SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA САМОСТАЛНА ДЕМОКРАТСКА СРПСКА СТРАНКА INDEPENDENT DEMOCRATIC SERB PARTY SASTANAK KLUBA ZASTUPNIKA SDSS-a I PREMIJERA MILANOVIĆA ZAGREB, 9.10.2013. - Obeštećenje onih koji su ostali bez imovine u terorističkim aktima, otkup stanova, povrat imovine srpskim organizacijama, elektrifikacija i druga pitanja vezana za srpsku zajednicu našla su se na dnevnom redu sastanka članova Kluba zastupnika SDSS-a, predsjednika stranke Vojislava Stanimirovića s jedne i premijera Zorana Milanovića, vicepremijera i ministra regionalnog razvoja Branka Grčića i glavnog tajnika SDPa Igora Dragovana s druge strane. Do sastanka održanog krajem septembra došlo je na našu inicijativu i na njemu smo razmatrali pitanja i mjere koja ćemo rješavati ove i naredne godine, rekao je šef zastupničkog kluba Mile Horvat, ističući da su zastupnici SDSS-a bili prilično nezadovoljni razinom ostvarene komunikacije s nadležnim ministarstvima, ali i Vladom u cjelini, što je dovelo do zastoja u realizaciji tema iz vladinog programa bitnih za srpsku zajednicu. Ponekad i po 14 dana nije dolazilo do kontakata i odgovora na naše prijedloge, rekao je Horvat koji smatra da će komunikaciju olakšati imenovanje novog čovjeka zaduženog za koordinaciju aktivnosti iz programa koji se odnosi na srpsku zajednicu. Ranije je aktivnosti koordinirao doskorašnji vicepremijer Neven Mimica koji je otišao u Brisel, pa će te poslove s obzirom da domenu poslova obavljati vicepremijer i ministar za regionalni razvoj i EU fondove Branko Grčić, rekao je Horvat. U raspravi je među temama uvrštenima u program Vlade označeno i više prioriteta. Prvi od njih je konačno rješavanje problema neovlaštenih ulaganja privremenih korisnika u imovinu povratnika, oko čega se vodi još 14 sudskih slučajeva, od kojih je pet u fazi donošenja presude, a devet u nekoj od prethodnih faza. Korisnici su u imovinu ulagali sredstva bez pitanja vlasnika, a onda zatražili povrat uloženih sredstava, što je uz povrat sudskih troškova dovodilo da vlasnici moraju godinama obeštećivati korisnike, rekao je Horvat i najavio da će se to rješenje definirati u dva koraka – definiranje pravnih uslova za otpis sudskih troškova i troškova ulaganja, a onda za tu svrhu i osiguravanje sredstava u budžetu za 2014. godinu. Dok bi se to rješavalo odlukom o otpisu troškova, povrat nesporne imovine SKD Prosvjeta i SPD Privrednik rješavalo bi se darovnicom, o čemu bi trebalo biti riječi na predstojećem razgovoru s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem. Po dvije nekretnine u vlasništvu Prosvjete i Privrednika uvedene su kao bivše društveno vlasništvo u imovinu države i predani Zagrebu na upravljanje, pa se prema tome odlukom vlade mogu vratiti, kaže Horvat. U tim nekretninama neki stanovi su otkupljeni, ali je ostao barem poslovni prostor koji se može vratiti restitucijom, oko čega se složio i premijer Milanović, rekavši da će to pitanje biti vrlo skoro na dnevnom redu Vlade, dok su neke nekretnine kao na primjer ona u Slavonskom Brodu, u zemljišne knjige uvedene s drugim vlasništvom pa su bile otkupljivane i preprodavane. Mi smo tražili da se pri povratu nekretnina postupi kao i prema nekretninama koje su bile u vlasništvu Matice Hrvatske kojoj su socijalističke vlasti zabranile rad, ali su joj na osnovu krajnje arbitrarne odluke sudova nekretnine vraćene. Za Maticu nije uzet u obzir 20-godišnji diskontinuitet, a za Privrednik i Prosvjetu jeste, rekao je Horvat. SDSS je predložio da Vlada podrži odluku o otkupu stanova usuglašenu od Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Državnog ureda za upravu državnom imovinom. Time bi se pospješio otkup stanova koji je do sada bio vrlo slab, iako je ministar Grčić iznio da je u postupku otkupa 200 stanova. Jedan od rezultata dogovora bit će smanjenje cijene kvadrata otkupljenog stana, prije svega kroz promjenu koeficijenata vezanih uz izbjeglički staž. Konkretno, predložili smo, a to je u postupku usvajanja, da se svima koji podnose zahtjev za otkup stana, izbjeglički staž računa od 1. januara 1992. godine, rekao je Horvat. Naglasili smo i da je po pitanju stambenog zbrinjavanja i obnove znatno slabija realizacija jer je lani dodijeljeno svega 250 stanova, a ove godine ni jedan, rekao je Horvat i izrazio očekivanja da će nedavno osnovani Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje omogućiti poboljšanje situacije. U smislu unapređenja rada Ureda, trebalo bi ubrzati donošenje dvije uredbe i odluke: jedna bi se odnosila na stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava, a druga na uslove za utvrđivanje, gubitak i reviziju statusa prognanika, povratnika i izbjeglica, rekao je saborski zastupnik i dodao da će predstojnica Ureda za rad tog državnog tijela odgovarati premijeru, odnosno da će taj Ured biti pri kabinetu premijera. Na dnevnom redu bila je i naknada štete za imovinu uništenu terorističkim aktom, s obzirom da postoji preko 1.000 objekata srpskih vlasnika koji su uništeni na područjima gdje nije bilo borbenih aktivnosti. Prvi korak bila bi analiza zahtjeva, a nakon toga trebalo bi prilagoditi zakonska rješenja i stvarati novi zakonski okvir kako bi svi koji nisu imali prijavljeno prebivalište u uništenim objektima, što znači u vikendicama i sličnim, mogli ostvariti pravo na njihovu obnovu, rekao je Horvat. Prilikom zadnjeg rebalansa budžeta, s pozicije Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje sa stavke "stambenog zbrinjavanja" skinuto je 85 miliona kuna, s obrazloženjem da će biti vraćeni u sljedećem rebalansu proračuna. Zbog toga bi u budžetu za 2014. trebalo predvidjeti sredstva za kupovinu stanova, ali i 35 miliona kuna za završetak elektrifikacije u 42 naselja koja još nemaju struju, iako su je imala prije rata, kaže Horvat, ističući da je na sastanku postignuta suglasnost o potrebi ulaganja u infrastrukturu, razvojne projekte i pomoć povratničkim općinama, a što bi bilo praćeno i definiranjem sredstava u budžetu za narednu godinu Nenad Jovanović - NOVOSTI Crnogorac o novom Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći ZAGREB, 12.10.2013. - Na saborskoj raspravi o novom Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, zastupnik Dragan Crnogorac, naveo je kako Klub SDSS-a prihvaća prijedlog Zakona, jer se njime, među ostalim, proširuje krug korisnika besplatne pravne pomoći. Novim se zakonom pojednostavnjuje i procedura besplatne pravne pomoći, bez uputnice i čekanja rješenja za nju. Smanjuje se imovinski cenzus za ostvarivanje prava te bi proračunska osnovica bila 3.326 kuna. Ukida se i zabrana promocije za pružatelje besplatne pravne pomoći, pa će moći da se putem medija približe korisnicima kaže Crnogorac. Broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć se povećava, a sredstva iz državnog proračuna se smanjuju. Lani je bilo predviđeno 2,2 miliona kuna, koji su rebalansom smanjeni na 1,2 miliona, dok je proračunom za ovu godinu predviđeno 2,8 miliona, za razliku od 2009. kad je za besplatnu pravnu pomoć predviđeno 8,2 miliona. Potrebno je riješiti problem nepokrivenosti pružateljima besplatne pravne pomoći na područjima od posebne državne skrbi. Također, potrebno je proširiti krug korisnika pomoći i na osobe koje još uvijek nemaju reguliran status u Republici Hrvatskoj. Ističem problem osoba koje su zbog administrativnih propisa matičnih ureda brisane iz hrvatskog državljanstva, a nemaju niti jedno drugo državljanstvo, kojima treba također omogućiti besplatnu pravnu pomoć. Navodim slučaj gospodina Čeranića iz Pakraca, rođenog 1979. godine, koji ima sve hrvatske dokumente, a kojeg je matični ured 2011. godine izbrisao iz evidencije hrvatskih državljana. On je sad u proceduri za zaštitu svojih prava te mora, ne svojom krivnjom, plaćati troškove postupka i odvjetnika - kaže Crnogorac Izvor: : Novosti Zakon o gradnji dobra pravna osnova za legalizaciju imovine povratnika ZAGREB, 16.10.2013. - U saborskoj raspravi o Zakonu o gradnji, u ime kluba SDSS-a, Mile Horvat je istakao kako je riječ o veoma važnom zakonu kojim se stvaraju pretpostavke da se riješi sadašnji pravni vakuum teških životnih situacija u kojima se nalaze povratnici. Zakonom se stvara dobra pravna osnova za legalizaciju imovine povratnika. Sadašnjim zakonom, iako su im kuće bile obnovljene, postupak dokazivanja legalnosti je kompliciran i skup. Novim Zakonom taj je postupak pojednostavljen, jer se s priloženom kopijom katastarskog plana i potvrdom da je kuća bila u programu obnove ili stambenog zbrinjavanja ista smatra legalnom, ali još uvijek je potrebno dobiti upotrebnu dozvolu. Ministrica je najavila da će na trošak države biti poslani projektanti na teren koji će napraviti tehnički izvještaj te automatski izdavati upotrebne dozvole kako bi ljudi mogli svoje kuće iz obnove i stambenog zbrinjavanja upisati u gruntovnicu. S obzirom da se to iz ovog zakona nije moglo jasno iščitati molimo da ministarstvo da jasnu uputu, jer stanje na terenu i administracija zakone provode drugačije ukoliko nema jasnog tumačenja. – zaključuje Horvat Upozoravali smo i na problem zračnih snimaka za kuće starije gradnje, do 15. februara 1968. godine, jer su nedostajali avionski snimci koje je radila JNA i arhivirala ih u Beogradu. Zanima me da li su te snimke distribuirane u nadležne urede u Hrvatskoj, kako bi na temelju njih ljudi mogli legalizirati svoje porodične kuće? – pitao je Mile Horvat. Isto tako upozoravali smo i na problem uništenih i nestalih dozvola tokom rata ili dugih nepogoda što je također otežavalo postupak dokazivanja legalnosti. Po pitanju stambenog zbrinjavanja govorili smo o krupnim problemima, posebno o nepovoljnom položaju povratnika - korisnika stambenog zbrinjavanja kojima je dodijeljen građevinski materijal za obnovu kuće po Zakonu o PPDS-u. Od njih se tražilo da podnesu zahtjev za legalizaciju i sve tražene dokumente, koji su iziskivali velike troškove. Dakle dobili su građevinski materijal od države, a imaju nelegalni objekt. S druge strane korisnici stambenog zbrinjavanja koji su kuće dobili po modelu iz programa obnove, nisu morali prolaziti taj proces, jer su objekti smatrani legalnima. Logično je da se svi objekti koje je gradila država trebaju automatski smatrati legalnima. Novim Zakonom te dvije kategorije gradnje su izjednačene. I to je dobro. Nažalost, zahtjevi za legalizaciju kuća po Zakonu o PPDS-u iz programa stambenog zbrinjavanja i dalje se rješavaju po važećem zakonu, na teret povratnika koji žive na rubu socijalne egzistencije - kazao je Horvat uz primjer iz Općine Plaški, gdje je korisnik stambenog zbrinjavanja, kojem je država dodijelila građevinski materijal za obnovu kuće po Zakonu o PPDS-u, dobio kaznu od pet hiljada kuna zbog nelegalnog objekta. Zašto se s tim predmetima i postupcima nije sačekalo do Novog Zakona, kada se znalo da će novim zakonskim rješenjem to biti drugačije riješeno?- pitao je Horvat, te predložio da Ministarstvo pronađe model financijskog obeštećenja ljudi koji su u zakonskom međurazdoblju dobili negativno rješenje o legalizaciji. Tekst: Novosti/Info služba HORVAT: Neostvariva besplatna pravna pomoć ZAGREB, 16.6.2013.- Tokom rasprave u Saboru o Izvještaju ostvarivanja prava na pravnu pomoć, u ime Kluba SDSS-a Mile Horvat je naveo kako aktualni zakon nije uspio uspostaviti djelotvorni sustav besplatne pravne pomoći. Navodi kako su područja posebne državne skrbi naročito nedovoljno pokrivena odvjetničkim uredima i udrugama za pružanje ove vrste pomoći, što je najvidljivije u Lici, zaleđu Zadra, Zapadnoj Slavoniji. - Hrvatski sustav besplatne pravne pomoći je sasvim neprikladan za socijalno ugrožene grupe kojima je namijenjen. Pretpostavke za pružanje pomoći i postupak njihova ispitivanja složeni su do mjere da je građanima potrebna pravna pomoć kako bi koristili svoje pravo na nju, a kriteriji za odobravanje pomoći su visoki i nisu usklađeni sa realnim stanjem ciljane grupe. Na primjer, po pitanju imovinskog kriterija, događa se da ljudi nemaju ni plaću ni stan, ali imaju tek malo naslijeđene zemlje zbog koje ne mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć. Zbog toga je bitno redefinirati imovinski cenzus - kaže MIle Horvat. U 2012. godini zaprimljeno je 7.068 zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, što je 27% više nego godinu dana ranije. Pritom se sredstva za ovu svrhu u državnom proračunu smanjuju. Naspram 2009. godine kad je za besplatnu pravnu pomoć bilo odobreno 8,5 miliona kuna, lani je za nju određeno 2,2 miliona kuna, koji su rebalansom pali na 1,2 miliona, dok za ovu godinu osigurano 1,8 miliona kuna. Klub SDSS-a smatra da tendencija smanjenja iznosa otvara pitanje dostupnosti pravde i mogućnosti ostvarivanja zajamčenih ljudskih prava najugroženijim kategorijama građana. - Prema iskustvu pravnog odjela Srpskog narodnog vijeća najugroženija i najpotrebnija skupina stanovništva bez sumnje su povratnici. Pitanja koja primarno zaokupljaju njihovu egzistenciju su stambeno zbrinjavanje, statusna pitanja, državljanstvo, stalni i privremeni boravak te imovinska pitanja, obnova. – kaže Horvat Navodi kako su područja posebne državne skrbi naročito nedovoljno pokrivena odvjetničkim uredima i udrugama za pružanje ove vrste pomoći, što je najvidljivije u Lici, zaleđu Zadra, Zapadnoj Slavoniji. Isto tako ukazuje i na potrebu da se mreža pružatelja primarne i sekundarne pravne pomoći treba prilagoditi stanju i potrebama na terenu prema specifičnosti populacije koja živi u lokalnoj i područnoj samoupravi. Slađana KRUPLJAN Horvat podržao sezonske obrte ZAGREB – 26.6.2013. - Na saborskoj raspravi o dopunama Zakona o obrtu u ime Kluba zastupnika SDSS-a Mile Horvat je naveo, s obzirom na petu izmjenu ovog Zakona unazad 20 godina, kako su danas povoljniji odnosi u obrtništvu, jer se obrtnici mogu ekonomski razvijati. - Prema statistici, u trećem mjesecu ove godine u Hrvatskoj u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija zaposleno je oko 200.000 ljudi, dok je 100.000 zaposleno u Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, koje smatram najinteresantnijim i najvitalnijim dijelom društva. I smjernice EU kažu da se posebna briga mora voditi o malim poduzetnicima. No, da li smo se mi na tu obavezu adekvatno pripremili? - pita se Mile Horvat. Navodi kako je u 2012. ovrha provedena na 4784 nekretnine građana, od čega 300 ovrha na nekretninama obrtnika. Zbog toga smatra da se u zakonu treba jasnije definirati koja se imovina unosi u obrt. - Podržavamo mogućnost sezonskog obavljanja obrta, jer se time povećava dinamičnost samog obrtništva, kao i to da u slučaju zatvaranja obrta vlasnik ima ista prava na Zavodu za zapošljavanje kao i drugi zaposlenici. No mislim da je neobjašnjivo da javnost nema pravo znati gdje Obrtnička komora, koja godišnje ima prihod od oko 18 miliona kuna, troši te novce. Zato mislim da bi predstavnici Komore trebali u sabornici barem jednom godišnje položiti račun namjene tih sredstava – kazao je Horvat. Novosti Horvat o regulacija odnosa Vlade i Sabora ZAGREB,1.7.2013. - U saborskoj raspravi o Prijedlogu Poslovnika Hrvatskoga sabora, u ime kluba SDSS-a, Mile Horvat je naglasio opravdanost inicijative za promjenu Poslovnika zbog ulaska Hrvatske u EU. Kako je rekao, zbog toga je nužno urediti suradnju Sabora i Vlade u području europskih poslova i pojačano definirati nadzor Sabora nad djelovanjem Vlade u institucijama EU. -Ulaskom Hrvatske u EU mijenja se i smanjuje uloga Sabora, a povećava uloga Vlade. Odbor za europske poslove će postati središnje tijelo za obavljanje europskim poslova u Saboru. Isto tako, dio zakonodavne aktivnosti Sabor će prenijeti na Vladu. Vlada zakonske prijedloge iz EU i svoja stajališta dostavlja Saboru, a Sabor u određenom roku o tim zakonima Vladi šalje svoje mišljenje. Zbog tog principa rada bitno je obavezati Vladu da dostavlja Saboru sve zakonske prijedloge, naravno i ostale svoje akte o svom radu u europskim institucijama te propisati i utvrditi rokove da bi Sabor mogao pratiti i nadzirati aktivnosti Vlade u Vijeću EU – kaže MIle Horvat. Navodi kako bi Sabor preko Odbora za poslove EU trebao iznositi obavezujuća mišljenja Vladi te definirati vlastiti sustav nadzora Vlade. "Potrebno je utvrditi dane plenarnog zasjedanja te regulirati da utvrđeni dnevni red vrijedi za cijeli tjedan zasjedanja, a ne da se može mijenjati kao dosad. Kad je riječ o imenovanju ministara, dobro je da odbori o tome imaju prilike raspravljati. No, bitno je da se ta rasprava omogući i na plenarnoj sjednici Sabora, barem na razini klubova zastupnika. Ukoliko se to ne omogući, tad se dovodi u pitanje jedna od osnovnih funkcija ovoga parlamenta - da raspravlja o ministrima kao nositeljima izvršne vlasti# – kaže Horvat. - Zbog važne uloge Odbora za europske poslove smatramo da je potrebno obavezno u njemu definirati prisutnost jednog predstavnika kluba nacionalnih manjina – ističe Horvat. Po pitanju Godišnjeg izvještaja Vlade nejasno mu je zbog čega nije navedena mogućnost da saborski zastupnici mogu o njemu otvoreno postavljati pitanja predsjedniku Vlade. S. KRUPLJAN/Novosti Klub SDSS-a: „Vlasništvo jasno, povrata imovine još nema!“ ZAGREB, 30.7.2013. - Na saborskoj raspravi o Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, Milorad Pupovac naglasio je važnost prevladavanja rascjepkanosti ovlaštenja u upravljanju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. - Želimo da se postigne veći stupanj efikasnosti upravljanja i raspolaganja imovinom, da se izbjegnu preklapanja u ovlastima odlučivanja i da se postigne što veći stupnjevi usklađenosti i preciznosti pojedinih odredbi u zakonskim aktima, da bi se raspolaganje imovinom obavljalo jasnije i prezentnije – kaže Milorad Pupovac. Smatra kako je sramota da u RH ne postoji jedinstven registar nekretnina u vlasništvu države. - Važno da se napravi izvještaj o stanju državne imovine u RH, da se zna što se dogodilo s državnom imovinom i u kakvom je stanju. Vlada ima pravo da preuzme odgovornost na sebe kako će upravljati državnom imovinom, ali Sabor ne smije iz toga biti isključen te bi mu se u konačnici trebao podnositi izvještaj o raspolaganju državnom imovinom. U zakonu bi trebalo uvesti i odredbu o zabrani raspolaganja svom imovinom koja je predmet Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine – navodi Pupovac. Smatra da je potrebno da se ispravi nepravda po pitanju dionica u postupku privatizacije u kojem povratnici srpske nacionalnosti nisu mogli sudjelovati. Isto vrijedi za povratak imovine institucijama srpske zajednice u RH. - Dvije su ključne institucije: Srpsko privredno društvo "Privrednik" i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta". Nažalost, povratak imovine je u zastoju jer nismo pronašli adekvatan način ni u slučaju jasnog vlasništva kao što ga ima "Prosvjeta" - kaže Pupovac. Na istoj raspravi, Mile Horvat je naveo kako će na ovaj zakonski tekst, koji će regulirati raspolaganje ogromnom imovinom koja je u medijima procijenjena na oko 30 milijardi eura, SDSS dati dva amandmana. - Tražimo da se Izvještaj o provedbi Plana upravljanja imovinom RH za prethodnu godinu nužno dostavlja Saboru, kako bi se vidjelo postupanje te raspravljalo o raspolaganju imovinom. Drugim amandmanom želimo da se izuzme od raspolaganja imovina koja je predmet Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, za koje su određene institucije fizičke i pravne podnijele zahtjeve za povrat, kako bi se zaštitila do okončanja postupka te bila vraćena nasljednicima vlasnika – naveo je Horvat. Izvor: Novosti Horvat upozorio na problem neusklađenosti zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem Na saborskoj raspravi o Izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjgama, Mile Horvat, u ime Kluba zastupnika SDSS-a pozdravio je sređivanje zemljišnih knjiga i katastra, ali i upozorio na problem neusklađenosti zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem. Zemljišne knjige predstavljaju pravno stanje nekretnina u Republici Hrvatskoj i u zemljišne knjige se upisuju stvarna i druga relevantna prava na nekretninama. S obzirom na načelo javnosti i načelo povjerenja u istinitost i potpunost sadržanih podataka, zemljišne knjige štite temeljna vlasnička prava građana, izvor su potrebnih vlasničkih isprava, omogućavaju pravni promet nekretninama i odgovarajuću evidenciju toga prometa te u svojoj suštini čine temelj pravne sigurnosti u prometu prava na nekretninama. Hrvatska ima ukupno 3346 katastarskih općina. Od ukupnog broja, obnova zemljišnih knjiga bi se trebala izvršiti za 482 glavne knjige, a osnivanje zemljišnih knjiga u 216 (uništene glavne knjige i one za koje se vode polozi ugovora). Rad na projektu uspostave Zajedničkog informacijskog sustava traje od 2007. uz podršku zajma Svjetske banke. Ovom projektu prethodio je Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra (2003.-2010. godine). sa zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Međutim, još je značajan dio ostao za usklađivanje zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka . „Na području grada Ogulina za 17 katastarskih općina nemamo zemljišne knjige. One su stavljene van snage još 95. godine. Do nove katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga pravni promet se obavlja putem kartona zemljišta, ali za formiranje kartona zemljišta potrebno je da stranka priloži isprave u izvorniku, kao i kopiju katastarskog plana i povijesni izvadak iz katastra. A to sve košta i ide na teret stranke. Na pojedinim područjima imamo problem zemljišnih knjiga koje nisu sređene još od II. svjetskog rata pa dodatno otežavaju obnovu kuća povratnika. Da ne govorimo o tome kako je time obustavljen pravni promet nekretnina i ekonomski razvoj tih područja. Stoga je važno da se kod obnove zemljišnih knjiga vodi računa o područjima posebne državne skrbi, odnosno povratničkim područjima“ – rekao je Horvat Prednost ovog prijedloga zakona je uspostavljanje jedinstvenog sustava registra nekretnina kojim će se objedinjavati podaci zemljišnih knjiga i katastra i uvođenje elektroničkog vođenja zemljišnih knjiga, kao i dostupnost i vidljivost podataka. Isto tako uvođenje Visokog zemljišnog suda koji bi odlučivao o svim žalbama u zemljišno-knjižnim predmetima. Međutim provedena digitalizacija ne rješava glavni problem, a to je neusklađenost zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, jer su u digitalni oblik uneseni podaci koji ne oslikavaju stanje na terenu. „Nas brine činjenica koja kaže da ukoliko nema vlasnika, odnosno vlasnik nije poznat, upisati će se Republika Hrvatska kao vlasnik, odnosno suvlasnik katastarske čestice koja je predmet postupka. Međutim, nije to baš tako. U ovim slučajevima postoje vlasnici, vlasnici koji nisu ovdje, vlasnici koji se još uvijek ne mogu vratiti. A u međuvremenu se država upisala na njihovo zemljište, primjerice na području sjeverne Dalmacije, Korduna, Banije, Like, zaleđa Zadra itd. Oni znaju, a znamo i mi, da moraju sami regulirati svoja vlasnička prava. No, imamo tu niz otežavajućih činjenica, od činjenice da su to bili prostori obuhvaćeni ratnim stradanjima do činjenice da je to povratnička populacija koja je socijalno i ekonomski najugroženija. Pa postavljamo pitanje kako se mogla država uknjižiti na nešto što nije njezino, a postoje informacije o vlasnicima zemlje. U razgovorima sa predstavnicima DORH-a predloženo je da će se ovo pitanje rješavati na način da ne može biti uknjižbe u korist države dok se ne provjeri stanje u katastru, odnosno činjenično stanje na terenu. I mi bi voljeli kada bi država tom problemu posvetila posebnu pozornost i kada bi stvorila nekakav mehanizam revizije da ti ljudi uz što manje troškova dođu u vlasništvo i u posjed imovine koju su prije ovakve uknjižbe imali“ – zaključio je Horvat. Pojednostavljen postupak legalizacije za objekte iz obnove i stambenog zbrinjavanja Reagirajući na brojna pitanja građana, vlasnika obnovljenih građevina i upravnih odjela koji provode postupak legalizacije, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja donijelo je odluku da se objekti podignuti u okviru projekta obnove, nezavisno o stupnju oštećenja i načinu na koji su nadležna ministarstva učestvovala u njihovoj obnovi, smatraju zakonito izgrađenima, pa se na njih ne primjenjuje obaveza postupka legalizacije. Status postojećih, odnosno zakonito izgrađenih zgrada imaju i one koje je Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja. Odlukom ministarstva uvažen je dio zahtjeva zastupnika SDSS-a koji su tražili da se pojednostavi postupak legaliziranja objekata sagrađenih u programu obnove i stambenog zbrinjavanja. Razlog je bio dugotrajan i skup postupak za koji se moralo izdvojiti najmanje hiljadu eura, ali i problemi s projektnom dokumentacijom koja je u velikom broju slučajeva izgubljena ili nestala. Ipak, ostaje pitanje korisnika stambenog zbrinjavanja putem dodjele građevinskog materijala kojih nema u objašnjenju ministarstva, a takvih je značajan broj, ističu u SDSS-u i smatraju da bi i oni trebali biti obuhvaćeni oslobađanjem od postupka legalizacije. (N. J.) Text Novosti /697 Pupovac: „Zašto su rebalansom proračuna smanjena sredstva za stambeno zbrinjavanje?“ Milorad Pupovac u ime Kluba zastupnika SDSS, u raspravi o Izmjena i dopunama državnog proračuna za 2013., izrazio je nezadovoljstvo zbog smanjena sredstava za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi. Isto tako, Klub SDSS-a podnio je amandman na ovaj prijedlog rebalansa da se u proračunu izdvoje sredstva za rad Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU bi trebalo imati smanjenje za 103 milijuna i 900 tisuća kuna. Od toga, 85 milijuna kuna za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi, što je oko 30% te stavke u odnosu na panirano u ovoj godini. Sa ovim smanjenjem znatno se smanjuje i mogućnost za brže rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja. „Postavljamo pitanje nije li postojao neki drugi način da se unutar ovog ministarstva ili drugih ministarstava, ovih 85 milijuna kuna na drugi način smanji. Zašto baš ovdje na ovoj stavci? Zašto baš na ovom mjestu? U proteklih godinu dana nije bilo izgradnje obiteljskih kuća i nije bilo izgradnje stambenih objekata za one koji su tražili stambeno zbrinjavanje na području posebne državne skrbi. Nakon godinu i nešto dana praktički neefikasnoga odnosa prema ovoj problematici mi dobivamo sad još i smanjenje. I ako će još dva do tri mjeseca trebati da se bilo šta pokrene onda imamo ozbiljan problem, jer nećemo realizirati ono što smo u obavezi, kao Vlada, kada je posrijedi Program stambenog zbrinjavanja.“ – rekao je Pupovac Na područjima posebne državne skrbi ostalo je neriješeno 1213 zahtjeva, samo za bivše nositelje stanarskih prava, ne računajući sve druge mlade obitelji koje dolaze i koje želimo zadržati na tom području. Isto tako, 2033 preostaje za rješavanje zahtjeva bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja PPDS-a, ukupno 3246. „Sa ovih 85 milijuna kuna manje, nema nikakve sumnje da su mogućnosti i šanse ministarstva smanjene da realizira dosad podnesene zahtjeve za stambeno zbrinjavanje. Nisu ljudi krivi zato što je do toga došlo, niti trebaju snositi taj teret, niti sam ja kriv koji bih trebao pred te ljude izaći već u narednom tjednu ili u narednom mjesecu i objasniti im zašto se to dogodilo. Mi smo prije 4 tjedna raspravili i usvojili smo osnivanje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Međutim ne znamo razlog zbog čega nije došlo do uvrštavanja u proračun stavki za rad tog Državnog ureda. Stoga je Klub SDSS-a podnio amandman na ovaj prijedlog rebalansa kako bi se u njega uvrstila sredstva za rad Državnog ureda i poslove stambenog zbrinjavanja, obnove i statusnih prava izbjeglica, prognanika i povratnika kojima će se taj Ured baviti.“ Stambeno zbrinjavanje je trebalo biti jedan od nositelja povratka na područjima posebne državne skrbi. Vrlo često su programi stambenog zbrinjavanja, bez obzira da li je riječ o gradnji obiteljskih kuća, o izgradnji stambenih objekata sa stanovima ili o dodjeli građevinskog materijala, bili u proteklim godinama jedina ozbiljnija privredna aktivnost, jedino što je povećavalo zapošljavanje na tim područjima. „Kada smo na aktualnom prijepodnevu postavili pitanje što je sa Zakonom o potpomognutim područjima i o ujednačenom regionalnom i lokalnom razvoju, čitao sam podatke o stopi nezaposlenosti na pojedinim područjima. Međutim, vidimo da je za razvoj potpomognutih područja gdje je bilo osigurano skromnih 100 milijuna kuna, smanjeno 9 milijuna kuna. Mi moramo nešto promijeniti u tom smislu. Moramo stvoriti pretpostavke za ravnopravan život na cijelom teritoriju Hrvatske, stvoriti jednake mogućnosti za zapošljavanje, školovanje, jamčiti socijalnu i ekonomsku stabilnost. Ono što mi se čini da je iznimno potrebno i iznimno važno jeste usklađenost monetarne politike i razvijanje elemenata ekonomske politike.“ – zaključio je Pupovac. Stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a Na inicijativu saborskih zastupnika srpske nacionalne manjine, Vlada je donijela Odluku o stambenom zbrinjavanju povratnika – bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi, kojom se potencijalnim korisnicima produljuje rok za podnošenje prijava i to do 31. kolovoza 2013. godine. - Provedbom Regionalnog stambenog programa planira se u razdoblju od 2013. do 2017. godine konačno riješiti pitanje ciljanih skupina korisnika na području regije. Svrha je predloženog omogućiti preostalom broju potencijalnih korisnika, koji u RH nisu uspjeli riješiti egzistencijalne probleme, stvaranje pretpostavki za njihovo rješavanje i integriranje u zajednicu na području koje sami odaberu. U partnerskim državama – BiH, Srbiji i Crnoj Gori, otvoren je rok za podnošenje zahtjeva, dok je za područje Hrvatske, 30. travnja 2012. godine, bio prošao rok za podnošenje tih zahtjeva – stoji, među ostalim, u obrazloženju Vladine Odluke. Predstavništvo Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u RH pozdravilo je ovu Odluku Vlade o produženju roka za podnošenje zahtjeva te je smatra pozitivnim korakom u kontekstu sudjelovanja RH u Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja (RSP). zbrinjavanja (RSP). No, u UNHCR-u se nadaju kako će Vlada razmotriti i daljnje produljenju tog roka, kako bi se omogućila dostupnost procesa prijavljivanja tokom provedbe 5-godišnjeg Regionalnog programa. RSP je višegodišnji zajednički projekt, kojem je cilj pružiti stalna stambena rješenja za oko 74 hiljade najranjivijih raseljenih ljudi odnosno za 27 hiljada kućanstava u regiji. Naslanja se na dosadašnje zajedničke napore Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije, a uz podršku Europske komisije, Vlade Sjedinjenih američkih država, UNHCR-a i OESS-a. RSP potvrđuje opredijeljenost zemalja da privedu kraju regionalnu raseljenost pružajući trajna stambena rješenja, kao i jamstva za zaštitu prava izbjeglica, povratnika i interno raseljenih osoba. „Za bivše nositelje stanarskih prava, stambeno zbrinjavanje, koje je obuhvaćeno provedbom monitoring procesa, za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, neophodno je ujednačiti postupak na području cijele RH. Očekujemo jedinstveni pristup rješavanja problema bivših nositelja stanarskog prava bez obzira da li se radi o područjima posebne državne skrbi ili izvan tog područja. Isto tako, očekujemo da će se propisima urediti realizaciju prava za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava u provedbi Regionalnog stambenog programa” – ističu u saborskom Klubu zastupnika SDSS-a. (M. J.) text Novosti/696 HORVAT O DVOJEZIČNIM ELEKTRONSKIM ISKAZNICAMA ZAGREB, 7.6.2013. - Na nedavnoj saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Mile Horvat je istakao kako pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo posjedovati dvojezičnu osobnu iskaznicu, prema članku 9., stavku 2., Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. - U Policijskoj upravi Virovitičko-podravske županije izdane su samo dvije osobne iskaznice na mađarskom jeziku. U PU Osječko-baranjskoj, u zadnjih pet godina izdano je 227 osobnih iskaznica za pripadnike nacionalnih manjina, dakle dvojezičnih, od čega 76 na srpskom i 149 na mađarskom jeziku, te po jedna na talijanskom i slovačkom jeziku. U PU Pakrac izdano ih je 17 uglavnom na srpskom i talijanskom jeziku, dok je u Vukovarsko-srijemskoj izdano 187 dvojezičnih iskaznica, 178 na srpskom, 5 na rusinskom i 4 na mađarskom jeziku. Očito da ne postoji veliki interes za konzumiranje ovog manjinskoga prava - kaže Mile Horvat. S obzirom da se dosad to pravo moglo ostvariti u cijeloj RH, Horvat očekuje da će isto biti omogućeno pripadnicima manjina i kod izdavanja elektroničke iskaznice. - Pretpostavka za kvalitetno ostvarivanje novih osobnih iskaznica je Zakon o prebivalištu. Po njemu se do kraja ove godine mora urediti činjenica prebivališta. Oni koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali se duži period nalaze van nje, obavezni su do 29. decembra o tome obavijestiti PU ili nadležno konzularno predstavništvo te obrazložiti razloge odsustva. U protivnom provest će se službeni postupak. To se odnosi i na osobe u statusu povratnika, koje su van Hrvatske, a koje dotad moraju regulirati svoj status prebivališta, kako ne bi izgubile pravo i na osobnu iskaznicu – navodi Horvat. Tekst i foto: "Novosti" SAOPĆENJE ZA JAVNOST GLAVNOG ODBORA SAMOSTALNE DEMOKRATSKE SRPSKE STRANKE Glavni odbor Samostalne demokratske srpske stranke na svojoj današnjoj sjednici raspravljao je o obnovljenoj klevetničkoj kampanji protiv predsjednika stranke dr. Vojislava Stanimirovića koju su ovaj put pokrenuli novinarka Karolina Vidović Krišto, povjesničar Josip Jurčević i advokat Zvonimir Hodak, a podržali neki mediji u hrvatskom medijskom prostoru. Kao i u slučaju ranijih, cilj je i ove kampanje da se predsjednika naše stranke politički i ljudski diskreditira. Protiv njega se konstruiraju optužbe za nečasna djela ratnih zločina za koje nadležna državna tijela u više navrata nisu našla nikakvu osnovanost. Cilj ove kampanja je da se iznova stigmatizira i onemogući u normalnom radu ne samo predsjednik, već i stranka u cjelini, da se ona onemogući u ravnopravnom, Ustavom i zakonima zajamčenom djelovanju. Pojedini akteri ovih napada ne poštuju hrvatske zakone i pravosudne organe, posežu za govorom mržnje prema pripadnicima srpske zajednice i ne prezaju od lažnog prijavljivanja kao sredstava svoje kampanje. Zagovaranje kolektivne krivice, nepoštivanje odluka pravosudnih organa i organiziranje kampanje u tzv. prikupljanju dokaza, kao u slučaju dr. Vojislava Stanimirovića, predstavljaju nezakonite i uznemiravajuće pojave. Njima se ozbiljno narušavaju ustavna i zakonska prava građana srpske nacionalnosti. Glavni odbor SDSS-a smatra da sve ovo ugrožava ustavne i zakonske pretpostavke rada naše stranke, narušava pravnu sigurnost Srba, narušava postignuti stupanj međuetničke tolerancije i zagađuje hrvatski demokratski politički prostor. Stoga očekujemo da se ovime pozabave nadležna državna tijela u skladu sa zakonom kao i nadležna tijela Hrvatskog sabora. Također očekujemo da oni zaustave razorne i sramotne posljedice koje ova i slične kampanje imaju po istaknute pripadnike srpske zajednice, po naše organizacije i naš položaj u hrvatskom društvu. Vukovar, 6. 7. 2013. © samostalna demokratska srpska stranka 1997 -2013