, glave više skup, kak
bi rekli naši ljudi. Krajnje je vrijeme da napravimo nešto za naše
Zagorje. Vjerujem da za to slu-
12
Mirko Krznar, načelnik općine Konjščina, naš
je sugovornik u ovom broju Glasa Zagorja.
Razgovarali smo o trenutnoj situaciji u općini, o projektima, investicijama, glavnim ciljevima, o problemima s kojima se susreću, te o
rješenjima koja se nameću.
ha ima, jer uočljiva je i potpora
naših saborskih zastup­nika koji
lobiraju za Zagorje. Zato apeliram na sve koji mogu da također
pomognu Zagorju, jer su Zagorci
vrijedni ljudi i samo nam treba
dati priliku. Imamo Bogom dano
područje i za poljoprivredu i za
turizam i kulturu. I uz malo poletnog vjetra, može se puno napraviti.
Već gotovo godinu dana svakodnevna riječ koju upotrebljavamo
je recesija. Zato ćemo Vas pitati,
u kojoj je mjeri Vašu općinu,
koja je kao jedinica lokalne samouprave nastala 1993., zahvatila recesija?
Da, i našu je općinu zahvatila recesija, ali imamo sreće naši sugrađani rade u državnim firmama, pa tako izvorni prihodi nisu
znatnije manji. Pad se očekuje
do kraja godine, zbog promjene Zakona o osobnom dohotku,
koji će nam smanjiti oko 60.000
kn mjesečno izvornih prihoda.
Ali, na muci se poznaju junaci.
Uvijek je bilo teško, uvijek problemi, krize… tako je i danas.
GLAS ZAGORJA
Treba biti optimist i boriti se za
svoj kraj. Inače, sve više obaveza se spušta na općinske razine i
mi više jednostavno ne možemo
pokrivati sve – od socijalnih slučajeva pa do prijevoza. Ali, mogu
reći da smo u ovoj najvećoj krizi,
uspjeli u prvih 6 mjeseci ostvariti 4 milijuna i 100 tisuća kuna
– najviše do sada otkad općina
postoji. Teško je, gleda se na
svaku kunu, ali u ovim trenucima treba pokazati i napraviti sve
najbolje što se može. Uz osnovne prihode, uspjeli smo i iz državnog nivoa i iz Hrvatskih voda
dobiti određena sredstva prema
projektima. Radimo puno na
prikupljanju projektne dokumentacije kako bi se mogli javljati na natječaje. Treba čim više
nepovratnih sredstava osigurati
za lokalnu zajednicu.
POLITIČARI GOVORE
Riješena vodoopskrba
Jesu li u Konjščini svi zacrtani planovi realizirani? Poznato
nam je da ste planirali izgraditi
i urediti važnu komunalnu infrastrukturu – završetak izgradnje vodovodne mreže u Gornjoj
Konj­ščini.
01. STUDENOGA 2010.
radio u Hrvatskom saboru i poznajem ljude, bez obzira na to
iz koje su stranke. Znam kome
se obratiti, a svaka suradnja,
koalicija nije na odmet. Dapače. Osobno ne bih smio imati
nikakvih problema ni da dođe
neka druga opcija na vlast.
Više se ne živi na način: Halo, ovdje taj i taj…
Osigurajte mi milijun kuna. Toga nema više…
morate imati projektnu dokumentaciju i sve
potkrijepljeno dokumentima i onda tražiti
novce. Uvijek biti spremni.
Proširenje vodovodne mreže u
Gornjoj Konjščini završili smo,
iako se nismo nadali da ćemo
uspjeti. Međutim, unatoč recesiji, dogovorili smo se sa Ministarstvom regionalnog razvoja da
projekt podijelimo u dva dijela.
Prvi dio je proširenje mreže, a
drugi rekonstrukcija. Važno je
da smo tu mrežu proširili i doveli
vodu u čak 98% domaćinstava.
Ostao je samo zaselak Šavorići,
koji će dogodine dobiti vodu.
Cijela Gornja Konjščina je dobila
vodu i sad slijedi preuzimanje tih
poslova. Početkom iduće godine
počet ćemo s priključcima građanstvu. Riječ je o zaista velikoj
investiciji, vrijednosti 6 milijuna
kuna. Do sada je utrošeno 3,5
milijuna kuna, i sve to u samo godinu i pol dana mandata. Najviše
sam ponosan upravo na taj projekt. Potrošiti 1 milijun i 900 tisuća kuna za 10 domaćinstava, za
jedan ovakav vodovod, nije malo.
Drago mi je što će ti ljudi dobiti
mogućnost priključka na pitku
vodu, jer bunari u ljetnim mjesecima presuše, pa dolazi do problema s dostavom vode… Možda
je ovo skupo, jer priključak stoji
oko 10.000 kn, ali pomoći ćemo
otplatom priključka na 30 rata i
tako će mjesečno trebati izdvojiti
nešto više od 200 kn…
Državna sredstva ove godine u
Vašoj općini nisu podbacila?
Za sada nisu. Međutim, računali
smo i na sredstva iz Fonda za regionalni razvoj, a on se ukida. Do
kraja godine nadamo se još onda
sredstvima iz Ministarstva regionalnog razvoja.
Da li Vam za dobivanje sredstava od države ide u prilog to što
ste HDZ-ov načelnik?
Mislim da to nije važno. Važnije je što sam više od 19 godina
Ministarstvu smo npr. nedavno prijavili projekte u visini od
52 milijuna kuna, s kojim sutra
možemo krenuti u realizaciju.
Imamo gotovu projektnu dokumentaciju, od građevinskih
dozvola nadalje. I sada radimo
projekte vodoopskrbe, ceste
D-24, pripremamo projekt obnove i sređivanja Staroga grada
i uvijek smo spremni sa 2, 3 ili
5 projekata aplicirati na natječajima za dobivanje sredstava
iz državnog proračuna. I to je
jako važno.
Više se ne živi na način: Halo,
ovdje taj i taj… Osigurajte mi
milijun kuna. Toga nema više…
morate imati projektnu dokumentaciju i sve potkrijepljeno
dokumentima i onda tražiti
novce. Uvijek biti spremni.
Predstojeći planovi
Koji je sljedeći prioritetni cilj odnosno projekat za Vašu općinu?
Čim sam izabran za načelnika pokrenuo sam uređenje županijske
ceste 2205, koja se nadovezuje
na ŽC 2206, prema Zagrebačkoj
županiji. To je naš izlaz u svijet.
Imamo samo 15 km do autoceste Zagreb – Varaždin, iznimno
pogodne terene u našim gospodarskim zonama, i tom cestom
mogao bi doći kapital koji bi uložili u Konjščinu. To su prihvatile
Krapinsko-zagorska i Zagrebačka
županija. Naš ŽUC je napravio
projekt, projektnu dokumentaciju s naše strane u dužini 5 km.
Zagrebačka županija se obvezala
I mogu reći da smo željezničkim
prometnicama dobro povezani
s ostalim jedinicama lokalne samouprave, što je inače problem
zagorskih općina i gradova.
Dotaknimo se i teme gospodarstva. Njegovom razvoju trebale
bi pridonijeti i zone malog gospodarstva. Je li gospodarska
zona Konjščina polako privedena svojoj namjeni?
Gospodarska zona Konjščina 1
je više od 70% privedena svojoj
svrsi, odnosno pripremljena je
za investiciju. Prodali smo ove
godine jedan dio zemlje u zoni,
našem poduzetniku gospodinu
Horvatu. Važno je da se gradi,
širi, zapošljava, a on će svoje
kapacitete udvostručiti. Pregovaramo i dalje sa raznim poduzetnicima, tvrtkama kojima ove
zone mogu pogodovati. Ali veliko pitanje je cesta. Imamo dvije zone u koje vode industrijski
kolosijeci – zona Jertovec prema
Elektrani i Peščeno – pogodna
za velike gospodarstvenike. Mali
gospodarstvenici su još uvijek
vezani uz cestovni promet, stoga nam je nužna rekonstrukcija
i proširenje ceste 2205. Imamo
i zonu Malu Lasaču, za koju smo
izradili kompletnu projektnu
dokumentaciju uz pomoć Ministarstva. Poduzetnicima, moja
administracija i ja, uvijek smo
na usluzi. Što se tiče vizije ovih
zona, razgovaram o njima sa
svima. Svjestan sam da neće
doći Bill Gates, ali normalnu industriju mi možemo i moramo
pokrenuti. Konjščina i ovo područje oko Elektrane, Bogom je
dano za industriju… Samo tako
uz osiguranje stalnih izvora prihoda općini, možemo ići u velike
Imamo samo 15 km do autoceste Zagreb –
Varaždin, iznimno pogodne terene u našim
gospodarskim zonama, i tom cestom mogao
bi doći kapital koji bismo uložili u Konjščinu. To
je prihvatila i Krapinsko-zagorska i Zagrebačka
županija. Taj projekt bi trebali realizirati u dogledno vrijeme, tome se iskreno nadamo.
da će do kraja godine izraditi svoj
projekt. Onda bi, kao jedinstveni
projekt dvije županije kandidirale, ili prema EU fondu ili prema
našem Ministarstvu. Ili jednom
i drugom. Inače, dobro surađujem sa svim općinama, županijama, pomažemo jedni drugima.
GLAS ZAGORJA
projekte. Država sve više i više
odustaje od sufinanciranja projekata, tako da je rekonstrukcija
ceste D-24 zaista važna investicija. U budućnosti ćemo morati
štedjeti, i na državnoj razini, a
mi se moramo pobrinuti da imamo čim više izvornih prihoda.
13
INTERVIEW
01. STUDENOGA 2010.
starstva unutarnjih poslova. Ova
godina ocijenjena je uspješnom
za hrvatsku policiju i MUP. Premijerka Kosor zahvalila je MUP-u na
svemu što je učinjeno za neovisnu i slobodnu Hrvatsku. Prisjetila se i 700 pripadnika MUP-a koji
su poginuli u obrani domovine
kao i 3.500 ranjenih. Nakon toga,
služena je svečana sveta misa u
crkvi Sv. Krista. Svečana akademija održana je u večernjim satima
u Koncertnoj dvorani Vatroslav
Lisinski na kojoj je glavni ravnatelj policije Oliver Grbić naglasio
da je u posljednjih godinu dana
hrvatska policija otvorila i provela niz kriminalističkih istraživanja
čime je potvrdila svoju odlučnost
i predanost u borbi protiv kriminala i korupcije. Moram istaknuti
Željko Cujzek, načelnik
PU krapinsko-zagorske
Piše
Monika Briševac
glasnogovornik Zoran Lončar,
službenice Odjela zajedničkih i
upravnih poslova.
Kako ocjenjujete trenutno stanje
u PU krapinsko-zagorskoj?
Mogu se pohvaliti stabilnim stanjem, među tri smo PU koje i po
prometu i po kriminalitetu imaju
stabilnu situaciju. Nemamo težih
složenih kaznenih djela, ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se broj prometnih nesreća
s najtežim posljedicama.
Inače, spomenut ću da je PU krapinsko-zagorska prva, i za sada
jedina policijska uprava u RH koja
je sa svojim partnerima udovolji-
Među najboljima u Hrvatskoj
Kako je obilježen ovogodišnji
blagdan Sv. Mihovila?
PU krapinsko-zagorska, povodom
Dana policije, provela je zaista niz
aktivnosti. U suradnji sa zabočkim
društvom Crvenog križa organizirali smo dobrovoljno darivanje
krvi, na koje se odazvalo 18 darivatelja. Također, za učenike prvih
razreda osnovnih škola organizirali smo Dane otvorenih vrata u
svim policijskim postajama – u
Krapini, Klanjcu, Donjoj Stubici,
Zaboku, Pregradi, Zlatar Bistrici,
te u sjedištu Policijske uprave. Prvašići su tako imali priliku vidjeti policijsku tehniku, prostorije,
opremu… i upoznati se s radom
policije, djeca su uključila sirene,
a posebno zanimljivo bilo im je vidjeti presretače i slično. To baš ne
mogu svaki dan. Također, izdvojio
bih da smo u Krapini organizirali
Interventnu jedinicu policije, koji
su demonstrirali razne vježbe.
Ni ove godine niste zaboravili na
obitelji policajaca poginulih u
Domovinskom ratu?
Tako je. Uoči Dana policije, posjetili smo obitelji policajaca poginulih u Domovinskom ratu, a obišli
smo i njihove grobove. Tradicionalno, pridajemo veliku važnost
spomenu na kolege koji su položili svoj život da bismo mi danas
u miru mogli raditi. Na sam Dan
policije, svečanost je započela u
jutarnjim satima na gradskom
groblju u Krapini, uz paljenje svijeća i polaganje vijenaca. Sveča-
14
Stabilnost u prometu i kriminalitetu, Policijsku upravu krapinsko-zagorsku svrstalo je
u tri ponajbolje u Hrvatskoj. Nemamo težih
složenih kaznenih djela, ne eskalira neko posebno nasilje, ne povećava se broj prometnih
nesreća s najtežim posljedicama – ističe za
Glas Zagorja čelni čovjek Željko Cujzek
na misa zadušnica služena je u
Župnoj crkvi sv. Nikole, na kojoj
je nazočila delegacija Policijske
uprave, djelatnici i ostali.
Kao i svake godine, kao čelni čovjek PU krapinsko-zagorske, bili
ste i na cjelodnevnoj centralnoj
proslavi u Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu. Koja su
sve događanja na državnoj razini
obilježila taj dan?
U jutarnjim satima s delegacijom
ministara, upalili smo svijeće i položili vijence na gradskom groblju
Mirogoju, u spomen poginulih
i nestalih branitelja. Izaslanstvo
MUP-a primio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, pri tom naglasivši da nulti stupanj tolerancije na kriminal i korupciju mora
obilježiti rad svih državnih tijela,
posebice policije. Također, odlikovao je 115 pripadnika policije, a
ministar Karamarko uručio je godišnje nagrade dvadesetšestorici
policijskih službenika, te je predstavljena nova web stranica Mini-
da su na akademiji nazočili i moj
zamjenik Željko Gorupec, načelnik odjela policije PU krapinskozagorske Josip Janžek, načelnik
Postaje prometne policije Krapina Robert Pavić, kao i načelnik
Odjela za granicu Zdravko Kralj,
GLAS ZAGORJA
la svim uvjetima Agencije za mobilnost i programe Europske unije te je na temelju toga ušla u EU
projekt Prevencija kriminaliteta
s međunarodnim iskustvom. U
sklopu razrade projekta 12 predstavnika partnera, koji sudjeluju u ovom projektu, dva tjedna
studijski borave u Španjolskoj.
Cilj boravka je upoznavanje sa
španjolskim iskustvima i implementacijom samog projekta, te
razmjena iskustava i edukacija u
provođenju prevencije na međunarodnoj razini. Troškove u potpunosti snosi Europska unija kroz
Program Leonardo da Vinci. Na
spomenuti projekt sam iznimno
ponosan….
Polaganje vijenaca i paljenje svijeća
kod centralnog križa u Krapini
POGLED S OPATOVINE
S dolaskom jeseni često se prisjetim Frana Galovića, nježnog podravskog lirika i njegove pjesme
Kostanj. U dijalogu sa starim kostanjem zapitao je:
Prijatel moj stari zakaj tak šumiš?
Kesno je, noč je, zakaj vre ne spiš?
Gledim te zdavnja tak i prezmišlavam
kak teško je spametnem takvem
glavam!
a spametna Galovićeva glava
pala je 1914. na Srijemskom
frontu u Prvome svjetskom ratu.
Prije same smrti Galović piše pismo
Milanu Ogrizoviću, književniku i velikom prijatelju, u kojemu naslućuje
svoj skori kraj. Po pričanju očevida-
T
01. STUDENOGA 2010.
čila na kavanu. Ako je namjera bila
otjerati nepoželjne goste, u tome je
polučen samo djelomičan uspjeh:
preselili smo se u Gradsku kavanu.
Pamtim mnoge anegdote i rasprave
koje je vodilo to izabrano društvo,
a uz umjetnost i politiku neizbježna je tema bio i nogomet, najčešće
zagrebački Dinamo. Sjećam se i jednog od posljednjih dolazaka Brune
Bušića za taj stol, kada je svima naručio piće, a Šibl ga je upitao što je
razlog tome čašćenju. Bruno se veselo pohvalio da je dobio pasoš. Za
mlade i naivne napominjem da su u
to vrijeme mnogim, politički nepoćudnim, putovnice bile oduzete ili
uskraćene. Šiblov je komentar bio
Šiblovu poštovanju prema Krležinoj
osobnosti i umjetnosti uvjerio sam
se više puta u susretima sa Šiblom.
Šibl je bio i slavni predsjednik Dinama kad je 1967. osvojio Kup velesajamskih gradova. Tih godina Šibl je
vratio hrvatski grb na dres Dinama.
U živom su mi sjećanju Ivan Šibl i
Franjo Tuđman, prijatelji, koji zajedno prate Dinamove utakmice sa
zapadne tribine zagrebačkog stadiona. Loše ih vrijeme nije moglo
spriječiti da izostanu s utakmice.
Njima, kao i mnogim drugima, pa i
meni, Dinamo je bio više od nogometa. Navijati za Dinamo u tim je
vremenima, nakon 1971. i sloma
Hrvatskog proljeća, značilo izraža-
Jesenska sjećanja
Jednom je Šibl rekao: Dinamo nikad ne može igrati
tako loše da ga Tuđman ne bi branio!
Piše Zlatko Vitez
ca, jedno sunčano jesenje jutro Galović je izašao iz rova i tako stajao
dugo, dok ga ne pogodiše smrtonosna puščana zrna. Krleža bi rekao:
Još jedna od stotina nepotrebnih
hrvatskih smrti!
ažalost, hrvatska povijest obiluje nepotrebnim žrtvama. Da,
na tom smo području dali uistinu
lijepih rezultata. Kad bih želio nabrojiti sve te nepotrebne hrvatske
smrti potrošio bih zasigurno cijeli
prostor predviđen za moju kolumnu. No, kako se bliži četrdeset
godina od Hrvatskog proljeća, sjećanja me navode na neke događaje
i aktere iz tog vremena. Prije svih
sjetih se Titovog generala Ivana Šibla, dvostrukog narodnog heroja i
prvog direktora zagrebačkog radija
i televizije.
ospodina Šibla upoznao sam u
kavani Korzo gdje su se, nakon
Karađorđeva, za jednim povećim
stolom okupljali politički istomišljenici: filmaši, kazalištarci, novinari.
Za tim su se stolom vodile žestoke
rasprave o umjetnosti i politici, a
kako su bile, najblaže rečeno, kritične prema tadašnjoj hrvatskoj stvarnosti, mnogima taj stol nije baš bio
po ukusu, osobito zaduženima za
sigurnost tadašnjeg režima. Najveći je autoritet za tim stolom imao
gospodin Ivan Šibl. Kavanu Korzo je
sredinom sedamdesetih tako zrihtao arhitekt Richter da više nije sli-
N
G
upozoravajući: na Bruninom mjestu
on se ne bi veselio jer mu je valjda
poznato kako se komunistički režim
obračunava s neistomišljenicima
koji odu u emigraciju. Na Brunin odgovor da mu je pasoš pribavio neki
njegov dobar jaran, Šibl ga je upitao
je li mu poznata smrt Luburića: njegovo kumče ga je probolo sječivom
dok se Luburić odmarao u svom
vrtu u Španjolskoj. Pipci zloglasne
Udbe vodili su do rodbine, kumova
i jarana. Nažalost, Bruno nije poslušao Šiblovo upozorenje. Dao je svoj
obol hrvatskim žrtvama.
pitao sam jednom Šibla gdje je
to puklo između njega i Krleže.
Bili su veliki prijatelji, često se družili, naizmjence večerali sa suprugama jedni kod drugih. U ozračju
zbivanja burnih sedamdesetih dogodilo se da je druženje za večerom izostalo. Slučaj je htio da su se
jedne večeri Krleža i Šibl sudarili na
vratima Gradskog podruma: jedan
je izlazio, a drugi ulazio. Krleža je
pitao Šibla zašto se ne javlja, kad će
se vidjeti, a Šibl je uzvratio da je na
Krležinima red za poziv na večeru.
Kako susret nije mogao proći nezapaženo svjedočile su mu znatiželjne
uši i lica koja su kasnije svjedočila
da je Krleža uzviknuo: Dosta mi je
tih vaših hrvatskih žrtava! – i otišao.
Krleža i Šibl više se nisu družili. Šibl
je žalio što je tako protekao njihov
zadnji susret. O tome žaljenju i o
U
vati domoljublje i nacionalni ponos.
Značilo je i više od pukog hrvatstva,
bilo je poput nekog simbola dobra
kojemu težimo. Sjećam se da smo
se jednom akademik Ante Stamać i
ja sporili o ljudskim kvalitetama nekog našeg zajedničkog znanca: Ante
ga je branio, a ja napadao. Zadnji je
i presudni Stamaćev argument bio:
Ali Zlatko, on je ipak dinamovac!
z velike uspjehe koje je Šibl
postigao s Dinamom doživio je
i velika razočaranja s nekim igračima, trenerima, članovima uprave.
Znao je kazati da su igrači pokvarljiva roba. Kad sam jednom pred njim
hvalio jednu od igračkih legendi
Dinama, cinično je prokomentirao
da mu je taj prodao dva prvenstva.
Da, Šibl je, za razliku od Tuđmana,
znao biti kritičan i jedak i prema
igračima, i prema trenerima, i prema upravi kluba. Tuđman je pak bio
dobrohotan, tražio razloge i isprike
svakome lošem potezu. Jednom je
Šibl rekao: Dinamo nikad ne može
igrati tako loše da ga Tuđman ne bi
branio! Mnogo kasnije, kad sam bio
Tuđmanov bliski suradnik, uvjerio
sam se da je bio takav i prema svojim suradnicima, nažalost, i prema
onima koji to nisu zasluživali ili mu
nisu na isti način uzvraćali. Uvijek je
u ljudima isticao pozitivnu stranu,
nalazio opravdanja.
Kad je došao slom Hrvatskog proljeća i kad su u siječnju 1972. počela
U
GLAS ZAGORJA
uhićenja proljećara, svi su se pitali:
hoće li, nakon što su uhitili Tuđmana, imati petlje uhititi i generala Šibla, koji je do Karađorđeva bio predsjednik SUBNOR-a Hrvatske. Pitali
smo Šibla kasnije, u našem kavanskom druženju: je li očekivao uhićenje? Odgovorio je potvrdno, približno ovako: Da, sjedio sam dva dana
u kućnom ogrtaču, u svojoj fotelji.
Okitio sam se svim ordenima koje mi
je Josip Broz dodijelio, pio sam konjak, a na stoliću je kraj boce stajao
i moj browning, onaj isti s kojim sam
1941. pucao na Gestapovce. Čekao
sam da mi na vrata pozvone Udbaši.
Dva bih sigurno smaknuo, ali mene
živog odveli ne bi.
a Šibla su me vezali i meni samom
nerazumljivi osjećaji. Osjećao
sam ga kao oca, volio njegove trenutke slabosti i povjeravanja, a ujedno i silno poštivao kao uzor hrabrog,
domoljubnog i duhovitog čovjeka.
Dolazio je na predstave Histriona
i na predstave koje sam igrao kao
glumac Dramskog kazališta Gavelle.
Uz mnoge druge uspomene na Šibla
prisjećam se i njegova zadovoljstva i
komentara uz histrionsku predstavu
Panoptikuš, dirljive reakcije na Dončevićevo Pismo majci u Zagorje; iako
je bio Slavonac duboko je osjećao i
druge hrvatske zavičaje, njihovu kulturu i govor. Ne jednom se zaželio
da mu deklamiram Matošev Hrastovački nokturno. Ja bih započeo: Kaj
da počmem moja draga mati, a on
bi nastavio drhtavim glasom smrt
i betek - to je sinek tvoj. Često sam
u njegovu oku zamijetio suzu. Zadnja predstava u kojoj me je gledao
bila je U agoniji M. Krleže, u Gavelli
1988., u kojoj sam igrao Križovca.
Poslije predstave s puno je divljenja
govorio o Krleži.
od kraj života zamolio me je da
u Krapini otvorim izložbu njegova sina, slikara Duška Šibla. Zaželio
je da recitiram Krležine Balade, a
nakon druženja u Hušnjakovu otišli
smo k njegovim prijateljima, kod
obitelji Fizir i zadržali se gotovo do
jutra. Ta mi je večer ostala u posebnom sjećanju: Šibl je bio sretan, dirnut, topao, nimalo general... Pričao
je o svome životu, odgovarao na
moju znatiželju. Kad je nedugo iza
toga umro, pomislio sam: otišao je
velik čovjek, imao sam sreću poznavati ga i od njega učiti. Danas više
ne znam koga bih od živućih mogao
prispodobiti s njime i s drugima koje
sam upoznao, cijenio i izgubio.
Za nekoliko dana su Svi sveti. Umjesto svjećice, dragi gospon Šibl, recitirat ću vam Galovićeva Kostanja.
Lako noč, moj stari! Zdavnja spi vre
se.
Mesečina ide samo kraj steze.
Z
P
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. STUDENOGA 2010.
Gradonačelnik odgovarao Dječjem gradskom vijeću
Povodom obilježavanja Dječjeg
tjedna (od 4. do 10. listopada) gradonačelnik Grada Krapine primio
je predstavnike Dječjeg gradskog
vijeća koje sačinjavaju: Antonia Petecin, Karmen Petrić, Enola Mišković, Maja Mikša, Adela Podoreški i
Dominik Šoštarko, te predsjednice
Vijeća učenika O.Š. Augusta Cesarca - Anamariju Vidović i O.Š. Ljudevit Gaj - Elenu Hršak.
Mladi Krapinčani iznijeli su svoja
razmišljanja, želje i pitanja, vezana uz sve ono što se njima sviđa
u Krapini, odnosno što bi željeli
da je drugačije, više onako, po
njihovoj mjeri. Naravno, grado-
Susret predstavnika Dječjeg Gradskog vijeća s
gradonačelnikom Josipom Horvatom
načelnik je strpljivo odgovarao.
Na kraju ovog dječjeg sastanka,
gradonačelnik je pozvao osnovce
da češće dođu u Gradsku upravu
sa svojim prijedlozima i željama,
jer su im vrata ovdje širom otvorena.
Grad Krapina se trudi svojim programima, inicijativama i stalnim
ulaganjem u odgoj i obrazovanje
biti prijatelj djece, a nadamo se
da će taj trud biti prepoznat i od
strane Saveza društava Naša djeca
Hrvatske, rečeno je prilikom spomenutog susreta. (N. V.)
Uz Priče iz davnine do tolerancije
U izradi priručnika sudjelovali su dječji vrtići iz
Sesveta i Josipdola uz predškolsku skupinu djece
iz Škole pri Specijalnoj bolnici za medicinsku
rehabilitaciju Krapinske Toplice
U Krapinsko-zagorskoj županiji
Dječji vrtić Gustav Krklec Krapi-
na odabran je za promociju priručnika K toleranciji - priče Iva-
ne Brlić-Mažuranić kao poticaj
razvoju tolerancije. Okupljene
U Domu za starije i nemoćne osobe Sveti Nikola
Uz glazbu je ljepše
Međunarodni dan starijih osoba,
1. listopada, svečano su obilježili i u Domu za starije i nemoćne
osobe Sveti Nikola u Krapini. Prigodni program pripremili su učenici O.Š. Side Košutić Radoboj, a
pridružila im se i korisnica doma,
gospođa Milka Habjanec, iza
koje je gotovo devet desetljeća,
recitirajući stihove o jeseni i berbi grožđa… i time se prisjećajući
svojih učeničkih dana. – Tu sam
pjesmicu učila prije 79 godina u
16
trećem razredu osnovne škole.
Tada mi je bilo 10 godina – rekla
je na kraju svog nastupa gospođa
Habjanec nakon čega je pobrala
još veći pljesak.
Na Međunarodni dan starijih
osoba Dom za starije i nemoćne
osobe Sveti Nikola u Krapini posjetila i Mladež HDZ-a Krapinskozagorske županije, predvođena
predsjednikom Žarkom Tušekom,
koja je korisnicima Doma poklonila glazbenu liniju. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
predstavnike zagorskih dječjih
vrtića, 7. listopada, pozdravila je
ravnateljica Ksenija Ostojić. U realizaciju ovog projekta angažirao
se i Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida koji je i izdavač priručnika, a o kojem govorila njegova voditeljica Ljiljana Ivković,
odgojiteljica predškolske djece.
Cilj je priručnika senzibiliziranje
djece već od predškolske dobi
prema osobama s invaliditetom
i djeci s teškoćama u razvoju, a
podloga na kojoj počiva su Priče
iz davnine, naše istaknute dječje
spisateljice.
Priručnik je namijenjen odgojiteljima, učiteljima, stručnim
suradnicima i roditeljima, ali i
svima koji bi željeli saznati kako
se kroz Priče iz davnine razvija
tolerancija prema osobama s
posebnim potrebama. Pokrovitelj ostvarenja cijeloga ovoga
projekta je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. (D. K.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
Obilježen Europski dan jezika
Za život bez nasilja
Mali jezici EU
Zajedno najjači
Prigodnim glazbeno-scenskim programom učenika u
amfiteatru škole u Srednjoj školi Krapina završeno je
obilježavanje 26. rujna - Europskog dana jezika. Posebnost
su ove godine bile radionice jezika Dalekog istoka japanskog i korejskog, kao i kratki uvod u jezik Shona iz
skupine bantu-jezika s egzotičnog juga Afrike.
Cijeli tjedan u školi su se održavale
radionice koje su vodili izvorni govornici iz Njemačke i Velike Britanije, kao i studenti, bivši učenici škole. U radionicama su učenici mogli
naučiti osnove takozvanih malih
jezika Europske unije i iz prve ruke
saznati prednosti studiranja takvih jezika. Održane su radionice
španjolskog, latinskog, slovačkog,
poljskog, ukrajinskog, danskog,
švedskog i nizozemskog jezika.
Program su obogatile prezentacije
međunarodnih projekata, u kojima
učenici Srednje škole Krapina već
neko vrijeme sudjeluju. Između
01. STUDENOGA 2010.
ostalog učenici su predstavili projekt Okoliš gradi mostove, koji se
pod pokroviteljstvom njemačkog
ureda za zaštitu okoliša ostvaruje
putem razmjene učenika sa školom partnerom iz njemačkog grada
Stralsunda.
– Cilj svih tih događanja u Srednjoj
školi Krapina uz obilježavanje Europskog dana jezika jest popularizacija
multijezičnosti i potrebe ovladavanjem drugim pa i trećim stranim
jezikom u uvjetima sveopće globalizacije – rekla je Jasna Sutlović Pogačić, prof. njemačkog jezika u Srednjoj
školi Krapina. (N. Vincelj)
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana
borbe
protiv
nasilja nad ženama i Međunarodnog dana
nenasilja, Obiteljski
centar
Krapinsko-zagorske županije u suradnji s
Policijskom postajom Krapina,
Centrom za prevenciju ovisnosti Krapinsko-zagorske županije
i školama s područja Županije,
krajem rujna je u Krapini organizirao edukativno-informativnu
tribinu.
Naziv tribine Djelujmo zajedno
za život bez nasilja - je i svojevrsna poruka organizatora. Naime,
kako je naglašeno, dosadašnja
iskustva pokazuju nam da samo
zajednički, sustavni i suradnički
pristup pridonosi učinkovitom
rješavanju raširenog problema
nasilnih odnosa u obitelji i u
društvenoj sredini.
- Moramo imati svijest o tome
da je ponašanje djece i mladih
odraz nas odraslih, a isto tako
važno je da u kreiranju prioriteta lokalne zajednice planiramo
izdvajanje sredstava za sadržaje koji će svima nama davati
mogućnost kvalitetnog provođenja vremena u druženju i pozitivnom okruženju, a kako se
neželjeni i neprihvatljivi oblici
nasilnog ponašanja ne bi događali u našoj sredini - naglasila je
Gordana Maligec, ravnateljica
Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije. (N. V.)
Novac za ogrjev
Jelena Buben, učenica 3.a razreda održala je
radionicu japanskog jezika
Kao jedan od vidova socijalne
pomoći svojim građanima, Grad
Krapina osigurava i novčane
pomoći za podmirenje troško-
GLAS ZAGORJA
va ogrjeva. Pravo na pomoć u
iznosu od 950,00 kn ostvarilo je
150 korisnika, što ukupno iznosi
142.500,00 kn.
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. STUDENOGA 2010.
Solidarnost na djelu 2010.
Pomoć najpotrebnijima
Gradsko društvo Crvenog križa Krapina, prodajom novčanih bonova
zahvalnosti i donacijama pravnih
i fizičkih osoba skupilo je ukupno
12.118,62 kn, te 50 kg rabljene odjeće. Prikupljeni novac utrošit će se
uoči božićnih blagdana za podjelu
paketa sa živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama za siromašne građane na području djelovanja
Gradskog društva.
Cilj akcije bio je biti solidaran s nemoćnim, bolesnim i napuštenim
osobama, kojima je pomoć najpotrebnija, a akcija se nastavlja do
kraja godine i svi koji žele sudjelovati
mogu svaku vrstu pomoći (materijalnu ili financijsku) donirati izravno u
Gradsko društvo Crvenog križa Kra-
pina, Magistratska 10 ili uplatom na
žiro račun 2340009-1100212843.
Ostale akcije u kojima možete sudjelovati su: (poziv na broj) 1. Solidarnost na djelu (paketi za siromašne)
- 01/2010 2. Prepoznaj sebe (ljetovanje siromašne djece) - 02/2010
3. Program: Pomoć u kući starijim
osobama - 03/2010 4. Monografija
125. godina GDCK Krapina - 04/2010
5. Oprema za zaštitu i spašavanje 05/2010 6. Ostali programi za djecu i
mladež - 06/2010.
Gradsko društvo Crvenog križa Krapina zahvaljuje svim građanima koji
su sudjelovali u ovoj akciji kao i svim
donatorima u ime onih kojima će
svojom donacijom bar malo uljepšati život. (D. K.)
Za najmlađe najvažnija
zdrava hrana
Tradicionalno se
u svim osnovnim
školama i dječjim
vrtićima tijekom
listopada obilježavaju Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove
zemlje.
Među
onima koji tome
pridaju posebnu
pažnju je i Dječji
vrtić Gustav Krklec Krapina.
Uz blagovanje hrane vezana je molitva i njezin blagoslov, čime se odaje
zahvalnost svima onima koji su se
pobrinuli, slikovito rečeno za sjetvu i
žetvu, jer da nisu, ne bi bilo kruha ni
krušnih prerađevina. O svemu tome
bilo je riječi prilikom svečanosti koja
je priređena u ovom vrtiću, a na koju
je bio pozvan, te je predvodio, krapinski župnik vlč. Tomica Šestak.
Obilježavanje i organiziranje Dana
kruha u vrtiću još je jedan doprinos
upoznavanju djece s važnošću zdrave prehrane, odnosno koje krušne
prerađevine spadaju u zdravu prehranu. (D. K.)
Baby i Junior za
edukaciju mladeži
Za još bolju uvježbanost u edukaciji
oživljavanja koriste se lutke
Gradsko društvo Crvenog križa
Krapina zahvaljujući financijskoj
potpori Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi Zagreb, nabavilo
je lutke Baby i Junior za edukaciju
mladeži u realističnom uvježbavanju osnovnih tehnika održavanja
na životu. Ministarstvo je za tu
namjenu izdvojilo 16.800 kn.
- Edukacijom mladeži jačamo
lokalni lanac preživljavanja - naglasio je ravnatelj Društva Davor
Šimunović, komentirajući svrhu
nabave ovih lutaka. Baby i Junior su lutke koje simuliraju dijete
i predviđene su za realistično
uvježbavanje osnovnih tehnika
održavanja na životu. Time se
omogućuje mladeži razvijanje
vještina koje za cilj imaju veću
umješnost u pružanju pomoći
ozlijeđenom djetetu i njegovom
Rješavanje sustava
odvodnje
Krakom Krapina, Hrvatske vode
Zagreb i Zajednica ponuditelja
čiji je vodeći član Vodoprivredno
projektni biro Zagreb potpisali
su Ugovor o izradi projektne dokumentacije za sustav odvodnje
i pročišćavanja otpadnih voda
aglomeracije Krapina koja čini
potrebnu dokumentaciju za apliciranje za pretpristupne i kohezijske fondove EU 2012. i 2013.
Prema potpisanom Ugovoru, za
izradu potrebne dokumentaci-
18
preživljavanju do dolaska liječnika. Prvo predstavljanje i predavanje, uz teorijsko i praktično
prikazivanje reanimacije, održano je 30. rujna u Srednjoj školi
Krapina. Predavač i demonstrator bila je dr. med. Žarka Rogić iz Hrvatskog Crvenog križa.
Predavanju je prisustvovalo 25
učenika Srednje škole Krapina,
ravnateljice Željka Vukić i Helena Brezinšćak iz GDCK Zabok,
odnosno Pregrada, te zdravstveni djelatnici GDCK Krapina.
Daljnja edukacija bit će na tečajevima prve pomoći, te priprema za natjecanje koje krapinsko
Društvo organizira u Srednjoj
školi Krapina, s time da će od
sada mladež Crvenog križa moći
još bolje uvježbati oživljavanje
na lutkama. (N. V. i D. K.)
GLAS ZAGORJA
je za rješavanje odvodnje bit će
utrošeno nešto manje od dva
milijuna kuna. U taj projekt, uz
Grad Krapinu, sudjeluju općine
Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i
Radoboj. Spomenuti Sporazum
o suradnji s ciljem realizacije
Projekta zajedničkog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda ujedno je prvi takav primjer
rješavanja jedne aglomeracije u
Krapinsko-zagorskoj županiji.
(D. K.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. STUDENOGA 2010.
GRADONAČELNIKOVA ČESTITKA
I mi imamo državne prvake
Uz prigodan poklon gradonačelnik
je ribičkim prvacima zaželio mnogo uspjeha u daljnjem aktivnom
djelovanju. Članovi ŠRD-a su ga
ukratko upoznali s radom Društva,
odnosno o natjecanju na kojem su
ostvarili svoj povijesni uspjeh.
- Športsko ribolovno društvo Krapina kontinuirano radi od svojeg
osnutka 1955. U prosjeku ima 70ak članova, među kojima je 15-ak
mladih, kadeta - to su oni mlađi do 18 godina. Kako bi se došlo na
Kadeti Deni i Lovro Hršak, Karlo Posilović, Ivan Tušek - kapetan
ekipe, Tihomir Hršak - predsjednik natjecateljske komisije
postigli su ljetos najveći sportski uspjeh Športskog ribolovnog
društva Krapina, u njegovoj 55 godina dugoj povijesti - naglasio
je to Franjo Vodolšak, predsjednik ovog društva prilikom
prijema kod krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata koji je
bio upriličen kako bi državni prvaci, u kategoriji kadeta, u lovu
ribe na plovak primili i čestitku od Grada.
državno natjecanje, koje je u lipnju
održano u Garešnici, trebalo je pobijediti i na regionalnom natjecanju. A da sudjelovanje na ovom 55.
kup hrvatske mladeži u lovu ribe na
plovak nije slučajnost, potvrđuje
podatak da se mi na njega plasiramo već 4. godinu za redom, pohvalio se predsjednik Vodolšak. Na
žalost, zbog nedostatka novca, nisu
ostvarili pravo sudjelovanja, kao
pobjednici, na kupu Alpe-Jadran.
VELIKA VES
Fuđi u Popovcu
Sredinom prošlog mjeseca, posao branja
jabuka na Ekonomiji Popovec odradili su
zaposlenici Krapine, poljoprivredne zadruge. Naš domaćin bio je voditelj uzgoja
jabuka dipl. agronom Mario Kozina. Naravno, najviše nas je zanimao prvi urod
jabuka čiju smo sadnju novinarski popratili
prije dvije godine.
- Rezultati su, s obzirom na godinu s puno
vlage i padalina, zadovoljavajući. Razlika između ovog i našeg, sada već starog, nasada
jabuka je velika. Nekada se više gledalo na
samu rodnost, a manje na izglednost neke
jabuke, no danas je i to jako važno. Mnoge
na kupnju, u trgovini, privuče izgled, a starima fali obojenosti.
Ovaj novi nasad, riječ je o jabukama na
slabo bujnim podlogama, daje kvalitetniji
plod, više ga je prve klase. Ova nova vrsta,
čije su sadnice nastale u Japanu križanjem
crvenog delišea i jedne zimske japanske
sorte, zove se Fuđi. Riječ je o zimskoj sorti
koja može, bez problema, u podrumu odstajati sve do travnja, a ima lijepu privlačnu
crvenkastu boju. Na ovih 2.800 sadnica Fuđija, ovo je prvi urod, a ima ga oko pet tona,
od toga je 4,5 tone prve klase i upravo je taj
Zajednička snimka, trajna uspomena, kad je
u Gradskoj vijećnici gradonačelnik pozdravio i
čestitao državnim prvacima u lovu ribe na plovak
Ponove li iduće godine svoj
uspjeh, nekako će se iznaći novac
da ostvare svoje natjecateljske
ciljeve do kraja, obećao je gradonačelnik. Isto tako, u ležernom
tonu, s kojim je susret završen,
razgovaralo se o još nekim radovima uz obalu gornjeg jezera u Škaričevom. Zapravo, riječ je o osiguranju lokalne prometnice,koja
odnos bitan za ekonomsku isplativost. Naravno, treba reći da će se u punoj rodnosti
taj urod udeseterostručiti.
Na poboljšanju kvalitete učinilo se još nešto.
najkraćim putem povezuje Vidovec i Škaričevo, a za što bi trebalo
nekoliko kamiona kamenog materijala.
A u održavanje jezera i ceste treba
ulagati, slažu se svi, i radi ribiča,
ali i zbog mještana koji ga koriste,
a sve zajedno za dalji razvoj turizma na području ovog dijela grada
Krapine. (D. Kozina)
- Od ove godine Krapina, poljoprivredna
zadruga, ima i rashladnu komoru, pojašnjava nam agronom Kozina, kapacitet joj je 30
tona. Tu će jabuke, samo prva klasa, primjereno uskladištene u velikim boks paletama,
čekati odlazak na tržište.
Naravno da su nas za to
motivirali čisto ekonomski
razlozi, jer će cijena jabuka, u odnosu na sadašnju
oko četiri kune za kilogram
(prva klasa), biti dosta viša,
a uz to, time se omogućuje
kontinuirano snabdijevanje
tržišta. (D. Kozina)
Za branje jabuka Fuđi
korištene su i moderne
košare. agronom Mario
Kozina, prilikom ovog
posljednjeg pregleda, prije
branja, bio je zadovoljan
kvalitetom ovih jabuka koje
su posebne arome.
GLAS ZAGORJA
19
GRAD KLANJEC
01. STUDENOGA 2010.
Brojno i raznovrsno u klanječkoj zahvali jeseni
Sve one koji su, 8. i 9. listopada, bili na Mihanovićevom trgu
dočekalo je više od 40 štandova
sa sajmenom ponudom starih
zanata u koje se danas svrstavaju oni koji su do jučer bili, kako
se to kaže, zadnja riječ tradicijske tehnologije. Naravno, nije
izostala ni ponuda obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
Tradicionalna manifestacija Zahvala jeseni u Klanjcu
i ove je godine za posjetitelje donijela bogatstvo
i raznovrsnost događaja – pune štandove i preko
dvjesto izvođača.
ubrojiti klanječki Dječji vrtić i
učenike Osnovne škole Klanjec,
kako nam je pojasnila Snježana
Ricijaš, u ime organizatora ove
U brojnoj ponudi izdvajali su se
raznovrsni sirevi, a nije nedostajalo ni tradicijskih zagorskih
gibanica kao i svega onoga što
se zna naći na zagorskom stolu,
manifestacije – Grada Klanjca
i Turističke zajednice, moramo
spomenuti i članove Puhačkog
orkestra Lira iz Kraljevca na Sutli.
u određenim prigodama kada
želimo nekoga počastiti.
Gostima je prezentirana klanječka povijest, od 14. do 19. stoljeća. Među onima koji su posebno uživali u svojim nastupima, a
tako je bilo i s onima koji su ih
gledali, svakako treba spomenuti jubilarce – one bez kojih nije
prošla ni jedna od deset Zahvala
jeseni. U takve svakako možemo
Uz ostale svoj dio, uspješno kao
i uvijek, odradili su i članovi Kulturno umjetničkog društva Antun Mihanović Klanjec. U raznovrsnim programima sudjelovalo
je sveukupno skoro dvjestotinjak izvođača. Organizatori su
zadovoljni s brojem posjetitelja
koji su tih dana bili u Klanjcu, pa
im je to nagrada za učinjeno, ali
i poticaj da se ta manifestacija
20
organizira i nadograđuje i u godinama
koje slijede.
Naravno, na kraju,
velika zahvalnost
pripada svima onima koji su na bilo
GLAS ZAGORJA
koji način sudjelovali u Zahvali jeseni, jer što je veći broj štandova
i izvođača i onih kojima je sve to
namijenjeno, tome je razmjerno
i dobro raspoloženje.
(D. K.)
GRAD KLANJEC
01. STUDENOGA 2010.
Uz dan Gradske knjižnice
I u Klanjcu Ilirska misterija
Dan Gradske knjižnice i čitaonice
Antun Mihanović u Klanjcu obilježen
je prigodnim programom na centralnoj svečanosti povodom otvaranja
Mjeseca hrvatske knjige. Ovogodišnji program bio je posvećen mladim
autorima i spojio je filmsku, glazbenu i likovnu umjetnost. Kulturni centar je za ovu prigodu priredio projekciju filma Ilirska misterija, Udruge
Studio Nezavisne Produkcije. Akcijska znanstveno-fantastična priča o
Ljudevitu Gaju izazvala je zanimanje
i vrlo pozitivne reakcije publike koja
je pljeskom nagradila redatelja, scenarista i producenta, Marija Kroga.
U povijesnim sekvencama ovog filma pojavljuju se i članovi Dvorskih
plesova KUD-a Antun Mihanović.
Nove filmske uratke ove vrijedne i
kreativne udruge na početku projekcije najavila je glasnogovornica
Maja Šimunić.
Iz ljevaonice
Ujević u Klanjec
Pejzaži i portreti
Adrijane Čalec
Program je nastavljen u prostoru Gradske knjižnice, a središnji događaj bilo je otvaranje
izložbe slika Adrijane Čelec,
koja se može razgledati do
15. studenog. O mladoj Klanjčanki, učenici IV. razreda Škole
za umjetnost, dizajn, grafiku i
odjeću Zabok, njezinim likovnim počecima i razvoju, govorila je ravnateljica Gradske
knjižnice Maja Vukina Bogović.
Prva samostalna izložba mlade
autorice predstavila je dvadesetak radova nastalih tijekom
srednjoškolskog obrazovanja,
u različitim tehnikama likovnog
izražavanja – pejzaži i portreti.
Okupljene posjetitelje pozdravio je klanječki gradonačelnik
Željko Kolar, a izložbu je otvorio
potpredsjednik Gradskog vijeća
Grada Klanjca Mladen Županić.
U glazbenom programu predstavio se Tomislav Sinković iz
Zaboka. (M. B.)
U Salonu
Galerije
Antuna Augustinčića u
Klanjcu, do
8. studenog
otvorena
je izložba
pod nazivom: Mala
bronca iz
Ljevaonice
Ujević, na
kojoj izlaže osmero
studenata
kiparstva
zagrebačke
Akademije likovnih
umjetnosti,
iz klase red. prof. Slavomira Drinkovića: Marijan Abelman, Leonardo Dokša, Domagoj Gračan,
Margareta Lekić, Sara Pavičić,
Petar Popijač, Ruben Faget Špišić
i Zoran Vukosavljević.
Kako nam je rekao voditelj Galerije, viši kustos Božidar Pejaković, izloženo je 20 radova nastalih za vrijeme druge po redu
radionice bronce koja je održana
u veljači ove godine u suradnji
GLAS ZAGORJA
Akademije likovnih umjetnosti
Sveučilišta u Zagrebu i Ljevaonice umjetnina Ujević.
Ovom izložbom smisleno najavljujemo dugoročnu suradnju
koju smo otpočeli s Akademijom
likovnih umjetnosti Sveučilišta u
Zagrebu, a kojom želimo promovirati mlade umjetnike (sukladno
karakteru naše Galerije prvenstveno kipare) i time ih podupirati u daljnjem radu. (D. K.)
21
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. STUDENOGA 2010.
150. obljetnica Vetropacka Straža
Otvoren most prijateljstva
Hrvatski i slovenski predsjednici Ivo Josipović i Danilo
Türk otvorili su novoizgrađeni most preko rijeke
Sutle, simbolički povezavši dvije države, odnosno
Vetropack Stražu i skladište u Rogatcu.
Riječ je o mostu koji ima dvije građevinske dozvole, usuglašenu projektnu dokumentaciju i koji ima
dvije uporabne dozvole, a otvoren
je uz visoki jubilej tvornice, 150.
obljetnicu.
– Ovaj specifični projekt dokaz je
da na život uz granicu i na dobrosusjedske odnose ne moraju utjecati
dnevna politička razmimoilaženja
državnog vrha i zato su točku na
ovaj dugotrajni projekt stavili predsjednici dviju država – naglasio je
generalni direktor Vetropacka Straža Dragutin Špiljak. Izgradnja mosta
pokazala se logičnim rješenjem
umjesto korištenja zaobilaznog
puta preko graničnog prijelaza.
Predsjednici Türk i Josipović nakon
presijecanja vrpce na mostu, zajedno su obišli proizvodni pogon.
Vetropack dokazuje
uspješnost i u krizi
– Lijepo je i ugodno biti ovdje, svjedočiti jačanju prijateljstva i gospodarstva dviju država, a posebno
mi je drago što su u gospodarskoj
krizi gospodarstvenici pokazali da
se može i da se hoće, te da tvornica jako dobro posluje – naglasio je
predsjednik Josipović. U svom go-
voru dodao je kako je dobio nekoliko sjajnih poruka koje u našim uvjetima graniče gotovo sa čudom. Kao
prvo takvo čudo, najavio je činjenicu da je Vetropack Straža uspješna
tvrtka koja je prošla privatizaciju
bez repova, koja ima odličan odnos
sa sindikatom i još, u uvjetima krize, ostvaruje dobit, makar i manju
nego prije, na čemu im je od srca
čestitao. Drugo čudo izgradnja je
mosta koji potvrđuje da odnosi
Hrvatske i Slovenije nisu loši, nego
dviju država koja se mora temeljiti
na međusobnom poštovanju i povjerenju, te mora biti praktična.
Staklo – tradicija kojoj se
ne nazire kraj
Inače, ovo službeno otvaranje
mosta uspješan je završetak višegodišnjih nastojanja da se
postigne najkvalitetnije rješenje, osiguranja odgovarajućeg
skladišnog prostora jedinog proizvođača staklene ambalaže u
Hrvatskoj. Naime, proizvodnja
stakla u Humu na Sutli započela
je 1860. kad je njemački industrijalac Michael von Poschinger
u Straži izgradio malu šumsku
staklanu u kojoj su se proizvodi-
Ovaj specifični projekt dokaz je da na život uz granicu i na dobrosusjedske odnose ne moraju utjecati dnevna politička razmimoilaženja državnog vrha i zato su točku na ovaj dugotrajni
projekt stavili predsjednici dviju država.
sjajni – rekao je Josipović pred petstotinjak uzvanika, zahvalivši slovenskim prijateljima i slovenskom
predsjedniku Danilu Türku na tome
što su zajedno riješili važnu stvar za
kraj u kojem se nalaze. – Svjedočili smo otvorenju mosta, a mostovi
povezuju. Povezuju Hrvatsku i Sloveniju, dvije prijateljske zemlje, a
omogućuju i lakši prolazak granice
ljudima koji tu rade. Na kraju je
hrvatski predsjednik izrazio zadovoljstvo otvorenjem mosta koji će
pozitivno utjecati na hrvatsko, te na
gospodarstvo ovoga kraja. Slovenski predsjednik Danilo Türk, pozvan
kao počasni gost, dodao je kako je
most simbolična potvrda suradnje
le boce za punionicu mineralne
vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini.
To je bio početak, a stoljeće i pol
poslije Vetropack Straža bavi se
proizvodnjom širokog spektra staklene ambalaže za vina, alkoholna pića, sokove, mineralne vode,
prehrambene i mliječne proizvode. Potkraj prošle godine tvornica
je zapošljavala 620 ljudi, i jedan je
od važnih izvoznika na susjedna
tržišta – Sloveniju, Italiju, Mađarsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru i druge
zemlje jugoistočne Europe. Svečano obilježavanje 150. obljetnice
tvornice završilo je Danom otvorenih vrata, kojem se odazvalo
više od tisuću posjetitelja.
Budućnost humskog turizma
Tradicija staklarstva i mirisi i okusi
Turistička zajednica Općine Hum
na Sutli tijekom 2008., odnosno
2009., prijavila se na natječaje Ministarstva turizma i Ministarstva
poljoprivrede i ruralnog razvitka,
za potpore u razvoju turističkih
putova. Od strane Ministarstva
turizma, odobren je projekt turističkog puta Staklarski put, a u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog
razvitka turistički put Mirisi i okusi
sutlanske doline. Turistički putovi financiraju se iz državnog proračuna 75%, a ostalo se osigurava iz
Općinskog proračuna. Ukupna vrijednost iznosi 250.000 kuna.
Na Staklarskom putu promovira se
150-godišnja tradicija staklarstva u
Humu na Sutli. Na Putu se nalazi
staklopuhačka radionica Bojana
Podhraškog, kristalobrusačka radionica Briljant Stjepana Košanskog,
te tvornica ambalažnog stakla Vetropack Straža.
Put Mirisi i okusi sutlanske doline
zapravo je 9 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja se
bave mješovitom poljoprivrednom
proizvodnjom i uslugama. Svi sudionici puta aktivno se bave proiz­
vodnjom različitih poljoprivrednih
proizvoda i usluga, osim imanja
Sve informacije o dva nova turistička puta mogu se dobiti na internetskim stranicama pojedinog puta: www.staklarski-put.com i
www.mirisi-sutlanske-doline.com
22
Biserke Cesarec koje se
nalazi pred završetkom
cjelokupne
adaptacije
autohtone seoske kuće.
Svi zainteresirani posjetitelji mogu obići spomenute putove, uz prethodnu
najavu vlasnicima. Promidžbeni materijal sastoji
se od reklamnog filma,
turističke karte, mape i
odgovarajuće smeđe turističke signalizacije, te internetskih stranica. Ovim
projektom općina Hum
na Sutli među rijetkim je
općinama koje su uspjele
unatrag dvije godine na
svom području stvoriti dva turistička puta, a koji će u idućim godinama
GLAS ZAGORJA
sasvim sigurno ostvariti određene
gospodarske efekte. (M. B.)
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. STUDENOGA 2010.
Otvorena izložba
Iz svijeta izložbene kinologije
Vrijeme utvrda: Plemićki Aresvuma Zan Zait najljepši
grad Vrbovec na Sutli
rhodesian ridgeback
Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej seljačkih buna u Gornjoj
Stubici u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu,
pripremili su izložbu Vrijeme utvrda: Plemićki grad Vrbovec
na Sutli. Javnosti se predstavljaju nove zanimljive spoznaje
o životu u Hrvatskom zagorju u srednjem vijeku, dobivene
desetogodišnjim arheološkim istraživanjima utvrde Vrbovec
smještene iznad rijeke Sutle u Klenovcu Humskom, u općini
Hum na Sutli.
Vrijeme utvrda na prostoru Hrvatskog zagorja je razdoblje od 12. pa
sve do 16. st., kada burgovi, uglavnom nastali kao središta županija ili
feudalnih vlastelinstava, predstavljaju jezgre oko kojih se gradi srednjovjekovno društvo. O tome svjedoči
i vrijedna darovnica kralja Matijaša
Korvina iz 15. stoljeća. Brojne zagorske utvrde, i njihovo stanje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće prezentirane
su grafikama i akvarelima posuđenih
Izložba ostaje otvorena do 30. studenog ove godine, a može se razgledati svaki dan u Galeriji dvorca Oršić Muzeja seljačkih buna u
Gornjoj Stubici od 9 do 17 sati.
za potrebe izložbe iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. Nekada
sjedište čitavog vlastelinstva, u 13.
stoljeću i centar istoimene županije i
arhiđakonata, utvrda Vrbovec je nakon napuštanja u 16. stoljeću tijekom
vremena zaboravljena, a sjećanje na
nju ostalo je tek u povijesnim izvorima i u nazivu brežuljka Veliki Gradiš
na kojem su ležali njezini ostaci.
Sustavna arheološka istraživanja
koja na lokalitetu provodi Institut za
arheologiju otkrila su burg poligonalnog tlocrta s palasom, branič-kulom,
cisternom i istočnom prostorijom,
čiji su temelji konzervirani. Pronađeni su brojni pokretni arheološki
nalazi, poput oruđa, sitnih ukrasnih
predmeta i dijelova odjeće, opreme
viteza – oružja i konjske opreme, noževa i uvezenih posuda od majolike
i stakla koje su služile kao pribor za
jelo, zatim brojnih keramičkih posuda za kuhanje i pripremanje hrane
lokalne izrade, ulomaka lijepo ukrašenih keramičkih grijaćih peći, te dijelova kamene plastike.
U Galeriji dvorca Oršić u Gornjoj Stubici izloženi su rezultati dugogodišnjeg
terenskog rada Instituta, kao i rada na
cjelokupnoj obradi spomenutih nalaza
i uzoraka. Stoga su u priču o prošlosti
Vrbovca uzeti u obzir rezultati provedenih povijesnih istraživanja, i rezultati analiza uzoraka kostiju, drva, zemlje
i ugljena. Kako je izgledala plemićka
trpeza i pribor za jelo, zatim prehrana
stanovnika Vrbovca kroz stoljeća, te
koja je bila namjena pojedinih dijelova utvrde, i konačno, kako je izgledao
kraj života na utvrdi, samo su neka od
pitanja kojima se znanstvenim analizama naslućuju odgovori.
Rhodesian ridgeback klub
Zagreb održao
je 3. listopada 6. klupsku
izložbu pasa
pasmine Rhodesian ridgeback, prvi put u
povijesti na terenu NK Straža
u Lastinama.
Na izložbi je
sudjelovalo
67 pasa ove
plemenite pasmine iz jedanaest zemalja
Europe, Azije i
Izraela.
Pse su ocjenjivale dvije eminentne
sutkinje, i svjetski poznate uzgajivačice pasa ove pasmine, Petra Stracke
iz Njemačke i Marjon Eshuis-Franke iz
Nizozemske.
Najljepšim mužjakom, te klupskim
prvakom proglašen je Aresvuma Zan
Zait, uzgajivača Svetlane V. Malinnikove, a vlasnika Viktora V. Tyusheva.
Organizatore, kao i humskog domaćina Damira Špiljaka, posebno veseli
velik odaziv građana Huma na Sutli,
koji su prvi put imali priliku vidjeti
svijet izložbene kinologije u svom
punom sjaju, uz vrhunske primjerke
pasmine, vrhunsko suđenje i dobru
organizaciju.
Za doprinos općem dobrom dojmu
pobrinuli su se i članovi uprave i igrači
NK Straže. Svi izlagači obećali su da će
se vratiti i dogodine. Inače, Rhodesian ridgeback klub Zagreb osnovan
je 14. siječnja 2005.
Registriran je kao udruga pri Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i
član je Hrvatskog kinološkog saveza.
Klub je osnovan radi okupljanja uzgajivača, vlasnika i ljubitelja pasmine rhodesian
ridgeback,
au
cilju zaštite
pasmine,
unapređenja i
poticanja
kvalitetnog
uzgoja.
Obilježen Dječji tjedan
Oprez djevojčice, oprez dječaci
Učenici O.Š. Viktora Kovačića u Dječjem tjednu
mogli su pogledati predstavu Oprez djevojčice,
oprez dječaci. Učenicima petih razreda su tako
predstavljeni prometni znakovi, te su upozoreni
na moguće opasnosti u prometu. Učenicima 6.
razreda organizirano je predavanje o sigurnosti u
GLAS ZAGORJA
prometu koje su održali predstavnici PU Pregrade.
Policajci su im govorili o prometnim znakovima,
semaforima te ispravnom ponašanju u prometu.
23
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. STUDENOGA 2010.
Druženje s načelnikom
U organizaciji Društva naša djeca
Sveti Križ Začretje obilježen je Dječji tjedan. Tako je, uz ostalo, u Općinskoj knjižnici i čitaonici održano
druženje djece iz vrtića s načelnikom Općine Ivanom Kranjčićem.
Za sadržajnost druženja pobrinule
su se odgajateljice Mihaela Barić i
Vesna Mirt. Djeca su izvela kratak
program, ali i postavljala pitanja načelniku. Načelnik je na pitanja djeci
odgovarao kratko i na njima primjeren način. Djecu i tete najviše je
kao i svake godine interesiralo kad
će dobiti novi vrtić. Nakon što su se
okrijepili, mališani su krenuli na ukrašavanje fontane. Fontanu su tradicionalno ukrasili balonima i svojim po-
Pomoć osobi s
neizlječivom bolešću
Život je čudo! Pa čak i tada kada
se primiče kraju! - naziv je predavanja o palijativnoj skrbi Renate
Marđetko koje je početkom listopada održano u Muzeju Žitnica u
organizaciji Zagorske lige protiv
raka i Inicijative za dostojanstvo i
kvalitetu života Sveti Križ Začretje.
Hospiciji postoje već nekoliko stoljeća, a u Hrvatskoj još nema nijedne takve institucije, izjavila je Renata Marđetko, osnivačica udruge
Pomoć neizlječivima koja je svoje
bogato iskustvo u palijativnoj skrbi
stekla volontirajući u Kući umirućih
u Indiji i u hospicijima u Londonu.
Udruga se bavi osiguravanjem potpore i izgradnjom prilagođenog
modela pomoći za umiruće i njihove obitelji.
Palijativna skrb nova je medicinska
grana koja se bavi najtežim bolesnicima i umirućima. Suosnivačica
Udruge, Verica Jačmenica-Jazbec
obrazlaže kako se briga o umirućima u Hrvatskoj često svodi na
obavljanje pretraga i skupljanje
nalaza koji nisu uvijek neophod-
24
rukama
upućenima odraslim.
Potom su za prolaznike izveli kratki
program, pa krenuli put vrtića. Lakše do groblja
ni umjesto da se novac usmjeri
poboljšanju kvalitete života koji
je bolesniku preostao. Bolesniku
treba posvetiti takvu pozornost da
shvati kako je dragocjen i vrijedan
i u svojoj bolesti i do zadnjeg dana
svoga života, izjavila je JačmenicaJazbec. Duhovna glazba i predavanje prožeto duhovnošću i osobnim
iskustvom predavačice Marđetko,
koja je na magisteriju studija palijativne skrbi u Londonu, posijali su
zrno nade za razvoj palijativne skrbi
u našim krajevima. Palijativna skrb
usko je povezana s područjem rada
Zagorske lige protiv raka i rado bismo aktivno sudjelovali u izgradnji
hrvatskog modela palijativne skrbi.
Planiramo i osnivanje tima za pružanje potpore obiteljima oboljelih
od raka, izjavila je Nada Jačmenica,
dopredsjednica ZLPR-a.
Nakon predavanja uslijedio je solo
koncert Miroslava Petraca. Vrsni je
pjevač, skladatelj i tekstopisac svojom osebujnom glazbom odlično
zaodjenuo plemenitu temu predavanja.
(Nikolina Oršulić)
ječ je o radovima
koji su dio projekta
ukupnog uređenja
groblja, započetih
2008.
Vrijednost
radova za prvu fazu
uređenja
groblja
iznosi 950.000 kn.
Drugi veći projekt,
čija je realizacija u
tijeku, je sanacija
odlagališta komunalnog otpada Pustodol. Podsjećamo, riječ je o bivšem zajedničkom odlagalištu gdje se
dovozio komunalni otpad s područja
općina: Sveti Križ Začretje, Bedekovčina, Krapinske Toplice i iz Grada
Zaboka. Vrijednost radova
sanacije je 1,900.000 kn od
čega Općina Sveti Križ Začretje financira 55%, a ostala
sredstva osigurava Fond za
zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.
Među ostalim aktivnostima
koje su u tijeku, a manje su
Pogled na odlagalište komunalnog
vidljive, svakako treba spootpada Pustodol Začretski
menuti konzervatorsko-re-
Dok se na zapadnom dijelu općine Sveti Križ Začretje vodi briga
za ljepši okoliš živima, na drugoj –
istočnoj strani uređuje se mjesto
posljednjeg ispraćaja Začretjanaca. Tako nekako glasi zaokruženo
– opisna vijest onoga što se događa na prostoru ove jedinice lokalne samouprave.
Kako saznajemo od pročelnika dipl.
oec. Marka Kosa, protekle dane,
bez obzira na relativno loše meteorološke uvjete, možemo okarakterizirati kao radno aktivne.
Na općinskom groblju asfaltirana
je prilazna cesta do mrtvačnice,
odnosno prostora odakle kreću
posljednji ispraćaji pokojnika. Ri-
GLAS ZAGORJA
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. STUDENOGA 2010.
Edukacijom do novih članova
U svetokriškoj osnovnoj školi,
zajedničkom organizacijom škole
i DVD-a iz Svetog Križa Začretje
održano je predavanje o vatrogastvu i zaštiti, te prevenciji od
požara. Okupilo se petstotinjak
djece svih uzrasta od prvog do
osmog razreda, a predavanje je
održao predsjednik DVD-a Miljenko Šoštarić. Ujedno je na-
gradio učenika monografijom
društva za iskazano znanje o vatrogastvu.
Nakon predavanja djeca su pozvana u razgledavanje vatroga-
snih vozila, te izložene vatrogasne opreme. Ova prezentacija
vatrogastva rezultirala je učlanjenjem sedamdesetak osnovaca u
DVD.
PROMOCIJA KNJIGE
Radionica za roditelje
Od najranije dobi valja pomagati djetetu da prepozna
i razvije svoje potencijale, da postane svjesno svoje
posebnosti, ali i pripadnosti zajednici.
Nakon asfaltiranja prostor oko
mrtvačnice još je ljepši
stauratorske radove na zidnom
osliku stropa kapele sv. Ane u Završju Začretskom. Izvođač radova je
Hrvatski restauratorski zavod, a vrijednost toga zahvata je 70.000 kn.
Ukoliko će to dozvoliti vremenske
prilike do kraja mjeseca (što se
preklapa sa zaključenjem našeg
magazina), trebali su početi radovi
na asfaltiranju četiri dionice lokalnih cesta, a za što je u općinskom
Proračunu izdvojeno 367.900 kn.
Riječ je zapravo o prometnici na
užem području samog mjesta Sveti Križ Začretje.
(D. K.)
U organizaciji Općinske knjižnice
i Dvorca Sveti Križ Začretje predstavljena je knjiga: Za roditelje 2
(Radionice za rad s roditeljima) u
izdanju Centra za kulturu mira i
nenasilja Mali korak - Zagreb. U
uvodnom izlaganju Mirna Flögel
Mršić osvrnula se na povijesnu i
današnju ulogu dvorca kao žarišta i svjedoka kulture, obrazovanja i poticajnog odgoja slobodnih
i odgovornih članova zajednice.
Moderatorica na priredbi bila je
Saša Selak-Živković, a o knjizi su
govorile njezine autorice: Maja
Uzelac, Karmen Ratković, Zdenka
Pantić i Duška Pribičević-Gelb.
Knjiga opisuje najčešće dvojbe i
probleme s kojima se susreću roditelji i odgajatelji tijekom odrastanja djece i raspravlja o načinu
kako razriješiti neizbježne konfliktne situacije. Koristeći interdisciplinarni pristup i svoje bogato
iskustvo, autorice nude priručnu
pomoć roditeljima i školi da u
ozračju međusobnog povjerenja
uspostave zdravu i poticajnu komunikaciju s djecom. Od najranije dobi valja pomagati djetetu da
prepozna i razvije svoje potencijale, da postane svjesno svoje
posebnosti, ali
i
pripadnosti
zajednici.
Uz
mnoga dobra,
koja djeca uživaju u domu,
školi, društvu
ili prirodi valja
razvijati i odgovorno ponašanje prema svemu što okolina
pruža, jer svako
pravo obvezuje
i svaki dar za-
GLAS ZAGORJA
služuje zahvalnost. Međusobno
poštovanje i uzajamnost temelj
su zdrave obitelji, razredne ili
neke druge zajednice. Svjesni
da je zdrav odgoj u doba kaotičnih vrijednosti jedini zalog za
budućnost koje se ne moramo
bojati, svetokriško obilježavanje
Mjeseca hrvatske knjige započelo je predstavljanjem upravo ove
knjige, da vrijedno iskustvo pretočeno u prijateljsku i poticajnu
pisanu riječ pomogne roditeljima i nastavnicima u odgoju djece. (D. K.)
25
OPĆINA ĐURMANEC
01. STUDENOGA 2010.
Rekonstrukcija pa rasvjeta
Iako ovogodišnje vremenske neprilike zadaju probleme, na
području općine Đurmanec, uz ostalo je riješena vodovodna
infrastruktura za zaselke Glažuta i Pernjeki u Maclju. S istim
ciljem radi se na sekundarnom vodoopskrbnom sustavu za
naselja Hlevnica i Jezerišće, a u tijeku je natječaj za izgradnju
magistralne mreže. Remeti li što planirane aktivnosti, pitali smo
načelnika Branka Horvata?
- Na žalost, kao posljedica čestih i obimnih oborina, sve je
više problema koje stvara pojava nekoliko novih i proširenje
već postojećih klizišta. Na nekim
smo klizištima morali odmah intervenirati, ne čekajući izradu
dokumentacije. Naravno, riječ je
o stvaranju uvjeta za normalno
funkcioniranje prometa, jer su
neka naselja zbog odrona cesta
bila odsječena od svijeta. No, to
neće poremetiti planove saniranja većih klizišta koje imamo od
ranije, kao što je npr. ono u Donjoj Podbrezovici.
Nakon raspisanog natječaja,
pred realizacijom smo proširenja
javne rasvjete za naših pet naselja. Do kraja ove godine odradit
ćemo dva projekta, jer za toliko
imamo osigurano vlastitog novca
u Proračunu. Ostalo će morati
čekati proljeće 2011. Više se o
tome ne može reći, jer još uvijek
nema očitovanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kod kojega smo nominirali
naše projekte. Ipak, očekujemo
pozitivno rješenje ove godine, a
vjerojatno ćemo s novcima, kad
ih dobijemo, moći raspolagati
tek iduće.
Prioritet u tome imaju ona naselja u kojima je završena rekonstrukcija
niskonaponske
električne mreže, jer ne bi bilo
suvislo postavljati lampe na stupove koje ćemo onda za nekoliko
mjeseci zamjenjivati. Tim planom obuhvaćen je: istočni dio
Hromca uz rijeku Sutlu – prema
Trličnom; zaselci Ovčari i Vuzmi u
Maclju; na Hromcu zaselci Johčeti i Petroviči. Slijedi i nastavak
projekta izgradnje javne rasvjete
u Gornjoj Podbrezovici. Riječ je
o pomoći pri dovršenju projekta izgradnje sportskog igrališta u
čemu su u velikom dijelu radom i
novcem sudjelovali sami građani,
pa je red da i mi, kao Općina, pomognemo rasvijetliti to igralište.
Isto tako u planu je postavljanje
javne rasvjete na potezu ceste
od Hromca prema Jezerišću. Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili ostala naselja, Putkovec,
Prigorje, Goričanovec, gdje će se
isto tako nastaviti s modernizacijom ovog dijela komunalne infrastrukture. (D. K.)
Pomoć pri školovanju
Iako, kao i mnogi drugi, imaju
poteškoća u ostvarivanju proračuna, u Općini Đurmanec nastoje zadržati neka izdvajanja koja
mnogo znače za mlade. Riječ je o
pomoćima koje su prošlih godina
postale uobičajeni standard, a to
je stipendiranje učenika i studenata.
- Zapravo, bolje i točnije rečeno
to je tek novčano pomaganje
onih koji pohađaju srednju školu, odnosno koji studiraju, jer
stipendije bi morale biti veće, a
ovako to je pomoć koja je u skla-
du s našim trenutnim proračunskim mogućnostima.
I ove je godine raspisan natječaj, ističe načelnik Horvat, temeljem kojeg ćemo dodijeliti 20
učeničkih stipendija po 250 kn
i 15 studentskih pripomoći po
450 kn. Na natječaj su pristigle
54 molbe.
Povjerenstvo će obaviti odabir i
za ovaj vid novčane pomoći predložiti one kojima je ona potrebnija. Rezultati će biti objavljeni na
web stranici Općine, odnosno na
oglasnoj ploči. (D. K.)
VIŠE ŠKOLARACA
Briga za najmlađe Hromčane
U općini Đurmanec ove su se godine susreli i s jednim pozitivnim
problemom. U Područnoj školi Hromec, nakon dužeg vremena
opet imaju čiste razrede. Prošlih godina tu se nastava, zbog malog
broja djece, održavala u tzv. paralelkama, odnosno nastavu su
zajedno u istom razredu pohađala djeca prvog i drugog, odnosno
trećeg i četvrtog razreda.
Poticana stambena
izgradnja za mlade
Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Đurmanca donijeta
je Odluka o mjerilima i kriterijima vezanima za bodovanje,
odnosno stjecanja prava, a onda kasnije i obaveza oko
uključivanja u postupak procesa poticane stambene izgradnje.
Kako saznajemo od načelnika
Branka Horvata, početkom studenog bit će raspisan natječaj,
pa on poziva mještane, posebno
mlade, da pročitaju što u njemu
piše i da pripreme potrebnu dokumentaciju. Svrha ovog natječaja je dobivanje podataka za
sastavljanje rang liste.
- Nadamo se da će takvih ozbiljnih
kandidata biti veći broj. Naime,
kako pokazuju iskustva drugih,
sve to traje duže vrijeme. Tome
je razlog što se na bazi iskazanog
interesa prilazi projektiranju veličine zgrade, odnosno stambenih
26
jedinica, a dok se sve nastavno
ne završi do predaje ključa u ruke,
potrebno je vrijeme, pojašnjava
načelnik. Bez obzira na trenutne društvene teškoće kroz koje
prolazimo, treba misliti na vrijeme koje je pred nama, jer ćemo
samo tako biti ukorak s ostalima,
u protivnom, bit ćemo u velikom
zakašnjenju. Dakle, mladi mislite
na vrijeme o rješavanju svojeg
stambenog pitanja, a poticana
stambena izgradnja planirana u
Đurmancu prilika je za to. Dobro
odvagnite sve što vam omogućuje budući natječaj. (D. K.)
Mladi Hromčani u predškoli u novouređenom prostoru Područne škole
Hromec
Sada kad više nije tako stvorio se problem prostora za predškolski
odgoj. Kako u zadatak općina i gradova spada stvaranje uvjeta za
njegovo održavanje i Općina Đurmanec prišla je uređenju dodatnog
prostora u Zadružnom domu u Hromcu. Sve se počelo rješavati na
vrijeme, a u što se novčanom potporom uključilo i Ministarstvo regionalnog razvoja.
Nastava predškolskog odgoja počela je prema planu, iako još manjkaju neki manji dijelovi opreme, ali to ne remeti planirani rad s djecom.
Preostalo je još dovršenje uređivanja vanjskog dijela toga prostora.
U Općini smatraju da su se kod toga u svemu maksimalno potrudili i
tako djeci stvorili uvjete za prve korake na putu obaveznog obrazovanja, a u što spada i predškolski odgoj. Za djecu je najbolje da to bude
tamo gdje će i kasnije pohađati nastavu u prvom razredu, a i roditeljima bi bilo teško voditi djecu u Đurmanec, u centralnu školu. (D. K.)
GLAS ZAGORJA
OPĆINA JESENJE
01. STUDENOGA 2010.
Dobrodošli u Jesenje
Iako je postavljanje ploče dobrodošlice na prometnice kojima se
dolazi na područje općine Jesenje
već dugo u planu, s realizacijom
se čekalo. Razlog tome je bio taj
što Jesenje nije imalo svoj općinski grb do ovogodišnjeg Dana
općine – za Ivanje. Tako su sada
ploče s natpisom dobrodošlice
mogle dobiti svoj željeni izgled
– na njoj se nalazi i grb Općine
Jesenje. Jesejanci su se odlučili
za izražavanje dobrodošlice na
engleskom, njemačkom i mađarskom jeziku. Prilikom izvođenja ovih
radova postavlja se i potrebna vertikalna signalizacija. Ploče na kojima
se vozačima izražava dobrodošlica,
a ujedno obavještava da su stigli na
Postavljanje ploče na cesti
Krapina – Gornje Jesenje
područje općine Jesenje, postavljene su na više mjesta: na cesti iz
pravca Krapine, na Cerju, Donjem
Jesenju, Lužanima Zagorskim i u Presečini (Brdo Jesensko). (I. H. i D. K.)
Uređeno groblje
Među inim po čemu je Jesenje poznato, naravno, u pozitivnom smislu, svakako je uređenost njihovog mjesnog groblja. Iako se o njemu vodi briga tijekom
cijele godine, ipak su neke aktivnosti bile češće u vrijeme uoči Sesveta. Ove
je godine asfaltirano
Asfaltiranje staza bilo je dosta
još nekoliko staza koje
zahtjevno jer se zbog male širine od
vode po groblju. Do
tehnike za prijevoz mogu koristiti tačke
sada su bile asfaltirane samo dvije, a sada
su crno-sivi pokrov
dobile i one druge. Radilo se na novom dijelu groblja, asfaltirane
su staze koje vode do
novosagrađenih grobnica, odnosno grobnih
okvira.
NATJEČAJI
Različiti rade različito
Kako to pokazuju i
fotografije objavljene uz ovaj tekst
na području općine Jesenje, proteklih su se dana
događale različite
komunalno-građevinske aktivnosti.
Kako to i naslov
kaže, različiti su
radili različito. No,
krenimo redom.
Među značajnije
investicije iz ovogodišnjeg programa
aktivnosti na području ove jedinice
lokalne samouprave svakako moramo
ubrojiti izgradnju nogostupa koja je
iznimno važna za sigurnost pješaka, jer
je na našim cestama sve veći promet.
U tijeku je izvođenje radova na dvije
dionice nogostupa. Jedna je u Cerju,
uz županijsku cestu Gornje Jesenje
- Bednja i tu radove izvodi tvrtka
MB-transgradnja. Jednako tako, ali
na cesti koja Gornje Jesenje, preko
Za subvencije u poljoprivredi
Sukladno proračunskim mogućnostima i dalje se pomažu oni koji se bave
poljoprivrednom proizvodnjom.
Općina Jesenje ove godine subvencionira sadnju loznih cijepova
- najmanja količina prilikom kupnje mora biti sto sadnica. Isto tako
sufinancira se uzgoj zagorskog purana - najmanje 50, zatim nabava
plastenika, košnica, uređaja za
mužnju, te ostavljanje ženske teladi za rasplod. Općina nadoknađuje u punom iznosu trošak osje-
menjivanja junica, krava i krmača.
- Subvencije u poljoprivredi imaju
za cilj poboljšavanje životnih i radnih uvjeta mještana koji se bave
poljoprivrednom proizvodnjom,
te očuvanje stočnog fonda na području naše Općine - ističe Ivan
Maligec, načelnik općine Jesenje.
Natječaj je otvoren do 2. studenoga ove godine, a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom do 15 sati u Upravnom odjelu
općine Jesenje.
Donjeg Jesenja, spaja s Đurmancem,
na izgradnji nogostupa radi poduzeće Krakom.
Oba nogostupa su dužine od po 400
metara. Na pojedinim mjestima potrebna je izgradnja i potpornih zidova. Uz njihovu gradnju istovremeno
se rješava oborinska odvodnja i javna rasvjeta. Sveukupna vrijednost
ove investicije je 800.000 kn - informacija je koju nam je dao načelnik
Ivan Maligec.
Sanacija mosta u
Mrzljaku
Akciju sanacije mosta u Mrzljaku
organizirala je udruga Zeleno Zagorje iz Lužana. Veće količine oborina ove godine štetile su podnožje
mosta na potoku Mrzljak, a kako bi
se spriječio nastanak većeg oštećenja, sanirali su nastalu rupu u
temeljima mosta.
Za stipendije
Općina Jesenje raspisala je natječaj za učeničke i studentske stipendije.
Dodijelit će 10 učeničkih u iznosu od po 300 kn, a u kriterijima za dobivanje, od većeg su utjecaja ocjene, socijalno stanje, uspjesi i sudjelovanje
na školskim natjecanjima. Studentske stipendije u iznosu od po 500 kn
dodijelit će svim studentima koji su redovito upisali godinu i koji imaju
prebivalište na području općine Jesenje. U Općini očekuju da će se javiti
preko 30 studenata. Natječaj je otvoren do 2. studenoga ove godine.
Detalj s izvođenja
radova na izgradnji
nogostupa u Donjem
Jesenju
Akciji su se pridružili svi mještani,
a Općina je osigurala sav potrebni
materijal.
Kako je u godišnjem planu aktivnosti ove udruge, uređenje okoliša i
održavanje prometnica, organizirana je i akcija čišćenja cestovnog
pojasa.
Volim, volim Jožeka
Brojnim nastupima koje su realizirali Turistička zajednica Varaždinske žutijekom godine, članovi AKUD-a Žen- panije. Žensko kazalište nastupit će s
sko kazalište Gornje Jesenje, prido- predstavom Ramzo i Ančica, prvi put
dali su i još jedan, pjevni. Naravno, na varaždinskom području.
riječ je o nastupu na 14. zagorskom Također, pripremaju se za nastup i
glazbenom festivalu Krijesnica 2010. organizaciju tradicionalnog BožićnoDa podsjetimo, bila je to još jedna novogodišnjeg koncerta u župnoj
uspjela pjesma i njezina interpre- crkvi sv. Ivana Krstitelja. Time će zatacija. Volim, volim Jožeka, autorski vršiti i među uspješne upisati i ovu,
uradak trija: M. Jergović, Z. Klinžić, 36. godinu rada. (D. K.)
D. Berović, sigurno će
se puno vrtjeti.
Kako nam je rekao Ivan
Habjanec, tajnik ove
udruge, slijedi im nastup na REGA-i u Varaždinu. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji,
za one koje ne poznaju
spomenutu kraticu,
smotre regionalnog Članovi AKUD-a su i na ovogodišnjoj Krijesnici imali
amaterizma u pučkom uspješan nastup i za izvedbu pjesme “Volim, volim
Jožeka” bili su nagrađeni srdačnim pljeskom publike
teatru. Organizator je
GLAS ZAGORJA
27
OPĆINA TUHELJ
01. STUDENOGA 2010.
Tuhelj
dan
iz dana u
Smiriti promet kod škole
Svaki mjesec u našim gradovima
i općinama obilježe neki događaji koji sami po sebi nemaju neku
veliku važnost, ali su nezaobilazni
kotač kako bi sve bilo usklađeno.
U tome nije izuzetak ni općina Tuhelj. Njezinog smo načelnika Armanda Slavičeka upitali što mu je
proteklih dana zaokupljalo pažnju.
- Prvo bih želio naglasiti, jer to
obično najviše zanima ljude koji
žive uz prometnicu, da se na području općine Tuhelj, nakon raspisivanja natječaja i izbora izvođača,
krenulo s realizacijom rekonstrukcije - asfaltiranja nerazvrstanih
cesta u Črešnjevcu i Svetom Križu.
Pod motom Ljubav djeci prije svega
obilježen je Dječji tjedan. Na školskom igralištu formirano je veliko
kolo… uz poklik mota i pjesmu Kad
si sretan, veselo je obilježen Međunarodni dječji dan… potpisivanjem
peticije, djeca su se pridružila u Eurochilde kampanju Zaustavimo siromaštvo, sad!
Također, Dječje vijeće i Dječji forum
Tuheljko održali su svoju radionicu,
dok su se u likovnoj radionici Maštalici i dramskoj radionici Gumbeki djeca pripremala za Smotru
stvaralaštva Saveza DND Hrvatske
u Puli.
U sportskom duhu, prijavljene ekipe natjecale su se u rukometu i nogometu, a taekwondo klub održao
je prezentaciju svog rada. Nakon
sporta na redu je bila parlaonica s
Vrijednost tih radova je 360.000 kn
plus PDV. Naravno, nisu nam ceste
jedina briga. Nakon sportske dvorane, koja, usput rečeno, ima još
slobodnih termina za korištenje,
pokrećemo aktivnosti vezane uz
izgradnju Dječjeg vrtića. Do kraja
mjeseca bio je rok za podnošenje
molbi za novčanu pomoć koju pružamo mladima za lakše školovanje.
Financiranje prijevoza učenika u
školu također smo riješili, odnosno, točnije rečeno, pomažemo,
ali to nije vezano uz ostvarenje individualnih prava. U tijeku je i formiranje Savjeta mladih. Do sada se
prijavilo 15 mladih koji žele sudje-
Ljubav djeci prije svega
temom Za uspjeh je dovoljan talent
na kojoj se djeci pridružio i načelnik
općine, Armando Slaviček. Nakon
iznošenja argumenata koje su obje
NOVIGRAD ISTARSKI / TUHELJ
Predstavljali Tuhelj i Županiju
Članovi KUD-a Naša Lipa iz Tuhlja nastupili su u Novigradu
Istarskom na 43. susretu hrvatskih pjevačkih zborova, na
kojem je prvu nagradu Hrvatskog sabora kulture osvojio
Mješoviti pjevački zbor Sveučilišta u Splitu Vox Animae,
drugu Mješoviti pjevački zbor Rondo Histriae iz Pule, a treću
Ženski zbor Crkvenog pjevačkog društva Mir iz Belišća.
Na državnom natjecanju koje je održano početkom listopada, nastupilo
je 16 najboljih pjevačkih zborova
izabranih na županijskim smotrama i
samostalnim koncertima. Tuhljani su
ostvarili zapažen nastup i uslijedio je
tako poziv za gostovanje u Koprivnici na 2. koprivničkom kaju koji će se
održati 20. studenog, a koji su Tuhljani s radošću prihvatili. I dirigent
KUD-a, ujedno i načelnik općine Tuhelj, Armando Slaviček zadovoljan je
nastupom u Novigradu, koji ocjenju-
28
lovati u radu savjeta i tako pridonositi životu u našoj općini i više
utjecati na rješavanje pitanja koja
su od interesa za mlade.
Također, u tijeku je i druga izmjena
i dopuna Prostornog plana općine
Tuhelj, naglašava načelnik Slaviček. Dobivene su sve suglasnosti
od mjerodavnih institucija, kako je
to predviđeno zakonom, i sada se
očekuje da na sve svoje odobrenje
dade i Županija, odnosno župan.
U suradnji sa Županijskom upravom za ceste realizira se program
postavljanja vertikalne i horizontalne prometne signalizacije. To
će promet na županijskoj cesti
kod O.Š. Lijepa naša Tuhelj učiniti
sigurnijim, kako za djecu tako i za
sve ostale sudionike u prometu,
kojih je, iz dana u dan sve više.
Spomenimo da pripremamo i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg općinskog proračuna. Svi smo svjesni
kakva je situacija u ovoj recesijskoj
godini. I kod nas je došlo do podbačaja u ostvarivanju prihoda. To
za sobom povlači smanjivanje raznih aktivnosti, jer je više nego evidentno, da nećemo moći ostvariti
neke naše potrebe. No, ne može
se sve.
Ipak, pri tome je bitno reći, dulji
zastoj ne bi bio dobar, jer će nam
u protivnom trebati puno vremena za vraćanje tempa postignutog
proteklih godina. (D. Kozina)
ekipe dobro pripremile usuglašena
je formula uspjeha, talent + rad =
uspjeh. Druženje je nastavljeno uz
karaoke, a Dječji tjedan realiziran
je uspješno uz sudjelovanje volontera DND-a, djece, Osnovne škole,
Športskog društva Tuhelj, roditelja i
općine Tuhelj.
calensemble, te Akademski pjevački
zbor Tone Tomšič Univerze v Ljubljani. Zborove je ocjenjivalo Stručno
povjerenstvo u sastavu: Josip Jerković (predsjednik), Josip Magdić,
te Sebastjan Vrhovnik (Slovenija).
Uspješnu organizaciju Susreta potpisuje Hrvatski sabor kulture, uz
pokroviteljstvo Ministarstva kulture,
supokroviteljstvo Istarske županije,
Grada Novigrada i Turističke zajednice Grada Novigrada, te suorganizaciju Katedre Čakavskog sabora za
glazbu Novigrad, Hrvatskog društva
skladatelja HDS-ZAMP-a i Lagune
Novigrad.
je vrlo kvalitetnim, a posebno ističe
mnogobrojne čestitke publike.
Inače, Novigrad je po sedmi puta bio
uspješni domaćin susreta pjevačkih
zborova iz Belišća, Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Križevaca, Petrinje,
Rijeke, Splita, Tuhlja, Šibenika, Osijeka, Koprivnice, Varaždina, Zadra,
Velike Gorice te Pule, s ukupno 800
pjevača. Ove su godine kao posebni
gosti izvan konkurencije nastupila tri
pjevačka zbora, Ženski pjevački zbor
Novigrad-Cittanova, Cittanova Vo-
GLAS ZAGORJA
OPĆINA RADOBOJ
01. STUDENOGA 2010.
DAN OPĆINE I ŠKOLE
Bilo je kulture, sporta, zabave…
Nizom događaja od 16. do 24. listopada obilježen je Dan općine i škole. Središnji događaj, gledano više formalno
i politički, bila je svečana sjednica
Općinskog vijeća održana na sam Dan
općine - 20. listopada. Tada je, kao što
je to uobičajeno, spomenuto sve ono
što je na području općine, radi ukup­
nog boljitka svih njihovih stanovnika,
učinjeno na poboljšanju komunalne
infrastrukture, a u posljednje vrijeme
sve više i kulturne koja također utječe
na kvalitetu života u svakoj sredini.
Očito su u Radoboju shvatili da njihova bogata povijest predstavlja temelje
na kojima se može graditi sadašnjost
i budućnost.
Preorijentacija poljoprivrede na voćarstvo (kruške vilijamovke), konačno
veće vrednovanje geološkog i etnografskog bogatstva radobojskog kraja
– otvaranje zavičajnog muzeja, trnac
starih voćki i rimska cesta… bogatstvo autohtone flore, samo su neke
od podloga na kojima se može gra-
diti turistička djelatnost. Na tom je
tragu valoriziranja davne radobojske
prošlosti i ono što se sve iz sadržaja
predstavljene brošure Geološke zanimljivosti Krapinsko-zagorske županije nalazi upravo na području općine
Radoboj. Brošura je nastala u suradnji Geološkog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu s
Javnom ustanovom za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima
na području Krapinsko-zagorske županije, te Općine Radoboj. O njenom
sadržaju i značaju govorio je urednik
Ivan Ištok, ravnatelj spomenute Javne ustanove. Zašto je u realizaciji cijelog projekta koji govori o zagorskim
geološkim zanimljivostima sudjelovala i Krapinsko-zagorska županija
kazališta iz Svetog Križa Začretja.
Naravno, nije zapostavljen ni sport
kojem je točku na i dalo natjecanje
državne lige u preciznom slijetanju
paraglajdera. (D. Kozina)
Najljepše okućnice
Uz Dan općine proglašeni su i najbolji iz natječaja:
. Pristiglo je ukupno 12 prijava. Prvo mjesto pripalo
je Ani Horvat iz Orehovca Radobojskog, a za uloženi trud i znanje komisija
je drugo mjesto dodijelila Mariji Dolski iz Gornje Šemnice, a treće mjesto
pripalo je Marijani Slukan iz Gornje Šemnice.
Radobojsko biljno bogatstvo
Orhideje na Strahinjščici
govorio je župan Siniša Hajdaš Dončić. Brošuru autorski potpisuju: doc.
dr. sc. Marijan Kovačić, prof. dr. sc.
Dražen Balen, prof. dr. sc. Darko Tibijaš i prof. Zorica Petrinec.
Od ostalih događaja vezanih uz obilježavanje Dana općine i Škole Radoboj, spomenimo otvorenje nekoliko
izložbi – jabuka od jabuke do jabuč-
Nagrade učenicima i učiteljicama
Na Dan općine Radoboj i Dan škole, već je uobičajeno da se dodjeljuju
nagrade učenicima i njihovim mentoricama za uspješno predstavljanje
Osnovne škole Side Košutić Radoboj na raznim natjecanjima. Ove godine
nagrade su primili: Mihael Gromovšek i učiteljica Dragica Šalković – natjecanje iz matematike; Suzana Inkret i učiteljica Josipa Miljan – zemljopis i
Matija Herak i učiteljica Dijana Kunštek – njemački jezik.
Trčao se i maraton
Uz obilježavaje Dana općine Radoboj održana je i tradicionalna utrka u
maratonu. Pobjednici su svrstani po
dobnim kategorijama, do 23 godine - prvi s vremenom 1:10.25 bio je
Luka Špehar iz kluba Lastavica, a drugo, odnosno treće mjesto osvojili su
Viktorio Pozaić i Stjepan Ferek Florjan. U kategoriji maratonaca 24 - 44
godine prvo mjesto pripalo je Siniši
Kovačaku iz kluba Žumberak, ispred
Pere Bertovića i Zdravka Holjevca. U
kategoriji 45 – 55 godina prvi je bio
nice. Simpatična i dopadljiva je bila
manifestacija Vnučekove popevke, a
zadovoljni su bili i svi oni koji su došli,
isto tako u sportsku dvoranu, pogledati predstavu Amaterskog dramskog
Nedjeljko Ravić iz kluba Veteran Zagreb, a Josip Lacković i Željko Lukina
osvojili su 2. odnosno 3. mjesto. U
kategoriji 56 - 66 (M) član kluba Veteran Zagreb Željko Paver bio je prvi
ispred Josipa Beka i Dragutina Jagetića. Među maratoncima koji imaju
67 i više godina, pobjednik je bio
Stjepan Puh iz kluba Maraton Krapina. U ženskoj konkurenciji najbolja je
bila Marija Vraić, Veteran Zagreb, a
iza nje su na cilj stigle Višnja Škevin i
Gordana Blagus. (D. K.)
Kako je i rekla na
radu na računalu,
predstavljanju, Uz Dan općine Radoboj te bili kad je to
koje je održano u promovirana knjiga autori- vrijeme dozvoljaradobojskoj osnov- ce Ljiljane Borovečki-Voska valo, pratioci na
noj školi, a koju je i - Orhideje na Strahinjščici terenskim istrasama polazila (daživanjima koje je
nas u Radoboju živi, a radi u OŠ Đur- isto tako i njih zaintrigiralo za raspomanec), ova knjiga plod je višegodišnjeg istraživanja flore i vegetacije na
ovom dijelu Krapinsko-zagorske i dijelu Varaždinske županije. Da bi ona
nastala i progovorila o onome što rijetki, koji prolaze prirodom, zapažaju
bilo je potrebno ispisati brojne stranice dnevnika terenskih istraživanja i
Autorica knjige
mjerenja, napraviti tisuće fotografija,
Ljiljana Borovečki-Voska
proučiti mnogo stručne literature i
provesti sate u traženju informacija znavanje nekih od 36 vrsta orhideja
na internetu.
koliko ih je znanstveno obrađeno u
No, sve to ne bi, zapravo, bilo uopće ovoj knjizi.
moguće odraditi, bez ljubavi i zainte- Autorica, u predgovoru knjige Orresiranosti za botaniku, odnosno bez hideje na Strahinjščici, zahvaljuje i
velikog entuzijazma. Naravno, jed- Šincekima – Dubravku na poduci,
nako tako, kako ističe autorica Ljilja, savjetima i podršci pri radu, Ines i
kako ju prijatelji od milja zovu, ništa Draženki koje su u njihove zajedničke
ne bi bilo ni bez podrške dobrih ljudi. izlete unijele toliko potrebnog veseAutorici su u tome najviše pomagali, lja, kako bi se lakše savladale brojne
kako ona kaže, moji dečki Filip i Buco, brdovite livade na kojima je oko trasin i suprug, koji su često puta sami žilo neki novi cvijet orhideje.
pripremali ručak, te obavljali ostale Ljiljani Borovečki-Voska pomogli
kućanske poslove, ali i pomagali u su i ljudi od struke: dipl. ing. šum.
Zdravko Cerovečki, urednica mr. sc.
Jasenka Topić, te jedan od najboljih
poznavatelja orhideja Roko Čičmir.
Zahvala pripada i Hrvatskom botaničkom društvu na preporuci, a na
pomoći Općini Radoboj i njezinom
načelniku Anđelku Topolovcu, te
Javnoj ustanovi za upravljanje zaštiNaslovna
ćenim prirodnim vrijednostima na
stranica
području Krapinsko-zagorske županiknjige
je, kao i nakladniku tvrtki ALFA d.d.
Orhideje na
Zagreb. (D. Kozina)
Strahinjščici
GLAS ZAGORJA
29
ZAGORJE INFO
01. STUDENOGA 2010.
KRAPINA
KRAPINA
Asfaltiranje do
sakralnih objekata
Protiv ukidanja
Županijskog suda
Slijeva: Višeslav Ćuk,
Anđelko Topolovec,
Stanko Belina i
Vlasta Hubicki
Na inicijativu krapinsko-zagorskog župana Siniše Hajdaša
Dončića, održan je sastanak
svih političkih stranaka zastupljenih u Županijskoj skupštini,
te saborskih zastupnika iz Krapinsko-zagorske županije. Tema
sastanka bio je prijedlog ukidanja Županijskog suda u Zlataru.
Jedinstveni stav – protivljenje
takvom prijedlogu zauzeli su:
predstavnici SDP-a (Siniša Hajdaš Dončić, Ivan Hanžek, Sonja Borovčak), HDZ-a (Milivoj
Škvorc), HNS-a (Danica Hursa,
Anđelko Topolovec i Anđelko
Ferek-Jambrek), HSS-a (Vlasta
Hubicki), HSU-a (Josip Kovačić),
A-HSS-a (Stanko Majdak), ZDS-a
(Stanko Belina i Višeslav Ćuk) i
ZS-a (Đurđa Mesarić).
Siniša Hajdaš Dončić izjavio je
kako Krapinsko-zagorska županija, kao kulturološka, geografska,
gospodarska i administrativna
cjelina ima pravo tražiti ostanak
Županijskog suda. Kako bi Županijski sud prema postojećim kriterijima mogao zadržati sjedište
u Zlataru, nužno je da se zaprešićki pripoji Zlataru, a što uostalom i čini širu zagorsku regiju.
Problem koji nastaje za građane
Zagorja, točnije poduzetnike i
privredne subjekte, vezan je i za
preseljenje nadležnosti zagorskih
subjekata sa zagrebačkog Trgovačkog suda na onaj u Varaždinu,
a što je također ocijenjeno neprihvatljivim s obzirom na prometnu (ne)povezanost sa gradom
Varaždinom.
Nakon što su artikulirani zajednički politički stavovi zagorskih
stranaka krenut će se u ofenzivu
prema Hrvatskom saboru, a s ciljem da se Županijski sud u Zlataru proširi zaprešićkim sudištem
i time stekne temelj opstanka u
okviru postojećih kriterija. (D.K.)
Slijeva: Josip Kovačić,
Đurđa Mesarić, Stanko
Majdak, Siniša Hajdaš
Dončić, Milivoj Škvorc
30
Na 20. kolegiju župana krapinskozagorskog donijeto je nekoliko
zaključaka kojima se odobravaju
sredstava za asfaltiranje nerazvrstanih cesta prema sakralnim
objektima, odnosno prema mjestima gdje stanuju invalidne osobe. Tako će novac, na temelju
obrazloženih zahtjeva, biti proslijeđen općinama: Mihovljan, Kumrovec, Krapinske Toplice i Bedekovčina, te gradu Zaboku.
Novac je odobren shodno Kriterijima za raspodjelu sredstava za
pomoć u asfaltiranju prilaza sakralnim objektima i grobljima, te
objektima od posebnog interesa
za Županiju. Tako je Gradu Zaboku, za sufinanciranje asfaltiranja prilaza kapeli Svetog Antuna
Padovanskog u Grabrovcu odobren iznos od 50.000 kn. Općina
Bedekovčina za modernizaciju
prilaza kapeli Severin u Orehovici dobiva 80.000 kn. Asfaltirat
će se i prilazna cesta do kapele
sv. Nikole u Vrtnjakovcu, općina
Krapinske Toplice, te dvije dionice nerazvrstanih cesta - prilaz
osobama s invaliditetom u Maloj
Erpenji, a udio Županije za to asfaltiranje iznosi 50.000 kn. Općini Mihovljan izdvojit će se 30.000
kn za sufinanciranje asfaltiranja
nerazvrstane ceste Klanečnica.
Pozitivno je riješen zahtjev Općine Kumrovec za sufinanciranje
uređenja nerazvrstanih cesta Risvica-Gmajna i Razvor-Stara dol
do Razvor Vrhi. Obje su pretrpjele znatna oštećenja prilikom
poplave u rujnu. Za uređenje kritičnih dionica nerazvrstanih cesta Županija izdvaja 30.000 kn. Iz
istih razloga odobrena je i pomoć
od 5.000 kn, za sanaciju štete na
poljoprivrednom gospodarstvu
Josipa Poljanca iz Risvice.
Općini Kraljevec na Sutli odobreno je 3.000 kn, kao pripomoć u
nabavi kamenog materijala za
sanaciju nerazvrstanih cesta
oštećenih uslijed elementarnih
nepogoda.
Zamjenik župana Anđelko Ferek
Jambrek, pod čijim je predsjedanjem održan 20. županov kolegij,
govorio je o aktivnostima Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu o postupku
detektiranja novih klizišta. U tijeku je obrada stanja i prioriteta
u rješavanju za 47 novih klizišta
koja su se pojavila kao posljedica
rujanskih kiša i poplava. Najveći
broj ih je na području gradova
Klanjec i Zaboka, te općine Desinić i Marija Bistrica. (D. Kozina)
BEDEKOVČINA / KRAPINA
Uskoro i uspostava
laboratorija
Srednja škola Bedekovčina zajedno s partnerima Srednjom školom Dragutin Stražimir, Sveti Ivan Zelina, Gospodarskom školom Čakovec te Zagorskom razvojnom agencijom uspješno je prijavila projekt pod nazivom
Pedology curriculum u okviru programa IPA komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala te je nakon detaljne provjere prijave uspješno i zadovoljila svim uvjetima i ostvarila sufinanciranje projektnih aktivnosti od strane
Europske unije. Ukupna vrijednost projekta je 137.304 eura, a Europska
unija ga sufinancira 85%.
- Ovaj će projekt znatno pridonijeti razvoju nastavnog plana i programa
za pedologiju, odnosno tloznanstvo, jer će budući poljoprivredni tehničari teoretsko znanje, ovdje u našem Poljoprivrednom učilištu moći potkrijepiti praktičnim znanjem - rekla je voditeljica projekta i Poljoprivrednog
učilišta Srednje škole Bedekovčina, Mirjana Hudi-Vlahek. Naime, zahvaljujući tom projektu jedna od značajnih aktivnosti koje će provesti je uspostava pedološkog laboratorija tako da uzorke tla više neće morati slati
u laboratorij Agronomskog fakulteta već će to moći raditi u svojoj školi.
Među aktivnostima koje su u programu spomenutog Projekta je i studijsko putovanje za učenike i nastavnike, te edukacija strukovnih profesora.
Jedna od projektnih aktivnosti je i organizacija okruglog stola. Provedba
projekta trajat će godinu dana. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
KRAPINA
Prevencija kriminaliteta
Po iskustva u Španjolsku
Dvanaest predstavnika partnera
uključenih u realizaciju projekta
Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom dva su
tjedna studijski boravila u Španjolskoj, s ciljem upoznavanja
sa španjolskim iskustvima i implementacijom samog projekta
Leonardo da Vinci.
Uoči studijskog puta, u prostorijama Zagorske razvojne agencije,
održan je pripremni sastanak sudionika projekta, odobrenog od
strane EU, a koji se nalazi pod
ingerencijom jednog od najznačajnijih europskih programa –
Leonardo da Vinci. Dogovoreni
su detalji poput jedinstvenog
vizualnog izgleda svih sudionika. Koordinator projekta Policija
u zajednici, Stjepan Šalamon,
podijelio je promo materijale.
Također, svi su upoznati s nabavljenom opremom - laptop, pisač,
fotoaparat, koja je financirana iz
troškova za organizaciju mobilnosti.
Helena Matuša iz ZARE prezentirala je sadržaje ugovora koji su
potpisali svi sudionici. Ugovor training agreement sklopljen je
između svih sudionika, PU krapinsko-zagorske i španjolskog
partnera, dok je drugi ugovor
- Ugovor o stručnoj praksi potprograma Leonardo da Vinci
sklopljen između sudionika i PU
krapinsko-zagorske. U dvotjednom programu boravka u Špa-
njolskoj sudionici su upoznati s
organizacijom i ustrojem policijske uprave u Valenciji, informirani su o odjelima, strukturi tih
ustrojstvenih oblika i njihovom
funkcioniranju, načinu suradnje
i koordinacije s lokalnom policijom, posjetili lokalni policijski
odjel koji se bavi prevencijom
zlouporabe opojnih droga u suradnji sa socijalnim partnerima
i odjel koji je specijaliziran za
obiteljsko nasilje. Upoznati su s
preventivnim aktivnostima, posebice onima koje su usmjerene
na djecu i starije, proučavanje
metoda kontrole brzine i ispitivanja alkoholiziranosti. Posjetili
su Centar za hitne intervencije,
Institut za javnu sigurnost i hitne slučajeve, te lokalni policijski
odjel koji se bavi prevencijom
teških krađa.
U Španjolskoj, svoja iskustva razmijenili su i dopunili: Željko Cujzek, Stjepan Šalamon, Marija Filipec, Darko Bakran, Robert Hršak,
Željko Perešin i Robert Pavić iz
PU krapinsko-zagorske, Gordana
Maligec i Sandra Kos iz Obiteljskog centra KZŽ, Nataša Koražija
iz Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda
za javno zdravstvo KZŽ, Karolina
Novak i Tanja Ivek iz Zagorske
razvojne agencije. Troškove puta
u potpunosti je snosila Europska
unija kroz Program Leonardo da
Vinci. (M. B.)
ZABOK
Ministar turizma Damir Bajs
posjetio Dvorac Gjalski
Hrvatski je turizam u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio poraste turističkih noćenja i
dolazaka te time ojačao svoj tržišni udio. Cilj Ministarstva i dalje ostaje zadržati trenutnu poziciju, prema kojoj svaki pedeseti
turist u Europi dođe u Hrvatsku
– naglasio je u posjetu Zaboku
ministar turizma Damir Bajs.
Ministar Bajs je kazao da Zagorje nije slučajno izabrano da se u
njemu predstave dobri turistički
rezultati javnosti, jer kao kontinentalna destinacija ima velike
potencijale. U tom smislu kazao
je da su dvorci veliki turistički
potencijal te kako bi ih bilo dobro iskoristiti za turističku ponudu jer bi ostali zaštićeni (kulturni spomenici), a istodobno bi
postali i komercijalni. Domaćini
ministru Bajsu i njegovim suradnicima bili su zagorski župan
Siniša Hajdaš Dončić i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek.
01. STUDENOGA 2010.
Imaš profil?
Znam da tu postoji tzv. olakotna okolnost životnog tempa i, naravno, ove
teške situacije, koja nam sve češće
služi kao izgovor za sve čime se ne
možemo ponositi, no na ovom mjestu
želim ipak izraziti vjeru i nadu, vođen
Piše
isključivo pozitivnim razmišljanjem da
ćemo svi skupa kao generacija, uz Elvis Lacković
učenje o novim tehnologijama od naše djece, mi njima uspjeti prenijeti važne životne vrijednosti, odgovornost, iskrenost,
osjećaj prave ljubavi, sve što zapravo, po mojem skromnom
mišljenju teško da će pronaći na fejsu.
Konačno se odlučih napisati kolumnu. Da ju pišem
rukom, ni sam ju ne bih znao pročitati. Sjećam se
da sam nekad (sad se to čini davno) koristio i pisaću
mašinu, no te su sprave odavno nestale u ropotarnicama povijesti. Dakle, ne preostaje ništa drugo, nego
opet sjesti za računalo. A tako bih volio da postoji
neki drugi način. Neki način kojim bih uspio izbjeći
upotrebu te sprave koju danas koristi sve više ljudi,
i, naravno, sve više djece. Ponekad se čovjek zapita
(malo stariji): Kako smo nekad mogli preživljavati bez
računala, mobitela i ostalih raznoraznih novotarija iz
širokog opsega tehnoloških inovacija, novina ili već i
starina. I taman kad se prosječni čovjek sa malo zakašnjelim obrazovanjem po tom pitanju na nešto privikne, ubrzo shvati da postoji već nova nadogradnja,
koja od njega opet čini poluneznalicu. Sad se već sigurno pitate zašto ovaj uvod. E pa, inspiracija za ovu
kolumnu došla je iz raznoraznih kutova, iz zapravo,
raznih događaja, koje osoba poput mene primjećuje
u tom našem modernom svijetu, u kojem se ponekad čovjek u četrdesetima čini izgubljenim. I nikako
da shvati mlađe generacije. Što je više u dodiru s
njima (mlađim generacijama), to ih je teže shvatiti.
Mnogi će zaključiti i ponosno konstatirati da je sav taj
tehnološki razvoj donio mnogo dobroga. Možda i je,
ali meni se ipak čini da je sa sobom više toga odnio,
nego donio. I ono što se čini još većim problemom
jest činjenica da se svi polako privikavamo na stanje
kakvo jest, bez pokušaja da se neke stvari poprave.
Neminovno je da nam treba računalo, internet, facebook ili ostale društvene mreže. Sasvim je normalno
da nam djeca više vremena provode za računalima,
nego npr. na igralištima, u kazalištima ili u crkvama.
Sasvim nam je normalno kada nam dijete nakon
tri do pet godina treniranja nogometa, za što smo
i izdvojili određen iznos novaca, izjavi kako više ne
želi igrati nogomet, a kao razlog navede nešto zbog
čega se tjedan dana ne možemo sabrati. Pitam se,
je li baš sve mora biti tako?! Zar je doista moguće da
generacije koje dolaze neće imati privilegiju proživjeti nešto što smo mi mogli proživjeti, ne opterećujući
se stvarima o kojima oni danas moraju razmišljati.
Zar je doista prednost upoznati nekoga danas preko
fejsa ili sms poruke u odnosu na onaj klasičan način
upoznavanja, pri kojemu se gledamo u oči. Vjeruju li
zaista oni da se preko profila, da se iz profila na facebooku može sve saznati o osobi koja nas zanima,
na bilo koji način. Bez obzira što je i veliki dio malo
zrelije, pa i određeni dio dosta zrelije populacije već
odavno zaglavio u društvenim mrežama, za koje sam
ja dugo mislio da su namijenjene samo mladima,
ili vrlo mladima, želim vjerovati, kako to nije zbog
razmišljanja ili uvjerenja da je to lakši ili bolji put do
održavanja međudruštvenih odnosa, već samo na
neki način određeno praćenje trenda, koje ne mora
nužno biti stvar vlastitih uvjerenja. Jer na koncu, i ja
imam profil na fejsu, a kada bih počeo razmišljati o
prednostima i manama činjenice da imam profil, mislim da bi brojka pred manama bila puno veća. Da
GLAS ZAGORJA
se ne bi krivo shvatilo, ovo nije vapaj za ukidanjem
društvenih mreža! Ovo je tek pokušaj ukazivanja da
se društvenost među ljudima može postizati i na druge načine. Na primjer, djelovanjem u raznim udrugama, društvima ili bavljenje sportom. Znam, reći
će mnogi da se i danas mnoga djeca i mnogi mladi
bave sportom. A ima ih i u raznim udrugama, društvima, među mladim vatrogascima i sl. Istina je to, ali
radom u mnogim takvim organizacijskim jedinicama,
ja osobno dolazim do zabrinjavajućih zaključaka. Najveći broj djece i mladih koji se bave sportom, uzmimo za primjer nogomet, od njega odustaje i nakon
najmanje distorzije u kolotečini koju si sami odrede i
zamisle. Često slušam savjete ljudi koji su nekad radili
u nogometu ili nisu nikad radili, ali kao svaki prosječni
Hrvat muškog spola (skoro svaki) znaju sve o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, kako kao uspješan
način funkcioniranja u sportu preporučuju strogo
autoritativan pristup. Reći će sjetno: Kad sam ja bil
mali za svaku krivu trener bi me poteral s treninga.
Je, istina je to. Ali tim generacijama baviti se sportom bilo je često sve što je dijete imalo, nešto čega
se bilo teško odreći, pa se i tom prijetnjom moglo
nešto postići. Današnje generacije, kao da nogomet
igraju iz trenutne dosade, koja samo što nije prestala,
pa će se onda vratiti nekim drugim stvarima kojima
će popuniti vrijeme, npr. igricama na računalu ili
surfanju internetom, uz neizbježni facebook. Danas
trener više nego ikad uz igralište mora biti i pedagog
i psiholog i jako dobro vagati svaki potez i svaku riječ,
jer ionako je mali broj igrača, koji sa svakim krivim
potezom može postati još manji. I nije to samo slučaj
u sportu, ista se situacija može preslikati i na rad s
mladima i djecom i u vatrogascima ili u drugim udrugama. Voditelji danas zapravo više moraju paziti na
kvantitetu, nego na kvalitetu, jer se često dolazi do
zaključka: Super da ih uopće imam. Svjestan sam da
ova moja sjetna lamentacija o vremenima, koja se
bar za mojega života sigurno neće vratiti, teško da
može nekoga natjerati na ozbiljnije razmišljanje ili
na određenu reakciju, no ne mogu se oteti dojmu
da negdje postoje moji istomišljenici, koji se barem
načelno slažu da bi bar trebalo malo smanjiti navike
boravka pred računalima i na raznim mrežama. Ili bi
roditelji morali imati više kontrole i saznanja gdje su
im djeca ili koliko su pred monitorima. Znam da tu
postoji tzv. olakotna okolnost životnog tempa i, naravno, ove teške situacije, koja nam sve češće služi
kao izgovor za sve čime se ne možemo ponositi, no
na ovom mjestu želim ipak izraziti vjeru i nadu, vođen isključivo pozitivnim razmišljanjem, da ćemo svi
skupa kao generacija, uz učenje o novim tehnologijama od naše djece, mi njima uspjeti prenijeti važne
životne vrijednosti, odgovornost, iskrenost, osjećaj
prave ljubavi, sve što zapravo, po mojem skromnom
mišljenju, teško da će pronaći na fejsu. Pomognimo
im izgraditi jedan drugačiji profil o kojem će moći suditi gledajući se u oči, a ne u monitore.
31
ZAGORJE INFO
01. STUDENOGA 2010.
KRAPINA
ZABOK
Za sada samo u Austriji, a uskoro i u Zagorju
LED diode u ceste
Krapinsko-zagorska
županija
posebno potaknuta tragedijom
na željezničko-cestovnom prijelazu u Poznanovcu, zatražila je
od svih državnih institucija u čiji
djelokrug spada sigurnost prometa, poduzimanje hitnih radnji
s ciljem sprečavanja daljnjih tragedija na zagorskim prometnicama. Vezano za te mjere, uskoro
će na pružnim prijelazima, a koji
se nalaze na županijskim i lokal-
nim cestama, u kolnik biti ugrađene LED diode, novi oblik prevencije prometnih nesreća koji
se zasada koristi samo u Austriji.
Princip rada ovog sustava temeljen je na upozoravanju vozača
svjetlosnim signalom ugrađenim
u sam kolnik, a koji se uključuje
prilikom dolaska vlaka u domet
senzora koji bilježi potencijalnu
opasnost.
(N. V.)
Ulaganje u poljoprivredu
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tomurad iz Marije Bistrice
planira uložiti više od 400 tisuća
kuna u gradnju i profesionalno
opremanje plastenika površine
640 četvornih metara, a obitelj
Benković, koja drži i uzgaja 80-ak
krava i junica, kani uložiti oko milijun i pol kuna u izgradnju staje za
muzne krave.
Za ova dva projekta Krapinsko-zagorska županija snosit će troškove
subvencioniranja kamata u visini
od 4%. Zaključilo je to Povjerenstvo za kreditiranje poljoprivredne
proizvodnje na području Krapinsko-zagorske županije. Povjerenstvu je predsjedao zamjenik župana Anđelka Fereka-Jambreka, koji
je tom prilikom izrazio nadu da će
i banke prepoznati ove investicije
te pratiti njihovu realizaciju, a koja
će omogućiti i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daljnji
razvoj i veću konkurentnost na tržištu. (D. K.)
Premužak, te Lara Špiljak
i Timon Spiegl – par koji
se uspio plasirati u polufinalni krug natjecanja.
U starosnoj skupini mladeži plesali su Mia Kranjčec i Matej Šafranko, Minea Hruševar i Filip Zubić
koji su isto tako, u vrlo
jakoj konkurenciji, ostvarili zapažene nastupe.
Osvojena srebrna medalja mlađih osnovaca te vrlo uspješni
nastupi svih športskih plesačica
i plesača rezultat su redovitog
i marljivog treniranja pod vodstvom kvalitetnog i stručnog trenerskog tima. (D. K.)
KRAPINA - VIROVITICA
Barbara i Egon srebrni
U organizaciji Hrvatskog športskog plesnog saveza, PC-a “Virovitica” i “Bolero” u Virovitici je
24. listopada održano Prvenstvo
Republike Hrvatske u kombinaciji
10 športskih plesova. Na njemu
su sudjelovali i članovi ŠPK “Habanera – Krapina” i ostvarili vrijedne rezultate.
BEDEKOVČINA
Briljantnim nastupom, u konkurenciji mlađih osnovaca, Barbara
Krsnik i Egon Belošević osvojili su
srebrnu medalju u kombinaciji
standardnih i latinsko-američkih
plesova.
Tako su treći put u Krapinu donijeli medalju s državnog prvenstva.
Podsjećamo:
u siječnju su osvojili srebrnu medalju na prvenstvu u standardnim
plesovima, a u ožujku brončanu
na prvenstvu u latinsko-američkim plesovima!
32
Uz njih još su, u kategoriji osnovaca, nastupali: Leona Pernjek
i Karlo Tumpić, Lana Pavić i Filip
Stjepan Hanžek, te Daria Rukav i
Matija Kovačec koji su se plasirali
u finale natjecanja i zauzeli visoko šesto mjesto.
U najbrojnijoj konkurenciji mlađe mladeži, ŠPK “Habanera –
Krapina” predstavljali su plesni
parovi: Dora Belošević i Lovro
Belošević, Lara Vidović i Tibor
Klobučar, Dunja Kastelan i Hrvoje
Zgorelec, Marta Premužak i Karlo
Proizvodi Hrvatskog zagorja
i uzorne seoske žene
Ovogodišnja tradicionalna manifestacija 9. ocjenjivanje i izložba meda
Krapinsko-zagorske županije održat
će se u Bedekovčini. U sportskoj
dvorani Srednje škole Bedekovčina,
moći će se razgledati i prva prodajna, sajamska izložba Krapinsko-zagorske županije pod nazivom: Proiz­
vodi Hrvatskog zagorja. Na njoj će
biti izloženi poljoprivredni proizvodi
GLAS ZAGORJA
uzgojeni na tradicijski, konvencionalni, integrirani i ekološki način.
Uza sve to, održat će se i prva Izložba i sajam voća i voćnih prerađevina
te 3. izložba i sajam cvijeća, povrća i
prerađevina od povrća.
Manifestacija će trajati dva dana - 5. i
6. studenoga, a sama sajamska izložba postat će poveznica između malih
proizvođača i krajnjih potrošača.
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
KRAPINA - PAZIN
Lakše do novca i
poslovnih partnera
Zabilježili smo neke od brojnih Čak 210 izlagača predstavilo je
aktivnosti Obrtničke komore svoje proizvode i usluge svim zaKrapinsko-zagorske županije u interesiranim posjetiteljima.
proteklih mjesec dana. Potpisi- Ispred Krapinsko-zagorske žuvanjem novog dodatka Ugovo- panije ovogodišnji 13. obrtnički
ra o poslovnoj suradnji između sajam Istre posjetio je zamjenik
Obrtničke komore Krapinsko- župana za gospodarstvo g. Anzagorske županije i Zagrebačke đelko Ferek-Jambrek. Na Sajmu je
banke, obrtnicima s područja potpisana i Povelja o prijateljstvu
ove županije omogućena je po- i suradnji Udruženja Obrtnika Buvoljnija kreditna ponuda. Riječ je zet i Udruženja obrtnika gradova
o dugoročnom financiranju traj- Donja Stubica, Oroslavje i općina
nih obrtnih sredstava pod povolj- Marija Bistrica, Gornja Stubica,
Stubičke Toplice u cilju daljnjeg ranijim uvjetima do kraja 2010.
Krediti su dostupni obrtnicima zvoja prijateljskih i gospodarskih
okupljenim u svih 9 udruženja odnosa između udruženja obrtobrtnika u sastavu Obrtničke ko- nika i u njima okupljenih obrtnimore Krapinsko-zagorske župa- ka. Stručna komisija Obrtničkog
nije. Iznos kredita
nije
ograničen,
već ovisi o kreditnoj sposobnosti
pojedinog obrtnika, a rok otplate
je do 3 godine, uz
mogućnost korištenja počeka od
6 mjeseci. Naknada za obradu kreU ime županijske Obrtničke komore ugovor
ditnog zahtjeva za
sa Zagrebačkom bankom potpisao je njezin
dugoročne kredite
predsjednik Dragutin Ranogajec
iz ovog aranžmana
je fiksna i iznosi 500 kn jedno- sajma Istre dodijelila je priznanje
kratno. Banka obrtnicima ujed- obrtu Lončarija Ivana Kovačino pruža i savjetodavnu pomoć, ća iz Marije Bistrice za najbolje
bilo da se radi o načinima bržeg oblikovanje proizvoda. Ispred
i lakšeg nadvladavanja krize ili Obrtničke komore Krapinsko-zaprocjeni poslovne situacije i izra- gorske županije nastupili su: Slap
Veljko Osrečak, Lončarija Ivan
dama poslovnih planova.
U organizaciji Obrtničke komore Kovačić, Medičarsko svjećarski
Istarske županije i partnera Istar- obrt i suvenirnica Mahmet Gorske županije, Grada Pule, Hrvat- dana Mahmet-Habazin, Strojna
ske obrtničke komore, Županij- obrada metala Lendrec Zvonimir
ske gospodarske komore Pula Lendrec, Ugostiteljstvo - izrada
u Puli je od 7. do 10. listopada, štambilja Rody Zdravko Klanjčić
održan 13. obrtnički sajam Istre. i tvrtka Media massa. (D. K.)
Veliko zanimanje za način rada, ali i priznanje lončaru
Ivanu Kovačiću na Sajmu u Puli.
01.
01.
STUDENOGA
STUDENOGA
2010.
2010.
Srček za
Zagorje!
Piše
Rajko Fureš
Same je jedne, nigde ga drugde nie,
nemre se nigde drugde ni najti, i
same mi srečicu tu mame da nam je
tuj je, da same nas greje. I naj nigdar
teške ti nebu, zbuditi se z veseljem i
pogledati na vse une kaj su ti najbližejši, poljek tebe, kaj navek ih maš i
gda nikoga ti na svietu drugoga nie.
Tak gda ti bu još dražejše, moraš se
z veseljem iste takvem, ak i ne još
vekšejšem, male po male zestati, i
pogledati vsikud gde se videti more,
jer morti več mogel te neš.
Zagoje Horvatske jedine nam je na
svietu, une nam je jedine kaj na
svietu nas drži. Dok se zmislim, da
još dok sam kak dečec po tranikami
se mutil, dok sam rojžice bral, dok
sam se po drievlju hital i dok sam
h tunjku se namakal, nigdar mi nie
tak ljepe bile, nek unda gda najmenjši sam bil. I te i den denes husebe
nosim, te je une kaj me i den denes
drži na svietu, te je une kaj z menu
se čez življenje pelja skup, kak da
sme od navek i za navek. Te je une,
kaj za nič nies nigdar štel od sebe
odhititi, kaj nikomu nebi nigdar dal,
jer nič nie tak lepe, kak te su detečje
senje, kak je ta dišoba, dišoba tere
se same detece more spamtiti. A nič
nie tak vesele kak je dišoba kruheka
koruznoga kaj ga je mamek z pečičke male prie zvadila. Te je una duha,
duha najlepša, najdrajša, najslajša,
najmilejša, te je duha, kaj zemljica
ju dala je, kaj dala ju i bu još mnogi
cajt, i te same tuj, nigde drugde. Tuj
je žmah, kaj se jedine tuj najde, dok
komaček korice pečenoga kruheka
poješ, ljepšega na svietu ti nigdar nie
bile, a ni bu. I te same more biti, jedine h kraju jedinom ti, h kraju gde se
same detečje senje moreju poiskati,
a te nigde drugde nie, nek same h
Zagorju Horvatskom.
Najgorše je, te zdej videti mi je moči,
kaj življenje prejde, kaj ga potepeš
največ put, a ne živiš ga z veseljem,
pozabiš na detečju dobu, do unda
gda več h ljete dojdeš. A te je tak,
vsaki med nami i prejde, negdar i
same male, a prie ili kesnejše vsakomu se če vrnuti, vsakomu se vse
te iste tak i vrne. Najgorše je i te, kaj
mnogi nam je vse te cajt i pre kesne,
kaj se vse te skup prepustile unda
GLAS ZAGORJA
gda se prepustiti te nie ni smele, jer
une kaj vriedi nigdar se prepustiti
nesme. A pak, gda pitaju te otom –
kaj vriedi, kaj je vriedne i kaj trieba h
življenju živeti, za kaj se trieba boriti,
prie ili kesnejše – bolše prie, vsaki
med nami bu došel, da od vsega na
svietu najvrednejši nam je kraj jedini
– Zagorje Horvatske.
Još je bolše gda tuj svoje najdrajše
maš, jer unda srečnejšoga človeka
na svietu nie – nek ti si je, jer dok
tak je, dok h svojem najdrajšem si
kraju, h Zagorju Horvackem, z unami kaj najdrajši su ti je, unda ti niti
nemre drugač biti. Zagorje je najbolše vraštve za vsaku zločicu, tak da
čem k njemu se vrneš, več te nič ne
boli i več ti nič ne fali. Najgorše je i
te, kaj vsi med nami dojdeju k sebe,
unda gda te pre kesne je, gda vse
več prešle je, ne same jen put, unda
gda zginule je i vse une za kaj sme si
mislili da nigdar nam zginule nie a ni
bu. Te tak je, te tak mora morti i biti,
te drugač se nemre niti posložiti, jer
gda vsaki med nami bi vse delal tak
kak da vse je dobre mu poznate, tuj
nebi nigdar bile niti dišobe, niti žmaha, a po istine niti vsega toga bile
nebi, vsega unoga kaj se bi drugač
mogle kazati.
Kak god da obračaš senje med prsteki i kak god da na kup mečeš vse une
kaj prešle je i kaj se vrnule več nigdar
nebu, nič vse jene mam razmeti nemreš, kak god da te negdar najbolj bi
i štel. Nič mam nejde, te razmeti vsaki
med nami more same unda gda vse
te skup pre kesne je, prie toga retke
gda te razmeti ti je moči. Zate, kak
god da nemre se nič napraviti, unda
gda pre kesne je, nesmeš na mestu
čakati, trieba ti je senje h srčeku si
dragati. A iste tak ti je i z vsem unem
kaj negdar ti bile je moči, a denes ti
te moči nie, kak je te i z jenem vugljičekem, teromu si navek strahu bil. A
kak god da nie ti ljehke bile a ni bu,
niesi smel niti igdar zbegavati ga iti.
A ti, ovak ili onak, se triebač držati
duhe domače, zemljice jedine i uneh
kaj najrajši te maju, dečice, ženjščice, mameka i tateka, kaj jedine ih
se more h Zagorju Horvatskom meti
same zase, h Zagorju za tere ti i srček
tvoj tuče navek!
33
TRAGOM DOGAĐAJA
be
tor izlož
jdaš Dončić i au
Župan Siniša Ha tić Hrčić
Zorislav Drempe
Uzvanici na otvorenju izložbe “Svečanost
perunika”
14. ZGF KRIJES
ića i Auzwinkl
a Siniše Miklauž
nka Već tradicionalno listopadska druženja u Krapini
Promocija spot uzikanti vu turizmu i Humča
muzikanata - M
vezana su uz priredbe ZGF Krijesnica. Iznimno
posjećena, ovogodišnja su splet glazbene i likovne umjetnosti, ostvarujući tradicionalnu zadaću
promocije govornog izričaja kajkavskoga kraja.
Izložbom slika Svečanost perunika, ak. slikara
Zorislava Drempetića Hrčića, započeli su dani
Krijesnice, potom promocija spotova Auzwinkl
muzikanata i Siniše Miklaužića, uvela nas je u
Kajkavski venček festivalske priredbe ZGF Krijesnice. Skladatelji i pjesnici podarili su dvadeset
novih skladbi, dobro prihvaćenih od slušatelja i
posjetitelja.
Ženski vokalni
ansambl Sotelia
Poznata imena, ponajbolji zagorski sastavi,
voditeljski dvojac Kristina Pavlović i Zvonko Franc, Tamburaški orkestar HRT-a predvođen umjetničkim ravnateljem Krijesnice
maestrom Sinišom Leopoldom, satkali su te
večeri, 16. listopada, kajkavski venček. Bilo
je svečano i lijepo biti sudionik ove priredbe,
zabilježili su novinarski mikrofoni netom poslije priredbe.
Bilo nam je zadovoljstvo biti domaćin priredbe
koja se iduće godine svojim malim jubilejom,
15 godina postojanja, upisuje u postojane i
relevantne priredbe zagorskoga kraja.
iz Huma na Su
tli
Savski valovi
omociji
Uzvanici na pr
Voditeljski par Kristina Pavlović i
Zvonko Franc
Podvinč
a
ni
Anja Šovagović
Leopold
o Siniša kestar HRT-a
r
t
s
e
a
M
raški or
i tambu
Jasna Dolež
al
Klapa Bistrica
SNICA
I0
Uzvanici na Kajkavskom venčeku
Antun Stašić
Željko Grozaj
Ivana Trogrlić
Siniša Miklaužić i Auzwinkl muzikanti
Barbara Suhodo
Lepi Cajti
lčan
Sudionici Krijesnice 2010.
Zlatko Job i Zvonko Franc
Fotografije večeri: Edo Zajec
KULTURA
01. STUDENOGA 2010.
Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina
Marina Krpan Smiljanec:
Piše
Monika Briševac
U Krapini se mnogo čita
Mjesec hrvatske knjige održava
se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 15. listopada do 15.
studenog. Kako je 2010. proglašena Međunarodnom godinom
biološke raznolikosti, program
osmišljen povodom ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige
inspiriran je motom Biološka raznolikost za razvoj. Cilj ove tradicionalne manifestacije je promicanje knjige i čitanja, pa su zato
organizirana brojna prigodna do-
mova, kazališnih i književnih večeri,
knjižnica je već tradicionalno raspisala natječaj za likovne radove. O
tome?
Riječ je o natječaju interesantnog
naslova Izradi mrak eko-plakat ili
sliku silnu izabravši vrstu životinjsku
il biljnu. U naslovu je sve rečeno.
Natječaj za najuspješnije likovne radove na zadanu temu, otvoren je do
5. studenog, a pobjednici će biti proglašeni na svečanosti 15. studenoga,
na dan zatvaranja Mjeseca hrvatske
knjige. Naši najmlađi članovi imat će
Prilikom otvorenja izložbe i početka Mjeseca knjige govorili su ravnateljica
Gradske knjižnice Marina Krpan Smiljanec i krapinski gradonačelnik Josip
Horvat, koje smo snimili prilikom rezanja slavljeničke torte na kojoj je
pisalo: 1845. – 2010.
Knjiga je živa, ona nikada neće umrijeti. U
Krapini se čita, mnogo čita, i za knjigu i dalje vrijede podaci o svijetloj budućnosti. Živjela
knjiga, i nema govora o tome da će knjiga ikada izumrijeti.
gađanja u knjižnicama. Na ona
u Krapini podsjeća ravnateljica
Marina Krpan Smiljanec.
Kako je započeo Mjesec hrvatske
knjige u Krapini?
- Gradska knjižnica Krapina ove godine ima ponovno jednu izuzetnu čast
što je jedan od programa, odnosno
program 165. godina od otvorenja
prve čitaonice, ušao u središnji republički program Mjeseca hrvatske
knjige. Izložba je popraćena izlaganjem, i predstavljen je kontinuitet
čitalačke tradicije naše stare dame
Krapine. Povijest krapinskih čitaonica
uglavnom je poznata, često puta podaci su bili publicirani, pa je ovo bila
prigoda podsjetiti se nekih značajnih
imena, koje smo možda tijekom vremena zaboravili, a odigrali su značajnu ulogu. Npr. Nestor Kiepach nazivao se prvim ravnateljem čitaonice
u Krapini. To je podatak koji je interesantan za sve, ali možda posebno i
za vatrogasce, s obzirom na to da je
bio član DVD Krapina. Također, mladi članovi knjižnice imali su priliku
vidjeti izložbu likovnih radova Petre
Majsec, učenice 8. razreda osnovne
škole iz Krapine, Životinje razne. Izloženi su njeni umjetnički radovi, slike
i skulpture životinjskog svijeta. Autorice ove izložbe su Vesna Šaronja
i Miljenka Presečki.
Osim bogatog programa, satkanog
od izložbi, projekcije animiranih fil-
36
prilike 6. studenoga vidjeti projekcije
animiranih filmova Marijana Lončara. Naše tradicionalne ČČČ radionice održane su također i u Mjesecu
hrvatske knjige, organizirana je pričaonica, igraonica za djecu osnovno­
školske dobi gdje su djeca odigrala
ulogu biodetektiva, na određenom
uzorku slikovnica u potrazi za biološkom raznolikošću. Za malo starije, organizirali smo i predstavljanje
knjige dr. Rajka Fureša Rieč domača,
knjige dobitnice nagrade Rikard Jorgovanić.
Nadalje, aktivnosti koje preporučujete do 15. listopada?
Kazališnu predstavu Razgovor dviju knjiga organiziramo 2., 4., 9.
i 11. studenoga. Voditeljica Dječjeg
Odjela GKK Vesna Šaronja autorica
je ovog igrokaza, dramatiziranog u
izvedbi autorice i pomoćne knjižničarke Miljenke Presečki sa ciljem približavanja pojma knjige i knjižnice.
Igrokaz je namijenjen djeci vrtićke i
pred­školske dobi. Djelatnice Dječjeg
odjela autorskim uradcima igrokaza
već su se iskazale, same su radile
scenografiju, kostimografiju, režiju.
Što ste pripremili za kraj Mjeseca
hrvatske knjige?
Za kraj, 11. studenoga u 19 sati pozivamo Vas na književnu večer Kozinin
četverolist. Večer je dakle posvećena
našem sugrađaninu, susjedu i poznatom krapinskom novinaru gospodinu
Dragi Kozini, koji će se predstaviti sa
svoje četiri monografije - Đurmanec,
Petrovsko, Radoboj i Gornje Jesenje.
O knjigama će govoriti Željko Vegh,
knjižničar u KGZ Zagreb.
Prema procjenama stručnjaka, pad
prodaja knjiga u ovoj recesijskoj
godini je 20% u odnosu na prijašnje
godine. Što govore podaci o čitanosti knjiga?
Knjiga je živa, ona nikada neće umrijeti. U Krapini se čita, izuzetno čita,
i za knjigu i dalje vrijede podaci o
svijetloj budućnosti. Živjela knjiga,
i nema govora o tome da će knjiga
ikada izumrijeti.
Od Domorodnog doma do
Gradske knjižnice
Na ovu, 165. obljetnicu, moramo se prisjetiti onih koji su
gledali daleko naprijed. Među
takve, koji su bili ispred svojeg
vremena, svakako ubrajamo
Nestora Kiepacha, ravnatelja
Čitatelnog i zabavnog društva Domorodni dom, koji se
1845. obratio dr. Ljudevitu
Gaju s molbom za pretplatu
na Novine hor. slav. dalmatinske. U daljoj povijesti nekoliko
važnih godina u kojima se ova
djelatnost odvijala pod raznim
imenima i upravama: Narodna
čitaonica osnovana je 1864. –
u rukovodećem tijelu je opet
Nestor Kiepach i župnik Janko
Bedenko. Na inicijativu Stjepana Ortnera 1902. osniva se
Pučka knjižnica, a sedam godina kasnije osniva se Sokol-
GLAS ZAGORJA
ska čitaonica. Đačko ferijalno
udruženje za narodnu prosvjetu udružuje se sa Hrvatskim
kulturnim društvom Napredak na čijem čelu su se nalazili
Adolf Kompare i Edo Krušlin, a
1936. osniva se knjižnica.
Nakon Drugog svjetskog rata
osniva se Kotarska, pa Općinska knjižnica. Ona je djelovala
u sastavu iste ustanove, ali koja
je mijenjala ime: od Narodnog
sveučilišta do Centra za kulturu
umjetnost i informiranje Ivica
Božić, pa opet Narodno sveučilište, da bi došli do današnjeg
naziva Pučko otvoreno učilište
Krapina. Tako je bilo sve do
2006. od kada Gradska knjižnica Krapina djeluje kao samostalna ustanova na gradskoj i
županijskoj razini. (D. Kozina)
KULTURA
GLAS SRCA
ZABOK
Nagrada Gjalski – Ivani
Šojat-Kuči
Svečanošću dodjele književne
nagrade Ksaver Šandor Gjalski
(23. listopada) u Zaboku je završena tradicionalna manifestacija
Dani Ksavera Šandora Gjalskog.
Dobitnica ovogodišnje nagrade
je Ivana Šojat-Kuči, iz Osijeka,
za roman Unterstadt, priču građanske obitelji njemačkih korije-
na u Osijeku od početka do kraja
dvadesetog stoljeća. Roman je
objavila zaprešićka Fraktura. U
najužoj konkurenciji od ukupno
45 pristiglih djela hrvatskih autora, bile su i knjige Povratak
sudbini Zvonimira Majdaka,
te Ljudi su sadili drveće Josipa
Mlakića. (N. V.)
VUGROVEC
DAJTE I SEBI
KOLIKO
DRUGIMA
DAJETE
Prvog dana održana je likovna
kolonija, drugog Smotra folklora dječjih sekcija, a trećeg dana,
u nedjelju, održana je Smotra
folklora odraslih sekcija. Ona je
započela svečanim mimohodom
svih sudionika koje je predvodila Općinska limena glazba Petrovsko-Špoljari iz Petrovskog. U
mimohodu i samoj smotri sudjelovali su KUD-ovi iz: Tordinaca, Sesvetskih Sela, Sesveta, Markuševca, Zagreba, Sesvetskog Kraljevca,
Drenove, Prepuštovca, Dugog
Sela, Demerja, Ivankova, Markovca i Remeta te muške pjevačke
skupine iz Tordinaca i iz Ivankova.
Kao znak trajne uspomene, u ime
domaćina, Jasna Židak predsjednica KUD-a Dragutin Domjanić
uručila je Špoljarima zahvalnicu
za sudjelovanje na Vugrovečkom
Miholju. (V. Hršak)
Općinska limena glazba Petrovsko-Špoljari, kao jedina pleh mužika na toj
smotri, tamošnjoj publici predstavili su se melodijama: “Dobro mi došel
prijatel”, “Oko jedne hiže” i “Happy marching band No. 2”
Piše
Stjepan Kralj
Srcu će nam biti najmilije ako izbacimo mržnju
i zavist, te napravimo mjesto za iskrenu ljubav.
A svima onima koji pate zbog velikog pritiska
na leđima koji im donosi njihova košara puna
novca i ostalog materijalnog bogatstva preporučujem – podijelite sirotinji.
Špoljari na
Vugrovečkom Miholju K
Nastavno na dugogodišnju tradiciju proštenja i proslave Dana
sv. Mihovila, jednog od zaštitnika Vugrovca kod Sesveta, članovi domaćeg KUD-a Dragutin
Domjanić odlučili su sve to oplemeniti. Organizirano je izvođenje
kulturno-umjetničkog programa,
a cijela manifestacija nazvana je:
Vugrovečko Miholje. Kao i u drugim krajevima Miholje označava,
na simboličan način, kraj ljeta i
uvod je u jesen te ubiranje plodova zemlje.
Kako se prva manifestacija pokazala vrlo uspješnom i posjećenom, ove je godine, po četvrti
put, organizirano Vugrovečko
Miholje, koje je u tri dana imalo
oko 15.000 gledatelja, a za vrijeme održavanja manifestacije
kroz različite programe prodefiliralo je 1200 sudionika.
01. STUDENOGA 2010.
ada su Apostoli nakon jednog
Isusovog svetog nauka sakupili
milostinju od mnoštva okupljenih ljudi, sretni su se vratili s košarama napunjenim do vrha. Uglas su uzviknuli:
Učitelju! Učitelju! Pogledaj koliko nas
je narod darovao. Moći ćemo lijepo živjeti. Ali reci nam: kuda ćemo s tolikim
novcem? Isus im je mirno odgovorio:
Podijelite sve sirotinji.
današnjoj situaciji rijetki su koji
iskreno potiču solidarnost u svojoj svijesti i dijele sirotinji po uzoru na
Isusa Krista. Kako razumjeti čovjeka
koji živi u siromaštvu i neimaštini kada
sami imamo dovoljno za normalno
egzistiranje. U takvim okolnostima,
našeg susjeda koji nema i koji svakodnevno razmišlja samo kako prehraniti
obitelj – i ne vidimo. Sebično razmišljamo kako se to nas ne tiče. Okrećemo
glavu na drugu stranu misleći kako je
to njegov osobni problem, ili problem
socijalnih službi koje plaća država. Ali
nije tako. Naša je dužnost progledati i
reagirati na tuđu nevolju. Pomoći bližnjem koliko god smo u mogućnosti.
sus je rekao: Ljubite druge kao sebe
samog. Time nam je poručio da i
druge ljubimo onakvom ljubavlju kakvu bismo i sami željeli primati. Da
i drugima dajemo onoliko koliko je
i nama potrebno. Ljubiti druge kao
samoga sebe znači služiti bližnjima,
pomagati im i dijeliti onaj višak vrijednosti za koji ponekad ni sami ne
znamo gdje ulagati. Znam da je teško
razumjeti osjećaj praznog trbuha, ako
cijeli život popuštamo remen umjesto
da ga stežemo kao naš siromašan i
gladan susjed. Nažalost, došla su takva vremena da zbog silne pohlepe za
novcem i materijalnim vrijednostima
naš pogled na svijet i odnos prema
siromašnima nije u skladu kako nas
je Isus učio. Mnogi tu čak traže i vide
priliku za bogaćenje. Siromah zbog
izgladnjelosti ima slabašne ruke pa
U
I
GLAS ZAGORJA
mu je teško svakodnevno bušiti rupicu na svom remenu. Kako sada stvari
stoje čini mi se da će se vrlo brzo netko
dosjetiti i osnovati tvrtku koja će vršiti
uslugu bušenja rupica na remenima
siromašnih koji su izgubili mogućnost
da se pravilno prehranjuju te iz dana
u dan sve više mršave. Ako se netko
upusti u takvo ili slično poduzetništvo
ja ga molim da dio prihoda koji će mu
donijeti bušenje rupica na remenima
siromaha, daruje u humanitarne svrhe. Tako će iskazati zahvalnost prema
onima na kojima dobro zarađuje i time
će skinuti dio tereta sa svoje savjesti.
ko imamo više nego dovoljno pa
dio sredstava usmjerimo prema
onima koji imaju manje nego dovoljno,
možemo biti sigurni da će se to dopasti dragome Bogu Ocu Stvoritelju i da
nam je to garancija da će nam Gospodin jednoga dana dati zlatni ključić koji
otvara vrata raja. Nedavno mi je jedan
mudri svećenik rekao da raj počinje već
ovdje na zemlji. Mišljenja sam da u taj
raj možemo ući ako se rasteretimo svih
pritisaka na duši, srcu i leđima. Da bismo olakšali dušu moramo se redovito
ispovijedati i moliti za oprost grijeha.
Srcu će nam biti najmilije ako izbacimo
mržnju i zavist, te napravimo mjesto za
iskrenu ljubav. A svima onima koji pate
zbog velikog pritiska na leđima koji im
donosi njihova košara puna novca i
ostalog materijalnog bogatstva preporučujem – podijelite sirotinji. Iako danas živimo u takvim vremenima da se
više cijene ljudi koji nepošteno zarađuju, jer im se pripisuje nekakva poduzetnička sposobnost, a zanemaruje nelojalna konkurentnost, a manje se cijene
pošteni radnici jer oni se kao, ne znaju
snaći, ja sam siguran da ovi drugi, koji
pošteno i strpljivo godinama stvaraju,
više uživaju u svojim plodovima jer su
sazreli uz Božji blagoslov. Ako i nemaju
previše, možda čak ni dovoljno, barem
mirno spavaju.
A
37
01. STUDENOGA 2010.
KULTURA INFO
Cunge, cunge, cungera...
ZABOK
Edukacija je održana početkom
listopada u organizaciji Društva
Naša djeca Zabok predstavljanjem projekta Cunge, cunge,
cungeraj - folklor našeg zavičaja. Projekt se provodi u O.Š. K.
Š. Gjalskog u Zaboku u suradnji
s KUD-om Zabok, a predstavila ga je autorica Senka Jurina.
Na inicijativu zamjenice župana, Sonje Borovčak Kra­
pinsko-zagorska županija pokrenula je edukaciju za učitelje
na temu izučavanja folklorne građe Hrvatskog zagorja
namijenjenu učiteljima koji u svom radu koriste folklorne
predloške – nošnja, plesovi i pjesme našeg zavičaja.
Ona je na osnovi istraživanja
folklorne građe Hrvatskog zagorja i iskustva u radu s folklornim
grupama, kojim se bavi dulji niz
godina, osmislila projekt učenja
narodnih plesova tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Edukaciji su prisustvovali učitelji iz 19
osnovnih škola kojima je prezentirano 15 plesova Hrvatskog
zagorja primjerenih djeci osnovnoškolskog uzrasta.
Učitelji su iskazali veliku zainteresiranost za edukaciju, jer se u
svom radu susreću s velikim problemima zbog nedostatka literature s folklornom građom Hrvatskog zagorja. Kao doprinos većoj
uspješnosti u usvajanju sadržaja
edukacije, Krapinsko-zagorska
županija je za sve sudionike osigurala pisane materijale i CD s
glazbenim podlogama.
Na završetku edukacije polaznicima je zamjenica župana Sonja Borovčak uručila potvrde o
stručnom usavršavanju. Tom prilikom istaknula je da Krapinskozagorska županija prepoznaje
važnost kvalitetne prezentacije
tradicijske kulture, jer i sama u
okviru strategije turističkog razvoja promovira te vrijednosti,
ističe se u priopćenju Krapinskozagorske županije koje potpisuje
Goran Grobotek.
KRAPINA / TUHELJSKE TOPLICE
70. godina Hrvatskog knjižničarskog društva
Marijana Mišetić nova
predsjednica
Marijana Mišetić, prof., viša knjižničarka iz Zagreba izabrana je za novu
predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva na 37. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva koja je
održana od 29. rujna do 2. listopada
u Tuheljskim Toplicama. Središnja
tema skupa bila je Knjižnica u zajednici. Aktivno i zapaženo sudjelovalo
je oko 250 knjižničara iz Hrvatske i
inozemstva. Uz niz stručnih predavanja i rasprava obilježena je 70.
obljetnica Hrvatskog knjižničarskog
društva.
Nova predsjednica istaknula je da će
se zalagati za osiguranje stručnog i
profesionalnog djelovanja Društva,
potičući javnost djelovanja, zagova-
38
ranje Društva, knjižnice i knjižničarstva kao djelatnosti, a posebice njihove uloge u obrazovanju, znanosti
i kulturi. Suorganizator i domaćin
ovog četverodnevnog skupa bilo
je Knjižničarsko društvo Krapinskozagorske županije. Inače, Hrvatsko
knjižničarsko društvo, Nacionalna
i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i
Gradska knjižnica i čitaonica Pula
objavili su Zbornik radova o Matku
Rojniću, jednog od onih knjižničara
za koje se smatra da su utemeljili
hrvatsko knjižničarstvo, koji je također predstavljen.
- Matko Rojnić, imao je povlasticu, i u pravilu, tešku obvezu biti
44 godine djelatnikom nacionalne
U čast 70. obljetnice Hrvatskog knjižničarskog društva, KZŽ je počastila
knjižničare rođendanskom tortom koju su razrezale zamjenica župana
za društvene djelatnosti KZŽ Sonja Borovčak i dosadašnja predsjednica
HKD-a Zdenka Sviben
knjižnice, a od toga je više od trideset godina ravnao i upravljao tom
ustanovom. Njegova je ravnateljska djelatnost bila ujedno njegov
prinos ustrajnoj opstojnosti hrvatske kulture - istak­nuo je u svome
izlaganju prof. dr. sc. Tihomil Maštrović. Posljednjeg dana boravka
GLAS ZAGORJA
u KZŽ knjižničari Hrvatske i inozemstva posjetili su Gradsku knjižnicu Krapina gdje su ih dočekali i
pozdravili gradonačelnik Krapine
Josip Horvat i ravnateljica knjižnice
Marina Krpan Smiljanec. Knjižničari su imali priliku i razgledati Muzej
krapinskih neandertalaca. (M. B.)
KULTURA INFO
KRAPINA
01. STUDENOGA 2010.
Eko film festival
S.K.A. glazbom i edukacijskim filmom - za okoliš
Hoćemo li značaj zaštite okoliša
shvatiti prekasno… Čovjek neprestano, vrlo intenzivno utječe
na svijet kakav vidimo odnosno
na klimu koja ga definira. Nažalost, premalo je tekstova koji
svjedoče pozitivnom utjecaju
čovjeka na okoliš. Zato treba
raditi na osvješćivanju kako bi
se spasili od nas samih. Najveću
nadu moramo polagati u generacije koje sazrijevaju, odnosno
one koje tek dolaze. Na njihovim će se odlukama mijenjati
svijet – u ljepši, bolji, čišći, ugodniji za život.
Kako bi izbjegli svijet iz filmova
ekoloških katastrofa, udruga mladih iz Krapine popularna S.K.A.
odlučila je dati svoj mali doprinos, organizacijom Eko
film festivala.
Održan je 1.
i 2. listopada na Hušu
u Krapini uz
suorganizaciju udruge
Pozor iz Siska.
Inače, udruga
Pozor bavi se
temama ve-
zanim uza zaštitu
okoliša i tako Eko
festival organiziraju kao putujući
pa se filmovi prikazuju po cijeloj
Hrvatskoj. Udruga SKA, udruga
mladih iz Krapine,
prepoznala je vrijednost njihovog
projekta, te objedinila ugodno, korisno i zabavno.
Eko film festivalu, koji je donio
četrnaest filmova autora iz cijelog svijeta, dodali su koncerte
odnosno nastupe bendova Trnje
i Generacijski jazz. Ovom prilikom
članovi Trnja proslavili su šestu
godinu postojanja. Na filmskom
platnu našle su se projekcije filmova autora iz naše zemlje, BiH,
Irske, SAD-a, Novog Zelanda i drugih krajeva svijeta. Uz filmove su
se mogli grickati pečeni kesteni,
a nakon projekcija atmosferu uz
koju ne želite biti nigdje drugdje,
donijeli su spomenuti bendovi.
Naravno, druženje brojno okupljenih u petak kao i u subotu,
trajalo je do kasno u noć.
Domaćini i organizatori, udruga
S.K.A., zadovoljni su uspješnošću
festivala i onoga za što se on zalaže, za sudjelovanje pojedinca u
očuvanju okoliša. (Tomislav Lež)
dajući ovaj film koji nije suhoparno
naučan, a sadrži brojne zanimljive informacije o temi, dolaze nam
napamet ideje o turističkim vjerskim obilascima Hrvatskog zagorja
i upoznavanju njegovih prirodnih
i povijesnih znamenitosti. Možda
i nije potrebno napraviti tisuće kilometara za osjećaje i ljepotu koju
možemo doživjeti ovdje gotovo nadomak ruke. Organizatori programa
su Društvo Sv. Juraj iz Gornje Stubice, Kajkaviana, Župa MB Snježne
iz Belca, novoosnovana Turistička
zajednica grada Zlatara, Radio Stubica, Radio Zlatar uz pomoć Radija
Marije Bistrice i Centar za kulturu
Novi Zagreb. (Željko Popović)
BELEC
Multimedijalni program Stella maris Hrvatskog
zagorja – Belec Župna crkva Marije Snježne
Ljepota nadomak ruke
U Župnoj crkvi Marije Snježne u Belcu
održan je, 17. listopada 2010., multimedijalni program pod nazivom Stella
maris Hrvatskog zagorja. U prvom dijelu programa s marijanskim napjevima
hrvatskih i svjetskih autora nastupili su
sopranistica Vesna Kovačić, violinist
Mislav Salopek uz pratnju Hrvojke Mihanović-Salopek na orguljama. U drugom dijelu programa projiciran je film
Stella maris Hrvatskog zagorja čija je
autorica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek koja je i komentirala nastanak
ovog filma. Brojne crkve i svetišta u
Hrvatskom zagorju nose Marijino ime
baš kao i ovaj svjetski barokni biser u
Belcu – crkva Marije Snježne koju je
u XVII. st. podigla vlasnica belečkog
posjeda, potaknuta čudesnim ukazanjem Blažene Djevice Marije, grofica
Elizabeta Keglević-Erdödy zajedno sa
župnikom Đurom Dudićem.
Bila je to večer posebnog ugođaja u
kojoj su se isprepleli ljepota obnovljene crkve, suptilni iskreni zvuci orgulja, violine i nježni sopran, osobito kod onih kajkavskih marijanskih
napjeva uz filmozapis o marijanskoj
baštini Hrvatskog zagorja. Posebne
emocije prorade u svakom prisutnom tijekom ove projekcije. Radi se
doista o izvrsno uklopljenim marijanskim crkvama u bajkovit barokni
pejzaž Hrvatskog zagorja, vještini
autora koji su svojim freskama, slikama, kipecima, stihovima i glazbom utkali svoje najdublje vjerske
osjećaje prema Majci Božjoj. Poseban je odnos naših vjernika prema
Majci Božjoj koja nam je podarila
Isusa kao početak boljega svijeta.
Ugođaju ove večeri pridonijela je
i brojna publika koja je iskrenim
aplauzom nagradila izvođače. Gle-
GLAS ZAGORJA
39
KULTURA INFO
01. STUDENOGA 2010.
Filmski kutak Dr. Horvat stigao u Zagorje
Piše
Mario Krog
Da kreativnosti u udruzi Studio nezavisne produkcije nikad nije bilo
više dokazuje činjenica da tek što
je završilo snimanje filma Lamia,
pokrenut je novi projekt u produkciji Krog Multimedije i Studia nezavisne produkcije. Riječ je o projektu
pod nazivom Dr. Horvat, po uzoru
na popularnu FOX-ovu
seriju House
M.D.
Scenarij za
pilot epizodu potpisuju
Mario Krog
i stručni suradnik dr. Ivica Balagović.
Udruženim
su
snagama napravili
hrvatsku tj.
zagorsku priču o najkontroverznijem, ali i najučinkovitijem doktoru današnjice. Kao lokacija za snimanje ovog neobičnog projekta
poslužila je nova i najmodernija
bolnica u Zagorju - Opća bolnica
Zabok. Kako je Dr. Horvat igrani
film tako je Opća bolnica Zabok
preimenovana u Opću bolnicu
sv. Ivan i zahvaljujući odobrenju
ravnatelja Stanka Beline te svih
Film mjeseca
Zakon braće
Film Zakon braće prije samo nekoliko mjeseci prikazivao se u svim kinima, a danas ga možete već pronaći na DVD-u. Film govori o vrlo čestim američkim situacijama, odnosno o dva brata, od kojih je jedan vrlo
uspješni vojnik koji odlazi u rat u Irak, dok je drugi manje uspješan i
alkoholičar. U glavnim ulogama su
Tobey Maguire kao kapetan Sam
Cahille, vojnik kojeg nakon ratne
akcije u Afganistanu proglašavaju mrtvim, te Jake Gyllenhaal kao
njegov mlađi brat Tommy Cahille,
koji si pokušava srediti život i pomoći njegovoj ženi i djeci. Ženu
Sama Cahilla utjelovljuje Natalie
Portman. Uz prikaz tužnog života
Natalie, njezine djece i Tommyja
koji im želi pomoći te cijele njihove obitelji u filmu se isprepliću
scene što poginuli Sam proživljava
u zatočeništvu zajedno sa svojim
kolegom. Talibani ih prisiljavaju
na razne stvari, a najgora je bila ta
da Sam ubije svojeg kolegu kako
bi preživio. Naposljetku, američka
vojska uspijeva spasiti Sama i vratiti ga obitelji, no stvari su se bitno promijenile. Svi su bili sretni zbog njegova povratka osim njegove djece koja
su prepoznala kako otac nešto skriva od njih i kako se čudno ponaša, a
Sam cijelo vrijeme misli da ga je žena varala s bratom. Tako iz dana u
dan obitelji proživljavaju pravu patnju dok sve ne kulminira Samovim
psihičkim slomom, te završava na psihijatriji. Redatelj ovog filma je Jim
Sheridan, a scenarij je napisao David Benioff. Film je na jedan vrlo emotivan način prikazao stvarni i mogući život vojnika u zarobljeništvu kao i
život obitelji koja se suočava prvo sa smrću svojeg bližnjeg, a potom sa
psihičkim problemom koji imaju vojnici koji se uspiju živi vratiti iz rata.
40
djelatnika bolnice, veći dio projekta snimljen je 10. listopada, a trenutno traju pripreme za novo snimanje. Cijela radnja filma odvija
se oko glavnog lika, kontroverznog
zagorskog doktora Horvata koji
vozi najljepši i najskuplji američki
automobil, bezobrazno parkira na
samom ulazu u bolnicu vrijeđajući
upravu bolnice i sve djelatnike. Uz
njegov odjel specijalne dijagnostike u kojem radi tim u sastavu dr.
Renata Marić, dr. Vladimir Čavužić
i dr. Davor Babić, bolnica postaje
vodeća bolnica u Hrvatskoj koja
rješava najteže i najkompliciranije
slučajeve. Naizgled komplicirane
dijagnoze Horvatovom timu predstavljaju veliki izazov i naposljetku
jednostavno rješenje.
na njega i pokušava ne popustiti
njegovim manipulacijama. Naposljetku ipak mora popustiti pod
njegovim prijetnjama jer bi posljedice mogle biti fatalne, pa ona od
jednog zla bira ono manje. Uz ravnateljicu važnu ulogu igra i njegov
najbolji prijatelj onkolog Ivan Vrančić koji mu daje savjete i u većini
slučajeva podržava njegov rad.
Prvi slučaj koji doktor Horvat prihvaća je tzv. blagoslovljena trudnica koja
nosi dijete, a
prema testovima je djevica,
te ima brojne
probleme sa srcem i plućima.
Što se dogodilo
s njom i s djetetom saznat
ćete na premijeri filma iduće
godine.
Producenti filma su Mario
Krog, Ivica Balagović i Jelena Škalec, a svi glumci dolaze iz dramskog amaterskog
kazališta KUD-a Naša Lipa-Tuhelj.
Film je sniman u formatu 16:9 FULL
HD sa Canon EOS Rebel T2i kamerom. U filmu će, osim raznih scena
i lokacija u bolnici, biti zanimljivih
animacija ljudskog tijela, Horvato-
ZANIMLJIVOST
Dr. Horvat je pilot projekt po uzoru na dr. Housea sniman na lokaciji
Opće bolnice Zabok i produciran od strane udruge Studio Nezavisne
Produkcije i tvrtke Krog multimedia u full HD 16:9 formatu s trajanjem
od 40 minuta.
Uz Horvatov tim glavnu ulogu u
filmu ima ravnateljica bolnice dr.
Elizabeta Kranjčić koja potajno voli
Horvata, no cijelo vrijeme je ljuta
GLAS ZAGORJA
vog sviranja klavira, te naposljetku,
strašne prometne nesreće koja se
snima u virtualnom studiju u Gornjoj Pačetini.
KULTURA INFO
01. STUDENOGA 2010.
PREGRADA
Proslavili Svjetski dan zborskog pjevanja
Za dušu i srce
Povodom Svjetskog dana zborskog pjevanja u punoj župnoj crkvi
Uznesenja BDM, održan je Susret
zborova Krapinsko-zagorske županije. Nastupili su Crkveni zbor
Župe Pregrada, Zbor KUD-a Pregrada, Zbor KUD-a Zlatko Baloković
Krapinske Toplice, Muški pjevački
zbor Magdalenić Bedekovčina,
Ženski zbor KUD-a Bedekovčina,
Mješoviti pjevački zbor Sveti Križ
Začretje, zbor Đalski grada Zaboka, Zbor KUD-a Naša lipa Tuhelj,
Zbor KUD-a Laz Bistrički, Pjevački
zbor Sveti Juraj Jurjevec, Glazbena
družina Franjo Dugan Budinšćina,
Zbor KUD-a Rikard Jorgovanić Hum
na Sutli, zbor crkve Svete Katarine
iz Krapine, te gosti muški pjevački
zbor Bistrani Donja Bistra. Riječ
je o XV. susretu koji je povodom
Svjetskog dana zborskog pjevanja
organizirala Zajednica amaterskih
kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije, a odlični
domaćin bio je KUD Pregrada.
Kako se moglo čuti od poznavatelja ovakvih kulturnih događanja,
takvim revijalnim susretom može
se pohvaliti rijetko koja Županija. - Bilo je za dušu i srce! Inače,
ovim Susretom zborova Zajednica
amaterskih kulturno-umjetničkih
udruga Krapinsko-zagorske županije uspješno je završila ovogodišnje nastupe i Smotre - rekla nam je
njihova tajnica Elza Kučko. Zajednica broji 70 udruga koje se bave
kulturnom djelatnošću u više od
150 sekcija. (N. V.)
KRAPINSKE TOPLICE
Iz Općinske knjižnice
U Mjesecu hrvatske knjige niz
prigodnih sadržaja: predavanja,
književne susrete, prigodne radionice organizira i Općinska
knjižnica Krapinske Toplice. Uz
to u Općinskoj knjižnici Krapin-
ske Toplice u tijeku manifestacije
Mjesec hrvatske knjige imaju akciju besplatnog upisa za umirovljenike kao i akciju „vratite zaboravljene knjige, mi zaboravljamo
zakasninu“.
KRAPINA
Linijska kretanja u
krapinskoj Galeriji
Galerija grada Krapine koja djeluje u sklopu Pučkog otvorenog
učilišta pripremila je za ljubitelje
likovne umjetnosti susret s još
jednom umjetnicom. U Galeriji je
4. studenoga, u 19 sati, otvorenje
izložbe Linijska prostorna kretanja
- monotipije na transparentnim
podlogama mr. grafike Valentine
Šuljić. Izložbu će otvoriti Višnja
Slavica Gabout, likovna kritičarka, uz prigodni glazbeni program
učenika Osnovne glazbene škole
pri O.Š. Augusta Cesarca Krapina.
GLAS ZAGORJA
41
01.
01.STUDENOGA
STUDENOGA2010.
2010.
ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ
Rođen: 1. studenoga 1864. u Klanjcu
Umro: 15. svibnja 1933. u Zagrebu
Arhitekt, konzervator, arheolog, restaurator i
fotograf potekao je iz ugledne klanječke obitelji kao jedanaesto dijete općinskog bilježnika. Pučku školu završio je u rodnom mjestu,
srednju u Varaždinu i Zagrebu, a zahvaljujući
stričevoj financijskoj pomoći završio je i Višu
obrtničku školu u Beču. Pod nadzorom Hermanna Bollea je 1884. vodio klesarske radove
na restauraciji zagrebačke katedrale i gradnji
crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u
Zagrebu. Kasnije će poći u Beč na Akademiju
likovnih umjetnosti. Već tijekom studija surađuje u atelijeru poznatih kazališnih arhitekata
Hermana Helmera i Ferdinanda Fellnera koji
u to vrijeme rade na projektiranju HNK u Zagrebu i Rijeci. Po završetku studija 1890. putuje u Italiju da bi potom u atelijeru svojega
profesora Karla von Hasenauera sudjelovao
u izradbi detaljnog nacrta dvorišnog pročelja
dvorca Hofburg i dijelova Dvorskoga povijesno-umjetničkog muzeja u Beču. Krajem
1890., s preporukom prof. Hasenauera, odlazi
u Sarajevo i postaje građevinski savjetnik i samostalni arhitekt pri Zemaljskoj vladi. Njegovo
najznačajnije djelo u Sarajevu bila je Gradska
vijećnica koja je stradala tijekom srpske agresije. Najplodnije razdoblje je četvrt stoljeća
provedenih u Zadru (od 1896.) gdje je, djelujući kao arhitekt bogoštovnih zgrada, sagradio
četrdesetak sakralnih i profanih građevina po
Dalmaciji. Kao arheolog sudjelovao je na istraživanjima rimske Asserije kraj Benkovca. Po
završetku 1. svjetskog rata, nakon što je Zadar
došao pod talijansku upravu, seli se u Zagreb
u kojem 1920. postaje profesor arhitekture na
Visokoj tehničkoj školi, a nakon dvije godine
i akademik. Bio je član Kluba hrvatskih arhitekata, član i potpredsjednik Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu, član Austrijskoga
arheološkog instituta u Beču i društva Bihaći
don Frane Bulića.
3. studenoga 1901. – blagoslovljen temeljni
kamen sadašnje župne crkve Sv. Nikole u Krapini
Nalazi se na jugozapadnom uglu temelja crkve
kako o tom svjedoči u kamen uklesan natpis
iznad tog mjesta. Današnja crkva sagrađena je
po nacrtima Josipa pl. Vancaša u neogotičkom
stilu za 92.000 kruna. Ima tri lađe. Srednja je
zajedno sa svetištem iznutra duga 37,08 m,
široka 8,98 m, visoka 14,60 m, pokrajne lađe
su duge 24,75, široke 3,56 m, visoke 9,50 m.
Glavna lađa je posvođena sa četiri unakrsna
svoda. Glavni oltar i krstionica izrađeni su
po nacrtima arhitekata Vancaša u klesarskoj
radionici Pierotti iz Zagreba. U crkvi naročito
su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljaša F.
Heferera. Crkvu u nedjelju 27. rujna 1903. svečano posvećuje tadašnji zagrebački nadbiskup
dr. Juraj Posilović.
MIRKO CRKVENAC
Rođen: 5. studenoga 1873. u Čazmi
Umro: 18. studenoga 1936. u Krapini
Doktor medicine i narodni dobrotvor. U Krapini djeluje od 1. svibnja 1906. najprije na
dužnosti sanitarnog inspektora. Za vrijeme
I. svjetskog rata (1914.–1918.) organizator je
i voditelj privremene vojne bolnice, koja je u
Krapini djelovala zahvaljujući pomoći općina i
građana. Vodio je do 1930. Kneippovo lječilište, a bio je aktivan u krapinskom društvu Crvenog križa i DVD-a, te u Hrvatskom sokolu.
ĐURO PREJAC
Rođen: 25. studenoga 1870. u Desiniću
Umro: 19. siječnja 1936. u Krapini
Hrvatski skladatelj, glumac i redatelj. Kao sin
školskog nadzornika i učitelja desinićke osnov-
42
VREMEPLOV
ne škole, te orguljaša u mjesnoj župnoj crkvi,
Đuro Prejac je od najranije dobi svakodnevno bio u dodiru s glazbom. Nakon završetka
osnovne škole, pohađa gimnaziju u Varaždinu,
a sa 14 godina je u Zagrebu u tiskari Narodnih
novina izučavao grafički zanat, gdje se kasnije i
zaposlio. Po završetku vojne službe, 1896. primljen je u Miletićevu Hrvatsku dramsku školu,
te je privatno učio pjevanje kod Ivana pl. Zajca.
Uz savladavanje glumačkog umijeća, Prejac se
bavio prevodilačkim radom, prevodio je više
dramskih djela na hrvatski. Godine 1900. Prejac dolazi u Hrvatsko narodno kazalište, gdje
provodi gotovo čitav ostatak svojeg radnog
života. Djelovao je u kazalištima u Zagrebu,
Ljubljani i Splitu. Osim nastupanja u raznim
glumačkim predstavama, Prejac je povremeno bio i scenograf i koreograf... U posljednjem
desetljeću svojeg života, Prejac je pred javnost izašao kao libretist i skladatelj. Ispjevao
je među ostalim Vu plavem trnaci, Peharček
moj, koje danas smatraju narodnim pjesmama. Napisao je libreta i komponirao operete:
Vječiti ženik, Apaš Kavalir, Mis Eva. Dramatizirao je Šenoine romane: Čuvaj se senjske ruke i
Seljačka buna. Napisao je komedije: Zajutrak,
Tko je mrtav i Znatiželjni tast.
DOMINIK (Dinko) GUDEK
Rođen: 27. studenoga 1867. u Konjščini
Umro: 7. lipnja 1962. u Zagrebu
Vjerski pisac, studij teologije i filozofije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu, a za svećenika zaređen je 1891. Kao
kapelan služio je u više mjesta Zagrebačke nadbiskupije, a od 1900. bio je vjeroučitelj nižim
pučkim školama u Koprivnici i Zagrebu, a od
1907. u više zagrebačkih srednjih škola. Začasnim kanonikom zagrebačkog Kaptola imenovan je 1951. Bio je urednik i suradnik Kršćanske
škole, a surađivao je u Dušobrižniku, Kršćanskoj
školi i Katoličkome listu. Isticao se u promicanju
odnosa liturgije i kateheze. Priredio je hrvatsko
izdanje Velikog katoličkoga katekizma za srednja učilišta, izdanje Svetog pisma Novog zavjeta te Apokalipsu ili Odkrivenje sv. Ivana Apostola koju je preveo i popratio objašnjenjima.
Pjesnička riječ
Održan 12. recital Josipa
Ozimca Marija Bistrica 2010.
JOŠ JEDAN
VRIJEDAN
ZBORNIK
U Kapelici sv. Petra u Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici održan je 12.
recital duhovnog pjesništva Josipa Ozimca
2010. Riječ je o Recitalu koji nosi ime po
bistričkom pjesniku i učitelju Josipu Ozimcu, a koji je uz pomoć Knjižnice i čitaonice
Marija Bistrica i Glasa Koncila i ove godine
organizirao Radio Marija Bistrica.
Na ovogodišnji natječaj Recitala Josipa
Ozimca pristigla su ukupno 284 rada, koje
je poslalo 73-je pjesnika. Na štokavskom
su pristigla 184 rada, na kajkavskom 100, a
na čakavskom 30. Stručni ocjenjivački sud
odabrao je 65 pjesama koje su objavljene u
zborniku Došel bum v Bistricu, kao i 27 pjesama, koje su izvedene na završnici Recitala. Stručni sud i ove je godine kao predsjednik predvodio dr. sc. Ivo Kalinski, a uz njega
članice su bile profesorica Marija Lamot i
Ivančica Tomorad, koja je uredila i zbornik.
Kao novitet ove godine u zborniku je objavljeno i šest pjesama, duhovne tematike koje
su objavljivane na portalu Radija Marija Bistrica u rubrici Vaša poezija, a organizator je
kao priznanje za dugogodišnje sudjelovanje
na Recitalu u Mariji Bistrici odlučio izvan
konkurencije natječaja objaviti i sonetni vijenac pod nazivom Človek na križišću Ivice
Jembriha Cobovičkog.
Laureati Zdenka Maltar,
Vlado Vladić, Nevenka
Erman i Đurđa Ilijaš
Piše
Elvis Lacković
druga je bila Biserka Marečić iz Kašine s pjesmom Vapaj oproščaju, a treća Branka Jagić
iz Velike Gorice s pjesmom Fselneče. Nagrada publike pripala je Đurđi Ilijaš iz Zagreba
za pjesmu Babica. Prema ocjeni suda najbolje među pjesmama s portala RMB-a je
pjesma Soba ispod zvijezda autorice Nediljke Dujić, koja nije bila prisutna na Recitalu,
pa će joj nagrada biti uručena kasnije.
Ispunjena kapelica
Svetog Petra
Recitalu Josipa Ozimca i ove su godine nazočili brojni gosti, među ostalima i zamjenica župana KZŽ Sonja Borovčak, načelnik
Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, žup­
ni vikar u Mariji Bistrici vlč. Bruno Matos,
župnik župe Laz vlč. Ivan Jakopović, supruga pjesnika Josipa Ozimca, po kojem Recital
nosi ime, Danica Ozimec i mnogi drugi. Iako
su pjesničke manifestacije u nas u zadnje
vrijeme sve manje posjećene, u Kapelici sv.
Petra u bistričkom Svetištu i ove se godine
okupilo više od stotinu pjesnika, ljubitelja
pjesništva i prijatelja poezije, koji dokazuju
kako Recital Josipa Ozimca ima svoju budućnost, te i dalje zadržava visoko mjesto
među ovakvim manifestacijama.
1. nagrada (ŠTO):
Vlado Vladić, Sesvetski Kraljevec
DOBRO U NAMA
Toliko dobra je u nama!
Ali odnekud se slete zrcala da izobliče našu sliku,
i strah nas je i sram nas je ono što vidimo prepoznati kao sebe.
Ali odjeća pokvari naše proporcije i visimo u njoj,
i vjetar nas vitla i u njoj samo što ne otpadnemo od sebe.
Toliko dobra je u nama!
Ali dođe da posve odudaramo od vlastitoga lica, udova, tijela,
kao da dah života još nije stigao preobraziti pore praha.
Ali kao da se u nama sve okrenulo protiv nas,
natrag, natrag prema ništavilu.
Toliko dobra je u nama!
Ali kao da smo zagubili prolaz k nama samima i znakove
vlastitog izraza
zatičemo u preljubu sa značenjima u kojima nas nema.
Ali kao da su sve stvari zatajile vlastito značenje
samo zato da se izigra značenje dobra u nama.
Ali – toliko dobra je u nama!
Na samoj završnici Recitala pjesme su interpretirali Jelena Januš i Josip Klapač, a
u glazbenom dijelu programa nastupila je
Klapa Bistrica. U konkurenciji radova na čakavskom sud je najboljom proglasio pjesmu
Živa voda, Nevenke Erman iz Žminja, druga
Pisac, gimnaziju je završio u Senju, a prirodoje Ana Krnjus iz Pazina s pjesmom Letera, a
pis i zemljopis je studirao u Zagrebu i Pragu.
treća Katja Šepić iz Rijeke s pjesmom ŠkriDjelovao je kao profesor na zagrebačkoj i sanja. Na standardu prva nagrada prirajevskoj gimnaziji i izvjestitelj za prosvjetu.
pala je Vladi Vladiću iz Sesvetskog
Pripovijetke, pjesme, kritike i prikaze, crtice i
Kraljevca s pjesmom Dobro u nama,
1. nagrada (ČA):
eseje objavljivao je u periodici: Novi list, Obdrugi je Franko Stipković iz Zagreba
zor, Pokret, Hrvatski đak, Narodne novine,
Nevenka
Erman, Žminj
s pjesmom Mrtvi, a treća Snježana
Zvono, Bosanska vila, Sarajevski list, Književni
ŽIVA VODA
Plevnik iz Soblinca s pjesmom Obajug, Jutarnji list, Dom itd. Autor je zemljopisne
Va tla
la i val. U kajkavštini prvu nagradu
studije o Hrvatskom zagorju Jedan naš kraj i
mi sprofondievajo
osvojila je Zdenka Maltar iz Novog
biografije S. Radića Radić, portrait historijske
bosi poplati
Marofa s pjesmom Natura mertva,
ličnosti. Potpisivao se pseudonimom Verus.
ni puota...ni štofanj nii...
MARIJA JURIĆ ZAGORKA
1. nagrada (KAJ):
Od četiri vetri
Rođena: 2. ožujka 1873. u Njegovcu pokraj
Zdenka Maltar, Novi Marof
žiedan vid dosieže
Vrbovca
NATURA MERTVA
samo pustošino,
Umrla: 30. studenoga 1957. u Zagrebu
Natura mertva, jaboke i petelin,
očivan se beleni
Novinarka i spisateljica, srednjoškolsko obračrna je vufka noč na stolu,
da hladi zibljo
zovanje stekla je kod Milosrdnih sestara sv.
vrieme curi črez reške na vrati,
žuto nebo,
Vinka u Zagrebu. Niz je godina živjela s rodikak topli dešč, postiha vu molu.
teljima u Krapini (na prostoru te građanske
šabijon zametene
I negde se pesma začela drfčeča,
kuće danas je robna kuća). Otac Ivan imao je
i zadnje šperanci
gda su farbe još prah bile, niema belina
u Krapini vinograd, a bio je upravitelj mnogih
se gube...
risar je glavu v rokah stiskal,
zagorskih imanja. Marija je u životu prošla kalnajedanput Eden...
cvele so jabuke, sonce v joku petelina.
variju neželjene udaje za Mađara, probijanja
Spod palmi i smokaf
Jognjene
roke
vriele
z
temnih
gljibin,
kao prve hrvatske novinarke. Kao istaknuta
nepresušen rućak
kak vrnuti mrtvem življenju deh?
učiteljica i pedagoginja proslavila se po svojim
zeleni hladi, život i
žmefko poslanje, čutiti glas, mig z visin,
povijesnim romanima koji ju uvrštavaju među
gda nas otpuhava teg kovača mjeh.
TI
najčitanije hrvatske pisce.
V škuri iži dišu pozablene stvari,
ča ime moje
v klunu zginula pramaletja,
z dlana sojiega šteš
žive vodi mi pit daješ.
prelieva se perje, v jezer modrin,
GLAS ZAGORJA
na zidu pavuk matijaš, jaboke i petelin.
ANTUN HIKEC
Rođen: 29. studenoga 1882. u Vrankovcu pokraj
Svetog Križa Začretja
Umro: 15. kolovoza 1934. u Bartolovecu pokraj
Varaždina
nagrada publike:
Đurđa Ilijaš, Zagreb
BABICA
Naviek je goundrala,
vu nedelu nas vu cirkvu tirala
i vse skup živcierala.
Stišnjena, tienka i mala
gda god je vu paru z
mačkom pri peči zaspala.
Kat je prela, mačka joj je
naviek vu krilu sedela.
Jednuga dana se mačka zgubila…
Babica je jadna bila.
Prestala je jesti i piti,
šeptala je da muora domof otiti.
„Kak babica ide domof kat joj
je tu hiža i mi?“ pitala sam mater.
A mati je rekla: „Sinek muoj,
babica se dodrla i sad bu nam vmrla.“
Vura je stala, babica zanaviek zaspala.
Otprla joj se Buožja lesa i
prešla je gore vu nebesa.
Douge su za njom souze letele
da se babica vrne to su štele.
Ali za me babica nije vmrla,
same mi je dala znati
kak hižu ut duoma prepuznati
i kak moliti da bi i ja za njom
mogla pogoditi.
Pripremila
Vesna Šaronja
Biološka raznolikost, središnja je tema
ovogodišnje kulturne manifestacije Mjesec Hrvatske knjige 2010. posvećene
knjizi i čitanju. Nisu li prve knjige s kojima dolazimo u dodir upravo one čiji su
glavni likovi najčešće životinje, bilo da je
riječ o basnama koje alegorijskim putem
rasvjetljavaju ljudske vrline i mane, bilo
da su to slikovnice koje svojim oblicima,
bogatim ilustracijama i raznim dodacima
nastavljaju dražesnost plišanih medvjedića. U knjižnici je velik fond knjiga iz
područja lijepe književnosti, ali i onih popularno-znanstvenog sadržaja koje plijene pažnju sadržajima i ilustracijama o
raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.
Predlažemo neke:
Bernard Jan / Potraži me ispod duge
Ako kažem da je ovo jedna od knjiga na popisu lektire za 7. razred, zasigurno neće dobiti pozitivne bodove. No, ako spomenem
da je knjiga malena po broju stranica, ali
velika po temi koju obrađuje, mogla bi dobiti vašu naklonost. Jer, ona
to i zaslužuje.
Kroz likove
mladog tuljana Dannyja
i njegove
majke iskrsava vječna tema
l j u d s ko g
sukoba s
prirodom
i njegova
nemilosrdnog podjarmljivanja.
Danny, u djelu dražesna beba tuljana velikih očiju, i njegova obitelj nepokolebljivi
su podsjetnici da je svaka životinja, koja je
postala žrtvom ljudske pohlepe i neznanja,
imala život koji je voljela jednako tako kao
što mi volimo naš vlastiti život, i da je svaki
čin okrutnosti nad životinjama teret s kojim
se mora nositi čitavo čovječanstvo. Dirljiva
priča s izraženom ekološkom porukom.
Gerhard Staguhn / Zašto mačke
uvijek padnu na noge?
Svijet, pa tako i onaj životinjski skriva brojne zagonetke naše svakodnevice. Ovaj priručnik pristupačnog jezika sa znanstvenom
potkom na duhovit način u formi pitanjeodgovor odgovara na pitanja iz životinjskog, biljnog i ljudskog svijeta. Jeste li se
ikad pitali: Kako ptice selice nikad ne promaše odredište? ili Zašto krijesnice svijetle
u mraku? Sigurno većina vas smatra da su
biljke samo fikusi koji ne osjećaju ništa.
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Biološka raznolikost
u svijetu knjiga
Naravno da to nije točno, jer i one itekako
osjećaju stres i opasnost. Jedino što poput
ljudi i životinja,
biljke ne mogu
dati petama
vjetra. Znanost
je ustanovila
da i biljke viču
kad se osjećaju ugroženima, odnosno
p ro i z v o d e
zvučne valove koje se
mogu zabilježiti vrlo
osjetljivim mikroskopom. Takvi i slični
prirodni (ali i društveni) fenomeni nalaze
se na svakom koraku, a u ovoj knjizi gotovo
ih je većina na jednom mjestu.
Vincent Albouy i dr. / Zadivljujuće
tajne prirode
Enciklopedijskog obujma, ovaj priručnik
je od neprocjenjive koristi učenicima, studentima te svima koji žele razumjeti tajne
i zagonetke svijeta u kojem živimo. Od mikroskopski sitnih životinjica do tsunamija,
od snježne
pahuljice do
umiranja zvijezde, knjiga
Zadivljujuće
tajne prirode
otkrit će vam
najdramatičnije trenutke
i fenomene
našeg plane-
ta, a imat ćete osjećaj kao da se nalazite
na mjestu događaja. Doznat ćete kako
priroda stvara, prilagođava se i mijenja,
otkriti evoluciju nevjerojatnih geoloških
fenomena, diviti se genijalnosti prirodnih zakona po kojima svako biće na našem planetu ima svoje mjesto i savršeno
igra svoju ulogu… Istodobno će se pred
vašim očima izmjenjivati nevjerojatne
priče iz života biljaka i životinja – zadivit
će vas pčela koja pleše po zadanoj koreografiji, grbavi kit koji govori više jezika,
neobična ljubav ribe klauna i morske anemone te još mnogo, mnogo toga. A više
od 900 fotografija i ilustracija u boji omogućit će vam da zavirite iza kulisa svijeta u
kojem živimo.
Roald Dahl / Fantastični gospodin
Lisac
Odavno smo naučili da lisice u pričama uvijek budu
mudre i lukave
spletkarice. Radnja o nadmudrivanju protivnika i smišljanju
spački gotovo
uvijek uvuče
čitatelja u priču. Fantastični gospodin Lisac
ima obitelj, ali i profinjen apetit. Voli trpezu napuniti svježim, netom ulovljenim kokama iz susjedne farme. Strateški dobro
smješten dom s čak tri farmerska posjeda
u susjedstvu trebao bi osigurati obitelji
gospodina Lisca bogatu zimnicu. Iako su
poprilično glupavi, farmeri Muljić, Mješi-
Top-lista
najtraženijih knjiga
01. STUDENOGA 2010.
u listopadu 2010.
ODRASLI:
prijevod s arapskog
Esad Duraković
1001 noć
(V.B.Z.)
Larsson, S.
Muškarci koji mrze žene
(Fraktura)
Krentz, J. A.
Skandal
(Leo-Commerce)
DJECA:
Šaljive narodne pripovijetke
(DiVič)
Jonell, L.
Emmy i nevjerojatni
Štakor Stiskavac
(Algoritam)
Snjeguljica i zlatni
medvjedić (Disney princeza)
(Egmont)
na i Mahuna odlučuju obraniti svoje bogatstvo i napokon se obračunati s Liscem.
Premda ostaje bez repa, Lisac ipak sačuva
svoj obraz, jer lisicama nalik, uvijek je korak ispred svojih neprijatelja. Umjesto da
izađe iz rupe, Lisac se s obitelji uvuče još
dublje u rupu, ali i ona ipak negdje mora
završiti… Ova alegorijska priča namijenjena mlađim čitateljima postoji i kao istoimeni animirani film.
Grupni posjeti djece Gradskoj knjižnici Krapina
U rujnu i listopadu bilježimo brojne
grupne posjete našoj knjižici. Posjetili su nas učenici drugih i trećih
razreda OŠ Ljudevit Gaj iz Krapine,
učenici petih razreda iz Desinića,
te sedmi i osmi razredi iz OŠ Zlatar
Bistrica. Učenici su obišli sve odjele
i zbirke u knjižnici, upoznali stručne
skupine i raspored knjiga, naučili
pretraživati naš elektronički katalog,
razgledali aktualnu izložbu, te vidjeli raznovrsnu knjižnu i neknjižnu
građu, a neke od njih sežu i s kraja
18. st. Posjet drugih razreda bio
je popraćen i pričaonicom prema
predlošku slikovnice Kućna čudovišta, autora Stanislava Marjanovića.
U priči simpatična kućna čudovišta
nose neobična imena koja asociraju
na pojedine ljudske nedostatke npr.
Škrto Nedjelica, Nestrp Zbrz, Orkana
i sl. Djeca su imala zadatak osmisliti
svoje kućno čudovište koje ih najviše opsjeda, ilustrirati ga i dati mu
originalno ime. Za sve naše male ko-
GLAS ZAGORJA
risnike kreativce najavljujemo novi
ČČČ (pričaonica i likovna radionica)
na temu biološke raznolikosti, 28.
listopada 2010.
43
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
01. STUDENOGA 2010.
Piše
Dunja Horvatin
Nikola Sinković:
Prohujala stoljeća
iz maglice sjećanja
Mjesto je toliko posebno da ćete
ga odmah svi prepoznati, ni ime
mu ne treba napisati. Danas, kao i
stotinjak i više stotina godina prije
bila je tu gora, šumarak, lutajući
44
oblačak, rječica ili potok utonuo
pod meke krošnje vrba. Tko god
da je to promatrao prije stotinjak
godina, teško je vjerovati da je vidio što drugo od prepoznatljivog
zagorskog krajolika. Povjetarac
s mirisnim porukama milijarde
cvjetova zaustavljen plavim sumrakom, daleki
krik fazana istisnut prema nadolazećoj noći,
cvijeće, lišće, trag
kišne kapi… crtaju na slici svijeta
sitne brazgotine
toj kulisi umirućeg dana. Poznati
dvorci, građevine iz prohujalih stoljeća izranjaju iz maglice sjećanja,
stvarni u detaljima, obilježjima
onih vremena, nestvarne ljepote
boja. Kiše, snjegovi, oluje, ratovi
utonuli u izmaglice; možda svega
toga ne bi ni bilo da nije bilo tada
one kiše, one oluje, one studeni …,
ili da ispred objektiva nije baš tada
propuzala bubamara, ledeni snježni pokrivač probila glavica visibabe
ili da vjetar nije otkrio crijep napuštene stare hiže. Vrijeme vri, milenije nije brojao nitko koga poznajemo, osim možda Onoga kome ne
znače ništa. U ovakvoj slici sezone
prolaze kao sjene drvoreda preko
vjetrobrana automobila. Sretni su
koji zamijete Vrijeme, jer mogu
prikočiti svoj život da ponešto pogledaju izbliza. Kao Nikola.
Slikarstvo, fotografija i dizajn još
su za studentskih dana na Arhitektonskom fakultetu bile glavne
životne zanimacije Nikole Sinkovića. Okušao se u grafici, suhom
pastelu, akvarelu, fotografiji, aktu,
mrtvoj prirodi, portretu, a ono što
ga čini prepoznatljivim, drugačijim,
njegova je poezija zagorskog pejzaža koju piše kistom. Poruka koju
odašilju njegove slike, jednostavno je življenje, učenje od prirode
i prirodnim putovima pronalaziti
razrješenja dilema s vlastitih raskrižja; treba češće zamijetiti kako
to čini kišna kap, kako misli vjetar,
kako se savija svjetlost… Za većinu
ljudi definicija lijepog znači ono
što im se sviđa. Ta teorija ističe da
ljepotu cjeline tvori skladnost svih
dijelova u cjelini. Rijetki su koji-
To su Nikolini likovni radovi. Vječnost uhvaćena u trenutku prolaznosti, dijalog sfumato
ljubičastih tonova između neba i zemlje. Život čovjeka, poput jednodnevne mušice, na
ovoj se skali ne primjećuje.
svojega munjevitog postojanja. To
su Nikolini likovni radovi. Vječnost
uhvaćena u trenutku prolaznosti,
dijalog sfumato ljubičastih tonova
između neba i zemlje. Život čovjeka, poput jednodnevne mušice, na
ovoj se skali ne primjećuje.
Sretni su koji zamijete
vrijeme – mogu prikočiti
Krajolik prepoznatljiv do svakog
mejaša, krova naherene kletice,
krošnji što se ocrtavaju na zagasi-
GLAS ZAGORJA
ma uspije sve to skalupiti na tako
malo prostora slikarskog štafelaja
ili zahtjevnog oka objektiva. Zakonitost boja i kompozicija pomirena
harmonijom, suptilnošću koju crpi
u trenucima svitanja ili smirajima
dana nad zagorskim bregima, isijavaju na gledatelja ljubičastom
esencijom od koje se razblijede sitne ljudske bijede, otope i nestanu
glupost, sebičnost i licemjerje modernih brzih vremena, zapune se i
IZ UMJETNIČKE RADIONICE
poravnaju raspukline u logici. Ima
još jedna dobra tvrdnja, a ta ističe
da je ljepota u očima promatrača:
barem na trenutak, čovjeku pred
slikom bude sasvim dobro i osjeti
se dovoljnim. Dokaz: Nikolini pejzaži, njegove umjetničke fotografije. Tko ne bi povjerovao Prirodi,
njenim zakonitostima, zagorskim
bregima, tom starom mjestu stvorenom, čini se, za hodočašća vlastitim oltarima.
01. STUDENOGA 2010.
Likovno stvaralaštvo
utkano u život
Od najranijih dana koje pamti,
Nikola je imao ucrtan životni put
usko isprepleten s likovnim stvaralaštvom. Zastao je pred pitanjem
što bi drugo radio da nije krenuo
tim putem. Nije bilo drugog puta,
ni u primisli. Još kao apsolvent zaposlio se kao učitelj likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Donjoj Stubici. Krajolik rodnog zavičaja glavna
je tema njegovih prvih likovnih radova u tehnici suhog pastela, koju
postupno zamjenjuju uljane boje i
akvareli prepoznatljivog rukopisa
cjelovitog umjetnika.
Izvan granica svog likovnog stvaralaštva, Nikola je proširio svijet
vizualne umjetnosti grafičkim dizajnom: od završetka studija grafički uređuje lokalne tiskovine, a
radi kao profesor dizajna u Školi
za umjetnost, dizajn, grafiku i
odjeću u Zaboku, dijeleći svoja
bogata saznanja i nadarenost
s onima koji su odlučili život
posvetiti jednoj od plemenitih
grana vizualne umjetnosti.
lesnom, zagađenom potočiću čiji
se život mijenja kada ga očisti grupica djece, praćena lijepim i vrlo
izražajnim slikama. Margareta uz
redovno školovanje svira violinu
u Glazbenoj školi Zlatka Balokovića u Zaprešiću i polazi Školu za
klasični balet u Zagrebu. Iako još
veliko dijete, Margareta suvereno raspolaže svojim talentom, još
jednom potvrdom zakonitosti o
naslijeđenom genu.
Margaretina priča o
bolesnom potočiću
S urođenim smislom za lijepo 9-godišnja kći Margareta za Priču o bolesnom
potočiću, koju je napisala i ilustrirala, osvojila je
drugo mjesto na Državnom natječaju Moja prva
knjiga, natječaju koji je
otvoren za jedinstvene i
kreativne dječje radove
ispunjene ljubavlju i porukom. Priča je to o boBiografija:
Rođen je 1971., u Donjoj Stubici završio Osnovnu školu, maturirao
u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u Krapini, 2005. položio
stručni ispit za profesora dizajna, 2007. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu – Studij dizajna. Radni vijek započeo je kao učitelj
likovne kulture u donjostubičkoj osnovnoj školi. Slikarstvo, ilustracija i fotografija isprepliću njegovo radno i slobodno vrijeme. Član
je Likovne radionice Lipa u Gornjoj Stubici od 1990., gdje se 1995.
na samostalnoj izložbi predstavio pastelima. Dizajnerske i slikarske
radove predstavio je i krapinskoj publici 1989. u prostorima COUO.
Sudjelovao je na tridesetak skupnih izložbi i petnaestak likovnih kolonija. Novootvoreni Studio za dizajn samo je logični nastavak njegovog
djelovanja na području vizualnih umjetnosti u čemu uživa dragocjenu
podršku svih članova obitelji i uvažavanje renomiranih imena iz svijeta likovne umjetnosti.
GLAS ZAGORJA
45
SERIJAL
01. STUDENOGA 2010.
SVJETSKA PUTOVANJA: Od Santiaga do Nazorove
Drago mi je da s nimalo zavisti,
štoviše s puno zanimanja pratiš
moja putovanja po Čileu i da su
Te moje karte odvele daleko...
od pustinje Atakame do Punta
Arenasa... Osim prerije s gigantskim kaktusima i polja avokada
omeđenih gigantskim bodljikavim mimozama, kao zaštitna
živica/posjed mojih prijatelja i
njihovog stana u Vini del Maar
na Pacifiku, nisam ništa vidjela
od Čilea. Da, bila sam i u gradu
Nerude-Valparaiso, poznatom
po najstarijim trolejbusima na
svijetu. Kad pogledaš u nebo sve
je umreženo električnim žicama,
a grad je raštrkan i po obližnjim
brežuljcima. Sve te kuće nalikuju
kartonskim kutijama, obojene u
žarke boje, meksičko narančastu, tirkiz plavu, grimizno crvenu... To je možda i ciljano tako
obojano da se ne otkrije bijeda
čileanskih slummova koji jednako tako izgledaju i u Santiagu
na teretnu luku, na silne obojene kontejnere koji čekaju ukrcaj.
Gotovo sve je nekako četvrtasto,
zaista djeluje iz kakvog malog
panoramskog leta iz zraka poput
grada s kutijama, razbacanih po
brdima i moru... Promet se odvija ili taksijima ili malim busovima
za 10 osoba. I tu se može vidjeti
pokoji turist, potpuna rijetkost u
Santiagu de Chile…
Mirisi i okusi Čilea
U Čileu je vrijeme stalo kao pred
100 godina kao i na većini mjesta u Južnoj Americi. Čarobni su
njihovi mali privatni dućančići
gdje npr. prodaju usred Santiaga
najlon vrećice na komade... ili njihove male pekarnice s pecivom
- ajuje - poput indijanskih pogačica, koje oni važu pojedinačno, jer
su ručno rađene, pa nisu iste težine… a sve se to peče iza pulta par
metara od polica s kruhom i kolačima... Mirisi kao u najfinijoj par-
Piše
Vesna Gruica
voća poput čirimoje, izvana izgleda poput ogromne zelene bradavice, okusa one zelene kruške, a
uzgaja se na Uskršnjim otocima.
Papaja, mango, muškat grožđe,
sve se to nudilo ispred voćarne u
starinskim drvenim štajglecima.
A tek povrće, mladi luk veličine
manje lopte, pa ta gigantska mlada mrkva u snopovima.
Oče naš
na hrvatskom
Cijene su zaista nevjerojatne u
usporedbi s našima, sve do 10
kuna za kilogram, osim avokada koji je najcjenjeniji i košta 30
kuna kilogram. Za nas smiješne
cifre...
No, nezaboravan je i okus tog
voća i povrća. Na stolu kod mojih domaćina u Santiagu svaki
dan za ručak našla bi se salata
od miješanog čileanskog povrća
i voća... Prvi kolač okusila sam
Veliko čileansko
Svijet je postao ljepši od kada sam
dobila Tvoju kartu. Zamjećujem
ono što nisam. Boje i cvjetovi mojih maćuhica na balkonu odjednom su proplesale. Požutjeli su i
maslačci oko moje kuće. Razgovor
s Tobom traje. Puštam jače Aznavoura u vožnji koja postaje nalik
na zagrljaj jednog dočekanog sna.
Slika darovanog Isusa je trud i žrtva jednog čovjeka koji je svojim
impresivnim crtežom želio poručiti kako i on sanja svijet pun leptira
i rascvjetanih livada. Iako hendikepiran, ali ne i zakinut za snove sa
željom da bude prihvaćen i uvažen.
Tako sam ja doživjela Tvoju Uskršnju kartu. Ona je bezvremenska u
ovom svijetu bez snova…
U Čileu je vrijeme stalo prije 100 godina, baš kao i u većini mjesta
u Južnoj Americi. Čarobni su njihovi mali privatni dućančići gdje npr.
prodaju usred Santiaga najlon vrećice na komade. Ili njihove male pekarnice s pecivom - ajuje - poput indijanskih pogačica, koje oni važu
pojedinačno, jer su ručno rađene, pa nisu iste težine. A sve se to peče
iza pulta, par metara od polica s kruhom i kolačima. Mirisi kao u najfinijoj parfumeriji.
de Chile i ostalim gradovima. Ali
Valparaiso je baš tipičan primjer
te slumm-arhitekture koja je i
turistička atrakcija. Nisam Ti spomenula silne uspinjače koje vode
turiste na takozvani Gornji grad
s kojeg puca impozantni pogled
Uručivanje knjige
Dvorac Sveti
Križ Začretje
(Jankov Dvor)
ing. Domitrovicu
- najuglednijem
Hrvatu u Santiagu
46
fumeriji... U dućanu mješovite
robe ili u voćarni
možeš naći cijelu
obitelj kako prodaje, od djece
koja prebiru trulo voće i povrće
po štajglecima
do bake koja
ruča iza ogromne
starinske kase
od mjedi… Od
voća sam u ono
Božićno vrijeme
zatekla ogromne
trešnje, boje tamnog crnog vina,
koje mi u Europi
ne poznajemo.
Puno dinja, lubenica i egzotičnog
GLAS ZAGORJA
Katedrala u
Santiagu
SERIJAL
01. STUDENOGA 2010.
Čišćenje cipela kao
prije 100 godina u
centru Santiaga
tek nakon mjesec i pol boravka u Čileu... u zrakoplovu AIR
Franca na letu za Pariz. Samo da
spomenem da sam se vozila i u
jednom i u drugom pravcu istim
tipom zrakoplova i gotovo istom
rutom kao nestali i tragično
stradali AIR Franceov zrakoplov
koji je poletio iz Buenos Airesa
1. lipnja 2009.
veleposlanika, gosp. Blaževića,
s kojim me je upoznao prije odlaska za Čile naš prvi ministar
vanjskih poslova, gosp. Zdravko
Mršić, teta Marica je upravo najbolja moguća adresa na putu u
Santiago. Heroina hrvatskog domoljublja, jedna kršna, visoka i
stasita žena sa svoje 82 godine…
Vitalna i lucidna, nabijena samo
Ta draž juga je nemjerljiva s upropaštenom, tehnokratiziranom
i bezličnom Sjevernom Amerikom. Ali moj boravak u Čileu od
9. prosinca 2008. - 14. siječnja
2009. nije bio turističko jurcanje
od jednog do drugog pola, pa da
na kraju zaboraviš što je bilo na
početku. Izlete i boravak u Čileu
mogu zahvaliti jednoj predivnoj
osobi, mojoj teti Marici, koja je
baš 1954., kad sam se ja rodila,
emigrirala za Santiago de Chile iz
malog sela Zavale na otoku Hvaru. Po riječima bivšeg hrvatskog
pozitivnom energijom. Svako jutro ide pješice u obližnji bazen
i pliva tamo sat vremena. Još
uvijek putuje po svijetu i sve ju
zanima. Kad bismo ostale navečer same, pričala sam joj o svom
životu, o mojim ratnim projektima po Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, a ona bi mi, na
svom bodulskom pričala kako
je sudjelovala u svim akcijama
Hrvata pri skupljanju pomoći za
domovinu Hrvatsku u Santiagu.
Čak mi je spomenula da je sama
financirala kontejner pun riže i
tjestenine, te koliko se napekla
savijača od jabuka za dobrotvorne večeri u našem najvećem hrvatskom klubu na svijetu Estadio
Croata. Svake nedjelje odlazile
bismo taksijem do našeg kluba,
ali, na moju žalost, svi govore
samo na čileanskom... A posjeduju ogromne prostore, sale za
vjenčanja, rođendane, ogromne
travnjake s bazenima i igralištima
za tenis, košarku i rukomet.
Impresivna je bila misa priređena nakon Božića na kojoj su
bili prisutni samo Hrvati prve
generacije, otočani porijeklom,
sa svojim ženama Čileankama.
Misa je bila na čileanskom, a i
svećenik je bio Čileanac. Samo
smo teta Marica i ja molile Oče
naš na hrvatskom. Nakon mise
servirane su bile fritule, crno
vino, naravno čileansko, najbolje na svijetu, i slušali smo neki
CD s dalmatinskom glazbom.
Nažalost, sve moje brižno pripremljene prezentacije o moru,
starim stanovnicima otoka Hva-
kratko nakon drugog svjetskog
rata. Odvela me je u njihove
domove gdje konavljanski vezovi, kožnate čuturice kupljene
u dućanima Rukotvorine /bivša
Juga/, pleteri, trobojne svijeće s
hrvatskim grbom krase najintimnije prostore njihovih stanova.
To su sad sve starci poput tete
Marice i naših mama, neki i stariji... Za njih je domovina Hrvatska vječni san i želja za zadnjom
destinacijom njihovih života. To
stalno spominju i ponavljaju kad
govore o svom kraju. Čile nikad
nisu prihvatili kao svoju drugu
domovinu. Svaki dan oko podne
skupljaju se Dečki, kako se nazivaju ti živahni starčići, ispred
Cafe Roma u centru Santiaga,
na Providenciji. I tu dođu i oni iz
bivše Juge, Srbi, Bosanci, bivši i
sadašnji poduzetnici, inženjeri
različitih struka, rudarstva i građevine, njihove gospođe... Baš
ih je pomalo tužno gledati, ali
oni vode stalno neke razgovore
o događajima u domovini, prate
domoljubno srce
Pogled s najvišeg restorana u Santiagu u
društvu s Maricom Jakas-Tomić
ra, o Zagrebu za Advent, licitarskim srcima s medenog sajma u
Krapini, uz sav napor i želju domaćina nisu mogli biti otvoreni
jer im je kompjutorska tehnologija zastarjela…
Snjegovići usred ljeta
Druženje naših ljudi na Providenci
ispred Caffe Roma
Teti Marici mogu zahvaliti što me
je odvela tamo gdje niti jedan turist nema i ne može imati pristupa. A to su srca naših ljudi koji su
iselili s naših južnih otoka - Brača, Visa, Hvara, kad je vinograde
poharala opaka bolest filoksera,
GLAS ZAGORJA
vijesti putem interneta, ne iskazuju mržnju jedni prema drugima, čak si i pomažu savjetima,
razmjenjuju recepte oko važnih
blagdana... Bilo je to vrijeme kad
su se približavali božićni blagdani. Temperature su bile iznad 30,
pravo ljeto. Osvijetljeni snjegovići usred rascvjetalih grmova
hortenzija, palme su opleli svjetlećim šlaufima. Čudno je bilo
gledati kolos od plastične jelke
s medekima u velikom shopping
centru, Kennedy npr.
(nastavlja se)
47
SPORT INTERVIEW
01. STUDENOGA 2010.
Piše
Elvis Lacković
Mario Brlečić
Mladi Bistričanec u
prvoj hrvatskoj ligi
Svi se ljubitelji nogometa u Zagorju vjerojatno često zapitaju kamo ide zagorski nogomet?! Sezona, koja je u tijeku, a posebno zbog najave reorganizacije nogometnog natjecanja u sljedećoj
godini, koja bi mogla ostaviti Zagorje bez ijednog ili sa samo jednim predstavnikom u višem
rangu od 1. zagorske lige, još više potpiruje ta pitanja. Znači li to da se u Zagorju jednostavno
igra slab nogomet, u odnosu na okolne regije ili nešto drugo? Ovo ipak nije mjesto gdje ćemo
odgovarati na ta pitanja, već kao mogući argument donosimo razgovor s mladim nogometašem iz Zagorja, točnije iz Marije Bistrice, koji je ove godine (konačno) zaigrao u Prvoj hrvatskoj
nogometnoj ligi. Razgovarali smo s nogometašem NK Varaždin Marijom Brlečićem.
48
GLAS ZAGORJA
SPORT INTERVIEW
Početak u osnovnoj školi
• Kako je sve skupa počelo? Sjećaš li se kada si prvi put potrčao za
loptom i je li nogometna karijera ili
bavljenje nogometom bilo i predodređeno, s obzirom na to da ti je i
otac u Mariji Bistrici bio aktivan nogometaš, a jedno vrijeme i trener
mlađih kategorija NK Mladost Marija Bistrica?
Sve je počelo u osnovnoj školi, prvo
igranje s prijateljima na školskom
igralištu, a kasnije, u 4. razredu, uključio sam se u nogometni klub. Otac
Tomica mi je bio prvi trener i on je
imao veliki utjecaj na to da se više posvetim nogometu.
• Nakon treniranja i igranja u matičnom klubu u onim početnim, mlađim
kategorijama, brzo krećeš put jačih
nogometnih sredina. Kako je tekao
taj put?
Nakon igranja u matičnom klubu u
mlađim pionirima otišao sam u Croatiu iz Sesveta i tamo se zadržao dvije
01. STUDENOGA 2010.
odlučio ostati ovdje i afirmirati se u
Varaždinu.
• Koliko je teško u takvim trenucima
razmišljati o daljnjoj karijeri? Prođeš
težak put do stjecanja određenog statusa, a onda nastanu problemi?
Bilo je jako teških trenutaka, ali uvijek
sam imao potporu roditelja i prijatelja
koji nikad nisu dozvolili da upadnem u
depresiju. Uvijek su me gurali da idem
dalje i da dajem sve od sebe ma kako
to teško bilo.
• Je li ova godina ipak donijela ispunjenje barem nekih dijelova snova?
Zaigrao si u prvoj momčadi Varaždina?
Moram priznati da nisam očekivao
ovako dobru minutažu. Debitirao sam
u utakmici protiv Dinama u 3. kolu i
nakon toga skupio još četiri nastupa
od kojih je jedan i protiv Hajduka na
Poljudu.
• Kakav je tvoj status u klubu? Znamo da Varaždin ima određenih problema s nošenjem u ovim kriznim
Utakmice protiv Dinama i Hajduka bih svakako
izdvojio jer su to naša dva najveća kluba i bio je
veliki užitak igrati te utakmice.
godine i onda odlazim u tadašnji NK
Varteks, danas Varaždin. U Varaždinu
sam igrao pet sezona i u posljednjoj
sam se okitio titulom juniorskog prvaka hrvatske.
• U životu svakog mladog nogometaša, dosta ključan je trenutak
prelaska u seniore? Kako je to bilo
u tvom slučaju?
Još kao junior sam debitirao u prvoj
ligi protiv Osijeka u Gradskom vrtu.
Najteži trenutak mi se dogodio na
prvim seniorskim pripremama kada
sam zaradio upalu pluća i s terena
izbivao više od mjesec dana. Nakon
toga sam odlučio otići na posudbu
najprije u Slobodu Varaždin, pa zatim
u Segestu iz Siska kako bih prikupio
utakmice i vratio se u formu.
Afirmacija u Varaždinu
• Bilo je pokušaja pronalaska angažmana? Koliko je bilo sreće? Bilo je
pregovora i sa inozemnim klubovima?
Bilo je menadžera koji su mi nudili
angažmane po raznim klubovima u
Europi, ali nigdje nisam pronašao bolje uvjete nego u Hrvatskoj, pa sam
situacijama? Bilo je priča
i o štrajku. Kakvo je tvoje
mišljenje o svemu tome?
Moj status je sve bolji i sve
sam standardniji u prvih
jedanaest. Što se financija
tiče, jako je teško jer plaće kasne već 10 mjeseci,
ali nadam se da će uprava
na čelu s predsjednikom
Zlatkom Horvatom pronaći
pravo rješenje.
• Ima li naznaka da će se
situacija oko financiranja
popraviti?
Najavljen je kredit od 8 milijuna kuna koji bi se trebao
realizirati kroz par tjedana. Svi
zajedno se nadamo da će to biti
što prije.
Sve je počelo u osnovnoj školi, prvo igranje s
prijateljima na školskom igralištu, a kasnije, u 4.
razredu, uključio sam se u nogometni klub. Otac
Tomica mi je bio prvi trener i on je imao veliki
utjecaj na to da se više posvetim nogometu.
to naša dva najveća kluba i bio je veliki užitak igrati te utakmice.
• Kako komentiraš rezultate Varaždina? Kako su u klubu zadovoljni sa
situacijom na ljestvici?
Rezultat je jako dobar s obzirom na
financijsku situaciju. Pozicija na ljestvici nas sve jako veseli, ali mi smo
uvjereni da možemo još više i bolje
od toga.
• Pratiš li malo i lokalni zagorski
nogomet? Matični klub
ne stoji baš sjajno.
Što bi ovim putem
poručio mladim
igračima kad je u
pitanju
pristup
bavljenju športom
uopće?
Svoj matični klub
pratim
svaku
uta-
Nastupi protiv
Dinama i Hajduka
• U dosadašnjem dijelu prvenstva, koji bi nastup izdvojio do
sada kao svoj najbolji u aktualnoj sezoni?
Utakmice protiv Dinama i Hajduka bih svakako izdvojio jer su
GLAS ZAGORJA
kmicu i rezultati nisu ni približno
onakvi kakvi se od tog kluba očekuju
i nadam se da će se to brzo popraviti.
Mislim da je generalni problem kod
mladih igrača što brzo odustaju od
svega. Za bolji rezultat ipak treba više
upornosti i treniranja.
• Kako predviđaš svoju budućnost u
nogometu? Vidiš li se u nekom još
jačem klubu? Maštaš li o inozemnoj
karijeri?
Naravno da sanjam zaigrati u nekom
velikom klubu, ali nisam opterećen
time. A sada se želim ustaliti u prvih
jedanaest NK Varaždina i onda kako
bude.
Ne sumnjamo da je pred mladim igračem NK Varaždin još puno lijepih nogometnih trenutaka. Želimo mu sreću, zdravlje i puno sportskih uspjeha.
10 blic pitanja:
1. Tvoja omiljena pozicija na
terenu:
Zadnji vezni
2. Najbolji trener koji te je do
sada trenirao:
Samir Toplak
3. Tko će biti prvak Hrvatske u
tekućoj sezoni:
Dinamo
4. Najbolji igrač na svijetu,
trenutno:
Messi
5. Tko će biti prvak Europe
2011.:
Real Madrid
6. Hrvatska na Euru 2012. da
ili ne:
Da
7. Najbolji hrvatski nogometaš
svih vremena:
Zvonimir Boban
8. Koji će biti NK Varaždin na
kraju sezone:
među prvih pet
9. Hoćeš li oženiti manekenku:
Ne
10. Vidiš li se kao trener:
Da
49
SPORT INFO
01. STUDENOGA 2010.
Mladost Zabok na čelu 1. lige,
Pregrada na putu povratka
I dok je rujan vikendima nudio uglavnom kišu i močvarne terene, situacija na prvoligaškim i drugoligaškim
nogometnim terenima diljem K-Z
županije u listopadu se bitno popravila. Tereni su ostali teški za igru,
uglavnom s velikom količinom blata,
ali velikih kiša nije bilo, pa niti novih
odgoda, a i sve zaostale utakmice su
odigrane.
1. zagorska nogometna liga
Nakon devet kola u 1. zagorskoj nogometnoj ligi u vodstvu je bila Mladost iz Zaboka. Zabočani su vodstvo
preuzeli pobjedom u Radoboju 2:1 u
8. kolu, a u još jednom derbiju u 9.
kolu odigrali su 0:0 protiv Oroslavja.
drugo mjesto. Izjednačenost u 1. ligi
je poprilično velika, čak šest klubova
smjestilo se u samo četiri boda, pa
će zadnja četiri kola biti vrlo zanimljiva. Na dnu, Omladinac iz Dubrovčana uhvatio je prvi bod protiv Inkopa,
no već sad je izgledno da će u svojoj
premijernoj sezoni u 1. zagorskoj
ligi nogometaši iz Dubrovčana teško izboriti opstanak. Naravno, puno
je još utakmica do kraja, no s obzirom na to da će zbog reorganizacije
natjecanja u 3. i 4. hrvatskoj ligi, iz
1. zagorske lige ispasti možda i četiri pa u nekim varijantama čak i pet
klubova i borba za opstanak bit će
vrlo napeta. Nitko nije siguran. Jer,
Donosimo rezultate 9. kola (zadnjeg odigranog prije zaključenja broja),
kao i ljestvicu 1. lige nakon tih 9 kola.
PRVA ŽNL SENIORI Kolo : 9 (24.10.2010.)
DOMAĆIN
REZUTAT
1. MLADOST
9 6 1 2 26 8 19
- KLANJEC
3:0
STUBICA
- IVANČICA
3:3
2. RUDAR M
9 6 0 3 19 10 18
JEDINSTVO
- STRAŽA
0:0
3. OROSLAVJE
9 5 2 2 18 11 17
4. RADOBOJ
9 5 1 3 14 10 16
9 5 1 3 15 15 16
RUDAR M
- GOST
T A B L I C A : PRVA ŽNL SENIORI
OMLADINAC - INKOP
1:1
RUDAR D
5:1
5. OŠTRC
9 4 3 2 20 13 15
- ZAGOREC VT
MLADOST
- OROSLAVJE
0:0
6. RUDAR
OŠTRC
- RADOBOJ
1:0
7. STRAŽA
9 4 3 2 16 14 15
8. ZAGOREC VT
9 4 1 4 19 19 13
Radoboj je pak propustio priliku za
povratak na vrh porazom u Zlataru
kod Oštrca, dok su zlatarski nogometaši tom pobjedom uhvatili priključak
za vodećima. Oroslavje igra odlično,
pogotovo na gostujućim terenima,
kao i Rudar Mihovljan, koji je pobjedom u 9. kolu protiv Klanjca izbio na
50
9. INKOP
9 3 3 3 14 14 12
10. IVANČICA
9 3 2 4 17 17 11
11. JEDINSTVO
9 3 1 5 11 17 10
12. KLANJEC
9 2 2 5 14 23 8
13. STUBICA
9 1 3 5 9 19 6
14. OMLADINAC
9 1 3 5 9 19 6
Piše
Elvis Lacković
Drugoligaši su svoje zadnje kolo jesenskog dijela odigrali zadnje
nedjelje u listopadu, donosimo rezultate pretposljednjeg kola (zadnjeg
odigranog prije zaključenja broja), i ljestvicu.
DRUGA ŽNL SENIORI Kolo : 8 (24.10.2010.)
T A B L I C A : DRUGA ŽNL SENIORI
DOMAĆIN
- GOST
REZUTAT
1. PREGRADA
8 7 0 1 26 8 21
MATIJA GUBEC
- SLOGA
1:0
TOPLICE
- ĐALSKI
3:0
2. MILENGRAD
8 5 1 2 16 11 16
VATROGASAC
- MLADOST B
6:0
PREGRADA
- LOBOR
1:2
MLADOST MB
- MILENGRAD
1:2
na primjer, Jedinstvo na 11. mjestu,
koje će vjerojatno voditi u 2. ligu za
prvom Mladosti iz Zaboka zaostaje
devet bodova. Iz svega napisanoga,
slijedi nam zanimljiv završetak jesenskog dijela i još zanimljivije proljeće
u 1. zagorskoj ligi.
2. zagorska nogometna liga
I dok u 1. zagorskoj ligi ima puno nepoznanica i na vrhu i na dnu, 2. liga
nudi samo jedno veliko pitanje. Tko
će dogodine u viši rang. Do 8. kola
činilo se da će to pitanje biti gotovo
riješeno već u jesenskom dijelu. Ne,
naravno, i teoretski, ali Pregrada je
grabila nezaustavljivo prema povratku u 1. ligu. Mlada momčad Pregrade sasvim zasluženo nanizala je
sedam pobjeda i dva kola prije kraja
odvojila se najbližim pratiteljima na
8 bodova. No, tada je u 8. kolu uslijedio šok u Pregradi i pobjeda Lobora
2:1. Očito su mladi Pregrađani već
slavili naslov jesenskog prvaka, koji
su osigurali kolo prije i podcijenili
Lobor. S druge pak strane, Lobor je
u odnosu na prošlu sezonu poka-
GLAS ZAGORJA
3. MATIJA GUBEC 8 5 1 2 12 7 16
4. TOPLICE
8 5 0 3 23 11 15
5. VATROGASAC 8 4 1 3 17 12 13
6. LOBOR
8 4 1 3 15 14 13
7. SLOGA
8 3 1 4 9 11 10
8. MLADOST MB 8 2 0 6 14 23 6
9. MLADOST B
8 1 1 6 11 31 4
10. ĐALSKI
8 1 0 7 10 25 3
za najveći napredak i od momčadi,
koja je prošle sezone bila prikovana
za dno, pretvorio se u momčad koja
može iznenaditi i favorite. Kolo prije
kraja Loborci su sakupili 13 bodova
i za drugim mjestom zaostaju samo
3 boda, a kako u posljednjem kolu
dočekuju posrnulu bistričku Mladost
nadaju se i još boljem plasmanu.
Prvi pratitelji Pregrade sa po pet bodova zaostatka, kolo prije kraja bili
su Milengrad i Matija Gubec, koji se
u zadnjem kolu sastaju međusobno.
Bez obzira na ovo opuštanje i kiks
protiv Lobora, nogometaši Pregrade
pokazali su daleko najviše u jesenskom dijelu prvenstva, osigurali naslov jesenskog prvaka i dalje se ističu
kao najveći favoriti za povratak u 1.
ligu, no daleko je proljeće, pa su sve
prognoze nezahvalne.
POD STRAHINJČICOM
01. STUDENOGA 2010.
Zagorske puce –
uozbiljite se!
Piše
Milorad Videković
Zagorske puce, ozbiljno shvatite situaciju u koju se dovodite. Prionite treninzima, dolazite na utak­
mice (nemojte iznalaziti raznorazne razloge nedolaska), samo ozbiljnim radom možete potvrditi
da ste zasluženo u ovom rangu natjecanja jer ne smijete smetnuti s uma da će nekim dušobrižnicima svaki vaš poraz, svaka vaša neozbiljnost, svaki vaš krivi korak biti iznimno drag. Nemojte to
sebi raditi. Nemojte biti neozbiljne i neodgovorne prema svom radu.
M
jesec je dana puno i
istovremeno malo da
se kroz prizmu kroničara
sportskih zbivanja u Krapini pruži relevantna slika
sportskih događanja. Puno
se toga dogodilo, i gotovo ništa. Neke sam stvari
dobro predvidio, neke za
malo promašio, ali ipak
ovih tridesetak dana u globalu moglo bi dobiti pozitivan predznak. Svakako, i to
je upitno – nekome će biti
pozitivno, a nekome negativno, jer sve ovisi o tome
iz kojeg kuta gledamo.
Baš u vrijeme pripreme za
pisanje kolumne primio
sam zanimljiv e-mail jedne rukometašice Zagorca u
kojem je pisalo:
Hej, da li pišete o nama u
posljednje vrijeme?
Odgovorio sam: Ne baš
previše, ali sam vas mislio
malo pošpotati u kolumni.
Zagorska puca: Zakaj? Nismo tak’ loše!
isam više odgovarao
već sam se odlučio
malo više posvetiti ovom
pitanju i mom odgovoru u
kolumni jer mi daje puno
više prostora. Nikada nisam
tvrdio da su naše rukometašice loše i da ne igraju srcem, te da se zaista bore za
boje svog kluba, ali ono što
sam primijetio je nešto što
može dovesti do urušavanja jednog dobrog imagea
kluba. Ne, nisu to tri poraza u četiri odigrana kola jer
ovaj treći u Velikoj Gorici i
N
onako su skrojili, po svom
dobrom običaju suci, niti
onaj katastrofalan poraz
u Labinu kada su djevojke
uspjele u prvih trideset minuta ubaciti čak pet golova
i izgubiti sa sedam golova
razlike (zaista se ne sjećam
kada se to posljednji put
dogodilo), ili ona nesretna
sekunda prije kraja protiv
Senie u Krapini, već želim
naglasiti – neozbiljnost zagorskih puca u ovom prvenstvu.
aime, takve su informacije došle do mene,
a izvor je u potpunosti
siguran, rukometašice u
N
POD
POVEĆALOM
odličan start kadeta
Košarkaškog kluba Krapina
sa tri pobjede u tri
prvenstvena kola
tri uzastopna poraza
rukometašica krapinskog
Zagorca koji su više
rezultat neozbiljnosti
rukometašica negoli
kvaliteta suparničkih
rukometašica
ovom prvenstvu, naime,
treniraju manje negoli u
prošlom kada su bile u nižem rangu natjecanja, a
svima koji se bave sportom
je znano da viši rang zahtijeva i više odricanja, više
ozbiljnosti, a kada tome
dodate činjenicu da ste
novak u ligi onda vam je
jasno da u svaku utakmicu
morate ući sa 120 posto jer
samo tako možete dokazati da ste klub koji zaslužuje
igranje u Drugoj hrvatskoj
rukometnoj ligi.
No, ako istovremeno, iako
klub nije smanjio broj treninga, te iste djevojke, ne
sve jer ne želim generalizirati, neredovito dolaze
na treninge, ako se nakon
katastrofalnog
rezultata
u Labinu vesele kao da su
one dobile taj susret, iskazuje samo jednu činjenicu
– izgleda da zagorske puce
nisu svjesne da se sada nalaze u drugom rangu hrvatskog ženskog rukometa.
ato – zagorske puce, ozbiljno shvatite situaciju
u koju se dovodite. Prionite treninzima, dolazite na
utak­mice (nemojte iznalaziti raznorazne razloge nedolaska na utakmice), i samo
ozbiljnim radom možete
potvrditi da ste zasluženo
u ovom rangu natjecanja,
jer ne smijete smetnuti s
uma da će nekim dušobrižnicima svaki vaš poraz, svaka vaša neozbiljnost, svaki
vaš krivi korak biti iznimno
Z
GLAS ZAGORJA
drag. Nemojte to sebi raditi. Nemojte biti neozbiljne i
neodgovorne prema svom
radu. Potvrdite svoju snagu
u sljedećim utakmicama.
aši nogometaši, Zagorec, pod vodstvom
svog trenera Marijana Mrzlečkog Maksa, uspješno
su krenuli u nastavak prvenstva pa su tako uspjeli
izboriti tri uzastopne pobjede i pogurati se prema
sredini ljestvice, što potvrđuje moju tezu iz prošle
kolumne kada sam ustvrdio kako trebamo pružiti
priliku treneru Maksu i tim
dečkima koji zaista sami
provode vrijeme na treninzima, utakmicama i zaista se sami istinski bore za
boje svog kluba bez nazočnosti vodećih ljudi kluba.
Postavlja se pitanje – gdje
su oni nestali?
a ne bi bilo da pišem
samo o rukometu i
nogometu, ovoga puta
spomenut ću i naš košarkaški klub Krapinu. Zašto
tek sada? Iz jednostavnog
razloga – čekao sam da se
zahukta prvenstvo u Drugoj kadetskoj košarkaškoj
ligi gdje se natječu naši kadeti. Jednom riječju, mogu
iskazati njihove rezultate
– bravo! Ti divni dječaci sa
svojim trenerom nakon tri
odigrana kola imaju tri pobjede i nalaze se u samom
vrhu ljestvice, što govori da
nastavljaju onaj put koji su
prošle sezone započeli.
N
D
51
TOP 8 2010.
01. STUDENOGA 2010.
INA
KRAP
Poznati finalisti mastersa Top 8!
Na 12 turnira mastersa nastupilo je 67 ekipa koje su
postigle 566 golova, odnosno 47 po turniru ili, da budemo precizniji, oko 4 po utakmici. No, uz bezbroj golova, ipak je najljepše bilo ono što su prikazivali igrači
tijekom ljeta, a svi su turniri protekli u odličnom organizacijskom i sportskom ozračju.
Nakon što je odigrano 12 malonogometnih turnira tijekom
ljeta koji su se bodovali poznati
nogomet. Zato mogu s pravom tvrditi, ako svi igrači
budu zdravi, osvojit ćemo
Špilmaheri
rup d.o.o., 70 bodova bez osvojenog turnira, ali istovremeno
možemo naglasiti da su plutajuća mina i mogu svakom favoriti
pomrsiti račune. Svakako, očekuje se da će, ipak, glavnu riječ
uz već spomenute Gorjane, voditi igrači Špilmahera koji su pla-
Aso Ponos
su sudionici završnog mastersa
Top 8 Sportom protiv droge u
organizaciji športske udruge
Šut koji će se održati početkom
prosinca u krapinskoj sportskoj
dvorani. Tako će sa rednog broja jedan krenuti ekipa Gorjana
koju predvodi njihov sportski
entuzijast i zaljubljenik u mali
nogomet Ivan Vuzem, a koja je
uspjela sakupiti 81 bod uz dva
osvojena turnira.
- Prikazali smo tijekom ovog
ljeta najljepši i najbolji mali
Group d.o.o.
52
Masters – naglasio je Ivan
Vuzem.
Tako su Gorjani: Goran Malogorski, na pet turnira ponio titulu najboljeg golmana, Damir
Repinc, Ivan Kovačec, Alen Kovačec, Miljenko Kunštek, Goran
Kovačec, Edin Derviščaušević,
Tihomir Šoštarić, Robert Hertl
i Matijaš Vojsk istaknuli svoju
kandidaturu za prvo mjesto. No,
ništa manje prava na to nemaju
Aso ponos, 78 bodova, koji su
također osvojili dva turnira, Go-
Krapina šped
Emos promet - Hakmani
GLAS ZAGORJA
sirani na četvrtom mjestu sa 67
bodova sa dva osvojena turnira,
ali koji istovremeno u svom sastavu imaju odlične igrače malog nogometa: Željko Malarić,
Mario Malarić, Tomica Vincelj,
Darko Kunštek, Rok Mordej,
Dario Šestić, Tomislav Kantolić,
TOP 8 2010.
01. STUDENOGA 2010.
Macelj
ŠUG Gornja Šemnica
Tomica Majcen, Davorin Šnofl,
Filip Jurinjak, Bojan Šemnički i
Uroš Kroflić. Na petom mjestu
završne tablice smjestila se Kra-
pina šped sa 49 osvojenih bodova, ali igrajući na samo pet turnira, tako da i ova ekipa može biti
iznenađenje završnog turnira.
Na šestom mjestu je ŠUG Gornja Šemnica sa 41, potom Emos
promet Hakmani sa 25 i M klub
Macelj sa 23 osvojena boda i,
realno, može se očekivati da će
ove tri ekipe masters završiti na
mjestima osvojenim na ljetnim
turnirima.
Tko će suditi veteranima u Zagorju?
Piše Elvis Lacković
U organizaciji Nogometnog saveza KZŽ-a natjecanja se odvijaju u šest kategorija. Osim seniora, juniora, pionira, mlađih
zlatarski Oštrc, Rudar Dubrava
Zabočka i Đalski. Iz svega navedenog lako je zaključiti da su
natjecanja veterana iz relativno
neozbiljnog početka prerasla u
sve zanimljivije oglede, kako u
prvoj, tako i u drugoj ligi. No, sa
U izjednačenoj 1. ligi u minimalnom vodstvu
zabočka Mladost
pionira i limača, u dvije zagorske lige natječu se i veterani.
Nekada smo imali manji broj
klubova i dvije lige podijeljene
po regijama. No, s vremenom
se povećala ozbiljnost, ali i broj
klubova, uvedene su prva i druga liga, a trenutno veterane
ima čak 27 klubova. Zapravo 25
klubova, ali Mladost iz Zaboka
nastupa sa dvije ekipe, a prije
nekoliko godina osnovana je
ekipa veterana pod nazivom NK
Hrvatsko zagorje. Zanimljivo je
da NK Desinić ima jedinu kategoriju u natjecanju upravo veterane. Bez veterana u Zagorju
trenutno su samo Gaj z Mača,
sve većom ozbiljnošću, došli su
i sve veći problemi, kada je u pitanju dijeljenje pravde. Naime,
primjetno je kako je s vremenom sve više prekida veteranskih utakmica kao i incidenata
i napada na suce (srećom, do
sada ne i ozbiljnijih). Stoga su
suci najavili da razmišljaju o
prestanku suđenja veteranima.
S tim u vezi organizirani su u
listopadu i neki sastanci, ali za
sada konkretnog dogovora i
rješenja nema. Inače, prije tri
godine u prvu ligu veterana
uvedeni su i pomoćni suci, ne
bi li se olakšalo glavnom, no i
prva liga i dalje je poprište inci-
Nakon sedam pobjeda, Pregrada se poskliznula na Loboru, no osigurala jesenski naslov
denata. Teorije su različite, od
onih koje svu krivnju usmjeravaju na igrače, koji kao stariji
više nemaju snage, pa umjesto
da priznaju vlastitu nemoć, svu
energiju usmjeravaju na suca,
do onih teorija, koje u prvi plan
stavljaju izrazito loše suđenje
sudaca na veteranskim utakmica. Istina je naravno, uvijek negdje u sredini. Naime, za određeno povećavanje incidenata
(statistički gledano) treba uzeti
u obzir da se u zadnjih par sezona broj veteranskih ekipa povećao, pa s time i broj utakmica.
Nismo radili obradu i statistiku
prekida i napada na suce, ali
smo uvjerenja da je postotak u
odnosu na broj kubova tu negdje. Ovo nije mjesto na kojem
bismo htjeli opravdavati jedne
ili druge aktere, tek možda pozvati da svatko krene od sebe i
problema bi zasigurno bilo manje. No, valja reći da su u natjecanju veterana, mnogi pronašli
razonodu, od nekad vrhunskih
igrača, koji i te kako puno još
mogu pokazati i u veteranima,
do možda nekih koji nisu bili u
prvom planu kod seniora, ili su
čak počeli igrati nogomet (klupski) tek u veteranima. Zbog svih
njih, želimo vjerovati da će se
nesuglasice između veterana
(nekih) i sudaca (nekih) riješiti
na obostrano zadovoljstvo.
Tko će suditi veteranima u Zagorju? Suci razmišljaju o prestanku suđenja na utakmicama
veterana, zbog sve više incidenata
GLAS ZAGORJA
53
POD REFLEKTOROM
01. STUDENOGA 2010.
14. ZGF Krijesnica
Potvrđeno je to festivalskom
večeri Krijesnice – Kajkavskim
venčekom, koji je oduševljenoj
publici u krapinskoj festivalskoj
dvorani kao i slušateljima donio
20 novih skladbi. Sudeći prema
reakcijama posjetitelja u dvorani i naših slušatelja, Krijesnica će
nesumnjivo, kao i proteklih godina, iznjedriti nove uspješnice.
Nastupilo je dvadesetak izvođača, malih sastava i solista uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a
pod ravnanjem šefa dirigenta Siniše Leopolda, koji je i umjetnički
ravnatelj ZGF-a Krijesnica.
Tradicionalno Krijesnica donosi
i festivalske priredbe. Tako je u
Maloj dvorani krapinskog Pučkog
otvorenog učilišta župan Siniša
Hajdaš Dončić otvorio izložbu
pastela Svečanost perunika, akademskog slikara Zorislava Drem-
Zagorski glazbeni festival - Krijesnica - iznova
dočarao neprolazne vrijednosti glazbene tradicije kajkavskih krajeva!
Večer tradicije i
glazbenih nadahnuća
petića Hrčića. Svečanost perunika
posvećena je svečanosti Krijesnice – 14 perunika za 14 Krijesnica.
Jedna od priredbi Krijesnice bila
je javno izvođenje emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina Nek
tambura svira koja je održana u
Maloj dvorani Pučkog otvorenog
učilišta u Krapini. Uz glazbenoknjiževnu večer promovirani su
spotovi Siniše Miklaužića i Aus­
winkl muzikanata – Muzikanti vu
turizmu i Humčanka. Govorilo se
o samim pjesmama, humskom i
ravnogorskom dijalektu, o spotovima koji su snimani na području
općine Hum na Sutli i u Ravnoj
gori… Nastupili su tako Ženski
vokalni ansambl Sotelia iz Huma
na Sutli, Tomislav Vidmar i Denis
54
GLAS ZAGORJA
Kezele – članovi Auswinkl muzikanata, tamburaški sastav Savski
valovi, i Siniša Miklaužić. Doprinos
književnoj večeri dala je autorica
mnogih zagorskih hitova – književnica Snježana Šoštarko.
Tradicionalno, ZGF Krijesnica održana je pod visokim pokroviteljstvom uvaženog gospodina Luke
Bebića, predsjednika Hrvatskog
sabora. U njegovo ime nazočio
je potpredsjednik Hrvatskoga sabora gospodin Ivan Jarnjak. Također, među inim dragim gostima
bili su i Milivoj Škvorc, saborski
zastupnik, Stjepan Adanić, državni tajnik u Ministarstvu obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Josip Horvat, gradonačelnik grada Krapine…
POD REFLEKTOROM
01. STUDENOGA 2010.
Maestro Siniša Leopold –
umjetnički ravnatelj
zasigurno će zaživjeti i svirati se
u radijskim eterima. Nastupili su, između ostalih, i vokalni
solisti, oni poznati i oni manje
poznati. Pohvalio bih izvođače
koji su prvi put nastupili, npr.
Barbaru Suhodolčan, mladu
djevojku iznimno lijepa glasa,
koja je prvi put nastupila na našem Festivalu. Treba istaknuti
i naše uvažene goste, vokalne
soliste, koji su bili šlag na krijesničku tortu, koji su začinili Kajkavski venček. To su Đuka Čaić,
koji je uvijek izniman i kojeg
publika voli, zatim naša uvažena umjetnica Anja Šovagović i
neponovljivi Zlatko Vitez. Sve u
svemu, ja sam jako zadovoljan
i nadam se da će slušatelji prihvatiti većinu pjesama.
Još jedna Krijesnica je iza nas.
Sudeći prema reakcijama i velikom pljesku publike, zaključit
ću da su zadovoljni, kao i izvođači. Razgovarao sam nakon
odjavne špice s većinom izvođača i svima se Festival ove godine svidio. Publika je reagirala
na svaku pjesmu aplauzom, pa
kad bih rezimirao, mislim da
smo na dobrom putu da i 15.
Krijesnica pokaže uzlaznu liniju
našeg Festivala.
Krijesnica svake godine promovira ponajbolje ansamble, sastave pa i kulturno-umjetnička
društva iz cijele kajkavske regije. Sve te pjesme koje su nove,
Đuka Čaić
I ove godine nadam se da će se moja
pjesma Hmiraju zagorske kleti svidjeti i slušateljima i glazbenim urednicima. Posljednjih sedam godina
nastupam na Krijesnici, a ove imam
prvi put popevku, a ne šansonu. Veseli me dobra pjesma. Na svakoj zabavi rado ću je zapjevati. Inače, iduće
godine slavim 35 godina umjetničke
karijere, dosta dugi pjevački staž,
i moram reći da su nam festivali u
počecima značili odskočnu dasku. I
Krijesnica je tradicija, nešto što čuva,
domača kajkavska reč, i ne može se
samo tako to promijeniti. Zato smo
tu, zato živimo, to radimo, produžujemo naš identitet… Cijeli svijet je
otvoren, kamere su svugdje… istog
trenutka kad otpjevam pjesmu, jave
mi se ljudi iz Australije, Amerike, čovječanstvo napreduje, odmah se sve
sazna, dozna…i to je dobro… I za ovaj
Festival se čuje, i to daleko…
Na ZGF Krijesnica nastupili su: Zlatko Vitez, Mirko Bačić i Momir Horvatek, Anja
Šovagović, Jasna Doležal i klapa Bistrica,
Zlatko Job, Zvonko Franc, Barbara Suhodolčan, Antun Stašić, Željko Grozaj,
Đuka Čaić, Ivana Trogrlić, Siniša Miklaužić i Auzwinkl muzikanti, Kavaliri, Andrija
Kos i Zlatne žice, ŽAKUD Jesenja, Lepi cajti, Ravnogorski tamburaši, Savski valovi,
Podvinčani i Begini.
Anja Šovagović
Prošle godine sam prvi put nastupila na Krijesnici, i zato sam
ove godine polaskana da su me
Čestitke…
Prvo čestitam na briljantnoj KRIJESNICI, predivno smišljenom
programu, konferansi… Kristina i njen partner tako znalački
ležerno i pripremljeno, vodili su program u kojem smo svi mi
koji smo imali privilegiju biti u dvorani, uživali, i zaista od srca
uživali u našim autentičnim zvukovima tamburaških sastava i
predivnom zvuku njihovih instrumenata. Pa te tako dirljive riječi, aranžmani, izvedbe, pjesme Đuke Čaića o propadanju starih
kleti, Vitezova izvedba o majci zasuzila mi je cijelo lice... sva sreća da je bio mrak. I fantastična skladba Milivoja Pašičeka... Zagorski Paganini... laganini... Dakle, ta skladna povezanost izvornog i profesionalnog, mislim na sjajni orkestar Siniše Leopolda i
njegov tako prirodan i samozatajan nastup! Odlično!... Još jednom sve čestitke, uživali smo i bili ponosni da imamo tako lijep
događaj u našem gradu!
GLAS ZAGORJA
ponovno pozvali pjevati jednu
prelijepu pjesmu. Sve je bilo
nekako u znaku ovog festivala,
imala sam osjećaj da ljudi zaista
prate, sudjeluju i uživaju u svemu
što se događa, prelijepa i kreativna atmosfera, atmosfera čuvanja
tradicijske glazbe i tradicijske
kulture.
55
O NJIMA SE GOVORI
01. STUDENOGA 2010.
KRISTIJAN SINKOVIĆ
Ljubav prema glazbi Kristijanu
usađuje njegov otac u najranijem djetinjstvu. Tata je svirao u
bendu i orkestru i, naravno, plijenio njegovu pažnju i interes. U to
sam kaže - rasturao sam u tome.
To je bila velika prekretnica za
daljnje školovanje jer upravo to
što je bio toliko dobar u teoretskim predmetima potiče ga na
ravno, vrlo važna mu je i potpora
obitelji jer bez svojih najmilijih,
vjerojatno ne bi uspio uskladiti
sve obaveze koje život s glazbom
nameće… od prijevoza na nastavu, svakodnevne psihičke potpore (vjerovali ili ne, dvije srednje
Opuštajuće djelovanje glazbe
Preporučio bih mladima glazbu jer opušta… nekog usrećuje, ali na svakog djeluje posebno...
vrijeme, na razne načine pokušavao je biti poput njega i pokazivao veliku muzikalnost „svirajući“ gitaru po jednoj žici, one male
harmonike za djecu, pjevajući na
radiju… i to su bili zapravo njegovi počeci. Veselo dijete, primijetili bi neki, ne sluteći talent još
sakriven u njegovom biću.
Ozbiljnije poimanje zvuka počinje
negdje u prvom razredu osnovne
škole, kad su mu roditelji kupili
prvi synthesizer i upisali ga na
privatne satove u Krapinskim Toplicama (gdje je prije i živio) kod
prof. Ljubice Kunštek-Celjak. Na
kraju 4. razreda osnovne škole
preselio se u Krapinu, gdje upisuje Osnovnu glazbenu školu
pri OŠ Augusta Cesarca, smjer
harmonika jer synthesizer nije
priznat instrument u glazbenim
školama. U sljedećih šest godina,
završio je 6 stupnjeva za synthesizer i 6 razreda osnovne škole za
harmoniku. U međuvremenu počinje svirati klarinet u gradskom
puhačkom orkestru Krapina uz
poduku dirigenta Branka Cvrtile.
Naravno, uz instrumente koje je
svirao, pokazuje i veliko znanje i
zanimanje za teoretske predmete u glazbenoj školi, odnosno to
je bio solfeggio koji mu je oduvijek najdraži predmet i, kako
56
upis u Srednju glazbenu školu,
smjer glazbenik teoretičar, odnosno teorija glazbe. Teorija je
za Kristijana bila pun pogodak,
u 4 godine srednje škole naučio
je mnogo… o povijesti glazbe,
solfeggiu, harmoniji, polifoniji,
dirigiranju…, svega je tu bilo…, a
i njemu najdraži klavir, prema kojem razvija veliku ljubav i koji postaje najdraži instrument koji zna
svirati. - Srednju glazbenu školu
završio sam s odličnim uspjehom
u sve 4 godine u klasi prof. Maje
Žubrinić.
- Klavir je savršen instrument,
preko kojeg se osim nota mogu
prenijeti emocije, raspoloženja,
ljubav... To nije samo sviranje
skladbe koja je pred nama, nego
se treba unijeti dušom u sviranje, da slušatelji mogu uživati u
skladbi kao što i mi uživamo dok
je sviramo – objašnjava Kristijan
podrobno svoju već neraskidivu vezu s
klavirom. Mladić siguran u
svoja opredjeljenja i želje,
kad je glazba
u pitanju, sam
vođen svojim
talentom, odlučuje
kako
usmjeriti svoju
karijeru. Na-
škole sa oko dvadesetak predmeta nisu lagane), financijske
pomoći itd.
Za sviranje važno je svakodnevno vježbanje, ističe poput svih
mladih talenata s kojima smo
razgovarali. Čim više, tim bolje
(ovog smješka sam je istaknuo u
svom e-mailu). Pa, konačno, iako
ima više stvari bez kojih ne može
zamisliti dan, ali vezano uz ovu
temu, to je sigurno klavir… odsvirati nešto, bila to klasika ili bilo što drugo, ali
bitno da svira...
Među najdraže nastupe izdvaja one diljem
Europe s Puhačkim orkestrom Krapina – Makedonija, Njemačka,
Češka, Poljska, Italija…
Uz klasičnu glazbu,
od koje najviše sluša
svi stariji od njega, poštuju njegov rad i pažljivo ga slušaju. Ono
što od vremena u slijedu dnevnih
obaveza ostaje provodi s curom i
to ga u životu čini jako sretnim.
Svojim vršnjacima preporučio
bi glazbu. Zašto? - Pa, glazba
je meni sve u životu, i ne mogu
zamisliti dan bez nje, i ne znam
kako bih uopće funkcionirao bez
glazbe. Preporučio bih je mladima zbog toga što glazba u većini
slučajeva opušta, nekog usrećuje, na svakog djeluje posebno...
- Klavir je savršen instrument, preko kojeg se
osim nota, mogu prenijeti emocije, raspoloženja, ljubav... To nije samo sviranje skladbe koja
je pred nama, nego se treba unijeti dušom u
sviranje, da slušatelji mogu uživati u skladbi
kao što i mi uživamo dok je sviramo.
romantizam i impresionizam, tu
je i popularna glazba, pop rock,
blues, jazz itd. Najdraži bend mu
je ToTo, koji u svojim pjesmama
imaju različite stilove glazbe,
od jazza, popa,
fusiona pa do
progressiva rocka,
uglavnom
privlači ga ta raznolikost. Rado
zasvira gitaru s
dečkima Fortuna
banda.
Slobodno vrijeme
ispunjava vodeći pjevački zbor
u Humu na Sutli
KUD-a Rikard Jorgovanić. Iako su
GLAS ZAGORJA
Kristijan sljedeće godine planira
upisati Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer teorija glazbe ili kompozicija s teorijom. Želimo mu i
dalje uspješno napredovanje.
MALI ZAGORCI
01. STUDENOGA 2010.
KRAPINA – UZ MJESEC KNJIGE
Životinje razne
U Gradskoj knjižnici otvorena je izložba radova Petre
Majsec iz Krapine, učenice
8. razreda OŠ Augusta Cesarca. Ovom izložbom,
na Dječjem odjelu,
predstavlja se svojim
likovnim
radovima
- slikama i skulpturama životinjskog svijeta. Radovi se mogu
razgledati do 15. studenoga.
Iz razgovora s mladom
likovnom umjetnicom
ostalo je zabilježeno:
- Uglavnom crtam životinje. To mi nekako
najbolje ide. Zašto
ih, uglavnom, crtam
bez pozadine? Jednostavno zato što onda
pozadina privlači pozornost, a ovako crtež
životinje dolazi više
do izražaja. Tu i tamo
nastane i neki zagor-
ski krajolik, ali to je teško nacrtati. Što se tehnike tiče, to
su uglavnom mekani pasteli,
olovka, tuš, kolaž.
Upisat ću gimnaziju, a zanima me i kemija. Ne, ne mislim se slikarstvom baviti u
životu! - odgovara nam Petra. Ne vidim ništa čudnoga u tome da se sputavam
u onome u čemu uživam.
Slikarstvu se prepuštam,
jer smatram da mi to dobro ide i to mi je, tako ja
to doživljavam, jedan lijepi
hobi i tako će to ostati.
Naravno da se u tome želim
usavršavati, pa pohađam
izvannastavne aktivnosti,
grupu likovne umjetnosti
koju vodi Gordana Ružić.
Nadamo se da će Petri slikarstvo ostati hobi i kroz
iduće četiri godine, jer tko
zna što će to vrijeme donijeti….
OŠ Viktora
Kovačića
Hum na Sutli
GLAS ZAGORJA
U Osnovnoj školi Viktora
Kovačića Hum na Sutli, u
suradnji sa Društvom Naša
djeca Straža, obilježen je
Svjetski dan djeteta. Održana je predstava pod nazivom
Juha od bundeve za učenike
nižih razreda kao i za buduće učenike, polaznike dječjeg
vrtića Balončica. Mališani su
tom prigodom mnogo naučili o bundevama. Vrijedne su
kuharice priredile razna jela
od bundeva - juhu i kompot,
musaku, punjene bundeve.
Na taj je način promovirana
bundeva kao namirnica. Djeca su zaključila kako i zdrava
hrana može biti jako ukusna
ako se pripremi na zanimljiv
način. Nakon predstave,
djeca su izrezbarila i ukrasila bundeve različitih oblika i
boja. Rezultati radionice bili
su nadasve zanimljivi, i oni
sada krase predvorje škole i
dječjeg vrtića.
57
JUNAK NAŠEG DOBA
01. STUDENOGA 2010.
Piše
Monika Briševac
Vesna Cigula:
[email protected]
ljen na obostrano zadovoljstvo. Ljudi misle da je to lagan
posao, ali nije tako. Svakome moraš pogoditi misli, puno
je to odricanja, a naučili smo u školi sve od najosnovnijih
stvari i imena cvijeća, pa nadalje - započinje priču naša
junakinja koja se ovim poslom bavi već 20-ak godina.
Ipak je u ovoj gužvi pred blagdan Svih Svetih odvojila
malo vremena kako bi nam ispričala svoju životnu priču...
Stali smo kod srednje škole... - Prvi posao koji sam radila
bio je u jednoj cvjećarni. Šef me naučio mnogo toga što
Iako se Zagorci još uvijek uglavnom
odlučuju za klasiku, Vesnine ruke tamo su
i za one hrabre, odvažne, za one koji su
kako volimo reći, svoji. A za one koji slijede
trendove, ove godine odličan su izbor
zlatna i žuta boja.
Nema toga što ruke
ne mogu stvoriti
nisam naučila u školi. A onda je splet okolnosti doveo do
toga da sam se odlučila na samostalnu djelatnost. Da
mogu vratiti vrijeme, danas bih napravila isto… - dodaje
Vesna koja iza sebe ima dugogodišnje cvjećarsko iskustvo
- …tako da ću u mirovinu sa 45 godina radnog staža - šali
se junakinja ovog broja.
Cvijeće ima značenje, simboliku, smisao…
Majci maturanta Luke, kad priča o cvijeću, oči zasjaje
posebnim sjajem... A upravo taj posebni sjaj voli i kod
Svaki cvijet ima značenje, simboliku i smisao, samo ga treba znati razumjeti.
I ta simbolika, značenje i smisao su podložni mijenjanju kako se mijenja svijet
oko nas. Tako je bilo nekad... a gotovo identično je danas... A ako poželite
dublje proniknuti u cvjetnu simboliku, svakako navratite do cvjećarnice u centru
Krapine, i zavirite u njihov kutak prepun svježeg cvijeća...
Cvijeće se oduvijek smatralo Božjim darom i izvorom pjesničkog nadahnuća; slikom duševnih vrlina i savršenstva;
simboliziralo je djetinjstvo i rajsku harmoniju i uspoređivalo se s eliksirom života. Od davnina je bogatstvom svojih oblika, mirisa i boja privlačilo i pažnju čovjeka. Nije nikakvo čudo što su za njega u prošlosti bila vezana mnoga
narodna vjerovanja - radost, ljubav, sreća, ljubomora...
Stotinama godina cvijeće se koristilo i za različite plemićke, staleške, klanovske i državne ambleme. Jezik cvijeća
potječe još iz vremena turskih harema, a posebni rječnici
cvijeća iz 19. st. obuhvaćaju simboliku i značenje goto-
58
vo svih vrsta cvijeća na svijetu. Čak su mnoge legende
vezane uz ovaj eliksir života. Na prijelazu iz 19. u 20. st.
u nekim se zemljama poznavanje jezika cvijeća smatralo dijelom opće naobrazbe. Iako nema čvrstih pravila, a
ona koja postoje razlikuju se od podneblja do podneblja,
cvijeće i cvjetne boje još i danas nose poruke i uz njih
vežemo određene osjećaje.
Tratinčica – kutak prepun svježeg cvijeća
Vesna Cigula vlasnica je cvjećarne Tratinčica, cvjećarne
na Trgu Ljudevita Gaja u Krapini. I to već punih 16 godina.
Nakon završene osnovne škole u Krapini, odlučila se naša
junakinja upisati u Srednju školu primijenjene umjetnosti
u Zagrebu. Kako sama kaže, još u mladenačkim danima,
prevladala je ljubav prema dizajnu, estetici... Devedesetih godina gotovo nitko nije ni čuo za tu školu, a danas
je dizajner jedno od zanimanja budućnosti. - Nakon završene srednje škole, upisala sam školu za školovanog
cvjećara. Oduvijek sam to željela, negdje od 6. razreda
osnovne znala sam da ću se time baviti. Nije nas puno
uspjelo završiti ovu školu, jer cvijeće ili voliš ili ne, a ono
je oduvijek bilo sastavni dio moga života - dodaje. Zamislite prekrasan cvijet, njegov omamljujući miris i žive
boje. Vizualiziram položaj svakog cvijeta u mojoj kreaciji,
vidim završni dizajn i mogu predvidjeti kakvu će reakciju
izazvati! Kada čujem komentar: Ljepše je nego što sam
ikada mogla zamisliti! - znam kako je moj posao obav-
GLAS ZAGORJA
ljudi koji prvi put kupuju cvijeće, jer to je ipak poseban,
neprocjenjiv poklon… - Zapravo, stalno smo svi okruženi
cvijećem, samo što nitko ne razmišlja tako o tome. Pogledajte, od početka do kraja života, cvijeće, cvijeće, cvijeće…
Rođenje djeteta, mamu se po izlasku iz bolnice dočekuje s
cvijećem i tako sve počinje... prvi djetetov rođendan, cvijeće... pokloni za rođendane - aranžiranje i cvijeće... pa prva
pričest, firma, svadbe, Dan žena, Valentinovo, rođendani,
abrahami, srebrni pa zlatni pir, odlazak u mirovinu, sprovodi... A svaki, baš svaki cvijet ima i svoju priču... svaki je
zasebno lijep… I zato kad smo je upitali koji joj je najdraži,
nije bilo izdvojenog… Vesnin odgovor bio je: svi...
- U posljednje vrijeme najviše me zaokupljaju aranžmani
svadbi. Simpatično mi je kad mladenci dolaze na dogovor, s raznim idejama i slikama, ili pak cjelokupni posao
prepuste nama. Imamo i staklene posude, različite vaze
JUNAK NAŠEG DOBA
koje također možemo iznajmiti za cvjetne aranžmane.
Cijena, boja, veličina - više je faktora koji u ovoj priči oko
svadbe igraju ulogu. A mi moramo najbolje što možemo
i znamo odraditi posao okititi crkvu, restoran, automobi-
Vizualiziram položaj svakog cvijeta u
mojoj kreaciji, vidim završni dizajn i mogu
predvidjeti kakvu će reakciju izazvati! Kada
čujem komentar: Ljepše je nego što sam
ikada mogla zamisliti! - znam kako je moj
posao obavljen na obostrano zadovoljstvo.
le - dodaje nadasve simpatična i vesela vlasnica cvjećarne na krapinskom glavnom trgu... Ako sanjate o svojem
vjenčanju još od djetinjstva, snovi se mogu ostvariti, jer
najsretniji dan u životu svakako treba začiniti najboljim
dekoracijama i vjenčanim buketima. Pregledavajući
njezine brojne fotografije
buketa, okićenih restorana,
automobila, aranžmana,
jedno je bilo jasno. To je
žena koja nije samo vlasnica
jedne cvjećarne, to je žena
koja se zbog cvijeća mnogo
odriče... a cvijeće je, uz supruga Krešimira i sina Luku,
njezin život, a ne posao. Otkrila nam je da ima u planu i
proširenje posla...
- Od prvog dana u cvjećarni
je ista ekipa, sada već uigrana, koja sav posao odradi
kako treba. Moje zaposlenice su vrhunske, školovane
cvjećarke i odlično rade svoj
posao. Imaju smisla, praksu
koju su stekle tijekom dugogodišnjeg rada. I ubrzo se
vidi tko ima smisla za cvjećarstvo, a tko nema - dodaje
Vesna... Bitna je kvaliteta,
odnos prema kupcima i
uvijek svježa roba. A svatko
tko je jednom zakoračio u
Tratinčicu, potvrdit će da
se u njoj ideje realiziraju u
stvarnost.
Naglasila je naša junakinja
i kako uvijek treba saslušati
osobu, kupca, njihove želje
pretočiti u stvarnost. Naravno, tijekom godine ima
par datuma kad je i pojačana potreba za cvijećem,
na Uskrs, Veliku Gospu,
Dan žena, Dan Svih svetih,
Valentinovo i Božić. Svi se
tada sjete svojih najmilijih i odluče pokloniti simbol ljubavi, cvijet...
Upravo zadovoljni kupci i klijenti, Vesni su najbolja
reklama. No, s obzirom na današnju tehnologiju i ovo
virtualno doba, Vesna je na proljeće ove godine napravila veliki pomak. Od tada je u funkciji i web stranica
cvjećarne – www.tratincica.com, koju je, uz njezinu pomoć, izradio Mario Krog. Na webu tako možete pronaći
puno reklamnih materijala, aranžmana, kontakt brojeve i slično. Osim web stranice, tu je jedna osoba koja
u cijeloj priči ima isto tako važnu ulogu. To je Vesnin
suprug Krešo, čovjek iz sjene, kako sam kaže. Upravo
Krešo odrađuje veći dio nabave i dostave...
- Inače, stalno posjećujemo sajmove, svake godine
idemo u Italiju, Padovu, jer želimo, a i moramo, stalno
biti u trendu. Znate, i u cvjećarstvu se trendovi stalno
01. STUDENOGA 2010.
mijenjaju, objašnjava naša sugovornica. Obavezno posjetimo i izložbu Flore i faune. Bilo smo nedavno i u
Rogaškoj Slatini na seminaru. Imamo i pretplatu na talijanski časopis koji dobivamo par puta godišnje – Fiori
& Foglie. U EU su svi cvjećari Europe povezani, pa je
taj časopis zaista za najjače cvjećare - svi popratni materijali, najnoviji trendovi, u svemu smo korak uz korak.
Muškarci kupuju ruže više nego ikad…
Vesna Cigula zaista se brine da njezina cvjećarnica ima
uvijek široku ponudu najekskluzivnijeg cvijeća… cvijeća
koje je izraz ljubavi, pažnje, gesta dobrih i iskrenih namjera, lijepih želja... ali, kako kaže Vesna, cvijeće treba puno
posebne njege i skrbi. Svojim iskustvom i ljubaznošću uvijek će rado pomoći da obradujemo najmilije, da uljepša
svakodnevni životni i radni prostor. Ako neka prilika i nije
toliko posebna, uz prekrasni aranžman može postati...
Možemo čak reći da su u ovom pomalo otuđenom svijetu danas cvjećarne posljednje oaze ljudskosti. Jer, želite
li nekoga razveseliti, dirnuti
ga, napraviti romantičnu
atmosferu, iskazati iskrenu
sućut, uljepšati nečiji život,
pokazati nekome da vam je
do njega stalo... sve te prelijepe geste kojih je danas sve
manje između ljudi možete
ostvariti uz pomoć cvijeća.
Vlasnica Tratinčice izgradila
je jedan poseban, prepoznatljiv i osebujan stil koji
uporno njeguje, stalno tražeći nove izražajne mogućnosti. Pridržavajući se vrlo
visokih estetskih kriterija,
mogu se zadovoljiti potrebe
i želje najrafiniranijih klijenata. Ponuda cvjećarne zaista je sveobuhvatna, cvjetovi i aranžmani su unikatni, a
naša junakinja i njezine djelatnice s podjednakom pažnjom vješto izrađuju cvjetne uratke iz svih segmenata
cvjećarskog zanata. Iako se
Zagorci još uvijek uglavnom
odlučuju za klasiku, Vesnine
ruke tamo su i za one hrabre, odvažne, za one koji su
kako volimo reći, svoji. A za
one koji slijede trendove,
ove godine odličan su izbor
zlatna i žuta boja.
- Cvijeće je senzualno i lijepo te me toliko inspirira da
dizaj­niram bukete koji su uistinu nezaboravni - objašnjava Vesna svoj životni poziv... Za ružu npr. često možete čuti
kako ju nazivaju kraljica cvijeća. Da bi nam redovito i obilno cvjetale, potrebno ih je održavati tijekom cijele godine.
Crvene su ruže, same ili u buketu, znak ljubavi. Također i
s ostalim cvijećem može se izjaviti ljubav, obasuti komplimentima, zamoliti za razumijevanje ili oproštaj te dogovoriti sasvim konkretne akcije. A ono što je zanimljivo, muškarci kupuju ruže više nego ikada, polako je zanimljivom
činjenicom, privela kraju svoju priču Vesna Cigula, koja pokoji trenutak slobodnog vremena ukrade za slikanje... A da
je i u tome odlična, potvrđuje činjenica da su sve njezine
slike s raznom tematikom, kupljene za poklone.
dana da kupnja lončanica kao poklona može biti odlična ideja. A ako lončanica nije ono što vi tražite, lijepo
iznenađenje bi bio i buket koji donosi dašak prirode
u dom vama drage osobe. Pri tom trebate paziti da je
broj cvjetova neparan. Cvijeće se poklanja kao zahvala
(važno je da cvjetovi i boje budu skladni), isprika (lijepo
se slažu cvjetovi toplih i hladnih boja), čestitka i dobrodošlica (cvjetovi čistih i jasnih boja i koji cvijet zanimljiva izgleda, kao npr. rajska ptica), izraz želje za brzim
ozdravljenjem (vesela kombinacija svih nijansi boja od
žute, crvene, narančaste i ljubičaste, ali bez intenzivnog
mirisa), sućut (izabrat ćemo cvijeće prema dobi i spolu
preminule osobe), te kao izraz ljubavi. Za ovu priliku
idealni su crveni cvjetovi kao što su ruže, tulipani, anturijumi, ljiljani, calle...
Tijekom listopada npr. daruju se neveni i kozmeje. U
studenome, točnije za Dan Svih svetih, krizantemama,
špinama i margaretama kitimo grobove svojih najmilijih. U posljednjem mjesecu u godini poklanjaju se božićne zvijezde koje donose veselje, radost i uspjeh. Kroz
povijest putem cvijeća se komuniciralo, izražavale su se
misli, osjećaji, želje... Na taj način se razvila vrlo bogata
simbolika cvijeća. Svaki cvijet ima značenje, simboliku
i smisao, samo ga treba znati razumjeti. I ta simbolika,
značenje i smisao su podložni mijenjanju kako se mijenja svijet oko nas. Tako je bilo nekad... a gotovo identično je danas...
A ako poželite dublje proniknuti u cvjetnu simboliku,
svakako navratite do cvjećarnice u centru Krapine, i zavirite u njihov kutak prepun svježeg cvijeća...
Cvijeće na poklon – lončanica ili buket?
Kao vrhunska cvjećarka naša će nas junakinja obradovati i kojim dobrim savjetom. Pojasnila nam je tog
GLAS ZAGORJA
59
U Loboru su se 13. listopada okupili predstavnici
15 osnovnih i dviju srednjih škola, nekoliko udruga i ustanova
- Svi su zaslužili nagradu, svi su bili najbolji, svaki prikaz na
svoj način.
OŠ K. Š. Gjalskog, Zabok,
PŠ Špičkovina
Dani kruha
Lobor
- Ocjenjivačka komisija za daljnje natjecanje na
državnom natjecanju odabrala je ekipu učenika OŠ
Viktora Kovačića iz Huma na Sutli za prikaz Luk kao
lijek i hrana, a u kategoriji srednjih škola - Srednju
školu Bedekovčina za razne vrste kruha, opći dojam
izložbenog prostora.
- Priznanje za zaboravljeno jelo pripalo je OŠ K. Š.
Gjalskog, Zabok, PŠ Špičkovina, za kolač od bažulja,
zvan Mudekova pita.
Srednja škola
Bedekovčina
OŠ Viktora
Kovačića iz
Huma na
Sutli
OŠ Oroslavje
- Nagrada za najoriginalniji kruh, izgledom i sastojcima
pripala je OŠ Oroslavje, za kruh od oraha i koprive.
OŠ Zlatar
- Prema ocjeni komisije, nagradu za najuspješniji
etnografski prikaz užega zavičaja, dekoriran izložbeni
prostor i narodne nošnje, dobila je ekipa OŠ Zlatar za
prikaz Vuzmeni dani.
OŠ Konjščina
Učenici loborske Osnovne škole F. Horvata Kiša prikazali
su korisnost jabuke. Jedna jabuka na dan, doktor iz
kuće van - njihova je poruka, uz brojne jabučne delicije:
od jabučnice do štrudla i pite.
60
GLAS ZAGORJA
OŠ Pregrada
OŠ Brestovec
Orehovečki
Uvijek originalni Zagorci iz Brestovca, grupa učenika iz OŠ
Brestovec Orehovečki, s voditeljem Zdenkom Kobeščakom, na
umjetnički dizajniranom panou prikazali su kruh kao sunce nad
zagorskim bregima, sa pšeničnim klasjem kao zrakama, sunce –
hljepček kuruznog kruha koje zrači toplinom za cijeli svijet.
OŠ pri Specijalnoj
bolnici K. Toplice
Učenici OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju
iz Krapinskih Toplica i njihova dugogodišnja voditeljica gđa
Ivanka Hajsek prikazali su Prošćenje - od sastojaka romarske
košare do hadrice kojom se ona pokrivala.
OŠ Konjščina
Zanimljiv kao dio turističkih sadržaja prikaz je običaja Kak su prali naši stari, učenika
iz OŠ Konjščina: od recepta za izradu domaćeg sapuna, namakanja v lugu, pranja na
rifljači, ispiranja na potoku, svitka na glavi na kojem se nosio škaf s opranim rubljem,
sušenja na pletenom plotu – do peglanja koritom u kojem se ljuljalo najmlađe dijete.
Sudionici su ove prezentacije, kao i učenici OŠ Ljudevita Gaja Mihovljan, Područne
škole Golubovec, za prikaz Starinski svatovski kolači i običaji bit će gosti Starog sela u
Kumrovcu, prvog vikenda u listopadu 2011.
Dani zahvalnosti
za plodove Zemlje
Uvijek originalne ideje dolaze iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i
odjeću iz Zaboka: djevojke - šumske vile ukrašene dekoracijom šumskih
plodova, prikupile su veliki broj raznih jestivih gljiva, kestena i maštovito
opremile svoj mali prostor ispod stabla.
Njihov prof. hrvatskog jezika, Darko Milošić dao im je za tu priliku svoju
domaću zadaću na temu kruha, u kojoj, među ostalim, stoji: O važnosti
kruha ne razmišljamo do te mjere da ga čak i bacamo. Ne želimo stari
kruh, nego friški. U svom tugovanju što si ne možemo priuštiti plazma TV,
ne pada nam na pamet da, prema zadnjim podacima, oko 800 milijuna
ljudskih bića na zajedničkom planetu gladuje. To znači: nemaju ni korice
kruha! Na trenutak će nam zabljesnuti pred očima slika živih kostura koji
su se rodili na nekoliko sati leta zrakoplovom odavde, i eto, nisu imali
sreće da mogu birati između desetak vrsta kruha u jednoj od nekoliko
mjesnih pekara. Pa, što ja tu mogu? upitat ćete se u sebi.
Postoji jedan minimum: možeš biti zahvalan. Budi
barem na trenutak zahvalan što te na stolu čeka štruca. Da, zahvalnost. Jer u svijetu u kakvom živimo, ništa se više ne podrazumijeva. Vidjeti starca i staricu kako iz kontejnera vade
ostatke kruha nije više neuobičajeno.
Škola za umjetnost, dizajn,
grafiku i odjeću Zabok
Sveta Ana, udruga za pomoć osobama s posebnim potrebama, predstavila je dekorativnu i uporabnu korisnost
buća, Lobor Grad, Centar za rehabilitaciju Varaždin, Podružnica Pustodol, Udruga cvjećara i povrtlara KZŽ, PZ Puran
zagorskih brega, Bobo, trgovina iz Bobovja… svi su oni htjeli dati svoj doprinos manifestaciji, ukazati na jela i običaje
koji su sastavni dio zagorskog identiteta… Sudionike i goste pozdravio je načelnik općine Lobor Andrija Smetiško,
dožupanica Sonja Borovčak, učenici OŠ Lobor izveli su prigodni program, a sve je blagoslovio loborski vlč. Ivan Mikec.
GLAS ZAGORJA
61
HUMANOST NA DJELU
01. STUDENOGA 2010.
Piše
Monika Briševac
Patronažne sestre Doma zdravlja
Krapinsko-zagorske županije Ispostava Krapina
Podrška,
savjet,
razumijevanje…
Zadatak pet patronažnih sestara
Doma zdravlja Krapina je proširiti
zdravstvenu zaštitu izvan zdravstvene
ustanove, pronalaziti i poticati korisnike na očuvanje i unapređenje zdravlja,
posebno u najosjetljivijim razdobljima
življenja (trudnoća, babinje, novorođenče i dojenačka dob). Kod osoba s
invaliditetom, kroničnih bolesnika ili
starih i nemoćnih, uz nadzor i kontrolu, naglasak je na potpori, edukaciji i
Patronažna zdravstvena skrb sastavni je dio primarne zaštite i u kompetenciji je više
medicinske sestre zaposlene u Domu zdravlja na poslovima patronaže. Financira je HZZO
koji propisuje standarde i programe, na temelju kojih se na 5100 stanovnika raspoređuje
po jedna patronažna sestra. Patronažna skrb prvenstveno se obavlja u obitelji ili zajednici,
uz maksimalno sudjelovanje i uvažavanje korisnika. Neophodna je dobra suradnja s
timovima primarne zaštite, lokalnom zajednicom, udrugama bolesnika, centrom za
socijalni rad, centrima za kućnu njegu i mnogim drugim subjektima s kojima patronažna
sestra kontaktira u interesu štićenika.
motivaciji radi što bolje prilagodbe,
smanjenja komplikacija i kvalitetnijeg
življenja i tada kada je zdravlje narušeno. Radi lakše dostupnosti, patronažne sestre raspoređene su po centrima
primarne zaštite. Radno je vrijeme na
svim lokalitetima ujutro, a podijeljeno
je u dva dijela. Prvi dio sestra provodi
u ambulanti, u patronažnoj sobi, kada
je dostupna za telefonske kontakte
i dogovore, a zatim odlazi na teren.
U sobi patronažne sestre provode
se i preventivne kontrole i savjeti za
korisnike koji dolaze sami ili po uputi
liječnika. Obavezno pripreme niz aktivnosti, između ostalog, na Dan sta-
rijih osoba te povodom obilježavanja
Nacionalnog tjedna dojenja. Nakon
dugogodišnjeg iskustva i rada na poslovima patronažne sestre, sve će se
složiti u jednom, da podrška, savjet i
razumijevanje nekoga kome vjeruješ,
u trenucima nesigurnosti, jako puno
znače.
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20,
subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
62
GLAS ZAGORJA
HUMANOST NA DJELU
01. STUDENOGA 2010.
Svijetli primjer
obitelji Horvat
Približiti se pacijentima
Od ukupno 25 godina radnog staža, čak 17 godina
je patronažna sestra. Uglavnom radi na području
općine Radoboj, odnosno u naseljima Donja Šemnica i Lepajci. Uz ostale aktivnosti i preventivni
rad na cijelom terenu, obilazak novorođenčadi,
dojenčadi, trudnica, naravno da je i u njezinom
opisu posla rad u malim grupama, s kroničnim Romina Polanščak iz
bolesnicima. Ono što je važno spomenuti u ovoj Krapine
priči je i Udomiteljska obitelj Horvat iz Radoboja, koja udomljava 4 starice.
Patronažna sestra Romina navraća u obitelji Horvat, i pohvalno se izražava
o njihovom radu. Te starice sada žive kao prava obitelj, drugačije nego u
staračkim domovima, i nastavljaju zapravo svoj život onako kako su ranije
živjele. Kako navodi patronažna sestra za njih je upravo ovakav vid skrbi i
njege manje stresan.
Širiti krugove dobrote
Jedna je od medicinskih sestara s najdužim stažem u patronaži. Područje njezinog terenskog
rada, koji doseže i do 40-ak km dnevno je općina
Jesenje, Gornja Pačetina, Velika Ves, Polje Krapinsko, Straža Krapinska, Trški Vrh, Lazi Krapinski,
Strahinje, Podgora. Od 29 godina radnog staža,
Nena je 26 godina već patronažna sestra, odnosno od prvog dana u patronaži koja je u Krapini Nena Jecl iz Krapine
uspostavljena 1. travnja 1984. Tada su Marija Petrić i ona pokrivale samo grad Krapinu, odnosno od Trga prema sjeveru i od
Trga prema jugu… i tako je sve počelo. Patronaža se od tog dana nije gasila,
naprotiv, krugovi dobrote sve su više potrebitih obuhvaćali. - Počeci su bili
teški - prisjeća se Nena. Ljudi nisu bili upoznati s patronažom, trebalo im je
pojasniti koji je cilj svega toga, zadobiti njihovo povjerenje, uhodati teren…
Ceste su bile neprohodne, neasfaltirane, a danas, danas se s autom dođe
do svake kuće, oprema je suvremenija. Danas je patronažnim sestrama
puno lakše raditi.
Važnost dojenja je
višestruka
Povodom obilježavanja Nacionalnog tjedna dojenja (od 1. do
7. listopada), patronažne sestre
Doma zdravlja Krapinsko-zagorske
županije provele su niz aktivnosti.
U prostorijama Doma zdravlja u
Mariji Bistrici osnovana je Grupa
za potporu dojenja. Koordinatorica
Grupe je Biserka Sviben, patronažna sestra. U Zlataru – u Gradskoj
vijećnici Vesna
Glas, patronažna
sestra u Bedekovčini, održala
je predavanje
i prezentaciju
– Rad grupa za
potporu dojenja. U Krapini na
Trgu Ljudevita
Gaja patronažne sestre Doma
zdravlja Krapinsko-zagorske žu-
panije i članice Grupa za potporu
dojenja, pripremile su već tradicionalno Promicanje dojenja.
Uz davanje informacija i prigodnih brošura istaknule su višestruku važnost dojenja. Naglašene su
važnosti dojenja za pravilan razvoj
djece i dugoročan pozitivan utjecaj
na zdravlje kako djece tako i majki
(N. V.)
Ima već 35 godina radnog staža, a područje njezine djelatnosti je grad Krapina, uz Žutnicu i Zagoru.
Ono što je njezina posebnost je suradnja s gluhima,
za koju je tri godine pohađala tečaj znakovnog jezika. Prevodila je i molitvu vjernika na Dan bolesnika,
u veljači ove godine. Uz to, vrijedno je spomenuti
njezin rad u vrtiću, osobna higijena djece, pranje
zubića, prehrana, jednom na mjesec rad u malim Blaženka Jutriša
grupama.
iz Huma na Sutli
Edukacijom do zdravlja
Patronažna je sestra dvije godine, a područje njezine djelatnosti je općina Petrovsko, Bobovje, Tkalci,
Krapinski i Petrovski Vidovec te Škaričevo. Najviše se
posvećuje pomaganju bolesnicima s kroničnim bolestima, a želja joj je probuditi svijet pacijenata o svojoj
bolesti. Općina Petrovsko ustupila joj je prostoriju kako
bi svakog drugog utorka u mjesecu besplatno mjerila
Ines Vinski iz Krapine
tlak i šećer u krvi, i tako uspostavila rad u grupi.
Radost s
najmlađima
Margareta je 8 godina patronažna sestra i najviše
voli raditi s bebama. Obuhvaća područje općine
Đurmanec, te Doliće, i za svoj posao kaže da je
specifičan, ali i da ga jako voli.
Sada, kada je upoznala sve obitelji, lijepo joj je raditi, no prije, s obzirom da nije iz Đurmanca, nije
baš bilo jednostavno. U zadnje vrijeme ima mno- Margareta Šošić
iz Strahinja
go više socijalnih problema…
Za osmijeh djeteta u bolnici
U listopadu je na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zabok održana primopredaja LCD
televizora, koji je bolnici donirala zagorska marketinška agencija Media Massa, i tako
se pridružila akciji Za osmijeh djeteta u bolnici.
- S obzirom na tešku situaciju u državi, drago nam je što još uvijek ima onih koji su
spremni pomoći. Hvala agenciji na ovako lijepoj gesti u ime svih zaposlenika Bolnice i svih pacijenata našeg dječjeg odjela – izjavio je tom prigodom ravnatelj Stanko
Belina. Voditeljica Odjela za pedijatriju dr. Andreja Filija Inače, odjel je od otvorenja
zbrinuo 1030 pacijenata. Rad volontera DND-a Zabok, oslikavanje zidova, opremanje
bolesničkih soba, održavanje radionica i dječjih predstava, kao i ova posljednja donacija - sve su to rezultati napora u akciji Za osmijeh djeteta u bolnici, koju koordinira tajnica DND-a Zabok Jasenka Borovčak. Program uručenja donacije pratio je zbor
DND-a Zabok, Zabočki mališani, čiji su zvonki glasovi ispunjavali hodnike najmlađeg
odjela zabočke bolnice. (M. B.)
Promotivne aktivnosti uz
obilježavanje Nacionalnog
tjedna dojenja u Krapini
GLAS ZAGORJA
63
UZ SVETKOVINU SVIH SVETIH
01. STUDENOGA 2010.
Piše
Dunja Horvatin
Dama na kraju puta
Stara je izreka: Što kolijevka zanjiše, to motika zakopa. Smrt je sveprisutna širom svijeta. Kao takva
ništa neprirodno, ništa vanzemaljsko. Po jedna se nađe u paketu
sa svakim rođenjem. Svjesno ili
nesvjesno, svakodnevno skupljamo klice smrti u tijelu: saznanje
o starenju. Kada jednom tijelo
bude potrošeno ili nepopravljivo
oštećeno, pokrenut će se proces
razdvajanja koji nazivamo umiranjem. Dama u bijelom sveprisutna
je širom planete, a isto je tako ljudi šaroliko doživljavaju: Tibetancima, primjerice, tradicija nalaže
da raskomadanim ostacima svojih
tijela izloženih na samotnim stijenama nahrane orlove. Egipćani su
smrt poistovjećivali s prelaskom
rijeke, a mnogi i među nama vjeruju u potrebu odbacivanja istrošenih dijelova, doživljavaju smrt
kao mjesto presvlačenja gusjenice
u leptira. Vjerovanje u reinkarnaciju i “život poslije” jednima znači
mnogo, drugima malo, a trećima
ništa tu nije jasno.
Rijetko mislimo o njoj, toj dami
u bijelom. Ustvari, odgađamo
64
misliti, jer ionako, ona dolazi
sama; neumoljiva, nepredvidiva, nepotkupljiva. Imuna je na
blještavilo zlata, neupućena u
vrijednost stranih valuta, dionica
u porastu, neosjetljiva na činove
i titule. Podsjeti nas na svoju prisutnost uz bolnički krevet, nad
otvorenim grobom bliske nam
osobe, dotakne nas njen dah
pun ledene nelagode. I htjeli bi
vjerovati da je utjelovljena besmrtnost moguća, da su mitovi
naroda koji govore o besmrtnicima utemeljeni na stvarnoj jezgri istine. Htjeli bismo… Znamo
za dugovječne, za ljude koji žive
preko stotinu godina. Mnogi im
se dive zbog visoke dobi, ugrađuju u rođendanske čestitke želje za dugim životom. Zavide im
površni i neuki, tražeći od njih
recept dugovječnosti, kao da to
tkogod zaista i posjeduje.
Nekad, ne tako davno, umiralo se
kod kuće. Da u bolnici mogu više
pomoći, slaba je utjeha onom
čija svijeća dogorijeva zbog starosti i bolesti. Uglavnom, u svim
kulturama prema “onom koji od-
lazi” iskazuje se posebna pažnja,
nastoji se udovoljiti svakoj želji,
pa i najokorjelije bjelosvjetske
lopuže pita se za posljednju želju.
Osjećaj gubitka omekšava ljude,
a emotivno ekstremna stanja
oduvijek su dobro korištena za
biznis: od prodavača mjesta na
groblju do raširene “industrije
tugovanja”: postoje ukopnici,
proizvođači zlatnih slova i ukrasa na ljesovima, vrpci, jastučića,
cipela, posmrtne odjeće, umjetne mahovine, cvijeća za vijence,
bukete i aranžmane… Toliko toga
u kulturi tradicije, povijanja šije,
uma i razuma. I sve to samo zato
da bi se zadržalo neznanje nad
znanjima, primitivizam nad razumom, biznis nad emocijama i lažno suosjećanje nad iskrenošću.
Situacijom oko pogreba sasvim
je usput djelotvorno pokazana i
ljudska autentičnost: gorljiviji od
onih koji su gorjeli na lomačama
mnogi će ožalošćeni uvjeravati
u svoju žalost; i sebe su u stanju
prevariti, plativši komu da tuguje umjesto njih, jer oni imaju
pametnijeg posla. Prema prirodi
GLAS ZAGORJA
stvari, duša pak ima pametnijeg
posla nego gledati je li tkogod
na grob donio novog plastičnog
cvijeća, ili možda promijenio
baterije u novoj, revolucionarnoj elektronskoj dušici, kojom je
definitivno pretrgnut i posljednji
pramen veze između vjerovanja
u osobine duše, plamena, pameti i bilo kakvog običajno shvatljivog ponašanja. Sve se tako približilo apsurdu, ali ljudi i dalje ne
vjeruju vlastitoj emociji i nalaze
uporište u pomisli da valjda tako
mora biti. I gle, kako prolaze ljudi
koji misle tuđom pameću ? Paradoksalno, katkada bolje od onih
koji misle svojom.
Nedavno su nad jednim grobom
“plehmužikanti” odsvirali posljednju želju (s)pokojnika: “Još
jenu spijemo pa gremo”. Vjerojatno je na karminama vesela
družina zapjevala, pa i zaplesala.
Pa, i pokojni bi, da može! Kakva
bi bila vaša želja? Možda parcela
s pogledom na Sljeme? Ne vrijedi
se zamarati crnim mislima. Dama
u bijelom ionako uvijek stiže, ta
dama na kraju puta…
01. STUDENOGA 2010.
zabok
Pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski
blagoslovio je u nedjelju 3. listopada novu kapelicu sv. Mihaela u mjestu Grdenci na području
župe sv. Jelene Križarice u Zaboku. To je ujedno
osma po redu kapela na teritoriju župe. Tom je
prigodom biskup Gorski predvodio misno slavlje
uz koncelebraciju mons. Dragutina Komorčeca i
domaćeg župnika Marijana Culjaka. Na slavlju
su prisustvovali uz bogoslova zabočke župe Tomislava Krajačića brojni vjernici iz naselja, župe
i okolice kao i brojni uzvanici i gosti.
Na inicijativu župnika Marijana Culjaka i mještana gornjih Grdenaca krenulo se u proljeće 2010.
u izgradnju kapelice svetog Mihaela arkanđela
na brijegu uz dolinu rijeke Krapinice, popularno
zvanom Hranićev brijeg, u naselju Grdenci.
Na početku slavlja biskup Gorski je blagoslovio
novu kapelicu koja je izrađena u suvremenom
duhu. Njezinu unutrašnjost krase kipovi sv. Mihaela arkanđela svetopisamskog borca protiv
zla i zaštitnika policajaca i vojnika i kip raspetog
Isusa, koji dominira kapelicom, a kojeg je osobno donirao župnik Marijan Culjak. Zvono za kapelicu darovao je gospodin Mato Hranić mlađi.
Na kraju mise okupljenima se obratio župnik
Marijan Culjak koji se osvrnuo na gradnju kapelice. Vlasnici zemljišta na kojem je trebala početi gradnja kapelice tada su to zemljište darovali
Foto: N. Capar
Blagoslov nove kapele u Grdencima
crkvi. Financijska sredstva za izgradnju tako su
jednim dijelom prikupljena osobnim darovima
vjernika, župnim sredstvima, donacijom grada Zaboka i donacijama lokalnih poduzetnika.
Ukupno je prikupljeno i utrošeno oko šezdeset
tisuća kuna. Grube građevinske radove izvela
je ovlaštena tvrtka, a ostali rad i usluge nesebično su donirali lokalni obrtnici i stanovništvo
GLAS ZAGORJA
Grdenaca. Fini građevinski radovi završeni su na
kapelici tijekom rujna. Tada je uređen okoliš kapelice te su postavljeni kipovi. Župnik je zahvalio svima koji su pomogli izgradnju i sudjelovali
u slavlju blagoslova, te pozvao okupljene da se
zadrže uz prigodan domjenak i druženje. Svečanosti su nazočili predstavnici gradske vlasti
gradonačelnik Ivan Hanžek i Željko Tomek.
65
IZ DRUGOG KUTA
01. STUDENOGA 2010.
... Mada se to svakoga dana događa: na ulici, radnome mjestu, krugu obitelji... zaboravljamo Druge.
Sudimo. Proklinjemo. Preziremo...
Teško se ljudskoj naravi othrvati
tim varljivim samoobmanama. Ponekada sam uvjerenja da je čitav
svijet zapeo u tim cikličkim krugovima tlapnji. Gdje se prekidaju ti
krugovi? Kako izaći iz toga bezdana? Gdje naći i trunku svjetlosti...
za neko bolje sutra? Za neke bolje,
kvalitetnije, naposljetku drugačije
ljude: Ja nisam došao suditi svijet,
nego svijet spasiti. (Iv 12, 44)
labirintu ovih naizgled bezizlaznih pitanja pojavljuje se
ipak jedan tračak nade. Jednom
prilikom francuski isusovac P. T.
de Chardin napisao je da trebamo
pronaći istine koje će nas voditi
prema Jedinstvu. Zasigurno bi se
ovdje u prvi mah moglo odmah
postaviti pitanje: Al’ kakvoj dimenziji Jedinstva? Je li uopće moguće
pored zadanih, krutih zacrtanih
shema iznjedriti i jedan kvadrat
prostora za Druge? Prihvatiti ih u
njihovoj različitosti i raznovrsnosti,
jednakosti i drukčijosti. Nažalost, u
principu, mogli bi toj problematici
prići a priori sa stajališta deficitarnosti onih čije kozmičke vizije
humanosti i pacifizma završavaju
nadasve tik u vlastitome dvorištu.
Tek pogledi, primjerice, M. Luthera Kinga koji gledaju ispred svoga
vremena, i koji sanjaju snove gdje
se nadilazi lokalne, regionalne i
ine prepreke daju opravdanu trunku nade.
a bi današnji čovjek imao takve antiutopijske ideje, prije
svega neophodno treba otvoriti
svoje srce, svoj duh nepoznatome,
U
D
66
prihvatiti neizvjesnost kao jednu
svoju životnu faktičnost, sudbinsku danost. Okrenuti se prema
budućnosti, hodeći otvorena duha
kroz mijene i turbulencije sadašnjosti. Ne bojati se! Ne strepiti,
nego Druge, a samim time i svjetovnost svijeta prihvaćati otvorena srca, s dimenzijom ljubavi. Tek
tada se dade nešto istinski učiniti
za sam svijet, i ranjivog čovjeka u
njemu...
očesto u svojemu nedostatnome neznanju, malodušnosti i
malograđanštini, naše vrijednosti
P
destruktivno odražava na odgoj
mladih generacija. Odgajati naraštaje u isključujućem stavu Drugih,
u kasnijim fazama odrastanja kao
neizbježnu posljedicu uzroka (devijantnoga interpretiranja temeljnih principa i vrijednosti), stvaraju
konfuzan stav tek formirajućeg
mladog čovjeka. Poradi primjera,
svakako bi mogli navesti iznimno
teške mogućnosti suodnosa mirnoga suživota Palestinaca i Izraelaca.
očesto neimanje stubokom
izgrađenih koncepata mišlje-
P
katalizator za prihvaćanje il’ pak
odbijanje defektnih sadržaja. No,
prije svega prvenstveno biti u stavu diaconie (služenja) Drugom.
Naime, moglo bi se reći samo
onaj koji je u stavu služenja Drugom, odista se može smatrati pravim istinskim lučonošom kršćanstva: Ja nisam došao da budem
služen, nego da služim. Samo se
u potpunoj ljubavi poniznog služenja razaznaju i čista vrela kršćanske misli i predaje. Samo se
u kreposnoj ljubavi može susresti
i intimna duša razjarena čovjeka
Diaconia
Pa kako sam Te mogao zaboraviti?
- Tebe, najbliži, blizinu mene samoga.
sv. Aurelije-Augustin
(bilo da je tu riječ o općeljudskim
il’ nekim drugim religijskim načelima) bivaju bez­izražajne. Naprosto,
zbog svojega prvotnoga subjektivnoga interpretiranja, raspliću se
poput čestica rijetkoga zraka. U
još pogubnijem slučaju, njihova
daljnja prenošenja neminovno
vode urušavanju samih svjetonazora onoga tko ih neumoljivo
jednoznačno u svojim nadanim
intelektualnim sferama tumači.
Slijedom naznačenih smjernica,
postavlja se causa sui (uzročni posljedični lanac), koji se opetovano
nja, osjećanja i u krajnjoj svrsi činjenja. Razmišljati kao humanist,
znati i svoja osjećanja prožimati
koloritom hominizacije i odnosa
(interaktivne relacije) prema Drugom, nadanoj okolini, svekolikim
društvenim kolotečinama i oscilacijama.
ovrh nerijetko pravocrtnog
tupog doktriniranja, nadasve je značajno izgraditi i osjećaj
za kvalitetne vrijednosti (niti su
sve europske vrijednosti u duhu
čovječnosti i solidarnosti). Te također njegovati jedan svojevrsni
P
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
tutnjajućega eona. U toj dubokoj prožimljenosti, rastvaraju se i
najželjeznije barijere, smekšavaju
usijane glave... prikriveni tzv. ratnici u ime Boga: križari, talibani...
Zauzimajući odlučni stav naspram
tih svakodnevnih bolesti svijeta,
jednim potezom se lišavamo i očekivanih krvoprolića, ratnih užasa...
nedužnih žrtava. Sasvim sigurnim
se može smatrati jednim od relevantnijih obračuna svake religije, u
prvom redu raščišćavanje od militarističkih opcija u njezinim prvim
redovima...
HOROSKOP
01. STUDENOGA 2010.
STARA ŠKOLA Sobe, restoran, wellness • Mirkovec 16 • Sveti Križ Začretje • Tel. 049/228-091, fax. 049/228-904 IMPERIJA obrt za ugostiteljstvo, trgovinu i smještaj • Dubečka 25, 10040
Sesvete • OIB: 96078245774 • žiro račun: 2382001-1100269341
GLAS ZAGORJA
67
01. STUDENOGA 2010.
68
UZ SVETKOVINU SVIH SVETIH
GLAS ZAGORJA