ADVENTISTI»KI Broj 5 • 2011. PREGLED Mediji u navijeπtanju Evanelja ADVENTISTI»KI PREGLED •1 Radosna vijest i nove tehnologije Upoznavanje biblijske istine preko interneta U prosincu 2010. godine nazvao me nepoznati mladiÊ, tvrdeÊi da je upoznao biblijsku istinu preko interneta i da æeli susret sa mnom kao pastorom KrπÊanske adventistiËke crkve. Bio sam dosta nepovjerljiv, jer se znalo pokazati da takve tvrdnje baπ i ne stoje. Dogovorili smo se da se naemo nakon evaneoskog predavanja u srediπtu Rijeke, u dvorani Transadrije. MladiÊ je stvarno doπao, upoznali smo se, sjeli i malo porazgovarali. Kad sam uvidio koliko je ozbiljan, pozvao sam ga na sastanak male skupine koju smo u naπem domu odræavali utorkom. MladiÊ Anedio StipanoviÊ je odmah upitao moæe li povesti i svojega brata Emanuela. Tako je poËelo naπe druæenje: na sastancima naπe male skupine, na predavanjima i na bogosluæjima subotom. Nakon nekoliko susreta upitao sam te mladiÊe: “Kako to da ste na internetu odabrali sluπati tako ozbiljna predavanja? I kako ste zakljuËili da baπ AdventistiËka crkva ima biblijsku istinu?” Odgovorili su: “Mi smo bili ozbiljni i vjerni pripadnici KatoliËke crkve. Nisu nas zanimale neozbiljne teme na internetu. Paæljivim sluπanjem tisuÊa predavanja na internetu eliminirali smo odreene web stranice i predavaËe. ZakljuËili smo da vi propovijedate i dræite cjelokupnu biblijsku istinu. Æelimo postati vjernici AdventistiËke crkve.” Kao pastor mogao sam samo dodati: “Dopustili ste Svetom Duhu da vas vodi u svu istinu.” Osjetio sam i vidio veliku ozbiljnost u njihovom pristupu biblijskoj objavi i prihvaÊanju svih istina, ukljuËujuÊi i istinu o Boæjem zakonu, suboti kao danu odmora, izdvajanju desetine od prihoda za Boæje djelo, istinu o stanju mrtvih, istinu o πtovanju jedinog Posrednika i Spasitelja Isusa Krista... U lipnju 2011. i Anedio i Emanuel doπli su pred odbor crkve i potpisali molbu za krπtenje. Anedio se krstio biblijskim krπtenjem, a Emanuel Êe to uËiniti u skoroj buduÊnosti. Ova dvojica braÊe postali su posebni svjedoci Boæje sile koja djeluje preko novog medija — interneta. Hvala Bogu πto Radosna vijest “leti posred neba” i πto je zahvaljujuÊi novim tehnologijama dostupna svakom stvorenju u svakom kutu naπega planeta! Miroslav Lorencin ProuËavanje Biblije preko Skypea Tinejdæeri iz AdventistiËke crkve u Puli redovito svakog tjedna zajedniËki prouËavaju Bibliju. Kako su meusobno udaljeni kilometrima, nisu u moguÊnosti doÊi na sastanak svaki put. Razmiπljali su kako da rijeπe tu zapreku i sjetili se raËunalne mreæe i usluge Skype. Donijeli su raËunalo u crkvu, prikljuËili se na Skype — πto su uËinili i tinejdæeri u Pazinu, pedeset kilometara daleko od Pule — i prouËavanje se moglo nastaviti uz molitve i slavljenje Boga. Slika i zvuk s raËunala u realnom vremenu omoguÊuju mladima da se osjeÊaju kao da su na jednom mjestu, iako su fiziËki udaljeni. Ako postoji volja, naÊi Êemo i naËine za premoπÊivanje zapreka, a sve zahvaljujuÊi suvremenim komunikacijskim tehnologijama. Janko ÆufiÊ 2• ADVENTISTI»KI PREGLED RijeË izvrπnog urednika Radosna vijest i mediji U ovom broju naπega glasila progovaramo o KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi i uporabi medija u navijeπtanju vjeËnog Evanelja. Iako naoËigled u naπoj zemlji taj aspekt djelovanja crkve nije razvijen onoliko koliko bi to trebalo s obzirom na vrijeme u kojem æivimo, sluæba preko medija na podruËju Jadranske unije ima dugu povijest i kvalitetnu tradiciju, i svakako ima mjesta daljnjem napretku. Biblijski nalog za koriπtenje medija zbog bræeg i glasnijeg πirenja Evanelja nalazimo na mnogo mjesta. Iako niπta ne moæe zamijeniti osobni pridonos pojedinca kao osnovnog prenositelja istine, u redcima poput Mateja 24,14: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” ili Otkrivenja 14,6: “Uto spazih nekog drugog anela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku…” moæemo vidjeti obeÊanje i nalog za svakog sljedbenika Isusa Krista. Trebamo na πto bræi i kvalitetniji naËin raπiriti Radosnu vijest! AdventistiËka crkva na svjetskoj razini prepoznala je taj izazov veÊ u samim poËecima svog organiziranog djelovanja sredinom 19. stoljeÊa. Mediji su pratili njezin rad, a ona je koristila svaki moguÊi oblik tehniËke opremljenosti i medijskog nastupa ne bi li prenijela tu dragocjenu vijest πto veÊem broju ljudi. Od tada Crkva djeluje na podruËju nakladniπtva, radija, televizije, interneta i svih komunikacijskih tehnologija i steËevina. U mnogim zemljama su osnovana vrhunska krπÊanska komunikacijska srediπta kako bi poruka trojice anela mogla doÊi jasna, toËna i glasna do krajnjih korisnika. Vizija i misijska izjava odjela komunikacija glasi: “KrπÊanska adventistiËka crkva Êe preko svih vrsta komunikacija πiriti nadu, naglaπavajuÊi kvalitetu æivljenja u Isusu Kristu.” Da bi ovu viziju uËinila stvarnom, AdventistiËka crkva neprestano osniva ustanove preko kojih navijeπta Radosnu vijest. Na prvom mjestu to su odjeli komunikacija pri upravnim tijelima AdventistiËke crkve na Ëitavom svijetu, pa i na podruËju Jadranske unije. Crkvi na svjetskoj razini na tom podruËju sluæi agencija ANN (Adventist News Network). U naπoj zemlji je ekvivalent Novinska agencija Adventpress, koja je zapoËela djelovati u osamdesetim godinama, a zapravo je bila nastavak razmjerno redovitog izlaæenja biltena Zvono (Znaci vremena objavljuju novosti) i niza crkvenih izdanja sa stogodiπnjom tradicijom. Tu su i sluæbena glasila AdventistiËke crkve u svijetu — Adventist Review i Adventist World, kod nas poznat kao crkveni dvomjeseËnik koji upravo Ëitate — AdventistiËki pregled. Spomenimo i bogatu nakladniËku i knjiæarsku djelatnost koja nam je svima vaæna i od velikog blagoslova. Kad je u pitanju radijska difuzija, pored mnoπtva adventistiËkih radijskih postaja koje djeluju od samih poËetaka radiodifuzije u svijetu, tu je krovna organizacija Adventist World Radio (AdventistiËki radio u svijetu), koja je poËela djelovati prije toËno 40 godina na svjetskoj razini. Istodobno je u naπoj zemlji osnovan “Glas nade”, u Ëijem su se studiju pripremale emisije za emitiranje na kratkim valovima za naπ dio svijeta. Posljednjih dvadestak godina pripremaju se emisije “Misli iz Biblije” koje se emitiraju na radijskim postajama diljem Hrvatske i po kojima smo prepoznatljivi u druπtvu. Internet kao novi medij koristimo od samog poËetka — kroz brojne portale, internetske stranice i bogatstvo sadræaja na njima. Sluæbena stranica AdventistiËke crkve u svijetu je www.adventist.org, a u Jadranskoj uniji: www.adventisti.hr. Pored tih stranica imamo joπ mnoπtvo drugih — naπih udruga, portala, mjesnih crkava, ustanova i sliËno. Prije nekoliko godina AdventistiËka crkva je na svjetskoj razini, pored brojnih privatnih i potpornih adventistiËkih televizija, pokrenula svoj vlastiti Hope Channel (Program nade) koji djeluje u mnogim zemljama svijeta na mnogo jezika. Postoje planovi da zaæivi i na hrvatskom jeziku, a do tada kod nas imamo hvalevrijednu privatnu inicijativu, poduprtu od strane crkvene uprave, zvanu TV-Hope, koju su pokrenuli medijski entuzijasti prireujuÊi i emitirajuÊi svakodnevno dragocjeni duhovni televizijski program preko interneta. Svi ovi mediji imaju isti cilj: donijeti sve brojnijem stanovniπtvu naπega planeta (u svaki kutak svijeta!) neprolaznu Radosnu vijest o Kristovoj ljubavi i Njegovom skorom dolazku. Boæja rijeË najavljuje da Êe tada doÊi svrπetak. Iako se mediji mogu i zlorabiti, i iako na Ëovjekov duhovni i tjelesni razvoj mogu utjecati pogubno, pred nama je izazov da iskoristimo sve moguÊe medijske blagodati koje je Bog stavio pred nas — sve svoje darove, vrijeme i dobru volju — da ljudima u ovom svijetu damo poruku opomene, ljubavi i nade. Nadamo se da Êe ovaj broj AdventistiËkog pregleda proπiriti naπ vidokrug i dati nam nove zamisli i poticaje! ADVENTISTI»KI PREGLED ISSN 1331-9272 GLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE Godina XIX. (LXIII) • Broj 5 — 2011. AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu je prenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i napise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblije i kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu. Nakladnik KrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unija konferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊa o Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju u danaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznaju i prenoπenje nade u Njegov skori dolazak. Neven KlaËmer Uredniπtvo Branko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe, Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ Telefon 01/3764-219 • Telefaks 01/2361-901 Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ Glavni i odgovorni urednik mr. Branko BistroviÊ Izvrπni urednik Neven KlaËmer [email protected] Korektura Brankica VukmaniÊ Cijena ovog broja: 15 kn Tisak TIPOMAT, 2011. ADVENTISTI»KI PREGLED •3 Poslanje AdventistiËke crkve u Europi Razmiπljajmo drukËije — razmiπljajmo o moguÊnostima! O samdeset i devet zastupnika iz trinaest unija i triju pridruæenih misijskih polja, koje saËinjavaju Crkvu adventista sedmog dana u Transeuropskoj diviziji Generalne konferencije, sastalo se od 13. do 16. studenoga u BeËiÊima u Crnoj Gori. Tema sastanka Izvrπnog odbora na kraju godine bila je “Oæivljavanje Njegovom RijeËju: razmiπljajmo drukËije — razmiπljajmo o moguÊnostima.” Dr. Bertil Wiklander, predsjednik Transeuropske divizije kaæe: “Zbog teritorijalne reorganizacije koju je izglasovala Generalna konferencija, naπ sastanak smo pomno planirali kako bismo posebno naglasili vaænost poslanja AdventistiËke crkve u Europi. Duhovni ton sastanaka, s molitvama koje su tekle kroz poslovna zasjedanja, divnom glazbom, izvrsnim duhovnim temama i zajednicom posveÊenih adventista, uËinio je da ovaj sastanak za mene kao predsjedatelja bude milina.” Dopredsjednik Generalne konferencije, pastor Artur Stele i zamjenik blagajnika Tom Evans prisustvovali su sastancima kao predstavnici iz sjediπta 4• ADVENTISTI»KI PREGLED AdventistiËke crkve u svijetu te kao govornici i savjetnici. U svom kljuËnom obraÊanju dr. Wiklander je govorio o povijesti AdventistiËke crkve kao modelu za “Oæivljavanje Njegovom RijeËju: razmiπljajmo drukËije — razmiπljajmo o moguÊnostima.” “Biti adventist sedmoga dana u osnovi znaËi teæiti za Bogom,” rekao je on, “a ova teænja nalazi svoje ispunjenje u viziji iz Otkrivenja 21,1-5.” Mala crkvena obitelj, ustanovljena davne 1863. godine, mogla je rasti i proπiriti se u sve zemlje svijeta jer je poËela razmiπljati drukËije i otkrivati nove moguÊnosti. Predsjednik je ukazao na zanemarene istine u Boæjoj rijeËi koje mogu osnaæiti crkvu za izvrπavanje Boæjeg naloga. On je pozvao: “Budite obnovljeni Njegovom RijeËju! Razmiπljajte drukËije i razmiπljajte o moguÊnostima! Ako vjerujemo da je Bogu sve moguÊe, moæemo biti optimisti, jer je On na naπoj strani. Tada Êe se naπe oËi otvoriti i vidjet Êemo moguÊnosti za Boæju misiju u Europi danas. To je zadaÊa koju nam Bog daje!” Tijekom Ëetiri sadræajna dana Odbor je sasluπao izvjeπÊa i planove tajnika unija i odjela, raspravljao o brojnim promjenama pravilnika, rjeπavao razne poslovne teme i dogovarao postojeÊe i buduÊe inicijative. U vrlo znaËajnom izvjeπÊu dr. Wiklander je naveo gdje se naπa divizija nalazi i kamo ide. Reorganizacijom koju je izglasovala Generalna konferencija, rekao je, “mi dajemo naπa tri misijska polja — Izrael, Bliski Istok i Pakistan — i smanjujemo se za oko 35.000 vjernika. To znaËi da postajemo u cijelosti europska divizija.” Zatim je podrobno naveo πto to znaËi. Dodao je kako AdventistiËka crkva nikada nije imala toliko vjernika u Europi kao danas, i da se nalazimo u daleko boljem poloæaju u odnosu na pionire kad je Crkva organizirana, 20. svibnja 1863. godine. IznoseÊi anketu o snaænim stranama i uspjesima nove Transeuropske divizije, on je opisao europske skupine ljudi kao primatelje Evanelja i naπu æelju da do njih dopremo, dok je paæljivo navodio probleme koje treba svladati. ZakljuËio je dojmljivim pregledom misijskog plana Transeuropske divizije za Europu i uputio poziv: “Pred nama se nalazi fantastiËna moguÊnost: Iskusit Êemo kako se Boæja misija susreÊe s Ëovjekom koji æivi bez Boga, dok se Crkva adventista sedmog dana probija u suvremenu Europu. Trebamo razmiπljati drukËije, izvan okvira. Mislimo o moguÊnostima, to jest promatrajmo krize s kojima se naπe druπtvo suoËava ne samo kao probleme, veÊ kao prilike u kojima moæemo doæivjeti Ëudesno djelovanje i suradnju s Bogom.” Audrey Andersson, izvrπna tajnica Transeuropske divizije, iznijela je statistiËke podatke koji pokazuju rast vjerniπtva od 2.616 osoba u protekloj godini. “Zahvaljujemo Bogu za rast u proπloj godini. Ova se brojka odnosi samo na one koji su se krstili i niπta ne govori o broju prijatelja koji posjeÊuje naπe crkve svakog tjedna”, rekla je. Predloæena je joπ jedna dodatna statistiËka metoda kojoj je svrha da se stekne jasnija slika o prisutnosti na bogosluæju. Od crkava se traæi da prebroje sve prisutne na bogosluæjima druge i sedme subote svakog tromjeseËja, poËevπi od sijeËnja 2012. “PodruËje u kojemu moæemo poboljπati svoj rad jest zadræavanje vjernika. Trenutno od svakih stotinu vjernika koje krstimo, dvadeset i sedmero napusti crkvu. Njegovanje vjernika jednako je vaæno kao i zadobivanje duπa,” zakljuËila je Andersonova. Jóhann E. Jóhannsson, blagajnik Transeuropskog odjela, podnio je izvjeπÊe o financijskoj situaciji i planovima za sljedeÊu godinu, govoreÊi da su “desetine i darovi u lokalnim valutama bili relativno stabilni tijekom protekle godine, bez obzira na financijsku krizu u mnogim zemljama Europe. Neke naπe unije i polja doæivjele su umjereni porast, dok su se u drugima desetine i darovi smanjili, u nekim zemljama Ëak drastiËno. PoveÊanje udjela desetine u naπoj diviziji je ove godine 3,57%. Slavimo Gospodina za vjernost naπih vjernika tijekom ovog financijski problematiËnog vremena! Zbog ekonomskih problema, u Velikoj Britaniji neÊe biti poveÊanja plaÊa i dodataka za crkvene djelatnike u 2012. godini, a sliËno Êe biti i u nekim drugim unijama i poljima”, rekao je Jóhannsson. On je pritom uvjerio Ëlanove Odbora da reorganizacija misijskih polja Transeuropske divizije, BliskoistoËne unije, Pakistanske unije i Izraelskog polja neÊe znaËajno utjecati na naπe financije. Divizija ima uravnoteæen proraËun za 2012. godinu i vodi se raËuna o teritorijalnoj reorganizaciji. Obrazovna ustanova Newbold college nastavlja se suoËavati s financijskim problemima, uglavnom zbog smanjenog broja studenata. Postoje mnogi razlozi za smanjenje upisa, a meu njima su i Ëimbenici koji su izvan naπeg nadzora, poput novih strogih pravila za studente iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj Uniji, a koji æele studirati u Velikoj Britaniji. “Tijekom prve polovine 2011. godine znaËajno smo smanjili broj zaposlenih i druge troπkove koledæa,” rekao je Jóhannsson i zakljuËio: “Ipak, postoje ograniËenja u tome koliko se troπkova moæe smanjiti. Trebamo se usmjeriti na nove programe i poveÊanje broja studenata, kao i na znakove poboljπanja svake vrste u buduÊnosti.” “KrπÊani su u Europi doprli do 360 od ukupno 644 skupina ljudi,” izvijestio je pastor Raafat Kamal, tajnik Odjela za misiju Transeuropske divizije i nastavio: “Dvjesto osamdeset i Ëetiri skupine koje su preostale predstavljaju veliki izazov. tajnicu za Obiteljsku sluæbu, i Stephena Coopera kao tajnika za Zdravstvenu sluæbu. Evangelizacija U protekle dvije godine Transeuropska divizija je svesrdno pruæala podrπku kreativnim misijskim pristupima na svojemu podruËju. Pastor Janos KovacsBiro, tajnik za evangelizaciju u diviziji, izvijestio je o mnogim projektima. Sa sastanka Izvrπnog odbora Transeuropske divizije u BeËiÊima Godine 2011. imali smo 154 projekta Globalne misije s troπkovima od 1.687.469 dolara. Pored toga, imali smo brojne evaneoske inicijative vrijedne ukupno 2.987.469 dolara, a uloæili smo ih kako bismo podræali misiju mjesnih crkava πirom naπe divizije. U razdoblju od petnaest godina (1996.—2011.) Transeuropska divizija Generalne konferencije potroπila je skoro 30 milijuna dolara u podupiranju 60.000 projekata za napredak Boæjega kraljevstva,” zakljuËio je Kamal. Izvjeπtaji pojedinih unija i polja ukazuju na punu posveÊenost voa misijskom radu i evangelizaciji. Istodobno svatko od njih prepoznaje probleme s kojima se suoËavaju u postmodernizmu, sekularizmu, materijalizmu, tradicionalizmu i otporu krπÊanskim vjerovanjima. Svaki izvjeπtaj je naglasio posebnu ulogu crkve, kao i to da je crkva mnogo viπe od druπtvenog kluba, viπe od skupine muπkaraca i æena sa zajedniËkim stremljenjima. Umjesto toga, crkva predstavlja Boæje djelovanje u svijetu i ljudski odaziv na to djelovanje — sa zahvalnoπÊu i dragovoljnom posluπnoπÊu. Izvrπni odbor je izglasovao i nova zaduæenja: Clair Sanches-Schutte kao Tako je u Latviji prije dvije godine otpoËeo projekt “©kola za bebe”. Cilj ovog pristupa je pomoÊi lokalnoj zajednici u osiguravanju obrazovnog programa za obitelji i pomoÊ pri odgoju u ranom djetinjstvu. Neπto takvo trenutno ne postoji u Latviji. Kroz ovaj pristup vidi se pozitivan pomak u druπtvu. Suradnja s lokalnim sluæbama dala je priliku socijalno riziËnim obiteljima da pohaaju teËajeve “©kole za bebe”, posebna bogosluæja pripremljena za obitelji s djecom te izlete u prirodu kojima su bili obuhvaÊeni svi sudionici. “NeobiËna crkva” u Engleskoj joπ je jedna inicijativa namijenjena djeci, kojom se æeli utjecati na zajednicu i graditi obitelji vjere kroz kreativne radove, bogosluæja, obroke i druæenje. Programi teku jednom mjeseËno, subotom poslijepodne, i traju dva i pol sata. Viπe od 50% prisutnih su Ëlanovi zajednice, s dvije do tri nove obitelji koje dolaze svakog mjeseca. Cilj je da se ovim vrlo uspjeπnim programom gradi zajednica spaπenih. U Budimpeπti u Maarskoj projekt “MentO (On spaπava) — Mental Office” ima za cilj stvarati centre za mentalno zdravlje s krπÊanskim terapeutima. Taj program ADVENTISTI»KI PREGLED •5 daje priliku za odræavanje seminara o mentalnom zdravlju i zdravom naËinu æivljenja. Mnogi postmoderni ljudi koji æive u Maarskoj pate od ozbiljnih mentalnih problema. Mi ih pozivamo u ordinaciju MentO na savjetovanje. Mentalna ordinacija dospjela je i na Sziget Festival, jedan od najveÊih rock-festivala u Europi. Tamo su proveli deset dana, radeÊi po dvanaest sati dnevno, uglavnom noÊu, nudeÊi savjetovanje. Imali su viπe od 1.500 razgovora. U Reykjaviku na Islandu sluæba “Ljeto na moru” ima za cilj ohrabriti ljude da bismo s njima podijelili nauk Isusa Krista i pozvali ih da Ga slijede.” Postoje mnogi resursi koji Êe pruæiti podrπku za ovu inicijativu, kao πto su internet stranica, Ëasopis, knjiga Velika borba, animacija i film zasnovan na temi velike borbe, knjiga s porukama Doæivljavanje radosti koja sadræi DVD i plan rada. Cilj je da se podijeli dva milijuna knjiga i da se u odræavanje biblijskih satova ukljuËi 80% aktivnih vjernika. Pastor Janos Kovacs-Biro, divizijski tajnik za evangelizaciju, predstavio je dvije nove inicijative: Sa sastanka Izvrπnog odbora Transeuropske divizije u BeËiÊima uæivaju u druæenju kroz prouËavanje Biblije, glazbu i molitvu dok plove morem. Oko 250 sudionika uæivalo je u duhovnom putovanju zajedno na plovidbi. Nastavljaju se odræavati kontakti sa svima koji su se pridruæili ovoj avanturi i poziva ih se na projekt “Biblija u 3D”, koji Êe poËeti u veljaËi 2012. Nove inicijative Dr. Miroslav PujiÊ, tajnik za komunikacije, medije i nakladniËku djelatnost u Transeuropskoj diviziji, predstavio je projekt “Velika nada”, koji su svi oduπevljeno podræali. Ovom inicijativom æelimo ukljuËiti vjernike i pastore u svjedoËenje kako bi joπ mnogi postali uËenici Isusa Krista. “Svrha ove inicijative je da se u svaki dom unese nada, za danas i za buduÊnost, i da se predstavi ljubav i konaËna Boæja pobjeda u borbi izmeu dobra i zla,” rekao je dr. PujiÊ. Nastavio je: “Æelimo se povezati s neadventistiËkim obiteljima, prijateljima, susjedima i suradnicima na poslu, kako 6• ADVENTISTI»KI PREGLED “Biblija u 3D” je pilot-projekt osmiπljen da dopre do postmodernih ljudi u Europi. Postmoderni ljudi vole priËe, voljeli bi doæivjeti nadnaravno i vidjeti uzdizanje æivotnih vrijednosti. Zato Êemo postaviti izloæbu u najznamenitijoj zgradi na Islandu, Harpa, u kojoj Êemo predstaviti priËu Biblije (izvjeπtaj o otkupljenju) u devet dijelova. ZapoËet Êemo kulturoloπkim pristupom, kojim Êemo podsjetiti Islanane da preæivljavanje njihovog naroda i jezika ima temelje u veËernjim obiteljskim Ëitanjima Biblije. Nakon ulaska u prostorije s profesionalnim vodiËima (pastorima), ljudi Êe hodati kroz priËu o Velikoj borbi — od Stvaranja do potpune obnove. Ovo Êe ljudima dati priliku da prihvate priËu o otkupljenju u roku od 90 minuta. U svakoj prostoriji posjetitelji Êe primati informacije o tom dijelu priËe, kao i traktat koji je navod iz najznamenitije knjige Ellen G. White, koja je povezana s tim dijelom priËe. Na kraju obilaska posjetitelji Êe primiti poziv za veËernji program. Tijekom devet veËeri osvjetljavat Êemo glavne krπÊanske vrijednosti, govoreÊi o vaænim druπtvenim temama uz pomoÊ profesionalaca, predstavljajuÊi odliËnu glazbu koju Êe organizirati ravnatelj Opere u Reykjaviku, kao i biblijske odgovore na najhitnije duhovne potrebe u mnogim krizama u kojima se Islanani nalaze — dakle, pomagati ljudima da æive s pouzdanjem u Boga. “Isus7” je pilot-projekt za dopiranje do nominalnih krπÊana u Europi, gdje ljudi imaju maglovito razumijevanje nekih biblijskih priËa, ali ne razumiju njihovu primjenu. Projekt “Isus7” je zasnovan na pristupu koji se koristi na zdravstvenim izloæbama (Health Expo). Niz Êe trajati sedam dana i svakog dana Êe se u dvorani predstavljati po jedna priËa iz Isusovog æivota. Ljudi Êe moÊi doÊi i sudjelovati postavljanjem pitanja profesionalcima koji su posjetili Izrael i istraæivali mjesta koja su obuhvaÊena u ovom nizu. Tijekom veËeri Êe se ljudima uputiti poziv da prisustvuju prezentacijama o Isusovom æivotu. Tijekom niza “Isus7” oko dvije treÊine Maarske bit Êe prekriveno zastavama i reklamama uz autoputove. Dvadeset i πest pastora i okruga ukljuËit Êe se u molitvu i zajedniËki rad kako bi pomogli svojim sunarodnjacima da sagledaju Isusa u novom svjetlu. Oni ozbiljno shvaÊaju savjet Ellen G. White: “Dajte im dokaze da ste krπÊani, da æelite mir i da volite njihovu duπu. Neka vide da ste dosljedni. Tako Êete steÊi njihovo povjerenje, a bit Êe i dovoljno vremena za doktrine. Neka se srca osvajaju, zemljiπte priprema, a zatim posijte sjeme, iznoseÊi u ljubavi povjerenje u Isusa” (Gospel Workers, str. 120) Dr. Michael Hamilton, divizijski tajnik za Subotnju πkolu i Dopisnu biblijsku πkolu, objasnio je da je 2012. godina Godina dopisne biblijske πkole (DB©) u Transeuropskom odjelu. “Cilj je da se svaki vjernik u crkvama diljem divizije pozove i ukljuËi u rad Dopisne biblijske πkole u svojoj zemlji tako πto Êe uz molitvu pozivati prijatelje, roake i susjede da se pridruæe prouËavanju Biblije i upisivanju u teËaj. NaroËiti biblijski teËaj o æivotu apostola Pavla napisan je da se obiljeæi 2012. kao olimpijska godina. Ovaj teËaj, zajedno s drugima, bit Êe na raspolaganju na internetskoj stranici LIFEconnect, i svi su pozvani da sudjeluju. Vjernici crkve nikada ne bi trebali dopustiti da ih neka moguÊnost zaobie,” zakljuËio je dr. Hamilton. Transeuropska divizija stavlja golem naglasak na gradove u svom podruËju. Uz pomoÊ postojeÊih pristupa, kao πto su javna evangelizacija, osnivanje crkava, rad u druπtvu, i s novim kreativnim pristupima kao πto su predstavljeni projekti, kao i uz pomoÊ projekta “Velika nada”, voljeli bismo uspostaviti srediπta utjecaja u svakom velikom gradu na naπem podruËju u Europi, slijedeÊi savjet Duha proroπtva da “… organizirajmo u svim naπim gradovima male skupine koje Êe biti srediπta utjecaja…” (Testimonies for the Church, sv. 7, str. 115.) Nova strategija: Mislimo drukËije — mislimo o moguÊnostima Transeuropska divizija je zapoËela razvijati novu misijsku strategiju u Europi zasnovanu na drukËijem razmiπljanju — razmiπljanju o moguÊnostima. Ona je oblikovana oko tri zamisli inicijative “Kaæi svijetu”, a one su definirane s obzirom na vjerske potrebe postmodernih i svjetovnih Europljana: Posegnimo prema gore — razgovarajmo s Bogom, πtujmo Boga, iskusimo Boga. Posegnimo prema van — razumijevajmo ljude, ispunjavajmo njihove potrebe, stvarajmo uËenike. Posegnimo prema unutra — obnavljajmo, njegujmo i osnaæujmo zajednice vjernika. Dr. Wiklander je istaknuo da Êe usredotoËenost na zajednicu bili vrlo vaæan dio rada nove Transeuropske divizije i opisao je kako moæemo pozitivno utjecati na druπtvo. Dvadeset i jedna odreena akcija i mjerljivi ciljevi veÊ su razvijeni za plan koji Êe se tijekom sljedeÊih nekoliko mjeseci pregledati i oblikovati. “Osjetio sam prisutnost Svetog Duha meu nama,” slaæe se Artur Stele. “Stav Ëlanova Izvrπnog odbora je izvrstan. Mnogo sam nauËio od moje braÊe i sestara iz Transeuropske divizije. Znam da je ovaj dio svijeta vrlo teæak za propovijedanje Evanelja, ali takoer znam da sada sijemo sjeme za veliku æetvu kroz rad Svetog Duha. Slavim Boga za darove, velike vizije i posveÊenost svih u vaπoj diviziji Gospodinu,” zakljuËio je on. ZakljuËak U svojim posljednjim primjedbama dr. Wiklander je zatraæio od nazoËnih da gledaju u naπe pionire i usporede ono πto su oni imali 20. svibnja 1863. godine kad je crkva organizirana: u 125 crkava (nova Transeuropska divizija: 1.168) u 3.500 krπtenih vjernika (nova Transeuropska divizija: 82.000) u Stopu vjerniπtva 1 : 373.143 u odnosu na stanovniπtvo svijeta (AdventistiËka crkva u Hrvatskoj 1 : 1.333; nova Transeuropska divizija: 1 : 2.470) u 8.000 dolara godiπnjih davanja (novi godiπnji prihod TED-a od desetina 57.243.132 dolara i od darova 3.208.739 dolara) u 30 zaposlenih (nova Transeuropska divizija: 603 pastora) u Nijednu ustanovu (nova Transeuropska divizija: Newbold college i mnoπtvo ustanova u unijama) Zatim je dodao: “Bog moæe uËiniti s nama isto πto je uËinio s mladom AdventistiËkom crkvom — ako æivimo za Njega kao πto su oni æivjeli. On nas æeli upotrijebiti kao agente Njegove promjene, ne zato πto smo Mu potrebni, veÊ zato πto je On potreban nama — da budemo upotrijebljeni kao provodnici Njegove milosti drugima. To nas dovodi bliæe Bogu nego bilo πto drugo. ©toviπe, Bog je Bog zajedniπtva i primanje Evanelja kroz drugo ljudsko biÊe (nas) izgrauje zajednicu u kojoj Bog moæe otkriti svoju milost na izobilniji naËin nego bilo gdje na svijetu. Od 1. sijeËnja 2012. godine Izvrπni odbor Transeuropske divizije bit Êe saËinjen od crkvenih administratora, tajnika odjela, pastora i laika koji predstavljaju svaku od jedanaest unija i tri misijska polja AdventistiËke crkve iz 22 zemlje Europe. Dr. Miroslav PujiÊ, tedNEWS, 23. 11. 2011. PreporuËite svojim prijatelima novi, peti teËaj Dopisne biblijske πkole! ADVENTISTI»KI PREGLED •7 AdventistiËki radio u svijetu 8• ADVENTISTI»KI PREGLED » etrdeset je godina od poËetka emitiranja emisija AdventistiËkog radija u svijetu (Adventist World Radio — AWR). Osnovan 1971. godine, AWR je imao za cilj radijskim valovima odaslati Radosnu vijest o spasenju u Kristu stanovnicima komunistiËkih zemalja iza æeljezne zavjese sovjetskog bloka. Kasnije se djelatnost proπirila na druge teπko dostupne zemlje i narode, a danaπnji je cilj lijepo saæet u geslu: “AWR putuje tamo gdje misionari ne mogu”. Danas AdventistiËki radio u svijetu emitira na 80 jezika, pokriva dvije treÊine stanovniπtva zemaljske kugle, ostvaruje 100.000 izravnih kontakata godiπnje i sudjeluje u misiji πirenja Evanelja i dovoenja ljudi Kristu. Stotine predanih ljudi diljem svijeta proizvodi programe, emitira emisije i odræava kontakte sa sluπateljima, πto je kljuË uspjeha. Neki od njih æive i djeluju u stalnoj æivotnoj opasnosti od pojedinaca ili skupina koji ometaju njihovo djelovanje. UzdajuÊi se u Onoga koji ih je pozvao u ovu uzviπenu sluæbu, ovi junaci vjere ne posustaju u svom uzviπenom zvanju. Emitiranje na hrvatskom jeziku poËelo je odmah 1971. godine. Proizvodnja programa na jezicima naroda tadaπnje dræavne zajednice Jugoslavije krenula je iz Zagreba, a generacije studenata i ostalih mladih adventistiËkih aktivista sudjelovale su u snimanju pjesama i govornih priloga za emisije “Glasa nade”. Od osamostaljenja Hrvatske, emisije na kratkom valu postaju manje vaæne jer se dolaskom slobodnijeg druπtva otvaraju vrata mnogih radijskih postaja u Hrvatskoj. Emisije “Misli iz Biblije” prvi se put emitiraju 1989. godine na Radio ZapreπiÊu, a danas se mogu sluπati na dvanaest lokalnih radijskih postaja u Hrvatskoj. Prvi studio AdventistiËkog radija u svijetu, Portugal 1971. godine manje od 2% su krπÊani. Programi se emitiraju i za druge zemlje Azije, Afrike i nekoliko zemalja u Europi. Osim kratkoga vala, AWR sve viπe koristi FM (UKW) postaje koje imaju lokalni domet, ali se u gradovima i gusto naseljenim podruËjima svijeta viπe sluπaju od kratkoga vala. Kako nastaju emisije Produkcija evaneoskih emisija povjerena je studijima i djelatnicima u zemljama po cijelom svijetu (oko 75 studija). AWR ne priprema programe na jednom mjestu jer vjeruje da jedino ljudi koji æive u odreenoj zemlji i koji poznaju kulturu, jezik i navike mogu pripremiti program po mjeri svojih sluπatelja. ©to je kratki val Emisije kratkog vala dopiru dalje od ostalih vrsta valova koji se koriste za prijenos radijskih i televizijskih signala. Jednom odaslani, kratki valovi se odbijaju od ionosfere, visokog sloja atmosfere, te se vraÊaju prema povrπini Zemlje gdje se mogu primati i sluπati. Povrπina ih opet zrcali prema ionosferi i tako, slijedeÊi ping-pong obrazac, mogu obiÊi cijelu kuglu. U praksi se to vrlo rijetko dogaa, ali je redovita pojava da ti valovi prevaljuju udaljenosti od nekoliko tisuÊa kilometara do svojih krajnjih korisnika. Stoga se kratkovalni radio koristi za odaπiljanje emisija u politiËki zatvorena podruËja, jer on moæe premostiti administrativne granice i prevaliti velike udaljenosti. Misija AWR-a Poslanje AdventistiËkog radija u svijetu jest emitirati teπko dostupnim skupinama i narodima vijest o nadi u Kristov dolazak na njihovom vlastitom jeziku. Kamo se programi odaπilju Primarni cilj AWR-a danas su 72 zemlje u takozvanom prozoru 10/40. To je podruËje smjeπteno izmeu 10. i 40. stupnja sjeverne geografske πirine, u kojemu æivi dvije treÊine ukupnog stanovniπtva svijeta (preko 4 milijarde), a Pokrivenost radijskim emitiranjem u takozvanom prozoru 10/40 ADVENTISTI»KI PREGLED •9 Solarni audio playeri Solarni audio playeri su ureaji sliËni mp3 playeru ili iPodu, opremljeni solarnim Êelijama za punjenje baterija. Jedan takav proizvod imenom MegaVoice Ambassador koristi AWR u podruËjima gdje su baterije teπko dostupne, a sunca ima u izobilju. O takvom ureaju pisali smo u AdventistiËkom pregledu broj 4, 2009. godine. MegaVoice sadræi do 160 sati audio sadræaja koji se ne moæe izbrisati niti promijeniti. NajËeπÊe je to Biblija na lokalnom jeziku, duhovna glazba, priËe za djecu, osnovne istine, savjeti o zdravlju, obitelji i sliËno. U razvijenom svijetu ga koriste osobe oπteÊena vida i oni koji imaju poteπkoÊa s Ëitanjem. Sudanske izbjeglice sluπaju AdventistiËki radio u svijetu Snimanje programa AdventistiËkog radija u Pakistanu AWR online AWR online prilagoen je sluπateljima, i stoga se sluπatelju koji otvara www.awr.org iz Pakistana, primjerice, najprije otvara stranica na jeziku urdu i nudi mu tamoπnje programe, dok se korisniku iz Saudijske Arabije koji utipka isti URL otvaraju sadræaji na arapskom. Svaka emisija koju AWR emitira bilo gdje u svijetu, danom svog emitiranja postaje dostupna ondemand na www.awr.org, kao i preko iTunes Store podcasting agregata, gdje je u obliku podcasta dostupna velikom broju korisnika koji moæda nikada neÊe zalutati na stranice AWR-a. Na web stranicama AWR-a trenutno nema emisija na hrvatskom jeziku, pa sustav geolocation korisnicima iz Hrvatske sugerira i otvara sadræaje na drugim jezicima. Making waves Na web stranici www.awr.org moæete gledati video emisije koje donose priËe sluπatelja AWR-a, snimane u Africi, Aziji, na Bliskom istoku i u Europi — na izvornim lokacijama gdje ljudi æive. Osim æivotnih priËa o obraÊenjima ljudi, te emisije donose i putopisne zanimljivosti o pojedinim zemljama i lokacijama te dokumentarne priloge iz biblijskih zemalja. Izravno ih moæete otvoriti na www.awr.org/en/ making_waves. Trenutno su dostupne 63 video epizode na engleskom jeziku, a svaka traje oko 25 minuta. AWR iPhone App ObuËavanje novih suradnika AdventistiËkog radija u svijetu 10 • ADVENTISTI»KI PREGLED Korisnici iPhonea i drugih Appleovih mobilnih ureaja mogu naÊi besplatnu aplikaciju pomoÊu koje mogu pretraæivati raspored emitiranja radijskih emisija AWR-a ili sluπati programe na internetu: www.awr.org, ili je potraæiti u iPhone App Storeu. Aplikacija za korisnike platforme Android je u pripremi. AdventistiËka radijska djelatnost prije AWR-a Godine 1923., samo tri godine nakon prvog radijskog emitiranja u Sjedinjenim AmeriËkim dræavama, osnovana je prva adventistiËka radijska postaja na Emmanuel Missionary Vremeplov 1. listopada 1971. — AdventistiËka crkva iznajmljuje vrijeme za emitiranje na kratkom valu u Portugalu te osniva AWR. Emisije se emitiraju na deset razliËitih jezika, dvanaest sati tjedno za zemlje Sovjetskog Saveza i Europe. 1975. — AWR emitira na dvadeset jezika. 1976. — AWR Azija odaπilje programe iz ©ri Lanke na deset jezika. 1979. — Emitiraju se programi na πpanjolskom jeziku za Srednju i Sjevernu Ameriku s 10-kilovatnog odaπiljaËa iz Guatemale. 1983. — Emitiraju se prve emisije za Afriku na engleskom i francuskom jeziku iz Gabona u Africi. 1985. — AWR gradi kratkovalnu radijsku postaju snage 2.5 KW u talijanskom gradu Forlì. PoËinje emitiranje na arapskom za Europu i Sjevernu Afriku. Postaja ostaje u funkciji do 2001. godine. 1985. — Otvara se podruænica AWR-a za Sjevernu Ameriku u gradu Alajuela u Kostariki, odakle se emitira za Srednju i Juænu Ameriku. 1985. — Na zasjedanju Generalne konferencije skupljen je dobrovoljni prilog za emitiranje emisija za Kinu. PoËinje izgradnja radijske postaje na pacifiËkom otoku Guam, istoËno od Filipina. 1987. — Na Guamu poËinju s emitiranjem dva odaπiljaËa snage 100 KW, s antenskom zavjesom te tornjem od 100 metara. Programi se emitiraju za poduËje Azije na jedanaest jezika. SljedeÊih godina dodana su joπ dva odaπiljaËa i dvije antene. Postaja se joπ viπe modernizirala 2005. godine i danas pokriva 3,5 milijarde potencijalnih sluπatelja. U tijeku je projekt za izgradnju joπ jedne antene na Guamu koja Êe poboljπati prijam emisija u Kini. 1992. — PoËinje emitiranje prvih krπÊanskih programa iz Rusije, iz Novosibirska, na devet jezika, 22 sata dnevno. Studio u Ljubljani Collegeu u dræavi Michigan. Do poËetka 1930-ih propovjednik H. M. S. Richards otpoËeo je svoj pionirski rad nazvan Voice of Prophecy (Glas proroπtva). Tijekom sljedeÊih nekoliko desetljeÊa adventisti su u raznim zemljama koristili radio za πirenje Radosne vijesti. Kako bi dosegla ljude u komunistiËkim zemljama, AdventistiËka crkva je poduzela iskorak vjere i 1971. godine osnovala AdventistiËki radio u svijetu (Adventist World Radio ili AWR). Osim AWR-a, danas se brojne lokalne crkvene organizacije, unije i konferencije, kao i pojedinci unutar crkve, bave radijskom djelatnoπÊu te proizvode i emitiraju programe na svom podruËju. 1994. — Unajmljeni odaπiljaËi u SlovaËkoj i NjemaËkoj emitiraju za afriËki kontinent na arapskom, djula, kisvahili, engleskom i francuskom jeziku. 1995. — AWR sponzorira emitiranje na Radio Rusiji i Radio Ukrajini, a programi se odaπilju na viπe od 1.500 radijskih postaja i odaπiljaËa u nacionalnoj mreæi. To emitiranje traje sve do danas. 1996. — Do svoje 25. obljetnice AWR emitira na 45 jezika, πto je viπe od Glasa Amerike i BBC-a. 1996. — KreÊu emisije za Iran i Irak na srednjem valu. Emitira se iz Erevana u Armeniji. Emisije za podruËje Balkana i Zapadne Afrike odaπilju se iz NjemaËke. 1998. — PoËinje emitiranje iz Majertona u JuænoafriËkoj Republici te s Madagaskara. 1998. — Glas nade se prenosi satelitom na πpanjolskom jeziku, za radijske mreæe na podruËju Amerike. 2001. — Odustaje se od plana o gradnji kratkovalne postaje u Italiji te AWR unajmljuje emitiranje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. 2004. — AWR redefinira prioritete i zatvara podruænicu za Ameriku. Naime, oba ameriËka kontinenta pokrivena su bogato razgranatom mreæom adventistiËkih stanica mimo AWR-a. 2005. — Zatvara se produkcija engleskog programa u Velikoj Britaniji, koja je tijekom jedanaest godina snabdijevala postaje diljem svijeta, i produkcija na engleskom prepuπta se studijima u Africi i Aziji koji je koriste. 2007. — PoËinje pilot projekt uporabe solarnih audio playera MegaVoice Ambassador u Sudanu i drugim zemljama. 2010. — Uporabom opreme za prenamjenu i distribuciju programa (Media Asset Management) svi programi se objavljuju online na nekoliko platformi za podcasting i on-demand. 2011. — Na svoju Ëetrdesetu obljetnicu AWR emitira programe na oko 80 jezika i u viπe od 100 podcast izdanja. Tihomir ÆestiÊ ADVENTISTI»KI PREGLED • 11 Radosna vijest i nove tehnologije AdventistiËki mediji i navijeπtanje Evanelja D anas imamo takvih prilika i prednosti kakvih je bilo malo u proπlosti. Poznavanje istine se poveÊalo zahvaljujuÊi radu vjernih straæara koji su se povjerili Bogu i od Njega primili sposobnost da svijetle kao svjetlo u svijetu. Danas trebamo pojaËati svjetlo koje je Bog dao, kao πto su to Ëinili muπkarci i æene plemenitog karaktera u proπlosti. Oni su se dugo trudili nauËiti pouke koje su dobivali u Kristovoj πkoli. Njihovi ustrajni napori nisu bili uzaludni. Oni su bili bogato nagraeni. Ti su ljudi bili u vezi sa SvemoguÊim. Uvijek su teæili za dubljim, viπim i πirim poznanjem vjeËnih stvarnosti, kako bi mogli uspjeπno pruæiti blago istine svijetu koji je u velikoj potrebi. Danas su potrebni radnici ovakvog karaktera. Oni koji, kao Daniel, usavrπavaju sve svoje sposobnosti da bi bolje predstavili Boæje kraljevstvo svijetu koji leæi u zlu — to su pravi ljudi u Boæjim oËima i kao takvi upisani u nebeske knjige. Prijeko je potrebno da steknemo veÊe znanje, jer ono, stavljeno u sluæbu Boæjeg djela, postaje moÊna sila na dobro. Svijetu su potrebni misaoni ljudi, ljudi naËela, ljudi veÊe sposobnosti da na najuspjeπniji naËin upotrijebe tisak i da tako daju krila istini da se brzo proπiri u svim narodima, jezicima i plemenima.” (Ellen G. White, Poruka mladim krπÊanima, Znaci vremena, 1988., str. 13.14) Iako Êe tiskana rijeË uvijek zadræati svoju nezamjenjivu i vrijednu ulogu kao oblik πirenja istine — jedan od razloga je πto je upotrebljiv i kad nema struje — moæemo sa sigurnoπÊu zakljuËiti da ovim rijeËima Duh proroπtva ukazuje na nove vrste medija poput televizije, radija, interneta, e-knjiga, audio knjiga i raznih multimedijskih sadræaja kao πto su DVDi, CD-i, DivX i mp3 zapisi. 12 • ADVENTISTI»KI PREGLED Predstavimo neke od najpoznatijih i najutjecajnijih adventistiËkih medija iz cijelog svijeta, njihovo predstavljanje vjeËne istine i kome su namijenjeni. Televizija AdventistiËki televizijski programi mogu se pratiti uæivo pomoÊu streaminga na njihovim internetskim stranicama (Ëije adrese navodimo ispod logotipova) ili preko satelita Galaxy 19. 3ABN (Three Angels Broadcasting Network) je najstarija adventistiËka televizijska kuÊa, nastala 1986. godine nakon neprospavanih noÊi u kojima je njezinog osnivaËa muËilo πto krπÊanske televizije Ëesto krivo prikazuju Boga. ÆeleÊi predstaviti svijetu Boæju ljubav, dobio je osvjedoËenje da treba pokrenuti televiziju koja Êe emitirati trostruku aneosku vijest. Te emisije pruæaju duhovne sadræaje, ali i savjete za tjelesno i duπevno zdravlje, usmjerene na vrlo πiroko gledateljstvo adventista i neadventista. Neke od zanimljivih emisija su Battles of Faith (Bitke vjere), koje govore o izazovima svakodnevnog æivota vjere; Action 4 Life (Akcija za æivot) koje predstavljaju jednostavne vjeæbe za odræavanje tijela u zdravom stanju; dok Steps to Christ in Song (Put Kristu u pjesmi) predstavlja teme svakog poglavlja znamenite duhovne knjige, koju su uglazbili studenti adventistiËke akademije te ih pjevaju uz pratnju orkestra u kojem oni sami sviraju na raznim mjestima poput πume, visokih litica i plaæa. Na 3ABN-u moæete pratiti i prijenose znaËajnih dogaaja poput Generalne konferencije ili najveÊeg kongresa adventistiËke mladeæi “Generation of Youth for Christ” (gycweb.org) koji se odræava svake godine krajem prosinca. (www.3abn.org) Hope Channel (HopeTV) je sluæbena televizijska sluæba AdventistiËke crkve, a s radom je poËela 2003. godine. Danas emitira na svim glavnim svjetskim jezicima, ukljuËujuÊi i jezike Indije i Bliskog istoka. Sadræaj emisija sliËan je 3ABN-u. Od sijeËnja 2012. poËinju se emitirati nove emisije: Let’s Pray! (Molimo se!) u kojima Êe se gledatelji moÊi moliti jedni za druge; Disclosure (Razotkrivanje) u kojima Êe se na temelju biblijskih proroËanstava govoriti o buduÊnosti svijeta; Battle for the Beginnings (Bitka za poËetke) koje Êe se baviti dvjema suprotstavljenim svjetonazorima o poËecima svijeta — evolucijom i stvaranjem; te StoryLine (Æivotna priËa) koje Êe na temelju predstavljanja æivota biblijskih osoba pokazati πto naπ æivot moæe postati kad Bog vodi naπu priËu. U odjeljku “Media Library” moæete i skinuti razliËite emisije, poput molitvenog tjedna s Davidom Asscherickom. (www.hopetv.org) Amazing Facts TV (AFTV) je vjerojatno najpoznatija adventistiËka medijska sluæba, osnovana 1966. godine, kad je proizvodila 15-minutne radio emisije, a danas ima svoju televizijsku kuÊu. Njezin predsjednik Doug Batchelor — nama poznat iz knjige Najbogatiji peÊinski Ëovjek — je nekada mislio kako je Biblija skup mitova i bajki, a sada na ovoj televiziji predstavlja duboke biblijske odgovore na najvaænija Ëovjekova pitanja, poput podrijetla i smisla æivota i onoga πto dolazi nakon njega, ali i svakodnevnih braËnih pitanja, pitanja financija ili teoloπkih nejasnoÊa, πto moæe ohrabriti i utvrditi adventiste, ali i pruæiti nadu i novi pogled na svijet gledateljima neadventistima. Vrijedi istaknuti nedavno produciranu emisiju Most Important Questions (Najvaænija pitanja) koja pruæa odgovore na najvaænija pitanja tinejdæera. (www.amazingfacts.org) Dok Amazing Facts, u skladu sa svojim imenom, nastupa s istinama kao Ëinjenicama, Amazing Discoveries TV (ADTV) pruæa perspektivu biblijskih istina kroz razna otkriÊa iz znanosti, povijesti, arheologije i sliËno. Osim predavanja i propovijedi raznih adventistiËkih pastora i laika s iskustvom u posebnim podruËjima, emitiraju se i dokumentarni filmovi iz podruËja znanosti, zdravlja, druπtveno-politiËkih dogaaja u svijetu, reformacije i biblijskih tema. Posebna preporuka je emisija Digging Up the Past (Otkopavanje proπlosti) u kojoj pastor Francois DuPlessis na vrlo topao i struËan naËin iznosi arheoloπke potvrde povijesti kako je iznesena u Bibliji, upotpunjujuÊi ih poukama za naπ svakodnevni æivot. (amazingdiscoveries.org) Weimar TV je sluæbena televizija Weimarskog centra za zdravlje i obrazovanje, a predsjednik AdventistiËke crkve pastor Ted Wilson opisao ga je Radio kao “pravi primjer onoga kako Bog æeli da spajamo istinska odgojna i obrazovna naËela u radu s mladima, i naËine dosezanja ljudi koji ukljuËuje ono πto nazivamo medicinsko-misionarskim radom”. Weimar je vjerojatno najpoznatiji po razvijanju izvrsnog adventistiËkog programa za cjeloviti zdravstveni oporavak pod nazivom NewStart. Na ovoj televiziji moæete pogledati predavanja najvrsnijih adventistiËkih pastora i lijeËnika, ali i kratke emisije o duhovnom, duπevnom i tjelesnom zdravlju. (weimartv.com) Prva hrvatska adventistiËka televizija — TV Hope Hvala Bogu πto je potaknuo osnivanje prve adventistiËke televizije u Hrvatskoj, TV Hope (Televizija nade), sa studijem u Puli. Ta televizija prikazuje emisije duhovne, zdravstvene i znanstvene naravi, a umjesto reklama prikazuju se snimke iz prirode uz opuπtajuÊu glazbu. Osim stranih emisija s prijevodom, moæete pratiti i emisije domaÊe produkcije: u emisiji Putokazi pastor Frederik Miler u kratkim izlaganjima daje smjernice za bolji æivot; u Simbolima pastor Æelimir StaniÊ potiËe gledatelje na razmiπljanje o Uz mnoπtvo adventistiËkih emisija koje se emitiraju na neadventistiËkim radijima, utjecaj dviju adventistiËkih radijskih postaja proπirio se po cijelom svijetu. Voice of Prophecy je prvi adventistiËki radio, osnovan 1929. godine, a osnovao ga je pastor i evanelist H. M. S. Richards, poznat po tome da je Ëitao Bibliju i dok je hodao. Zbog te neprestane zajednice koju je gajio s Bogom, danas mnogi mogu hodajuÊi sluπati Boæju rijeË preko ovog radija. (www.vop.com) Adventist World Radio je najrasprostranjeniji adventistiËki radio i upravo je on jedno od kljuËnih sredstava pomoÊu kojih trostruka aneoska vijest ulazi u najrazliËitije krajeve i kulture. Za sada pokriva osamdesetak jezika i 80% stanovniπtva Zemlje. Naæalost, meu njima nije niti jedan jezik zemalja s prostora bivπe Jugoslavije, πto za nas moæe predstavljati izazov i poziv da suraujemo s Bogom i u tom smjeru. (www.awr.org) Ostale medijske sluæbe etiËkim pitanjima; a u Hranom do zdravlja Mira MateriÊ predstavlja recepte zdrave hrane. Poduprimo ovu televiziju koja svima iz bivπe Jugoslavije nudi potpuno drukËiji sadræaj od onoga na koji su navikli. Umjesto afera i skandala, sada moæemo gledati emisije koje duhovno i intelektualno uzdiæu. Na web stranici televizije moæemo upisati svoje komentare i prijedloge i upuÊivati Bogu zahvalnost i molitve za napredak ove televizije kao i za sve koji je gledaju. (tvhope.net) Osim televizijskih i radijskih postaja postoje i mnoge medijske sluæbe koje djeluju na drukËije i inovativne naËine. Nedavno je osnovan takozvani “adventistiËki YouTube” pod nazivom 3 Angels Tube. ZaËetnik ideje Delroy Brown obiËan je Ëovjek, otac je troje djece, zaposlen kao instruktor webdizajna u jednoj tehniËkoj srednjoj πkoli ADVENTISTI»KI PREGLED • 13 u Juænoj Floridi, a u mjesnoj crkvi sluæi kao akon. Dodatno je zanimljivo da je dopredsjednik 3AT-a Ronald Manestar — podrijetlom Hrvat. Osim baze video zapisa, 3AT, kao ekvivalent popularnom Ustreamu, ima i poseban ogranak nazvan 3 Angels Live na kojem se u HD kvaliteti uæivo prenose adventistiËka predavanja i svi vaæniji dogaaji, poput nedavnog jesenskog godiπnjeg zasjedanja Generalne konferencije. (3angelstube.com) Televizijske emisije It Is Written pokrenuo je adventistiËki pastor George Vandeman 1956. godine, i to je bio prvi religijski sadræaj u povijesti emitiran na televiziji u boji. Nakon Vandemana, emisiju su vodili Mark Finley te Shawn Boonstra, a danas je vodi John Bradshaw. Emisije se mogu gledati u 140 zemalja i na devet jezika (ukljuËujuÊi arapski i kineski). Preko tih emisija su se mnogi obratili Bogu, ukljuËujuÊi i neke od sadaπnjih najpoznatijih adventistiËkih pastora i evanelista, poput Stevea Wohlberga, autora knjige Od Hollywooda do Neba, koji danas i sâm vodi medijsku sluæbu White Horse Media, koja posebno obrauje teme poput Kristove pravednosti, proroËanstava i suvremenih medija. Osim navedene knjige, na hrvatskom moæete proËitati i njegov Ëlanak “Opasnosti Sumrak sage” na stranici odjela mladih Jadranske unije: mladizaisusa.info. (www.itiswritten.com, whitehorsemedia.com) Little Light Studios je filmski studio koji su 2007. godine osnovala dva brata, Thom i Scott Mayer, koji su napustili svoje karijere u holivudskoj filmskoj i televizijskoj industriji i pokrenuli produkciju kreativnih i provokativnih medijskih sadræaja na Boæju slavu, umjesto na svoju vlastitu. Sa snaænim uvjerenjem da krπÊanski mediji i 14 • ADVENTISTI»KI PREGLED Internetski portali s korisnim sadræajima l Spisi Ellen G. White online u raznim formatima: whiteestate.org; egwwritings.org; ellenwhiteaudio.org l Knjige adventistiËkih pionira u zvuËnom i PDF formatu: adventaudio.org; adventpioneerbooks.net/ Free_Print_Books_of_the_ Pioneers.htm poruke ne moraju biti predstavljene u beæivotnom i neprivlaËnom obliku, oni æele nadahnuti novi naraπtaj darovitih mladih ljudi da svoju vjeru dijele ne samo inteligentno, veÊ i s kreativnim æarom. (littlelightstudios.tv) l Povijesna arhiva AdventistiËke crkve: adventistarchives.org/ DocArchives.asp Sluæbena stranica naπe crkve za probuenje i reformaciju (Revival & Reformation) odnedavno ima svoju arhivu kratkih video zapisa u kojima ljudi govore o svojim iskustvima l Propovijed predsjednika Wilsona s hrvatskim prijevodom: vimeo.com/ 33081168 l Knjiga Put Kristu u zvuËnom (mp3) formatu na hrvatskom jeziku: putkristu.com Na jezicima naroda s podruËja nekadaπnje dræavne zajednice l biblija-govori.hr (uz ostale sadræaje, ovdje se nalazi i cijela Biblija u pisanom i zvuËnom obliku) obraÊenja, probuenja i upoznavanja drugih s Isusom. Tu se nalaze i savjeti za molitvu i prouËavanje Biblije, πto moæe pomoÊi svakome od nas, kao i propovijedi poznatih adventistiËkih pastora na temu probuenja. Adresa video arhive je gcminrnr.s3.amazonaws.com/apps/video/v3/ index.html. l adventisti.hr ©to se tiËe zvuËnih zapisa, najznaËajniji je AudioVerse, koji je nastao u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama 2005. godine zbog sve uËestalijih zahtjeva za snimkama propovijedi pastora u mjesnim crkvama. Danas je to najopseænija arhiva l svetlostistine.org l svetlost.org l adventisti.info l mladizaisusa.info l adventisti.org l adventisti-rakovceva.com.hr l procvatzdravlja.com l adic-bg.info l znakoviporedputa.com πpanjolski, portugalski i kineski jezik. Sadræaji se vrlo jednostavno mogu skinuti i prebaciti na mp3 playere, pa dok se πetate prirodom ili gradskim ulicama, moæete uz pomoÊ ovih propovijedi usmjeriti svoj um na nebeske stvarnosti. (.audioverse.org) Zaπto gledati adventistiËku televiziju? propovijedi adventistiËkih pastora na engleskom jeziku, a u meuvremenu se proπirila i na njemaËki, francuski, Osim πto televizija predstavlja dosad nevienu prednost i priliku za obznanjivanje istine neadventistima, AdventistiËki mediji i navijeπtanje u Hrvatskoj Prijenos uæivo iz crkve Zagreb 1 i Vimeo kanal crkve Zagreb 2 Na stranici: ustream.tv/channel/prilaz77 odnedavno moæete pratiti prijenos svakog subotnjeg jutarnjeg bogosluæja i evangelizacije u crkvi Zagreb 1, πto je idealno za vjernike koji su zbog bolesti sprijeËeni da dou na bogosluæje. Crkva Zagreb 2 ima svoj Vimeo kanal vimeo.com/user6362369 na kojemu moæete gledati snimke propovijedi. ©to bi poruËio Ëitateljima? MaruπiÊ: Da svatko ima jedan komplet DVD-a i da ih dijeli svojim prijateljima. Mislim da je to medij i naËin misioniranja koji treba koristiti, i volio bih da to vjernici prihvate. Misioniranje pomoÊu DVD-a Odakle ti ideja za misioniranje pomoÊu DVD-a? Josip MaruπiÊ: Ideju sam dobio nakon πto sam pogledao krπÊanski film Time Changer. Jako mi se dopao takav naËin misioniranja ljudima, pa sam prikupio dosta filmova, predavanja i propovijedi koje dijelim ljudima. Do sada sam podijelio oko tisuÊu DVD-a. Mislim da je to dobro zato πto je medij jeftin, ne koriste ga druge vjerske zajednice — baπ nitko — i svatko kome se svidi moæe ga dalje umnoæiti. Tako se moæe lakπe misionirati, jer su ljudi nakon fakulteta puni informacija i viπe im se niπta ne dâ Ëitati. Kad dou kuÊi, takvi Êe rado pogledati neπto. Imaπ li neka iskustva? MaruπiÊ: Izdvojit Êu samo jedno: mladom braËnom paru koji su se stalno svaali dao sam film Fireproof — i smirili su se. On je rekao da se jako zamislio. Sad se posvade tu i tamo, ali ne kao prije. emisije mogu biti od pomoÊi i nama samima. »ak i ako smo upoznati s onim πto vjerujemo, zbog boravka u svijetu moæemo izgubiti iz vida biblijsku istinu i Boga te nesvjesno povjerovati nekim neistinama i laænim vrijednostima, pogotovo stoga πto nas mediji profinjeno i Ëak otvoreno bombardiraju laænim vrijednostima. “Premda sekularizam nije vjerska zajednica, najuvjerljiviji evanelist koji je ikada æivio propovijeda svjetovnu vijest. Televizijski ekran ispred crkve Opiπi nam ukratko ideju o postavljanju televizijskog ekrana na proËelje crkve? Mladen JuriËeviÊ: BuduÊi da se crkva u RakovËevoj ulici u Zagrebu nalazi u podruËju kojim jedan dio stanovnika ovog dijela grada svakodnevno prolazi pjeπice (u neprosrednoj blizini je i djeËji vrtiÊ, tako da roditelji prolaze s djecom), odluËili smo postaviti televizor plazmu u jedan od uliËnih prozora, tako da je vidljiv svim prolaznicima. Cilj nam je kvalitetnim krπÊanskim sadræajima privuÊi pozornost i zainteresirati prolaznike. Program namjeravamo emitirati 16 sati dnevno, a sastojao bi se od kratkih sadræaja, 3 do 7 minuta, ili duljih, 10 do 15 minuta, tako da prolaznici u kratkom vremenu zadræavanja mogu dobiti sadræajno cjelovitu poruku. Osim toga, zamislili smo i da prolaznici mogu uzeti broπuru koja govori o prikazivanoj temi. Na kraju svakog video materijala bit Êe podaci o kontaktu, na koje Êe se zainteresirani moÊi javiti. U tom smislu pozivamo sve koji imaju kvalitetne krπÊanske video materijale da nam se jave i tako potpomognu πirenje Evanelja svima onima koji æele Ëuti tu neprolaznu Radosnu vijest o Spasitelju Isusu Kristu. Naravno, sve Ëinimo na slavu Bogu, a bliænjima na korist i spasenje. Sekularne evangelizacije odræavaju se u gotovo svakom adventistiËkom domu. Govorim o televiziji. ... Veliki problem s televizijom jest πto naπ um zasiÊuje slikama æivota u kojem Bogu nema mjesta. Problemi se ne rjeπavaju molitvom i prouËavanjem Svetog pisma, veÊ ljudskom oπtroumnoπÊu, sposobnoπÊu i sreÊom. ... Sve ovo na neki naËin moæe biti nevina zabava, ali stalno konzumiranje takvog materijala πalje skrivenu poruku da veza s Bogom nije bitna za æivot i njegove probleme.” (J. Paulien, Sadaπnja istina, str. 60—62) Iako u daleko neravnopravnijem poloæaju, adventistiËki mediji mogu nam pomoÊi da imamo pred oËima duhovnu stvarnost, da opstanemo i odræimo æivom svakodnevnu vjeru — da budemo u svijetu, ali ne od svijeta. Ovo je idealan naËin da se hranimo Boæjom rijeËju Ëak i kad obavljamo kuÊne poslove, jer “vjera dolazi od ADVENTISTI»KI PREGLED • 15 zbog toga πto im to daje osjeÊaj da je netko s njima kad su kod kuÊe sami. Umjesto da gledaju programe pune neistina, adventistiËke televizije omoguÊuju gledateljima da na njima radi Boæji Duh. »ak i ako rijeËi ne ostave dubok dojam i ne izvrπe utjecaj na um odmah, one ostaju pohranjene i Sveti Duh ih moæe u pravo vrijeme prizvati, rasvijetliti njihovo znaËenje i omoguÊiti promjenu srca. Nekoliko savjeta Prva adventistiËka televizija u Hrvatskoj — TV Hope Kako je doπlo do zamisli o osnivanju televizije? Boris Vale: Pa eto, poËelo je tako da mi je uvijek bilo æao da, kad netko neπto dobro i konstruktivno kaæe, propovijeda ili iznese (a to trebaju i drugi Ëuti) ne ostaje nikakav zapis, nego sve nekako ode u vjetar. Tako sam prije viπe od 25 godina krenuo s obiËnim snimanjem, kakvo je u ono vrijeme bilo prihvatljivo — jedna kamera i mikrofon. Snimali smo razna predavanja i potom ih distribuirali onima koji su to htjeli gledati ili dijeliti s drugima. U svakom sluËaju, u ono vrijeme nitko nije ni razmiπljao o nekakvoj televiziji. Meutim, otkako je masovno krenuo internet, uvidjeli smo divnu moguÊnost za pokretanje televizije. Zaπto bi samo netko drugi to koristio, a mi adventisti ne? S vremenom smo skupili arhivu materijala koji uglavnom nije previπe upotrebljiv zbog napretka tehnologije, ali ohrabrili smo se i krenuli s time te ujedno poËeli snimati nove emisije. Posebno ohrabrenje su svakako bile i mnoge adventistiËke postojeÊe televizijske kuÊe kao primjerice Hope Channel u Ukrajini koji ima pet studija s 40 stalno zaposlenih ljudi i 60 volontera. Ono πto smo za sada ostvarili, to je “6 puta 4”, kako mi to kaæemo, dakle, πest puta dnevno se ponavlja Ëetiri sata razliËitog materijala koji ide uæivo, uz dodatne emisije iz arhive. Imaπ li neko posebno iskustvo s Bogom kroz taj rad, koje bi moæda htio podijeliti s nama? Vale: Naπe golemo iskustvo se sastoji od bezbroj svakodnevnih malih iskustava. Ostvariti neπto takvo bez Boga je nemoguÊe, pa je i sámo to ostvarenje veliko iskustvo. ©to bi poruËio gledateljima, posebice nama adventistima? Vale: Da radimo na promidæbi i da se ukljuËimo u stvaranje novih materijala, svatko onim darom koji mu je Bog dao. Jer, vrijeme je blizu. propovijedanja, a propovijedanje biva rijeËju Kristovom”. (Rimljanima 10,17) Osim toga, ove televizije nam (pogotovo kada smo sami) mogu pomoÊi da se osjeÊamo dijelom Boæjeg naroda. Moæemo vidjeti πto se zbiva meu adventistima diljem svijeta, radovati se tome i moliti za ono za πto Ëujemo, 16 • ADVENTISTI»KI PREGLED znajuÊi da smo velika obitelj. To pogotovo vrijedi za prijenose znaËajnih bogosluæja i sastanaka, πto moæe biti snaæno i poticajno duhovno iskustvo koje nas Ëuva od obeshrabrenja u usamljenom æivotu vjere, ili od ponosa ako mislimo da sve znamo. Poznato je da mnogi ljudi gledaju televiziju upravo u Postoji opasnost da se izgubimo u mnoæini materijala, ali ako se molimo Bogu da nas vodi, On Êe nas navesti na odgovarajuÊi sadræaj u pravom trenutku i Sveti Duh Êe nam, kao πto progovara kroz pisanu rijeË, progovoriti i kroz multimedijske zapise. u Ni za jednog govornika ne treba reÊi da samo on dobro radi, jer to πteti i njemu i nama. Svi propovijednici, svi evanelisti i predavaËi su samo provodnici Kristove mudrosti — udovi organizma preko kojega Bog radi na Zemlji — Boæje crkve. Uvijek znajmo da je svrha adventistiËkih medija usmjeriti na Krista. u Postoje joπ mnogi korisni adventistiËki mediji i web stranice. Naæalost, postoje stranice koje djeluju protiv AdventistiËke crkve jer govore da je ona Babilon iz kojeg treba iziÊi — πto je laæ koja ne postoji niti u Bibliji niti u Duhu proroπtva. Sve medijske sluæbe koje smo spomenuli dio su AdventistiËke crkve ili su neovisne sluæbe koje je podupiru i djeluju u skladu s njom, i Ëiji su zaposlenici adventisti. To nije vaæno zbog neke politike, veÊ zbog duhovne zbrke koja moæe nastati odstupanjem od jasnih biblijskih istina na kojima se temelji AdventistiËka crkva. Valja napomenuti da zbog ovakvih sluËajeva mnoge izvrsne neovisne sluæbe trpe πtetu. Kriterij ne smiju biti glasine, strahovi, miπljenja i ukus, veÊ istinitost i usklaenost s Biblijom. Svima nam je potrebno Boæje vodstvo i poniznost, i uvijek se moæemo osloniti na Njegovo obeÊanje iz Psalma 25,9.12: “On ponizne u pravdi vodi i uËi malene putu svome. ... Ima li koga da se boji Jahve? On Êe ga pouËiti kojim Êe putem krenuti.” u Iako kroz adventistiËke medije moæemo saznati mnogo onoga πto nas Bog æeli nauËiti preko svojih ljudskih orua, oni nikada ne mogu biti zamjena za osobno zajedniπtvo s Bogom u miru kroz prouËavanje Biblije, spisa Duha proroπtva, molitvu i razmiπljanje. Priredio Matija KovaËeviÊ Strateπki plan Hrvatske konferencije Izglasovan na Izvrπnom odboru Hrvatske konferencije, 11. rujna 2011. Strateπki ciljevi 1. Osigurati kvalitetnu evangelizaciju kroz poboljπanje svih elemenata crkvenog æivota i uravnoteæeno shvaÊanje crkve i njezine misije. To znaËi da je vaæno unaprijediti ne samo evangelizaciju, veÊ i bogosluæja, zajedniπtvo, duhovni rast te sluæbu druπtvenoj zajednici. 2. Motivirati i educirati vjernike i pastore na oduπevljenu sluæbu sukladno duhovnim darovima. Poticati ljubav prema bliænjima, usaivati misionski duh te educirati one koji se aktivno ukljuËuju u sluæbu. 3. Odrediti posebne grupe i podruËja meu kojima ima manje adventista te tamo usmjeriti viπe sredstava i energije. 4. Potaknuti vjernike i crkve na iskrenu sluæbu svojoj druπtvenoj zajednici radi zadovoljavanja goruÊih potreba ljudi. 5. Staviti naglasak na osobni rad i evangelizaciju kroz prijateljstvo. U roku od pet godina udvostruËiti postotak vjernika crkve koji Êe u jednoj godini zadobiti najmanje jednu osobu za Krista. 6. Poticati srdaËno zajedniπtvo koje Êe privuÊi osobe koje traæe Boga te pruæiti zdravo okruæje potpore na duhovnome putu. 7. PoveÊati broj posjetitelja koji svake subote dolaze u crkvu. 8. Provoditi cjeloviti pristup evangelizaciji — voditi zainteresirane prijatelje da prihvate Evanelje cijelim biÊem (ne samo intelektualno). 9. PoveÊati broj neadventista koji sluπaju, gledaju ili Ëitaju naπu multimedijsku ponudu te napraviti pomak u prisutnosti u medijima. 10. Osmisliti i podræati globalnu strategiju za proizvodnju i distribuciju literature. 11. Ustanoviti sustav po kojemu Êe se vrednovati uspjeπnost odreenog pristupa (vrπiti istraæivanja i analize). 12. Potaknuti neke zajedniËke programe u kojima Êemo se svi ujediniti. • Organizirani naglasak na promicanju Biblije. • Projekt “Velika nada”. • ZajedniËki napori u evangelizaciji Juæne Hrvatske. • Internet evangelizacija u svim okruzima istodobno. • ZajedniËka skupljanja i projekti za sluæbu lokalnoj druπtvenoj zajednici. • Projekt Oikos (male skupine u domu). Glavne vrijednosti koje kao adventisti æelimo podijeliti s naπim sugraanima • • • • • • • Svojim æivotom i sluæbom æelimo pokazati da nam je Bog na prvom mjestu i da iznad svega æelimo proslaviti Njega. Æelimo πiriti biblijsku nadu u ovom svijetu beznaa te predstaviti vjeru koja zadovoljava najdublje ljudske potrebe. Æelimo uzdignuti Bibliju kao Boæju rijeË koja obogaÊuje suvremenog Ëovjeka i pribliæava nas Bogu. Glavne znaËajke naπeg æivotnog stila su ljubav, sluæba potrebitima i nesebiËnost. Æelimo promicati cjeloviti pristup Ëovjeku (vjera koja je vidljiva u svim aspektima æivota). Stvoreni smo za zajedniπtvo i vjerujemo da se æivot najlakπe mijenja u kontekstu zdravih i srdaËnih odnosa. Smatramo da su molitva i Boæja sila kljuË svakog uspjeha u sluæbi naπim bliænjima. Mr. Zlatko Musija ADVENTISTI»KI PREGLED • 17 Iz povijesti adventnog pokreta Sabor u Ljupini, oko 1952. godine Kratka povijest crkve Nova Gradiπka P ovijest crkve Nova Gradiπka zapoËinje dvadesetih godina proπloga stoljeÊa, ali ne u Novoj Gradiπki, veÊ malo dalje, izmeu Broda i Poæege, u selima Komorica i Ratkovica. Kako svjedoËe crkvene knjige, prva braÊa krπtena su veÊ 1926. godine, zahvaljujuÊi radu vjernika misionara Mate FilipoviÊa, koji je u to vrijeme boravio u Slavonskom Brodu. Vijest Evanelja doπla je u okrug Poæega, a prvi krπteni vjernici bili su iz okolnih sela. Meu prvima su bili –uro JanoπeviÊ, Savo ©arËeviÊ stariji i –uro Vrban, krπteni 1926. i 1927. godine. Brzo su im se pridruæili Jovo PaniÊ iz Slavonskog Kobaπa i Pero BeriÊ iz Ljupine, i tako se stvorila lijepa skupina za uËinkovito πirenje Radosne vijesti. Svi su bili gorljivi vjernici, i maloj druæini nije trebalo dugo da i sami krenu u misionarski rad. Katkad sami, ali ËeπÊe po dvojica, πirili su adventnu vijest po cijeloj Posavini, s obje strane Save. Savo ©arËeviÊ stariji je osobno osnovao veÊinu crkava u Bosanskoj Posavini, a zahvaljujuÊi njemu crkva je doπla i u Ljupinu. Poseban blagoslov za taj dio Slavonije bio je dolazak u Pleternicu urara Mihajla AbramoviÊa, oca braÊe Mihaela i Mirka. On je istinu upoznao od zidara koji su mu obnavljali kuÊu. Na sliËan naËin se crkvi pridruæio i Pero BeriÊ, koji je na stoËnom sajmu u Novoj Gradiπki Ëuo brata Vrbana kako gorljivo iznosi Boæju rijeË. Zainteresirao se i pozvao Vrbana u svoju kuÊu. Oduπevio se tom “novom vjerom”, 1932. godine je krπten, te je postao jedan od stupova zajednice. Mnogi svjedoËe da je brat Vrban bio izuzetno sposoban propovjednik, no manje je poznato da je u poËetku imao velikih problema u vlastitom domu, buduÊi da njegova supruga nije bila Dio crkvenog orkestra u Ljupini, pedesetih godina 18 • ADVENTISTI»KI PREGLED oduπevljena promjenom u njegovom æivotu. Svijet izmeu dvaju svjetskih ratova nije baπ bio poznat po promjenama na bolje. Isprva su se adventisti sastajali po kuÊama, πto im i nije bio problem jer su obitelji PaniÊ i ©arËeviÊ bile su u srodstvu. Malo-pomalo je srediπte s najveÊim brojem vjernika postajala Ljupina, selo kod Nove Gradiπke. Jedan od razloga bilo je i preseljenje obitelji Save ©arËeviÊa iz Ratkovice upravo u Ljupinu, 1937. godine. Jedna po jedna, obitelji SoliÊ, MarjanoviÊ te obitelji Ivana i Vinka BeriÊa prihvatile su istinu, pa im je tadaπnja unija dodijelila nadglednika za takozvanu Savsku oblast. Propovjednik Milan ©arËanski bio je Ëovjek pun razumijevanja za nove vjernike i sâm oduπevljen misionarskim radom, i nije trebalo dugo Ëekati na prve blagoslove. Slatke muke poËele su porastom broja vjernika u okolici Gradiπke. KuÊa Ruπenje stare crkve u Novoj Gradiπki, 1977. Pere BeriÊa, u kojoj su se sastajali otkako se on krstio, brzo je postala premala za sve veÊi broj vjernika. Sluæbeni naziv BeriÊeve “crkve” bio je SamariÊansko dobrotvorno druπtvo. Nakon Drugog svjetskog rata mnogo toga se promijenilo. Brat Ante MarjanoviÊ darovao je zemljiπte pokraj svoje kuÊe, i zajedniËkim naporima je 1946. godine izgraena i posveÊena Ëuvena crkva Ljupina. Uz Boæje blagoslove crkva je djelovala i napredovala sljedeÊih petnaestak godina, osobito krπtenjima i dolaskom vjernika iz drugih mjesta, kao πto su obitelji LaziÊ, MilovanoviÊ i Gnjezda. VeÊ potkraj pedesetih zgrada je postala premalena za sve nove vjernike. Kako je sve viπe njih dolazilo iz Nove Gradiπke, a prostor je svima bio pretijesan, postalo je jasno da je vrijeme za selidbu u grad. Tako je 1960. godine posveÊena crkva u Novoj Gradiπki, u Nazorovoj ulici 6. Bila je to obiËna obiteljska kuÊa preureena u molitveni dom, ali odliËno je sluæila svrsi. Do 1977. godine bilo je to mjesto misioniranja, rada i blagoslova za Boæje djelo. A onda je tadaπnji okruæni propovjednik Jovica Posavec s crkvenim odborom i vjernicima pokrenuo veliki projekt izgradnje nove crkve. Razlozi su bili stari: zahvaljujuÊi radu vjernika, crkva je stalno rasla i postajala sve tjeπnja. Pokrenuta je gradnja nove crkve na mjestu stare, a vjernici su se nakratko vratili u Ljupinu. Gradnju nove crkvene zgrade je do kraja ispratio okruæni propovjednik Ivan Pavuπin. Svi su vjernici, od 80-godiπnjih pionira do maloljetne djece, na ovaj ili onaj naËin sudjelovali u izgradnji crkve. Na podrumskom zidu i danas stoji rukom ispisan popis volontera, a ispisao ga je brat Ante LaziÊ po dovrπetku gradnje crkve. Tako su vjernici iz Nove Gradiπke i okolice 1981. dobili novu, sjajno projektiranu crkvu. SveËanim bogosluæjem 27. kolovoza ove godine obiljeæili smo tridesetu obljetnicu postojanja nove zgrade. Projektirao ju je Ëuveni arhitekt i naπ brat Æivorad JankoviÊ, i odonda je ona u naπem gradu spomenik koji vjernike, AdventistiËku crkvu i Radosnu vijest predstavlja na najbolji moguÊi naËin. U vrijeme Domovinskog rata zgrada crkve bila je utoËiπte vjernicima i susjedima koji su traæili sigurnost, i proπla je gotovo neokrznuta. Tridesetu obljetnicu vjernici su na sveËani naËin obiljeæili s oko Ëetiri stotine gostiju. Naπ jubilej uveliËali su predstavnici Gradskog poglavarstva, koje nam je ustupilo dvoranu za zajedniËki ruËak svih gostiju, brojni uglednici iz Nove Gradiπke, braÊa i sestre iz drugih crkava te subraÊa iz drugih vjerskih zajednica. Svima okupljenima predstavljena je burna povijest ove æive crkve, a duhovnu poruku uputio je predsjednik Jadranske unije konferencija Branko BistroviÊ, koji i sam vuËe korijene iz ovih krajeva. Branko ©arËeviÊ Vjernici crkve u Ljupini, oko 1958. godine Crkva u Ljupini, oko 1956. godine S posveÊenja nove crkvene zgrade, 27. kolovoza 1981. godine ADVENTISTI»KI PREGLED • 19 Teoloπki kutak Je li Bog pravedan kad nas opravdava? Isus je platio veliku cijenu tako πto je dobrovoljno poπao u smrt da bi preuzeo kaznu za naπe grijehe i darovao nam vjeËni æivot. Sve te slike ne negiraju Zakon, nego ga ispunjavaju ljubavlju. G odine 1980. ameriËki brod uplovio je u Mombasu, drugi po veliËini grad u Keniji. Jedan od mornara s tog broda otiπao je u tamoπnji noÊni klub, napio se i potukao, a onda je izbo noæem jednu Kenijku do smrti. Policija je doπla, uhitila ga i bacila u Êeliju. Njegova majka, inaËe dobra krπÊanka, otiπla je kenijskim vlastima i molila ih da puste njezinog sina. U to vrijeme Kenija je dobivala pomoÊ od Sjedinjenih AmeriËkih Dræava i upravo su ga zato, kad je doπlo vrijeme suenja tom mladiÊu, kenijske vlasti uz neki dobar izgovor pustile na slobodu. Kenijci su bili straπno ljuti na svoje vlasti πto su to uËinile. U to vrijeme u AdventistiËkom sveuËiliπtu u Nairobiju predavao je profesor prava, po vjeroispovijedi musliman. Na skupu svih studenata — njih petnaest tisuÊa — taj profesor je ustao i izjavio da je Kenija izgubila svaki osjeÊaj za pravdu zato πto je pustila onog mornara. Ali za to nije krivio niti vladu, niti britanski pravni sustav koji je temelj kenijskog zakonodavstva; ovaj profesor krivio je krπÊanstvo. “Jer ono pouËava”, rekao je on, “da moæemo poËiniti grijeh, staviti ga na nevinog Ëovjeka po imenu Isus Krist, i iπetati slobodni!” A potom je rekao: “Nijedan zakon to ne dopuπta!” Ova optuæba vrijedna je dubljeg promiπljanja. PreËesto mi krπÊani olako pristupamo problemu Boæjeg opravdanja greπnika, bez dubljeg sagledavanja razmjera i posljedica takvog Ëina. Doista, kako je uopÊe moguÊe da Bog bude pravedan i da opravdava? Drugim rijeËima, kako Bog moæe, po rijeËima 20 • ADVENTISTI»KI PREGLED apostola Pavla, opravdati bezboænika (Rimljanima 4,4), a da pritom ne izgubi vlastiti integritet? Nije li mudri Salomon rekao da je onaj tko pravda krivoga mrzak Bogu? (Izreke 17,15) Zaπto onda Bog radi ono πto je Njemu samom mrsko? Nije li u tom sluËaju opravdanje nepravedan Ëin? VeÊinska crkva nudi svoje rjeπenje ovog problema. Prema rimokatoliËkoj teologiji, Bog nas ne moæe spasiti prije nego πto ne postanemo pravednima. Ili, drugim rijeËima, da bi Bog nekog mogao proglasiti pravednim, On ga prvo mora uËiniti takvim. Po tom konceptu Bog uklanja grijehe putem crkvenih sakramenata krπtenja i pokore, a potom “ulijeva” Kristovu pravednost u pojedinca (grazia infuza). To je navodno naËin na koji Bog daje Ëovjeku silu Ëiniti dobro i tek onda, kad pojedinac u svom æivotu ostvari savrπenu dobrotu, Bog ga proglaπava pravednim i kvalificiranim za Nebo. No, πto se dogaa s onima koji su bili u tom procesu ËiπÊenja i umrli, a ipak nisu uspjeli ostvariti stopostotnu pravednost? Jesu li oni izgubljeni? RimokatoliËka crkva i tu nudi originalno rjeπenje: takvi idu u Ëistiliπte, to jest u mjesto gdje se duπe vatrom Ëiste od svih grijeha. Poπto je taj proces priliËno bolan, veÊinska crkva je i tu naπla izlaz: æivi Ëlanovi rodbine mogu se moliti da se njihovim najmilijim pokojnicima smanje muke; mogu takoer u istu svrhu platiti mise ili kupiti indulgencije. Jednom kad se taj proces ËiπÊenja zavrπi, po rimokatoliËkom vjerovanju, Bog takvu duπu proglaπava pravednom i ona leti u Nebo. To je u kratkim crtama rimokatoliËka te(hn)ologija opravdanja. Na prvi pogled takav sloæeni zagrobni sustav nudi zadovoljavajuÊi odgovor na pitanje iz naπeg naslova. Naime, po rimokatoliËkom shvaÊanju Bog je pravedan kad opravdava greπnika zato πto su greπnici potpuno oËiπÊeni od svojih grijeha. Samim time, kad Bog nekog proglaπava pravednim, On zapravo samo konstatira Ëinjenicu da je taj pojedinac postao pravedan, odnosno Ëist od svakog grijeha. Takvo vienje ne objaπnjava ono o Ëemu Pavao govori u Rimljanima 4,5, gdje jasno piπe da Bog opravdava bezboænika, a ne pravednika; drugim rijeËima, Bog proglaπava pravednima one koji to ne zasluæuju. U tom smislu protestantizam je donio svjeæu alternativu. Luther i reformatori shvatili su Boæje opravdanje Ëovjeka kao Ëin Ëiste milosti u kojem pojedinac vjerom prima neπto πto mu nimalo ne pripada. Prema Lutheru, Boæja pravednost je dar koji nas poput kiπobrana πtiti od æestine Boæjega gnjeva. Opravdani pojedinac je istodobno i opravdan i greπnik (simul justus et pecator). U tom smislu opravdanje ne znaËi savrπenstvo ili prestanak grijeπenja, nego neπto kao haljina pravde koja pokriva naπu greπnu golotinju i πtiti nas od osude Boæjeg zakona. Sasvim sigurno, takvo poimanje opravdanja je biblijskije od prethodnog. Ali i tu postoji problem. RimokatoliËki stav bar pokuπava (doduπe neuspjeπno, ali ipak) “opravdati” Boga za Njegovo pomilovanje greπnika. No, strogo reformacijski stav uopÊe se niti ne trudi ponuditi odgovor na pitanje iz naslova. Primjerice, Luther je u svojoj korespondenciji s Erazmom usporedio Ëovjeka s magarcem kojeg jaπe ili Bog ili Sotona — na taj naËin potpuno negirajuÊi Ëovjekovu slobodnu volju — i posljediËno tome, svodeÊi opravdanje na Ëin Boæje samovolje. I tu sva pitanja oko Boæje pravde za Luthera prestaju; da je danas æiv, on bi vjerojatno na pitanje iz naslova odgovorio Pavlovim protupitanjem: “Tko si zapravo ti da se usuujeπ prigovarati Bogu?” (Rimljanima 9,20) Ovaj Pavlov usklik svakako ima svoje mjesto, no buduÊi da u ovom naπem 21. stoljeÊu ljudi sve viπe propituju prije no πto neπto prihvate, dobro je ponuditi bar neke modele o Boæjem opravdanju, prihvatljive umu suvremenog Ëovjeka. To bi pomoglo otkloniti sliku o Bogu kao diktatoru koji samovoljno odluËuje koga Êe opravdati, a koga neÊe. Naravno, opravdanje je iznimno opseæna tema, tako da nam prostor ne dopuπta njezinu iscrpniju razradu. No glavna misao je da i u svakodnevnom æivotu postoje odreene slike koje mogu bar donekle objasniti kako Bog moæe istodobno biti pravedan, i Opravdatelj, odnosno kako je moguÊe da On preuzima na sebe neËiju tuu odgovornost. Prije svega treba reÊi da ta ideja preuzimanja tue odgovornosti nije ograniËena samo na krπÊanstvo. Ona takoer postoji i u, primjerice, bankarstvu. Jamac plaÊa tui dug — u sluËaju da duænik to nije u stanju uËiniti. Obnaπanjem te uloge jamac niπta ne gubi od svog moralnog integriteta, naravno ako je u stanju podmiriti dug do kraja. Upravo ta slika plaÊenog duga prisutna je i u Bibliji. Isus kaæe da je doπao dati svoj æivot kao “otkup mjesto svih” (Marko 10,45). GrËka rijeË za otkup (lytron) bila je tehniËki izraz u drevnom svijetu za kupnju robova. U tom smislu Krist nas nije samo spasio od smrti; On je za to i platio odreenu cijenu. Osim jamstva, sljedeÊa ilustracija opravdanja moglo bi biti posinjenje. Pastor Emilio Knechtle govori o tome kad opisuje dogaaj iz æivota poznatog medijskog magnata. Jednog dana je jedan mladiÊ htio ukrasti novËanik ovom Ëovjeku. Meutim, Ëovjek ga je uhvatio na djelu i upitao ga: “Zaπto to radiπ?” MladiÊ je odgovorio da nema novca i da je gladan, na πto je Ëovjek odluËio posvojiti ga i na taj naËin pokloniti mu svoje ime i ugled. To je bio priliËno riskantan potez, ali je ovaj Ëovjek to ipak uËinio. Nakon nekoliko godina, Ëovjek je rekao svom posvojenom sinu: “Idem na dalek put i ne znam kad Êu se vratiti. Ali od tebe traæim samo jedno: da Ëuvaπ moje dobro ime!” Ova ilustracija otprilike opisuje narav opravdanja. Ono popriliËno nalikuje posinjenju (Rimljanima 8,15) koje, zapravo, mijenja neËiji pravni status. Na sliËan naËin Bog mijenja i naπ status; prije smo bili “djeca srdæbe” (Efeæanima 2,3), a sad smo djeca Boæja (1. Ivanova 3,1). Jedino πto Bog oËekuje od nas jest da Mu budemo zahvalni i da ne brukamo Njegovo ime; ne zato da bismo time postali Njegova djeca, veÊ zato πto jesmo Njegova djeca. Dobro, netko Êe opravdano reÊi da takve i sliËne ilustracije funkcioniraju za “manje” stvari, kao πto su, primjerice, novËana dugovanja ili sitni prijestupi. Ali πto reÊi za smrtnu kaznu? Ne uËi li tu Ëak i Boæja rijeË da svatko mora odgovarati zbog svog, a ne zbog neËijeg tueg grijeha? (Ponovljeni zakon 24,16) Jurisdikcijski gledano, to je toËno. Meutim, tu je kljuËno shvatiti narav milosti; ona nadilazi zakon, jer nema svoje uporiπte u pravu, nego u ljubavi. Jednom prilikom je jedna veÊa skupina nas turista posjetila koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Meu mnogim mraËnim Êelijama nalazi se i jedna posebna s brojem 18; u njoj stalno gori svijeÊa, na spomen fratra Maximiliana Kolbea. PriËa o njegovoj smrti je dirljiva. Potkraj srpnja 1941. godine iz tog logora nestao je jedan zarobljenik. Glavni SS-oficir Karl Fritzsch odredio je pravilo po kojem Êe na svakog odbjeglog zarobljenika biti pogubljeno deset preostalih. Meutim, jedan od izabranih desetoro, Franciszek Gajowniczek, poËeo je vapiti za milost; nije se mirio s time da mora umrijeti jer je imao obitelj. U tom trenutku je Kolbe istupio i rekao: “Æelim umrijeti za ovog Ëovjeka. Ja sam star, a on ima æenu i djecu!” Oficir je bio zateËen ovim Ëinom, ali je udovoljio ovoj molbi. Kolbeova smrt nije bila uzaludna: Franciszek je preæivio Auschwitz i doæivio duboku starost. Ovakvi primjeri ljubavi i poærtvovnosti diraju u srce. Volimo sluπati o pojedincima koji su hrabro iπli u smrt da bi spasili tui æivot. Isus Krist je uËinio upravo to — i to ne za jednoga, nego za sve ljude; ne da bi nam produljio ovaj prolazni, zemaljski æivot, nego da bi nam dao onaj vjeËni, neprolazni (Ivan 3,16). Otkup, posinjenje, ærtva ... to su samo neke slike Kristovog djela opravdanja greπnika; On je platio veliku cijenu tako πto je dobrovoljno iπao u smrt da bi preuzeo kaznu za naπe grijehe i tako nam darovao æivot. Sve te slike ne negiraju Zakon, nego ga ispunjavaju ljubavlju. To je tako razliËito od spomenute ciniËne izjave onog profesora prava na raËun krπÊanstva. Jer, Evanelje ne nauËava povredu pravnih naËela, kao πto je to spomenuti profesor tvrdio; naprotiv, ono govori o ljubavi i samopoærtvovnosti Onog tko je ta naËela i donio. Mr. Frederik Miler ADVENTISTI»KI PREGLED • 21 Za mlade Deborah i Loren Haarsma Usporedbe na studentski naËin Usporedba o nevaljanom studentu Kraljevstvo je nebesko sliËno dekanu fakulteta koji prati pisanje diplomskih radova svojih studenata i osigurava im stipendije preko raznih donatora. Jednom je dekan naiπao na ime kandidata koji je trebao predati svoju tezu joπ proπlog tjedna, ali je nije predao, niti je priloæio opravdanje za svoje zakaπnjenje. Pozvao je studenta u svoj ured i priopÊio mu da zbog toga treba izgubiti pravo na polaganje diplomskog ispita u predvienom roku, a takoer i novËanu potporu tijekom pisanja rada. Ali student je pao pred njega i zamolio ga: — Dajte mi joπ jednu priliku! OmoguÊite mi da polaæem ispit u sljedeÊem roku i omoguÊite mi potrebnu novËanu potporu. Dekan se smilovao; obeÊao je da Êe ga prebaciti na popis diplomanata za sljedeÊi rok i potruditi se da mu osigura stipendiju. Samo πto je iziπao iz dekanovog ureda, diplomant se uputio u zgradu 22 • ADVENTISTI»KI PREGLED gimnazije u kojoj je odræavao praktiËnu nastavu. Priπao je jednom od uËenika i rekao mu prijeteÊim glasom: — Gdje je tvoja domaÊa zadaÊa? Rok je proπao, a ti je nisi predao! Gimnazijalac ga je zamolio: — Molim za joπ jednu priliku! Sutra Êu donijeti zadaÊu! Ali student ga je odbio: — Dobivaπ jedinicu i padaπ na ispitu! Kad su drugi studenti vidjeli πto se dogodilo, vrlo su se razoËarali. Otiπli su k dekanu i sve mu ispriËali. Dekan je pozvao nesuenog diplomanta. — Zli i nevaljali studentu! — rekao mu je. — Ja sam ti oprostio zakaπnjenje jer si me molio za to. Zar nije trebalo da i ti pokaæeπ milost uËeniku, kao πto sam ja uËinio tebi? Nakon toga izbrisao ga je s popisa primatelja stipendije i otpustio s fakulteta. Student je trebao sâm pronaÊi posao kojim Êe se izdræavati za vrijeme pisanja diplomskog rada i diplomiranja u nekom drugom roku. Tako Êe i Otac nebeski postupiti prema svakome od nas ako ne oprostimo jedni drugima od sveg srca. (Matej 18,23.35) Usporedba o bezumnom profesoru Joπ je kraljevstvo nebesko kao sveuËiliπni profesor kojemu je povjereno vrlo mnogo studenata da ih vodi do diplomiranja. — ©to da uËinim kako bih odgovorio na ovaj izazov? — pitao se profesor. — Moj kabinet je premalen i nemam dovoljno vremena za sve... Nakon kraÊeg razmiπljanja, odluËio je: — Znam πto Êu uËiniti. Iznajmit Êu nekoliko ureda u gradu i angaæirati neke od svojih kolega ili najboljih studenata. Tada Êu reÊi sebi: “Imaπ kandidata i projekata dovoljno za nekoliko godina. To Êe ti donijeti ugled i napredovanje u karijeri i osigurati nove projekte. Glavni posao prepusti drugima, a ti posjeÊuj seminare, znanstvene skupove i simpozije. Jednostavno, uæivaj!” A Bog mu reËe: “‘LuaËe, joπ noÊas zatraæit Êe ti se natrag duπa. Komu Êe pripasti ono πto si skupio?’ Tako biva s onim koji sebi zgrÊe blago, a ne sabire bogatstvo koje pred Bogom vrijedi.” (Luka 12,16-21) Usporedba o raËunalnom virusu Usporedba o sveËanoj veËeri S kraljevstvom je nebeskim kao s Ëovjekom programerom koji je razvio dobar raËunalni program kakvog kupci vrlo traæe. Ali, tijekom noÊi, dok su svi spavali, neki haker je provalio u program i zarazio ga virusom koji se brzo raπirio i doveo u opasnost mnoge raËunalne programe. Programerov pomoÊnik je upitao: — Nisi li ti razvio koristan program? Kako to da on odjednom izaziva opasnost i nanosi πtetu? — To je hakerovo djelo. — odgovorio je programer. — HoÊeπ li da lokaliziramo virus i sprijeËimo ga da dalje djeluje? — upitao je pomoÊnik. — Ne. — odgovorio je programer. Ako ga pokuπamo lokalizirati i uniπtiti, moæemo oπtetiti korisne programe. Osim toga, neÊemo vidjeti kojim se sustavom posluæio haker. Radije Êemo pustiti da se razvije do kraja i pokaæe posljedice svog djelovanja. Zatim Êemo prebaciti korisne i neoπteÊene programe na novo raËunalo, a ovo Êemo uniπtiti zajedno s virusom koji ga je napao. Joπ je kraljevstvo nebesko kao dekan fakulteta koji je odluËio prirediti sveËanu veËeru u Ëast vaænih donatora, podupiratelja i uglednih profesora svojega fakulteta. Poslao je pozivnice na mnoge kuÊne adrese i zakazao vrijeme i mjesto sveËanosti. Meutim, poËeli su stizati izgovori. — Upravo sam dobio opremu za novi laboratorij i moram ga isprobati. Molim Vas, ispriËajte me πto se ne mogu odazvati pozivu. — Upravo izlazi iz tiska moja prva knjiga i moram je ponuditi knjiænicama i knjiæarama; ispriËavam se πto neÊu moÊi doÊi. — Baπ sam tog dana s obitelji na godiπnjem odmoru, pa neÊu moÊi biti nazoËan na veËeri. Moæda nekom drugom prigodom. OæaloπÊen i uvrijeen, dekan je naredio svojemu zamjeniku: — Poi po svim fakultetima i pozovi sve studente koji redovito pohaaju nastavu i daju ispite u roku! — Profesore, uËinio sam kako ste mi rekli. — obavijestio je zamjenik dekana nakon nekoliko sati. — Ali, dvorana za sveËanu veËeru je tek napola popunjena! — Izai na sva sportska boriliπta, u sve studentske restorane i proi kroz sve studentske domove; natjeraj sve koje sretneπ da dou! — naredio je dekan ponovno. — Dvorana se mora napuniti! A ni jedan od onih koji su bili pozvani neÊe okusiti moje veËere. (Luka 14,16-24) (Matej 13,24-30) Usporedba o πirokogrudnom profesoru Kraljevstvo je nebesko sliËno sveuËiliπnom profesoru koji je trebao pregledati i ocijeniti mnogo semestarskih radova. Kad je vidio da to neÊe moÊi napraviti sâm, sljedeÊeg dana je otiπao na fakultet i zamolio prve asistente koje je susreo da mu pomognu. Kao plaÊu po zavrπenom poslu obeÊao im je po jedan bon za veËeru u otmjenom restoranu. Asistenti su se obradovali, prihvatili ponudu i bacili se na posao. Oko podne, kad je bilo jasno da joπ uvijek mnogo semestarskih radova leæi na stolu nepregledano, profesor se ponovno zaputio po fakultetu i naπao neke asistente kako pijuckaju kavu i razgovaraju o nebitnim stvarima. Zamolio ih je da mu pomognu u ocjenjivanju radova i obeÊao im dati πto bude pravo kad posao bude zavrπen. Pred veËer se profesor joπ jednom zaputio po fakultetu i zatekao nekoliko asistenata u bezbriænom Ëavrljanju. — ©to stojite ovdje vazdan besposleni? Doite i pomozite mi da ocijenim semestarske radove, pa Êu vam dati πto bude pravo. VeÊ se spuπtala noÊ kad je ocijenjen posljednji rad. Profesor je pozvao asistente koji su doπli tek predveËer i dao im po jedan bon za veËeru u otmjenom restoranu. Kad su na red doπli oni koje je profesor prve angaæirao, ponadali su se da Êe dobiti viπe. Meutim, i oni su primili po jedan bon za obrok u otmjenom restoranu. MisleÊi da su zakinuti, pobunili su se: — Ovi su posljednji radili samo jedan sat, a ti si ih izjednaËio s nama i dobili su istu plaÊu kao mi koji smo kod tebe joπ od jutros! Profesor im je odgovorio: — Ja nisam nepoπten prema vama. Zar se nismo nagodili za koju plaÊu Êete raditi kod mene? Jesam li odræao svoju rijeË? Ako ja æelim drugima dati isto kao i vama, nije li to moje pravo? HoÊete li moæda reÊi da ste ljuti zbog moje πirokogrudnosti? Tako Êe prvi biti posljednji, a posljednji prvi. (Matej 20,1-16) Usporedba o mudrom i ludom znanstveniku Svatko tko sluπa ove moje rijeËi i izvrπava ih moæe se usporediti s mudrim znanstvenikom koji temelji svoju teoriju na dokazima. KritiËari podignu glas, razviju veliku raspravu, predoËe mnoπtvo protudokaza, ali njegova teorija odolijeva svemu jer je utemeljena na Ëinjenicama. Naprotiv, svatko tko sluπa ove moje rijeËi, a ne izvrπava ih, moæe se usporediti s ludim znanstvenikom koji svoju teoriju sagradi na pretpostavkama. KritiËari podignu glas, razviju raspravu, predoËe protudokaze i nasrnu na nju — i teorija se sruπi. I velika bijaπe njezina ruπevina. (Matej 7,24-27) ADVENTISTI»KI PREGLED • 23 Iz naπih crkava naπim obiteljima. Cilj je da se πto veÊi broj vjernika ukljuËi u taj program — u male skupine u kojima Êe se meusobno druæiti, prouËavati Bibliju, moliti se, rjeπavati razne probleme, hrabriti jedni druge, stjecati nova iskustva i objavljivati nadu u slavnu buduÊnost s Isusom Kristom. Mr. sc. Ivan –idara Obljetnica izgradnje molitvenog doma u Kriæevcima U Kriæevcima je u subotu, 22. listopada 2011. obiljeæena 25. obljetnica izgradnje novog molitvenog doma KrπÊanske adventistiËke crkve. Taj molitveni dom je Ëetvrti po redu, a nalazi se na treÊoj lokaciji dosad. Okupljene goste su pozdravili domaÊini, starjeπina mjesne crkve Tihomir Hosni i pastor crkvenog okruga Bjelovar Miπo Havran. U sadaπnjem administrativnom ustroju tom crkvenom okrugu pripadaju mjesne crkve Bjelovar, Kriæevci, DraπkoviÊ, Koprivnica, Sokolovac, »azma, –urevac i Virje. UpriliËen je cjelodnevni bogati program s mnoπtvom duhovnih pjesama i zajedniËkim ruËkom. NazoËne je pozdravio dr. Roko BaπiÊ, predsjednik Gradskog vijeÊa i izaslanik gradonaËelnika, te im uputio prigodne Ëestitke i ukratko se osvrnuo na suradnju Grada i AdventistiËke crkve. Grad je dijelom financirao obnovu kroviπta crkvenog objekta, na Ëemu se i u ovoj prigodi u ime vjernika crkve zahvalio starjeπina Tihomir Hosni. Pastor Ivan –idara je iznio kratak povijesni pregled, od zamisli do zavrπetka izgradnje ovog crkvenog objekta. Za vrijeme njegove sluæbe u tom crkvenom okrugu (1979.—1984.) ishoena je potrebita dokumentacija, napravljen nacrt i zapoËela je izgradnja. Objekt je zavrπen i posveÊen 21. lipnja 1986. godine u vrijeme sluæbovanja pastora Josipa Plantaka. Na ovako jednostavnu i lijepu zgradu iznimno funkcionalnog arhitektonskog rjeπenja ponosili bi se i u velikim gradovima svijeta. Zanimljivo je da je u Kriæevce 1962. godine, iz obliænjeg sela Orehovca, doselila obitelj Ivana Ivπaka i Valent Hendelja, koji su pripadali tadaπnjoj mjesnoj crkvi u Kolarcu, a koja je zbog preseljenja stanovniπtva danas ugaπena. Iz Sokolovca se doselila obitelj Valenta Mikeca i svi su zajedno bili jezgra buduÊe lijepe mjesne crkve u Kriæevcima. Predsjedniku Jadranske unije konferencija, pastoru Branku BistroviÊu, ujedno i glavnom uredniku glasila AdventistiËki pregled, na toj je sveËanosti pastor –idara uruËio uvezani komplet AdventistiËkog pregleda u πest svezaka, za potrebe knjiænice AdventistiËkog uËiliπta u Maruπevcu. Nekadaπnje crkveno glasilo Glasnik prestalo je za naπe podruËje izlaziti zbog rata 1991. godine. Od 1991. do 1993. godine ulogu izvjeπÊivanja preuzeo je Odjek, da bi uskoro nastavio izlaziti Ëasopis AdventistiËki pregled. Novinari vole isticati Ëinjenicu da ono πto nije zapisano i snimljeno — kao da nije niti postojalo. AdventistiËki pregled je crkveni Ëasopis koji dobrim dijelom biljeæi i Ëuva naπu povijest. Stoga svaka naπa obitelj treba redovito kupovati barem jedan primjerak, a svaka naπa crkva slati svoje priloge o dogaanjima u njoj, kako bi se nastavilo s biljeæenjem i pohranjivanjem grae za povijest adventizma u naπoj zemlji. Pastor Branko BistroviÊ je posluæio okupljenim vjernicima iznoπenjem Boæje rijeËi prijepodne i poslijepodne. Govorio je o poslanju Crkve, o zdravoj strukturi kao uvjetu rasta te o programu Oikos, koji se sve viπe provodi u 24 • ADVENTISTI»KI PREGLED Dobrodoπli gosti u Splitskoj crkvi Bogosluæja u AdventistiËkoj crkvi u turistiËkom srediπtu Splitu Ëesto posjeÊuju turisti iz inozemstva. Tako je bilo 27. kolovoza 2011., kad je skupina mladih iz Maarske dala doprinos bogosluæju svojim glasovima zdruæenim u zbor. Osim njih bilo je gostiju iz Austrije, »eπke i Ukrajine. U duhovnom razmiπljanju poveo nas je Vasil Stoyka, tajnik za komunikacije u »eπkoj uniji. On je proveo neko vrijeme kao misionar u Ugandi i na Madagaskaru, pa nam je ukratko prikazao siromaπan æivot tamoπnjih adventista; ali unatoË neimaπtini u kojoj æive, na njihovim licima se vidi radost zbog vjere u Spasitelja Isusa Krista. Govornikova kÊi je potom otpjevala prekrasnu pjesmu o svemoguÊem Bogu. Rastali smo se u nadi da Êe Bog i dalje blagoslivljati propovijedanje Radosne vijesti kod njih u inozemstvu, a tako i kod nas u Splitu i po cijeloj Dalmaciji. Kristijan Mojzeπ Kongres adventista Jadranske unije Na imanju AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta u Maruπevcu kod Varaædina, u predivnom krajoliku, odræan je 1. listopada 2011. godine tradicionalni jesenski kongres adventista Jadranske unije konferencija. Za razliku od prijaπnjih godina, ovogodiπnji je kongres, umjesto na ZagrebaËkom velesajmu, po prvi puta odræan u Maruπevcu. Na kongres, Ëije je geslo glasilo “Duhovno oæivljavanje i reforma æivotnog stila”, pristigli su vjernici iz raznih krajeva Hrvatske, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Austrije i drugih zemalja. Prema slobodnoj procjeni, na kongresu se okupilo oko 1.100 vjernika. Glavni gost i govornik bio je dr. Daniel Duda, tajnik Odjela za odgoj pri Transeuropskoj diviziji AdventistiËke crkve sa sjediπtem u Londonu. U prijepodnevnoj propovijedi vjernicima je uputio poruku za potrebom razumijevanja onih koji æive, kako se slikovito izrazio, “u Babilonu”. Trebamo se moliti, razumijevati i pomagati ljudima koji sebe moæda ne smatraju vjernicima ili Ëak vjeruju u neke druge, tue bogove. Naglasio je Ëinjenicu da nam je svima zajedniËki jedan Bog, Stvoritelj svih ljudi, i da u tom smislu svi kao vjernici trebamo biti zainteresirani za zajedniËko dobro svih nas. Priliku da predstave svoj rad i planove za sljedeÊe razdoblje imali su predsjednici crkava u Hrvatskoj, pastor Zlatko Musija; u Sloveniji, pastor Zmago Godina i za podruËje albanske misije pastor Leo Nils España. Predsjednik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve, pastor Branko BistroviÊ, predstavio je projekt Oikos (grË. — kuÊa, dom). Ideja je projekta potaknuti vjerniπtvo na duhovno oæivljavanje i reformu æivotnog stila s ciljem da takvo prakticiranje vjere zapoËnemo ponajprije u svojim domovima. Takav pozitivni duhovni utjecaj vjernici trebaju prenijeti na druπtvo u kojem æive. Uz bogat molitveno-glazbeni program, kongres je zavrπio poslijepodnevnom propovijedi pastora Dude, koji je propovijedao na temu “Odakle dolazi istinsko oæivljavanje?” Naravno, odgovor je u pravom i istinskom nasljedovanju Spasitelja Isusa Krista, πto je ujedno bio poziv i poticaj svim nazoËnima da to stvarno budu i ostanu. Mladen JuriËeviÊ Obred krπtenja u Varaædinu Puljani na izletu u Lokvama U nedjelju 18. rujna 2011. vjernici mjesne crkve Pula zaputili su se autobusom u Gorski kotar kako bi uæivali u prirodi i zajedniπtvu. Vrijeme je bilo idealno za πetnju i boravak u prirodi pa su se uputili u park πumu Golubinjak. Tu su posjetili najveÊu jelu, “kraljicu πume” kojoj visina doseæe 37 metara. Osim medvjeih brloga, vidjeli su i njegove svjeæe tragove te razgledali πpilju Ledenica Ëije su dvije dvorane spojene uskim hodnikom s otvorom na vrhu. Ovu dvosatnu avanturu okonËali su posjetom restoranu, nakon Ëega su se i duhovno nahranili. Popodnevne sate proveli su na posebnoj splavi koja ih je vozila uzduæ i poprijeko po Lokvarskom jezeru. Uistinu, to je bio predivan dan zajedniπtva i promatranja Boga kroz prirodu. Dario KovaËeviÊ UnatoË ljetnom zatiπju i vruÊini, u subotu 23. srpnja 2011. AdventistiËka crkva u Varaædinu ponovno je imala trenutke radosti u povodu krπtenja simpatiËnog i dragog mladiÊa Daniela Purde. Naπ novi brat Daniel je prije neπto viπe od godinu i pol dana doselio sa svojom majkom iz Splita u okolicu Varaædina. Njegova majka Iboja upoznala je biblijsku istinu tijekom viπegodiπnjeg boravka u Australiji, a sada je radosna i zahvalna Bogu πto je nakon povratka iz te daleke zemlje i doseljenjem u okolicu Varaædina i njezin sin Daniel postao vjerno Boæje dijete. Nakon viπemjeseËnog predanog prouËavanja svih biblijskih istina s pastorom Tihomirom Sabom, Daniel je odluËio svoj æivot predati Bogu i uËiniti zavjet s Bogom biblijskim krπtenjem. Uz prigodan program te nazoËnost velikog broja vjernika i gostiju, sveËani obred krπtenja obavili smo u subotu prijepodne na radost naπeg novog brata. »estitajuÊi bratu Danielu, mnogi vjernici su zahvaljivali Bogu za novi dokaz Njegove milosti prema ljudima koji joπ nisu upoznali spasenje po Isusu Kristu, a posebno jer je Bog doveo k sebi mladog i perspektivnog Ëovjeka. Mr. Tihomir Sabo Antistres seminar u Zagrebu U subotu i nedjelju, 25. i 26. listopada 2011. godine u prostorijama KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1 odræan je antistres seminar s prim. dr. sc. Nevenkom BlaæiÊ »op, specijalisticom neuropsihijatrije iz Zagreba, inaËe vjernicom ove mjesne crkve. Na ovom seminaru su svi polaznici dobili praktiËne smjernice kako se nositi s boleπÊu 21. stoljeÊa — stresom. Seminar je pohodilo tridesetak polaznika, i dvije veËeri jednostavno nisu bile dovoljne da bi se o ovoj vaænoj temi iznijele Ëinjenice i pruæili odgovori na pitanja. Mnogi polaznici su joπ dugo nakon predavanja Ëekali i postavljali pitanja specijalistici i predavaËici. Zbog velikog zanimanja ovakav Êemo program ponoviti u skoroj buduÊnosti. Ova predavanja bila su uvod u evangelizacijsku jesen na Prilazu. Neven KlaËmer ADVENTISTI»KI PREGLED • 25 Iz naπih crkava nedjelje radionica pripremanja vegetarijanskih obroka. Edukatorica vegetarijanskog kuhanja Ljubica KlaËmer oduπevila je veÊ po drugi puta polaznike ovih radionica, æene i nekoliko muπkaraca, koji su sudjelovali u teorijskom i praktiËnom dijelu. Dvadesetak polaznika je Ëetiri nedjelje u dva termina stjecalo nove vjeπtine u pripremanju hrane. Sve ih je objedinilo krπÊansko druæenje, duh zajedniπtva i zajedniËka zakuska na kraju svake radionice. Bila je to prilika da se nauËi neπto novo, stvore nova i srdaËna poznanstva i unaprijedi osobna prehrana. Neven KlaËmer 400 tisuÊa zaveslaja za pravu dozu lijeka Radost krπtenja u Rijeci Subota 24. rujna bila je posebno sveËana i radosna za mjesnu crkvu u Gajevoj 5 u Rijeci. Te je subote svoj osobni zavjet s Gospodinom javno predstavila biblijskim krπtenjem Dijana Majcan. Obred krπtenja vodio je pastor Miroslav Lorencin. SreÊa zbog ovog dogaaja je to veÊa πto je Dijana ovu æivotno vaænu odluku donijela ubrzo nakon krπtenja supruga Mladena. Dijana je Boæju rijeË Ëitala uz svojega supruga, a biblijske istine je s mladom obitelji Majcan prouËavao Zdravko MiholiÊ. Mladom braËnom paru i njihovom dvogodiπnjem sinu Jakovu potpora su u svakom pogledu bili vjernici skupine iz Buzeta. Dijana i Mladen ukljuËili su se u crkvene sluæbe prema svojim darovima, a Dijana je jedan od inicijatora otvaranja web stranice www.adventisi-buzet.info. Ona sudjeluje u ureivanju ove stranice koju svakako svi trebamo posjeÊivati jer sadræi mnoπtvo korisnih podataka, informacija i pouka. Voena Svetim Duhom skupina u Buzetu se veÊ godinama istiËe misijskim radom. Cilj ove skupine, koja ima lijepo ureeno mjesto okupljanja u Buzetu, jest osnovati novu crkvu. Ovim krπtenjem skupina u Buzetu porasla je za joπ jednog Ëlana, πto je joπ uvijek nedovoljno za osnivanje nove crkve, ali vjerujemo da Êe evangelizacijski programi planirani za ovu jesen i zimu u Buzetu, uz Boæje vodstvo i blagoslov te daljnji uporni rad Ëlanova skupine Buzet, i pomoÊ ostalih vjernika iz Rijeke, donijeti plodove i da Êe se dugogodiπnja æelja ovih vjernih radnika ostvariti. Humanitarna akcija “Prava doza ustrajnosti — veslamo za kupnju infuzomata”, uspjeπno je zavrπena. Ivan StojËeviÊ i Luka BahtiÊ, vjernici AdventistiËke crkve Zagreb 1, krenuli su 25. srpnja kajacima iz Dubrovnika, preveslali 450 kilometara i 14. kolovoza stigli u Baπku na otoku Krku. Svojim sportskim podvigom pokrenuli su viπe od sedamdeset pojedinaca i tvrtki koji su sveukupno donirali 62.352,77 kuna za lijeËenje splitske djece od malignih bolesti. “Pravu dozu ustrajnosti” organizirale su udruge Apel i Krijesnica, ujedinivπi svoje snage za kupnju Ëetiriju infuzomata, ureaja za precizno doziranje lijeka za pedijatrijski onkoloπki odjel KBC-a Split, Ëime Êe se omoguÊiti kvalitetnije lijeËenje djece s malignim bolestima. “Bili smo presretni kad smo nakon dugog i napornog puta napokon ugledali otok Krk. Tri tjedna plovili smo kao u ljuskama od jajeta, budili se s izlaskom sunca, spavali uglavnom pod vedrim Zlatko MavraËiÊ ©kola vegetarijanskog kuhanja u Zagrebu Tijekom listopada i studenog 2011. godine u prostorijama KrπÊanske adventistiËke crkve Zagreb 1 odræavala se svake druge 26 • ADVENTISTI»KI PREGLED nebom, dnevno prelazili oko 40 kilometara, a ponekad i viπe od 50. Veslali smo prosjeËnom brzinom od 5 do 6 kilometara na sat, najbræe 7, ali ponekad i samo 2 do 3, πto znaËi 8 do 10 sati veslanja na dan. Bilo je logistiËkih i tehniËkih problema, vremenskih neprilika, odustajanja ljudi na koje smo raËunali, ali s druge strane susreli smo ljubazne pojedince koji su nam spontano pruæili potrebnu pomoÊ. Teπko je maknuti se s mjesta ako nema ljudi koji Êe pomoÊi. Ali pojedinci dobre volje mogu uËiniti Ëudo. Posebno se zahvaljujemo svim privatnim donatorima, obrtima i tvrtkama na donacijama ili osiguranim proizvodima i uslugama. Bez njih ova akcija ne bi uspjela”, izjavio je Luka BahtiÊ. “Iako nije bilo lako preveslati 450 kilometara, bît ove akcije nije naπ sportski podvig, nego skretanje pozornosti na djecu koja se bore da stignu do cilja i ponovno postanu zdrava. Divimo se Krijesnicama i svoj hospitaliziranoj djeci! Hrabrost je boriti se za svoje zdravlje i kad su vijesti loπe! Svakom prijeenom miljom bolje smo razumjeli koliko fiziËke i psihiËke snage treba za male pomake prema naprijed. Brzo smo nauËili da je puno teæe stajati na mjestu zbog nekog problema, nego veslati prema cilju. Mi smo do njega stigli dobrotom brojnih pojedinaca koji su se spontano prikljuËivali naπoj akciji. Isto je potrebno i Krijesnicama.” Ovim rijeËima je Ivan StojËeviÊ, predsjednik udruge Apel, pozvao sve da i nakon zavrπetka ove akcije podupiru Krijesnice i druge kojima je potrebna naπa pomoÊ. U meuvremenu je stigla joπ jedna donacija za ovu akciju od adventistiËkih vjernika iz crkve Dundas u Sydneyu u Australiji u iznosu od 5.400 kuna. Mr. sc. Ivana StojËeviÊ, dr. dent. med. Zaπto æelite biti krπteni? “Zaπto æeliπ biti krπten?” pitanje je na koje je odgovorilo πest mladih iz Pule: Patrik (17) i Anela (14) Vale, Sara (17) i Nikola (15) LukiÊ, Ivan ÆufiÊ (15), Alen HadæiefendiÊ (24) i Drena MatoπeviÊ iz Rovinja. “Sveti Duh me je potaknuo”, “Zaπto Ëekati?”, “Ja i moj dom sluæit Êemo Gospodinu”, “Æelim javno reÊi ljudima, anelima, Bogu i Sotoni da pripadam Bogu...” samo su neki od odgovora krπtenika kojima su izrazili svoju vjeru u Boga. SveËano bogosluæje s mnoπtvom glazbenih toËaka, kratkim govorima kandidata za krπtenje i prigodnom propovijedi odræano je subotu ujutro, 17. rujna 2011., dok je obred biblijskog krπtenja odræan poslijepodne na moru, na jednoj od najljepπih plaæa u Puli — u Gortanovoj uvali. Po lijepom vremenu i toplom moru, u nazoËnosti oko 150 osoba, od kojih je viπe od πezdesetero ovakav Jesenski sabor u Splitu 10. rujna 2011. u AdventistiËkoj crkvi u Splitu odræan je sabor s geslom “Ja i moj dom...” Sluæbeni gosti iz Jadranske unije konferencija bili su pastori Branko BistroviÊ i Nebojπa MilovanoviÊ, Ëija su izlaganja ukazivala na potrebu svakog vjernika i cijele zajednice za oæivljavanjem i reformom. Nakon zajedniËkog ruËka uslijedilo je poslijepodnevno bogosluæje na kojemu su pastori Nikola DeæiÊ iz GospiÊa, Marijan PerπinoviÊ iz Zadra te Kristijan Mojzeπ iz Splita iznijeli misijske planove rada za svoje crkvene okruge. BraÊa iz unije iznijela su planove i viziju za propovijedanje Evanelja u Dalmaciji. Saborsku subotu zavrπili smo molitvom da se izneseni planovi ostvare uz Boæju pomoÊ. Kristijan Mojzeπ Zajedniπtvo OsjeËana na izletu obred prvi put vidjelo u svom æivotu, dirljivi prizori predanja izazvali su kod mnogih odluku da o Bogu saznaju neπto viπe ili da obnove svoju zajednicu s Njim. Posebno je bilo zanimljivo promatrati razgovore dvoje mladih krπtenika srednjoπkolaca, koji su pozvali Ëetrdesetak uËenika iz svoje πkole, kako objaπnjavaju πto je krπtenje, πto su oni i zaπto su se krstili. Na mnoπtvo pitanja koja im je postavljala neadventistiËka rodbina odgovarali su i roditelji krπtenika. Ukratko: sveËan, dostojanstven, duhovan i javan dogaaj kojeg bi trebalo Ëesto prakticirati kada to vremenske prilike dopuπtaju. Grad Pula i Policijska uprava Pula odobrili su odræavanje ove sveËanosti, dok je list Regional express popratio dogaaj na svojim web stranicama. Svakako treba napomenuti da su u duhovnoj pripremi ovih kandidata za krπtenje sudjelovali vjernici-laici, a u jednom sluËaju umirovljeni pastor te mjesni pastor. VeÊina krπtenika aktivno je ukljuËena u misijske aktivnosti kroz video i internetsku sluæbu propovijedanja Radosne vijesti. Uz ovo krπtenje u rujnu, jedno krπtenje je bilo ranije i joπ jedno se planira do kraja ove godine. Adventisti iz Pule propovijedaju, a Sveti Duh potiËe zainteresirane na odluku. Janko ÆufiÊ Vjernici AdventistiËke crkve Osijek okupili su se 25. rujna 2011., nakon dugo vremena, na zajedniËkom druæenju u prelijepoj okolici, kod mosta na Pampasu. Na tom izletu vladao je vedar duh i dobro raspoloæenje. I djeca, i mladi, i stari bili su radosni zbog zajedniËkog boravka u prirodi. Na izletu se okupilo oko 45 osoba. Svi su se aktivno druæili i sudjelovali u zajedniËkim aktivnostima i igrama. Kako bi izlet u potpunosti bio ugodan, neki su bili zaduæeni za pripremanje zajedniËkog obroka. RuËak se kuhao u dva kotliÊa i naπlo se za svakoga poneπto. Nakon ugodno provedenog dana svi su poπli svojim kuÊama zadovoljni, sretni i s odlukom da sa svojim pastorom Staniπom MargariÊem ponove sliËan izlet i druæenje. Komentar na sliku navlaËenja uæeta: borba izmeu “Aboridæanki” i “Pigmejaca” zavrπila je pobjedom “Aboridæanki”. Krunoslav KovaËeviÊ ADVENTISTI»KI PREGLED • 27 Iz naπih crkava Zdravstvene radionice u Rijeci U organizaciji Udruge Procvat zdravlja iz Pule i u partnerstvu s Udrugom Viπe od æivota iz Rijeke i KrπÊanske adventistiËke crkve Rijeka Centar, u listopadu i studenom 2011. godine odræan je program “»uvaj srce svoje” u prostorijama Udruge Viπe od æivota u Rijeci. »etrdesetak polaznika, podijeljenih u Ëetiri skupine, proπlo je kroz radionice na kojima su uz praÊenje predavanja rjeπavali pismene testove i mjerili faktore rizika za srËane bolesti. “»uvaj svoje srce” je preventivni program ranog otkrivanja hipertenzije, hiperkolesterolemije, hiperglikemije i poveÊanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uz edukaciju polaznika i struËno voenje prema promjeni zdravstvenog ponaπanja. Cilj programa je senzibilizirati polaznike o najveÊem zdravstvenom prioritetu razvijenog druπtva — kardiovaskularnim bolestima, kao i upuÊivanje na vaænost pravilnog naËina æivljenja i prehrane u prevenciji bolesti te posljediËno sniæavanje pobolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Program su vodile Roberta KataËiÊ, dr. med. i Gordana RadiπiÊ, VFT. U subotu, 26. studenoga 2011. godine program je okrunjen zavrπnom sveËanoπÊu odræanom za polaznike programa i njihove goste. Na sveËanosti je, uz dodjelu 39 diploma uspjeπnim polaznicima, upriliËeno i predavanje dr. Roberte KataËiÊ pod naslovom “Odmor bez griænje savjesti”. Prikazani su i preliminarni rezultati programa: 25% polaznika imalo je poviπenje krvnog tlaka, 71% poviπene vrijednosti kolesterola u krvi, a 51% prekomjernu tjelesnu teæinu. Uz savjetovane promjene, 30% polaznika se poËelo baviti tjelesnom aktivnoπÊu, 33% ih je poveÊalo pijenje Ëiste vode, 17% polaznika je poveÊalo unos voÊa i povrÊa u prehrani, a 2% ih je smanjilo unos namirnica bogatih zasiÊenim masnim kiselinama. U sklopu projekta Êe fizioterapeutkinja Gordana RadiπiÊ do kraja oæujka 2012. godine odræavati dva puta tjedno skupnu tjelovjeæbu u prostorijama Udruge Viπe od æivota. Na tjelovjeæbu se prijavilo 29 osoba. Velika veÊina sudionika u programu su nove osobe koje joπ nisu sudjelovale u programima Udruge. Roberta KataËiÊ, dr. med. Jesenski sabor u Rijeci Jesenski sabor rijeËkog crkvenog okruga odræan je u subotu, 29. listopada 2011. u crkvi Rijeka, u Gajevoj 5, gdje su se okupili i vjernici crkve Rijeka Centar, Delnice i Dramalj. Posebni gosti sabora bili su predsjednik Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve Zlatko Musija te tajnik nakladniËke kuÊe “Znaci vremena” Mario ©ijan. Geslo sabora bilo je “Ja i moj dom”, i rad sabora je bio usko povezan s programima oæivljavanja duhovnog æivota, a posebno s projektom Oikos, redovitim tjednim prouËavanjem i druæenjem uz Boæju rijeË u domovima vjernika. U jutarnjem programu sabora predstavljeni su rezultati i planovi 28 • ADVENTISTI»KI PREGLED aktivnosti misijskih odjela crakava rijeËkoga okruga. Sve izneseno bilo je posebno ohrabrujuÊe jer su vidljivi pomaci u πirenju Evanelja na podruËju Primorsko-goranske æupanije, posebno zahvaljujuÊi djelovanju skupine u Buzetu u Istri. Rezultati daju nadu i oduπevljenje za rad, tako da su planovi daljnjih aktivnosti u potpunosti ostvarivi ima li se u vidu dodatnu snagu i Boæje vodstvo. NakladniËku djelatnost predstavio je Mario ©ijan, nakon Ëega je pastor Zlatko Musija prisutne ohrabrio duhovnom porukom koja se temeljila na primjeru Abrahamovog doma, ukazujuÊi kako naπ (moj) dom moæe biti blagoslov i nama (meni) i drugima. Popodnevnom radu sabora prikljuËio se i predsjednik Jadranske unije konferencija Branko BistroviÊ. U bogosluæju koje su organizirali mladi iz naπeg okruga, pastor BistroviÊ je u duhovnoj misli naglasio znaËaj braka, obitelji i obnove ljubavi prema Bogu, pojedincima i zajednici, zavrπavajuÊi misao pozivom da vratimo Boæju prisutnost i svetost u naπe domove te da donesemo odluku iz Joπue 24,15: “Ja i moj dom sluæit Êemo Jahvi.” Pastor BistroviÊ je nakon poslijepodnevnog bogosluæja odræao sastanak s prisutnim voama i odbornicima mjesnih crkava. Sasluπao je izvjeπÊa o izazovima koji se pojavljuju u pojedinim sredinama te ponudio pomoÊ u rjeπavanju problema i duhovnom ohrabrenju, koja je nekim osobama i sredinama jako potrebna. Poseban zaËin ove saborske subote bila je rukom pisana Biblija koja je te subote na svom putovanju po crkvama Jadranske unije boravila u rijeËkoj crkvi. Bibliju su rukom prepisivali mladi iz Albanije, Hrvatske i Slovenije, i ona putuje iz mjesta u mjesto kao svjedok Boæje brige za Ëovjeka. Biblija je nastavila svoje putovanje i sljedeÊi tjedan je udomljena u crkvi Rijeka Centar uz posebno bogosluæje mladih. Saborska subota je iza nas, a izvjeπtaji i planovi nas ohrabruju i potiËu na proslavljanje i vjernost Gospodinu te na rad za bliænje u nastupajuÊem razdoblju. Zlatko MavraËiÊ Niz predavanja dr. Nikolausa Satelmajera u Zagrebu U prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, od 28. listopada do 12. studenoga 2011. godine odræan je zanimljiv niz predavanja “21. stoljeÊe i Biblija”. Gost predavaË dr. Nikolaus Satelmajer, otprije poznat zagrebaËkim ljubiteljima biblijskih predavanja, proveo je posjetitelje kroz niz tema kojima je u srediπtu Biblija. Vrijednost Biblije za kulturu, Biblija i nada, Biblija i emocionalno zdravlje, Biblija i meuljudski odnosi, Biblija i ekologija, Biblija i duhovnost — neka su od predavanja koja smo sluπali i uvjerili se kako ta drevna Knjiga progovara o suvremenim temama vaænim za danaπnje druπtvo i predlaæe najbolja rjeπenja i nadu. Posebno je bilo zanimljivo nazoËiti predavanju o hrvatskim prijevodima Biblije — koje je iznosio gost iz Sjedinjenih AmeriËkih Bogosluæje na Grobniku S obzirom da na Grobniku nadomak Rijeke æivi lijepi broj adventista, odluËili su s vremena na vrijeme na Grobniku upriliËiti bogosluæje. Tako je bilo i u subotu 6. kolovoza 2011. godine kad se okupilo viπe od tridesetero vjernika, πto GrobniËana, πto njihovih prijatelja. Bogosluæje su odræali u prekrasnoj prirodi podno grobniËkih Alpa. U prvom dijelu bogosluæja iznosili su svoja iskustva s Bogom i planirali nove misijske projekte propovijedanja Radosne vijesti, a u drugom dijelu je propovijed iznio Dobrivoje RaneloviÊ, gost iz Srbije. Bogosluæje je bilo proæeto mnoπtvom pjesama i molitvama, zbog Ëega su se svi osjeÊali ugodno i ohrabreno bratskim i sestrinskim druæenjem koje je podsjeÊalo na bogosluæja ranih adventista. Melanija MajnariÊ Dræava. Tajna njegovog zanimanja za hrvatske prijevode Biblije jest u tome πto je govornik podrijetlom iz naπih krajeva te je svojedobno za svoju doktorsku disertaciju odabrao upravo tu temu. Tom prigodom je s mr. Danijelom BerkoviÊem iz zagrebaËkog Biblijskog instituta upriliËen zanimljiv razgovor o hrvatskim prijevodima Biblije. Vrijedi spomenuti da se cijela crkva Zagreb Centar, posebno mladi koji saËinjavaju veÊinu, ukljuËila u ovaj misijski projekt — i u pripremnom razdoblju i tijekom niza predavanja na kojemu su sudjelovali igrokazima i video prilozima. Svake veËeri je, uz Ëetrdesetak domaÊih vjernika, nazoËilo i tridesetak posjetitelja. Nikolausova supruga Ruth, po struci pedagoginja, odræavala je — usporedno s ovim nizom predavanja — biblijsku radionicu za djecu na kojoj je dvanaestero maliπana izraivalo ruËne radove, prouËavalo Deset zapovijedi i uz druπtvene igre uËilo engleski jezik. Na kraju ovog niza predavanja najavljen je seminar iz Knjige proroka Daniela kojim nastavljamo prouËavati Bibliju svakog Ëetvrtka uveËer u prostorijama naπe udruge. Darko KovaËeviÊ Tijekom 2012. godine svakog ćemo tjedna u našim domovima proučavati poglavlja iz nadahnute knjige Ellen G. White, Djela apostolska Čitajući taj izvanredan komentar istoimene biblijske knjige bit ćemo svjedoci goleme snage kojom je raspolagala rana Crkva. Iskusimo tu snagu s našom obitelji i prijateljima! Knjigu možemo nabaviti od povjerenika za literaturu ili izravno kod nakladnika Znaci vremena: znaci-vremena.com Sva poglavlja možemo skinuti sa stranice www.adventisti.hr, zajedno s priručnikom koji sadrži pitanja za vođenje razgovora. MULTIMEDIJSKA KONFERENCIJA 16.—18. oæujka 2012. u Zagrebu za sve one koji æele postati digitalni misionari i koristiti suvremene medije u navijeπtanju Evanelja! Informacije i prijave na www.adventisti.hr ADVENTISTI»KI PREGLED • 29 Mladi adventisti iz Novog Sada u posjetu Zagrebu U posjet mladima AdventistiËke crkve Zagreb 1, na Prilazu Gjure DeæeliÊa 77, doπla je mladeæ novosadske crkve 1 i AdventistiËke gimnazije “Æivorad JankoviÊ” iz Novog Sada, u petak 21. listopada 2011. godine. Dugo planiran posjet zapravo je bio uzvratni posjet mladima iz Zagreba, koji su prije tri godine gostovali u Novom Sadu. Iako se sam doËek vojvoanskih gostiju oduæio iz opravdanih (prometnih) razloga, domaÊini — stariji i mlai ZagrepËani — svojom su strpljivoπÊu i gostoljubivoπÊu pokazali bratski i sestrinski duh kakav se gaji u adventistiËkim zajednicama diljem svijeta. U posjet Zagrebu doπlo je pedesetak mladih iz Novog Sada i okolice. Smjeπteni su kod vjernika mjesne crkve Zagreb 1 te su tako imali priliku bolje upoznati svoje domaÊine i dijelove grada gdje oni æive. Zanimljivo je da veÊina njih nikada prije nije bila u Zagrebu, pa je tako ovaj susret za njih i nas bio povijesni. Subotnja bogosluæja prijepodne i poslijepodne organizirali su gosti. Uz obilje pjesme, ohrabrujuÊih rijeËi i iskustava, panel raspravu i zajedniËke nastupe ujedinjenog zbora obiju crkava te mladih iz ostalih zagrebaËkih crkava — vrijeme nam je prebrzo prolazilo. Iz Boæje rijeËi posluæili su nam pastor Æeljko BegiÊ, glavni pastor novosadske crkve, zajedno sa svojim pomoÊnicima, pastorima-pripravnicima Jonatanom »anjijem i Dejanom VuËetiÊem, te ravnatelj AdventistiËke gimnazije pastor i profesor Boæidar LaziÊ. DomaÊini su se pobrinuli za zajedniËki ruËak i veËeru te ostale obroke po domovima. Uz snaæne poruke s duhovnog stola moæemo reÊi da smo proveli nezaboravne trenutke. U subotu uveËer priredili smo veselicu i druæenje mladih, gdje su se mogli meusobno pobliæe upoznati i pokazati svoje talente i kreativnost. U nedjelju prijepodne gosti i domaÊini poπli su u zajedniËku πetnju starom jezgrom grada Zagreba, uz struËno vodstvo Ivana JagiÊa, vjernika crkve s Prilaza i zaljubljenika u Zagreb i njegove starine i ljepote. Susret smo zavrπili zajedniËkim ruËkom, dugim rastankom i pozdravljanjem pred autobusom, kad su u naπim mislima odjekivale rijeËi duhovne himne “Srest Êemo se tamo na oblaku slave” — ako ne i prije u Novom Sadu ili Zagrebu. Ovaj susret obiljeæio je duh iskrenog krπÊanskog zajedniπtva, proslavljanja Boga i stvaranja trajnih prijateljstava za svu vjeËnost. Neven KlaËmer 30 • ADVENTISTI»KI PREGLED »estitamo! Julijana LjubiÊ iz Zenice i Mirko –idara iz Osijeka vjenËani 7. kolovoza 2011. u Osijeku. VjenËao pastor Ivan –idara. Biljana Skorupan iz Lipika i Damir BrnËiÊ iz Zadra vjenËani 4. rujna 2011. u Lipiku. VjenËao pastor Staniπa MargariÊ. ©ezdeset godina braka Ljubica i Pero KalajdæiÊ doËekali su, 21. sijeËnja 2011. godine, πezdesetu obljetnicu braka u sretnom zajedniπtvu. Sretni su πto je njihova cijela obitelj uvijek sluæila Bogu. Tako su svi zajedno odrastali u Boæjoj zajednici punoj ljubavi. Danas æive u Slavonskoj Poæegi i radosno odlaze u Gospodnji dom. U braku su dobili sina i kÊer, a danas imaju Ëetiri unuke te dvije praunuke, Rebeku i Mihaelu. Za πezdesetu obljetnicu braka dobili su joπ dvije radosti: od jedne unuke rodio se mali Noa, a od druge mali Andrej. Zahvalni su Gospodinu za sve godine æivota u zajedniπtvu, kao i za trenutke zajedniËkog prouËavanja Njegove rijeËi. Svima koji su u braku preporuËuju da uzimaju vrijeme jedno za drugo. Mladima koji æele ostvariti lijepe domove i sretan brak savjetuju da budu strpljivi, paæljivi, da se vole i meusobno uvaæavaju u Gospodnjem duhu. Ovdje na Zemlji se spremamo za vjeËni æivot i zato trebamo biti trijezni i razumni. Gospodin Êe brzo doÊi da nas vodi u naπ vjeËni dom. Ivana VargoviÊ i Andrej Godina vjenËani 17. srpnja 2011. u Viπnjici. VjenËao pastor Vlado Godina. Tko Êe naÊi æenu vrsnu? Viπe vrijedi ona nego biserje. Muæevljevo se srce uzda u nju, i blagom neÊe oskudijevati. Izreke 31,10.11 Anelka KalajdæiÊ-PetroviÊ ADVENTISTI»KI PREGLED • 31 Dogaaji SlatinaFest Meunarodni djeËji festival duhovne glazbe U organizaciji odjela za djecu i mladeæ KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj i KrπÊanske adventistiËke crkve Slatina, od 15. do 17. listopada 2011. godine odræan je 12. Meunarodni djeËji festival duhovne glazbe SlatinaFest. Da je festival ove godine bio iznimno uspjeπan, svjedoËe izjave mnoge djece: “Bilo je izvrsno! Jedva Ëekamo sljedeÊu godinu…” te izjava umjetniËke direktorice festivala prof. Svetlane ReliÊ: “Radost je vidjeti raspjevanu, nasmijeπenu i razigranu djecu koja su i ove godine pokazala visoku umjetniËku i glazbenu kvalitetu izvoenja kroz svoje glazbene i scenske nastupe.” Na festivalu je izvedeno 19 pjesama, a nastupilo je ukupno 86 izvoaËa podijeljenih u 12 razliËitih skupina — Anja StaniÊ i Jasmina Salonski, Ljubomir Salonski, Andrej StaniÊ, Simon BreπÊanski, Aseneta –uriπeviÊ, Melinda Deduπ, Irina SubaπiÊ, KID Rakovi, djeËji zborovi iz crkve Zagreb 1, Zagreb 2, Kriæevaca, Virovitice, Negotina i Skopja. U sklopu SlatinaFesta odræan je i djeËji ADVENTISTI»KI PREGLED 32 • sabor na kojemu su djeca slavila ljubav prema Bogu kroz zajedniËko pjevanje, obiljeæavanje Godine Biblije te uæivala u glazbeno-scenskom prikazu “Idite po cijelom svijetu” s anelom Charliem i prijateljima. Tijekom dana u vrijeme tonskih proba sudionika festivala, djeca i odrasli su imali priliku sudjelovati u kreativnim radionicama koje su za njih pripremili prof. Slobodan RadovanoviÊ (glazbena igraonica), mr. Zlatko Musija (radionica za odrasle o navijeπtanju Evanelja), prof. Alan Poægaj (izviaËke vjeπtine), a Ëlanovi Foto-video kluba Slatina pouËili su maliπane umjeπnosti fotografiranja. Nakon festivalskog dijela programa i veËere, djeca su posebno uæivala u druæenju i igrama koje su bile organizirane za njih od 19 do 21 sat. Kao jedinstveni duhovno-glazbeni doæivljaj, SlatinaFest je upotpunjen upoznavanjem ljepota slatinskog kraja. Sudionici festivala iskoristili su lijepo i sunËano vrijeme u nedjelju za druæenje, igre uz OrahovaËko jezero te obilazak Ruæica grada, nakon Ëega je posebno prijao topli ruËak u prirodi. Na ovaj naËin Meunarodni festival duhovne glazbe SlatinaFest, πireÊi ljubav prema Bogu i glazbi, pronosi i ljepote naπe Slavonije izvan granica Republike Hrvatske. Posebno obiljeæje festivala je ljubav prema bliænjima i humanitarna nota kojom posjetitelji i sudionici svojim dragovoljnim prilozima pomaæu lijeËenju teπko oboljele djece i djece iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Ove godine prikupljeno je ukupno 10.000 kuna pomoÊi za troje djece iz dvije obitelji s ovog podruËja. U sveËanom dijelu festivala sudionici i posjetitelji su pljeskom i cvijeÊem nagradili medicinsku sestru Jasnu VraneπeviÊ iz Slatine koja veÊ 35 godina svojim radom u zdravstvu pomaæe djeci. Posebne zahvale idu Gradu Slatini, TuristiËkoj zajednici Slatina, Gradskom druπtvu Crvenog kriæa, Foto-video klubu, PuËkom otvorenom uËiliπtu, Advent media Pula, KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi Slatina i Hrvatskoj konferenciji KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hrvatskoj. Svetlana ReliÊ
© Copyright 2024 Paperzz
