Za bake i djedove - Grandparents and Grandchildren

PRIRUČNIK ZA
SURFANJE PO
INTERNETU
THIS PROJECT HAS BEEN FUNDED WITH SUPPORT FROM THE EUROPEAN
COMMISSION. THIS PUBLICATION [COMMUNICATION] REFLECTS THE VIEWS ONLY OF
THE AUTHOR, AND THE COMMISSION CANNOT BE HELD RESPONSIBLE FOR ANY USE
WHICH MAY BE MADE OF THE INFORMATION CONTAINED THEREIN.
w
u
e
.
e
e
g
n
e
ww.ge
PARTNERS »
ENAIP FVG [IT]
ACTIF CNT [FR]
APOPSI [EL]
CECOA [PT]
CE.RI.S. [IT]
COM. MORGIONGORI [IT]
CVO [BE]
EB-ONE [SW]
GEZINSBOND [BE]
GRAD BUJE [HR]
ILEU [DE]
LUJ [SL]
MOISELLE LE BLANC [IT]
OBSERVATOR [RO]
SAO [FI]
SCIENTER [IT]
SCIENTER ESPANA [ES]
SIOV [SK]
VISC [LV]
VDU [LT]
TALLINN UNIVERSITY [EE]
TNOIK [PL]
VOC. TRAINING S.A [EL]
ZAWIW [DE]
Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
PRIRUČNIK ZA SURFANJE PO INTERNETU
Projekt „Grandparents & Grandchildren“
Autore
Gilberto Collinassi – Net Learning ENAIP FVG
Andrea Musi – Net Learning ENAIP FVG
Barbara Lavalle - Net Learning ENAIP FVG
Michela Biasutti - Net Learning ENAIP FVG
Mara Galmozzi - AIM/Associazione Interessi Metropolitani
Prevela i uredila: Nina Kapel
Izvornik
************************************************************
Verzija 07
Net Learning ENAIP FVG
Zadnja dopuna: Travanj 2012
************************************************************
Copyright © 2007 - ENAIP Friuli Venezia Giulia
Via Leonardo da Vinci, 27
33037 Pasian di Prato (UD) – Italy
Telefono: 0432 693611 – FAX 0432 690686
E-mail : mailto:[email protected]
Web : http://www.geengee.eu
1 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Sadržaj
Povijest
str.
3
Što je Internet?
str.
6
Čemu služi internet?
str.
6
Uključite računalo
str.
7
Surfanje na internetu
str.
9
Kako isključiti kompjuter
str.
12
Rješavanje uobičajenih problema
str.
13
Vježbe za pregledavanje stranica
str.
14
Pretraživači
str.
15
Vježbe traženja i pronalaska informacija na internetu
str.
18
E-mail: Novi način komuniciranja
str.
19
Vježbe za korištenje e-maila
str.
21
str.
22
str.
25
str.
27 PREGLEDAVANJE INTERNETA
INTERNET PRETRAŽIVANJE
E-MAIL (ELEKTRONSKA POŠTA)
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube, Myspace, Flickr KOMUNIKACIJA PREKO INTERNETA
Skype
RJEČNIK POJMOVA
2 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Povijest
Pedesetih
godina
bezuspješno pokušavaju
Amerikanci
osvojiti zračni
prostor u natjecanju s Rusima. Rezultati
su bili katastrofalni: većina američkih
raketa nisu mogle ni uzletiti, a one koje
su i uspjele odmah bi izgubile kontrolu.
Zatim je započeo veliki znanstvenoistraživački projekt i ARPA (Advanced
Research
Projects
Agency;
Napredna
istraživačka agencija za projekte) je
osnovana. To je bila neka vrsta vojnog
istraživačkog
odbora
s
kojim
je
Roberto Dadda (AIM) 4. listopada 1957 godine vjerojatno je
jedno od prvih jutara mog djetinjstva
kojeg se jasno sjećam.
Bio sam treći razred osnovne škole kad
nam je učitelj objašnjavao kako su Rusi
poslali satelit u svemir po prvi put u
povijesti.
Na povratku iz škole svi smo gledali
prema nebu, naivno misleći kako ćemo
uočiti neki znak letenja koji će nas očarati.
Tada nisam znao da će, čak i neizravno,
taj događaj toliko utjecati na moj život.
surađivao i Wherner Von Braun, njemački znanstvenik koji je pobjegao u Ameriku
nakon poraza Njemačke. Svi znamo što se kasnije dogodilo.
NASA je uz naporan rad uspjela pobijediti Rusku svemirsku agenciju u konkurenciji koja
je završila 1969. godine letom čovjeka na Mjesec. Jedan od pod projekata u utrci za
osvajanje svemira bio je Internet: 1965. ARPA je objavila natječaj za implementaciju
sistema koji će ujediniti kompjutere raznih sveučilišta, koja su u to vrijeme bili
potpuno nepovezani, i uključiti ih u vojne istraživačke projekte. Dok su velike
informatičke kompanije pokušavale uvjeriti javnost o ludosti ovog projekta, jedna mala
kompanija na Zapadnoj obali SAD-a izumila je prve sustave za međusobno povezivanje
sveučilišta.
1969. godine, pri Ministarstvu Obrane
SAD-a,
DARPA
(Defence
Advanced
Research Projects Agency) je proučila i
osnovala “mrežu agencije za projekte
za napredna istraživana” ili
ARPANET
(Advanced Research Projects Agency
Network).
Kompjuterska
veza
3 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
uspostavljena je između dva velika američka sveučilišta: University of California, u Los
Angelesu (www.ucla.edu), i Stanford University (www.stanford.edu) u Palo Altu, u srcu
Silicon Valleya.
Znanstvenici sa fakulteta Stanford su koristili sustav kojeg je razvila njihova
Istraživačka agencija, Stanford Research Institute (www.sri.com): strojevi kojima su se
koristili bili su dva stara modela Xerox Data System. Da, dobro ste čuli, Xerox, tvrtka
koja proizvodi fotokopirne uređaje a koja je u to vrijeme bila na najvišoj razini u
razvoju kompjuterskih sistema. Internet ima precizan datum rođenja: 29. listopada
1969., u 22 i 30, po vremenu Američke zapadne obale.
Internet ima svoj rodni
list: radi se o stranici na
kojoj se bilježi prva
prijava.
Datum se nalazi u
gornjem lijevom kutu, a
ispod se nalazi vrijeme i
natpis na kojem piše:
„Razgovarao sa SRI host
to host“.
Priča se da, nakon što su uspjeli uspostaviti vezu, dvije su se grupe čule telefonom.
Međusobni dogovor je bio da se pošalje riječ LOGIN što na engleskom znači „Prijava na
sustav“:
„Mi smo poslali slovo L, vidite li ga?“
„Da, vidimo ga!“
„Poslali smo slovo O“
„Vidimo ga...“
Tada je linija pala, međutim počela je nova era.
Nakon nekoliko tjedana sveučilišta u Utahu i San
Diegu također su uspostavila vezu i bit svega je da
je Net počeo funkcionirati. Internet je ubrzo postao
mreža svih mreža te se svaki kompjuter na svijetu
mogao povezati.
4 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Oko 1973. godine pojavila se elektronska pošta
(e-mail): još danas najčešće korištena aplikacija
na netu. Izumio ju je Ray Tomlison na BBN-u.
Sljedeće
godine
Arpanet
je
predstavljena
javnosti a Tomlison joj je prilagodio svoj
program,
koji
je
ubrzo
postao
popularan
zahvaljujući doprinosu Larrya Robertsa koji je
razvio prvi softver za upravljanje e-mailovima,
RD.
Prva poruka koju je poslao, a to je ujedno bila i
prva elektronska poruka ikad poslana, glasila je:
Priča se još...da je ideja došla od
američkog znanstvenika, koji je
dok se vraćao kući s Kongresa
shvatio da je zaboravio svoj brijač
u sveučilišnom domu.
Da bi uštedio novac na telefonski
poziv, koji je bio vrlo skup u to
vrijeme, odlučio je poslati poruku
putem neta.
Ta poruka koja je bila vrlo
primitivna i neuzbudljiva,
pokrenula je pravu revoluciju.
"QWERTYUIOP".
Za drugu veliku revoluciju trebat ćemo još malo pričekati. Tek 1991. godine Tim
Berners-Lee, englez koji je radio u Centru za nuklearna istraživanja sa sjedištem u
Ženevi, je došao do ideje da pojmove hiperteksta primijeni na net. Razvio je prototip i
World Wide Web (www) je rođen.
Zapravo, ideja World Wide Weba javila se dvije godine ranije, točnije 1989. godine, u
CERN-u u Ženevi (najvažniji centar za fiziku u Europi). Srž svega je da su Berners-Lee i
njegov kolega Robert Cailliau namjeravali pronaći način za razmjenjivanje znanstvene
dokumentacije u elektronskom formatu, kako bi poboljšali zajedničku komunikaciju i
suradnju. S tim ciljem počeli su definirati standarde i protokole za razmjenu
dokumenata na mreži za prijenos podataka: HTML jezik i http protokol.
Ti standardi i protokoli su u početku podržavali samo upravljanje tekstualnim
stranicama, obogaćenim informacijama i linkovima, koje se moglo pregledavati
isključivo posebnim aplikacijama (web preglednicima). Jednostavnost i učinkovitost ove
tehnologije doživjelo je veliki, nenadani, uspjeh najprije u znanstvenom i istraživačkom
okruženju, te se nakon toga proširilo na poslovni svijet, zato danas govorimo o „Web
eri“.
Danas milijarde povezanih stranica nude nam najveću knjižnicu ikada zamišljenu, a sve
to u udobnosti našeg doma. A ovo je tek početak!
5 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Što je internet?
Internet je svijetom raširena mreža međusobno povezanih kompjutera kako bi
izmjenjivali informacije (tekstove, muziku, slike, e-mailove, podatke itd.) i ponudili
razne usluge, poput rezervacije putovanja, kupovanje karte za vlak, itd.
Internet povezuje toliko puno kompjutera da se njihova povezivanja čine poput paučine.
To je razlog zašto se internet naziva još i „webom“ (na engleskom znači paučina).
Skraćenica www (world wide web) u prijevodu znači da je internet „mreža proširena
diljem svijeta“.
Na internetu možemo komunicirati i povezati se s drugim ljudima ili institucijama u
samo nekoliko sekundi preko e-maila ili razgovora (chata), ali možemo koristiti i druge
usluge kao na primjer platiti račune ili kupiti telefonske bonove.
Čemu služi internet?
Mnoge su stvari koje možete učiniti na internetu:
•
Tražiti informacije o temama koje vas zanimaju
•
Komunicirati s drugim ljudima diljem svijeta putem e-maila ili koristeći programe
za razgovor (poput Skype-a)
•
Kupovati preko interneta
•
Naručiti se kod doktora ili pronaći informacije o istome
•
Platiti račune ili provjeriti stanje računa u banci
•
Slušati glazbu ili gledati filmove
•
Promovirati se kroz svoju internet stranicu
•
I još mnogo toga
6 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Uključite računalo
Kada uključite kompjuter operativni sustav, koji se nalazi na tvrdom disku, automatski
se učitava u memoriju računala.
Učitavanje traje neko vrijeme. Radnja se na ekranu pokazuje u obliku pješčanog sata;
kada je učitavanje gotovo, pješčani sat se pretvara u strelicu (to je pokazivač miša koji
se miče ako pomaknete miš).
Zaslon izgleda poput radnog stola na kojem se nalaze sličice, koje se zovu ikone, i koje
predstavljaju predmete na stolu. Obično su to datoteke (file), mape (folder) koje
sadrže dokumente, radni alat (programi).
Na našoj virtualnoj radnoj površini, svakoj ikoni može odgovarati određeni program, ili
arhiva koja sadrži podatke (tekstove, slike, crteže, video itd.) ili mapa (koja prikuplja
razne datoteke).
Količina i vrsta ikona koje imate na zaslonu ovisi o vrsti računala i o operativnom
sustavu kojeg ste odabrali: nas zanima raspoznati ikonu koja identificira preglednik (ili
browser).
Preglednik je temeljni program za pristup informacijama na internetu. On vam
omogućava da na internetu pronađete sve dostupne informacije poput slika, tekstova,
video i audio zapisa.
Točnije, preglednik je pretraživač stranica koji vam omogućuje da:
•
Pronađete internet stranicu
•
Prikažete informacije po određenom redu
•
Brzinski prelazite sa stranice na stranicu prema vašim željama
Ukoliko koristite Windows operativi sustav, preglednik se naziva “Explorer”.
Ikonu koju trebate pronaći i na koju morate kliknuti kako biste pokrenuli
program za povezivanje na internet prikazana je lijevo.
7 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Ako koristite Macintosh računalo s MacOSX operativnim sustavom,
preglednik se zove “Safari” i ikona izgleda kao ova na lijevoj strani.
Postoji i pretraživač, koji se može preuzeti besplatno i koji se koristi za
oba operativna sustava, koji se zove „Firefox“, a ikonica izgleda kao ova s
lijeve strane.
Klikom na ove ikone pokrenut ćete program koji će vam omogućiti da surfate po
internetu.
Osim ovih triju glavnih, postoje i drugi preglednici koji se rjeđe koriste i koji rade na
raznim operativnim sustavima.
8 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
PREGLEDAVANJE INTERNETA
Za vježbanje i daljnje učenje pojmova iz ovog poglavlja posjetite stranicu
www.geengee.eu, idite na „Internet obuka” i odaberite vježbe iz prve jedinice.
Surfanje na internetu
Nakon što se jednom spojite na internet, otvorit će se početna stranica (Home page).
Početna stranica je zadana web stranica koju svaki korisnik može sam odabrati.
Da bi surfali internetskim stranicama prvo trebate „istražiti“ njen sadržaj s mišem, čiji
se pokazivač na ekranu uglavnom pojavljuje u obliku strelice. Kada se strelica nalazi na
nekoj riječi, slici ili simbolu koji omogućuje pristup drugim stranicama (tj. na linku)
pokazivač se pretvara u „ručicu”. U tom slučaju, ako želite pristupiti novoj stranici
trebate jednom kliknuti lijevom tipkom miša na taj link.
Web stranice nemaju fiksnu, okomitu i vodoravnu, veličinu. Što su više webdizajneri
pisali, to se više stranica širi ili produljuje, ovisno o slučaju. Ako zaslon vašeg
kompjutera nije dovoljno velik, stranica će se samo djelomično prikazati. Da bi vidjeli i
ostatak stranice morat ćete ju „micati“ lijevo ili desno, gore ili dole, koristeći
pokazivače u obliku strelice koji se nalaze na desnom rubu i na dnu prozora
preglednika.
Moći ćemo se premjestiti sa početne na druge stranice, tako da:
-
mišem pomaknemo strelicu u okvir na vrhu prozora preglednika (uz mjesto gdje piše
„adresa”);
-
jednom kliknemo na natpis što se nalazi u okviru, tj. na adresu stranice na kojoj se
trenutno nalazimo, ona će poplaviti i moći ćemo napisati drugu, novu adresu;
-
upišite adresu web stranice koju želite posjetiti;
-
pritisnite tipku „Enter” kako bi se željena stranica učitala.
9 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Upozorenje: sve internet adrese strukturirane su na sljedeći način:
www.geengee.eu
gdje „ime“ (name), znači naziv web stranice a „nastavak“ (extension), označen sa dva
ili tri slova, upućuje na vrstu web stranice (na primjer .org, .com, gdje org znači
organizacija a com znači poduzeće) ili predstavlja pripadajuću državu poduzeća (na
primjer .it predstavlja talijanske internet stranice, uk. britanske internet stranice, .eu
europske stranice, itd.). Riječi koje čine adresu web stranice, uvijek moraju biti
napisane bez međusobnog razmaka, a istodobno se točke, crtice, podvlake (.,_,/),
uvijek pišu onako kako se pojavljuju u adresi.
Pogledajmo sada koje su osnovne funkcije za surfanje na internetu što se nalaze na
„alatnoj traci“, tj. na vrhu prozora vašeg pretraživača:
Tipke Naprijed i Nazad: ove dvije tipke vam omogućuju da ponovite slijed
stranica koje ste već posjetili;
Stop: gumb kojim prekidate učitavanje stranice (korisno je kada postoje
problemi pri otvaranju stranice, npr. kada se predugo čeka njeno učitavanje);
Osvježi (Refresh): omogućuje da ponovno učitate, „osvježite”, stranicu na
kojoj se trenutno nalazite (korisno je kad nastanu problemi s učitavanjem ili
prikazivanjem sadržaja internet stranice, ili kada su vam potrebni najnoviji podaci);
Početna stranica (Home page): omogućuje vam da se vratite na prvu internet
stranicu kojoj ste pristupili;
Traži (Search): na lijevoj strani zaslona otvara manju traku za pretraživanje
interneta;
Omiljene stranice (Favorites): omogućuje vam da spremite i arhivirate
internet adrese koje vas najviše zanimaju i koje će vam možda trebati u
budućnosti;
10 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Pošta: omogućava vam da izravno pristupite e-mailu ili da mailom prijatelju
pošaljete adresu web stranice koju trenutačno posjećujete;
Ispis (Print): omogućava vam da isprintate stranicu na kojoj se nalazite.
Da bi spremili adresu internet stranice trebate:
-
biti na početnoj stranici web stranice koju želite spremiti;
-
kliknuti na funkciju Favorites; otvorit će se stupac na
lijevoj strani zaslona;
-
kliknuti na „Dodaj” koji se nalazi na vrhu stupca;
-
prethodnom naredbom otvorit će se prozorčić gdje će vas
pitati kojim imenom želite spremiti odabranu adresu;
-
Upozorenje: Tipka
Favorites je jedna
od najkorisnijih jer
vam dopušta da
sačuvate adrese
koje najčešće
posjećujete.
ako želite, možete promijeniti ime stranice (koju preglednik automatski predlaže) i
odabrati drugi naziv koji ćete lakše asocirati vašoj stranici;
-
kliknite na „OK”.
Da biste koristili imenik Favorites, trebate:
-
kliknuti na gumb Favorites (ukoliko na lijevoj strani stupac već nije otvoren i
prikazan);
-
kliknuti na ime internet stranice koju želite posjetiti: stranica će biti automatski
pronađena i učitana.
11 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Kako isključiti kompjuter
Kako bi pravilno isključili kompjuter potrebno je slijediti sljedeće korake:
1. Zatvorite sve programe koji su korišteni tijekom rada na kompjuteru; provjerite
da na alatnoj traci na dnu ekrana (pokraj ikone „Start“) ne bude nijedne ikone s
imenom programa, datoteke ili internet stranice. Ako su još uvijek neki
dokumenti ili programi otvoreni, kliknite na njih kako bi ih otvorili, a zatim ih
zatvorite klikom na tipku “X” u gornjem desnom kutu.
2. Zatim kliknite na „Start“ i odaberite „Turn off computer“, „Shut down“ ili
„Isključi računalo“ (čudno je to da morate pokrenuti “Start” kako bi isključili
računalo, ali takav je Windows sustav!).
3. Pojavljuje se prozor pod nazivom „Turn off” ili „Isključi računalo“ koji nudi
različite opcije. Pazite da bude odabrana opcija „Shut down“ ili „Isključi“.
4. Kliknite ne “OK”.
Napomena: Čak i kad se računalo nepropisno isključi (zbog nestanka struje ili jer ste ga
isključili gumbom za uključivanje, koji se nalazi na kućištu, umjesto da ste koristili
Windows naredbu), uređaj se neće oštetiti: jedini rizik je gubitak posljednjih podataka
koji još nisu pohranjeni na računalni disk.
Sljedeći put kada budete uključili računalo, on će vas obavijestiti da se nije ispravno
isključio, riješit će moguće probleme i ponovno učitati operativni sustav.
Ponekad ćete morat isključiti računalo “na teži način” (osobito Windows) jer će sustav
u potpunosti zaglaviti i neće reagirati na tipkovnicu i miš. U tom slučaju isključite
računalo bez straha od moguće štete.
Ako koristite prijenosno računalo znajte da on može raditi ako ga uključite u utičnicu ili
samostalno pomoću ugrađene baterije. Samostalnost baterije prijenosnog računala
može trajati od 30 minuta do 3-4 sata, ovisno o energetskoj potrošnji i kvaliteti
baterije.
12 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Rješavanje uobičajenih problema
Preglednik ne učitava stranicu i prikazuje se poruka “Page not found“, ili „Stranica
nije pronađena“.
To može biti zbog više razloga:
1. Web adresa nije ispravno napisana. U tom slučaju morate pažljivo provjeriti
adresu i, ako je potrebno, je ponovno napisati. Posebno, morate provjeriti da li je
adresa napisana u potpunosti i na ispravan način. Pazite da nema razmaka između
riječi!
2. Dok se pokušavate spojiti na web stranicu, netko radi na ažuriranju te stranice ili
na računalu na kojem se nalazi stranica koju želite posjetiti. U tom slučaju trebate
samo pokušati ponovno kasnije: čim poslužitelj prestane raditi na stranicama one će
biti dostupne.
3. Mnogo je ljudi u tom trenutku spojeno na Internet pa provider (računalo koje
osigurava pristup internetu) ne može zadovoljiti sve dolazne zahtjeve. Tada morate
probati ponovno kasnije.
U prozoru internet stranice, u gornjem desnom kutu, ne pojavljuje se gumb za
zatvaranje stranice (
): kako ju mogu zatvoriti?
Ako je prozor na ekranu pomaknut na jednoj strani i ne pokazuje tri gumba u gornjem
desnom kutu, slijedite ovaj postupak:
-
pomaknite strelicu miša na plavu traku na vrhu;
-
kliknite na nju desnom tipkom miša;
-
na bijeloj podlozi se pojavljuje izbornik naredbi;
-
odaberite naredbu „CLOSE“, tj. „Zatvori“.
Isti rezultat možete dobiti ako istovremeno pritisnete tipke ALT+F4.
Ne mogu vidjeti prozor sa stranicom čak i kad nije bilo greški u njenom učitavanju.
Može se desiti da preglednik ima otvorene različite stranice istovremeno. Ponekad
otvorena web stranica se može nalaziti “iza” one koja se trenutno prikazuje. Možete
pronaći stranicu koja vas zanima i staviti je “u prvom planu”, pomoću gumba za
promjenu prozora u alatnoj Windows traci (ona koja sadrži gumb “Start”) ili
13 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
minimizirajući prozor koji se prikazuje pomoću odgovarajuće tipke (one sa simbolom
“_” na vrhu desno).
U pregledniku možete otvoriti i više stranica u jednom prozoru tako da na naslovnoj
traci kliknete na „karticu“ pored imena vaše trenutačne stranice.
Vježbe za pregledavanje stranica
Miš
Dijelovi miša
Uporaba miša
Rad s mišem: kako pravilno postaviti pokazivač
Pregledavati internet
Vježbaj kako pregledati stranice www.geengee.eu s Explorerom
Pristupi tipičnoj web stranici (novine)
On-line čitanje novina http://www.guardian.co.uk
Pristupi tipičnoj web stranici (institucije)
Posjetite Internet stranicu Europske Unije
Pristupi tipičnoj web stranici (komercijalni)
Posjetite najveću knjižnicu na svijetu
Spremanje dokumenata i web stranica na vaš kompjuter
Pohranite na kompjuter sve informacije koje vas zanimaju
14 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
INTERNET PRETRAŽIVANJE
Za vježbanje i daljnje učenje pojmova iz ovog poglavlja posjetite stranicu
www.geengee.eu, idite na „Internet obuka” i odaberite vježbe iz druge jedinice.
Pretraživači
Internet je beskrajan svijet koji se neprestano razvija. Pronalaženje informacija koje
vam trebaju (Web adrese, tematska pretraživanja, itd.) može biti dugo i složeno.
Kako bi se olakšao taj postupak nastali su pretraživači ili tražilice: internet stranice
strukturirane kao velika arhiva indeksiranih web stranica koje, u samo nekoliko sekundi,
mogu pronaći, izabrati i urediti sve materijale koje ste tražili.
Pretraživač je koristan kada ne znate koja internet stranica sadrži informacije koje su
vam potrebne, ili kada tražite informacije na stranicama koje ne poznajete. Tražilica
uređuje za vas listu internet stranica koje sadrže specifičnu riječ ili rečenicu. Rezultat
pretrage je popis poveznica (linka) na internet stranice.
Kako bi vam olakšali pretragu i kako biste odmah pronašli stranice koje vam više
koriste, pokraj poveznice prikazuje se i dio teksta pronađene stranice koji sadrži vaše
ključne riječi i još nekoliko riječi koje se pored njih nalaze.
Ponekad tražilicom možete pronaći i slike (crteže, fotografije, i sl.) vezane uz zadanu
temu. Slike su izabrane prema tekstu stranice uz kojeg su priložene.
Postoje i pretraživači koji vam omogućuju da pronađete mjesta i adrese na karti
svijeta.
Postoji nekoliko tražilica, svaka posebna na svoj način, a najkorišteniji pretraživač na
svijetu je Google: www.google.hr.
15 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Procedura kojom tražilice pretražuju internet je uglavnom podijeljena na 3 faze:
-
analiza područja djelovanja (zahvaljujući uporabi automatskih programa, na
engleskom „crawler“, koji „surfaju“ netom i prikupljaju i indeksiraju informacije);
-
klasifikacija dobivenih materijala u bazi podataka pretraživača;
-
skeniranje baze podataka i odgovaranje na upite korisnika počevši od ključnih riječi
koje su oni željeli pronaći.
Najprije morate u adresno polje vašeg preglednika (browser) upisati adresu tražilice
koju želite koristiti. Glavni međunarodni pretraživači su:
Međunarodni pretraživači
www.yahoo.com
www.altavista.com
www.lycos.com
www.google.com
Jednom kada otvorite tražilicu, napišite riječ ili rečenicu koju želite pronaći i kliknite
na „Traži“ (ovaj gumb može imati i drugačiji naziv).
Najčešće korištena metoda za pretraživanje interneta jest pretraživanje ključnim
riječima. Provodi se tako da upišete ključne riječi, koje definiraju ono što tražite, u
mali okvir koji se nalazi na stranici pretraživača.
Ova metoda koristi sintaksu koja omogućuje korisniku da pronađe dokumente koje
sadrže određene rečenice, pretraživanja unutar specifičnih web stranica, izuzimanje
rezultata koji sadrže određene riječi, prikazivanje rezultata samo na odabranim
jezicima itd.
Sintaksa ovisi o pretraživaču. Obično svaka internet stranica sadrži stranicu koja
objašnjava sintaksu kojom se koristi ili odjel za „Napredno pretraživanje“ (Advanced
search) gdje korisnik popunjava različita područja prema filterima koje želi koristiti za
pretragu.
Kada želite pronaći određeni pojam jako je važno koristiti točnu sintaksu jer
pretraživači koriste složene algoritme, koji pripisuju određene „bodove“ svakoj stranici
prema ključnim riječima, a ti algoritmi ne daju uvijek prikladne rezultate u odnosu na
upite korisnika.
16 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Ova metoda daje odlične rezultate kad možete precizno definirati s nekoliko riječi ono
što tražite (npr. „Djedovi stranica“).
Nakon što upišete adresu u bijeli okvir na pretraživaču iznad natpisa „Search“ ili
„Pretraži“ (nemojte ga zamijeniti s okvirom za upisivanje adrese na vrhu zaslona)
morate potvrditi vaš zahtjev klikom na tipku „Search“ ili „Enter“ na tipkovnici.
Pretraživač će pregledati svoju bazu podataka da bi pronašao internet stranicu koja
sadrži zadane riječi; zato je jako važno riječi pisati s razmacima, bez upisivanja www ili
točke (što je u drugu ruku potrebno kada upisujete web adresu u adresno polje).
Kad pretraživač završi sa svojim radom, pojavljuje se stranica koja prikazuje sve
stranice koje sadrže zadane ključne riječi. Uz pronađene stranice, korisnik će dobiti i
kratki opis o sadržaju svake stranice.
Klikom na naslov web stranice koja najbolje odgovara vašem zahtjevu pronaći ćete sve
informacije koje ste tražili.
17 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Vježbe traženja i pronalaska informacija na internetu
Traženje informacija na internetu
Kombinirajte ključne riječi kako bi pronašli samo ono što vas zanima
Traži i pronaći ćeš
Isprobaj Google aplikaciju „Prati me sreća“
Wikipedia i wikipedijanci
Najveća enciklopedija na svijetu
18 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
E-MAIL (ELEKTRONSKA POŠTA)
Za vježbanje i daljnje učenje pojmova iz ovog poglavlja posjetite stranicu
www.geengee.eu, idite na „Internet obuka” i odaberite vježbe iz treće jedinice.
E-mail: Novi način komuniciranja
Elektronska pošta je zasigurno najkorištenija aplikacija
na internetu. Ona omogućuje brzo slanje poruka diljem
svijeta preko kompjutera.
Svaki korisnik može imati jedan ili više e-mail računa na
Nastanak e-maila datira
od 1972 godine, kada je
Ray Tomlinson instalirao
kojem može primati poruke koje su za njega pohranjene
na ARPANETU sustav koji
na e-mail serveru. Možete provjeravati sadržaj vašeg
je omogućio
sandučića, čitati poruke, odgovarati na njih, brisati ih,
razmjenjivanje poruka
organizirati i slati poruke raznim korisnicima kad god to
među različitim
poželite.
sveučilištima. Osoba koja
U poruci možete također priložiti dokumente poput
je na kraju definirala i
tekstova, slika, video zapisa, muzike itd.
usavršila sustav bio je
Jon Postel.
Pristup usluzi je asinkroni, odnosno, za prijenos poruke, pošiljatelj i primatelj ne
moraju biti na internetu istovremeno. Pošiljatelj ne zna kada će poruka biti isporučena
i da li će ju primatelj pročitati, kao i u tradicionalnim poštanskim uslugama (možemo
primati kuverte i odlučiti kada i kako ćemo ih otvoriti). Dakle, ne postoji sigurnost u
isporuci.
Kada e-mail server ne uspije isporučiti poruku, obično pokušava obavijestiti
pošiljatelja/icu o nemogućnosti isporuke elektronskom porukom (koju server, odnosno
poslužitelj, automatski generira), a njezina isporuka također nije osigurana.
Pošiljatelj može zatražiti obavijest o dostavi (kao da se radi o preporučenim pismom s
povratnicom) ili potvrdu da je e-mail poruka pročitana; ali primatelj je taj koji
odlučuje da li želi poslati takvu potvrdu, dakle može odlučiti da ne želi. Kad dobijemo
takvu vrstu potvrde, ona ne znači nužno da je primatelj, osim što je vidio poruku,
pročitao poruku i razumio njen sadržaj.
19 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Prijenos je vrlo brz. Poruke će biti dostavljene primatelju u samo nekoliko minuta (ili
sekundi) bez obzira na fizičku udaljenost. Ako je adresa pogrešno napisana, porukom
ćete biti obaviješteni da isporuka primatelju nije uspjela.
Pristup elektronskoj pošti je kontrolirano lozinkom ili drugim oblicima provjere, koji
zaštićuju korisnika i sprečavanju da drugi ljudi pristupe njegovom e-mail računu ili da
čitaju njegove poruke.
Svaki e-mail račun ima vlastitu jedinstvenu adresu. Njen oblik je sljedeći:
korisničkoime@ime_domene.nastavak
na primjer:
[email protected]
Gdje je, korisničko ime, ime koje je izabrao korisnik ili administrator servera, koji
nedvosmisleno identificira korisnika (ili grupu korisnika); dok domena identificira server
internetskih usluga koji upravlja mailom.
Simbol
@ (čita se et ili manki) karakterizira sve e-mail adrese. Kada vidite @ sigurni
ste 100% da se radi o e-mail adresi. E-mail adresa može sadržavati bilo koji abecedni ili
numerički simbol, te neke simbole poput podcrte(_) ili točke(.).
E-mail račun može biti besplatan ili uz naknadu. Ta se usluga obično plaća kada se
mnogi ljudi koriste istim mailom (na primjer unutar tvrtke) ili kada se traži posebna
adresa.
20 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Vježbe za korištenje e-maila
E-mail: novi način komuniciranja
Što je to? Kako radi? Za što se koristi?
Otvaranje e-mail računa na Gmailu
Kako pristupiti e-mail servisu i otvoriti e-mail adresu?
Pisanje i čitanje e-mail poruka
Tko je poslao e-mail? Što je napisao? Kako pronaći stare poruke?
Upravljanje adresarom
Kako stvoriti i upravljati adresarom s e-mail kontaktima? I još mnogo toga
Stvaranje oznaka i upravljanje razgovorima
Kako odabrati koje poruke ne želimo primati i kako njima upravljati
Sortiranje poruka
Kako stvoriti osobne mape za sortiranje pošte
Jezik na internetu
“Netiquette” ili mrežni bonton te kako koristiti emotikone u e-mail porukama
21 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Društvene mreže
Pojam „društvena mreža“ (na engleskom „social network“) identificira novu vrstu
programa zahvaljujući kojima možemo stvarati i održavati kontakte s drugim ljudima.
Pomoću društvenih mreža možemo komunicirati s drugima, dijeliti razne sadržaje
(poput slika, videa, poveznica, itd., za posao i za zabavu), ali i kreirati grupe
(primjerice grupu prijatelja, obitelji, kolega, ili ljudi s kojima jednostavno dijelimo
zajedničke interese).
Društvene mreže su stoga programi koji primarno služe kako bi stvorili i održavali
osobne kontakte. Ovaj posve nov fenomen je u samo nekoliko godina povezao milijune
ljudi diljem svijeta.
Društvene mreže su zapravo internet platforme zahvaljujući kojima možete koristiti
razne usluge na webu (na primjer upravljanje sadržajima poput slika, videa, muzike) i
posebna sredstva za uspostavljanje veza između ljudi (poput sustava brze razmjene
poruka, chatova i slično). Način na koji društvene mreže rade vrlo je jednostavan i
prikazuje ono što se u stvarnosti događa kada upoznajemo nove ljude ili održavamo
naša prijateljstva. U fizičkoj stvarnosti predstavljamo se drugim ljudima s našim
imenom, slikom (lice, odjeća), s našim poslovima, čime se bavimo, našim strastima i
načinom govora.
I osobe koje poznajemo, naši prijatelji, odnosno društvo kojem pripadamo, su dio nas.
Naši prijatelji, kao i mi, imaju vlastito ime, interese i prijateljstva koja se u nekim
slučajevima mogu podudarati s našima, a u drugima ne.
To je društvena mreža u kojoj su odnosi među ljudima simbolično prezentirani kao da su
povezani crticama.
22 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
U istoj mreži se nalaze ljudi koje dobro poznajemo (kao naši prijatelji), ljudi koje ne
znamo baš dobro (poznanici), prijatelji naših prijatelja, te ljudi koje uopće ne znamo.
Svaka društvena mreža omogućava kreiranje osobnog profila, nešto poput osobne
stranice na kojoj:
1) upisujete svoje ime
2) postavljate svoju fotografiju
3) opisujete svoje interese
Svatko može imati vlastiti profil na društvenoj mreži, čime je moguće uspostaviti odnos
s drugim profilima, komunicirati s njima, izmjenjivati i dijeliti stvari. Na svojoj stranici
se predstvljamo drugima i opisujemo naše interese: bit će to stranica koju će moći
vidjeti i čitati ostali korisnici, kao što ćemo i mi moći vidjeti profile drugih ljudi i tako
otkriti njihove interese. Ako želimo, preko ovih stranica, možemo komunicirati i
izmjenjivati poruke.
Društvena mreža je dakle virtualna socijalna mreža unutar koje možemo uspostavljati
odnose s drugim ljudima. Koliko god ogromna društvena mreža bila (neke društvene
mreže sadrže milijune profila) njen je prostor „zatvoren“, odnosno dostupan samo za
registrirane korisnike.
Društvene mreže su ujedno i sredstva pomoću kojih možemo komunicirati i informirati
milijune ljudi „uživo“.
23 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Naravno, postoje i neke razlike između raznih društvenih mreža, dostupnih na
internetu. Neke se temelje samo na međuljudske odnose, na zabavi i prijateljstvu, neki
su samo profesionalni dok drugi služe isključivo za dijeljenje multimedijalnih sadržaja.
Pogledajmo najpopularnije društvene mreže koje su nam dostupne na internetu:
Facebook, Twitter, LinkedIn su mreže koje se temelje na međuljudskim odnosima
Druge platforme se temelje više na sadržaju:
YouTube, Flickr, My space kreirani su kako bi omogućili svakome da svoj rad objavi na
Internet. YouTube je posvećen filmovima i video zapisima, Flickr fotografiji, My space
glazbi.
Ove društvene mreže prvenstveno dopuštaju stvaranje profila na kojem ćemo moći
objavljivati naše radove i učiniti ih vidljivima: za sve ljude ili samo za one koje želimo.
Naposljetku, ako želimo, možemo pronaći naše prijatelje, ali i omiljene izvođače, kako
bi pratili njihov rad i postali njihovim prijateljima.
24 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
KOMUNIKACIJA PREKO INTERNETA
Skype
VoIP („Voice over Internet protocol“) znači „glas preko Internet protokola“ a odnosi se
na sustav koji vam omogućuje da kompjuter koristite kao telefon.
Skype je najpopularniji i najkorišteniji program koji omogućuje simultano dopisivanje
(chat), pozive i video pozive prema našim prijateljima bilo gdje u svijetu.
Ovaj program ima puno prednosti; a prva je ta da vam omogućuje brzu komunikaciju,
ne samo slanjem poruka nego i glasa i slika. Za razliku od telefona, Skypeom možete
zvati više ljudi u isto vrijeme. Štoviše, usluga je u većini slučajeva besplatna ili vrlo
jeftina.
Skype je program kojeg morate instalirati na vaš kompjuter iako ga možete
upotrebljavati samo ako ste povezani na internet. To je komercijalni proizvod koji vam
nudi mnogo usluga, a ovdje ćemo predstaviti samo one besplatne koje mogu koristiti
svi.
Na internetu možemo lako pronaći program sa kojeg ćemo preuzeti i instalirati Skype na
naše računalo tako što ćemo posjetiti stranicu www.skype.com. Instaliranje programa
traje nekoliko minuta.
Novi korisnici moraju ispuniti obrazac s njihovim informacijama kako bi mogli koristiti
Skype. Ako se želimo dopisivati (putem chata) s našim prijateljima trebat ćemo samo
kompjuter spojen na internet i, naravno, na kojem je pravilno instaliran program. Ako
želimo upotrijebiti glasovni poziv moramo imati mikrofon (inače ga većina kompjutera
ima). Ako želimo uspostaviti video poziv moramo imati i kameru.
Prva stvar koju trebate je kreiranje vašeg Skype adresara. U naš adresar možemo dodati
sve ljude koje znamo i koji također imaju Skype račun.
25 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
Možemo pronaći ljude kojima znamo ime, Skype nadimak, broj telefona ili, još bolje, email adresu.
Kada pronađemo osobu koja nas zanima, možemo ju dodati na našu kontakt listu tako
da joj pošaljemo zahtjev za dopuštenje. Čim ta osoba odobri zahtjev, bit će dodana u
naš adresar i moći ćemo ju kontaktirati.
Svi kontakti iz našeg adresara, koji su spojeni na Skype u isto vrijeme kad ga i mi
upotrebljavamo, pojavit će se na vrhu liste. To su ljudi s kojima se možemo u tom
trenutku dopisivati putem chata, uspostaviti pozive ili video pozive. S ostalim
kontaktima, koje vidimo na našoj listi ali nisu trenutno dostupni jer ne koriste Skype,
nećemo moći simultano komunicirati, ali ćemo im moći poslati poruku, vrlo sličnoj emailu.
Kada izaberemo jednu od osoba s liste, na desnoj strani će se pojaviti sve informacije o
toj osobi i načini na kojima možemo s njom komunicirati:
Kontakt informacije,
Tipka za uspostavu poziva,
Tipka za uspostavu video poziva (ako imamo kameru),
Područje za chat, odnosno za dopisivanje.
Možete pronaći sve informacije o korištenju programa na službenim stranicama Skypea
prateći adresu:
http://www.skype.com/intl/en/support/user-guides.
26 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
RJEČNIK POJMOVA
ADSL
Skraćenica za „Asymmetric Digital Subscriber Line“ ili „Nesimetrična digitalna
pretplatnička linija“. Je digitalni komunikacijski protokol za brze Internet veze (do
9Mbit prema korisniku i 640Kbps za preuzimanja).
BACKEND
Aplikacija kojom se u e-trgovini rukovodi skladištem.
CD PRŽILICA/SNIMAČ
Uređaj koji se koristi za stvaranje i kopiranje CD-a ili DVD-a s audio i/ili video
podacima.
CHAT
Na hrvatskom znači „razgovor“. Je program koji omogućuje velikom broju korisnika da
istovremeno „razgovaraju“ putem interneta. Chat može biti javni (slobodne diskusije)
ili privatan (u tom slučaju su smješteni u posebne „sobe“).
DATABASE ili BAZA PODATAKA
Sadrži podatke koje se odnose na određenu temu ili svrhu. Podaci su umetnuti u polja i
tablice, te pohranjene na disku.
DEBUG ili OTKLANJANJE NEPRAVILNOSTI
Operacije usmjerene na provjeravanju programa, njegovom testiranju i identificiranju
mogućih neispravnosti.
DESKTOP
Ako mislimo na hardver može se odnositi na stolno računalo, tj. računalo koje može
stajati na stolu (na engleskom „computer desktop“); u vezi sa softverom, znači
„područje radne površine“ (na engleskom „desktop environment“), tj. grafičku okolinu
koju karakterizira metafora virtualnog radnog stola.
DIGITALNI POTPIS
To je elektronički potpis koji garantira integritet i autentičnost dokumenta koristeći
posebne kriptografijske tehnologije. Koristi se i za digitalne potvrde.
DIRECTORY
Područje tvrdog diska, naziva se još i mapa, koje sadrži (ili može sadržavati) datoteke i
dokumente.
DOMENA
Alfanumeričko ime koje identificira IP adrese.
DRIVE ili POGON
Uređaj koji čita ili piše na memorijske pogone, bilo magnetne ili optičke.
E- COMMERCE
Izraz koji se koristi za elektroničku trgovinu, tj. mogućnost kupnje proizvoda ili usluga
na internetu, pomoću kreditne ili prepaid kartice.
27 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
E-MAIL
Akronim za elektronsku poštu.
FAQ
„Frequently asked questions“ je akronim za „Često postavljena pitanja“, a odnosi se na
zbirku često postavljenih pitanja i popisa relevantnih odgovora. Novim korisnicima daje
odgovore na često postavljena pitanja, pogotovo onim trivijalnim, i ažurira ih o već
objašnjenim i riješenim problemima i pitanjima.
FILE ili DATOTEKA
(Engleska riječ za „arhiv“), u informatici se odnosi na skupinu kodificiranih i
organiziranih podataka u nizu bajtova, koji su pojedinačno pohranjeni na memoriju
velikih kapaciteta (unutar memorijskih sustava datoteka).
FILE SYSTEM ili SUSTAV DATOTEKA
Odnosi se na način pohranjivanja i organiziranja datoteka na uređaju, kao što su tvrdi
disk ili CD-ROM. Postoje različite vrste sustava datoteka: one su stvorene za razne
operacijske sustave, za razne memorijske jedinice i za razne potrebe.
FIREWALL ili MREŽNA BARIJERA
Računalo, uređaj i/ili program koji ispituje podatke na lokalnoj mreži i omogućuje
pristup samo određenim korisnicima i uređajima.
FLAME
Odnosi se na vrijeđanje unutar neke interesne grupe.
FONT
Grafički prikaz slova, brojeva i simbola.
FORWARD ili PROSLIJEDI
Funkcija koja omogućuje da se primljena poruka proslijedi drugima.
FRAME
Internet stranica koja se sastoji od različitih dokumenata. Na primjer: gornji dio
stranice je fiksan i sadrži naslov stranice ili reklamu (koja se na internetu zove
„Banner“), sa lijeve strane se nalazi izbornik a desno se prikazuje sadržaj izabranog
dokumenta.
FREEWARE
Engleski pojam kojim se označava poseban način dijeljenja programa i aplikacija.
Programi s ovakvom vrstom licence mogu se slobodno dijeliti, kopirati, umnožavati,
distribuirati i koristiti bez naknade.
FTP
Kratica za „File transfer protocol“ odnosno protokol koji omogućava prijenos podataka
između dvaju internetom povezanih sustava.
GATEWAY ili MREŽNI PROLAZ
Uređaj koji se koristi za umrežavanje različitih kompjutera. Umreženim korisnicima
omogućava pristup podacima pohranjenima na udaljenom računalu.
28 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
GB
Kratica za gigabajt. 1 Gigabajt ima 1,024 MB, odnosno 1.073.741.824 bajtova.
GIF
Akronim za „Graphic Interchange Format“, odnosno „format za grafičku razmjenu“, je
standard za grafičke slike, kojeg je unaprijedio Compuserve, a koristi se za sažimanje
slika. Te datoteke imaju .gif nastavak.
HARD DISK ili TVRDI DISK
Je uređaj za dugoročnu pohranu podataka na računalu.
HARDWARE ili HARDVER
Izraz se sastoji od dvije riječi: hard=tvrdi i ware=proizvod, a podrazumijeva uređaj ili
alat. Odnosi se na fizičke dijelove osobnog kompjutera, tj. na sve magnetske, optičke,
mehaničke ili elektroničke dijelove. Općenito se odnosi na sve opipljive dijelove
uređaja ili na elektroničku opremu.
HOME PAGE ili POČETNA STRANICA
Obično je to prva stranica koja se otvara kad upisujemo web adresu (URL) bez
navođenja specifične stranice. Svaka ju web stranica na svijetu ima. Može se još zvati i
„Zadana stranica“.
HOST
Je glavno računalo jedne mreže koje sadrži sredstva i usluge za ostale klijente.
HOSTING
Raspoloživost prostora na serveru za prikaz web stranica na internetu.
HTML
Akronim za „Hypertext Markup Language“. Je standardni jezik koji se koristi za
kreiranje hipertekstova za World Wide Web (www).
HTTP
Protokol koji omogućava, na TCP/IP mreži, prijenos datoteka koje sadrže tekstove i
naredbe za grafičko i multimedijalno prikazivanje. Glavni je protokol na internetu.
IKONA
Je mala slika (grafička oznaka) koja predstavlja program, neku radnju ili vrstu
datoteke, a uglavnom se koristi za brz pristup programima ili dokumentima na računalu.
INTRANET
Lokalna, unutarnja mreža, koja nije uvijek dostupna za javnost, a koristi internet
tehnologije.
IP ADRESA
Je jedinstvena adresa koja se sastoji od 12 broja, a dodjeljuje se svakom računalu koje
se spaja na internet. Prikazuje se broj tipa: 194.244.86.2, kojim se identificira određeni
kompjuter (na postoje dva identična IP-a na internetu) kako bi se omogućilo pravo
adresiranje podataka.
29 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
IT
Kratica za informacijsku tehnologiju.
JAVA
Programerski jezik, idealan za web stranice, kojeg je razvila tvrtka Sun Microsystems.
JPEG
Akronim za „Joint Photographic Expert Group“ (grupa udruženih fotografskih
stručnjaka) je standard koji se koristi za sažimanje slika visokih rezolucija i nijansi.
Sažete datoteke imaju nastavak .jpg.
KERNEL
Je srž operacijskog sustava. To je program čija je svrha osigurati izvršenje obrade
podataka na kompjuteru te siguran i kontroliran pristup hardveru.
KEYWORD ili KLJUČNA RIJEČ
Odnosi se na ključnu riječ koja se koristi za pretraživanje informacija unutar baze
podataka.
KLIJENT ili CLIENT
Klijent je računalo koje šalje zahtjeve za preuzimanje podataka drugom računalu
(serveru). Najveće zajedničko sučelje klijenta je preglednik (Netscape, Internet
Explorer).
KOPIJA ili CARBON COPY
To je funkcija klijenta elektronske pošte (npr. Outlook) koja omogućuje slanje iste
poruke različitim primateljima. Polje „Cc“ označava ovu funkciju.
KORISNIČKI RAČUN ili ACCOUNT
Sadrži korisnikove podatke; svakom računu pripadaju korisničko ime i lozinka koji
dopuštaju prikazivanje podataka kao i primanje i čitanje e-maila.
LAN
Akronim za „Local Area Network“ (lokalna područna mreža) je mreža koja povezuje
računala i uređaje koji se nalaze u istom sjedištu, dakle, ne trebaju vanjski prijenos
usluga i podataka.
LINK
Na hrvatskom znači poveznica. Može biti povezan sa nekom slikom ili tekstom i vodi
korisnika sa stranice na bilo koju drugu datoteku.
LINUX
Operacijski sustav kojeg je osmislio Linus Torvalds, a izveo ga je Unix. Rezultat je
oklade, a danas je jedan od operacijskih sustava kojeg međunarodni programeri najviše
vole. Postoje razni distributeri, a najpopularniji su: Redhat, Corel, Mandrake, Caldera,
Slackware, Debian e Suse.
LOGIN
Znači „prijava“ a odnosi se na stranicu odakle je moguće pristupiti zaštićenim
dijelovima jedne stranice.
30 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
LOGOUT
Znači „odjava“. Operacija kojom se izlazi sa stranice koja je zaštićena s korisničkim
imenom i lozinkom.
LOZINKA ili PASSWORD
Riječ koja dopušta pristup zaštićenom području na internetu ili web stranici. Povezana
je s korisničkim ID-om a obično je postavljena tako da razlikuje velika i mala slova (što
znači da je „case sensitive“).
MAILBOX
Ili poštanski sandučić; na internetu identificira spremnik elektronske pošte.
MAILING LIST ili POPIS PRIMATELJA
Program koji je u mogućnosti poslati istu poruku na različite e-mail adrese.
MAPA
Element u kojem se spremaju dokumenti. Poznat još i kao „Directory“.
MATIČNA PLOČA ili MOTHERBOARD
Je temeljni dio modernog osobnog računala jer spaja sve elektroničke sklopove sa
sučeljima glavnih komponenti, sa kompjuterskim sabirnicama i sa vanjskim sučeljima.
Odgovorna je za prijenos i za usklađivanje stotine različitih signala visokih frekvencija i
vrlo osjetljivih na smetnje: zato je njena dobra realizacija ključni čimbenik koji
osigurava kvalitetu i pouzdanost kompjutera u cijelosti.
MB
Megabajt. Sastoji se od 1,024 Kilobajta (preciznije od 1.048.576 bajtova), a to je
standard kojim se mjere veličine datoteka.
MHZ
Mega hertz. Ukazuje na brzinu procesora. Sada se sve više koristi Ghz (Giga hertz).
MIKROPROCESOR
Je digitalni elektronički uređaj, koji se sastoji od tranzistora u jednom ili više
integriranih krugova. Sustavi za digitalnu obradu podataka, kao računala, džepna
računala, mobilni telefoni i bilo koji drugi digitalni uređaj, koriste jedan ili više
procesora kao CPU.
MIŠ
Uređaj koji šalje signale računalu: svaki pokret miša odgovara pokretu pokazivača na
ekranu.
MODEM
Računalni uređaj koji se koristi za spajanje na Internet. Izraz se sastoji od dvije riječi:
modulator-demodulator. Njegov se rad temelji na pretvorbi digitalnog signala u
analogni i obrnuto.
MP3
Akronim za Mpeg1 Layer3. Je najkorišteniji standard za razmjenu glazbenih datoteka na
Internetu. Velika prednost MP3-a je kvaliteta zvuka koja je slična onoj sa CD-a ali
zauzima svega nekoliko MB prostora.
31 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
MPEG (MOTION PICTURE EXPERTS GROUP)
Odbor koji je osnovan 1998 godine od strane ISO i IEC članova za utvrđivanje novih
digitalnih audio i video standarda.
MREŽA
Više međusobno povezanih računala. Najmanje se nazivaju LAN ili „lokalne mreže“
(npr. povezani kompjuteri koji se nalaze u istoj zgradi) a najveće se zovu WAN ili
„globalne mreže“ jer pokrivaju veće područje. Internet je skupina mreža.
NAME SERVER
Server koji pretvara naziv mreže u numeričke adrese.
NETIQUETTE ili MREŽNI BONTON
Regulira ponašanje u području poruka interesnih grupa.
NEWSGROUP ili INTERESNE GRUPE
Sastanci, skupovi ili korisničke zajednice gdje se skupljaju poruke što ih korisnici
razmjenjuju o raznim temama.
NICKNAME ili NADIMAK
Koristi se i skraćenica „nick“. Često se koristi u razgovorima (Chat) i u interesnim
grupama.
OFF LINE
Znači „nepovezan“ ili „izvan mreže“. Prikazuje da računalo nije spojeno na mrežu.
OPERATIVNI SUSTAV
(Skraćenica OS, na engleskom „Operating system“). Je program koji direktno nadzire i
upravlja kompjuterskim hardverom i njegovim osnovnim funkcijama.
.ORG
Nastavak Internet domene koja se koristi za identifikaciju udruga i nevladinih agencija.
PAKET PODATAKA
Skup podataka koji se koriste za komunikaciju između dva kompjutera putem mreže.
PDF (Portable Documet Format)
Grafički format u vlasništvu tvrtke Adobe.
PIXEL
Je jedinstvena točka koja u kombinaciji su drugim točkama stvara sliku.
PLUG-IN
Dodatni softver, koji, ako je instaliran, poboljšava opće funkcioniranje softvera. Na
primjer, u pregledniku Flash plug-in pomaže pri vizualizaciji grafičkih videa u
Macromedia Flashu.
POP
Ima dva značenja: jedno je „point of presence“ (točka priključenja) koje koriste
internet poslužitelji kako bi korisnicima osigurali telefonske brojeve na njihovom
području (na primjer omogućuju spajanje na internet po cijeni lokalnog poziva). Drugo
32 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
značenje je „Post Office Protocol“ a odnosi se na protokol za čitanje elektronske
poruke. Najnapredniji je protokol Imap. E-mail pop server pohranjuje dolaznu e-poštu.
POST
Drugi naziv za e-mail poruku.
PREGLEDNIK ili BROWSER
Web preglednik (koji se još naziva i navigator) je program koji može protumačiti HTML
kod (u zadnje vrijeme koristi se XHTML kod) i prikazat ga u obliku hiperteksta. HTML je
kod kojim je izrađena većina svjetskih web stranica: preglednik dakle omogućuje
surfanje internetom.
PRETRAŽIVAČI ili TRAŽILICE
Automatski sustav koji analizira podatke, koje je često sam prikupio, i zauzvrat daje
popis dostupnih podataka. Matematičke formule ocjenjuju prikupljene podatke te ih
razvrstavaju prema njihovoj važnosti u odnosu na početni upit.
PREUZIMANJE/UČITAVANJE
Prijenos jedne ili više datoteka s jednog računala na drugo zahvaljujući internetu i Ftp
protokolu. Kada šaljete dokument onda se kaže da se „Upload-a“ ili učitava, a kada ga
primate onda se „Download-a“ tj. preuzima.
PRILOG ili ATTACHMENT
Datoteka poslana uz poruku e-pošte.
PRISTUP NA DALJINU ili REMOTE ACCESS
Povezivanje s drugim kompjuterom koji je spojen na internet.
PROTOKOL
Popis pravila kojih se softver i hardver tvrtke moraju pridržavati za izdavanje bilo kojeg
proizvoda.
PROVIDER
Tvrtka ili organizacija koja pruža usluge. Izraz se koristiti za: davatelje internet usluga
(Internet Service Provider), telekomunikacijske i televizijske providere (poslužitelje).
QUERY
Operacija vađenja, ažuriranja ili mijenjanja podataka koji su pohranjeni u bazi
podataka.
QUICKTIME
Program tvrtke „Apple computer“ koji se koristi za prikazivanje video i multimedijskih
sadržaja na oba PC-a i na Mac-u.
RADNA POVRŠINA
Površina na ekranu (još i desktop) na kojoj možete pronaći ikone, veze za programe
(Shortcut), prozore otvorenih programa, datoteke, itd. Površina se definira brojem
pixela (točkica) koje se prikazuju na svakoj strani ekrana.
RAM
Akronim za Random Access Memory; je izraz kojim se trenutačno označavaju solidna
memorijska sučelja koja se nalaze na instaliranom hardveru. Pošto se svi hardveri
33 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
koriste Ram memorijom, bilo jednoprocesorski ili višeprocesorski, ona je primarna
memorija računala.
SCRIPT
Dijelovi koda koji su napisani na posebnom jeziku (JavaScript, Perl, PHP, Jscript);
koriste se unutar internet stranica za stvaranje animacija i reakcija koje se ne mogu
dobiti običnim HTML kodom.
SERVER
Računalo koje je spojeno na internet 24 sata dnevno i koje sadrži datoteke raznih
korisnika. Svim korisnicima kojima je omogućen pristup stavlja na raspolaganje
datoteke.
SPAMMING ili SPAM
Odnosi se na slanje velikih količina neželjenih poruka (uglavnom komercijalnih). Može
se provoditi putem bilo kojeg medija ali onaj najčešće korišten je Internet, putem emaila.
STREAMING VIDEO
Tehnologija koja omogućuje prijenos audio i video podataka na internetu tako da sustav
koji prima podatke (client), ih obrađuje kao da se radi o stalnom protoku informacija,
te na taj način ih može prikazati u obliku video slike.
TCP/IP
Akronim za „Transmission Control Protocol/Internet Protocol“, standardni protokol za
povezivanje i prijenos podataka na internetu.
UNIX
Računalni operacijski sustav. Najčešće korišten sustav na internetu za servere.
UPGRADE
Ažuriranje ili instaliranje nadopuna za specifičan server.
UPLOAD ili UČITAVANJE
Kopiranje i slanje datoteka sa vašeg na udaljena računala.
URL
Akronim za „Uniform Resource Locator“, alat koji prikazuje lokaciju web stranica ili
informacija na Internetu.
USERNAME ili KORISNIČKO IME
Riječ koja služi za identifikaciju korisnika. Može biti sastavljena od bilo koje
kombinacije slova i brojeva. Sinonim za korisnički Id (na engleskom „User-Id).
VIRUS
Program koji može oštetiti podatke i aplikacije na računalu.
WEBCASTING
Pojam sastavljen od dvije riječi „web“ i „broadcasting“. Odnosi se na prijenos zvukova i
videa „uživo“ (sa streaming tehnologijom).
34 Projekt Grandparents&Grandchildren - Priručnik za surfanje po internetu
WEBKAMERA
Mala kamera koja se koristi kao ulazni uređaj za kompjuter.
WEBMASTER
Osoba koja je odgovorna za projektiranje i razvoj web stranica.
WWW (WORLD WIDE WEB)
Sustav distribucije informacija koji se temelji na hipertekstovima. Izumili su ga CERNovi istraživači.
35

Download Report