PRIRUČNIK ZA OBUČAVANJE „UNUKA“ THIS PROJECT HAS BEEN FUNDED WITH SUPPORT FROM THE EUROPEAN COMMISSION. THIS PUBLICATION [COMMUNICATION] REFLECTS THE VIEWS ONLY OF THE AUTHOR, AND THE COMMISSION CANNOT BE HELD RESPONSIBLE FOR ANY USE WHICH MAY BE MADE OF THE INFORMATION CONTAINED THEREIN. w u e . e e g n e ww.ge PARTNERS » ENAIP FVG [IT] ACTIF CNT [FR] APOPSI [EL] CECOA [PT] CE.RI.S. [IT] COM. MORGIONGORI [IT] CVO [BE] EB-ONE [SW] GEZINSBOND [BE] GRAD BUJE [HR] ILEU [DE] LUJ [SL] MOISELLE LE BLANC [IT] OBSERVATOR [RO] SAO [FI] SCIENTER [IT] SCIENTER ESPANA [ES] SIOV [SK] VISC [LV] VDU [LT] TALLINN UNIVERSITY [EE] TNOIK [PL] VOC. TRAINING S.A [EL] ZAWIW [DE] Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) PRIRUČNIK ZA OBUČAVANJE „UNUKA“ Projekt Grandparents & Grandchildren Autori: Gilberto Collinassi – Net Learning ENAIP FVG Andrea Musi – Net Learning ENAIP FVG Barbara Lavalle - Net Learning ENAIP FVG Michela Biasutti - Net Learning ENAIP FVG Mara Galmozzi - AIM/Associazione Interessi Metropolitani Prevela i uredila: Nina Kapel Izvornik ************************************************************ Verzija 07 Net Learning ENAIP FVG Zadnja dopuna: Travanj 2012 ************************************************************ Copyright © 2007 - ENAIP Friuli Venezia Giulia Via Leonardo da Vinci, 27 33037 Pasian di Prato (UD) – Italy Telefono: 0432 693611 – FAX 0432 690686 E-mail : mailto:[email protected] Web : http://www.geengee.eu 1 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Sadržaj Prvi pristup računalu str. 3 Pokretanje i isključivanje računala str. 4 Operativni sustav str. 5 Miš str. 7 Trajno pohranjivanje podataka na kompjuteru str. 8 Hard disk, USB memorija (stick), CD i DVD Internet str. 10 Preglednik str. 11 Pretraživači str. 12 E-mail str. 14 Korisne informacije o Gmailu str. 15 2 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Prvi pristup računalu Da bi olakšali prvi pristup računalu novim korisnicima, koji ga do tada nisu imali priliku koristiti, svaki postupak mora biti postepeno objašnjen. Novi pojmovi i postupci, pa čak i oni najjednostavniji, mogu biti kritični za početnike. Ovaj kratki vodič daje jednostavne upute koje ćete vi kao učitelji prenijeti vašim novim „surferima“ kako bi im pomogli da postanu samouvjereniji i da puni entuzijazma krenu u ovu lijepu avanturu. Neizbježne stručne izraze, često na engleskom, morat ćete objasniti jednostavnim jezikom i ponoviti njihovo značenje više puta, kako bi postali dio rječnika vaših djedova. Osim toga, morate pripaziti da govorite sporo i da obratite pozornost na reakcije vaših slušatelja: naime, starije osobe nerado pokazuju da im neki pojam nije potpuno jasan. Promatrajući izraze lica, ili ako uočite bilo koji znak nelagode ili dosade, znat ćete kada je potrebno ponoviti gradivo. Potrudite se da na svako postavljeno pitanje uvijek odgovorite na što jednostavniji i jasan način. Odgovore možete odgoditi ako će određena tema biti obrađena kasnije tijekom sata. Bilo bi dobro da se koristite konkretnim primjerima i metaforama iz svakodnevnice dok učenicima objašnjavate pojmove koji im nisu bliski. Na primjer, pretraživače možete usporediti sa vještim knjižničarima koji znaju pronaći pravu knjigu (web stranicu) na policama knjižnice (Internet) prema vašim željama (ključne riječi). Pridržavajte se priručnika za djedove dok objašnjavate. U njihovim će priručnicima, djedovi pronaći dodatne informacije zahvaljujući kojima će moći utvrditi gradivo i nakon predavanja. 3 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Pokretanje i isključivanje računala U fazi pokretanja kompjutera, pomognite vašem polazniku da pronađe pravi gumb za uključivanje kompjutera. Naime, često ga nije lako pronaći na kutiji od čelika i plastike što sadrži raznorazne komponente računala (kutija se zapravo zove kućište ili na engleskom case). Nakon što uključe računalo, objasnite polaznicima da monitor također ima gumb za pokretanje. Pokažite mu/joj gdje i kako se uključuje monitor. Monitor Kućiste Iskoristite ovu priliku da pokažete kako pravilno isključiti kompjuter prema postupku što ga nalaže operativni sustav (jeste li primijetili koliko je Windows smiješan? Da bi ga isključili morate kliknut na gumb „Start“ (pokreni)!). Objasnite da isključivanjem računala prekidačem možete oštetiti sadržaj diska i može doći do gubitka podataka. Također, objasnite da kompjuter ponekad „zaglavi“ i da nema druge opcije da ga isključite nego da pritisnete reset gumb ili gumb za uključivanje. 4 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Operativni sustav Objasnite polazniku da je prije početka rada potrebno pričekati neko vrijeme da operativni sustav, glavni sustav računala koji mu omogućuje da radi, zaključi uvodne operacije kako bi se pravilno učitao u memoriju sustava. Operativni sustav (Windows, MacOS,Linux) izvršava sve osnovne funkcije kako bi ostale komponente sustava (miš, zaslon, memorija, tastatura, printer, itd.) mogle raditi. Dajte još nekoliko općih informacija o operativnom sustavu (informacije koje slijede bit će vam u tome korisne). Najkorišteniji operativni sustav je Windows od tvrtke Microsoft. „Windows“ znači prozor a sustav nosi ovo ime zbog toga što sučelje (tj. način na kojem grafički prikazuje i traži podatke od korisnika) koristi lako prepoznatljiv okvir, prozor, koji se „otvara“ ili „zatvara“ ovisno o korisnikovim potrebama. Sad možete otvoriti prozor programa. Pažljivo ga opišite, objašnjavajući najprije čemu služi određeni gumb, a zatim pokažite kako se koristi klikom na njega. Ako klikate na gumb dok objašnjavate, slušatelji bi vas mogli ne shvaćati: nemojte nikada objašnjavati neku radnju i istovremeno ju činiti. Jasno opišite naslovnu traku, koja je ista za sve otvorene prozore: svaki prozor ima naslovnu traku na vrhu i u desnom se kutu uvijek nalaze tri gumba (pogledaj pasus: „Miš“). One mogu imati različite oblike, ovisno o dostupnoj Windows verziji: - prvi gumb (crtica) smanjuje (minimizira) prozor, tj. on postaje mali kvadrat u donjem dijelu ekrana; - drugi gumb (jedan ili dvostruki kvadrat), mijenja veličinu prozora: ako je prozor prikazan na cijelom ekranu onda ga smanjuje, u suprotnom, ako je prozor smanjen onda ga povećaje na veličinu cijelog ekrana; - treći gumb (simbol X) zatvara prozor, zatvarajući i program s kojim je povezan Pustite polaznike da vježbaju zatvaranje i mijenjanje veličine prozora tako da se on/ona mogu upoznati sa ovim radnjama. Prvi prozor koji se pojavljuje nakon uključivanja (ili „boot“ faza) zove se desktop, tj. radna površina. Koristimo se metaforom „radne površine“ jer ona omogućuje korisnicima 5 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) da zamisle organizaciju informacija unutar diskova na kompjuteru kao da su papiri i mape na radnom stolu. Na desktopu se nalaze male slike koje se zovu ikone. Ikone predstavljaju veze, tj. vrata za pristup programima, datotekama (koje sadrže podatke kao slike, dokumente, pjesme, proračunske tablice itd.) ili mapama, odnosno spremnicima koji spremaju brojne dokumente koji nakon nekog vremena preplave naš desktop. 6 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Miš Kako bi se mogli kretati između ikona i prozora koristimo se mišem. Miš je ulazni uređaj spojen na računalo koji omogućava kompjuteru da komunicira i prima informacije iz okoline. Pokaži vježbeniku pokazivač (strelicu) koji pokazuje položaj miša na monitoru, te mu/joj pokaži kako svakom pokretu miša odgovara isti pokret pokazivača (strelice) na otvorenom prozoru (odnosno, prozor na kojem se u tom trenutku radi). U početku upravljanje s mišem može biti teško, zato je Miš je najpopularniji uređaj za pristup računalu. Na francuskom se zove “souris“, na španjolskom „raton“ na njemačkom „maus“, ali samo talijani ga ne zovu „topo“( što bi u prijevodu značilo miš) nego koriste englesku riječ “mouse”. potrebno posvetiti nekoliko minuta da polaznici zauzmu pravilan položaj ruke na mišu: - ručni zglob mora biti opušten i naslonjen na radnu površinu; - dlan ruke mora opušteno dodirivati miš (čiji oblik ima upravo taj cilj); - kažiprst je spreman za klikanje (brzo pritiskivati) lijevu tipku miša; - miš se na podlozi (mousepad) pomiče u četiri smjera: gore, dolje, lijevo, desno; uvijek paralelno, tj. nikad ga se ne zaokreće. Pozorno promatrajte polaznike dok koriste miš tako da ga/ju možete ispraviti ako je potrebno (ako nemaju dobar položaj ruke na mišu). Zatim pokažite za što se koristi lijeva tipka miša i korisniku dajte da vježba otvaranje i zatvaranje prozora. Pokušajte ga/ju ne požurivati. Pomicanjem i pozicioniranjem pokazivača miša na ikonu, s jednim klikom na lijevu tipku miša možete odabrati predmet. S dvostrukim klikom možete otvoriti program, datoteku ili mapu koju predstavlja određena ikona. Unutar prozora često se nalaze takozvani gumbi, odnosno male ikone koje se istaknu kada strelicom prođete preko njih. Za odabir naredbe koja je povezana s gumbom, biti će dovoljan klik s lijevom tipkom miša. 7 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Desna tipka miša se koristi kada je već stečeno neko iskustvo jer ona otvara novi izbornik s naredbama (objektni izbornik) koji sadrži mnoge korisne funkcije. Trajno pohranjivanje podataka na kompjuteru Hard disk, USB memorija (stick),CD i DVD Kada upotrebljavamo kompjuter, sve što stvaramo (tekstovi, crteži,itd.) se sprema u radnu memoriju kompjutera. Radna memorija radi samo kada je kompjuter upaljen, zato, prije nego što ugasimo kompjuter moramo prebaciti sve što smo napravili u trajnu memoriju računala. Trajna memorija pohranjuje informacije i čuva ih i kad je kompjuter ugašen. Pohranjivanje informacija na trajnu memoriju računala, zove se i „spremanje“ podataka. Glavna trajna memorija računala zove se tvrdi disk ili na engleskom hard disk. Važno je znati koliko prostora imate na hard disku jer, ako je memorija puna, računalo bi moglo neispravno raditi i tako biste mogli izgubiti sve podatke (dokumente, slike, itd.). Memorija kompjutera se mjeri megabajtima (MB). Jedan gigabajt (GB) je oznaka za 1000 megabajta. Kilobajtom (kB) označavamo dokumente jako male veličine. 1000 kilobajta čini 1 megabajt (MB). Pohranjeni podaci mogu se prebaciti s jednog kompjutera na drugi, što je jako važno jer vam omogućuje da sa drugima dijelite svoj posao, informacije, slike, itd. Kako bi prebacili, pohranili ili podijelili podatke možemo upotrijebiti: • Vanjski tvrdi disk ili prijenosnu memoriju. Postoje razni priključci, poznati i kao USB priključci, pomoću kojih vanjske uređaje priključujemo na kompjuter. Prijenosna memorija zove se još i USB stick. • Memorijske kartice koje se koriste u fotoaparatima i u nekim telefonima. • E-mail: možete poslati dokument ili dokumente kao privitak elektronskoj pošti. U privitku šaljemo male dokumente, uobičajeno ne veće od nekoliko megabajta. Gotovo svi kompjuteri imaju unutrašnji CD čitač/snimač, uređaj koji omogućuje čitanje i pohranjivanje podataka na CD-u i/ili DVD-u (popularno se naziva i „pržilica“). 8 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) VANJSKI TVRDI DISK USB MEMORIJA (STICK) USB PORT Kao vježbu možete zadati vašem djedu ili baki da na kompjuteru pronađe USB priključak, ulaz za diskete i CD/DVD čitač. 9 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Internet Možete potaknuti interes vaših slušatelja tako da date nekoliko primjera o bezbroj aktivnosti koje možete obaviti pomoću računala, temeljeći primjere na vašim osobnim iskustvima. Usredotočite se potom na pregledavanje interneta: usluga koja posljednjih godina bilježi neprestani razvoj i širenje. Opišite mrežu jednostavnim riječima. Na primjer, Internet se sastoji od mnogo međusobno povezanih računala koji mogu razmjenjivati informacije 24 sata na dan, svaki dan, besplatno (izuzevši trošak telefonskog poziva). Neizmjerna količina dostupnih podataka na Internetu je podijeljena na Web stranice (slično kao i knjige u knjižnicama). Da bi se korisnici snašli u ovom neredu informacija razvili su se programi za pretraživanje interneta: preglednici ili browseri koji, pomoću pretraživača (programi koji razlikuju stranice prema njihovim sadržajima), omogućuju korisnicima da pronađu ono što ih zanima, u bilo koje vrijeme. 10 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Preglednik Da biste objasnili kako se spojiti na Internet, kako otvoriti preglednik i opisali njegove funkcije, koristite vodič za surfanje internetom dan „Djedovima”. U ovoj fazi tečaja polaznik mora znati upravljati mišem. Zapamti da, kad se osoba nalazi ispred računala po prvi put, normalno je da je zabrinuta i nervozna, prije svega zbog straha da će uzrokovati nepopravljivu štetu. Stoga, umirite polaznika i objasnite da što god oni radili na internetu, ništa ne će uništiti računalo ili podatke na njemu. Postepeno objasni, koristeći primjere, da su Internet stranice okarakterizirane pojedinim adresama koje ih nedvojbeno identificiraju među milijardama stranica koje postoje na svijetu i u neprestanom su razvoju. Kako bi došli na stranicu kojoj znate adresu i pregledali ju (na primjer novine ili TV stranice), dovoljno je da ispravno i pažljivo upišete adresu u adresno polje i pritisnete tipku “Enter” koja se nalazi na desnoj strani tipkovnice (pokažite tipku). Jednom kada je prikazana početna stranica (Home page), miš se može koristiti svaki put kad se, unutar stranice, pokazivač pretvori u “malu ruku”. Objasnite da “mala ruka” označava da na određenom mjestu postoji link, tj. poveznica, koji vam omogućuje da odete na drugu stranicu unutar iste stranice ili da otvorite novu stranicu. Kad se polaznici susreću s internetom po prvi put, idealno je da im date popis zanimljivih stranica kako bi mogli vježbati upisivanje adresa u adresno polje, i naučili koristiti tipke koje omogućuju korisniku da se vrati ili prijeđe na sljedeću, prethodno posjećenu, stranicu. Dobro bi bilo da posvetite barem 15 minuta ovoj vježbi jer se radi o osjetljivom trenutku za polaznike: on/ona će trebati vašu potporu ali nastojite ne kontrolirati situaciju. Pustite polaznike da uče na svojim greškama. Budite spremni intervenirati i pomoći im ali nemojte biti nametljivi. Jednom kad se steknu vještine potrebne za rad s mišem i internet stranice su savladane, možete se usmjeriti ka pretraživačima. 11 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Pretraživači Pretraživači su posebne internet stranice koje nam pružaju mogućnost da nađemo stranice koje nas interesiraju, čak i kad ne znamo njihove adrese. Postoje različiti pretraživači: najpopularniji danas je Google (www.google.com). Ovaj pretraživač preporučujemo jer je dostupan na svim jezicima te jer je početna Google-ova stranica idealna za početnike, jednostavna je i jasna. Prikazuje bijeli okvir koji je zapravo okvir za pretraživanje: ključne riječi koje je korisnik odabrao prema temi/predmetu koju on/ona želi pronaći upisuju se u okvir. Inzistirajte (što više) na razlici između adresnog polja Internet Explorera, u kojem se mogu upisati samo potpune adrese (npr.www.geengee.eu), i okviru za pretraživanje u kojem riječi moraju biti upisane na željenom jeziku i s razmakom. Dajte nekoliko primjera pretraživanja, kako bi pokazali da je izbor pravih riječi presudan: pojam koji je previše općenit (npr. „Kolač“) daje previše rezultata (više od 7.000.000 pronađenih stranica!), te tako onemogućuje kvalitetno pretraživanje. Nasuprot, predugi niz riječi (kao što je: „čokoladna torta s lješnjacima, mlijekom, jajima, likerom, bademima“) previše ograničava pretraživanje i također ne osigurava prikladne rezultate. S vremenom, polaznik će otkriti „zlatnu sredinu“, tj. pravi izbor riječi koje će mu omogućiti da pronađe linkove za relevantne stranice u samo nekoliko sekundi (npr. „Torta s čokoladom i lješnjacima“). Izmislite primjere. Pretraživanje započnite općenitim pojmom, zatim dodajte još jednu riječ, pa još jednu, da bi suzili pretraživanje. 12 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Zamolite polaznika da imenuje neke teme za koje je zainteresiran, te zajedno odaberite riječi za pretragu tako da im možete ponuditi neke prijedloge. Naglasite da su praksa i iskustvo neprocjenjivi te da ih ni trening ni priručnik ne može zamijeniti. 13 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) E-mail Objasnite načela na kojima se funkcioniranje e-maila temelji. Posebno, podsjetite polaznika da kako bi mogao slati i primati elektronsku poštu, potrebno je posjedovati internetsku vezu. Razgovarajte o programima za korištenje e-maila, kao što je Gmail. Bitno je napomenuti da je prije korištenja takvih programa nužno da polaznik/ca otvore svoju vlastitu e-mail adresu. Kako bi korisnici otvorili vlastiti e-mail račun (tj. kako bi se registrirali, inače besplatno) na pružatelju usluga (engl. Provider, može se raditi o tvrtki koja pruža internet priključak ili besplatni webmail servis), bit će potrebna vaša pomoć ili pomoć stručne osobe. Potom ćete morati podesiti e-mail program i od tog trenutka će polaznik biti u mogućnosti primati i slati e-poruke na jednostavan način. Također, bitno je podsjetiti polaznika da email poruke vrlo brzo i bez troškova (osim onog kratkog vremena potrebnog za uspostavljanje veze) stižu do primatelja, što ne znači da će poruka biti odmah i pročitana: poruke će biti pročitane kad primatelj odluči provjeriti sadržaj njegovog poštanskog sandučića. E-mail adrese se s lakoćom razlikuju od Internet adrese jer sadrže posebni znak @. Sa strpljenjem objasnite polazniku/ci kako da naprave @ te ih pustite da vježbaju. Inzistirajte na tome da pri upisivanju e-mail adrese valja biti oprezan (npr. razmak se nikada ne koristi), u protivnom će poruka otići krivom primatelju, odnosno na krivu adresu, ili u najboljem slučaju će se vratiti pošiljatelju. Dobra je navika uvijek napisati predmet e-mail poruke kako bi primatelj mogao s lakoćom raspoznati važne poruke od onih neželjenih (tzv. spamova). Posvetite neko vrijeme za vježbe primanja i slanja e-mailova: ako je moguće pošaljite ih na vašu e-mail adresu ili na adresu njihovih kolega. Kasnije, istražite mape „Ulazna pošta“, „Izlazna pošti“, itd. Također, podsjetite polaznike da u slučaju da se on/ona nalazi daleko od kuće, na primjer na odmoru u inozemstvu, a imaju na raspolaganju računalo povezano na internet, on/ona mogu u bilo kojem trenutku provjeriti sadržaj poštanskog sandučića (mailboxa). Ako e-mail adresa glasi na primjer :[email protected], on/ona može pretpostaviti da je poslužitelj Alice. Otvaranjem internet stranice www.alice.it, on/ona će pronaći prostor za 14 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) e-mailove s dva polja u kojima se upisuju korisničko ime (na primjer johndoe) i lozinka (tj. kod izabran prilikom registracije radi zaštite računa od neželjenih pristupa). Nakon što poslužitelj provede postupak identifikacije, stranica koja je posvećena određenom računu bit će prikazana i korisnik će moći čitati i odgovarati na poruke. U tom slučaju pošta se provjerava izravno na internetu, što zahtjeva aktivnu internetsku vezu za vrijeme trajanja čitavog procesa čitanja i pisanja poruka. Korisne informacije o Gmailu Gmail je besplatan webmail servis kojeg nudi Google. Zahvaljujući Gmailu možete zauvijek sačuvati vaše poruke, dokumente i slike; možete na brzinu pronaći poruke koje vas zanimaju i, uz to, možete čitati i organizirati poruke na inovativan način. Na Gmailu postoje samo mali, diskretni tekstualni oglasi. Pošto su oglasi i za njih vezane informacije u skladu sa sadržajem vaših poruka, umjesto da budu nametljivi, mogu čak i biti korisni. Gmail, također objedinjuje funkciju razmjene trenutnih poruka u e-mail servisima, tako da uvijek možete biti u stalnom kontaktu sa svojim prijateljima kada ste on-line, odnosno kada ste spojeni na Internet, „razgovarajući“ s njima (na chatu). On je jednostavan, učinkovit pa čak i zabavan za korištenje. To je potpuno novi način korištenja e-pošte. To je Googleova filozofija primijenjena na e-mail. Morate objasniti da e-mail sandučić ima limit maksimalne pohrane e-pošte te nakon što ga dosegnete daljnje poruke koje budu stizale bit će odbijene. Stoga bi bilo dobro da redovito provjeravate koliko prostora se trenutno koristi i ako je potrebno izbrišete nepotrebne poruke. 15 Projekt Grandparents&Grandchildren („Djedovi i unuci“) Provjerite da li polaznici pored sebe imaju papir i olovku kako bi odmah mogli zapisati svoju e-mail adresu i lozinku koju su odabrali. Jasno im objasnite da je procedura stvaranja e-mail adrese postupak koji se radi „jednom zauvijek“, kako bi izbjegli da „djedovi“ ponove sve korake prijave svaki put kada žele provjeriti njihovu poštu. Ukoliko se Gmail koristi preko javnih računala, steknite naviku da NE dopustite kompjuteru da zapamti vaše podatke. Na taj ćete način izbjeći da drugi ljudi pristupe epošti vašeg sandučića. Kada stignete do poglavlja o Privitcima (attachment), bilo bi dobro da pripremite nekoliko datoteka manjih veličina (tekst ili slika) sa svrhom da se ne gubi vrijeme u potrazi za odgovarajućom datotekom u računalu. To je važno da bi „djedovi“ shvatili da ne smiju pretjerivati sa težinom priloženih datoteka. Kada se počinje upisivati adresa može se pojaviti i automatsko dovršavanje te adrese. U tom slučaju vrlo je bitno još jednom provjeriti da li se radi o pravom kontaktu, u slučaju da neki kontakti imaju slične nazive. Važno je da objasnite „djedovima“ kako je uređivanje adresara vrlo bitno. Moći će uštedjeti mnogo vremena pohranjujući adrese koje će koristiti u budućnosti i skupljajući sve poruke koje nam je određeni kontakt već poslao. Pomozite djedovima da odmah kreiraju korisne oznake i filtere kako bi shvatili važnost tih alata, koji na prvi pogled mogu djelovati previše komplicirano i suvišno. Povežite filter sa oznakom i, ako je moguće, pošaljite polazniku e-mail sa vašeg računa tijekom sata. Tako ćete im pomoći, uz stvarnu e-mail poruku, da shvate kako stvoriti oznaku i filter koji će za njih prikupljati sve buduće poruke što ćete im poslati. Objasnite im da nije potrebno prazniti smeće (trash) jer će se poruke automatski izbrisati nakon 30 dana. Moći će tako vratiti one poruke koje su pogreškom smještene u smeće. Nužno je napomenuti da se poruke moraju povremeno arhivirati kako spremnik za ulazne poruke ne bi postao previše zagušen, te bi ga postalo teško provjeravati. 16
© Copyright 2024 Paperzz
