POŠTARINA PLA»ENA U POŠTI 10 000 ZAGREB Zagreb, 8. ožujka 2013. • Broj 420 • Cijena 9 kuna One su među nama 2 Doga¿aji Tripartitni socijalni dijalog Nastavak prema Sporazumu Gospodarsko-socijalno vije¾e (GSV) završilo je sjednicom, održanom 28. sijeÀnja, rad u dosadašnjem sastavu jer se, prema novom Zakonu o ‘reprezentativnosti’, u idu¾a dva mjeseca treba dovršiti utvrÂivanje reprezentativnosti sindikalnih središnjica i udruga poslodavaca te potom formirati novi GSV. Kako u vremenu do formiranja novoga GSV-a ne bi došlo do vakuuma u socijalnom dijalogu, predstavnici Vlade, sindikalnih središnjica (SSSH, NHS-a i URSH) i Hrvatske udruge poslodavaca sklopili su 19. veljaÀe u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Sporazum o suradnji Vlade Republike Hrvatske s udrugama sindikata i poslodavaca više razine. Minimalna pla»a Iako je prošle godine postignut kompromis o novom Zakonu o minimalnoj pla¾i, s izuzetkom poslodavaÀke strane, koja se opirala bilo kakvome pove¾anju, Vlada je poÀetkom 2013. godine sindikalnim partnerima predložila novi prijed- Sporazumom se ureÂuje postupak i naÀin suradnje potpisnika Sporazuma pri usuglašavanju stavova u odnosu na pojedine strateške, normativne i druge akte koje Vlada Republike Hrvatske, kao predlagatelj, upu¾uje u zakonodavnu proceduru u Hrvatski sabor. Prema odredbama Sporazuma, Vlada ¾e, meÂu ostalim, prema iskazanom interesu socijalnih partnera - potpisnika Sporazuma, ukljuÀiti njihove struÀnjake u radne skupine resornih ministarstava zaduženih za izradu nacrta strateških dokumenata, prijedloga zakona i drugih akata, te im pravodobno dostavljati nacrte strateških dokumenata, zakona i drugih akata na oÀitovanje prije usvajanja na sjednici Vlade RH. za rad, najkasnije do donošenja Državnog proraÀuna za idu¾u godinu. Ministar nadležan za rad prijedlog ¾e dati nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, imaju¾i u vidu preporuke Europske socijalne povelje o postupnom uve¾anju iznosa minimalne pla¾e u Republici Hrvatskoj, s ciljem da udio neto minimalne pla¾e u prosjeÀnoj neto pla¾i dostigne 50 za statistiku, temeljem Zakona o minimalnoj pla¾i („Narodne novine”, broj 67/08.), objavio za razdoblje od 1. lipnja 2012. godine do 31. svibnja 2013. godine („Narodne novine”, broj 60/12.). - PoÀetni zahtjev SSSH bio je pove¾anje od 9,5 posto, no iako s dogovorenim postotkom ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, dogovoreno pove¾anje je, u sadaš- Pove»anje za 6,2 posto log prema kojemu ¾e minimalna pla¾a, umjesto dogovorenih 5,8 posto, rasti za 6,2 posto i iznositi 2.984,78 kuna bruto. Razlog takvome novom prijedlogu je pove¾anje indeksa potrošaÀkih cijena u 2012. godini za 3,4 posto. Prije se raÀunalo sa starim podacima od 3,1 posto. Sukladno KonaÀnome prijedlogu Zakona o minimalnoj pla¾i, iznos minimalne pla¾e u 2014. i svakoj sljede¾oj godini Uredbom utvrÂuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog posto. Kolektivnim ugovorom može se iznimno ugovoriti minimalna pla¾a u iznosu manjem od iznosa propisanog Uredbom, ali tako ugovorena minimalna pla¾a ne bi mogla biti manja od devedeset pet posto iznosa propisanog Uredbom. Visinu minimalne pla¾e za 2013. godinu Uredbom ¾e utvrditi Vlada Republike Hrvatske u roku petnaest dana od dana stupanja na snagu Zakona. Do stupanja na snagu Uredbe primjenjivat ¾e se iznos minimalne pla¾e koju je Državni zavod njim uvjetima, ponajprije u gospodarstvu, pomak ka cilju da minimalna pla¾a u RH dosegne razinu 50 posto prosjeÀne pla¾e, komentirao je predsjednik SSSH Mladen Novosel. On naglašava kako se primjena izuze¾a odnosi na sve gospodarske subjekte, jer se ne spominju odreÂene djelatnosti na koje se odnosi izuze¾e, a mogu ih dogovarati iskljuÀivo reprezentativni sindikati s poslodavcem, putem kolektivnog pregovaranja. Poslodavac ne može odluku donijeti jednostrano. 3 Doga¿aji Izmjene i dopune Zakona o radu Završena prva Izmjenama i dopunama Zakona o radu pristupilo se zbog potrebe usklaÂivanja s pravnom steÀevinom Europske Unije, konkretno izmijenjenom Direktivom o europskim radniÀkim vije¾ima (revidirana D. 2009./38/EZ) koja je u EU usvojena nakon donošenja novoga Zakona o radu, 2009. Uz to podruÀje, u prvoj fazi rada na izmjenama i dopunama, izmijenjene su još neke odredbe Zakona o radu o kojima su se socijalni partneri i Vlada RH uspjeli usuglasiti (u radu su sudjelovali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska udruga poslodavaca na strani poslodavaca, a na strani sindikata Àetiri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radniÀkih sindikata Hrvatske). Dogovoreno je: 3. Zamjenski odmor 1. Uskla¿ivanje s Direktivom o europskim radni½kim vije»ima 4. Zamjenski odmor u sezonskim poslovima U izuzetnim situacijama u odreÂenim sektorima mogu¾e je dnevni odmor dati u vremenu kra¾em od zakonskih 12 sati, ali ne kra¾em od osam sati i to tako da se radniku mora omogu¾iti korištenje zamjenskog odmora odmah po okonÀanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kra¾i odmor. No, valja napomenuti kako taj izuzetak, odnosno tu odredbu, nije mogu¾e neposredno primijeniti iz Zakona o radu ve¾ samo ako se tako ugovori kolektivnim ugovorom. Dogovoreno je da ¾e Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nakon šest mjeseci primjene te odredbe izvijestiti o kolektivnim ugovorima u kojima ¾e navedeno eventualno biti ugovoreno. Osigurava se uÀinkovita provedba postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radniÀkih vije¾a, te se osigurava pravna sigurnost u osnivanju i radu europskih radniÀkih vije¾a. Predstavnici radnika iz Hrvatske ve¾ sudjeluju u europskim radniÀkim vije¾ima nekih multinacionalnih kompanija (kao promatraÀi, ili kao Àlanovi), a poÀetak primjene tih odredbi Zakona o radu (s 1. srpnjem 2013.) obvezivat ¾e i multinacionalne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj na prihva¾anje inicijative za osnivanje europskoga radniÀkoga vije¾a, ako kompanija zadovoljava kriterije iz Direktive. Predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broja sati neprekidnoga trajanja dnevnog odmora, s 10 na osam sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnoga dana. U takvim sluÀajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okonÀanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kra¾i odmor. Time ¾e se riješiti organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koje zahtijevaju rad radnika dvokratno tijekom dana. Sindikalne središnjice su tražile, i dobile, da primjenu te odredbe tijekom ove sezone posebno pozorno motri posebice Inspekcija rada, kako bi se uoÀile eventualne zlouporabe poslodavca ili posljedice po radnike. 2. Rad na odre¿eno vrijeme 5. Agencije za privremeno zapošljavanje Radi sprjeÀavanja zlouporaba u korištenju, redefinira se ugovor o radu na odreÂeno vrijeme tako da se on može sklopiti iznimno na odreÂeno vrijeme koje je odreÂeno rokom, izvršenjem odreÂenoga posla ili nastupanjem odreÂenoga dogaÂaja. Poslodavac ¾e smjeti sklopiti svaki sljede¾i uzastopni ugovor o radu samo ako za to ima objektivan razlog kojeg ¾e u ugovoru o radu morati navesti. OgraniÀenje od tri godine ukupnog trajanja odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu na odreÂeno vrijeme. U skladu s tim, mogu¾e je i duže trajanje ugovora o radu na odreÂeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ali samo ako je rijeÀ o prvom ugovoru i uz uvjet da se tijekom toga razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na odreÂeno vrijeme. Dakle, prvi ugovor o radu na odreÂeno vrijeme mo¾i ¾e trajati dulje od tri godine i to u sluÀajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, i sl., dok ¾e se jedan ili više njih koji slijede poslije prvog ugovora o radu mo¾i sklopiti na razdoblje najduže do tri godine. Uz poslove ustupanja radnika, privatnim agencijama ¾e biti omogu¾eno obavljati i poslove posredovanja pri zapošljavanju (dosad su to morale raditi odvojeno, odnosno imati posebne agencije). Navedene poslove agencije ne¾e mo¾i obavljati prije upisa u odgovaraju¾e evidencije Ministarstva rada. Agenciji koja ne bude upisana u evidenciju Ministarstva, inspektor rada ¾e zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju. Radi uvida u rad agencija, one ¾e imati obvezu Ministarstvu dostavljati odgovaraju¾e statistiÀke podatke o obavljanju poslova, što ¾e biti ureÂeno posebnim pravilnikom. TakoÂer je izrijekom navedeno da agencija za privremeno zapošljavanje ne¾e smjeti radniku napla¾ivati naknadu za njegovo ustupanje drugoj tvrtki-korisniku. 4 6. Prekovremeni sati Zakonom se ukida mjeseÀno ograniÀenje broja prekovremenih sati (zato što broj tjedana u jednome mjesecu varira, pa mje- faza seÀno ograniÀenje u praksi nema smisla), dok se i dalje zadržava ograniÀenje broja prekovremenih sati na tjednoj (najviše osam) i godišnjoj (najviše 180 sati) razini. 7. Probni rad Zbog postoje¾e sudske prakse koja rigidno tumaÀi razloge otkazivanja ugovora o radu tijekom probnoga rada, nezadovoljavanje na probnom radu uvodi se kao poseban razlog za redoviti otkaz ugovora o radu. 8. Kolektivni višak radnika Zakonom se precizira definicija i postupak provoÂenja kolektivnog otpuštanja viška radnika. TakoÂer se skra¾uje rok mogu¾e odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima koji se nalaze u programu zbrinjavanja viška radnika, s 90 na 30 dana, a koju može naložiti HZZ. Obrazloženje predlagatelja je da ¾e se time omogu¾iti brže restrukturiranje poslodavca i njegova brža prilagodba uvjetima na tržištu (što je nužno za opstojnost tvrtke). Sindikalne središnjice su se zalagale za zadržavanje postoje¾eg rješenja navode¾i kako Zakon o radu govori o najduže 90 dana, što znaÀi da može biti i kra¾e. Uskoro zapoÀinje druga faza rada na izmjenama Zakona o radu koja treba završiti do kraja lipnja 2013. godine. Rezultat bi trebao biti novi Zakon o radu. Sindikalne središnjice oÀekuju da ¾e druga faza biti znatno teža, jer je rijeÀ o obrani prava radnika koja poslodavci žele sniziti zagovaraju¾i dodatnu fleksibilizaciju radnih odnosa kao preduvjet privlaÀenju investicija i postizanju konkurentnosti poslodavaca. MeÂutim, u ovoj ¾e fazi i sindikalne središnjice iznijeti svoje prijedloge za poboljšanje Zakona o radu i ve¾u sigurnost radnika! Na kraju naglašavamo kako su se sindikalne središnjice otpoÀetka zalagale da osobito osjetljiva otvorena interesna pitanja idu u drugu fazu, jer ¾e se ona provoditi prema novoj proceduri – procjenom uÀinaka propisa - što znaÀi da ¾e se za konkretne prijedloge prikupljati podaci i dokazi o problemima primjene propisa u praksi, što bi trebalo dati odgovor na pitanje- treba li nešto uop¾e mijenjati i na koji naÀin? Pripremile: Ana Mili»evi» Pezelj, izvršna tajnica SSSH za organizaciju, obrazovanje i kampanje, i Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo Mladen Novosel, predsjednik SSSH, poru½uje Vladi i poslodavcima: Ne ra½unajte na umanjivanje prava radnika! Završena je prva faza pregovora o izmjenama Zakona o radu. Je li rije½ o obe»anoj dinamici ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsi»a: „Mijenjanje ZOR-a u dvije etape, od kojih bi se uskla¿enje provelo u prvom kvartalu 2013. godine, a ve»e izmjene odmah po pristupanju”? - PoÀetkom 2013. godine Vlada RH izašla je s prijedlogom devet tematskih podruÀja izmjena ZOR-a, žele¾i u prvoj fazi izmijeniti one odredbe koje usuglase sindikati i poslodavci kroz bipartitne pregovore. Nakon niza zajedniÀkih sastanaka, kako bipartitnih, tako i tripartitnih, usuglašene su izmjene u nekoliko podruÀja, od kojih su najvažnije izmjene u podruÀju reguliranja rada na odreÂeno vrijeme. Temeljem navedenoga može se re¾i kako su u ovom sluÀaju, za razliku od nekih prijašnjih sluÀajeva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, te sam ministar Mirando Mrsi¾, poštovali dogovorenu dinamiku pregovora. Je li bilo puno razmimoilaženja u stavovima socijalnih partnera? - Da, bilo je dosta razmimoilaženja izmeÂu sindikata i poslodavaca, što je bilo i za oÀekivati. Osobito ih je bilo o regulativi godišnjih odmora (ostavljeno za drugu fazu) i odredbi o radu na odreÂeno vrijeme. U drugoj fazi takvih razmimoilaženja bit ¾e znatno više. U kojoj su se mjeri uvažavali argumenti sindikalne strane? - Može se re¾i kako je Vlada uvažavala argumente sindikalne strane puno više nego inaÀe. KljuÀno je da su Àetiri sindikalne središnjice (SSSH, HHS, MHS i URSH) tijekom cijele prve faze jedinstveno nastupale u pregovorima, što je bila jasna poruka Vladi i poslodavcima da na umanjivanje prava radnika ne mogu raÀunati. 5 Doga¿aji Radni½ki prosvjed na Me¿unarodni praznik rada Mijenjajte smjer! Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni i i h hrvatski ki sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Udruga radniÀkih sindikata Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata zajedniÀki organiziraju radniÀki prosvjed 1. svibnja 2013. godine u Zagrebu. OÀekivanja kako ¾e nova Vlada promijeniti smjer razvoja hrvatskoga društva bila su doista velika! No, ekonomska i socijalna politika koju vodi koalicijska Vlada samo je nastavak pret- h d H hodne. Hrvatski ki radnici d i i ne žžele l više iš pla¾ati l ¾ i promašaje š j h hrvatskih kih politiÀkih elita niti snositi teret krize kojoj niÀim nisu pridonijeli! Stoga, poruka Vladi: Mijenjajte smjer! Najavljeni prosvjed samo je prvi korak u nizu sindikalnih aktivnosti. Ako Vlada RH ne poÀne mijenjati politike i smjer kojim ide, sindikalnih prosvjednih i drugih aktivnosti bit ¾e još – koliko treba! Nacionalno vije»e za umirovljenike i starije osobe Konstituiraju»a sjednica Vije»a Mogu»nost utjecaja na budu»e zakonske akte Jasna Petrovi», predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, jedna je od tri potpredsjednika novoga Nacionalnoga vije¾a za umirovljenike i starije osobe, bipartitnoga tijela Vlade RH i umirovljeniÀkih udruga, osnovanoga u prosincu 2012. godine, u kojemu participira i SUH. U novome Nacionalnome vije¾u nema politiÀkih stranaka, a sukladno Sporazumu o osnivanju, Vije¾e bi trebalo raspravljati o zakonskim izmjenama prije nego što one osvanu u formi nacrta, Àime bi se udrugama, koje zastupaju umirovljenike, omo- Humanitarna akcija SMH-IS-a Pomozimo Dominiku živjeti! Si Sindikat dik t metalaca t l H Hrvatske-Industrijski t k I d t ij ki sindikat i dik t poziva i sve da se ukljuÀe u humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za lijeÀenje Dominika Korbara (roÂenoga 28. listopada 2010.), sina Àlana SMH-IS-a u Dalekovod-CinÀaonici Dugo Selo, koji boluje od jednog oblika cerebralne paralize. Rehabilitacija redovnim putem nije dala rezultate, pa roditelji žele pokušati s integralnom neurorehabilitacijom koju pru- 6 gu¾ilo ostvarivanje neposrednog utjecaja na budu¾e zakonske akte ili iniciranje promjena koje smatraju potrebnim. O Planu rada i prioritetnim temama govorilo se na sjednici Vije¾a, 1. veljaÀe. MeÂu prioritetima je i Zakon o mirovinskom osiguranju. Kao podloga za raspravu o budu¾em novome Zakonu poslužit ¾e „Polazišta za novi mirovinski sustav i mirovinsko osiguranje”, što ih je usvojila Koordinacija umirovljeniÀkih udruga na sjednici održanoj 13. veljaÀe. Kako se, meÂu ostalim, napominje: - Umirovljenicima se mora omogu¾iti živjeti dostojanstveno i bez diskriminacije na temelju mirovina ste½enih radom, sebe ili svojih bivših partnera; - Javni obvezatni mirovinski stup me¿ugeneracijske solidarnosti mora biti kamen temeljac mirovinskog sustava, uz pla¾anje doprinosa od strane poslodavaca i radnika; - Radi oÀuvanja realne vrijednosti mirovina, mora postojati odgovaraju¾i model usklaÂivanja. Kako se od 1. sijeÀnja 1999. godine do 1. sijeÀnja 2012. godine realna vrijednost prosjeÀne bruto pla¾e u Republici Hrvatskoj pove¾ala 32 posto, a realna vrijednost mirovina, putem usklaÂivanja, samo 15,1 posto, potrebno je uvesti mješoviti model usklaÂivanja (najmanje 70 posto povoljnijeg faktora – troškovi života ili rast pla¾a); - Drugi mirovinski stup treba imati funkciju isklju½ivo dodatnog stupa onome iz I. stupa, koji se mora obraÀunati primjenom iste formule koja vrijedi za one koji su osigurani samo u I. stupu. Neuputno je zadržati dva odvojena stupa, uz seljenje dijela doprinosa iz prvog u drugi stup… ža Privatna neurološka ordinacija u Zagrebu (www.dr-roje.com), radi korekcije invaliditeta i poboljšanja op¾eg stanja djeteta. Tretman je dugoroÀan i provodi se svaki dan u trajanju tri sata. Svaka terapija košta 500 kuna. Sukladno mogu¾nostima, svoje donacije možete uplatiti na žiro-raÀun otvoren u Erste banci: 2402006 3102393476, s pozivom na broj 80402000. RaÀun je otvoren na ime Dominikove majke: Jasmina Dobrin½i» Korbar. Sve detalje o bolesti maloga Dominika možete saznati od njegova tate Dalibora Korbara, na broj mobitela 091/513 0170. Obitelj živi u ¿azmi. Doga¿aji STH o HUP-ovu otkazivanju Granskog kolektivnog ugovora Nije bilo opravdanih razloga! Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga trgovine, bez obrazDokaz je to toÀnosti prošlogodišnjih upozorenja SSSH loženja je, praktiÀki u formi jedne reÀenice, poÀetkom sijeÀnja, kako ¾e mijenjanje Zakona o radu silom, odnosno izmjeotkazala Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, kao i njegove nama Zakona o ‘reprezentativnosti’, ukidaju¾i produžeIzmjene Àija je primjena proširena na sve poslodavce u Hrvatnu primjenu pravnih pravila kolektivnih ugovora, imati skoj koji se bave djelatnoš¾u trgovine. Ocjenjuju¾i takav potez negativne posljedice, ponajprije u realnome sektoru, na poslodavaca, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica rušenje sustav kolektivnog pregovaranja. HUP je liceMišelji» konstatirala je kako nije bilo opravdanih razloga za otmjerno iskoristio tu zakonsku mogu¾nost i nije se potrukaz Kolektivnog ugovora te kako iskrena potreba za kolektivdio da sa STH-om, s kojim ve¾ 12 godina ima kvalitetan nim pregovaranjem i razvijanjem socijalnoga dijaloga definitivsocijalni dijalog, dogovori svoje interese kroz izmjene i no ne postoji. dopune granskog Kolektivnog ugovora, ve¾ je išao VlaPrema podacima STH, u studenome prošle godine evidentidinom šablonom – otkažite KU, pro¾i se produžena prirano je 21 posto manje radnika nego prije tri godine u istome mjena i otkazni rok, pa ¾ete imati ono što želite. vremenu. Radnici koji su uspjeli zadržati radna mjesta moraju raditi jednu petinu više poslova u više prodajnih prostora, što Isto tako, izostala je najava otkazivanja Kolektivnog ugovovodi njihovu prekovremenome i nepla¾enome radu, bez korišra sukladna zakonskim odredbama. Otkaz granskoga Kolektivtenja tjednog odmora, slobodnih blagdana i nemogu¾nosti da nog ugovora trebao je biti najavljen u roku 60 dana prije otkaiskoriste svoje godišnje odmore. Istodobno, investiranje je bilo zivanja i tek po istoku toga roka Udruga je mogla otkazati KU i stalno prisutno, odnosno poslodavci su svoje investicije za to s otkaznim rokom od 90 dana. otvaranjem novih prodajnih prostora pove¾ali za 30 p posto,, ali bez pove¾anja zaduženosti. To znaÀi kako su novci postojali, paa s konferenciju: ruge trgovine na pres Ud PHU nja na ja ci ak Re se iz vlastitoga poslovanja išlo u do{lo do nerazumijeva trgovine je ko ka mo ra ti ta ns širenje na tržište. ...Sa `aljenjem ko KU za djelatnost Komisije za tuma~enje n zajedni~ki zaklju~ak ku an st sa m ko i~ dn je za se Kako je pojasnila na konfea 2012.g. kada je done za tuma~enje KU suglasno odr`anom 26. listopad lo je ti o renciji za novinare, 25. sijeÀnja, ~k ni ed i: „Zaj na neodre|eno koji, podsje}amo, glas smatra KU sklopljenim vrijeme s u RadniÀkome domu, Zlatica ne vi go tr st no at el dj koje je da se KU za Štuli», izvršna tajnica STH, otkamo`e otkazati u bilo tim da ga svaka strana rane suglasne su da takvo tuma~enje s e em ij vr zom Kolektivnog ugovora poslodana. Obje st otkaznim rokom od 60 davci stvaraju radno aktivno sirnosti.” se radilo o pridonosi pravnoj sigu romašno stanovništvo, jer ¾e bitii i, a obzirom na to da 9. sije~nja er vj oj br do u r ne rt m je Kao socijalni pa ošte¾eni za svoja minimalna pratrgovine dostavila Va i Izmjena i tuma~enju, HUP-Udruga ne m vi ko go i~ tr dn je st za no va: minuli rad, trošak prijevoza, a za djelat kaz Kolektivnog ugovor atnost trgovine, sukladno navedenom ot . .g 13 20 ve¾i godišnji odmor, pla¾eni/neovora za djel dopuna Kolektivnog ug pla¾eni dopust, pove¾anu satnicu lektivnog zajedni~kom tuma~enju. po{tivanje ~l. 69. Ko za: rad nedjeljom, blagdanima, u ne na te va zi po s na m Va{a reakcija kojo smjenama, no¾ni rad, prekovreje iznenadila. trgovine, ugovora neugodno nas meni rad, otpremnine za odlazak {ni odbor HUP-Udruge vr Iz , va ra sp ra ih nj stavio Radi izbjegavanja dalj sije~nja 2013.g., donio je Odluku kojom je u mirovinu, solidarne pomo¾i, . jedili na sjednici odr`anoj 28 og Kolektivnog ugovora koji smo Vam prosli uvjete za rad sindikata… Jedina tn luku me Od izvan snage otkaz pred 0008/13-l od 03. sije~nja 2012. te donio obveza poslodavca bez Kolektivnog Piv HU kt le na{im dopisom broj: najavi otkazivanje Ko . nog ugovora ostat ¾e minimalna ni ra st j no al ik nd si m da se pisanim pute 11. prosinca 1997.g pla¾a i Àetiri tjedna godišnjeg odtrgovine sklopljenog st no at el dj za a ugovora za or ov ug mora! i dopune Kolektivnog /98.), kao i Izmjene g. 41 . , 05 NN 20 Potez HUP-ove udruge komennog 24. o`ujka nost trgovine skloplje m i ~ini. at el dj tirao je i predsjednik SSSH Mladen ovim pute (NN, 79105.), {to se Novosel, takoÂer prisutan na konferenciji za novinare: 7 Udruženi sindikati Eko-Me¿imurje d.d. ¼akovec Umjesto kolektivnih pregovora za obnovu važe¾eg kolektivnog ugovora, Uprava Eko-MeÂimurja d.d. ¿akovec je potkraj rujna 2012. godine Sindikatu graditeljstva Hrvatske dostavila odluku o njegovu otkazivanju s 1. listopadom 2012. godine, uz otkazni rok tri mjeseca, kao i novi prijedlog kolektivnog ugovora za 2013. godinu, s bitno smanjenim pravima u odnosu na tada važe¾i kolektivni ugovor. SGH je podnio tužbu sudu, smatraju¾i kako je odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora nezakonita, jer se nisu ispuni- Nakon devet godina radnici bez kolektivnog ugovora! le osnovne pretpostavke za otkazivanje, u prvome redu nema opravdanih razloga. UnatoÀ sporu o otkazivanju kolektivnog ugovora, SGH je u dobroj vjeri prihvatio inicijativu za pregovore, vjeruju¾i kako je, s obzirom na stanje u društvu i rezultate poslovanja, mogu¾e posti¾i dogovor, uz zadržavanje socijalnog mira, te poslodavcu dostavio svoj prijedlog novacije kolektivnog ugovora. SGH je pristao da visina najniže osnovne pla¾e i ostalih materijalnih prava ostane na razini važe¾eg kolektivnog ugovora. Sporni su ostali razlozi za otkaz kolektivnog ugovora i važenje kolektivnog ugovora. Nakon konzultacija s radnicima, sindikalna je strana tražila da se kolektivni ugovor sklopi na neodreÂeno vrijeme, s time da se kao i ranije, pregovara svake godine za obnovu kolektivnog ugovora. Radnici i SGH su kategoriÀno odbili poslodavÀev prijedlog da se kolektivni ugovor potpisuje na odreÂeno vrijeme i predložene klauzule koje daju poslodavcu neograniÀene mogu¾nosti otkazivanja kolektivnog ugovora. S obzirom na nepostizanje dogovora, sindikalna je strana prekinula pregovore 19. prosinca 2012. godine. Dodatni pregovori o spornim pitanjima tijekom sijeÀnja 2013. godine nisu završili uspješno, i u konaÀnici spor ¾e rješavati sud. InaÀe, Eko-MeÂimurje d.d. i Sindikat graditeljstva Hrvatske, sindikalna podružnica Eko MeÂimurje d.d. ¿akovec, potpisali su 19. sijeÀnja 2004. godine kolektivni ugovor na neodreÂeno vrijeme, s obvezom novacije (obnove) za svaku poslovnu godinu. Prije nešto više od godinu dana zapoÀeli su kolektivni pregovori za pove¾anje najniže osnovne pla¾e, koja nije mijenjana od 2008. godine i iznosi 2.443 kune. Štoviše, u razdoblju gospodarskih teško¾a i krize u trgovaÀkom društvu, tj. tijekom 2009. i 2010. godine, ugovorena najniža osnovna pla¾a bila je, temeljem pregovora, privremeno smanjena. MeÂutim, protivno dobroj vjeri, vlasnici i rukovodstvo izbjegavali su tijekom 2012. godine s predstavnicima sindikata sjesti za stol i kolektivno pregovarati. O problemu su na press konferenciji, poÀetkom veljaÀe, u ¿akovcu, govorili Jasenka Vukši», glavna tajnica SGH, Mladen Zemlji», regionalni povjerenik SGH-a, i Ivica Peserlin, glavni sindikalni povjerenik SGH u Eko-MeÂimurju. Pregovori o Dodatku V. Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike Zagreba½kog holdinga Neuspio postupak mirenja, u tijeku arbitraža Mirenje nastalo u kolektivnom radnom sporu o Dodatku V. Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike ZagrebaÀkog holdinga, zapoÀeto 15. sijeÀnja, završilo je 25. sijeÀnja 2013. godine, prihva¾anjem zakljuÀka kako mirenje nije uspjelo. Mirenju su prethodili jednogodišnji pregovori pregovaraÀkih odbora Holdinga i sindikata koji djeluju u Društvu, meÂu kojima su i SSKH, STH, SPIVH, SSH i STUH. Poslo8 davac je predlagao smanjenje materijalnih prava - osnovice za izraÀun pla¾e, regresa, boži¾nice, jubilarnih nagrada, otpremnina... Sindikalna strana nije se slagala s takvim prijedlozima, a bila joj je sporna i deseta grupa složenosti poslova (najviše vrednovana) koju je poslodavac predlagao bez iznosa koeficijenata i broja izvršitelja. Dogovor, u konaÀnici, nije postignut, pa je ZagrebaÀki holding d.o.o. uputio Gospodarsko – soci- jalnom vije¾u Zahtjev za pokretanje postupka mirenja. Kako se sindikati i ZagrebaÀki holding nisu mogli u potpunosti dogovoriti o broju izvršitelja i poslovima koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka ili iskljuÀenja s rada, u podružnicama ¿isto¾a i ZET ‘posegnulo’ se za arbitražom. Koordinacija SSSH sindikata ZagrebaÀkog holdinga usuglasila se o imenovanju Branke Šturlan iz sindikalne podružnice SSKH ¿isto¾a Zagreb za predstavnika sindikata u arbitraži te prihvatila prijedlog poslodavca da ¾e neovisni predsjednik Arbitražnog vije¾a biti Mihajlo Dika, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Udruženi sindikati Spor o kolektivnim pregovorima o izmjenama Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba Bandi» obe»ao što hitnije rješenje PPredstavnice d i Si Sindikata dik obrazovanja, b j medija dij i kkulture l H Hrvatske susrele su se 8. veljaÀe 2013. godine s gradonaÀelnikom Grada Zagreba Milanom Bandi»em i suradnicima radi rješavanja spora o neukljuÀivanju SOMK-a u kolektivne pregovore o izmjenama Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba. Nakon što je detaljno upoznat s problemom, gradonaÀelnik je obe¾ao što hitnije rješenje na obostrano zadovoljstvo. U SOMK-u vjeruju u to obe¾anje. Naime, SOMK je u travnju prošle godine potpisao i nadležnim u Gradu dostavio Izjavu o pristupanju Kolektivnom ugovoru za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba. O tome su obaviještena i druga dva sindikata koja imaju Àlanstvo u djeÀjim vrti¾ima u Gradu Zagrebu. Nastavno su potpisana dva aneksa Kolektivnog ugovora, što znaÀi kako su održani i kolektivni pregovori, a u koje SOMK nije bio ukljuÀen, iako je taj Sindikat na to imao zakonsko pravo. Druga dva sindikata oglušila su se na pismene zahtjeve SOMK-a za ukljuÀenje predsjednice SOMK-a Božice Žili» u pregovaraÀki odbor. Ujedno je i poslodavac zakinuo SOMK za pravo na informaciju o pregovorima i onome što je, u konaÀnici, dogovoreno. Da ne bi sudskim putem bili prisiljeni tražiti „utvrÂenje ništetnosti” aneksa, a zbog važnosti svakog prava Àlana, SOMK je zatražio ukljuÀenje gradonaÀelnika u rješavanje spora. Uz predsjednicu SOMK-a, na sastanku s gradonaÀelnikom bile su i tajnica SOMK-a ¾ur¿ica Kahlina, sindikalna povjerenica SOMK-a u DjeÀjem vrti¾u Duga Dubravka Canjko, te izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo Gordana Palajsa. SSKH o izmjenama i dopunama Zakona o vodama Jadranka Tomaši» na novoj dužnosti Umjesto novih društava – tvrtke-k»eri Nova predstojnica HZZ-a Podru½nog ureda Rijeka Zbog niza nedoreÀenosti Zakona o vodama, koji, meÂu ostalim, predviÂa preustroj komunalnih tvrtki na naÀin da se od komunalnih djelatnosti razdvoji djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i proÀiš¾avanja otpadnih voda osnivanjem novih trgovaÀkih društava, pojavilo se mnoštvo problema u njegovoj primjeni, osobito u malim jedinicama lokalne samouprave, osnivaÀima tih komunalnih društava (posebice u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije – ¿azmi, Garešnici i Daruvaru), gdje je potrošnja vode mala, mreža i uslužno podruÀje relativno veliko, a naplata usluga slaba. Izražavaju¾i zabrinutost za sudbinu radnika u tim novim društvima, Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske je u Bjelovaru 18. veljaÀe organizirao Županijsko povjereništvo SSKH Bjelovarsko-bilogorske županije upravo o Zakonu o vodama, kojemu su, uz brojne sindikalne povjerenike SSKH, prisustvovali i saborski zastupnici iz Županije Vedran Babi», Vanja Posavac i Zlatko Tušak. Na sastanku su bili i tajnik SSKH Radovan Tadej te predsjednik SSSH Mladen Novosel. SSSH je još u travnju prošle godine tražio izmjene i dopune Zakona, barem u dijelu odgode primjene (rok primjene bio je do 31. prosinca 2012.), ali odgovora nije bilo. RijeÀ je o odredbama koje su štetne za cjelokupni komunalni sustav, razmrvljuju trgovaÀka društva komunalne djelatnosti i time poskupljuju javnu odvodnju i vodoopskrbu. U meÂuvremenu je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo postupak izmjena i dopuna Zakona. SSKH traži zakonsku promjenu da umjesto formiranja novih trgovaÀkih društava, a što može uÀiniti jedino jedinica lokalne samouprave, postoje¾a društva formiraju vlastite tvrtke-k¾eri. SSKH želi i prolongiranje usklaÂenja s izmjenama, do kraja 2014. godine umjesto do planiranog kraja 2013. godine. U prijedlogu Programa rada Gospodarsko-socijalnog vije¾a rasprava o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vodama je predviÂena za I. kvartal 2013. godine. Teritorijalna povjerenica SSSH Primorsko-goranske županije Jadranka Tomaši» od 1. ožujka 2013. godine obnaša novu dužnost, mjesto predstojnice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje PodruÀnog ureda Rijeka. - ¿itav svoj radni vijek provela sam u sindikatu i maksimalno sam se trudila sve poslove odraditi profesionalno i kvalitetno, a svojim kolegicama i kolegama biti iskrena suradnica. Koliko sam u tome uspjela, vi ¾ete ocijeniti. Ja ¾u osobno pokušati „spremiti“ samo ugodne trenutke i dobra sje¾anja na ljude i organizaciju u Àijem sam stvaranju i djelovanju na terenu davala svoj doprinos, napisala je Jadranka svojim kolegicama i kolegama u SSSH i udruženim sindikatima 9 Udruženi sindikati Zagreba½ke ceste Otkaz sindikalnom povjereniku zbog sindikalnog djelovanja Nakon što se prije nekoliko mjeseci usudio u javnosti progovoriti o kršenju Zakona o radu i kolektivnog ugovora u ZagrebaÀkim cestama, te prijetnjama, aroganciji i samovolji voditelja podružnice Alena GospoÀi¾a, sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske u ZagrebaÀkim cestama Dario Rastov½an dobio je izvanredni otkaz. Kako tvrde u SSKH, izvanredni otkaz i odluka o njegovu privremenom udaljenju s posla do okonÀanja sudskog spora, su pro- tuzakoniti te SSKH traži njihovo poništenje i vra¾anje povjerenika na radno mjesto. Sindikalna strana i svi radnici ZagrebaÀkih cesta traže od predsjednika Uprave ZagrebaÀkog holdinga Ive ¿ovi¾a zaustavljanje sramotne i protupravne rabote „jednog bahatog voditelja podružnice koji sramoti ZagrebaÀke ceste, ZagrebaÀki holding, Grad Zagreb i zagrebaÀku javnost”. U protivnome ¾e biti prisiljeni na sve ostale zakonski dopuštene industrijske akcije. Kako bi skrenuo pozornost na zbivanja u ZagrebaÀkim cestama i sudbinu Ponovno aktiviran Stožer za obranu Petrokemije Protivljenje privatizaciji Foto: kutina.in U prvoj polovici sijeÀnja ponovno je bio aktiviran Stožer za obranu Petrokemije zbog još jednog pokušaja njezine privatizacije, koji je najavljen na web-stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Odluku o aktiviranju Stožera donijela su tijela Samostalnog sindikata EKN-a Petrokemije, Sindikata DEMOS-HUS Petrokemije i Udruge hrvatskih branitelja Petrokemije. Kako su na konferenciji za novinare pojasnili Željko Klaus, Jozo Bilobrk i Dragutin Vajnaht, puno je 10 razloga koji su ih primorali na ponovno aktiviranje Stožera, a zajedniÀko im je to što „Vlada RH poduzima sve što može ne bi li Àim prije prodala barem dio vlasniÀkog udjela u Petrokemiji baš kao i u mnogim drugim tvrtkama koje su još uvijek u državnom vlasništvu. Kao i pri prošlogodišnjem pokušaju privatizacije ni sada se ne obazire na obaveze preuzete Sporazumom o naÀinu privatizacije Petrokemije.” Petrokemija je godinama pla¾ala 30-tak posto skuplji plin od konkurencije u Europi Dario Rastov½an sindikalnog povjerenika, koja ga je zadesila zbog, oÀitog, sindikalnog djelovanja, SSKH je kreirao stranicu na Facebooku „Alen GospoÀi¾ tlaÀitelj snijega i djelatnika ZagrebaÀkih cesta”: http://www.facebook.com/pages/AlenGospo½i»-tla½itelj-snijega-i-djelatnikaZagreba½kih-cesta/ 338417506264966 unatoÀ Àinjenici da RH ima 70 posto vlastitoga plina. To nije sprijeÀilo INA-u da, prema principu uzmi ili ostavi, name¾e Petrokemiji ugovor kojim obraÀunava plin po formuli kao da je sav iz Rusije. To je ujedno i razlog za gubitke u 2012. godini. U isto vrijeme Vlada RH je ograniÀila cijenu plina za industriju na naÀin da je iz te zaštite izuzela Petrokemiju i HEP, Àime je izravno omogu¾ila ekstra zaradu INA-i. Zbog znaÀenja Petrokemije za poslovanje HŽ-a, Luke Šibenik i posebno cjelokupne hrvatske poljoprivrede protivimo se privatizaciji ne dobivši priliku u slobodnim tržišnim uvjetima pokazati svoje mogu¾nosti. Od 2014. godine imat ¾emo slobodan pristup EU tržištu plina u istim uvjetima kao i naša konkurencija, Àime se pozicija Petrokemije umnogome poboljšava. Tek tada ¾emo biti u mogu¾nosti pokazati što i kako možemo na tržištu. I zbog toga smatramo kako bi privatizacija Petrokemije u ovome trenutku bila velika pogreška – zakljuÀio je Željko Klaus. Predstavnici Stožera sastali su se s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i predstojnikom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovi»em. Tom im je prilikom potvrÂeno kako daljnje privatizacije Petrokemije ne¾e biti. Udruženi sindikati Privatizacija hrvatskih brodogradilišta Ugovor o prodaji i prijenosu dionica BrodograÂevne industrije Split d.d. iz državnog vlasništva u vlasništvo DIV brodogradnje d.o.o. potpisali su 28. veljaÀe 2013. godine ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u ime RH i ostalih imatelja dionica, i Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Brodogradnje d.o.o. iz Samobora, uz solidarnog jamca, Àlana Uprave DIV d.o.o. tvornice vijaka Darka Pappu. nudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica, koje Àine 83,3 posto temeljnoga kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja. Sindikati u „3. maju” istiÀu kako je krajnje vrijeme da se Vlada pozabavi i društvima unutar Grupe za koje „Uljanik” nije zainteresiran, a u kojima radi 500 tre¾emajaca. „Motori i dizalice”, TIBO, Ugostiteljstvo i STM, tvrtka koja je formalno zadužena za gospo- Nova budu»nost brodogradilišta? Kako se navodi u preambuli ugovora, namjera je kroz privatizaciju osigurati i restrukturiranje Društva. Program restrukturiranja je plan kojim je predviÂeno kroz više opcija restrukturiranje Društva i ovisnih društava, obavezno smanjenje kapaciteta i provoÂenje kompenzacijskih mjera, sve kako bi u maksimalnom roku od pet godina njegove provedbe Društvo postalo održivo. Kupac je upoznat da Društvo i ovisna društva do eventualnih izmjena ili sklapanja novog kolektivnog ugovora, obvezuje postoje¾i Kolektivni ugovor. Kupac se obvezao izraditi i provesti Plan zbrinjavanja radnika Društva i ovisnih društava, sukladno Programu restrukturiranja. - Bit ¾e viška radnika, no to je pitanje još otvoreno. Nije predviÂen broj viška, ve¾ se navodi kako u sljede¾ih pet godina ne smije biti zaposleno manje od 2.000 radnika, rekao je Vedran Dragi½evi», predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata, dodaju¾i kako se u sljede¾a tri tjedna oÀekuje potpisivanje socijalnog sporazuma kojime ¾e se precizirati sve ono što nije definirano Kolektivnom ugovorom, a tiÀe se radnika. „Brodotrogir” i „3.maj” „Brodotrogir” bi trebao postati privatno brodogradilište u ožujku, a što se tiÀe BrodograÂevne industrije „3.maj”, „Uljanik” je 8. veljaÀe Ministarstvu gospodarstva dostavio obvezuju¾u ponudu za kupnju dionica BI „3. maj”. Vlada je na sjednici, održanoj 14. veljaÀe, prihvatila ZakljuÀak u vezi s obvezuju¾om ponudom za kupnju dionica BrodograÂevne industrije „3. maj” d.d. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako je rijeÀ o ozbiljnoj obvezuju¾oj ponudu, izrazivši nadu da ¾e ona rezultirati prodajom „3. maja” i to u svibnju ove godine. Izvijestio je kako je „Uljanik” po- darenje nekretninama preostalim u tre¾emajskom vlasništvu, trebali bi prije¾i pod okrilje AUDIO-a, ali još se ne zna model, uvjeti i rokovi ovakvoga njihova privremenog „rješavanja”. ZakljuÀci panel-rasprave „Zašto treba Hrvatskoj brodogradnja?”, što su je 15. veljaÀe, u splitskome hotelu „Park”, organizirali SMH-IS i Zaklada Friedricha Eberta: 1. Vlada RH svojom odlukom mora brodogradnju svrstati u stratešku industrijsku granu države; 2. Vlada RH i budu¾i vlasnik moraju omogu¾iti sindikatima dobivanje programa restrukturiranja i uvid u kupoprodajne ugovore; 3. Potpisu kupoprodajnog ugovora, preduvjet mora biti potpisivanje Socijalnog sporazuma kako je to prethodno i dogovoreno; 4. Vlada RH mora na pravi naÀin kontrolirati provedbu programa restrukturiranja preko svojih Àlanova u upravama i nadzornim odborima i o tome izvještavati sindikate; 5. Ako budu¾i vlasnici, iz bilo kojeg razloga, ne ispoštuju obveze iz kupoprodajnog ugovora, Vlada RH mora vlasništvo preuzeti na sebe do pronalaska novog vlasnika, a nikako brodogradilišta poslati u likvidaciju; 6. Zahtijeva se od Vlade RH, da nakon ulaska privatnih vlasnika izradi model otkupa paketa dionica zajedno s radnicima brodogradilišta (25 posto + jedna dionica), koji bi omogu¾io kontrolu poslovanja barem sljede¾ih pet godina. Industrija je nositelj razvoja Hrvatske! Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat i Zaklada Friedricha Eberta organizirali su panel-raspravu i o strojogradnji, 1. ožujka, u Slavonskome Brodu. MeÂu ostalim, zakljuÀeno je kako Vlada, u sklopu Nacionalne strategije industrijske politike, Àije se usvajanje oÀekuje u drugom tromjeseÀju, treba donijeti mjere ekonomske politike kojima ¾e se stvoriti uvjeti za razvoj industrije, strojogradnje, brodogradnje i elektroindustrije kao nositelja razvoja Hrvatske. Zatraženo je i da Vlada mjerama monetarne, porezne politike i politikom realnog teÀaja kune u odnosu na strane valute na indirektan naÀin podupre razvoj industrije u cjelini, pa tako i strojogradnje. Isto tako, traže se promjene propisa kojima ¾e se znaÀajno umanjiti ili ukinuti parafiskalni nameti, te tako stvoriti prostor i za investicije primarno u nove tehnologije i kadrove. 11 Udruženi sindikati Made in Croatia Štrajkom do pla»a! Solarne ¾elije d.o.o. Split, Geotehnikainženjering d.o.o., Coning d.d., KonstruktorInženjering d.d. Split…, neke su od tvrtki Àiji se radnici, još uvijek, na žalost, za svoje pla¾e moraju boriti štrajkovima. Rekorder su Solarne »elije, ½iji radnici 28. put za redom istjeruju svoje pla»e štrajkom! Solarne »elije d.o.o. - Za svaku tre¾u pla¾u poslodavcu najavljujemo štrajk. Jednu pla¾u istjerujemo, a dvije je radnicima dužan ve¾ 28 mjeseci. Radnici ga trajno kreditiraju s dvije pla¾e, jer za dvije neispla¾ene pla¾e ne mogu pokretati štrajk, napominje Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske, Àije su Solarne ¾elije sindikalna podružnica. Kako naglašavaju u Sindikatu, osim pla¾a, poslodavac ve¾ dvije godine radnicima nije uplatio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a nedavno je predao zahtjev za predsteÀajnu nagodbu. TakoÂer, samo porezni dug poslodavca iznosi gotovo milijun i pol kuna. UnatoÀ višegodišnjim primjedbama prema institucijama, Sindikat EKN-a nije uspio stati na kraj konstantnom kršenju zakona zbog oÀitog utje- Geotehnika-inženjering d.o.o. 12 Coning d.d. caja na inspekciju. Ponovno neispla¾ivanje pla¾a radnicima pokazuje kako je steÀaj Solarnih ¾elija izglednija opcija. Geotehnika-inženjering d.o.o. Radnici Geotehnike-inženjering d.o.o. Zagreb pla¾e i ostala materijalna prava nisu vidjeli od kolovoza prošle godine. Nakon neuspjelog mirenja, Àlanovi Sindikata EKN-a Hrvatske stupili su 19. veljaÀe u štrajk. Šest mjeseci radnici dolaze na posao bez ispla¾enih pla¾a, terenskog dodatka, prijevoza i upla¾enih poreza i doprinosa. Uprava je potkraj prošle godine zatražila pokretanje predsteÀajne nagodbe. Radnici ne vjeruju predsteÀajnoj nagodbi, jer to za njih znaÀi daljnju agoniju. Do sada se poslodavac opravdavao da ne može isplatiti pla¾e jer je raÀun bio blokiran. Dan ranije nego su stupili u štrajk, imenovana je povjerenica predsteÀajne nagodbe i napokon im je odblokiran raÀun. Ali realno, ništa od toga ne treba oÀekivati, jer nema novca. Neki radnici ve¾ su otišli iz tvrtke i rade drugdje, a oni koji ostaju vjerojatno ¾e doÀekati steÀaj. - Posljednjih mjeseci prošle godine Sindikat EKN-a Hrvatske pokušao je s direktorom i predstavnikom vlasnika (Institut IGH d.d.) riješiti problem. Svi pokušaji da se pronaÂe investitor nisu uspjeli, iako su bili na pragu dogovora. Zbog toga smo i prekinuli prošli štrajk jer je bilo obe¾ano da ¾e se spasiti 30-ak radnika. Ali oÀito je dogovor propao, novca nema i radnici su prevareni, napominju u Sindikatu EKN-a. Mnogi od radnika Geotehnike-inženjeringa bivši su radnici svjetski poznate Geotehnike koja je ve¾ deset godina u postupku steÀaja. RadniÀka potraživanja još uvijek nisu napla¾ena. - Geotehnika-inženjering je sramota ove države!, zaklju½uje Ivan Tomac. Božica Žili», predsjednica Ženske sekcije SSSH razliÀitim razinama s razliÀitim organizacijama.... Žene su zapoÀele sa samoosvješ¾ivanjem o položaju na tržištu rada, ali i u sindikatima... Ženska sekcija SSSH zastupa posebne interese žena na tržištu rada, radi na suzbijanju diskriminacije i promicanju ravnopravnosti... Naši glavni aspekti djelovanja: organizacijski - uÀlanjivanje žena u sindikate, razvoj Sekcije i umrežavanje kroz grane i teritorijalne cjeline; kadrovski - snaženje žena u sindikatu i izbor na rukovode¾e funkcije; edukacijski: osposobljavanje žena za sindikalne aktivnosti te za prepoznavanje posebnih interesa; akcijski: savjetovanje rukovodstva, predlaganje inicijativa i zakonskih izmjena, voÂenje kampanja, prosvjednih aktivnosti, multimedijskih performansa, lobiranje, rad s medijima itd... Božica Žili» i zdravstveno osiguranje. Kada i dobiju zaostale pla¾e, one su bez kamata i bez sankcija za poslodavca, ali su optere¾ene višim porezima....rad na crno. Procjenjuje se da 160.000 radnika radi na crno, ve¾ina su žene.... Radnici koji rade na crno apsolutno su nezašti¾eni... Službeno ni ne postoje, a osim što su besprizorno eksploatirani, Àesto su izloženi mobingu i uznemiravanju... ¿esti oblik sive ekonomije je i prijavljivanje samo na minimalnu pla¾u kako bi se izbjeglo pla¾anje punih poreza i doprinosa. Opet ve¾ina takvih radnika su žene, jer rade u djelatnostima u kojima je to op¾eprihva¾ena pojava (više od 90 posto novozaposlenih žena tijekom 2010. godine dobilo je ugovore na odreÂeno vrijeme). Njihova je sudbina poznata: nesigurne i nezašti¾ene, s Žene u vrhu crne statistike Još jedan „8. mart”. Još jedan meÂunarodni dan akcija ženske solidarnosti. Razlog za razgovor s Božicom Žili», predsjednicom Ženske sekcije SSSH. Koliko je ženska povezanost vidljiva i postojana danas u Hrvatskoj? - Dan žena je meÂunarodni dan akcija ženske solidarnosti, sje¾anje na borbu naših politiÀkih prethodnica u cijelome svijetu, aktivistkinja za ženska prava, socijalnu pravdu... „8.mart” je dan kada aktivistkinje cijeloga svijeta Àine vidljivom svoju povezanost usuprot svih državnih, etiÀkih, vjerskih granica i podjela. „8.mart” je dan akcija za radna prava žena i socijalnu pravdu - dan akcija protiv diskriminacije i uznemiravanja na radnome mjestu, nepravednih uvjeta rada, niske cijene rada, feminizacije siromaštva, to je i dan kada iskazujemo svoju pobunu protiv patrijahata i svih oblika nasilja: rodno uvjetovanog državnog, vjerskog, obiteljskog, seksualnog... Upravo zbog tih razloga ženska povezanost je vidljiva i postojana, jer iza nas je više od 22 godine zajedniÀke borbe na U kojoj je mjeri radno mjesto žene u Hrvatskoj sigurno, kreativno i produktivno? Nažalost, radno mjesto žene u Hrvatskoj nije sigurno, pa tako ne može biti kreativno, a u konaÀnici niti produktivno. Današnje stanje žena na tržištu rada: nedostatak i nesigurnost radnih mjesta, rad na odreÂeno vrijeme i drugi nesigurni oblici, zaštita materinstva, rodiljni i roditeljski dopust, rodne razlike u pla¾ama, usklaÂivanje obaveza rada, obiteljskog i privatnog života, diskriminacija na tržištu rada, nedovoljna zaštita žena i radnika s obiteljskim obavezama kroz kolektivne ugovore, žene u tijelima odluÀivanja... Brojke govore: 334.326 ili više... sve je manje zaposlenih; udio žena u populaciji nezaposlenih je 54 posto; najugroženiji na tržištu rada su mladi u dobi od 25 godina i stariji od 55 godina. Žene, u pravilu, Àine ve¾inu meÂu dugotrajno nezaposlenima. Više od 70.000 radnika/ca ne prima pla¾u… Još je ve¾i broj onih za koje poslodavci ne pla¾aju doprinose za mirovinsko prosjeÀno nižim pla¾ama, bez prava na zasnivanje obitelji, bez mogu¾nosti dobivanja kredita, nerijetko ucjenjivane, bez zakonom zajamÀenih prava...U svim djelatnostima ženske pla¾e zaostaju za muškima. Upravo u djelatnostima u kojima su žene izrazitija ve¾ina meÂu zaposlenima zaostajanje u pla¾ama je izraženije (u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ženske pla¾e su manje za 23 posto, a u financijskim djelatnostima 24 posto). Uzroka je više: izrazita segregiranost žena na tržištu rada, podcijenjenost tipiÀnih „ženskih” poslova u procjenama složenosti poslova (tzv. koeficijent nerazumijevanja principa „jednaka pla¾a za rad jednake vrijednosti”).... Ni mirovinski sustav ne priznaje bilo kakvu kompenzaciju ženama zbog objektivno dvostruke optere¾enosti na poslu i u obitelji. U ime formalno shva¾ene ravnopravnosti izjednaÀeni su i uvjeti umirovljenja za žene i muškarce. Nisu dovoljni samo zakoni ve¾ i njihova sankcionirana primjena. Marijana Tomi» Prosje½ni godišnji broj nezaposlenih Spol 2009. 2010. 2011. 2012. Sije½anj 2013. % broj % broj % broj % broj % broj % Žene 156.059 59,3 165.620 54,8 163.925 53,7 172.245 53,1 195.435 52,5 Muškarci 107.115 40,7 136.805 45,2 141.408 46,3 152.079 46,9 176.568 47,5 UKUPNO 263.174 100,0 302.425 100,0 305.333 100,0 324.324 100,0 372.003 100,0 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Performans povodom Me¿unarodnog dana žena One su me¿u nama … Sjedila sam u zbornici za kompjutorom i završavala pripreme za nastavni sat. Osjetila sam kako netko stoji iza mene. Kada sam se okrenula, ravnatelj me zgrabio i pritisnuo uza zid. Sve je bilo u mahu. Ne sje¾am se niÀega…. tek jedno je od istinitih svjedoÀenja koja su stigla na adresu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, jedan od sluÀajeva spolnog uznemiravanja na radnome mjestu što su ga kroz Marija Husar: …Sve su nam te priÀe jako dobro poznate... na žalost. performans u zagrebaÀkoj Tvornici, povodom MeÂunarodnog dana žena, prezentirale pjevaÀice, glumice, novinarke, producentice… Sjedile su u publici, meÂu svojim kolegicama i kolegama, prijateljima, znancima i neznancima…Sjedile su meÂu nama… Bile su oko nas, baš poput mnogih žena u No to ne bi trebalo biti tako. Poput poznatih žena iz javnoga života, koje su iz mraka izašle na svjetlo pozornice, tako i žene iz brojnih životnih sluÀajeva moraju skupiti hrabrost i progovoriti o tome, iza¾i iz anonimusa, jer imaju pravo reagirati, a ne samo šutjeti i trpjeti iz inih razloga. Ravnopravnost spolova i suzbijanje diskriminacije zakonski su definirane temeljnim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske. Na strani žena su Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o radu i Kazneni zakon. Vrijeme je da je i društvo i sve nadležne institucije budu na njihovoj strani! Sanja Doležal: …To nije nešto što se dogaÂa drugima, to su ljudi koje viÂamo i jako je važno dati im podršku i glas kako bi to isplivalo van i zaustavilo se… Performans su organizirale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubi½i» i tri ženske sindikalne grupe Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odbor žena Nezavisnih hrvatskih sindikata te Koordinacija žena Hrvatske udruge sindikata. Osmislio ga je Mario Kova½ u dramaturškoj suradnji s Petrom Radin. našim obiteljima, susjedstvu, u radnome okruženju… koje svakodnevnome trpe diskriminaciju po bilo kojoj osnovi - temeljem spola, braÀnog i obiteljskog statusa, trudno¾e, materinstva ili spolne orijentacije, koje trpe spolno uznemiravanje, fiziÀko zlostavljanje…Samo njihova Àetiri zida stana, ku¾e, ureda... znaju pravu istinu. - Ovdje smo uzeli više priÀa žena, koje su poslovne žene, koje rade u raznim segmentima poslovanja i uzeli tu neku vrstu mobinga i zlostavljanja, seksualnog, verbalnog, koje se dogaÂa kod nas, ali je manje vidljivo. Htjeli smo pokazati kako se to ne dogaÂa meÂu, kako se Àini, neukim ljudima, nego da žene zlostavljaju i muževi pravnici, doktori, vojnici, policajci… i osta- lih zanimanja koja bi trebala biti fina i uglaÂena, rekao je Mario KovaÀ. Uz sindikalistice, u realizaciji performansa sudjelovale su Mia Begovi» (glumica), Sanja Doležal (pjevaÀica), Marija Husar (pjevaÀica), Ivona Juka (redateljica), Marija Kohn (glumica), Jasmina Lovri» (znanstvenica), Željka Ogresta (producentica), Ecija Ojdani» (glumica), Mirela Priselac Remy (pjevaÀica), Maja Sever (novinarka), Anica Tomi» (redateljica), Davorka Vidovi» (znanstvenica). Marija Kohn Kako prepoznati spolnu diskriminaciju u praksi i kako se od nje zaštititi UoÀi performansa pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubi½i» i Àelnici sindikalni središnjica Mladen Novosel (SSSH), Krešimir Sever (NHS) i Ozren Matiješevi», (HUS) promovirali su letak i vodiÀ za sindikalne povjerenike/ce i pravnike/ce „Kako prepoznati spolnu diskriminaciju u praksi i kako se od nje zaštititi”. Zbog krize i sve ve¾e nezaposlenosti te uÀestale prakse zasnivanja radnog odnosa na odreÂeno vrijeme, ve¾ina žena šuti i trpi. Sindikalni/a povjerenik/ca treba pomo¾i u zaštiti od spolnog uznemiravanja i zlostavljanja: neželjenog verbalnog, neverbalnog, fiziÀkog ponašanja spolne naravi; neželjenog spolnog pristupanja, predlaganja ili zahtijevanja seksualnog odnosa; neželjenih komentara o odje¾i ili izgledu, neugodnih, ponižavaju¾ih i sugestivnih gesta ili primjedbi; prikazivanje uvredljivog materijala poput pornografskih slika, slanja neprimjerenih poruka elektronskom porukom i SMS-om; fiziÀkih kontakata – od nepotrebnog dodirivanja do seksualnog napada i silovanja. I KAKO SE OD NJE ZA©TITITI U Hrvatskoj je 74 74.1 1 posto žena izravno ili neizravno izloženo spolnom uznemiravanju na radnome mjestu. Diskriminacija, povreda osobnog dostojanstva i spolno uznemiravanje jest sindikalno pitanje. Nemoj bježati, bori se za sebe i za sve one koji doživljavaju sli½ne probleme na poslu! Kome se obratiti? - Sindikalnom povjereniku/ci - Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnja Ljubi½i»: - Postupaju¾i prema pritužbama radnika/ca, uoÀeno je kako poslodavci u pravilu ne poštuju obvezu izrade i objave internih antidiskriminiraju¾ih propisa, donošenje rodno osjetljive politike ravnopravnosti spolova ili imenovanje i struÀno osposobljavanje povjerenika/ca za dostojanstvo radnika/ca. Stoga je uloga sindikalnih povjerenika/ca i pravnika/ca važna u prepoznavanju diskriminacije i preuzimanju aktivnije uloge u promicanju politike ravnopravnosti spolova, Àime ¾e doprinijeti uklanjanju prepreka za pristup i ostanak žena na tržištu rada. Ni u tvrtki „Coning” d.d. Varaždin nije uspio postupak mirenja, pa su radnici 21. veljaÀe krenuli u štrajk. Kako se istiÀe u priop¾enju za javnost Štrajkaškog odbora sindikalne podružnice Sindikata graditeljstva Hrvatske „Coning”, radnici su štrajk zapoÀeli kako bi pokušali izboriti isplatu pla¾a i materijalnih prava, poput naknade za prijevoz, dnevnica i terenskog dodataka, kao i uplatu poreza i doprinosa, koje im tvrtke ne pla¾aju godinama. Bezuspješno nastojimo pobje¾i od stvarnosti da ne mislimo zašto nemamo pla¾u, što redovito ve¾ mjesecima dolazimo na posao, što nas na poslu tretiraju kao roblje, što u državi samo kriminalcima i ratnim profiterima sve polazi za rukom, i gdje su sve institucije zakazale. Direktori svakog mjeseca stvaraju namjerni pritisak i stres meÂu radnicima Àekaju¾i da sami odu iz tvrtke bez otpremnina i pla¾a, istiÀe se, meÂu ostalim, u priop¾enju. Posljednjih mjeseci Sindikat je pokušao s Upravom riješiti problem, ali nitko od njih nije mogao obe¾ati isplatu pla¾a. Uprava društva i vlasnik su pokrenuli postupak predsteÀajne nagodbe, ali isplatu teku¾ih i zaostalih pla¾a i dalje ne obe¾avaju. Foto: slobodnadalmacije.in Coning d.d. Konstruktor-inženjering d.d. Radnicima „Coninga” u štrajku pridružili su se i zaposleni u tvrtkama „Coneco” i „Coning Ecogradnja”. Konstruktor-inženjering d.d. Potkraj prošle godine duže su vrijeme, tridesetak dana, zbog neisplate pla¾a, štrajkali i radnici splitskog Konstruktor-inženjeringa. Kako napominju u Sindikatu graditeljstva Hrvatske, jedini razlog za prekidanje štrajka bilo je nepostojanje uvjeta za ostanak na gradilištima. IskljuÀivala se struja, voda… Nakon prekida radnici su otišli svojim ku¾ama na tzv. prekid rada. Od poslodavca se tražilo osiguranje uvjeta za daljnji rad, meÂutim, tek se u malome dijelu nas- tavilo s radom. Ostatak ljudi još uvijek je kod ku¾e. Jedan dio zaostalih pla¾a su dobili, a sada ¾e, u pokrenutome postupku predsteÀajne nagodbe, biti problem teku¾e pla¾e. - Nije izvjestan završetak predsteÀajne nagodbe, jer Uprava Konstruktora nije riješila pravno stanje svojih projekata. Neki projekti koje Konstruktor radi ostali su im i dalje, a neki su, prema priÀama, ustupljeni velikim tvrtkama, Àlanicama Konzorcija, upozoravaju u SGH, koji je u kontaktu s direktorom Konstruktora Željkom Žderi¾em, ponudivši mu posredovanje i pomo¾ u realizaciji sastanka u Ministarstvu gospodarstva radi rješavanja problema. U pitanju je 1.200 radnih mjesta! ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTE¼AJNOJ NAGODBI - POSTUPAK PODUZETNIK: - nelikvidan: ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više obveza Àiji iznos prelazi 20 posto obveza objavljenih u godišnjem izvješ¾u za prethodnu godinu; ako više od 30 dana kasni s isplatom pla¾e u visini ugovorene pla¾e, te pla¾anjem pripadaju¾ih poreza i doprinosa, PRIJEDLOG ZA OTVARANJE POSTUPKA PN Sadrži: izvješ¾e o financijskom stanju i poslovanju, plan financijskog i operativnog restrukturiranja, izvješ¾e revizora s procjenom vrijednosti i pozitivnim mišljenjem o planovima, popis imovine i prava, izjavu da PN ne¾e utjecati na tražbine radnika, dužnik mora ponuditi vjerovnicima naÀin i rok ispunjenja tražbina. FINA – NAGODBENO VIJEºE - u roku osam dana odluÀuje rješenjem o prijedlogu, - rješenjem otvara postupak PN, - poziva vjerovnike da u roku 30 dana prijave tražbine, - zakazuje prvo roÀište za osmi dan od proteka roka za prijavu, - objavljuje oglas, - dostavlja rješenje dužniku i tijelima koja vode upisnike, - povjerenik dostavlja rj. vjerovnicima i dužnicima. - slijedi prijava tražbina - insolventan: ako postane nesposoban za pla¾anje i postane prezadužen, - u tim sluÀajevima smije pla¾ati samo ono što je nužno za redovito poslovanje (prioritetne tražbine, pla¾e od dana otvaranja postupka PN i sl.). ISPITNI POSTUPAK (prvo ro½ište) PRED NAGODBENIM VIJEºEM FINE - utvrÂuju tražbine, - sastavlja tablice ispitanih tražbina, - donosi Rješenje o utvrÂenim i osporenim tražbinama (više od 25 posto osporeno – PN se obustavlja), - dužnik obrazlaže PN, - povjerenik se izjašnjava, - ako se postigne potrebna ve¾ina za prihva¾anje financijskog plana donosi se Rješenje. PREDSTE¼AJNA NAGODBA NA TRGOVA¼KOM SUDU Ako trg. sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje PN: - odredit ¾e roÀište u roku 15 dana od dana podnošenja prijedloga, - objaviti oglas na oglasnoj ploÀi suda i webu FINE osam dana prije roÀišta, - održava se roÀište na kojem sud dopušta sklapanje PN, - rješenjem odobrava PN, - rješenje dostavlja FINI koja ga objavljuje na webu. 13 Naši sindikalni povjerenici Stjepan Hrastnik, sindikalni povjerenik Sindikata trgovine Hrvatske u „Loniji” Prava ½lanova na prvome mjestu! Veliki problem trgovaca, pa tako i zaposlenih u „Loniji”, su manjkovi nastali kraÂom, koje moraju oni podmiriti od svojih pla¾a. - Na sve ve¾u kvadraturu prodajnog prostora, sve je manje prodavaÀa. Time je ve¾a mogu¾nost lopovima za kraÂu. Ne znam kako bih riješio taj problem, jer poslodavac traži svoje, a, u konaÀnici, stradaju samo trgovci, zakljuÀuje Stjepan. Razgovaraju¾i o mogu¾nosti doživljavanja pune starosne mirovine u sektoru trgovine potvrÂuje kako su rijetki koji to dožive. Uglavnom odlaze u prijevremenu ili invalidsku. U ve¾ini sluÀajeva strada kralježnica zbog koliÀina tereta koji svakodnevno trebaju prebaciti vlastitim rukama. Prevladavaju ugovori na odre¿eno vrijeme TrgovaÀko dioniÀko društvo „Lonia” iz Kutine, jedno je od 21 Àlanice udruženja hrvatskih trgovaÀkih ku¾a u Hrvatskoj, koje posluje pod nazivom Ultra gros d.o.o. U svojemu sastavu „Lonia” ima 170 prodavaonica. Jedan od vozaÀa dostave robe u prodavaonice je i Stjepan Hrastnik, sindikalni povjerenik Sindikata trgovine Hrvatske. „Lonia” je jedna od podružnica STH koja nema sklopljeni ku¾ni kolektivni ugovor, ve¾ primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, i to, prema Stjepanovim rijeÀima, bez teško¾a, u cijelosti, barem za sada, dok je na snazi. Vidjet ¾e se što ¾e biti s pravima radnika kada on prestane vrijediti (zbog HUP-ova otkazivanja). Pretpostavke nisu optimistiÀne. Nedjelja treba biti neradni dan! Što se tiÀe rada nedjeljom i blagdanima, smatra kako rad u te dane treba zakonski zabraniti, jer ni jedan poslodavac ne plati trgovce za taj rad koliko bi trebalo, a i tim radnicima treba omogu¾iti da barem te dane provedu s obiteljima. 14 „Lonia” zapošljava 662, od kojih su tek 164 radnika zaposlena na neodreÂeno vrijeme. „Stari” radnici su ti koji imaju ugovore na neodreÂeno vrijeme, a svi novi dobivaju ugovore na odreÂeno vrijeme. Sindikalno ih je organizirano 147. UnatoÀ malome postotku sindikalne organiziranosti, Stjepan napominje kako radnici pozitivno gledaju na sindikat. Kaže kako se problem skriva u Àinjenici što se prava, za koja je izbori sindikat, primjenjuju na sve radnike, Àlanove i neÀlanove sindikata. U sindikat se uÀlanjuju kada im iskrsne neki problem s poslodavcem. Traže pravnu pomo¾. Osim što je sindikalni povjerenik, i to ve¾ punih 15 godina, Stjepan je preuzeo i sva prava i obveze radniÀkoga vije¾a propisane Zakonom o radu, jer kod poslodavca nije utemeljeno radniÀko vije¾e. I povjerenik je zaštite na radu… SvjedoÀi o korektnoj suradnji s poslodavcem. U Sindikatu trgovine Hrvatske o Stjepanu govore samo rijeÀi hvale: vrijedan i aktivan sindikalist kojemu su na prvome mjestu Àlanovi i njihova prava, osoba u koju se uvijek možete pouzdati. Daje 100 posto sebe kako bi za svoje ljude izborio što je najviše mogu¾e. Ipak, uza sav poslovni i sindikalni angažman, a i rad kod ku¾e, jer živi na selu, taj 59-godišnji KutinÀanin, dragovoljac Domovinskog rata, otac triju sinova i ponosan djed petero unuÀadi, iako rijetko, naÂe vremena i za sebe… Sredstvo rada: ribiÀki štap. Odredište: Banovsko jezero. Marijana Tomi» Doga¿aji Mjere aktivne politike zapošljavanja - „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta” „Radi oÀuvanja radnih mjesta i jaÀanja kvalitete usluga u turizmu”, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), a na inicijativu Ministarstva turizma, za 2013. godinu pripremilo je dvije posebne mjere pod nazivom „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta”. Mjere, koje su na konferenciji za novinare, 31. sijeÀnja, predstavili ministar rada i mirovin- nih radnika, na neodreÂeno vrijeme zaposli 20 posto stalnih sezonaca godišnje. Mjera „Rad i nakon ljeta” omogu¾ava poslodavcima iz djelatnosti turizma korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Dakle, za ostvarivanje potpore, poslodavcu se po novom, prati samo prosjeÀan broj radnika zaposlenih na ugovor o radu na neodreÂeno radno vrijeme. Ako želi daljnjih godinu dana zadržati rad- velikog poslodavca, i to za sve skupine osoba koje ispunjavaju uvjet za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Poslodavci moraju uredno ispla¾ivati pla¾e i doprinose te ostale obveze prema državi. Sindikat turizma i usluga Hrvatske pozdravlja mjere, smatraju¾i kako ¾e pridonijeti ne samo pove¾anju broja radnika u djelatnosti ugostiteljstva i turizma, ve¾ i kvaliteti usluge. Osim toga, tim ¾e Izostanak konzultacija sa socijalnim partnerima skog osiguranja Mirando Mrsi» i ministar turizma Veljko Ostoji» na snazi su od 15. sijeÀnja ove godine. Dio su Mjera aktivne politike zapošljavanja. Mjerom „Stalni sezonac” se poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu kada ne obavljaju poslove kod poslodavaca, odnosno izvan sezone. Ako radnik ne prihvati posao u idu¾oj sezoni, dužan je vratiti upla¾ene doprinose produženog osiguranja, dok je uvjet za poslodavca da, uz zadržavanje broja stalno zaposle- nika za kojeg na poÀetku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a koji mu se unutar sezone pokazao kvalitetnim, može za istog, bez prijave i povratka radnika u evidenciju HZZ-a, podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija za pla¾e i iznose 50 posto godišnjeg troška bruto pla¾e za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za mjerama dobri sezonski radnici biti zadržavani kod istoga poslodavca, što pridonosi i njihovoj sigurnosti i financijskoj stabilnosti. MeÂutim, STUH zamjera kako su mjere donesene bez konzultacije sa socijalnim partnerima, iako je, kako napominje predsjednik STUH-a Eduard Andri¾, ministar Mirando Mrsi¾ u nekoliko navrata obe¾ao konzultacije sa socijalnim partnerima. ¿ak i kada se donose dobre mjere potrebno je konzultirati socijalne partnere o njima, zakljuÀuje Eduard Andri¾. Socijalno vije»e za turizam Eduard Andri» - predsjednik Istoga dana kada su ministri prezentirali mjere „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta”, u prostorijama STUH-a održana je prva, konstituiraju¾a sjednica Socijalnog vije¾a za turizam. Za njezina je predsjednika izabran Eduard Andri» (STUH), a za dopredsjednike Jako Andabak (Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga ugostiteljstva i turizma) i Marina Cviti» (Sindikat Istre i Kvarnera). Izabrani su i Àlanovi: Joško Lelas (HUP - UUT), Tamara Jutt Maleš (HUP-UUT) i Ljubomira Lon½ar (STUH). MeÂu ostalim, usvojen je i Poslovnik o radu te Program rada Vije¾a za 2013. godinu. Sporazum o osnivanju Socijalnog vije¾a za turizam potpisali su 26. rujna 2012. godine predstavnici STUH-a i HUPUdruge ugostiteljstva i turizma radi poticanja gospodarskoga rasta i poboljšanja uvjeta rada i života radnika u turizmu, te jaÀanja kapaciteta socijalnih partnera za djelatno sudjelovanje u socijalnom dijalogu. 15 Doga¿aji „Neradni petak” Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu koji se primjenjuje do 1. srpnja 2013. godine, osim niza mjera, predviÂa mjeru tzv. „neradni petak” kao potporu za oÀuvanje radnih mjesta kroz skra¾ivanje radnoga vremena. Svrha mjere je zadržavanje na radu punog broja radnika kroz skra¾ivanje radnoga vremena od 40 sati na 32 sata tjedno zbog nemogu¾nosti osiguranja pla¾e za puno radno vrijeme. studenta na tim radnim mjestima. Isto tako, za vrijeme korištenja potpore poslodavac ne smije Àlanovima uprave i nadzornih odbora ispla¾ivati nagrade, bonuse, stimulacije, niti druga davanja u naravi ili novcu. TakoÂer, ako se u drugoj organizacijskoj jedinici, u kojoj se ne provodi mjera skra¾ivanja radnoga vremena, poslodavcu pojavi potreba za novim zapošljavanjem u obvezi je radnicima koji primaju potporu za skra¾eno radno vrijeme ponuditi poslove radnoga mjesta u punom radnom vremenu. Novina je i to da poslodavci koji imaju nepodmirene obveze za poreze i doprinose prema Poreznoj upravi ostvaruju pravo na potporu ako s njom imaju potpisano rješenje o odgodi naplate dugovanja. Program potpora za skra¾ivanje radnoga vremena mora biti dogovoren i mora imati pisanu suglasnost radniÀkoga vije¾a, tamo gdje je uteme- Rješenje za o½uvanje zaposlenosti Ako se poslodavac odluÀi za tu mjeru u obvezi je Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dostaviti dokaze o potrebi uvoÂenja programa rada od 32 sata tjedno koji se raÀuna kao puno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Važno je da program sadrži opis razloga i mjera zbog kojih se uvodi radno vrijeme od 32 sata tjedno, a poželjno je da poslodavac predvidi, ako je to mogu¾e, obrazovanje za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za neka budu¾a vremena, sve u svrhu cjeloživotnog uÀenja i bolje osposobljenosti radnika. Mjera je usmjerena prema radniku kojemu HZZ putem poslodavca sufinancira razliku neto pla¾e (osnovna pla¾a puta osobni koeficijent), a najve¾i iznos potpore neto pla¾e ne može biti ve¾i od 2.244,00 kune, što je iznos neto minimalne pla¾e za RH. Ova potpora može trajati najduže šest mjeseci od odobrenja zahtjeva od strane HZZ-a. PoslodavÀeva je obveza da radniku upla¾uje doprinose na punu pla¾u kao da je radnik radio u 40-satnom tjednu. Obvezan je u razdoblju potpore radnicima redovito ispla¾ivati pla¾e, te zadržati isti broj radnika za cijelo vrijeme korištenja potpore. Za vrijeme korištenja potpore ne smije zapošljavati nove radnike na radno mjesto za koje prima potporu, odreÂivati prekovremeni rad, na tim radnim mjestima ne smije koristiti rad ustupljenih radnika, odnosno povremeni rad uÀenika ili 16 ljeno, ili sindikalnoga povjerenika sindikata koji djeluje u tvrtki. Ako nema radniÀkoga vije¾a ili ne djeluje sindikat, potrebno je dostaviti pisanu suglasnost svakog pojedinog radnika na kojega se odnosi skra¾ivanje radnoga vremena i dobivanje potpore do iznosa neto minimalne pla¾e, napominje Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske, koji meÂu svojim podružnicama ima nekoliko kandidata za primjenu mjere „neradnog petka”. Ivan Tomac Promjena u odnosu na zakon o skra¾ivanju radnoga vremena iz 2008. godine oÀituje se u tome da poslodavci, pri podnošenju potrebne dokumentacije Zavodu za zapošljavanje, tj. Godišnjeg financijskog izvješ¾a za 2011. i 2012. godinu koji je ovjeren u FINA-i, mogu ostvariti potporu i ako su imali negativan financijski rezultat ili gubitak za te godine. Prema zakonu iz 2008. godine, potporu je mogao ostvariti poslodavac koji je imao pozitivno poslovanje. Važno je napomenuti kako skra¾eno radno vrijeme ne mora biti rasporeÂeno jednako po danima, tjednima i mjesecima, nego se utvrÂuje kao prosjeÀno skra¾eno vrijeme unutar razdoblja ostvarivanja potpore najduže šest mjeseci. Za tu mjeru potpore HZZ ima osigurano 15 milijuna kuna i bilo bi naprosto šteta ne iskoristiti mogu¾nost potpore i osiguranja pune zaposlenosti u sljede¾ih šest mjeseci s obvezom za sindikat, RV i upravu, da prate uÀinke programa i traže rješenja za punu zaposlenost i puno radno vrijeme nakon programa. Mjera u praksi In memoriam Antonija Hudurovi» Mladen Radi» i Klaudio Žegarec Tvrtka CEMEX (bivši Dalmacijacement), prva je tvrtka koja je još 2011. godine s HZZ-om potpisala odgovaraju¾i sporazum o primjeni mjere. O iskustvima i zadovoljstvu mjerom pitali smo sindikalnoga kolegu u CEMEX-u u Mladena Radi»a, koji je, zajedno s Klaudijem Žegarcem, i predstavnicama HZZ-a, potkraj sijeÀnja „gostovao” u SSSH na prezentaciji mjere. Koliko ste zadovoljni provedenom mjerom? - Idejno, mjera je dobra, meÂutim u praksi se pokazalo kako nije sasvim prilagoÂena industrijskim i proizvodnim djelatnostima, odnosno specifiÀnostima koje proizlaze iz takve strukture rada i tu vidim mjesta za napredak. Bez obzira na to, mjera skra¾enoga radnoga vremena pokazala se kao dobro rješenje za oÀuvanje zaposlenosti, ponajprije zbog krize u graÂevinskom sektoru, a samim time i smanjene potražnje za našim proizvodima. Njezinom primjenom omogu¾eno je oÀuvanje radnih mjesta u razdoblju od šest mjeseci. Kako konkretno izgleda obra½un pla»a radnika u Programu? - Kod obraÀuna pla¾a treba re¾i kako radnik u konaÀnici dobiva cijelu pla¾u s obraÀunatim i pla¾enim doprinosima. Konkretno, kod radnika u smjenskom radu, što je kod nas sluÀaj kod 60 posto zaposlenih, radnik za sve odraÂene smjene ima normalnu satnicu sa svim dodacima za smjenski rad (dakle, dodaci za rad u II. i III. smjeni, rad nedjeljom, itd. ). Za one dane koje nije radio radnik je ostvarivao naknadu od HZZ-a kao da je radio I. smjenu, odnosno redovnih osam sati. Što je sa svim dodacima na pla»u? - Dodaci na pla¾u poput smjenskoga, no¾noga rada i rada blagdanom ostali su na snazi za vrijeme trajanja primjene programa skra¾enoga radnoga vremena. Primjer obra½una za mjesec koji ima 184 sata Primanja u Programu Koef Sati Primanja bez Programa Koef Sati Redovan rad 1,00 40,0 Redovan rad 1,00 56,0 Naknada HZZ 1,00 32,0 Redovan rad II. smjena 1,10 56,0 Redovan rad II. smjena 1,10 56,0 Redovan rad III. smjena 1,40 48,0 Redovan rad III. smjena 1,40 46,0 Rad nedjelja I. smjena 1,35 16,0 Rad nedjelja I. smjena 1,75 8,0 1,35 Rad nedjelja III. smjena 1,75 8,0 Rad nedjelja III. smjena 2,0 U no¾i s 13. na 14. veljaÀe, u Zagrebu je, u 58. godini života, umrla Antonija Hudurovi», Àlanica Vije¾a SSSH i predsjednica Sekcije invalida SSSH. Bila je zaposlena u URIHO-u – ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem. Niz godina bila je Àlanica i sudionica svih aktivnosti u Sindikatu zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske. Izlaskom spomenutog Sindikata iz SSSH-, a žele¾i ostati vjerna središnjici kojoj je pripadala cijelim bi¾em, Antonija Hudurovi¾ i njezina sindikalna podružnica postali su Àlanicom Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske. - Ovo je pozdrav, Tonka, i od Ženske sekcije SSSH u kojoj si bila gotovo dvadeset godina, u svim bitkama za ravnopravnost žena na tržištu rada, sudjeluju¾i u brojnim seminarima i prosvjedima. Draga Tonka, sa svojim brojnim šeširima, kojemu si svakome nadjenula ime i osobnu priÀu, koraÀala si ne jednom u povorkama za MeÂunarodni dan žena, dijelila letke, objašnjavala prolaznicima. Ove godine ne¾eš biti s nama. Ali, bit ¾eš u nama, u našim srcima, u našim mislima, rekla je, meÂu ostalim, Božica Žili», predsjednica Ženske sekcije SSSH, na posljednjem ispra¾aju, drage nam Tonke na zagrebaÀkome groblju Mirogoj. 17 Doga¿aji STUH o vau½erima u turizmu Vau½eri nepoželjni! Najniži dnevni iznos neto pla¾e koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskome radniku koji obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2013. godinu nakon obraÀuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji ureÂuju oporezivanje, ne može biti niži od 71,40 kuna. U kontekstu izmjena Zakona o radu, ministar turizma Veljko Ostoji¾ govorio je potkraj prošle godine o mogu¾nosti uvoÂenja vauÀera (vrijednosnog kupona) u turizmu prema modelu vauÀera u sezonskim poslovima u poljoprivredi. Za sada je to pitanje stavljeno „ad acta”, ali Sindikat turizma i usluga Hrvatske skre¾e pozornost na protivljenje takvome obliku ugovaranja rada. - Ne vidimo potrebu uvoÂenja vauÀera u turizmu, jer ¾emo u sluÀaju njihovih uvoÂenja, imati ljude koji ne¾e biti zainteresirani za školovanje za tu djelatnost. Ispadalo bi, ako ne pronaÂu „normalno” zaposlenje kod nekog poslodavca, kako trebaju Àekati da ih netko pozove raditi dva, tri, Àetiri, pet… sati, a nakon toga doviÂenja! Smatram kako je rijeÀ o jednome od lošijih oblika ugovora o radu, bilo koje vrste! – zakljuÀuje Eduard Andri», predsjednik STUH-a, dodaju¾i kako su, u sluÀaju potrebe, postoje¾i zaposleni radnici spremni raditi i dulje od propisanog. O ½emu je, zapravo, rije½? Sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan je za toga radnika, kupnjom vauÀera platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja - za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje. Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije poÀetka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na pro- pisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju. Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrÂivanja staža osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskome radu u poljoprivredi tijekom te godine. Sezonskim radnikom u poljoprivredi mogu biti nezaposlene osobe koje su u evidenciji HZZ-a (ne¾e se brisati iz evidencije i ne gube prava koja ostvaruju po osnovi nezaposlenosti); nezaposlene osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a; umirovljenici (omogu¾en legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa umirovljenika) i ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu, odnosno zaposleni na puno radno vrijeme. Ne mogu se zaposliti maloljetnici (zbog visokoriziÀnog posla); osoba koja koristi rodiljina ili roditeljska prava prema posebnim propisima i zaposleni u radnom odnosu na puno radno vrijeme. Ustavni sud o donošenju zakona po hitnom postupku Obezvrje¿enje demokratskih procedura U Izvješ¾u o postupcima donošenja zakona i o Poslovniku Hrvatskoga sabora, Ustavni sud RH izrazio je zabrinutost zbog uÀestale prakse donošenja zakona po hitnom postupku, što je postalo gotovo pravilo, a ne iznimka. Kako se napominje, takva praksa narušava samu bit parlamentarizma i obezvrjeÂuje znaÀenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja, te onemogu¾uje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabe¾i time i osnove za razvitak i unapreÂenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo. 18 Zakoni se ubudu¾e ne mogu pisati tako da stupaju na snagu danom donošenja. Ako ve¾ trebaju stupiti na snagu prije proteka vakacijskog razdoblja to može biti samo prvi dan nakon njegove objave u „Narodnim novinama”, rekla je predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec. Reagiranja SSSH Vladi: Pove»ajte zaposlenost, a ne dob za umirovljenje! Savjet MeÂunarodnog monetarnog fonda Vladi RH da dob za umirovljenje podigne sa 65 na 67 godina života, izraz je dobrohotne brige MMF-a za financijsku održivost mirovinskog sustava. Pritom se prešu¾uju nevažne Àinjenice poput oÀekivanog trajanja života u RH koji je Àetiri do pet godina niži nego u zemljama koje podižu dob za umirovljenje. No, starenje i smrt strogo su individualne stvari – meÂu hrvatskim umirovljenicima samo je 15 posto starijih od 80 godina, dok je prosjeÀna dob onih koji zbog smrti prestaju uživati blagodati hrvatskih mirovina 76/77 godina. Nadalje, oÀekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine u RH je samo 6,4 godine (u EU 8,7!). Udio osoba s kroniÀnim bolestima i dugotrajnim zdravstvenim problemima u op¾oj populaciji je 38 posto (tre¾i smo u EU). No, najve¾e Osnovni gospodarski pokazatelji u Republici Hrvatskoj (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) Daljnji pad BDP-a • Bruto doma¾i proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne mo¾i) 18.014 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne mo¾i EU27 (na razini MaÂarske, Poljske i Argentine); • Rast/pad BDP-a I.-XII. 2012.: - 2,0 posto; • Stopa inflacije u prosincu 2012., odnos prema 12/2011. 4,7 posto (stopa rasta troškova života); • Broj nezaposlenih: 372.003 (1/2013.); • Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,1 posto 12/2012. - prema MeÂunarodnoj organizaciji rada: 14,5 posto; (7.-9. 2012.) • ProsjeÀna pla¾a prosinac 2012.: 5.681 kuna neto, 8.079 bruto (- 2,1 posto realno prema 12./2011.); • Minimalna pla¾a (bruto): 2.814 kuna (34,83 posto prosjeÀne); • Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; • Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.); • ProsjeÀna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fiziÀke osobe (prosinac 2012.); • Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.217.692 (85 posto osiguranika u RH); odstupanje „stanja zdravlja” od prosjeka EU upravo je u dobnoj skupini od 65. do 74. godine života (iznad prosjeka EU za više od 8 postotnih poena). MeÂunarodne financijske i druge organizacije uporno ponavljaju mantru kako starenje stanovništva ugrožava održivost mirovinskih sustava. NetoÀno. I mirovinski i druge sustave socijalne sigurnosti, kao i sam ljuski život, ugrožava ekonomska doktrina koja masovnu nezaposlenost, siromaštvo i ljudsku patnju propisuje kao nužni preduvjet gospodarskog rasta! Sve analize, izvještaji i preporuke financijske industrije služe samo jednom cilju: ekonomijom i zakonima osigurati rast profita, pove¾anje mo¾i i rast bogatstva ve¾ besramno bogatih. • ProsjeÀna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.184,15 kuna ili 38,44 posto prosjeÀne neto pla¾e; • ProsjeÀna potrošaÀka košarica, prema DZS-u, za troÀlanu obitelj ( 2011.): 6.650 kuna; • Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kuna za ÀetveroÀlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 27 ima 16,5 posto; • Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto MeÂimurska županija 8,5 posto KarlovaÀka županija 35 posto SisaÀko-moslavaÀka županija 30 posto • Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31) • Aktivno stanovništvo (prosjek 2011): a) poljoprivreda 8 posto* (popis 2011.) b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 14 posto d) ostali: 66 posto a) privatni sektor: 66 posto (prosjeÀna pla¾a privatni sektor: 12./2011.: 4.650 kuna b) državni i javni sektor: 34 posto (prosjeÀna pla¾a državni i javni I.-III. 2012.: 6.650 kuna *DZS iskazuje svega 2,2 posto poljoprivrednog stanovništva, što je nerealno. Pripremio: Boris Feis, mr.sci. oec., izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja 19 Europska Unija Završna konferencija projekta „CENEP - Sudjelovanje gra¿ana u planiranju poboljšanja energetske u½inkovitosti” Važnost povezivanja socijalnih i energetskih politika Nakon dvije godine, završen je projekt „CENEP - Sudjelovanje graÂana u planiranju poboljšanja energetske uÀinkovitosti”, što su ga financirali Europska Unija i Ministarstvo gospodarstva, a zajedniÀki proveli Društvo za oblikovanje održivog razvoja, SSSH, Institut za razvoj i meÂunarodne odnose te Fakultet elektrotehnike i raÀunarstva. Na temelju niza javnih rasprava, okruglih stolova, radionica i konzultacija sa zainteresiranom javnoš¾u, pa i regionalnih fokus grupa u organizaciji teritorijalnih ureda SSSH, projektni tim izradio je glavni rezultat projekta, prijedlog mjera za poticanje energetske uÀinkovitosti u ku¾anstvima za razdoblje 2014. do 2016. godine, koji ¾e biti upu¾en Ministarstvu gospodarstva. U sve predložene mjere ukomponirana je i socijalna dimenzija, odnosno mogu¾nost ve¾ih financijskih poticaja za socijalno ugrožene graÂane, radi povezivanja energetske uÀinkovitosti, smanjivanja uÀinka klimatskih promjena i socijalne politike. Govore¾i na završnoj konferenciji projekta, održanoj u Novinarskome domu, 7. veljaÀe, Darko Šeperi», struÀni suradnik SSSH za eurointegracije, predstavio je rezultate druge teme kojom se bavio projekt, a to je zagovaranje socijalno osjetljive energetske politike, odnosno razvoj odgovaraju¾eg modela zaštite socijalno ugroženih kupaca energije. Hrvatska se trenutno nalazi u procesu liberalizacije tržišta energije koje se provodi zbog usklaÂivanja s direktivama EU. Osim što propisuju liberalizaciju tržišta i ukidanje mogu¾nosti vlada da utjeÀu na cijene energenata, direktive iz tog podruÀja i od država Àlanica zahtijevaju mjere socijalne pomo¾i ugroženim kupcima energije. Energetsko siromaštvo, koje se definira kao nemogu¾nost podmirivanja raÀuna za energiju ili njihov nerazmjerno velik udio u prihodima ku¾anstva, danas pogaÂa jedno od sedam europskih ku¾anstava, a za oÀekivati je kako ¾e i u Hrvatskoj krug ugroženih kupaca biti širi od kruga primatelja socijalnih potpora. Stoga ¾e biti nužno na odgovaraju¾i naÀin povezati zakone na podruÀju energetike s onima na podruÀju socijalne skrbi, odnosno ukljuÀiti socijalnu dimenziju u energetske politike i obratno. Darko Šeperi» ZakljuÀak je projekta CENEP kako treba uspostaviti sustav socijalnih potpora za energiju na nacionalnoj razini, te definirati socijalni minimum energije koji bi se ugroženim kupcima podmirivao u cjelosti (vode¾i pritom raÀuna o klimatskim zonama Hrvatske, dostupnosti pojedinih energenata, površini stambenog prostora i broju Àlanova ku¾anstva te imovini i prihodima). ToÀne kriterije i opseg prava pritom bi trebalo definirati zakonom (a ne kako je sada predviÂeno uredbom) i uklopiti ih u sustav socijalne skrbi. S obzirom na rastu¾u važnost cijena energije kao socijalnog pitanja, kao i posljedice energetske politike i povezanih mjera za smanjivanje uÀinaka klimatskih promjena, SSSH ¾e i nakon završetka projekta CENEP nastaviti aktivno raditi na tom podruÀju koje i u Hrvatskoj sve više postaje predmetom socijalnoga dijaloga. 2013. - Europska godina gra¿ana Godina 2013. u Europskoj je Uniji proglašena Europskom godinom graÂana. Tijekom godine održat ¾e se mnoštvo manifestacija radi poticanja rasprava o tome kakvu Europu graÂani žele i koje su reforme potrebne kako bi se poboljšao njihov svakodnevni život. Europska komisija, kao inicijator Europske godine graÂana, smatra kako je pravo vrijeme za široku javnu raspravu o budu¾nosti Europe budu¾i da se ove godine održavaju europski parlamentarni izbori. Naime, svaka osoba koja je državljanin države Àlanice graÂanin je Unije. GraÂanstvo Unije ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo ve¾ ga nadopunjuje dodatnim pravima. UtvrÂena prava graÂanstva Europske Unije: 20 • pravo na slobodno kretanje i prebivanje na podruÀju država Àlanica; • pravo da glasuju i da budu birani na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u državi Àlanici u kojoj prebivaju, u istim uvjetima kao i državljani te države; • pravo da, na podruÀju tre¾e zemlje u kojoj država Àlanica Àiji su državljani nema svoje predstavništvo, uživaju zaštitu diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje države Àlanice u istim uvjetima kao i državljani te države; • pravo na podnošenje peticije Europskomu parlamentu; • pravo na obra¾anje europskomu puÀkom pravobranitelju. Reagiranja Dokup mirovine - mjera pravedne nadoknade Dokup mirovine izvorni je hrvatski model ublažavanja socijalnih posljedica otpuštanja radnika. Dokup mirovine ne treba miješati s dokupom staža – praksom, gotovo uobiþajenom, poþetkom devedesetih godina. Tada se radnicima kojih se željelo riješiti dokupljivao nedostajuüi mirovinski staž i relativno mladi ljudi „završili“ su u mirovini umjesto na burzi rada. Moguünost dokupa mirovinskog staža kasnije je ukinuta. Dokup mirovine je mjera pravedne nadoknade kojom se radnicima koji su navršili propisane uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu dokupljuje razlika izmeÿu iznosa ostvarene prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine koju bi ostvarili da su mogli ostati raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. Institut dokupa mirovine u praksi postoji veü dvadesetak godina. Rezultat je dogovora radnika i poslodavca te je ugraÿen u kolektivne ugovore. „Dokupljeni“ iznos mirovine podliježe pravilima javnog mirovinskog sustava. To znaþi da se usklaÿuje na isti naþin kao i mirovine iz javnog mirovinskog sustava (dva puta godišnje prema tzv. švicarskoj formuli, ovisno o poveüanju cijena – 50 posto i poveüanju plaüa - 50 posto), te da se i na taj dio odnosi pravo na obiteljsku mirovinu (prema ZOMO-u). Stoga je institut dokupa mirovine prepoznat u poreznom sustavu Hrvatske i ima drukþiji porezni tretman od kapitalizirane štednje, što je razumljivo s obzirom na njegovu socijalnu ulogu izvornog modela ublažavanja posljedica otpuštanja. Najavljeno restrukturiranje javnog sektora podrazumijeva, bojimo se, brojnije otkaze. Stoga ne þudi namjera Vlade RH da se zakonski regulira institut dokupa mirovine, jer mirovinska reforma i zakoni koji ju reguliraju nije obuhvatila podruþje dokupa mirovine. (Dokup mirovine „stariji“ je desetak godina od mirovinske reforme.) Ne þudi ni interes financijskog sektora da „uÿe u igru“ i da se ova materija regulira prema pravilima kapitalizirane štednje. Sindikati takoÿer podržavaju namjeru Vlade, napominjuüi kako je „dokup mirovine“ specifiþna vrsta doživotne otpremnine, dakle, da je davanje tržišta rada, a ne mirovinskog sustava. To znaþi da ne može pripadati sustavu kapitalizirane štednje (obvezne ili dobrovoljne). Dokup mirovine se i po naþinu financiranja, izraþunu, i uvjetima korištenja bitno razlikuje od mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te je po svojim osobinama vezan uz sustav generacijske solidarnosti. U praksi se pokazalo da je dokupljena mirovina provjereno dugoroþno dodatno primanje radnika koji su, zbog potreba svojih poslodavaca, morali ranije napustiti svijet rada. To je i bio razlog da se sindikati zalažu za poseban zakon kojim üe se regulirati „pravila igre“ u ovom podruþju, jednaka za sve zainteresirane poslovne subjekte (nadzor nad sredstvima, sigurnost, upravljanje..), na naþelima na kojima je ovaj institut uspostavljen. Stoga smo jasno artikulirali i dostavili Ministarstvu rada i premijeru Vlade RH razloge svog protivljenja namjeri da se dokup mirovine tretira kao rentna mirovina. Prema tom prijedlogu, novac (otpremnina) bi se uplaüivao u privatne mirovinske fondove, a poslodavac bi sklapao ugovor s mirovinskim osiguravajuüim društvom koje sklapa ugovor s radnikom (sada posluje samo jedno mirovinsko osiguravajuüe društvo koje isplaüuje mirovine – Raiffeisen). U ovom broju objavljujemo „demanti” Raiffeisen mirovinskog osiguravajuüeg društva (RMOD) na naš napis o dokupu mirovine u prošlome broju. Interes RMOD-a posve je jasan i legitiman – ali je isto tako legitiman zahtjev sindikata. Sindikati smatraju kako je rijeþ o specifiþnom institutu koji treba funkcionirati po drugim principima no dobrovoljna kapitalizirana štednja (þl. 21. Zakona o mirovinskim osiguravajuüim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, na koju se pozivaju iz RMOD-a u svom „demantu”). Naime, spomenuti þlanak toga Zakona ne odnosi se na institut dokupa mirovine, veü otvara moguünost poslodavcu kod kojeg ne postoji zatvoreni mirovinski fond da svojim radnicima osigura dodatnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica SSSH za socijalnu politiku „… u tekstu þasopisa Sindikalna akcija koji je objavljen 15. prosinca 2012. godine, na stranici 25, pod naslovom „Ozakonjenje” instituta dokupa mirovine napisani su brojni netoþni navodi koji su u suprotnosti sa þinjeniþnim stanjem, s obzirom da je: 1) Mirovinska reforma regulirala podruþje dokupa mirovine, odnosno „isplatu doživotnih mirovina temeljem izravnih uplata fiziþkih osoba i poslodavaca za zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja“, Zakonom o mirovinskom osiguravajuüim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (þl. 21), sukladnom kojem veü više od 10 godina posluje Raiffeisen mirovinsko osiguravajuüe društvo (RMOD). Izmjenama Zakona o MOD-u želi se uvesti dodatni institut mirovinske rente, kako bi poslodavci mogli vršiti uplate za privremene mirovine svojih zaposlenika, a ne samo za doživotne po uplati dokupa. Isto bi bilo povoljnije za poslodavca, a zaposlenici bi mogli u kraüem vremenskom razdoblju raspolagati sa veüim prihodima. Dokupi mirovine i mirovinske rente ostaju dio dobrovoljnog osiguranja, uz dodatno preciznije reguliranje usklaÿivanja mirovina od dokupa i nasljeÿivanja istih.” 2) Raiffeisen mirovinsko osiguravajuüe društvo (RMOD) jedino je mirovinsko osiguravajuüe društvo osnovano sukladno Zakonu s odobrenjem za rad i pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Djelatnost RMOD-a isplata je mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi) te isplata doživotnih mirovina temeljem izravnih uplata fiziþkih osoba i poslodavaca za zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja.” Raiffeisen MOD 21 Pravni savjeti PITANJE: Radim u pilani kao fizi½ki radnik. Posljednjih godinu dana morao sam zbog ½este upale dišnih puteva i problema s kralježnicom izostajati s posla, dan ili dva, koriste»i pri tome bolovanje. Poslodavac me zbog toga više puta upozoravao usmeno i pismeno, navode»i kako on zbog mojih izostanaka nije u mogu»nosti normalno organizirati proizvodnju pa bih zbog toga mogao dobiti i otkaz ugovora o radu. Je li mogu»e da zbog u½estaloga bolovanja od jedan ili dva dana dobijem otkaz ugovora o radu? (L.U., Osijek) ODGOVOR: Odgovor na Vaše pitanje možemo potražiti u Àlanku 109. Zakona o radu u kojemu se izriÀito navodi kako „privremena nenazoÀnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu”. Dakle, što se tiÀe otkazivanja ugovora o radu zbog bolovanja, takav bi otkaz bio i nezakonit i nedopušten. MeÂutim, moramo upozoriti i na Àlanak 107. Zakona o radu koji govori o tome kako poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu ako radnik nije u mogu¾nost uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreÂenih trajnih osobina ili sposobnosti. Naravno, to ne može utvrÂivati sam poslodavac ve¾ nadležna tijela. U praksi je to najÀeš¾i sluÀaj kada tijela HZZO-a utvrde radnikovu profesionalnu nesposobnost za rad, a poslodavac ne može ponuditi radniku neko drugo radno mjesto s njegovom preostalom radnom sposobnoš¾u. U tome sluÀaju, dakle, poslodavac može primijeniti spomenutu odredbu i otkazati radniku ugovor o radu zbog takozvanih - osobno uvjetovanih razloga. PITANJE: Nakon odlaska u mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i to nakon 35 godina radnoga staža, poslodavac mi je isplatio samo 8.000,00 kuna otpremnine. Je li to u redu, s obzirom na to da sam ½uo kako bi ta otpremnina trebala biti znatno viša? (D.E., ¾akovo) ODGOVOR: Da, dobro ste informirani. Odgovor se nadovezuje i na prethodno pitanje u ovoj rubrici. Ako Vam poslodavac, nakon što ste dobili Rješenje HZZO-a o profesionalnoj nesposobnosti za rad, nije ponudio radno mjesto na kojemu biste mogli raditi s preostalom radnom sposobnoš¾u, trebao Vam je otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga i isplatiti Vam otpremninu u skladu s Àlankom 119. Zakona o radu, koji kaže kako otpremnina iznosi 1/3 prosjeÀne pla¾e koju je radnik ostvario u tri 22 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. U sluÀaju da je pitanje visine otpremnine povoljnije riješeno Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se njegove odredbe. Na Vama je da Vaše pravo na isplatu više otpremnine zahtijevate od poslodavca, a ako to ne uspijete, ostaje Vam pravo da svoje potraživanje ostvarite sudskim putem. PITANJE: Odgovara: Miroslav Šmit, pravni zastupniku Uredu SSSH OsjeÀko-baranjske županije Nedavno sam dobio redoviti otkaz ugovora o radu, uz poslodav½evo obrazloženje kako je tvrtka u teško»ama i ima viška radnika, a da ja, sa svoje 62 godine života i 36 godina staža, mogu u prijevremenu mirovinu. U razgovoru sa svojim sindikalnim povjerenikom u tvrtki saznao sam kako su oni sa poslodavcem razgovarali o problemu viška radnika, ali ne i o pojedina½nim slu½ajevima. Je li u mojemu slu½aju otkaz ugovora zakonit? (I.V., Našice) ODGOVOR: Prema onome što ste naveli, takav otkaz ugovora o radu je nezakonit i nedopušten i to zbog stvarnih i formalnih razloga. Stvarni razlozi su ti da poslodavac ne može radniku otkazati radni odnos samo zato što ima uvjete za prijevremenu mirovinu, ve¾ za to trebaju postojati i drugi kriteriji - ekonomski, socijalni i sl. Osim toga, s obzirom na to da imate 62 godine života, poslodavac je prije otkazivanja ugovora o radu morao tražiti suglasnost RadniÀkog vije¾a ili sindikata, ako nemate RadniÀko vije¾e. Dakle, nije dovoljno samo to da poslodavac razgovara sa sindikatom o problemu viška radnika, ve¾ je potrebno za svaki pojedinaÀni sluÀaj zatražiti mišljenje ili suglasnost ovisno o kojoj kategoriji radnika je rijeÀ. Budu¾i da to poslodavac nije u Vašem sluÀaju uÀinio, imate pravo zahtijevati od poslodavca zaštitu svojega prava ili, u konaÀnici, to pravo ostvariti putem suda. Poštovani ½itatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb Nagradna križaljka Nakladnik: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Mili»evi» – Pezelj Novinarka: Marijana Tomi» Lektorica: ¾ur¿ica Pavlovi» Tajnica: Branislava Krasi» Sindikalna akcija izlazi mjeseÀno Godišnja pretplata 108,00 kn Uplate na žiroraÀun SSSH 2360000-1101317560 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju” RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MJESNI URED DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA: Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn 1/2 str. 1.000,00 kn 1/4 str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko 1. IVANKA MARINIº, Vodovod i kanalizacija d.o.o, I.G.KovaÀi¾a 14, 47300 Ogulin Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 3. MARA ¼OVIº, Jurja Škarpe 15, 10040 Zagreb 2. DEJAN OMIº, BukovniÀka cesta 34, 47300 Ogulin Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske Kupon br. 420 Ime i prezime: Adresa: Rješenje nagradne križaljke: Kupon s toÀnim odgovorom pošaljite na sljede¾u adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 15. travnja 2013. Telefon: (01) 46 55 111 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 053 E-mail: [email protected] Rukopise, fotografije i CD ne vra¾amo GrafiÀko ureÂenje i priprema: Tangir, Samobor Tisak: Tiskara Petravi» ISSN 1330-1640 23
© Copyright 2024 Paperzz