Tema broja Mladi su proπlost, sadaπnjost i buduÊnost Crkve P oznati teolog Bob Logan istaknuo je na jednom svom predavanju kako je za buduÊnost crkve jako vaæna njezina povijest. Ukoliko dobro poznajemo vlastitu povijest, moæemo odrediti smjer naπeg kretanja prema buduÊnosti. “MladiÊi i djevojke pozvani su da posvete Bogu snagu svoje mladosti, da bi svojim sposobnostima, svojim bistrim umom i snaænom aktivnoπÊu proslavili Boga i doprinijeli spasenju svojih bliænjih.” (Ellen G. White, Poruka mladima, str. 5) Savjeti iz nadahnutog pera Ellen G. White bili su ujedno i pokretaË u osnivanju KrπÊanske adventistiËke crkve. Bog je u proπlosti odabrao upravo mlade ljude koji su se posvetili Njemu i prepustili se postati Njegovo orue. Takvi predani mladi zdruæenim su snagama i mukotrpnim radom osnovali i vodili Crkvu adventista sedmoga dana. Sama Ellen imala je sedamnaest godina kad je dobila svoju prvu viziju i bila pozvana u sluæbu Bogu i crkvi. Kao petnaestogodiπnjak, John N. Andrews, pred kojim je bila politiËka karijera i studij prava, odluËio je sve to odbaciti i posvetiti svoj æivot i darovitost Bogu. Bog ga je blagoslovio i joπ viπe umnoæio njegovo znanje — tako da je mogao Ëitati Bibliju na sedam jezika i 2• H.Preg4.2010 u21 napamet ponoviti cijeli Novi zavjet. Njegova kÊi Mary bila je jedna od prvih misionarki u Europi. Mlada i darovita Annie Smith htjela je postati poznata spisateljica, no svoj je talent posvetila Bogu. Danas pjevamo njezine himne hvale Bogu koje se nalaze u naπim pjesmaricama. Ovo je samo nekolicina mladih koji su bili stupovi naπe crkve. Mi uvijek iznova Ëujemo dobro poznatu reËenicu kako su mladi buduÊnost crkve, i to stoji. Mladi su doista buduÊnost crkve. No ovoj se reËenici treba pridodati jedna joπ vaænija Ëinjenica, a to je da su mladi i sadaπnjost crkve. Kao πto su mladi u proπlosti bili pozvani preuzeti najveÊe odgovornosti i izvrπavati duænosti na koje ih je Bog postavljao, tako su mladi i danas pozvani na to. “Bog æeli da mladi postanu ljudi ozbiljnih namjera, gotovi za rad i sposobni da nose odgovornosti u Njegovom velikom djelu. Bog traæi mlade neiskvarenog srca, jake, hrabre, spremne da se muπki bore, da proslave Boga i uËine dobro ËovjeËanstvu.” (Ellen G. White, Isto) Dragi mladi, na nama i pred nama je velika odgovornost! Budimo aktivni vjernici svoje crkve. Budimo mladi kojima je stalo unaprijediti kakvoÊu bogosluæja i meugeneracijsku suradnju, odano sudjelujmo u æivotu i radu svoje crkve. Budimo prisutniji u druπtvu, druπtveno osjetljiviji i angaæiraniji, jaËajmo odnose s javnoπÊu, poduprimo humanitarni rad. Budimo kreativni u evangeliziranju i misijskom radu. Hrabro upotrijebimo znanje i talente koje nam je Bog povjerio. Projekt Djeca u uËeniπtvu, izviaπtvo, savez studenata, koncerti i drugi glazbeni i kulturni dogaaji, kongresi, kampiranja, izleti, putovanja — samo su mali dio svega onoga πto zahtijeva naπe sudjelovanje i angaæiranost, naπe molitve i potporu. Nemojmo gledati niti oËekivati da drugi rade; ovi projekti trebaju nas! Crkva treba nas, Bog treba nas! Mi nismo dio crkve, mi jesmo crkva; mi smo proπlost, sadaπnjost i buduÊnost. Mr. Slobodan Bobo MarËeta, voditelj Odjela za djecu i mladeæ Jadranske unije konferencija ADVENTISTI»KI PREGLED 2 01.11.2010, 09:52 RijeË izvrπnog urednika Crkva treba mlade vizionare! O vaj broj AdventistiËkog pregleda posveÊujemo buduÊnosti crkve — a to su naπi mladi. Kao uredniπtvo smatramo da je od iznimne vaænosti progovoriti o ovoj temi, jer u crkvi na vodeÊim mjestima vidimo sve viπe ljudi starije dobi, a sve manje mladih. O ovoj pojavi raspravljalo se i na nedavno odræanom zasjedanju Generalne konferencije u Atlanti, i primjedbu koju je dao jedan od zastupnika tom prigodom smatramo vrijednom naπe pozornosti. Stoga u sluæbenom glasilu naπe crkve progovaramo o mladima, njihovoj ulozi u crkvi i njezinoj misiji. PreporuËujemo da svi s velikim zanimanjem proËitamo ovaj broj i primijenimo barem neπto od savjeta i smjernica u mjesnim crkvama u kojima djelujemo. Neka to bude otvaranje vrata crkve naπim mladima. Uz to, kao i uvijek, donosimo obilje informacija, osvrta i vijesti iz æivota KrπÊanske adventistiËke crkve na podruËju Jadranske unije konferencija. Mladi su od samih poËetaka adventnog pokreta u svijetu i kod nas bili okosnica i pokretaËka snaga u poslanju crkve. Ellen i James White i drugi pioniri AdventistiËke crkve u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama — kao i pioniri na naπim prostorima poput Albina MoËnika, Janka Pleπka, Maxa Ludewiga i njihovih kolega propovjednika te mnogih mladih kolportera-laika — u naponu mladenaËke snage, vjerni Bogu i pokrenuti Njegovom ljubavlju Ëinili su djela kojima se danas moæemo diviti i ponositi. Kako su to oni uspjeli, a danaπnji mladi naraπtaji misle da to ne mogu? Jesu li okolnosti danas teæe nego nekada? Kod nas su slobode danas veÊe nego ikada, a pogotovo veÊe nego na poËetku dvadesetog stoljeÊa. Da li nam nedostaje snage i znanja? Danas mladi posjeduju puno snage i viπe znanja nego ikada! ©to nam onda nedostaje? »ini mi se da nam nedostaje pokretaËke sile i ljubavi prema Bogu i bliænjima, a to sve moæemo dobiti i Bog nam to jamËi ako Ga traæimo. Bog je obeÊao: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci...” (Djela 1,8) Mladi koji svjedoËe za Boga, mladi koji imaju viziju — to je ono πto treba adventizmu u dvadeset i prvom stoljeÊu! GledajuÊi crkvu kao zajednicu na podruËju Jadranske unije konferencija, mladih statistiËki moæda i nema previπe, ali imaju veliki potencijal. Neka Ëlanci u ovom broju budu poticaj da kao mjesne crkve prepoznamo darove, snagu, predanost i odvaænost mladih i iskoristimo ih u bogosluæju i misijskom radu. Bog nam je zajamËio uspjeh! Vjerujem da ako se prepustimo Boæjem vodstvu, popis koji zapoËinje s Whiteovima, MoËnikom, Pleπkom i Ludewigom, moæe biti toliko dugaËak da neÊe stati na stranice ovakvog Ëasopisa. Bog æeli mlade koji gore u sili Svetog Duha i æive za Boga i bliænje. ProroËka rijeË je rekla da Bog ima takve mlade u vremenu u kojemu æivimo: “Poslije ovoga izlit Êu Duha svoga na svako tijelo, i proricat Êe vaπi sinovi i kÊeri, vaπi Êe starci sanjati sne, a vaπi mladiÊi gledati vienja.” (Joel 3,1) Neka silna objava Boæje rijeËi bude iskustvo u danima i godinama koji su pred nama. Neven KlaËmer ADVENTISTI»KI PREGLED ISSN 1331-9272 GLASILO KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE Godina XVIII. (LXII) • Broj 4 — 2010. AdventistiËki pregled je dvomjeseËnik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve. Cilj mu je prenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i napise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblije i kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu. Nakladnik KrπÊanska adventistiËka crkva, Jadranska unija konferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb Naπe je poslanje uzdiÊi Isusa Krista donoπenjem izvjeπÊa o Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju u danaπnjici, pruæanje pomoÊi da Ga ljudi bolje upoznaju i prenoπenje nade u Njegov skori dolazak. Uredniπtvo Branko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe, Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ Telefon: 01/3764-533 • Telefaks: 01/2361-901 Lektura i oblikovanje: Miroslav VukmaniÊ Glavni i odgovorni urednik mr. Branko BistroviÊ Izvrπni urednik Neven KlaËmer [email protected] Korektura: Brankica VukmaniÊ Cijena ovog broja: 15 kn Tisak TIPOMAT, 2010. ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 3 01.11.2010, 09:52 •3 RijeË predsjednika unije Prostor za mlade u Crkvi “ProroËki sinovi rekoπe Elizeju: ‘Gle, tijesan nam je prostor u tebe. Nego da odemo do Jordana, pa da svaki ondje uzmemo po brvno i naËinimo sebi ondje prebivaliπte.’ On odgovori: ‘Idite.’ Jedan od njih reËe mu: ‘Udostoj se poÊi sa svojim slugama.’ On odgovori: ‘HoÊu.’ I poe s njima. Kad su stigli do Jordana, uzeπe sjeÊi drva. A dok je jedan od njih tesao gredu, pade mu sjekira u vodu, i on povika: ‘Jao, gospodaru! I joπ je bila posuena!’ A Ëovjek Boæji upita ga: ‘Gdje je pala?’ Onaj mu pokaza mjesto. Tada on odsjeËe komad drveta, baci ga na ono mjesto i uËini da sjekira ispliva.” (2. o Kraljevima 6,1-6) P roroËkim sinovima je tijesan prostor kod Elizeja. Oni imaju viziju nove, ljepπe i funkcionalnije πkole, imaju gotov plan i puni oËekivanja spremni su za akciju. Prorok Elizej prepoznaje njihove potencijale, daje prostora njihovom razvoju, podupire njihovu kreativnost, vrlo nenametljivo prati i savjetuje mladiÊe, ne osuuje ih kad se dogaaju incidenti jer sjekira pada u vodu zbog nedovoljno spretnih i neuvjeæbanih ruku. Pomaæe im i primjerom vjere pokazuje kako je Bog uvijek djelotvoran u naπim æivotima. Danas prostor za mladeæ u Crkvi nije dostatan i njihova zastupljenost u razliËitim aktivnostima je nedovoljna. Koliko mladih sudjeluje u upravljanju AdventistiËkom crkvom u odborima mjesne crkve, konferencije, unije ili Generalne konferencije? Koliko mladih sudjeluje u izbornim saborima konferencije ili unije? Koliko mladih su starjeπine crkava, sluæe u odjelima i upravama konferencije ili unije? S obzirom da prisustvujem u svim navedenim tijelima, primjeÊujem da ih ima premalo. Mi u teoriji podræavamo mladeæ, ali u praksi kao stariji zauzimamo prostor koji je Bog odredio njima. Na taj naËin usporavamo napredak Boæje crkve. Premda u Crkvi ima mjesta za sve naraπtaje, vidljiv napredak Êe se dogoditi tamo gdje ima dovoljno prostora i ljubavi za djecu i mladeæ. Upravo oni 4• H.Preg4.2010 u21 posjeduju energiju i duhovne darove koji vode u napredovanje. U nedavnom istraæivanju vrijednosti i ponaπanja meu mladima u Europi (izvan Crkve) potvreno je opÊeprihvaÊeno miπljenje da mladeæ i buduÊnost pripadaju jedno drugom. Mladi pokazuju vjeru u buduÊnost i imaju temeljno pozitivan æivotni stav i optimizam (97%). Svega 3% mladih su pesimisti. Mladi su spremni oblikovati buduÊnost. S druge strane, nije potvreno nekakvo negativno miπljenje da je svaki novi naraπtaj gori, egoistiËan i protudruπtven. VeÊina mladih dræi da treba imati obzira prema drugima (86%), da treba drugima pomagati (84%) te da treba preuzeti odgovornost za druge (64%). Dakle, pozitivnost prema buduÊnosti, nadanje, privræenost zajedniπtvu i spremnost za pomoÊ obiljeæava veÊinu mladih. Uz to je naπa mladeæ multimedijski usmjerena i “kod kuÊe” je u svijetu medija i novih komunikacijskih oblika. Mladi se izvrsno snalaze s SMS porukama, mailovima, web stranicama, facebookom, twitterom i sliËnim. Sve ovo Ëini ih naroËito dragocjenima za Crkvu i πirenje Evanelja njihovom naraπtaju. Oni se mogu nositi s brzinom promjena i naglim razvojem komunikacija i kreativno se ukljuËiti u misijske projekte potrebne u ovom vremenu. Sve to, dakako, ako ih se prepozna, potiËe, podræava, ukljuËi i ako im se pruæi povjerenje — ako se stvori prostor za njih. Ako se to ne dogodi, oni Êe svoje kapacitete i darovitosti koristiti tamo gdje su prihvaÊeni i gdje ih se poπtuje, pa makar to bilo izvan crkve. crkvu s razvojnim fazama mladog Ëovjeka, krizama identiteta i produæenoj adolescenciji. Ako crkva pokaæe dovoljno ljubavi i strpljivosti, ne odustajuÊi pritom od biblijskih æivotnih naËela, mladi Êe unatoË svojim krizama ostati u Kristovoj vjeri i postati aktivni krπÊani. 3. Bogosluæje koje ima silu. U razgovoru s mladima o jednom bogosluæju na kojemu su sudjelovali, otvoreno su mi rekli da na takvo bogosluæje nikako ne mogu dovesti svoje prijatelje, a i sami nerado dolaze. Mladi ne podnose formalizam, dosadna bogosluæja i ponavljanje ispraznih poboænih fraza. Oni se osjeÊaju ugodno i æele sudjelovati u æivim bogosluæjima u kojima prevladava zdravo tumaËenje Boæje rijeËi i bogato duhovno iskustvo. 4. Evangelizacijski projekti koji imaju smisla. Poneki evaneoski projekt baπ i nije pretjerano privlaËan za mladog Ëovjeka. Nedovoljno isplanirane evangelizacije, nesuvremeni i konfliktni sadræaji umjesto jasne Kristove Radosne vijesti, izolirani vjernici koji ne kontaktiraju sa svijetom oko sebe — nisu baπ privlaËni za mladog Ëovjeka. Ali projekti koji su druπtveno korisni, otvorena komunikacija s ljudima drukËijeg svjetonazora i jaka duhovna poruka privlaËe mladeæ i stavaraju æelju za sudjelovanjem. Krist nije skrivao svoju veliku naklonost prema djeci i mladima. On ih je pozvao i uËinio ih apostolima i stupovima u svojoj Crkvi. Mi stariji i iskusniji imamo danas vaænu zadaÊu stvaranja prostora u Crkvi za one koji dolaze — za djecu i mladeæ. Na koji Êe naËin mjesne crkve i pastori stvoriti prostora za mladeæ? 1. OzraËje istinske poboænosti i naËelnost. Mladi se okreÊu prema duhovnim autoritetima, ljudima vjere koji æive u zajednici s Bogom. Zajednica u kojoj oni æele djelovati nije dvoliËna, veÊ dosljedna, i njezini vjernici posjeduju moralni integritet. 2. Razumijevanje razvoja mladeæi. Pastori bi trebali upoznati ADVENTISTI»KI PREGLED 4 01.11.2010, 09:52 Branko BistroviÊ predsjednik Jadranske unije konferencija Poslanje Crkve Mladi i poslanje Crkve G ledajuÊi slike pionira AdventistiËke crkve, zapaæamo da su svi u poodmakloj dobi. Takve fotografije imamo vjerojatno stoga πto oni nisu imali dovoljno novca i nije im padalo na pamet da se slikaju dok su bili mladi. Njihovi ideali u mladosti bili su navijeπtanje Evanelja πto dalje i πto je moguÊe bræe. Neki su Ëak prerano zavrπili svoj æivot jer su ga preintenzivno potroπili u nesebiËnoj sluæbi. Pioniri adventnog pokreta su kao vrlo mladi preuzeli na sebe kljuËne odgovornosti. Mladi i poËetak adventnog pokreta Ellen G. White je imala samo sedamnaest godina kad joj je Bog dao prvo vienje i kad je preuzela odgovornost Njegove glasnice za zajednicu u osnutku. John Loughborough, pionir i njezin suvremenik, postao je putujuÊi propovjednik u svojoj sedamnaestoj godini, a kad mu je bilo osamnaest postao je evanelist na velikim skupovima. John Andrews je usko suraivao sa supruænicima Jamesom i Ellen White kao glavni voa pionira, a s dvadeset i πest godina bio je zreo teolog koji je dao veliki pridonos u oblikovanju uËenja naπe crkve. U svojim tridesetim godinama vodio je odbor koji je radio na stvaranju organizacije Crkve adventista sedmog dana. Uriah Smith je u dobi od dvadeset i tri godine preuzeo odgovornost glavnog urednika crkvenog Ëasopisa Rewiev and Herald, na kojoj je ostao dugi niz godina. Mladi i poslanje Crkve danas Koje mjesto u crkvi mladi zauzimaju danas? U nekim zemljama svijeta zauzimaju isto mjesto kao πto je to bilo na poËetku adventnog pokreta. Oni su pokretaËka, ali i upravljaËka snaga. Kako mi danas u naπoj crkvi gledamo na mlade? »ini se da ne vidimo mlade kao one koji planiraju, organiziraju, vode i provode to πto je isplanirano. Kao da ih viπe ne vidimo kao odrasle i potpuno odgovorne za ono πto im je povjereno. Smatramo ih neiskusnima i u najboljem sluËaju im povjeravamo provoenje onoga πto smo mi stariji zamislili. Ovakav pristup mladima je pogreπan i nije utemeljen niti na Bibliji niti na Duhu proroπtva. Dobronamjerni ljudi govore da je na mladima buduÊnost crkve (valjda misle: onda kad ostare). Puno bi ispravnije bilo reÊi da su mladi sadaπnjost i buduÊnost crkve. Mladi trebaju voditi crkvu i prednjaËiti u misiji, jer je misija glavna zadaÊa crkve. Kad crkva poprimi mentalitet odræavanja, a ne napretka, tada su mladi iz nje potisnuti. Navest Êu samo nekoliko prirodnih znaËajki mladih koje ih stavljaju u poloæaj da mogu i trebaju prednjaËiti u misiji crkve i njezinom voenju: u Mladi su opÊenito govoreÊi svjesniji stvarnog stanja stvari. Procjenjivanje im nije zamagljeno predrasudama i iskustvima iz proπlosti i lakπe im je djelovati uËinkovito jer ne troπe energiju na nebitno. u Mladi imaju izraæen osjeÊaj za pravednost, istinitost i prijateljstvo. Ovo su vrline koje sadræi i evaneoska poruka. Stoga je mladima navijeπtanje Evanelja prirodan tijek πirenja njihovog svjetonazora. u Mladi su po naravi idealisti. Oni na æivot gledaju pozitivno jer imaju dovoljno energije za svladavanje zapreka i izazova, i zato πto joπ nisu iskusili negativnu stranu æivota. U kaosu sadaπnjice idealistiËki stav prema æivotu moguÊe je imati samo uz osvjeπÊenje da Bog upravlja i vodi cijeli svijet. u Mladi su spremni na ærtvu i istodobno nisu motivirani sebiËnim probitcima. Oni znaju biti korisno angaæirani i uæivaju u ostvarivanju sveopÊeg dobra viπe nego u ostvarivanju osobnog dobra. Povlaπtena i odgovorna uloga Sve ove znaËajke mladih su Bogom dani potencijali koje mogu upotrijebiti u misiji crkve, pod uvjetom da su razumjeli i prihvatili poziv upuÊen svakom vjerniku da navjeπta Evanelje. Bez razumijevanja i prihvaÊanja ovog poziva i naloga, koji svakome dolazi od Krista preko Njegove RijeËi, svi prirodni darovi i sposobnosti mladih neÊe im pomoÊi u æivljenju osmiπljenog æivota. Tko ne doæivi ovaj poziv i ne prihvati visoke ciljeve — raditi za svojega Gospodara i Spasitelja — usmjeravat Êe se na hedonistiËki i humanistiËki stil æivljenja koji u konaËnici nikad ne moæe dati puno i trajno zadovoljstvo. U tom sluËaju svijet za mlade nije misijsko polje, nego podruËje zabave i uæivanja; a crkva nije mjesto osposobljavanja za misiju, nego mjesto dosade. Krajnje je vrijeme da promijenimo postojeÊe usmjerenje. Bog æeli da mladi sve darove i sposobnosti koje im je On dao upotrijebe na navijeπtanje Evanelja i unapreivanje misije crkve. Pred nama su hrabri i odluËni koraci usuglaπavanja s Biblijom i Duhom proroπtva kako bi mladi mogli imati svoju povlaπtenu i odgovornu ulogu u misiji crkve, ulogu na koju ih je pozvao Bog. Mr. SreÊko KuburiÊ, tajnik Jadranske unije konferencija ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 5 01.11.2010, 09:52 •5 Mladi i Crkva Predani, kreativni, vizionari — adventistiËka mladeæ je najbolja! O djel mladeæi je veÊ 125 godina u sluæbi spaπavanja i pozivanja mladih na sudjelovanje u poslanju KrπÊanske adventistiËke crkve ili Crkve adventista sedmog dana. Proteklih pet godina bilo je jedno od najuzbudljivijih razdoblja za svakoga tko je sudjelovao u sluæbi mladih. Viπe od 75% Ëlanstva KrπÊanske adventistiËke crkve je mlae od trideset godina. Mi smo mlada crkva puna energije i æara. Na svakom kontinentu moæete pronaÊi vjerne i posveÊene planinare, izviaËe ili mlade ljude koji sluæe Crkvi kao volonteri, studentimisionari, graditelji, evanelisti, pioniri sveopÊeg poslanja, ili pak pomaæu u raznim projektima ADRA-e. Ovi mladi pokreÊu kotaË Evanelja. Veliki kongresi i izviaËki kampovi odræani su u svim divizijama. Na svim ovim dogaanjima krstili su se mnogi mladi ljudi, a mnogi su ponovno predali svoja srca i æivote Isusu. Ono na πto su sva okupljanja stavljala naglasak jest spasenje i sluæba. U Poljskoj, gdje se po prvi puta u novijoj povijesti odræao sveeuropski kongres mladeæi, ispisane su stranice povijesti. Na kongresu je bilo prisutno viπe od 2.000 mladih. Mogao bih s vama podijeliti pojedinosti o ovim sastancima, ali vrijeme i prostor mi to ne dopuπtaju. U djelu Gospel Workers Ellen G. White piπe: “Oni [mladi] se moraju uËiti kako raditi za UËitelja. Moraju se obuËavati, obrazovati i uvjeæbavati najbolje metode osvajanja duπa za Krista.” (str. 210) Razmotrimo nekoliko obiljeæja koja pokazuju naπi mladi ljudi. Mladi su predani Diego i Adriana iz Brazila nadaleko su poznati i uËinkoviti mladi evanelisti, potpuno predani Bogu i Njegovoj namjeri. Posljedice njihove sluæbe su sljedeÊe: Diego je krstio viπe od 1.200, a Adriana viπe od 2.000 ljudi. Ovo dvoje 6• H.Preg4.2010 u21 mladih predstavnici su tisuÊa drugih mladih ljudi diljem svijeta koji se pojavljuju kao suvremeni junaci vjere. Naπa mladeæ je predana i ukljuËena u poslanje i vodstvo Crkve. U nekim dijelovima svijeta ova mladeæ joπ Ëeka na poziv, organizaciju i obuku. Sjetimo se samo velikog “Pokreta tisuÊu misionara”, skupine potpuno predane Bogu i Njegovom cilju. To su mladi ljudi koji djeluju kao volonteri, potpuno poklanjajuÊi Bogu cijelu jednu godinu svojega æivota. Ovaj pokret, sa sjediπtem u Filipinima, od svog je osnutka poslao u razne dijelove svijeta viπe od dvije tisuÊe mladih dobrovoljaca, osnovao je viπe od 250 novih crkava i krstio viπe od dvadeset tisuÊa ljudi. Mladi su kreativni Svi krπÊani znaju da barovi nisu mjesto na kojem se prouËava Biblija. Svi osim desetogodiπnjih djeËaka i djevojËica u Tanzaniji koje je voa izviaËa potaknuo da navijeπtaju svoju vjeru neadventistima. Na putu kuÊi toga dana, poËeli su razgovarati o tome πto bi mogli uËiniti. ProlazeÊi pokraj bara odmah su pomislili da unutra mora biti netko tko treba Isusa. Uπli su i pronaπli æenu koja je sjedila sama za stolom. Sjeli su pokraj nje i rekli joj da æele podijeliti Isusovu ljubav s njom. Zakolutala je oËima i naruËila joπ jedno piÊe. Ali ipak je posluπala! Tri mjeseca kasnije, na svom krπtenju, izjavila je da se krstila zato πto su ova djeca bila prva koja su joj rekla da je netko voli. O Onome tko je zaista voli djeca su joj priËala u baru. To je misija. Budite kreativni. Dijelite Isusovu ljubav s drugima. Razmiπljajte izvan uobiËajenih granica! U Bangladeπu su tijekom taborovanja izviaËi osmislili kreativan naËin za svjedoËenje tamo gdje tradicionalni pristup nije bio uËinkovit. Svaki od dvije tisuÊe izviaËa pustio je balon u boji koji je nosio Radosnu vijest. Na svakom balonu su ispisali biblijske retke i neke bitne elemente adventistiËke zdravstvene poruke. Baloni su pali na mjesta na kojima su ih stanovnici sela mogli pronaÊi i proËitati, a onda je skupina izviaËa krenula da razgovara s njima. Ne moæete zaustaviti mlade. Mi smo stvoreni da budemo kreativni! Razmislite o tome: ako nas je naπ tako veliËanstveni Bog stvorio na svoju sliku, onda ne moæemo samo sjediti i raditi stalno istu stvar na stari naËin. Ne; On nas je stvorio da budemo poput Njega — kreativni. Postavljam pred vas izazov: kakva Êe biti vaπa “balonska evangelizacija”? Mladi su vizionari Godine 2004. viπe od tisuÊu i petsto mladih ljudi sa svojim voama doπlo je na Tajland kako bi sudjelovali na prvoj svjetskoj konferenciji o sluæbi mladih druπtvenoj zajednici, nazvanoj “Impact 10/40”. Ovi mladi ljudi su pomoÊu razliËitih inicijativa sudjelovali u navijeπtanju Evanelja stanovnicima Prozora 10/40. ADVENTISTI»KI PREGLED 6 01.11.2010, 09:52 Alfredo Garcia-Marenko, duænosnik Generalne konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve zaduæen za mladeæ, izvijestio je: “Hodali su ulicama i selima s porukom Boæje ljubavi, druæili se s ljudima i nisu se bojali kroËiti u nova podruËja.” Na kraju ovog povijesnog sastanka guverner je bio toliko zadivljen onim πto su ovi mladi poduzeli da je organizirao gozbu kojom se zahvalio adventistiËkoj mladeæi iz cijeloga svijeta. Nakon svega, ovi mladi ljudi su oduËili da Êe, kad se vrate u svoje divizije, izvrπiti utjecaj na podruËja u kojima æive i to na nove naËine i s novim pristupima koje su nauËili na toj konferenciji. Na ovom dogaaju je jedna mlada æena, koja nije bila adventistica, predala svoje srce Bogu, a kad se vratila kuÊi upoznala je s Bogom i svoju majku i sestru te su se obje krstile. I drugi su bili tako dirnuti da su odluËili krenuti na obuku za sluæbu Bogu u misijskim poljima. PosveÊena adventistiËka mladeæ je spremna za sudjelovanje u poslanju Crkve, samo ako im se dopusti prilika da se ukljuËe. Mladeæ æeli biti dio Boæjeg djela. Ellen G. White je napisala: “Dopustite im [mladima] da osjeÊaju kako mogu imati udjela u pomaganju i blagoslivljanju drugih. »ak i djeca bi se trebala uËiti da Ëine mala djela ljubavi i milosti za one koji su manje sretni od njih.” (SvjedoËanstva, sv. 6, str. 453). U 2005. godini mladeæ je diljem svijeta sudjelovala u projektu “Ilija”. Ovaj ambiciozni i vizionarski projekt sponzorirala je Generalna konferencija i Sluæba za rad adventistiËkih laika ASI, a vodio ga je Odjel mladeæi pri Generalnoj konferenciji. Viπe od 18.000 kampanja Glasa mladeæi odvijalo se u svakoj od trinaest divizija u svjetu. Mladi æele biti ukljuËeni u Boæje djelo — ali ne juËer, veÊ danas! Mladi su ustrajni Naπi mladi tvore veÊinu; ne samo brojËano, veÊ i u koliËini energije, obrazovanja, oËekivanog æivotnog vijeka, kvalitete æivljenja i crkvenog rasta. Oni su jednostavno najbolji! Robert Holbrook, voa IzviaËkog odjela pri Generalnoj konferenciji, rekao U podruËjima gdje su mladi najaktivniji, Crkva eksplozivno raste. Mladi æele biti ukljuËeni u Boæje djelo, ali ne sutra, veÊ DANAS. je: “Mnogi su odluËili prepustiti se Bogu da vodi njihove æivote na naËine o kakvima nisu mogli ni sanjati: æivote suvremenih Danielâ, Josipâ, Marijâ i sliËnih biblijskih velikana — teπko je izabrati samo jednog ili dva kao primjer.” Danina priËa je nevjerojatna. Zbog svoje iznimno srameæljive osobnosti, koja je rezultat njezine disfunkcionalne obitelji, Dana iz Rumunjske je voljela provoditi dane sama u πumi, gdje je ljudi ne bi zadirkivali ili πaputali o njezinoj jadnoj haljini. Ali kao πto je Bog uËinio s Mojsijem u divljini, tako je i u danaπnje doba iskoristio πumovite planine Rumunjske kako bi je pripremio za neπto uzviπeno. Jednog dana ju je pastor zamolio da pokrene izviaËko druπtvo, prvo u zemlji. To je promijenilo i nju i njezinu zemlju. Dana je danas vodeÊa ornitologinja i organizatorica izviaËkih i drugih taborovanja; sa svojim ruksakom putuje po cijeloj zemlji, odræava seminare i pokreÊe izviaËka druπtva. U krugovima ornitoloπkih druπtava organizira taborovanja za πkolsku djecu i mlade koji se bave pticama i oËuvanjem prirodnih staniπta. To su jedina taborovanja takve vrste u Rumunjskoj i Dana preko njih πiri Boæju ljubav na mnoπtvo ljudi. A znate li πto je s onim prvim izviaËkim druπtvom koje je osnovala? Svih dvanaest godina Dana je ostala u kontaktu sa svakim djetetom iz tog kluba. Od skoro 150-ero djece samo je dvoje napustilo Crkvu, a viπe od 40-ero koji nisu bili Ëlanovi pridruæilo se Crkvi zbog Daninog utjecaja. Ova priËa potvruje da “ne postoji niti jedan dio druπtva koji moæe uËiniti toliko dobra kao mladi muπkarci i æene koji su posveÊeni Bogu. Ako postupa pravilno, mladeæ moæe izvrπiti golem utjecaj.” (Poruka mladim krπÊanima, str. 204). Vidjeli smo kako velike stvari Bog Ëini preko naπe mladeæi. Ali dok proslavljamo to Boæje djelo, u isto vrijeme gubimo mnoge koji odlaze u svijet. Studija koju je proveo Roger Dudley sa SveuËiliπta Andrews pokazuje da u SjevernoameriËkoj diviziji Crkva godiπnje gubi 40% mladih. Moramo pronaÊi naËin da zaustavimo ovaj bolni egzodus. Budimo ozbiljni i osmislimo pristupe i inicijative koji Êe mladima pokazati da su voljeni i potrebni Crkvi. Ovo je izazov za svakoga od nas. Mladima ne treba zabava; mladima treba izazov koji Êe ih navesti da zavole Boga i sudjeluju u poslanju Crkve — u spaπavanju i sluæbi. To Êe uËiniti svojom predanoπÊu, kreativnoπÊu, vizionarskom osvijeπtenoπÊu i tako πto Êe biti najbolji! Accent ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 7 01.11.2010, 09:52 •7 Mladi i Crkva UËinkovita sluæba za mlade Je li vaπa sluæba za mlade propali pokuπaj? H ej, jeste li Ëuli πtogod o JuriÊima ili MarkoviÊima? ©to rade? Gdje æive? Gdje ih se moæe susresti? Postoje li? ... Svi smo mi tijekom odrastanja Ëuli ovakve izraze koji odraæavaju poneπto istine i æivotne stvarnosti. Neprestano smo u pokretu, æurbi i sustizanju rokova (i molimo se da nam ne istekne æivotni rok), jureÊi na sastanke, udovoljavajuÊi zahtjevima druπtva koje se neprestano mijenja i potrebama onih u nevolji. Æivimo u svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojemu oËajniËki pokuπavamo pratiti sve te promjene. Ako to ne Ëinimo, moramo se suoËiti s gubitkom i cijenom koja nas snalazi — ostajemo zarobljeni u proπlosti i zatrpani praπinom. Æelimo odræati izgled, status, prestiæ, sliku i dojam koji govore da je sve u redu i da nema problema. No, na kraju dana, kad se stvari pokaæu onakvima kakve jesu, borimo se da spojimo kraj s krajem. Obeshrabrimo li se kad se stvari ne odvijaju prema naπim planovima i vizijama? Postanemo li frustrirani zbog okolnosti usmjerenih protiv nas? Kako voditi uËinkovitu sluæbu za mlade u 21. stoljeÊu? Je li sluæba za mlade propali pokuπaj koji uvijek iznova pokuπavamo izvesti? Evo pitanja popularnog kviza: ©to je najvaæniji smisao vaπe sluæbe za mlade? A) Upoznavanje mladih s Isusom; B) OmoguÊavanje zdravih aktivnosti; C) UkljuËivanje mladih u sluæenje; D) Poticanje na apstinenciju od πtetnih tvari; E) Dobra teoloπka obuka; F) Bogosluæje; G) BrojËani rast Ëlanstva. Koji je vaπ odgovor? Prema pastoru Mikeu Yaconelliju, osnivaËu struËnog odbora 8• H.Preg4.2010 u21 specijaliziranog za mladeæ, niπta od navedenog. On kaæe da je svaka sluæba za mlade koja je izvedena kao “pokuπaj” — ubrzo propala. Iako je sve navedeno vaæno, prema njegovom je miπljenju najvaæniji smisao sluæbe za mlade dugi vijek, to jest dugotrajno uËeniπtvo. To je sluæba za mlade! Ona je neprestano u promjeni, pa nam se Ëini da ne uspijevamo. Netko je jednom rekao: “Ako radiπ stalno istu stvar, dobit Êeπ uvijek istu stvar.” No, sluæba za mlade nije neπto statiËno, neπto u Ëemu se varijable nikad ne mijenjaju i pri Ëemu uvijek znate ishod. Niti je to neπto πto se moæe popraviti povrπnim postupcima, u stilu band-aid inicijativa. Sluæba za mlade svojim nazivom govori da je rijeË o mladeæi, to jest mladim ljudima. Ona se treba baviti prepoznavanjem, razumijevanjem, ispunjavanjem i ispravljanjem njihovih potreba. U crkvama se preËesto na sluæbu za mlade gleda kao na neπto sporedno ili manje vaæno od ostalih sluæbi, a ponekad je Ëak potpuno zanemarena. To je punopravna sluæba kao i svaka druga, i vjerojatno ona koja zahtijeva joπ viπe vremena, paænje i usredotoËenosti. AdventistiËka crkva se rodila na leima mladih ljudi koji su ovaj pokret zapoËeli pod nadahnuÊem i vodstvom Svetoga Duha. Bog joπ jednom priprema “vojsku mladih” koja Êe pomoÊi u zavrπavanju Njegovog djela na Zemlji. Kako se svijet promijenio, tako se i sluæba za mlade promijenila. Ako Crkva ne æeli izgubiti na svojoj vaænosti i znaËaju, mora se neprestano mijenjati. Dakle, je li promjena loπa? Ne! Ne mijenjamo naËela i prioritete, veÊ oblik njihovog predstavljanja, svojevrsnu politiku, programe i sustav dostavljanja naπe vijesti tako da budemo uËinkovitiji pri ispunjavanju raznovrsnih potreba koje postoje. Prema izvjeπÊu koje je u srpnju 2003. objavio John Hancock Center for Youth and Family Ministry sa SveuËiliπta La Sierra, u suradnji s Uredom za obrazovanje SjevernoameriËke divizije, veÊina mladih Crkvu smatra ekskluzivistiËkom, krutom i zatrovanom dosadnim pristupom bogosluæju. U istraæivanju Valuegenesis samo 20% tinejdæera ocijenilo je Crkvu uzbudljivom, dok su je ostali proglaslili suhoparnom. Odrasli mladi smatraju da im je u Crkvi teπko biti ono πto jesu i da imaju sklonost odvajanja od roditeljskih pogleda na Crkvu. Joπ jedno iznenaujuÊe otkriÊe do kojeg je ovo istraæivanje doπlo jest da ondje gdje postoji aktivna sluæba za mlade, ima i boljeg odaziva mladih koji njeguju pozitivne stavove prema Crkvi i ukljuËeni su u njezin rad. Oni mladi koji su Ëlanovi mjesne crkve u kojoj nema sluæbe za mlade, uopÊe ne vole doÊi u crkvu. Nadalje, samo 45% mladih smatra svog pastora znaËajnim i vaænim u razvoju njihovog duhovnog æivota. No, kad sluæba za mlade ima svoja zasebna dogaanja barem jednom tjedno, taj broj raste na 62%, a ako postoji viπe od jednog sastanka za mlade tjedno, tada broj dostiæe 72% — gotovo tri Ëetvrtine. Ukratko, tada je sluæba za mlade i dalje djelatna! Sve πto treba jest uloæiti ADVENTISTI»KI PREGLED 8 01.11.2010, 09:52 vrijeme, trud i energiju. Ali ima joπ neπto. Kad razgovaramo o sluæbi za mlade, razgovaramo o mladima, a ne o politici ili programima. U mojem iskustvu rada u sluæbi za mlade vrlo brzo sam shvatio da nije toliko vaæno isplanirati dobre programe, koliko je vaæno izgraivati odnose s mladima. Ljudi kaæu: “Ako propustiπ planirati, planiraπ propust.” Vaæno je, pa i prijeko potrebno imati plan. Ali to treba biti plan za izgraivanje odnosa — kako Êete ispuniti duhovne i druπtvene potrebe mladih, kako Êete utjecati na njihov æivot, kako Êete ih voditi u odabiranju æivotne vizije, kako Êete im pomoÊi da doznaju koja je Boæja volja i svrha njihova æivota, kako Êete ih navesti da shvate: “Bog [je], naime, onaj koji proizvodi u vama i htjenje i djelovanje...” (Filipljanima 2,13) NajveÊi izazov, ali i radost, jest vidjeti mlade osobe koje otkrivaju svoj identitet u Kristu i doznaju koji su Boæji planovi za njihove æivote. To oslobaa, osnaæuje i ispunjava. Viπe ne moraju lutati i traæiti smisao na krivim mjestima, biti u krivom druπtvu i tratiti svoje vrijeme, sredstva i æivot. Danas svatko traæi smisao i svrhu æivota, pogotovo mladi. Nedavno je Brian Nichols uπao u zgradu suda u Atlanti, ubio nekoliko ljudi i pobjegao. Nisu ga mogli pronaÊi. Na kraju je kao taoca, toËnije taokinju, uzeo jednu æenu koja se zvala Ashley Smith. Dok su razgovarali, ona je zatraæila da joj dopusti Ëitati Bibliju i knjigu Svrhovit æivot Ricka Warrena. Brian joj je to dopustio i upitao je koji je smisao njezina æivota. Ona mu je odgovorila na pitanje, nakon Ëega je on pomislio da razgovara s anelom ili sestrom u Kristu. OdluËio je prestati uniπtavati æivote, a ona ga je ohrabrila da se preda vlastima i pomogne ljudima u zatvoru. Kad je zadobio smisao æivota, njegov svijet se okrenuo naglavaËke i odluËio se doista predati vlastima. UËinkovita sluæba za mlade pomaæe mladima da otkriju smisao svojega æivota koji leæi u dinamiËnom, æivom i vatrenom odnosu s Bogom. To im pomaæe da svoj æivot predaju Boæjem autoritetu i vodstvu. To je bila moja osobna filozofija u radu s mladima. Uvesti ljude u odnos s Bogom, πto Êe uskladiti æivot s Njegovom voljom i razviti æelju za duhovnim stvarima. To je kao s hranom koju najviπe volimo. Imamo æelju za njom, i kad pomislimo na nju, poËnu nam curiti sline, a kad je jedemo, zadovoljni smo i radosni. Kao πto imamo æelju za dobrom hranom, tako moramo imati i strastvenu æelju za Bogom; razviti apetit za duhovnom hranom i Ëeænju za Kristom. Biblija kaæe: “Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve.” (Psalam 34,9) Kad su mladi motivirani i predaju se neËemu, svaπta se moæe dogoditi. ©toviπe, kad se predaju Isusu i kad njihova motivacija proizlazi iz sluæenja Njemu, tada moæemo preokrenuti svijet naglavaËke. Ono πto Êu sada iznijeti Ëinjenice su koje su se pokazale istinitima tijekom mojega iskustva rada s mladima. U mjesnoj crkvi Mississauga, gdje trenutno sluæim kao pastor za mlade, imao sam prednost raditi s mladim i darovitim ljudima. Radio sam s voama kao πto su Ian Bramble, Melissa Prescott i sadaπnja voditeljica odjela mladeæi Rose Sluæba za mlade treba se baviti prepoznavanjem, razumijevanjem, ispunjavanjem i ispravljanjem potreba mladih. McKenzie, s kojima sam ulagao u æivote mladih ljudi tako πto smo ih ukljuËivali u rad crkve i razvijali osobne odnose s njima. Jednom mjeseËno imamo program koji smo nazvali “»udesni petak”, a bavi se pitanjima mladih kroz interaktivni dijalog i raspravu te nastoji krπÊanstvo uËiniti stvarnim i bitnim za danaπnju mladeæ. Takoer imamo klub ljubitelja knjiga i klub prijatelja Biblije te proËavanje po malim skupinama. U sluæbi za mlade mogu se uËiniti mnoge stvari, ali joπ je vaænije biti u njoj. Kroz iskustvo se pokazalo da uËinkovita sluæba za mlade ima sljedeÊe osobine: 1. Izgradnja trajnih odnosa s mladima pokazuje im da nam je stalo do njih. Ovo zahtijeva vrijeme, a ono je u danaπnje doba dragocjena roba. Ali ulaganje u ljude — pogotovo mlade — najbolji je ulog koji moæemo poduzeti. Ovo u svojemu radu ostvarujem tako πto odreenim ciljanim mladim osobama pruæam posebnu skrb i πto sam im mentor. Ne mogu to uËiniti za svakoga, iako bih volio, ali zato zreliji mladi mogu prihvatiti mlae i biti im mentori. 2. Pomozimo mladima da shvate svoj identitet u Kristu i tako steknu svijest o svrsi, cilju i pripadnosti. To se postiæe njihovim ukljuËivanjem u rad i sluæbu Crkvi (programi, bogosluæja...) i zajednici (kuÊni i bolniËki posjeti, briga za siromaπne i beskuÊnike...). 3. Prepoznajmo darove koje imaju mladi, jer Êe ih to osnaæiti i dati im priliku da pomoÊu tih darova sluæe Crkvi. 4. Prihvatimo njihovu razliËitost i pojedinaËne sklonosti. To moæemo uËiniti pismom, rijeËju ohrabrenja ili predstavljanjem mladih pred cijelom crkvom. 5. Dopustimo mladima da vide crkvu i kao svoje vlasniπtvo, tako πto Êemo ih ukljuËiti u crkveno djelovanje i sluæbe (primjerice kao Ëlanove razliËitih odbora). Ovo im daje osjeÊaj korisnosti, jer svaka mlada osoba traæi svoje mjesto u radu crkve. 6. Stvorimo duhovno i druπtveno okruæje pomoÊu malih skupina, prouËavanja Biblije, druπtvenih aktivnosti (primjerice subotnji ruËkovi s raspravama ili subotnje veËeri kod nekog Ëlana crkve s krπÊanskim druæenjem i zdravom hranom). Duhovne i druπtvene veze su neraskidive. 7. Sluπajmo potrebe mladih. Ne moæemo im stalno govoriti koje su njihove potrebe! Zaista trebaju nekoga tko Êe ih sasluπati i imati za njih razumijevanja. Moramo biti sposobni osjetiti puls kulture mladih. Ako ih ne sluπamo i ne razumijemo, kako moæemo znati πto je za njih najbolje? Tek kad smo ovo uËinili, moæemo krenuti na sljedeÊi strateπki korak i usmjeriti mlade u pravcu u kojem se trebaju kretati. U veÊini sluËajeva mladi su zapravo svjesni onoga πto bi trebali Ëiniti (iako ima i onih koji to zaista ne znaju, i tada je intervencija nuæna), ali oni ne æele diktatora, veÊ uzornog vou. Naπe vodstvo i naπe krπÊanstvo mora biti uzorno u duhu, ponaπanju, dostojanstvu, moralu i stilu æivljenja. Mladi nas promatraju, a mi ih moramo sluπati. Dok oni promatraju nas, mi moramo gledati Krista. Oni u tebi i meni æele vidjeti Isusa. Neka nam Bog pomogne da vodimo ovaj naraπtaj natrag Kristu. Daniel D. Saugh sluæi kao pastor za mlade u adventistiËkoj crkvi u Mississaugi u Torontu u Kanadi ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 9 01.11.2010, 09:52 •9 Mladi i Crkva ZajedniËki trenuci sreÊe Dom u kojemu se okuplja mladeæ iz crkve, πkole ili susjedstva saËuvat Êe svoju djecu i na njih pozitivno utjecati. S retni su domovi u kojima se jednaka pozornost posveÊuje trenucima obiteljskog opuπtanja i poslovima koje treba obaviti. Naπi domovi su izloæeni olujama zahtjeva naπeg doba, a sretni zajedniËki trenuci postali su rijetkost. Kad se æele zabaviti, mladi napuπtaju dom i odlaze tamo gdje smatraju da im nitko neÊe smetati u zabavi, jer “u obitelji nam netko uvijek govori πto trebamo Ëiniti ili nas grdi zbog onoga πto smo uËinili”. Mnoge bi majke dale sve πto imaju da mogu uæivati u druæenju sa svojim sinom ili kÊeri! Mnogi oËevi s tugom se pitaju zaπto su njihova djeca tako odluËna da odu od njih. Takvo stanje odnosa ponajviπe ovisi o roditeljima. Kad nastane, uglavnom je prekasno da se iπta poduzme. Misli koje slijede namijenjene su ponajprije mladim braËnim parovima. Ako razumno razmotre problem, ubrzo Êe shvatiti da sreÊa koju æele svojoj djeci ponajviπe ovisi o tome kako razvijaju i odræavaju svoje meusobne odnose i odnose sa svojom djecom. Iskreno obiteljsko prijateljstvo Prvo pravilo glasi da obitelj mora æivjeti u iskrenom meusobnom prijateljstvu i od prvih godina razvijati naviku da se vrijeme predaha i opuπtanja zajedniËki provodi. To se moæe postiÊi samo kad su svi ukuÊani spremni zaboraviti vlastite uæitke za ljubav zajedniËke radosti i sreÊe. Ako odrastu u takvoj “raspjevanoj” i 10 • H.Preg4.2010 u21 skladnoj obitelji, djeca Êe, sluæeÊi se svojom sposobnoπÊu oponaπanja, cijeniti dom i njegove aktivnosti isto onoliko koliko otac i majka ljube dom koji su osnovali. Ako je otac prijatelj svojoj djeci, a majka uvijek podræava dobro raspoloæenje, djeca Êe æeljno oËekivati sretne trenutke koje Ëlanovi obitelji zajedniËki provode. Zajutrak i ostali obroci, duge veËeri, obiteljska bogosluæja, meusobno povjeravanje, zajedniËko Ëitanje — sve su to savrπene prigode za “zajedniËarenje”. U takvim trenucima æivot izvan doma gubi privlaËnost. Kao πto sati noÊnog odmora obnavljaju tjelesnu snagu, tako i veËeri u kojima se Ëlanovi obitelji posveÊuju jedni drugima osvjeæuju duπu. Otac koji se obiËava loptati sa svojim sinovima uæivat Êe njihovo poπtivanje i kad im bude davao savjete o drugim æivotnim aktivnostima. Majka koja se zna smijati sa svojom djecom utjecat Êe na njih i kad bude morala s njima razgovarati o ozbiljnim problemima. Obitelj mora planirati zajedniËko opuπtanje — πetnje, taborovanja i ostale zabave izvan kuÊe. Onaj tko ne Ëini niπta drugo osim πto radi, uskoro Êe postati svaËiji sluga, a niËiji prijatelj. Moæemo hvaliti i blagoslivljati rad, i to je dobro, ali iskreni napori na radnom mjestu moraju biti i nagraeni. Zato treba Ëesto “skinuti kaput” i igrati se! U pustinji æivota moraju postojati oaze! Roditelji moraju povremeno prekidati jednoliËnost svakidaπnjice. To nije nevaænije od plaÊanja stanarine, kupnje odjeÊe i stjecanja dohotka. Zdravo obiteljsko opuπtanje pomoÊi Êe djeci da se ËvrπÊe veæu uz svoj dom, a dom Êe nastaviti πiriti svoj dobar utjecaj joπ mnogo godina nakon πto ga djeca napuste i osnuju svoje obitelji. Pozovimo prijatelje u dom Prirodno je da djeca imaju prijatelje. Nitko ne smije æivjeti sâm i odvojen od drugih. Sretni Ëlanovi obitelji æele podijeliti radost s drugima. Bit Êe im zadovoljstvo pozvati prijatelje u svoj dom. To je dobro Ëak i onda kad obitelj mora oprezno rasporediti svaki novËiÊ. Ako je kuÊa uredna i Ëista, moæemo dovoditi prijatelje bez oklijevanja i ispriËavanja. Gostoljubivost je otvaranje vrata svojega srca i doma prijatelju. I djeca trebaju dovoditi svoje prijatelje. Ne mora to biti poziv na objed, neka radije bude sudjelovanje u obiteljskoj razonodi tijekom poslijepodneva ili dijela veËeri. Bolje je da djeca budu sa svojim prijateljima u kuÊi, nego ADVENTISTI»KI PREGLED 10 01.11.2010, 09:52 da odlaze u druπtvo za koje njihovi roditelji ne znaju kakvo je. Imati prijatelja u igri, prijatelja iz susjedstva, djetetu je vrlo vaæno. Roditelji trebaju podræati ta druæenja, jer mlada biÊa tako uËe kako se trebaju ponaπati u druπtvu i razvijati nesebiËnost i usluænost. Potreba za prijateljima raste tijekom mladosti i mora biti zadovoljena. Dom u kojemu se okuplja mladeæ iz crkve, πkole ili susjedstva saËuvat Êe svoju djecu i na njih pozitivno utjecati. Materijalne potrebe su vaæne, uËenje je potrebno. Moramo djeci osigurati odjeÊu i sve ostalo πto im treba, ali skrb za njihovo materijalno dobro ne smije nas sprijeËiti u razvijanju duπevnog æivota i liËnosti naπe djece. Mladi Ëesto vjeruju, ili su skloni vjerovati, da im svaki dan mora donijeti osobito zadovoljstvo ili uæitak. Ako se to ne dogodi, æivot je jednoliËan. Ali, πto se u obitelji bolje razumiju i provode naËela koja smo spomenuli, mladeæ Êe osjeÊati manju æelju za uzbudljivim uæicima. Ne moæemo se baviti svim pojedinostima prireivanja kuÊnih zabava za mlade. Osnovno je naËelo da roditelji moraju aktivno sudjelovati u njima, promatrati πto se dogaa i ne dopustiti da zabava prijee u raspojasanost i pretjerivanje. Trebaju pomoÊi mladima u pripremanju programa i davati pozitivan ton cijeloj zabavi. OËevi i majke, budite skloni mladima! Ne tako davno i vi ste bili mladi. Ne zaboravite kako mladi razmiπljaju i djeluju i nemojte biti kruti i nepopustljivi. Moæda morate naporno raditi, ali ne dopustite svojoj duπi da prebrzo ostari! Probleme promatrajte i oËima svoje djece i nastojte razumjeti njihove potrebe. Ako se potrude, roditelji mogu pronaÊi tisuÊu naËina da svojoj djeci osiguraju zdrava i prihvatljiva zadovoljstva i zabavu. Prireivanje kuÊnih zabava Prireivanje kuÊnih zabava moæe stvoriti i probleme. Kad netko poziva druge, i sâm Êe biti pozvan. Roditelji djece koja se Ëesto posjeÊuju moraju se sporazumjeti da ti sastanci ne traju do kasno u noÊ kako ne bi nepovoljno utjecali na radnu sposobnost mladih sljedeÊeg dana. Mudri roditelji otpratit Êe svoju djecu do kuÊe u kojoj se odræava zabava i doÊi Êe po njih kad ona zavrπi. Ako to roditelji redovito Ëine, djeca Êe se nauËiti na to i neÊe prigovarati niti se osjeÊati neugodno. Vaæno je da se mladi nauËe pristojno ponaπati jedni prema drugima. Naπ dom bi trebao biti utoËiπte za mladeæ Naπi domovi trebaju biti zaklon mladima koji su pod teretom kuπnji. Mnogi stoje na raskriæju dvaju putova. Svaki utjecaj, svaki dojam odluËuje o njihovoj sudbini za ovaj æivot i za vjeËnost. (...) Zlo ih priziva k sebi. Njegova su stjeciπta blistava i privlaËna. Ona imaju dobrodoπlicu za svakoga tko doe. Posvuda oko nas su mladi koji nemaju svoj dom, a mnoge mlade Ëiji domovi nemaju silu koja Êe im pomoÊi i koja Êe ih uzdignuti tako odnosi struja zla. Oni propadaju u samoj sjenci naπih vrata. Ovim mladima trebamo pruæiti ruku u znak razumijevanja. Blage, jednostavno izgovorene rijeËi i jednostavni znaci paænje otjerat Êe oblake kuπnji koji se navlaËe nad svodom duπe. Pravi izraz toplog razumijevanja sadræi silu da otvori vrata onih srca kojima je potrebit miomiris rijeËi koje su kao i Kristove rijeËi jednostavni, njeæni dodir duha Kristove ljubavi. Ako pokaæemo zanimanje za mlade, pozovemo ih u svoje domove i okruæimo vedrim, ljubaznim ozraËjem, mnogi od njih Êe rado okrenuti smjer svojih koraka na stazu koja ide naviπe. (...) Ali ne zaboravite da sreÊu neÊete naÊi ako ograujete sebe od ostalog svijeta, zadovoljni time da izlijevate sve svoje osjeÊaje jedno drugome. Prihvatite svaku pruæenu priliku da doprinesete sreÊi onih koji su oko vas. ... Ne zaboravite da se istinska radost moæe naÊi samo u nesebiËnoj sluæbi. Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 218 i 224 Niπta πto roditelji ili uËitelji Ëine ne smije ostaviti dojam da su te mjeπovite druπtvene zabave nepreporuËljive. Kad djeca odrastu u mladiÊe i djevojke, vjeruju da su veÊ potpuno zreli i æele se ponaπati kao odrasli. Ako odrastu u zdravoj okolini, znat Êe kako se trebaju ponaπati prema svojim prijateljima i prijateljicama. Dobar roditeljski primjer u tome Êe im uvelike pomoÊi. Viπe od svega na svijetu malo dijete æeli odrasti. U srcu zamiπlja πto Êe postati kad odraste. Ako otac æivi primjerno, njegov sin Êe ga smatrati utjelovljenjem svih vrlina. Kad mu otac bude objaπnjavao da je njegova duænost i prednost πtititi svoju prijateljicu, sin Êe pozorno sluπati. Razgovori s ocem i majkom pomoÊi Êe da mladiÊ shvati kakve æelje i nagoni u njemu nastaju i da razumije vaænost vladanja nad sobom i svojim osjeÊajima. Roditelji moraju znati gdje su im djeca MladiÊ mora osjetiti da odrasli imaju u njega najveÊe povjerenje, ali roditelji moraju znati gdje su im djeca i πto Ëine. Moraju provoditi πto viπe vremena s djecom ne ostavljajuÊi dojam da ih nadziru. Roditelji moraju upozoriti djecu da je kod nekih mladih ljudi loπ odgoj usporio duhovno napredovanje i da zato moraju oprezno birati prijatelje i druæiti se samo s onima kojima su bliski njihovi visoki ideali æivota i ponaπanja. I djevojke moraju biti pouËene i razumjeti da je njihov dobar glas toliko dragocjen da se ne smiju odricati svojih naËela kako bi zadræale prijatelje sumnjivog karaktera. Mnogi mladiÊi ne poπtuju moralna naËela. Djevojke to moraju znati i izbjegavati druæenje s mladiÊima kojima je strano sve πto je plemenito i uzviπeno. Zabave u obitelji privremeno Êe zadovoljiti teænju mladiÊa i djevojaka za meusobnim druæenjem. No uskoro Êe mladiÊ i djevojka poæeljeti i posebne sastanke. To je trenutak kad Êe se otkriti snaga njihovog kuÊnog odgoja. Ako je obiteljski æivot bio uzoran, oni Êe poæeljeti da i dom koji osnivaju uæiva iste prednosti kao njihov roditeljski dom. Roditelji Êe biti sretni kad vide da su njihovi napori da pravilno odgoje svoju djecu osigurali sreÊu ne samo njihovom vlastitom domu, veÊ i obitelji koju njihova djeca osnivaju. Walter Raymond Beach ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 11 01.11.2010, 09:52 • 11 PouËavajte Ëvrst sadræaj i ukljuËite mlade! Tada Êe htjeti ostati u Crkvi M nogi adventisti sedmog dana zabrinuti su kako da zadræe mlade ukljuËene u crkvi. Bila sam u jedinstvenom poloæaju da to promatram na nedavnom zasjedanju Generalne konferencije, gdje sam vodila πtand Ureda Generalne konferencije za procjenu i uËinkovitost programa. Izazvali smo ljude da odgovaraju na pitanje: “©to biste æeljeli reÊi svojoj crkvi?” Od stotina pristiglih pisama neki su odgovorili poticajima, a drugi pitanjima. Ali velika veÊina je izrazila zabrinutost. Jedna od najËeπÊih tema bili su mladi. “©to crkva moæe uËiniti da zadræi zanimanje mladog Ëovjeka od 20 do 35 godina?” — napisala je jedna 62godiπnjakinja. U pokuπaju da se suoËe s razoËaravajuÊim brojkama o zadræavanju mladih u crkvi, mnogi crkveni voe su zakljuËili da se trebaju natjecati sa suvremenim medijima i svjetovnom zabavom tako da istinu predstave buËno i uzbudljivo, bez puno dubine. Naæalost, ovaj pristup nije ono za Ëim veÊina mladih traga. ©to, dakle, æele mladi? “Imajte programe namijenjene mladima koji nisu suhoparni i dosadni, ali ne privlaËe svijet na zabavni naËin”, napisala je jedna 22godiπnjakinja. “Mi mladi tragamo za smislom i sadræajem, a ne pukom zabavom.” “Moramo poticati naπu mladeæ da otkrije radost upoznavanja Boga kao osobnog, povjerljivog Prijatelja i Suradnika u æivotu, a ne samo biblijskog lika o kojemu neπto znaju. Ja to zovem individualnim, neovisnim iskustvom otkriÊa”, rekao je 77-godiπnjak. Ono za Ëim tragaju mladi — za sebe i druge — jest smisao, dubina i sklad izmeu rijeËi i djela. Prvi korak u zadræavanju mladih jest pouËiti ih svu grau krπÊanstva koju mogu shvatiti. Zatim treba dopustiti da ono πto govorimo o tim stvarima mijenja i naπe vlastite æivote. Ako to ne Ëinimo, mladi Êe primjetiti. Licemjerje odbija. Jedna 20godiπnjakinja je napisala: “Vjerujem da crkva ima istinu... Meutim, ponekad mi se Ëini da je prava svrha izgubljena. Idem u adventistiËku πkolu i razlika izmeu odraslih, koji su veÊ dulje u sustavu, i mladih, koji su novoobraÊeni ili æive samo nekoliko godina u njemu je zapanjujuÊa. »ini se da se strast gubi s godinama, a to je golem problem.” 12 • H.Preg4.2010 u21 Tko su “mladi”? Izgleda da se definicija “mladeæi i mladih odraslih ljudi” neprestano proπiruje. Kad sam bila tinejdæerka, definicija je ukljuËivala srednjoπkolce i studente. Kad sam zavrπila fakultet, gornja granica je bila 25 godina. Kad sam doπla do te granice, ona se proπirila na 30 godina. Dok piπem ovo kao 28-godiπnjakinja, vidim da neki ljudi granicu pomiËu na 35 godina. Pridjev “mlad” ne napuπta osobu sve dok ne dobije djecu i ne bude prisiljena predati tu titulu njima. »ini mi se da ne mogu prestati biti “mlada odrasla osoba”. Ovaj trend me zabrinjava; ne zato πto æelim da me Bilo da jesu ili nisu “sluæbeno” odabrani za neki poloæaj, kad dosegne odreenu dob, svakoj mladoj osobi bi se trebalo pristupiti i pozvati je u bar jednu crkvenu sluæbu koja odgovara njezinim darovima. smatraju “starom”, veÊ zato πto neprestano proπirivanje definicije “mladih” viπe odraæava iskljuËivanje nego ukljuËivanje. AdventistiËka crkva jednostavno ne ukljuËuje one koji su nedavno odrasli u glavno tijelo odraslih vjernika. Posljedica toga je da, umjesto da se dogodi prikladan prijelaz iz djeËjih aktivnosti u odrasli æivot crkve, ovi “mladi odrasli ljudi” ostaju odvojeni i povuËeni, neprestano proπirujuÊi definiciju svoje skupine dok njezini Ëlanovi sve viπe stare. Zapravo — ako su uopÊe joπ uvijek zajedno u crkvi. Nije potrebno da im crkva pruæa usluge dok ostaju odvojeni, veÊ ih treba ukljuËiti u glavno tijelo vjernika da sluæe zajedno s ostalima. S vremena na vrijeme me pitaju zaπto sam drukËija; kako to da i dalje aktivno sudjelujem u uobiËajenom “odraslom” æivotu crkve. Moja vlastita ukljuËenost u crkvu (ne samo ona vidljiva) zapoËela je dok sam imala petnaest godina, kad su me zatraæili da se pridruæim skupini uËitelja u razredu odrasle subotnje πkole, jer nisam mogla pronaÊi Ëvrst sadræaj i smisao u razredima “prikladnima za moju dob”. Na moje veliko iznenaenje, iste godine sam izabrana za akonicu i pozvana na sastanak crkvenog odbora. Ova vrsta namjernog pozivanja mladih na suradnju stvara navike ukljuËenosti koje mogu trajati doæivotno. ©to Ëiniti UkljuËivanje mladih treba biti s namjerom. Bilo da jesu ili nisu “sluæbeno” odabrani za neki poloæaj, kad dosegne odreenu dob, svakoj mladoj osobi bi se trebalo pristupiti i pozvati je u bar jednu crkvenu sluæbu koja odgovara njezinim darovima. Treba ih hrabriti da pokuπaju s nekoliko razliËitih duænosti i da pronau onu za koju su najsposobniji. Kad stupi u duænost, mladoj osobi bi se trebao pridruæiti stariji vjernik kao svojevrstan mentor. Ovaj mentor bi trebao pouËiti mlade o svrsi te duænosti i poticati ih na duhovni napredak. Dok mladi preuzimaju mjesta koja meu odraslim vjernicima zasluæuju, crkveni voe bi trebali upregnuti svu svoju snagu i razboritost da poboljπaju sveukupni rad crkve. Jedan 26-godiπnjak je napisao: “Naπa crkva treba pruæiti viπe prilika mladima i da se Ëuje njihov glas... Molim vas, sluπajte i odgovorite na naËin koji bi omoguÊio i osnaæio stvaralaπtvo mladih.” KonaËno, svi trebamo shvatiti da su na kraju sami mladi odgovorni po pitanju svoje odluke za ili protiv Boga. Jedna izreka kaæe: “Moæeπ dovesti konja pred vodu, ali ga ne moæeπ natjerati da je popije.” Druπtvo vjernika bi trebalo uËiniti sve πto je u njihovoj moÊi da dovedu mlade Kristu, ali ËineÊi to trebaju jasno pokazati da je izbor hoÊe li Ga slijediti osobna odgovornost i odluka koju nitko ne moæe uËiniti za njih. Mladi, taj dio je vaπ. Lisa Rasmussen je magistrirala arhitekturu na SveuËiliπtu Andrews i trenutno radi u Uredu Generalne konferencije za procjenu i uËinkovitost programa, u Silver Springu, Maryland ADVENTISTI»KI PREGLED 12 01.11.2010, 09:52 Mladi i Crkva Kako zapoËeti sa svjedoËenjem Najbolji naËin je zapoËeti postavljati pitanja. M oæda si proveo mnogo vremena pokuπavajuÊi jesti zeleno voÊe. Ili smatraπ da osobno odgovaraπ za uspjeh svojega svjedoËenja. Ili se moæda bojiπ da Êeπ reÊi neπto pogreπno i odbiti sugovornika. Kad u crkvi Ëuju poziv na svjedoËenje, mnogi mladi (i oni stariji) se jako uplaπe ako imaju namjeru iÊi, ili se osjeÊaju krivima ako to ne namjeravaju. Nije rijeË u tome da nemaπ o Ëemu svjedoËiti. Isus Krist je za tebe itekako stvaran. Problem je u onome kome bi æelio svjedoËiti. HoÊeπ li ga dovesti u neugodan poloæaj? HoÊe li se samo nasmijati? Tko, zapravo, nije vidio kako vjerski nespretnjakoviÊ dolazi na scenu i zbog svoje neumjesnosti vraÊa krπÊansku crkvu pet godina unazad? Dakle, kako uËinkovito svjedoËiti? Mnogi krπÊani zakljuËili su kako je najbolji naËin svjedoËenja ako poËnu postavljati pitanja. Time se postiæe viπe vaænih stvari: To ti govori gdje je tvoj prijatelj duhovno i je li u tom trenutku otvoren prema onome πto mu æeliπ reÊi. To tvojemu prijatelju omoguÊava da odreuje ritam. Moæda Êeπ zakljuËiti da se zbog tvog izravnog pristupa osjeÊa neugodno. Moæda bi trebao biti manje otvoren. To otvara vrata ako je on spreman proÊi kroz njih. To ti daje moguÊnost da nenametljivo pokaæeπ svoje zanimanje za duhovne stvari, a njemu pruæaπ priliku da pokaæe svoje. Moæda Êe to pokrenuti tvojega prijatelja na razmiπljanje. Moæda od takvog prvog razgovora neÊeπ mnogo postiÊi, ali Êe to Svetom Duhu omoguÊiti i stvoriti priliku da djeluje na osobu. Zanimljivo je zapaziti kako je Isus Ëesto zapoËinjao razgovor pitanjem. U Evaneljima je izbrojeno preko stotinu pitanja iz Njegovih usta. Informativna pitanja, provokativna pitanja i otvorena pitanja (na koja se moæe dati viπe od jednog toËnog odgovora) bila su Njegovo “gradivo” kojim je ulazio u æivot onih s kojima se susretao. “©to biste æeljeli da vam uËinim?”1 “©to stoji pisano u Zakonu? ©to tamo Ëitaπ?”2 “Koga traæiπ?”3 “Vjerujeπ li u Sina »ovjeËjega?”4 “Djeco, zar nemate malo ribe?”5 Isus je koristio pitanja kao mostove. Tako bismo mogli i mi. Navedimo nekoliko uobiËajenih pitanja koja su se pokazala korisna za poËetak razgovora. Na benzinskoj crpki: “Ima li ovdje u okolici kakva crkva?” SluËajnom poznaniku: “Jesu li nevolje koje pogaaju svijet zapravo ispunjenje proroËanstava iz Biblije? ©to mislite?” Susjedu: “Kakve si dobre postupke pronaπao da uËiniπ religiju privlaËnom svojoj djeci?” Nekome tvojih godina: “©to u tvojoj crkvi kaæu o... (ekonomskoj krizi, elementarnim nepogodama, politiËkim i vjerskim sukobima i sliËnim aktualnim dogaajima)? To su samo uzorci. MoguÊnosti su beskrajne. NeÊe svatko koga sretnete biti Ëovjek koji Ëeka da mu pristupite s porukom o krπÊanstvu. Pomnjivo sroËeno pitanje je jedan od najboljih naËina da ustvrdimo je li on to ili nije. 4 1 Marko 10,36. 2 Luka 10,26. Ivan 9,35. 5 Ivan 21,5 3 Don Jacobson ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 13 01.11.2010, 09:52 Ivan 20,15. • 13 Jeffrey Rosario — od gradskog kauboja do evanelista Roen u Miamiju u Floridi, Jeffrey Rosario je postao krπÊanin 1999. godine sa 17 godina. Proteklih osam godina predao se evangeliziranju s punim radnim vremenom i trenutno je Ëlan skupine Radiant Living (www.radiantlivingteam.org), koja se nalazi u Vancouveru u British Columbiji u Kanadi. Dok si iznosio svoje iskustvo obraÊenja na Generalnoj konferenciji mladih, u prosincu 2006., rekao si da si “nasamaren u krπÊanstvo”. Objasni πto misliπ pod time. Sve je poËelo jedne veËeri u stanu mojega brata. Bila je gotovo ponoÊ i kod nas su bili neki prijatelji. Dok smo igrali monopoly, nekako sam se naπao usred rasprave o vjeri s mladom krπÊankom. Raspravljali smo o Bibliji i suboti. Nisam mario za Bibliju, i jedino Ëega sam se mogao sjetiti da joj dokaæem da je u krivu bilo je iskoristiti njezin vlastiti lijek protiv nje same. Zato sam odluËio proËitati Bibliju i potraæiti dokaze koji bi mi pomogli da pobijedim u raspravi. PoËeo sam Ëitati Bibliju redom i zapisivati tekstove koji bi mi u tome pomogli. Sve vrijeme sam razmiπljao: “Ona se nikad neÊe izvuÊi iz ovoga!” Meutim, πto sam viπe Ëitao, to su mi viπe u oËi upadale Bogom nadahnute rijeËi i biblijski izvjeπtaji, i osjeÊao sam silnu Boæju ruku kako radi na meni. Nisam shvaÊao da se u mojemu srcu neπto mijenja. Obratio sam se “sluËajno”. Mislio sam da Ëitam Bibliju kako bih pobijedio u raspravi s krπÊankom, ali u raspravi je pobijedio Bog — i moj æivot od tada viπe nije isti. ©to te uvjerilo da postaneπ adventist? Ja sam adventist sedmoga dana zato πto sam shvatio da ova poruka predstavlja najjasniju sliku Boæjeg i ljudskog karaktera. Kakav je bio tvoj æivot prije nego πto te je Gospodin osvojio? Kao tinejdæer hispanskog podrijetla, prije mog susreta s Bogom bio sam tipiËni neobraÊeni, svjetovni gradski kauboj. Glazba je imala velik utjecaj na moj æivot. Bio sam aktivno ukljuËen u hip-hop scenu. VeÊinu vremena troπio sam na sport, glazbu, filmove i druπtvo s istim “mentalnim sklopom”. Kako ti je Bog promijenio æivot nakon πto si postao krπÊanin? Moj æivot se korjenito promijenio. Sada on ima svrhu. Nisam tu samo da 14 • H.Preg4.2010 u21 javnog evangeliziranja i sluæbe mladima. Pronaπao sam svoje mjesto u sluæbi zbog prijeke potrebe, jer sam tu potrebu osjetio u crkvi. Osjetio sam teret da se uËinim dostupnim Bogu u ovim podruËjima. diπem. Imam cilj kojemu teæim. Mnogi mladi ljudi æive laænim æivotom, pokuπavajuÊi biti ono πto nisu. Dok sam pokuπavao pronaÊi sebe, zapetljao sam se u labirint zbunjenosti. Isusove rijeËi dobile su za mene na snazi: “Upoznat Êete istinu, a istina Êe vas osloboditi.” (Ivan 8,32) Danas mojim odlukama i stavovima upravlja osjeÊaj odgovornosti i utjecaja. Prilike, darove i sposobnosti treba koristiti za Boæji cilj i na Njegovu slavu. Kako si se pripremao za sluæbu? Otiπao sam se πkolovati na Misijski koledæ za evangelizam u Juænoj Dakoti. Nakon devet mjeseci studija zapoËeo sam sluæiti kao biblijski radnik. Sluæio sam u evangelizacijskom timu nekoliko godina, a onda sam poËeo propovijedati na evangelizacijskim sastancima. UkljuËio sam se i u sluæbu mladih. ©to te je potaknulo da se posvetiπ sluæbi s punim radnim vremenom? Da svoj æivot posvetim sluæbi, potaknulo me uvjerenje da se ne mogu zadovoljiti radeÊi bilo πto drugo. Ubrzo nakon obraÊenja upitao sam jednog evanelista: “Kako mlad Ëovjek moæe znati da ga Bog poziva da propovijeda?” Odgovorio je: “Ako ne moæe raditi niπta drugo.” ©to je tvoj najveÊi æar u sluæbi? Moj æar je dopustiti Bogu da iskoristi moj æivot kao primjer onoga πto moæe uËiniti s onim πto svijet naziva “nekvalificiranim”. Æelim biti orue u pomaganju mladim ljudima da uvide svoju viziju i potencijal. Moj rad se sastoji od ©to bi rekao mladima koje adventistiËko krπÊanstvo odbija? Rijetki su mladi s kojima sam se susreo a da nisu imali argument o “previπe licemjera u crkvi”. Mnoge je odbilo krivo predstavljanje adventizma. Drugi su pak samo pobunjenici i traæe vrata za izlaz. U svakom sluËaju, ono πto trebaju jest prilika da shvate poruku i vide je posvjedoËenu stvarnim primjerima koji mogu pokazati πto znaËi æivjeti trostruku aneosku vijest u stvarnom æivotu. Vjerujem da je sila tog svjedoËanstva neodoljiva. ©to je “Radiant Living” i kako si u to ukljuËen? Ja sam evanelist u evangelizacijskoj skupini Radiant Living koju vode mladi, a nalazi se nedaleko od Vancouvera. Naπ rad ukljuËuje evangeliziranje i crkveno uËeniπtvo. Organiziramo programe za dosezanje zajednice, ukljuËujuÊi seminare krπÊanske apologetike i biblijskih proroËanstava, male skupine i osobna prouËavanja Biblije “jedan na jedan”, πkolu zdravog kuhanja, programe za prestanak puπenja, πkolu prirodnog lijeËenja, zdravstvene izloæbe, seminare za oporavak od depresije, radionice za svladavanje stresa, i tako dalje. Imaπ li joπ neπto na srcu πto æeliπ reÊi mladima? Mi smo na pozornici. Crkvi treba silno probuenje. Ono πto Ëinimo s naπim vremenom i prilikama ubrzat Êe ga ili odgoditi. Ne moæemo se zadovoljiti idejom “uobiËajenog” æivota. Bog za svakog od nas ima jedinstveni poziv. Trebamo misijski orijentirane odvjetnike, uËitelje, mehaniËare, lijeËnike, raËunalne programere i sliËno. Prioritet, prioritet, prioritet. Boæji cilj treba biti naπ prioritet! Tu poruku moramo urezati u naπa srca. Alexis A. Goring ADVENTISTI»KI PREGLED 14 01.11.2010, 09:52 Mladi i Crkva SljedeÊe poglavlje Na nama je da zavrπimo priËu. Jeste li spremni? P onekad je vrlo korisno joπ jednom razmotriti ono za πto mislimo da dobro poznajemo. Nedavno, dok sam ponovno Ëitao uvod u Veliku borbu, otkrio sam ovu zapanjujuÊu izjavu: “Tijekom prvih dviju i pol tisuÊa godina ljudske povijesti nije bilo pisane Boæje objave. Ljudi pouËeni od Boga prenosili su svoje znanje drugima i tako se ono tijekom naraπtaja prenosilo s oca na sina. Tek se u Mojsijevo doba poËela pripremati pisana rijeË. Nadahnute su se objave unosile u nadahnutu Knjigu. Ovo je trajalo dugo, Ëitavih πesnaest stoljeÊa — poËevπi od Mojsija ... pa sve do Ivana.” (Ellen G. White, Velika borba, izdanje Znaci vremena, 2010., str. 7) ZadivljujuÊe! Malo me stvari moæe ostaviti bez teksta, ali ovoj izjavi je to uspjelo. Ellen G. White nas podsjeÊa da tijekom gotovo pola ljudske povijesti nije bilo pisane Boæje rijeËi! Boæja silna djela i Njegovo postupanje s Ëovjekom saËuvani su samo neprekinutom predajom kroz naraπtaje. To je bila Boæja rijeË, dragocjeno blago prenoπeno kroz povijest s jednog naraπtaja na drugi. U bîti, Bog je govorio vjernicima svakog razdoblja: “Koje je vaπe iskustvo? Prenesite ga!” U cijeloj Bibliji pronalazimo retke u kojima Bog govori ljudima da prenose svoja iskustva sljedeÊim naraπtajima. Jedan snaæan primjer nalazi se u 78. psalmu: “Otvorit Êu svoja usta na pouku, iznijet Êu tajne iz vremena davnih. Ono πto Ëusmo i saznasmo, πto nam kazivahu oci, neÊemo kriti djeci njihovoj, predat Êemo buduÊem koljenu: slavu Jahvinu i silu njegovu, i djela Ëudesna πto ih uËini.” (Psalam 78,2-4) PriËa iz proπlosti bila je njihovo blago; ono se nikad nije smjelo zaboraviti. Trebalo se dijeliti — i Ovaj Ëlanak temelji se na propovijedi Jeffreya Rosaria koju je iznio u prosincu 2006. godine na Generalnoj konferenciji mladih u Baltimoreu u Marylandu. nastaviti. Biblija je izvjeπtaj, ljetopis, priËa — priËa koja traje. To je priËa Boæjeg postupanja s ËovjeËanstvom. “Poglavlja” su æivotna iskustva Boæjeg naroda tijekom povijesti. Moæemo Ëitati ova poglavlja i primijeniti njihova iskustva s Bogom na naπ odnos prema Njemu. Priznajem da sam se ponekad pitao zaπto bi Bog bio toliko odluËan u tome da sljedeÊi naraπtaj primi naslijee proπlosti. Onda mi je doπao odgovor: Njegova namjera za sljedeÊi naraπtaj jest da nastavi tamo gdje je prethodni stao. Bog nije æelio da se priËa zapoËinje ispoËetka. Æelio je da je Njegov narod nastavi neprekinutu. Boæja poruka Izraelu je vrlo pouËna: “Neka znaju kako sam razdvojio Crveno more. Recite im o stupu od ognja noÊu i od oblaka danju. Recite im kako su njihovi preci jeli hranu koja je pala iz oblaka. Recite im kako su ljudi pili iz stijene!” Tako πto je Njegov narod dijelio ova iskustva s buduÊim sljedbenicima, Bog je govorio sljedeÊem naraπtaju: “VeÊ sam vam dao pouku: nemojte da se moram ponavljati. Niste li Ëuli o svemu πto mogu uËiniti i πto oËekujem od vas? Mislite hrabrije. UËite od onoga πto se veÊ dogodilo. Podignite priËu na viπu razinu. Napiπite sljedeÊe poglavlje!” Bog je dodavao — i joπ uvijek dodaje — nova poglavlja u priËu. Æeli Ëiniti veÊe stvari kroz nas. OËekuje od nas da oËekujemo viπe od Njega i da krenemo na viπu razinu. Bog nas poziva da napiπemo sljedeÊe poglavlje priËe. Isus πalje pismo U danaπnjem skeptiËnom druπtvu na Bibliju se gleda sa sumnjom. Viπe nego ikada, od nas koji vjerujemo u silu Boæje rijeËi traæi se da pokaæemo tu silu u naπem svakodnevnom iskustvu. Bog je uvijek imao namjeru da Njegova RijeË oblikuje stvarno æivotno iskustvo. I dok su iskustva naπih duhovnih predaka zabiljeæena u njoj, Biblija je uistinu priËa ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 15 01.11.2010, 09:52 • 15 Boæjeg iskustva s Njegovim narodom. Razmotrite poruku iz 2. KorinÊanima 3,2. Apostol Pavao piπe pismo korintskoj crkvi, u kojemu kaæe: “Vi ste naπa preporuka” — naπe pismo — “upisana u naπim srcima koju poznaju i Ëitaju svi ljudi.” Pavao piπe skupini krπÊana, Isusovih sljedbenika i kaæe im: “Vi vjernici ste poput pisma, i vaπe pismo Ëita svatko.” U 3. retku nastavlja: “OËito je da ste vi pismo Kristovo, sastavljeno naπom skrbi, napisano ne crnilom, nego Duhom Boga æivota, ne na ploËama od kamena, nego na ploËama tjelesnim — u srcima.” Boæja rijeË, priËa o Njegovom Ëudesnom postupanju s ljudskim biÊima, nikada nije bila odsutna s planeta Zemlje. »injenica da tijekom gotovo polovice ljudske povijesti nije bilo pisanog teksta ne znaËi da nije bilo Boæje rijeËi. To samo znaËi da nije bilo knjige koju ste mogli ponijeti u crkvu. Boæja rijeË je uvijek bila meu nama. Ali bila je prisutna kroz iskustva Boæjih sljedbenika. Mi smo pismo. Ellen White daje istu pouku: “Kroz svako svoje dijete Isus πalje poslanicu svijetu. Ako ste Kristov sljedbenik, On kroz vas πalje pismo vaπoj obitelji, mjestu ili ulici u kojoj æivite. Isus koji boravi u vama æeli progovoriti srcima onih koji Ga joπ ne poznaju.” (Put Kristu, izdanje Znaci vremena, 2010., str. 100). Zanimljivo je da Boæja sluπkinja ne kaæe da Isus piπe pismo svijetu. Umjesto toga ona kaæe da Isus πalje pismo svijetu. A ja vam kaæem da su ljudi oni koji piπu pismo, oni koji ispisuju poglavlja — to smo ti i ja. Ti i ja moæemo ispisati ova “poglavlja” samo osobnim susretom s Bogom. Neki ljudi nikad neÊe Ëitati ono πto se nalazi izmeu korica Biblije. Razmislite o tome: mi smo jedina Biblija koju Êe neki ljudi ikada proËitati! Mladi u povijesti Tijekom povijesti Bog je koristio mlade muπkarce i æene da napiπu nova poglavlja u priËi. Njihovi primjeri predanosti izazivaju mlade ovog naraπtaja da to podignu na joπ viπu razinu. Nadahnjuje me, primjerice, naslijee valdenπke mladeæi, tih predreformacijskih vjernika koji su stajali uz istinu na veliku osobnu πtetu. U doba kad su primjerci Biblije bili rijetki, ovi mladi ljudi uËili su njezine dragocjene rijeËi napamet. Mnogi su mogli izreÊi velike dijelove Starog i Novog zavjeta napamet. Skrili bi prijepise Pisma u 16 • H.Preg4.2010 u21 svoju odjeÊu i ponijeli ih u πkole u kojima su mnogi bili u tami. Ljudi su se obraÊali u ovim obrazovnim ustanovama, i Boæja rijeË je razgonila tamu. Rano u 16. stoljeÊu zapoËelo je ono πto sada nazivamo protestantskom reformacijom, kad je bivπi redovnik imenom Martin Luther napisao i pribio na vrata slavnih Devedeset i pet teza, dugaËak popis biblijski utemeljenih izazova nauËavanjima vladajuÊe KatoliËke crkve. Kruæenje njegovih pitanja potaknulo je teoloπku raspravu koja je za posljedicu imala reformaciju. Kako bi pomogao Martinu Lutheru u njegovom djelu, Bog je iskoristio jednog mladiÊa: “Boæja je providnost u Wittenberg poslala Melanchthona. ... Njihova je suradnja ojaËala reformaciju...” (Velika borba, str. 105). Bog je pozivao mlade ljude na scenu i akciju tada, baπ kao πto poziva i danas. Naπe adventistiËko naslijee je u skladu s time. Naslijea Joshue V. Himesa, Annie Smith i Johna Nevinsa Andrewsa nadahnjuju me i izazivaju naπ danaπnji naraπtaj. Naraπtaj u potrebi Kako je danas? ©to je s naπim naraπtajem? »inimo li naπ dio? Nastavljamo li tamo gdje su naπi prethodnici stali? Uvjeren sam da se danas susreÊemo s krizom u crkvi. Bojim se da mnogi mladi ljudi ovog naraπtaja nemaju viziju svoje uloge u Boæjem velikom planu. Za mnoge je religija postala kulturna relikvija. Mnogi su naslijedili adventizam, ali ga nisu iskusili na osobnoj razini. Mnogi od nas mladih vide crkvu kao organizaciju zaposjednutu pitanjima, ali nismo se suoËili s problemima. Vidimo probleme, ali presjekli smo veze s tim stvarima tako da ne utjeËu na naπe osobne æivote. Uvjeren sam da bi naπa crkva trebala ponuditi najbolje πto postoji. Vjerujem da bismo trebali imati najbolje propovjednike, najbolje uËitelje, najbolje pisce i djelatnike u medijima. Takoer vjerujem da bismo trebali imati najbolju glazbu na svijetu. Mnogi mladi vjeruju da crkva ne doseæe ta mjerila. Ali πto radimo u vezi s tim? Ako se ne suoËimo s problemima, nemamo se pravo æaliti. Neki ljudi kaæu: “Crkva je nevaæna. Niπta mi ne moæe ponuditi.” Usuujem se reÊi da nije rijeË o tome πto crkva moæe ponuditi vama — veÊ πto vi moæete ponuditi crkvi! Neki ljudi kaæu da adventistiËka mladeæ napuπta crkvu. Ne slaæem se s time. Stvarni problem je da mnoga adventistiËka mladeæ nikada nije ni bila u crkvi! Koliko od nas æivi u skladu sa svojim poslanjem? Ovaj naraπtaj je blagoslovljen s toliko mnogo prilika da ne znamo πto uËiniti s njima. Naπi preci ni izbliza nisu imali takve prednosti. Moramo se suoËiti s Ëinjenicom da smo odgovorniji Bogu za ono πto Ëinimo s ovim prilikama negoli πto su to bili naπi roditelji. Bog nas æeli odvesti na viπu razinu. Razmislite o svoj adventistiËkoj mladeæi koja je sada na sveuËiliπtima. Razmislite o njihovom potencijalu. Razmislite o svim naπim moguÊnostima! Bog poziva misijski usmjerene ljude. Svijet ima dovoljno obiËnih djelatnika. Trebamo predane suradnike koji su lijeËnici, odvjetnici, raËunalni programeri, mehaniËari, piloti ili bilo πto drugo. Naπ naraπtaj treba ponijeti svoj dio tereta s uvjerenjem da smo pozvani da zavrπimo priËu. Posljednje poglavlje je uvijek najbolje Ova crkva je puna mladih ljudi koji Êe biti silna Boæja orua; samo to joπ ne znaju. ProËitao sam negdje da se najbolje propovijedi tek trebaju izreÊi; najveÊe od svih probuenja tek treba doÊi. »ujem kako Bog poziva ovaj naraπtaj adventistiËke mladeæi. Poziva nas da “ispiπemo sljedeÊe poglavlje”. Ali poglavlja se piπu redak po redak, a zadnje poglavlje je najvaænije u knjizi. Poglavlje koje piπemo je kraj priËe. Nakon naπeg, viπe nema poglavlja. Isus dolazi da uzme svoje vjerne na Nebo! »esto sam se pitao πto bih uËinio prvog dana na Nebu. Uvijek sam mislio da bih nakon razgovora s Isusom otrËao Mojsiju, Pavlu, Lutheru, Johnu Wesleyu i Elleni G. White jedva ËekajuÊi da Ëujem njihove priËe. Nekad sam se zamiπljao kako stojim u dugim redovima æeljan da razgovaram s ovim ljudima. Meutim, nedavno sam poËeo razmiπljati obrnuto: mnoπtvo ljudi Êe vjerojatno Ëekati da razgovara s nama. Mogu ih Ëuti kako govore: “Recite nam! Recite nam! Kako je zavrπilo? Kako je priËa zavrπila? ©to se sve dogodilo?” I kako je to sa svakom dobrom starom priËom, svatko Êe poæeljeti Ëuti “posljednje poglavlje”. Bog vas poziva, dragi mladi adventisti, da zakljuËite priËu svojim naËinom æivljenja i πirenjem svojega iskustva. Jeste li spremni? Jeffrey Rosario je evangelist u misijskom projektu Radiant Living u Vancouveru u Kanadi. ADVENTISTI»KI PREGLED 16 01.11.2010, 09:52 Djeca i Crkva 10 prijedloga za ukljuËivanje djece u poslanje Crkve N eki kaæu: “Djeca su crkva buduÊnosti.” Ali Isus ne Ëeka do sutra; On ih prima sada. Djeca su crkva isto kao i odrasli. Poput mladih ili starijih vjernika i djeca daju znaËajan pridonos æivotu i radu mnogih naπih crkava. Ona mogu biti znaËajno ukljuËena i u djelovanje vaπe mjesne crkve. Navodimo deset prijedloga koji vam mogu pomoÊi kako ostvariti. dogaanja. U svemu tome mogu sudjelovati djeca te tako predstaviti naπu crkvu. 8. Djeca i reklamiranje 4. Djeca kao pomoÊnici Djeca mogu doËekivati vjernike, pozdravljati ih i dijeliti im crkvene biltene, rasporede bogosluæja ili sliËne materijale. Pozdravljanje s onima koji dolaze na bogosluæje pomaæe djeci da razumiju da je to njihova crkva. Nasmijeπena djeËja lica ohrabrenje su starijim vjernicima. BuduÊi da djeca uËe promatranjem drugih, poveæite ih s iskusnim odraslim osobama. Danaπnja djeca odrastaju uz tehnologiju. Grafoskop i folije su za njih djeËja igraËka. Moæe im se povjeriti odgovorno upravljanje razglasom, klima ureajima i sliËnom opremom. Mnogi od njih se odliËno sluæe raËunalima bilo da je rijeË o pisanju tekstova, rukovanju slikama, video prilozima i stvaranju prezentacija. Mogu odliËno posluæiti u snimanju i reprodukciji zvuka, ili snimanju bogosluæbenih programa kamerama, kao pripremanju snimljenog materijala i prikazivanju svojih uradaka. 2. Djeca u bogosluæju 5. Djeca i stariji Djeca mogu proslavljati Boga darovima koje im je On dao Ëitanjem uvodnog teksta iz Svetog pisma, racitiranjem odabrane duhovne poezije, voenjem pjevanja i sudjelovanjem u vokalnoj ili instrumentalnoj glazbi na bogosluæju. Osim toga, djeca mogu sudjelovati kod prikupljanja dobrovoljnih darova i zahvaljivanja u molitvama. Sposobni uËitelji i zainteresirani roditelji ohrabruju djecu da pruæe svoje najbolje. Djeca uæivaju u pripremanju i iznoπenju posebnih programa u bolnicama, staraËkim domovima i stanovima starijih ljudi. Ovakvi susreti izmeu djece i starih korisni su za obje strane. Pravljenje Ëestitki, malih πarenih buketa i jednostavnih poklona koje Êe davati ljudima koje susreÊu donosi radost i djeci i primateljima. 3. Djeca kao umjetnici Prikupljanje i dijeljenje pakirane i konzervirane hrane, odjeÊe, obuÊe i drugih potrepπtina siromaπnim ljudima daje djeci dragocjeni uvid u stvarnost i pomaæe im da iz prve ruke osjete sreÊu koja nastaje kad pomaæemo jedni drugima. 1. Na ulazu u crkvu Djeca su maπtovita i nadasve kreativna. Ona Êe uæivati u zajedniËkom pripremanju posebnog umjetniËkog rada koji se moæe postaviti na oglasnu ploËu ili upotrijebiti kao ilustraciju za pastorovu propovijed. Mogu izraivati slike koje Êe posluæiti kao korice za crkveni bilten, pozivnice na sveËanu prigodu ili Ëestitke za roendane, obljetnice i sliËno. Djeca mogu napraviti i prigodne dekoracije za proËelje crkvene prostorije. Djeca mogu upriliËiti izloæbe svojih radova u javnim prostorima, predstaviti jednostavna biblijska zdravstvena naËela ili predstaviti vrijednost krπÊanskog obrazovanja. Ona mogu najavljivati i pozivati na crkvene programe, kao i obiljeæavati posebne dane, obljetnice i dogaaje. 9. Djeca i njihovi vrπnjaci Tinejdæeri koji pomaæu u izviaËkim druπtvima, u klubovima, na taborovanjima, izletima ili uobiËajenim πetnjama prirodom Ëesto postaju junaci i prijatelji mlaoj djeci. PotiËimo njihovo druæenje i suradnju i pomozimo im da uæivaju u krπÊanskom zajedniπtvu. 10. Djeca u druπtvenim projektima 6. Djeca i siromaπni 7. Djeca i druπtvo Prijateljski raspoloæene, oduπevljene crkve mogu sudjelovati u mjesnim dogaanjima i druπtvenim aktivnostima kroz razne korisne akcije, priredbe i Suradnja s odraslima i vrπnjacima u razliËitim druπtveno korisnim aktivnostima pomaæe djeci da nauËe vrijednost praktiËnog krπÊanstva. Zaπto se, primjerice, ne bismo ukljuËili u vrijedne ekoloπke akcije, akcije ËiπÊenja okoliπa, upoznavanja i oËuvanja prirodne raznolikosti i sliËne projekte? Tu su i humanitarne i druge akcije, akcije potpore druπtveno vrijednim projektima i sliËno. Kad rade neπto uzbudljivo za Isusa, djeca unose svoje oduπevljenje i energiju. Trebamo ih cijeniti kao dio svoje crkve i prepoznati ih kao mlade Isusove uËenike. Bog im je dao darove i sposobnosti koje uz dobru organizaciju moæemo upotrijebiti u Njegovoj sluæbi. OmoguÊimo djeci da ih vjeæbaju dok su joπ mala. Dajmo im priliku da veÊ danas budu dragocjeni dio naπe crkve! Advent Source ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 17 01.11.2010, 09:52 • 17 Mladi i Crkva Besteæinsko stanje Izazov postmodernizma: sluæba za mlade u svijetu nulte gravitacije N esvjestan da zapravo parafrazira rijeËi lika iz Zvjezdanih ratova, 16godiπnjak prstom udara o svoja prsa i govori roditeljima: “Ja Êu odluËiti πto je dobro za mene tako πto Êu slijediti svoje osjeÊaje!” Jedna tinejdæerka koluta oËima, podiæe dlanove i uz dramatiËan uzdah kaæe svojoj profesorici: “Nema veze!” Meugeneracijske razlike nisu niπta novo. Komunikacija s mladim ljudima uvijek je bila posebno izazovna. Ali ono πto je danas drukËije jest to da mladi ljudi prolaze fazu sazrijevanja u kritiËno doba kulturne promjene. Oni pokuπavaju pronaÊi svoj identitet u svijetu nulte gravitacije. Ovo vrijeme promjene najËeπÊe se naziva postmodernizmom, dobom u kojem ljudi nesvjesno mijenjanju svoj naËin razmiπljanja. OdmiËu se od zamisli prosvjetiteljstva da Êe se ljudskim razumom rijeπiti svi problemi ËovjeËanstva. Da pojednostavnim, πto je uvijek riskantno u ovakvim raspravama, nabrojit Êu nekoliko opÊenitih znaËajki postmodernizma koje moæemo smatrati uspostavljenima. Velika veÊina komentatora na tu temu sloæit Êe se da postmodernizam naglaπava intuitivnost, odnose i sudjelovanje, dok modernizam naglaπava razum, pojedinca i razmatranje. Iako pojam postmodernizma moæe zvuËati straπno intelektualno, zapravo nam je on vjerojatno puno bliskiji nego πto mislimo. To je neπto u πto smo svi uronjeni. Izloæeni smo mu svakog dana kroz reklame, televiziju, filmove, glazbu, knjiæevnost i internet. Modernizam je nauËavao da apsolutna istina postoji izvan nas i da se ona moæe otkriti ljudskim naporom. Postmodernizam tvrdi da apsolutna istina ne postoji i da stoga svaka osoba mora odluËiti πto je istina za njega. Ono πto je istina za jednoga, moæe biti potpuno 18 • H.Preg4.2010 u21 suprotno od onoga πto je istina za drugog. Postmodernisti se hrane paradoksalnim. Posljednja dva stoljeÊa, nakon razdoblja prosvjetiteljstva, zapadno krπÊanstvo naglaπavalo je informacije i argumente. Ta ideja je podrazumijevala da Êe ljudi prihvatiti krπÊanstvo zato πto ima smisla. Ako ga ne prihvate, to znaËi da jednostavno nisu dobili dovoljno dokaza koji bi ih uvjerili u njegovu autentiËnost. »ak i u naπoj adventistiËkoj subkulturi govorimo o ljudima koji se “upoznaju s istinom”. Ovaj pristup uglavnom ne funkcionira kod danaπnje mladeæi. Oni su viπe usredotoËeni na iskustvo nego na informaciju. »ista logika viπe nema utjecaja kakvog je prije imala. “Kroz samo dva naraπtaja kulturni krajobraz oko nas se iz poznate zemlje izmijenio u stranu zemlju otpornu na naπe uobiËajene naËine propovijedanja Evanelja.”1 Ovo moæe zvuËati vrlo obeshrabrujuÊe. Ako ne moæemo sjesti s ljudima i smisleno razgovarati, πto joπ preostaje? To je prirodna modernistiËka reakcija u nama. Vaæno je upamtiti da su svi ljudi Boæja djeca i da je spasenje dostupno svim naraπtajima: “... I spas moj od koljena do koljena.” (Izaija 51,8) Premda trenutni naraπtaj ima svoje slabosti, svi ljudi su i dalje biÊa stvorena na Boæju sliku. Priznali oni to ili ne, i dalje imaju prazninu u svojoj duπi koju samo Bog moæe ispuniti. Ne smijemo jednostavno odustati od mladih ljudi samo zato πto su njihovi mozgovi drukËije “postavljeni” od naπih. Bog nije ograniËen Ëinjenicom da je netko odrastao u postmodernizmu. On je “Bog zemlje svekolike”. (Izaija 54,5) Psalmist je pjevao: “... Kroza sva koljena vjernost Êu tvoju navijeπtati.” (Psalam 89,1) Ovo je pjesma, ali i odgovornost koju svi moramo preuzeti. Kako poËeti? Kako predstaviti Evanelje novom naraπtaju koji ne prihvaÊa nuæno osnovne pretpostavke o æivotu koje mi imamo? Postoji li zajedniËko tlo? Koje su neizbjeæne posljedice svega ovoga na sluæbu za mlade? Postoje pozitivni odgovori na ova izazovna pitanja, a moguÊnosti su uzbudljive. Tom Beaudoin kaæe da danaπnji ljudi odgovaraju pozitivno na Isusa “kroz sljedeÊe postupke: sluæbu drugima, predanost zajednici, shvaÊanje Boæje vladavine kroz Pismo. Ukratko, kroz uËeniπtvo.”2 Ako stavimo naglasak na odnose i sudjelovanje, moÊi Êemo utjecati na mlade ljude koje nam Bog dovodi. Danaπnja mladeæ Êe vrlo pozitivno odgovoriti na pristupe koji ih ukljuËuju u odnose, zajednicu i sluæbu drugima. Odnosi Joπ od doba prosvjetiteljstva krπÊanstvo je evangelizaciju temeljilo na predstavljanju istine. To je odvelo k zakljuËku da je krπÊanstvo samo skup ideja. Iako su ideje zasigurno dio temelja za krπÊansko æivljenje, one moraju biti nadmaπene djelovanjem. U danaπnjoj kulturi moramo “ostaviti pretjerano bavljenje idejama (onim πto trebamo misliti) i zamijeniti ga misijom (onim πto trebamo biti i raditi)”.3 Paæljivo Ëitanje izvjeπÊa o Isusovoj tro i pol godiπnjoj sluæbi pokazat Êe da je On æelio da poemo dalje od ideja — k æivotu djelovanja. Iako je On izvrπio znaËajan utjecaj na intelektualnoj razini, prepoznao je da na druge naËine moæe joπ bolje uzrokovati promjenu u æivotu ljudi. Uklanjao je patnje i prijateljevao s onima bez prijatelja. Rekao je: “Ja sam ... istina.” (Ivan 14,6) Za Isusa istina nije bila ideja, veÊ Osoba. To govori da je odnos put k istini. Na poËetku novog tisuÊljeÊa autentiËan odnos je dragocjeniji nego ikad. Mladi ljudi odrastaju u vremenu strahovito velikih stopa rastava braka, u rascjepkanim ili nepostojeÊim obiteljima. ADVENTISTI»KI PREGLED 18 01.11.2010, 09:52 Nakon πto tinejdæeri iskuse æivot u uniπtenim i jednoroditeljskim domovima, i niz razliËitih oËuha i maÊeha, polubraÊe i polusestara, nije Ëudo πto oklijevaju dati povjerenje nekom odnosu. Oni smatraju da odnosi jednostavno nisu trajni. U svezi s takvim stvarima postali su sumnjiËavi i ciniËni. Ipak, ironiËno je da odnose smatraju vrlo vrijednima. Tom Beaudoin kaæe da je potreba za odnosom meu mladima vrlo oËita u popularnoj kulturi. “Naπe najosnovnije pitanje jest: HoÊeπ li biti uz mene?”4 Ovo je kljuËno pitanje koje treba uputiti svakome tko se bavi sluæbom mladima. Mladi viπe od svega Ëeznu za time. Isus je pravio skandale u zajednici time πto je zasnivao povjerljive odnose s ucjenjivaËima, prostitutkama i zloËincima. Sigurno je da sluæba za mlade mora postati otvorenija za uspostavljanje takvih odnosa — Ëak i sa spolno aktivnim osobama, izgrednicima, hulnicima i mladima s tetovaæama ili piercinzima. Kad takvi odnosi budu uspostavljeni, mladi ljudi Êe biti otvoreniji za dijeljenje osobnih iskustava s Isusom. Ako znaju da nam mogu vjerovati, tada Êe s velikim zanimanjem sluπati naπa iskustva o velikim Boæjim djelima u naπem æivotu. Tada Êe se u njima puno lakπe razviti æelja za odnosom s Osobom koja Êe uvijek biti uz njih. Postmodernisti se zalaæu za paralelno funkcioniranje ovih stvari. Ovo je, barem djelomiËno, razlog popularnosti volonterskih misijskih putovanja krπÊanskih zajednica. PrimijeÊeno je da misijska putovanja viπe pomognu samim volonterima nego onima kojima stvarno pomaæu. Tako je i na putu obraÊenja. Postmoderni ljudi razvijaju vjeru u Isusa ne zato πto su uvjereni pomoÊu razumnih argumenata, nego ponajviπe stoga πto su iskusili Boga u toploj i briænoj zajednici. U kontekstu sluæbe za mlade, gostoljubiva zajednica puna ljubavi uËinit Êe sve πto moæe da pruæi najπiri spektar moguÊeg ukljuËenja mladih u planiranje i izvrπavanje raznih aktivnosti. Timski rad je od presudne vaænosti. A taj osjeÊaj zajedniπtva Êe zasigurno utjecati i na njihovu vjeru. Sveto pismo govori o takvom obraÊenju Ëuvara zatvora u kojem su bili Pavao i Sila (vidi Djela 16). Vjera je u Bibliji bilo opipljivo iskustvo, a takva sve viπe postaje i u postmodernizmu. Prema Stanleyu Grenzu: “Cilj Boæjeg programa je uspostavljanje zajednice u najviπem smislu rijeËi. Vjera je vrlo druπtvena.”5 To ne znaËi da Êe postmoderni ljudi jedan za drugim poput zombija uÊi u krπÊanstvo. Ali ipak treba naglasiti vaænost utjecaja snaænih, praktiËnih krπÊana u gostoljubivoj i briænoj zajednici. Zajednica Sluæba Greg Nelson, osnivaË novih adventistiËkih crkava, primijetio je da postmodernisti proæivljavaju tri velike faze dok dolaze k Isusu: 1. Pripadanje; 2. Ponaπanje; 3. Vjerovanje. Ono πto time æeli reÊi jest da su danaπnji mladi prvo privuËeni Isusu pripadanjem Kristovoj zajednici. Neπto u svezi s tom zajednicom je zadovoljilo njihovu potrebu za odnosom u skupini, i Ëak prije nego πto prihvate njezine prakse i vjerovanja odgovorit Êe na osjeÊaj pripadnosti. Nakon πto vide na koji naËin funkcioniraju odnosi meu Ëlanovima zajednice i prema drugima, prihvaÊaju njezino ponaπanje. A tada poËnu vjerovati u doktrine. Ovo je suprotno modernizmu, kod kojeg je prvi korak vjerovanje. Tradicionalni evaneoski pristup usredotoËen je prvo na vjerovanje, pa na ponaπanje, a zatim na pripadnost. Postmodernisti ne æele biti promatraËi; oni æele sudjelovati. Neki kaæu da televizija i internet odvlaËe mlade naraπtaje u samotne æivote u kojima nedostaje meusobnog kontakta. Ali sve se viπe Ëini da je istina posve suprotna. Internet, pogotovo, jest druπtveni medij za mlade. On ohrabruje interaktivnost. Nadalje, mladi ljudi “... ne æele zabavu, ali niti dosadu. [...] Ono za Ëim Ëeznu nije neπto πto Êe ih zabaviti veÊ neπto πto Êe ih ukljuËiti.”6 Ovo se vrlo jasno odraæava i utjeËe na sluæbu za mlade. Svaka aktivnost koja potiËe mlade na sudjelovanje zanimat Êe ih i imat Êe veÊi utjecaj na njih. Svaki dio u sluæbi za mlade — Ëak i propovjedi — mora ih viπe poticati sudjelovanje. Ovo je naËelo sluæbe koje je Isus vrlo dobro poznavao i koristio u svakoj prilici. On je bio potpuno svjestan da nas djelovanje mijenja, ali nije bio “mikro-menadæer”. UkljuËio je svoje uËenike u Ëinjenje Njegovih Ëuda (Matej 14) i slao ih kao misionare i pionire u podruËja koja je namjeravao posjetiti (Luka 10). Gdje god je prolazio, Isus je ljude ukljuËivao. Postmoderna mladeæ odgovara s oduπevljenjem na izravno i svrhovito ukljuËivanje u projekte sluæenja. Oni pronalaze ispunjenje u bojenju i popravljanju starih graevina, podjeli hrane siromaπnima, volontiranju u staraËkim domovima i u njegovanju djece. Oni uæivaju u meusobnom sluæenju, alternativnom obliku davanja æivota za druge. (Vidi 1. Ivanova 3,16) Postmoderni ljudi meusobno sluæenje ne smatraju samo noπenjem, veÊ i podnoπenjem kriæa. A to, naravno, poboljπava odnose i izgrauje zajednicu. Sada kad smo suoËeni s jedinstvenim izazovima postmodernizma, nema potrebe za strahom ili odustajanjem. Moramo, Boæjom miloπÊu, neprestano traæiti inovativne naËine pomoÊu kojih Êemo propovijedati Njegovu ljubav promjenjivoj kulturi nulte gravitacije. 1 Bob Hostetler: “Who Changed the Cultural Channel?” u Discipleship Journal, svibanj/lipanj 2002., str. 43. 2 Tom Beaudoin: Virtual Faith: The Irreverent Spiritual Quest of Generation X, Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 1998., str. 169. 3 Brian McLaren: “Old Book, New Eyes: Reflections on Making Scripture More Accessible to Modern Readers”, u Discipleship Journal, svibanj/lipanj 2002., str. 52. 4 Beaudoin, isto, str. 140. 5 Stanley J. Grenz: A Primer on Postmodernism, Eerdmans, Grand Rapids, Michigan, 1996., str. 168. 6 Tim Celek i Dieter Zander: Inside the Soul of a New Generation, Zondervan, Grand Rapids, Michigan, 1996., str. 66 i 67. Gary B. Swanson je proteklih dvanaest godina ureivao Ëasopise Collegiate Quarterly i Cornerstone Connections. Prije toga je osam godina predavao srednjoπkolsko novinarstvo i stvaralaËko pisanje i sedam godina ureivao Ëasopis Listen. Magistrirao je engleski jezik i knjiæevnost na SveuËiliπtu u Loma Lindi. Kao slobodan knjiæevnik napisao je viπe od tisuÊu Ëlanaka, priËa i pjesama koje su izdane u viπe od 150 krπÊanskih Ëasopisa. Dobio je jedanaest meunarodnih knjiæevnih nagrada. U proteklih deset godina Swanson je diljem Europe te Juæne i Sjeverne Amerike odræavao radionice o kreativnim tehnikama za poboljπanje uËenja u subotnjoj πkoli. ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 19 01.11.2010, 09:52 • 19 SVAKE GODINE U IZRAEL I JORDAN Misijski odjel Hrvatske konferencije omoguÊuje vam putovanje u Izrael i Jordan od deset do Ëetrnaest dana svake godine izmeu travnja i lipnja, ovisno o letu aviona. Termini se prilagoavaju skupini zainteresiranoj za ovakvu vrstu putovanja. Prijave se zaprimaju do popunjenosti ili do kraja prosinca. BuduÊi da je broj ograniËen na samo devet putnika, poæurite s prijavom. Cijena putovanja je 8.500,00 kuna. U cijenu su uraËunati svi troπkovi putovanja. Prijave i informacije: 098/9199-140, 01/3765-114 Viπe o planu puta moæete pogledajte na www.adventisti.info Poziv na suradnju Poπtovani Ëitatelji AdventistiËkog pregleda u domovini i inozemstvu! Pozivamo vas na suradnju u prikupljanju povijesne grae — vaπih iskustava ili iskustava vaπih predaka koji su zaspali u Gospodinu. To se posebno odnosi na iskustva vjere i povjerenja u Boga u borbi za slobodu vjeroispovijedanja. Moæda se radilo kaænjavanju, zatvaranju ili stradnju zbog vjere u proπlim desetljeÊima. Ova svjedoËanstva bi se upotrijebila u stvaranju knjige-zbornika iskustava koju pripremaju sestre Anica SlavujeviÊ i Jelena 20 • H.Preg4.2010 u21 Ordanovski. Molimo sve one koji uredniπtvu i skupljaËima takve grae mogu ukratko opisati takva iskustva, i æele ih ustupiti, da nam se jave za viπe informacija. Posebno su dobrodoπli prilozi poput slika, rukopisa, dokumenata, novinskih izrezaka i sliËne grae. Piπite na adresu urednika AdventistiËkog pregleda: Neven KlaËmer Prilaz Gjure DeæeliÊa 77 10000 Zagreb E-mail: [email protected] Telefon: 01/3764-533 ADVENTISTI»KI PREGLED 20 01.11.2010, 09:52 Iz svijeta SveËanost rukopolaganja u Los Angelesu Dr. Branimir i Danijela Schubert s guvernerom Papue Nove Gvineje Dosadaπnji rektor PacifiËkog adventistiËkog sveuËiliπta predaje upravu novom Dr. Branimir Schubert, rektor PacifiËkog adventistiËkog sveuËiliπta (PAU) u Papua Novoj Gvineji, nedavno se obratio osoblju i studentima i izvijestio ih o vaænim odlukama koje Êe se odraziti na SveuËiliπte, poput imenovanja trenutnog dekana ekonomskog fakulteta Bena Thomasa novim rektorom. Ova je odluka, izmeu ostalih, donesena nedavno na zasjedanju Izvrπnog odbora JuænopacifiËke divizije Crkve adventista sedmog dana u Sydneyu u Australiji. U svojemu govoru dr. Schubert je naglasio je njegova sluæba na SveuËiliπtu, kao i sluæba njegove supruge Danijele, ispunjenje Boæjeg poziva, i da je pravi trenutak i prednost za osoblje i studente da oni odu i preuzmu duænosti na koje su imenovani u JuænopacifiËkoj diviziji. Rekao je kako su on i supruga uloæili devet godina æivota u PAU i da se ulaganje isplatilo, πto se vidi po stotinama diplomiranih djevojaka i mladiÊa koji sada sluæe druπtvu i Crkvi u tom podruËju. Izrazio je puno povjerenje u stajaliπte i rukovoenje novoizabranog Bena Thomasa te da Êe PAU nastaviti napredovati jer Êe biti u dobrim rukama. Dodao je kako Thomas ima oduπevljenje i viziju te da moæe dovesti PAU na sljedeÊu razinu. Dr. Schubert je pozvao osoblje i studente da podræe Thomasa molitvom, suradnjom i ohrabrenjem, kao πto su to Ëinili tijekom Ëetiri godine dok je bio potpredsjednik. Dr. Schubert je rekao da Êe im SveuËiliπte sigurno nedostajati, ali da Êe na svojoj novoj duænosti rukovoditelja Odjela za planiranje i profesionalni razvoj u JuænopacifiËkoj diviziji nastaviti podupirati PAU. Kad su Danijelu Schubert pitali kako se osjeÊa kao novoimenovana posebna pomoÊnica Predsjednika JuænopacifiËke divizije, rekla je: “OsjeÊam se poËaπÊenom, a buduÊi da je to velika odgovornost, potrebne su mi molitve crkvene obitelji.” Promjena vodstva nastupit Êe nakon diplomiranja koje Êe se odræati krajem studenoga. U meuvremenu je sve usmjereno na uspjeπno zavrπavanje akademske godine i pripremu za sljedeÊu godinu. Druge duænosnike na sveuËiliπtu imenovat Êe savjet PAU-a, koji Êe se sastati u listopadu. Sa strane sveuËiliπne zajednice htjeli bismo Ëestitati obitelji Schubert na novom imenovanju i zahvaliti im za devet godina posveÊenosti i predanosti Boæjem pozivu u PAU. Æelimo im uspjeh i nastavit Êemo ih podræavati svojim molitvama. Takoer æelimo izraziti dobrodoπlicu Benu Thomasu i uvjeriti ga da uæiva naπu podrπku kako bi vizija naπeg SveuËiliπta i dalje æivjela, da ono moæe pruæiti najbolje krπÊansko obrazovanje treÊeg stupnja na PacifiËkim otocima. SveËana sluæba rukopolaganja pastora obavljena je 19. lipnja 2010. u mjesnoj crkvi Eagle Rock u Los Angelesu u Kaliforniji. Tom prigodom rukopoloæen je pastor Nenad –idara koji je zaduæen za djecu i mlade u crkvi koja broji viπe od πest stotina vjernika. Prigodnu rijeË i sluæbu rukopolaganja obavio je Nenadov otac, pastor Miroslav –idara. Uz tajnika Kalifornijske konferencije, pastora Velina Salazara, u sveËanosti su sudjelovali pastori Howard Flynn, Danny Chan, Donald Smith te nekoliko kolega pastora iz susjednih crkava. Mjesna crkva je pripremila prigodan program sa zakuskom i druæenjem nakon sveËanosti. Nenad je roen u Zadru, 13. srpnja 1976. godine, u propovjedniËkoj obitelji Nadice i Miroslava. Godine 1987. njegov otac s obitelji odlazi na studij u Newbold College u Englesku. Nenad je tako rastao i razvijao se u viπekulturnoj i viπenacionalnoj sredini koja je umnogome oblikovala njegov pogled na svijet i duhovno iskustvo. Nakon Engleske, Nenad se 1992. s roditeljima i mlaim bratom Danielom vraÊa u Hrvatsku te obojica pohaaju adventistiËku πkolu u Maruπevcu, gimnazijski smjer. Godinu dana kasnije Nenad Ëini zavjet s Bogom biblijskim krπtenjem. SljedeÊe tri godine aktivno sudjeluje u crkvenom æivotu u ©koli, a posebno je zaduæen za organizaciju bogosluæja za mlade. Sa sastavom u kojem pjeva Ëesto sudjeluje i u evaneoskim programima u obliænjim crkvama. Upravo u to vrijeme Nenad je stjecao dragocjena duhovna iskustva i tad je osjetio poziv za propovjedniËku sluæbu. Po zavrπenoj gimnaziji upisuje se na Teoloπki fakultet u Maruπevcu, a nakon dvije godine odlazi na studij u Newbold College, gdje zavrπava teoloπki fakultet. Godine 2003. Nenad se æeni Æeljkom LaliÊ, svojom prvom ljubavi iz maruπeveËkih dana. Zatim se vraÊa u Hrvatsku gdje otpoËinje propovjedniËku sluæbu u Zagrebu, a nakon samo godinu dana preuzima Zagorski okrug s crkvama u kojima stjeËe dragocjena iskustva u poËetku svoje sluæbe. Godine 2005. dobiva poziv iz Juæne kalifornijske konferencije da doe raditi kao pastor za mlade u crkvi Eagle Rock. Izvanredan prijam i ljubav koju je crkva pokazala prema Nenadu i Æeljki pomogli su im da se dobro snau i razvijaju u sluæbi. Nenad je vrlo cijenjen i omiljen govornik u svojoj crkvi, a Ëesto ga kao govornika za posebne prigode pozivaju i okolne crkve u Los Angelesu. U meuvremenu je Nenad 2008. zavrπio magistarski studij za rad s mladima na SveuËiliπtu Lampeter Wels, koji je zapoËeo joπ dok je radio u Hrvatskoj. RazgovarajuÊi s Nenadom osjetit Êete optimizam i pozitivan duh. On Êe vam uvijek reÊi kako ga je Gospodin vodio svojom moÊnom rukom uËeÊi ga da se svakodnevno osloni na Njega. U slobodno vrijeme bavi se sportom, πto mu pomaæe da stekne mnogo prijatelja do kojih inaËe ne bi mogao doprijeti. Hobi mu je i crtanje i slikanje u razliËitim tehnikama, a najviπe voli provoditi vrijeme sa suprugom Æeljkom i njihovim dvogodiπnjim sinom Samuel Noom. Chucha Posman, HARINA, tjedni bilten PAU, 15. rujna 2010. ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 21 01.11.2010, 09:52 • 21 Vijesti iz Maruπevca Proljetni koncert u Maruπevcu U nedjelju 18. travnja 2010. odræan je u naπoj πkoli veÊ tradicionalni Proljetni koncert, kojim se promiËu vrijednosti duhovne glazbe i glazbena kreativnost mladeæi, a uz slogan iz Biblije: “Vrijeme pjevanja doe i glas se grliËin Ëuje u naπem kraju”. Uz πkolski zbor nastupili su i gosti-pjevaËi, ovaj put sastav Noel, u kojemu sudjeluju sadaπnji i bivπi uËenici naπe πkole. PjevaËice sastava su sestre iz obitelji Daraæac — Anita StanjeviÊ, Marina –idara i Matea Daraæac. Prvi dan dræavne mature Bili su to ispiti iz psihologije i informatike. Provjeru pravilnosti i nadzor nad maturom izvrπio je gospodin Mario RogaË, voditelj Odjela za opÊe poslove u Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji je utvrdio da je organizacija dræavne mature u naπoj πkoli bila besprijekorna. BuduÊi da se naπa πkola u Maruπevcu uspjeπno ukljuËila u hrvatski πkolski sustav, prvog dana polaganja dræavne mature, 19. veljaËe 2010., uËenici su prvi put u povijesti naπe πkole, kao i sveukupnog πkolstva u Hrvatskoj, polagali ispite dræavne mature. Zahvalnica OpÊine Maruπevec U petak, 23. travnja 2010., OpÊina Maruπevec je za svojih tradicionalnih Dana opÊine udijelila Zahvalnicu Srednjoj πkoli u Maruπevcu s pravom javnosti “za izniman doprinos u obrazovanju mladih i Ëetrdeset godina aktivnog πkolskog rada na podruËju OpÊine Maruπevec”. Zahvalnicu je ravnateljici –urici GarvanoviÊPorobiji uruËio predsjednik OpÊinskog vijeÊa Dragutin KiπiÊ, uz Ëestitke naËelnika opÊine gospodina Ivana ©agija, a sveËanosti su bili nazoËni duænosnici Varaædinske æupanije i zastupnici Hrvatskog sabora. Ova je zahvalnica plod sluæbe πkole lokalnoj zajednici i prepoznavanja vrijednosti πkole u druπtvu. Hrana za zdravlje UËenici Mihael PreseËan i Boæidar PeriπiÊ polagali su prvog dana dræavne mature informatiku (uspjeπno!) 22 • H.Preg4.2010 u21 U organizaciji savjetnice ravnateljâ uËeniËkih domova, prof. Ljubice BanoviÊ, suradnice Agencije za odgoj i obrazovanje i ravnateljice UËeniËkog doma Marija Jambriπak u Zagrebu, i ravnateljice naπe πkole mr. sc. –urice GarvanoviÊ-Porobije, u Maruπevcu je 7. travnja odræan seminar o zdravoj prehrani za ADVENTISTI»KI PREGLED 22 01.11.2010, 09:52 Vijesti iz Maruπevca medicinske sestre i kuhare uËeniËkih domova u Hrvatskoj. Tom se prigodom u Maruπevcu okupilo pedesetak sudionika, koji su raspoloæeno pratili predavanje dr. sc. Nevenke BlaæiÊ-»op o tome kako unaprijediti zdravlje i kvalitetu æivljenja pravilnom prehranom. Nakon predavanja gosti su u skupinama pratili pripremu vegetarijanskog jelovnika u πkolskoj kuhinji uz objaπnjenja voditeljice naπe kuhinje Vere MarËete. Radionicu o prehrani odræala je i viπa medicinska sestra u naπoj πkoli Ivana Farago. Sudionici su bili vrlo zadovoljni onim πto su nauËili, posebice tijekom degustacije πaroliko i ukusno pripremljene hrane. Na taj naËin πkola prenosi svoje Ëetrdesetogodiπnje iskustvo i znanje pripremanja zdrave hrane na druπtvenu zajednicu, za unapreenje zdravlja i ponaπanja mladih u odgojnim ustanovama. ©tromar i zamjenica æupana mr. Blanka Glavica-JeËmenica s pratnjom. Sajmu je prethodila dvotjedna kampanja za upise u srednje πkole πto ju je organizirao Upravni odjel za prosvjetu u Varaædinskoj æupaniji za sve srednje πkole pod nazivom “Odaberi svoju πkolu”, a koja se sastojala od promidæbe srednjih πkola pred okupljenim uËenicima zavrπnog razreda osnovnih πkola i njihovim roditeljima u deset πportskih dvorana. Kampanja je praÊena medijski, a naπa je πkola predstavljena kao jedina vjerska πkola s pravom javnosti u Varaædinskoj æupaniji. Ravnateljica πkole mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija svake je od ovih veËeri odræala kratki govor o razlozima zbog kojih pozivamo uËenike u naπu πkolu. Putovanje u Englesku U suradnji s partnerskom πkolom u Engleskoj, Stanborough School, i ove je godine dvoje uËenika iz naπe πkole pohaalo desetodnevnu meunarodnu πkolu engleskog jezika i boravilo u Engleskoj uz mnogobrojne druge uËenike iz dvadesetak zemalja. Tom su prigodom upoznali mnoge prijatelje, posjetili razne znamenitosti, sudjelovali u glazbenim i drugim programima i vratili se obogaÊeni novim iskustvima. Bili su to uËenici uzorna ponaπanja i obrazovnih postignuÊa Christine Mayer ToliÊ i Hrvoje Sever. Projekt “Samovrednovanje πkola” Naπa πkola sudjeluje u projektu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje pod nazivom “Samovrednovanje πkola”, kako bi unaprijedila kvalitetu svog rada uz pomoÊ Centra i suradnika mreæe podrπke samovrednovanih πkola. Suradnice Centra za naπu πkolu su pedagoginja Karmen BraËiÊ-BunËec, ravnateljica Osnovne πkole StubiËke Toplice, i prof. Violeta Grilec iz Prehrambenotehnoloπke πkole u Zagrebu. Ove ljubazne gospoe posjetile su naπu πkolu te nam u razgovoru s timom za kvalitetu pruæile, uz pregrπt pohvala za naπ rad, savjete i smjernice za novi ciklus promjena u naπoj πkoli, koje Êe uslijediti nakon πto naËinimo novi strategijski plan. Edukaciju u Centru takoer su primili i ravnateljica πkole mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija i koordinator za nacionalne ispite i dræavnu maturu prof. Ivica Sever. ©kola Êe se u sljedeÊem razdoblju, prema miπljenju tima za kvalitetu, ponajprije baviti unapreivanjem motivacije uËenika za uËenje i razvojem odgovornijeg ponaπanja. Sajam poslova u Varaædinu U Varaædinu je 26. oæujka 2010. odræan Sajam poslova u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje, PodruËne sluæbe Varaædin i Varaædinske æupanije, na kojemu je svoj πtand kao πkola-partner imala i naπa πkola, buduÊi da za træiπte rada izmeu ostalog producira radno sposobne medicinske sestre i tehniËare. ©tand su uredili uËenici i odgajatelji, a uz mnogobrojne posjetitelje posjetili su ga i æupan Varaædinske æupanije gospodin Predrag ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 23 01.11.2010, 09:52 • 23 Vijesti iz Maruπevca KUD “Klaruπ” u posjetu naπoj πkoli Tijekom Dana opÊine Maruπevec KUD “Klaruπ” iz Maruπevca tradicionalno ophodi najznaËajnija mjesta u svojoj opÊini u sveËanoj povorci. Ove je godine po prvi put za jedno od svojih mjesta izvoenja programa izabrana i Srednja πkola u Maruπevcu. SveËanu povorku Ëine konjanici, koËije i pjeπaci odjeveni u tradicionalne noπnje. S obzirom da je vrijeme bilo lijepo, KUD “Klaruπ” je izveo nekoliko toËaka iz svog programa na parkiraliπtu ispred πkolske zgrade. Okupljeni uËenici i sluæbenici πkole pozdravili su ih pljeskom i poËastili pecivom i groæanim sokom. Tako su mjeπtani Maruπevca pokazali da poπtuju naπu πkolu i da nas prihvaÊaju kao vrijedne sugraane, prijatelje i susjede. Otvorenje uËeniËkog kluba zahtjev za sve uËeniËke domove i potreban je mladima kako ne bi za svoju razonodu traæili mjesta koja su riziËna i pogubna za njihovo zdravlje i æivot. Zahvaljujemo svim donatorima i posebice Jadranskoj uniji konferencija za uloæena sredstva, a uËenicima æelimo radosnu klupsku buduÊnost. Istina, krajem nastavne godine, ali niπta manje zbog toga sretno, u naπem je uËeniËkom domu sveËanim rezanjem vrpce otvoren UËeniËki klub, Ëija su namjena druπtvena okupljanja naπih uËenika i kvalitetno isplanirano slobodno vrijeme u razliËitim kreativnim aktivnostima: pjevanju, druπtvenim igrama, sluπanju glazbe, gledanju sadræajnih filmova, raspravama ili jednostavnom Ëavrljanju i druæenju uz kokice i Ëaj. Ovaj prostor standardni je 24 • H.Preg4.2010 u21 Prve maruπeveËke igre U nedjelju 24. svibnja 2010. u naπoj su se πkoli u poslijepodnevnim satima odræale Prve maruπeveËke igre. Igara je uvijek bilo, ali ove su prvi put bile profesionalno voene pod ravnanjem profesora tjelesne i zdravstvene kulture Mihaela Bermanca. Djevojke su se natjecale u odbojci, sprintu na 100 m, vuËenju konopa, sklekovima, odbojci — vrπno — donje odbijanje, trbuπni u 45 sek, stav o πakama — stoj na rukama, slobodnim bacanjima, kvizu i penjanju po uæetu, a uËenici u nogometu, sprintu 100 m, vuËenju konopa, benchu — 50 kg, æongliranju, zgibovima, stavu o πakama — stoju na rukama, slobodnim bacanjima, kvizu i penjanju po uæetu. Premda je sudjelovanje bilo vaænije od natjecanja, valja pohvaliti najuspjeπnije — djevojaËku ekipu u sastavu: Lidija Boπnjak, Mia GarojeviÊ, Tajana Piæeta, Sanela Ramadani; muπku ekipu u sastavu: Luka BegoviÊ, Renato Boπnjak, Boæidar PeriπiÊ i najistaknutiji pojedinac/pojedinka: Mia GarojeviÊ! Najuspjeπniji su nagraeni loptom, Ëokoladama i sokom. ADVENTISTI»KI PREGLED 24 01.11.2010, 09:52 Vijesti iz Maruπevca znanja i iskustava sa starijih na mlae. ZadaÊa je bila da tijekom razgovora uËenici saznaju biografske podatke te posebna iskustva korisnika i poruku koju stariji imaju za uËenike. Ovaj susret protekao je iznimno srdaËno: i uËenici i korisnici doma bili su vrlo sretni. UËenici su starijima poklonili ruæe i zadræali se s njima u lijepom razgovoru koji je za sve trajao prekratko. Rastanak je zavrπio zagrljajima i suzama te pozivom da opet doemo. Nakon posjeta uËenici su napisali kratke biografije osobe koju su intervjuirali. Naπa je nakana objaviti knjiæicu s dvanaest æivotopisa i poruka korisnika doma te im ovu knjiæicu uruËiti kao dar, na taj ih naËin obradovati i uËiniti vrijednima i znaËajnima zbog æivotnog iskustva koje su bili spremni prenijeti na mlade. Posjet domu za starije i nemoÊne osobe U petak 21. svibnja 2010. uËenici drugog razreda gimnazijskog programa posjetili su Dom za starije i nemoÊne osobe u Varaædinu pod vodstvom ravnateljice mr. sc. –urice GarvanoviÊ-Porobije, koja je zajedno s uËenicima osmislila ovu aktivnost unutar projekta “UËiti sluæiti”. Cilj ove aktivnosti bio je ostvariti kontakt starijih i mladih kako bi se ostvario prijenos I ove godine drugi u kreativnom pisanju Svake godine Cambridge University Press dodjeljuje nagrade za kreativno pisanje uËenicima iz zemalja izvan Velike Britanije. Naπa uËenica Ivana VukmiroviÊ osvojila je drugo mjesto za svoj uradak proπle godine, a ove godine naπa uËenica Magdalena Beljan podijelila je drugo mjesto s Emom ©ariÊ iz ©kole za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti u Osijeku i Gregom Ulenom iz Gimnazije u Ljubljani. »estitamo Magdaleni i mentorici prof. Barbari Castaldo! Mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija Cijenjeni suradnici! Molimo vas da vijesti iz svojih crkava piπete po novinarskim pravilima i πaljete nam ih πto prije potpisane imenom i prezimenom. Slike trebaju biti visoke kakvoÊe u digitalnom obliku. Obavijesti o obljetnicama braka i o smrti trebaju biti saæete, a dostavljajte nam ih preko svojega pastora. S izvrπnim urednikom moæete dogovoriti suradnju za Ëlanke i slati ih na adresu: Neven KlaËmer, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb, tel. 01/3764-533 [email protected] ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 25 01.11.2010, 09:52 • 25 Vijesti iz Maruπevca Povijesna zavrπna sveËanost u adventistiËkim odgojnim i obrazovnim ustanovama U AdventistiËkom teoloπkom visokom uËiliπtu i Srednjoj πkoli u Maruπevcu s pravom javnosti odræane su od petka 18. do nedjelje 20. lipnja 2010. godine sveËanosti proslavljanja uspjeπnog zavrπetka joπ jedne πkolske i akademske godine i ispraÊaja diplomiranih studenata i maturiranih uËenika. Ove godine na odsjeku teologije diplomirala su tri studenta, a na odsjeku za izvanredni vjerouËiteljski studij diplomiralo je trinaest polaznika. Usto je osobitost, πtoviπe povijesnost, ove sveËanosti bilo obiljeæavanje Ëetrdesete obljetnice osnutka Srednje πkole i obznana afilijacije AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta s Evaneoskim teoloπkim fakultetom u Osijeku. Nakon otvorenja sveËanosti nizao se bogat program sastavljen od prikaza i izvjeπÊa o radu ustanova te od glazbenih i drugih izriËaja duboke zahvalnosti Bogu za Njegovu pomoÊ i blagoslov uz geslo “Dum spiro spero”, πto u prijevodu znaËi: “Dok diπem, nadam se”. U subotu se okupilo mnoπtvo bivπih uËenika Srednje πkole, koji su doπli izraziti svoju privræenost πkoli i spremnost da budu stup potpore za ovu ustanovu. Pritom su πkoli darivali nove orgulje uz pomoÊ kojih Êe se i dalje joπ djelotvornije usmjeravati mladeæ na duhovno glazbeno izraæavanje. Srednja πkola u Maruπevcu svake godine odræava dva velika humanitarna koncerta Ëiji su nositelji pjevaËi i glazbenici iz reda uËenika, profesora i studenata te njeguje stalno odræavanje radosnog glazbom obiljeæenog πkolskog ozraËja. Stoga je dar bivπih uËenika primjeren i dobrodoπao. SjeÊanja iz vremena osnutka πkole iznijeli su bivπi uËenici, uz poseban pridonos Stipe Balatinca, poslovnog Ëovjeka koji æivi u Australiji te Nauma StojπiÊa, profesora latinskog jezika u πkoli koju je nekad pohaao. Obojica su istaknula znaËaj radosnog disanja u krπÊanskoj nadi i prijenosa nade na nove naraπtaje. Srediπnja πkolska i akademska sveËanost, koju su vodili dekan AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta dr. sc. Dragutin Matak i ravnateljica Srednje πkole mr. sc. –urica GarvanoviÊ-Porobija, odræala se u nedjelju 20. lipnja, uz slikovit ceremonijal udjeljivanja zavrπnih svjedodæbi i diploma. Glavni govornik Srednje πkole bio je mr. sc. Æeljko Porobija, koji je izmeu ostalog komentirajuÊi slogan “Dum spiro spero”, koji se pripisuje πto Ciceronu πto sv. Andriji, istaknuo: “Nije Ëudno da se naπa srednja πkola, koja je zatekla ovaj natpis na zidinama dvorca Maruπevca u kojemu je poËela djelovati, otpoËetka poistovjetila s njime, jer prvo, 26 • H.Preg4.2010 u21 osnovana je od Crkve koja propovijeda drugi Kristov dolazak, te ne moæe a ne govoriti o nadi. Nadi koja se ne zasniva na uvjerenju da Êe ËovjeËanstvo koje je napustilo Boga u buduÊnosti svojim znanstvenim i tehnoloπkim napretkom rijeπiti sve probleme, nego na uvjerenju da unatoË svemu Bog nije napustio Ëovjeka. Drugo, nada je bila i ostala naπe glavno pedagoπko naËelo. Na ulazu u moju srednju πkolu koju sam svojedobno pohaao duhoviti je grafit anonimnog uËenika citirao Dantea: ‘Ostavite nadu svi koji ovamo ulazite’. Bio je to kratak teËaj o pedagoπkom pristupu koji se gajio u toj zgradi tmurne fasade s reπetkama na prozorima, stisnutoj meu neboderima velegrada. Naπa πkola nema reπetke, okruæena je prirodom te bi mogla imati i drugi natpis: ‘Ostanite u nadi svi koji ovamo ulazite’…” A “nada ne postiuje”, kako je zapisano u poslanici apostola Pavla Rimljanima, nego je nositeljica svekolikog napretka i procvata. U slijedu tih misli govorio je i dr. Peter KuzmiË, rektor Evaneoskog teoloπkog fakulteta, koji je istaknuo znaËaj prijenosa nade na druπtvenu zajednicu zarobljenu proπloπÊu, ponekad nepokretnu i pasivnu pred pitanjem vlastitog opstanka i buduÊnosti. On je pohvalio uËenike srednje πkole, posebno one u programu medicinska sestra — medicinski tehniËar, koji Êe nositi nadu bolesnima, ali je posebice apelirao na diplomirane prvostupnike teologije da nadahnjuju ljude i bude nadu u Boæju moÊ i suradnju Ëovjeka s Bogom u rjeπavanju problema i zla. Pozvao ih je da budu lideri u pokretanju procesa koji Êe u naπe druπtvo unijeti suÊut, socijalnu pravdu i krπÊanske vrijednosti: ljubav, vjeru i — nadu. Na sveËanosti su bili predstavnici OpÊine Maruπevec, koja je Srednjoj πkoli udijelila zahvalnicu za izniman pridonos odgoju i obrazovanju, gospodin Stjepan Cerjan i gospoa Anka Vincek, proËelnik Ureda za prosvjetu u Varaædinskoj æupaniji mr. sc. Miroslav Huek, zamjenica æupana mr. sc. Blanka GlavicaJeËmenica, konzulica Republike Rumunjske Karmen Iliescu, dekan ETF-a prof. dr. MarËel MaËelaru, predstavnici BaptistiËke crkve i baptistiËke πkole gospodin Bratoljub Horvat i gospodin Josip Zbiljski te predstavnici AdventistiËke crkve mr. Branko BistroviÊ, Staniπa MargariÊ i mr. Zmago Godina sa suradnicima te brojni prijatelji πkole, roditelji i uËenici. Mr. sc. –urica GarvanoviÊ Porobija ADVENTISTI»KI PREGLED 26 01.11.2010, 09:52 Vijesti iz Hrvatske konferencije Divizijski seminar za digitalne misionare Od 14. do 18. svibnja 2010. odræan je u hotelu Sava u Rogaπkoj Slatini seminar za web pastore, ili voditelje sluæbe propovijedanja putem interneta, pod nazivom LIFEconnect Web Pastors Training. Na seminaru su bili prisutni voditelji sluæbe propovijedanja internetom iz cijele Transeuropske divizije (TED), ukupno tridesetak osoba, najveÊim dijelom iz jugoistoËne Europe. Seminar su vodili Miroslav PujiÊ i Matthew Vincent. Cilj seminara je bio planiranje zajedniËke strategije oko izrade i voenja portala www.lifeconnect.info, a takoer je bilo vrlo korisno meusobno upoznavanje, izmjena iskustava i definiranje cilja — doÊi do πto veÊeg broja ljudi kojima moæemo govoriti o Isusu. Svi prisutni postali su dio novog tima za propovijedanje Evanelja preko interneta u Transeuropskoj diviziji. Ovaj oblik propovijedanja otvara velike moguÊnosti, jer se na taj naËin moæe doprijeti do desetak milijuna ljudi do kojih nikada ne bismo doπli klasiËnim putem. Pozivamo sve koji su zainteresirani za ovaj naËin propovijedanja da se jave naπemu voditelju sluæbe propovijedanja putem interneta, Æeljku Boπnjaku iz Maruπevca, na email: [email protected]. Tomislav MajnariÊ Izlet vjernika crkve Zagreb 2 na Brijune 16. svibnja 2010. godine crkva Zagreb 2 iz RakovËeve ulice organizirala je izlet u Nacionalni park Brijuni. Viπe od sedamdeset osoba uputilo se u rano nedjeljno jutro unajmljenim autobusom prema Puli i Brijunima. S nama je bilo sedamnaest naπih prijatelja, πto nas je jako veselilo. Na putu tamo i natrag, koji je trajao oko tri i pol sata u jednom smjeru, ozraËje je bilo ugodno i opuπteno te su svi mogli uæivati u zajedniπtvu. Bilo je tu odraslih i djece, starih i mladih, i svi su se dobro slagali. Velik dio puta se orila pjesma na slavu Bogu, u koju su se mogli ukljuËiti svi koji su to æeljeli jer smo imali ispisane tekstove pjesama. OsjeÊali smo se kao velika obitelj jer smo zajedniËki dijelili sve πto smo ponijeli na put. Iako nas je u Zagrebu ispratila kiπa, putem su se oblaci raziπli i cijeli dan pratilo nas je lijepo vrijeme. Smatramo to posebnim Boæjim blagoslovom. Najprije smo doπli do Pule i oko dva sata razgledavali njezine znamenitosti. Zatim smo se uputili prema Faæani, odakle smo se prevezli brodom do glavnog otoka Brijuna. Tamo smo vlakiÊem obiπli sve znamenitosti otoka. Pogledali smo zooloπki vrt i safari park, muzej, staru crkvu i imali se vremena proπetati i uæivati u prekrasno oËuvanoj i njegovanoj prirodi. Na povratku se opet orila pjesma i moglo se osjetiti istinsko zajedniπtvo i prihvaÊanje. Sklopila su se nova prijateljstva i produbila stara i drago nam je πto smo imali prigodu u kojoj smo se svi mogli joπ viπe zbliæiti kao Boæja obitelj. Lijepo je znati da nas Bog povezuje i da nam sprema neπto puno ljepπe nego πto su svi nacionalni parkovi svijeta, neπto puno ljepπe nego πto moæemo i zamisliti. Tunde Torma Bjelovar: Poraz pretvoren u pobjedu Od petka 23. travnja do nedjelje 25. travnja 2010. godine u Pastoralnom centru Bilogora u Bjelovaru odræana je vikend evangelizacija. Govornik je bio predsjednik Jadranske unije Branko BistroviÊ. Ovim nizom multimedijskih i interaktivnih predavanja æeljeli smo potaknuti sluπatelje da oplemene svoje odnose, ojaËaju svoju osobnost i razviju perspektivu za buduÊnost. Temelj ovih predavanja bio je biblijski tekst iz Postanka 37—50. Teolog i duπobriænik Branko BistroviÊ izvrsno je povezao æivot danaπnjice, svakodnevne probleme i kuπnje, sa æivotom starozavjetnog Josipa. Josip je proπao kroz mnoge tegobe i traume, ali nikad nije zaboravio na Onoga koji mu je darovao æivot i pomogao mu da to sve podnese. ProlazeÊi kroz Josipovu æivotnu priËu pratili smo sljedeÊe teme: Æivotne krize i Boæje vodstvo ili Kada se snovi pretvore u noÊnu moru; Raskinuti okove proπlosti ili Kako prevladati traume, gorËinu, krivicu; Revolucija karaktera ili Kako pobijediti iskuπenja suvremenog doba? i Preko granice egzistencije ili Æivot u iπËekivanju konaËne pobjede. Crkvu je posjeÊivalo desetak prijatelja gotovo svake veËeri. Zahvalni smo Gospodinu na tome i molimo se da posijano sjeme pronae plodno tlo. Evangelizacija je bila posebno znaËajna i zbog toga πto je jedna duπa odluËila dati javni zavjet Bogu Ëinom biblijskog krπtenja. Vjernici bjelovarske crkve su u subotu 24. travnja dobili novu sestru Jelenu ©tuc. »in krπtenja obavio je pastor Miπo Havran. Jelena je divna osoba, vjerna Bogu koji je dao novi smisao njezinom æivotu. Naπe æelje su da je Bog vodi do kraja æivota te da ostane vjerna Onomu koji joj je dao æivot. Te subote, osim radosti ljudi koji su prisustvovali tom sveËanom dogaaju, radovali su se i aneli na Nebu jer se rodilo joπ jedno Boæje dijete. Martina Salajster ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 27 01.11.2010, 09:53 • 27 Vijesti iz Hrvatske konferencije Sabor mladih Slavonije i Baranje Od 30. travnja do 2. svibnja u Grubiπnom Polju odræan je proljetni sabor mladih Slavonije i Baranje. Sabor je zapoËeo u petak kratkim bogosluæjem i duhovnom porukom za poËetak subote, nastavio se bogosluæjem u subotu te nogometnim turnirom u nedjelju. Glavni govornik bio je pastor Slobodan Bobo MarËeta, novi voa mladeæi pri Jadranskoj uniji konferencija i Hrvatskoj konferenciji, a osim njega prisutni su bili i pastor daruvarskog okruga Drago Mojzeπ, pastor Zlatko Musija te pastori ostalih slavonsko-baranjskih okruga. Ova tri dana proveli smo razmiπljajuÊi o temi Ljubav sve podnosi, sluπali smo dragocjene duhovne pouke, dobro se zabavili, druæili, opuπtali i uæivali u lijepom vremenu. Hvala Bogu na svemu tome! okruæenja, upuÊivane su svakodnevne duhovne poruke te je odræan poseban radni sastanak struËnjaka informatiËara. Osim iz Hrvatske, pristigli su sudionici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije i Sjedinjenih AmeriËkih Dræva. Osobito nas raduje Ëinjenica da su ovaj skup prepoznale uprave Crkve u Hrvatskoj i Sloveniji te vodstva u Srbiji i Bosni i Hercegovini i poslali svoje predstavnike i propovjednike. U subotu poslijepodne odræan je i snimljen koncert glazbenih skupina BeeGeesus iz Slovenije i 4given iz Hrvatske, dok je uveËer odræana 90-minutna projekcija snimljenih spotova, filmova, propovijedi, predavanja i reklama koje su proizvedene posljednjih godinu dana. Na projekcijama su prikazani radovi iz Pule, Zagreba i Novog Sada. Za vrijeme trajanja konferencije snimljen je i zanimljivi Ëetverominutni spot Life Connect. Velika vrijednost konferencije je upoznavanje i razmjena iskustava s ljudima koji ne æive u Hrvatskoj, a bave se istim ili sliËnim poslom. Na uæem radnom sastanku dogovorene su okvirne smjernice za zajedniËke projekte. Misao vodilja svakog sudionika, koja je bila smisao cijele konferencije, bila je ista kao i proπle godine: H.O.P.E. (Helping Others Prepare for Eternity = Pomozimo bliænjima u pripremi za vjeËnost). Ukoliko imamo darove — znanje, sposobnosti, talente i novËana i materijalna sredstva — iskoristimo ih za posao koji nam je Bog povjerio. Pomozimo bliænjima u pripremi za Nebo. SljedeÊa konferencija planira se za poËetak travnja 2011. godine. Pozivamo pojedince i mjesne crkve zainteresirane za izradu ili snimanje filmova, zdravstvenih emisija, spotova, pisanje scenarija ili neki vid tehniËkog aspekta multimedije da nam se pridruæe. OËekujemo vas. Janko ÆufiÊ Tamara Moslavac Multimedija za Evanelje u Maruπevcu U Maruπevcu je od 7. do 11. travnja 2010. godine odræana druga konferencija Multimedija za Evanelje u organizaciji Logos Videa — Odjela adventistiËke crkve u Puli i Odjela za komunikacije Hrvatske konferencije. Konferencija je bila posveÊena upoznavanju s multimedijom, koja moæe biti pomoÊ u evangeliziranju. ©ezdesetak sudionika imalo je priliku uËiti i izmjenjivati iskustva i znanja s podruËja multimedije. Odræano je petnaestak struËnih radionica: Izrada PowerPoint prezentacija, Osnove fotografiranja, Obrada digitalnih slika, Video snimanje, Video miksanje, Video streaming, Video montaæa, After Effects, Cinema 4D, Cromakey, Izrada titlova na filmu, Blog i Facebook, Obrada zvuka i Voenje intervjua. Kvalitete ovih radionica ne bi se postidjele ni mnoge profesionalne organizacije. Osim struËnih radionica, na konferenciji su iznesena izvjeπÊa o radu u drugim dræavama iz 28 • H.Preg4.2010 u21 Rukopolaganje u Draæu U subotu 22. svibnja 2010. godine u KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi u Draæu bilo je posebno sveËano. Dugogodiπnji starjeπina Perica Prakatur dobio je pomoÊnika. Brat Pavle ©kulac prepoznat je, nakon vrijednog i marljivog rada u crkvi, kao onaj koji treba biti rukopoloæen za sluæbu starjeπine. Osim toga, Pavle je jedan od diplomiranih na Odsjeku za izvanredni vjerouËiteljki studij AdventistiËkog teoloπkog visokog uËiliπta u Maruπevcu. »estitamo! Brat Marko Daraæac radio je i pomagao u crkvi u skladu sa svojim darovima i moguÊnostima. U svemu mu je pomagala njegova supruga Jela. BraÊa su prepoznala i njegove kvalitete i predloæila ga za rukopolaganje kao prvog akona. U nazoËnosti okruænog pastora Kristijana Mojzeπa sveËanu sluæbu rukopolaganja obavio je pastor Josip PeriπiÊ, blagajnik Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Brat Daraæac je, predvodeÊi drugi dio bogosluæja, zahvalio vjernicima na ukazanom povjerenju i obeÊao da Êe joπ bolje raditi za Boga i bliænje. Na poslijepodnevnom bogosluæju svoju zahvalonost i ADVENTISTI»KI PREGLED 28 01.11.2010, 09:53 Vijesti iz Hrvatske konferencije odanost radu za Boga i Njegovu crkvu izrazio je brat Pavle ©kulac kroz pjesmu. Neka dragi Bog vodi i blagoslovi ovu braÊu u vrπenju njihovih sluæbi, i neka to bude na napredak Boæjega djela. Milkica LatkoviÊ PeriπiÊ Teens 4 Jesus u Novom Vinodolskom U Novom Vinodolskom, u hotelu Liπanj, od 7. do 9. svibnja odræan je kongres za tinejdæere Teens 4 Jesus. Kongres je bio namijenjen djevojkama i mladiÊima od sedmog razreda osnovne do Ëetvrtog razreda srednje πkole. Gost govornik bio je pastor Samuel Neves iz Londona, koji je kroz zanimljiva i æiva bogosluæja vodio mlade tijekom cijelog vikenda. Mladi su imali priliku razgovarati o tabu-temama i pitanjima koja ih muËe te sudjelovati u zanimljivim radionicama. Kroz zajedniËka druæenja, veselice i igre bez granica sklopljena su nova prijateljstva, obnovljena stara i stvoreni planovi za neki novi susret i druæenje. Bobo S. MarËeta ObradoviÊ odræao je predavanje o Bibliji i otkriÊu kumranskih svitaka, u Dioklecijanovoj palaËi, u Kuli, 28. travnja 2010. Bio je to pridonos Udruge za vjersku slobodu Tjednu kulture u Splitu i popularizaciji Biblije, Knjige nad knjigama koja zastupa najviπe kulturoloπke, religijske i slobodarske standarde. 29. travnja profesor je odræao predavanje o Bibliji u Hrvata u Hrvatskoj akademskoj udruzi u Splitu. Pozvao je sluπatelje na Ëitanje Biblije i iznio im znanstvene dokaze o tome da je biblijski tekst ostao nepromijenjen tisuÊljeÊima, πto su dokazali pronaeni svitci iz prvog stoljeÊa prije Krista usporeeni s Biblijom kakvu poznajemo danas. Nakon predavanja posjetitelji su postavljali pitanja i nabavili predavaËevu knjigu Arheologija potvruje Bibliju. Suorganizator je izjavio da bi ovakvog predavaËa volio imati tjedan dana, i zamolili su ga da to upiπe u svoj notes. 30. travnja 2010. profesor ObradoviÊ je odræao joπ jedno predavanje i u Evaneoskoj crkvi u Splitu. Sluπatelji su pokazali veliko zanimanje za biblijsku arheologiju, a posebno za studijsko putovanje na Bliski istok te Ëak za sudjelovanje u ekspediciji iskopavanja na lokalitetima u Izraelu i Jordanu. Izrazili su æelju da profesor doe na duæe vrijeme i odræi novi niz predavanja iz podruËja biblijske arheologije. U KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi u Splitu profesor ObradoviÊ je odræao predavanje Babilon u proroËanstvima, 1. svibnja 2010. u 11 sati, a u 19 sati saæetak tema Najsenzacionalnije otkriÊe svih vremena i Biblija u Hrvata. 2. svibnja predavao je o Jordanu i tajnovitom gradu Petri. PostavljajuÊi svoja pitanja, posjetitelji su se zanimali za biblijska proroËanstva i pronalaske u Kumranu kraj Mrtvoga mora: mnoπtvo drevnih prijepisa starozavjetnih biblijskih knjiga iz prvog stoljeÊa prije Krista, koji potvruju da je biblijski tekst do nas stigao nepromijenjen. Ivan –idara Arheoloπka predavanja u Splitu Arheolog mr. Drago ObradoviÊ odræao je niz popularnoznanstvenih predavanja u PuËkom otvorenom uËiliπtu u Splitu, smjeπtenom u Dioklecijanovoj palaËi. Predavanja pod zajedniËkim nazivom “ZadivljujuÊa otkriÊa u drevnim zemljama” organizirali su Udruga Bolji æivot i PuËko otvoreno uËiliπte Split, a odræala su se od 26. do 30. travnja 2010. u dva termina, od 18 i od 20 sati, u sklopu Tjedna kulture u gradu pod Marjanom. Obraena su glavna podruËja iz biblijske arheologije: Egipat, Babilon, Jordan (Petra) i Izrael (Jeruzalem, Kumran, Mrtvo more). Posjetitelji su pratili predavanja s pozornoπÊu, postavljali pitanja i pokazali veliko zanimanje za studijsko putovanje u Izrael i Jordan. U organizaciji Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, podruænica Split i Europskog pokreta Split, profesor Ljetni sabor u Ljeskovici I ovoga ljeta, u subotu 24. srpnja 2010. godine, u mjestu Ljeskovica, mjesna crkva NaπiËki Gradac, odræan je veÊ tradicionalni ljetni sabor okruga Poæega i Slavonski Brod. Ovaj sabor odræava se na otvorenom u dvoriπtu obitelji Novak, vjernika KrπÊanske adventistiËke crkve u ovom kraju. Sabor je okupio vjerniπtvo iz ova dva crkvena okruga, ali i vjernike iz bliæe i dalje okolice pa i iz iseljeniπtva. Glavni govornik na ovom saboru bio je pastor Radoslav BuËko, a srediπnji dogaaj bilo je krπtenje novog brata Trivuna TomiÊa. Sve to obogatilo je gostovanje tamburaπkog i vokalnog sastava Bez granica koji je izvodio duhovnu glazbu. Druæenje se nastavilo zajedniËkim ruËkom i poslijepodnevnim programom koji je bio prava gozba duhovnih sadræaja i pjesme. Vjerniπtvo ovog kraja planira takvo okupljanje i dogodine, i poziva sve one koji su u moguÊnosti da ih posjete. AdventPress ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 29 01.11.2010, 09:53 • 29 Vijesti iz Hrvatske konferencije Oæivljavanje crkava — misijska konferencija u Maruπevcu U Maruπevcu je 29. i 30. kolovoza 2010. godine, u srediπnjoj dvorani AdventistiËkog obrazovnog centra, odræana ovogodiπnja misijska konferencija “Oæivljavanje crkava”. Tema ove sedme po redu misijske konferencije bila je iz vaænog podruËja u æivotu crkava koje su zastale u poslu πto im ga je sâm Bog povjerio. Viπe od stotinu nazoËnih sluπatelja svjedoËilo je u prilog vaænosti da se progovori i o ovoj problematici. Glavni govornik tijekom dvaju seminarskih dana bio je pastor Duco Kerssen iz Nizozemske. Iskusan pastor, koji je na temelju svojih viπegodiπnjih prouËavanja, rada i iskustava u svojim crkvama razvio plan oæivljavanja Crkve na svjetskoj razini, oduπevio je nazoËne sluπatelje. MoguÊnost postavljanja pitanja sudionici su ponajviπe iskoristili za primjenu tog plana u revitalizaciji svojih crkava u Hrvatskoj i Sloveniji, koje nam svima leæe na srcu i za koje æelimo da i dalje nastave vrπiti poslanje πto im ga je Bog povjerio. Organizator ovog skupa bila je Jadranska unija konferencija na Ëelu s voom Misijskog odjela, pastorom Staniπom MargariÊem, ujedno i predsjednikom Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Misijska konferencija bila je dobra prilika za donoπenje novih odluka i planova, obnovu vizije i susrete starih znanaca i suradnika u djelu navijeπtanja Radosne vijesti. (NK) SveËana subota u Zagorskom crkvenom okrugu Krapinskim Toplicama, Zlatar Bistrici, StubiËkoj Slatini i Bistranskim Novakima. Nakon zajedniËkog objeda, sveËanost je U subotu 21. kolovoza 2010. godine u podsljemenskom mjestu Bistranski Novaki i njihovoj mjesnoj crkvi odræan je prigodan program i sveËanost primopredaje sluæbe propovjednika Krapinsko-zagorskog okruga. Na sveËanom bogosluæju okupio se velik broj vjernika s podruËja Krapinsko-zagorske æupanije i πire okolice. Gost govornik bio je pastor Mladen JuriËeviÊ, tajnik Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve. Osim poruke iz Boæje rijeËi, pastor JuriËeviÊ se zahvalio dosadaπnjem pastoru okruga, dr. Dragutinu Mataku, na Ëetverogodiπnjoj sluæbi u ovom kraju. Pastor Matak nastavlja sluæbu pastora okruga Maruπevec. Pastor JuriËeviÊ je zaæelio dobrodoπlicu novom propovjedniku Zagorskog okruga, pastoru Nevenu KlaËmeru, koji vrπi i sluæbu pastora novoosnovane zagrebaËke crkve Viπe od æivota. On Êe, zajedno sa svojim pomoÊnikom, pastorom laikom Darkom KovaËeviÊem, u sljedeÊem razdoblju vrπiti pastoralnu sluæbu u Krapinsko-zagorskoj æupaniji, πto ukljuËuje Ëetiri mjesne crkve: u 30 • H.Preg4.2010 u21 ADVENTISTI»KI PREGLED 30 01.11.2010, 09:53 Vijesti iz Hrvatske konferencije nastavljena i u poslijepodnevnim satima sastankom vjerniπtva iz ovog kraja na kojemu se razgovaralo o izazovima i poslanju Crkve u ovom kraju. AdventPress se nalazi saæetak dvadeset i osam vjerovanja naπe crkve. Za domaÊu zadaÊu trebali su napisati izvjeπÊe o onom πto su nauËili. »asna sestra Katarina dojavila je pastoru da su uËenici uspjeπno napisali svoje uratke. Blagoslov djeteta u Zadru U subotu 3. srpnja 2010. godine u mjesnoj crkvi Zadar bilo je vrlo sveËano jer je nad djevojËicom Tarom i njezinim roditeljima Majom i Juricom Oltran izreËen blagoslov. Kad su roditelji donosili svoju djecu Isusu “da ih se dotakne”, On bi ih “zagrlio i blagoslivljao, stavljajuÊi na njih ruke” (vidi Marko 10,1316). Isusove rijeËi uËenicima: “Pustite djeËicu k meni; nemojte im prijeËiti, jer takvima pripada kraljevstvo Boæje!” vaæna su poruka svima nama, cjelokupnoj danaπnjoj crkvi. Zanimljivo je da je toËno prije dvadeset i tri godine isti pastor u istoj crkvi blagoslovio i mamu male Tare, tadaπnju djevojËicu Maju SliπkoviÊ s njezinim roditeljima. Sluæbu blagoslivljanja djeteta obavio je pastor u mirovini Vladimir KovaËeviÊ. Viπnja KovaËeviÊ »asna sestra i njezini uËenici u posjetu AdventistiËkoj crkvi u Splitu KuÊna crkva u Dubrovniku U Dubrovniku je 14. travnja 2010. ponovno oæivjela kuÊna crkva u domu Stojke i Pere TomaπeviÊa. Tijekom Domovinskog rata u tom je gradu, sukladno potrebama, aktivno djelovala adventistiËka Humanitarna organizacija ADRA sa svojim programima pomaganja potrebitima i programima duhovne obnove. Ovom sastanku kuÊne crkve nazoËio je mladiÊ Matija Runje, koji je istraæujuÊi na internetu sâm pronaπao stranice KrπÊanske adventistiËke crkve. Upoznao je istinu o Isusu Kristu kao jedinom Spasitelju, o Boæjem zakonu i suboti, o Duhu proroπtva, o Ëistoj hrani i mnogoËemu drugom, i uvjerio se da je to prava Boæja crkva. U Dubrovniku smo pripremili stan s desetak kreveta gdje æelimo ugostiti one koji osjeÊaju poziv da dou u taj grad i provedu u njemu odreeno vrijeme svjedoËeÊi o Boæjoj ljubavi — usmenom i pisanom rijeËju, poduprtom internetskim sadræajima. Mr. Ivan –idara Sa skupinom uËenika sedmog razreda jedne splitske osnovne πkole, Ëasna sestra Katarina posjetila je 25. oæujka 2010. godine KrπÊansku adventistiËku crkvu u Splitu. BuduÊi da tom razredu predaje vjeronauk, povela je uËenike na predavanje pastora Ivana –idare o uËenju i vjerovanju adventista. Nakon predavanja uËenici su postavljali pitanja i usporeivali ono πto su uËili na vjeronauku s onim πto su Ëuli u AdventistiËkoj crkvi. Bilo je tu pitanja kao πto su: Imate li ispovijed na uho? Zaπto nemate papu? Zaπto svetkujete subotu a ne nedjelju? Imate li svece? Koju hranu jedete, a koju ne jedete i zaπto? U kakvom obliku imate obred Svete veËere? ... Svaki od uËenika dobio je traktat ©to adventisti vjeruju, u kojemu Krπtenje u Puli 26. lipnja 2010. godine na obali u Vinkuranu kod Pule svi nazoËni imali su priliku svjedoËiti sveËanosti biblijskog krπtenja. Nakon zajedniËkog pjevanja i kratkog duhovnog razmiπljanja, svoju odluku da Êe slijediti Krista potvrdili su biblijskim krπtenjem uronjavanjem u vodu Marijan Godnik i Zoran KosanoviÊ. Obred krπtenja izvrπio je pastor Dario KovaËeviÊ. Marijan i Zoran svjedoËe da nema veÊe radosti nego pripadati Bogu. Dario KovaËeviÊ ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 31 01.11.2010, 09:53 • 31 Vijesti iz Hrvatske konferencije mnoπtvo nahrani, u Ëemu je uloga domaÊina bila povjerena Branku GarvanoviÊu koji je i pozdravio sve okupljene i koji se radovao πto je doπao oËekivani dan. Neka Bog vodi i blagoslovi crkvu u –eletovcima i daruje joj nebeski dom koji nitko neÊe moÊi poruπiti! Neka Bog vodi i blagoslovi svaku vjernicu i vjernika u toj crkvi da postanu æiva graevina, dio Kristovog tijela te da se, po Boæjoj volji, ukrase dobrim djelima i ljubavlju te uskrsnu u neprolazan æivot o Kristovu dolasku! Mr. –urica GarvanoviÊ-Porobija Radost posveÊenja molitvenog doma u –eletovcima Od 1991. godine, kad su zbog ratnih progona vjernici morali napustiti svoje domove i svoj molitveni dom, crkva u –eletovcima je snivala o povratku i obnovi. Deset godina bili su prognanici i deset su godina obnavljali svoj molitveni dom. Svojim sredstvima, ukljuËujuÊi donacije vjernika iz –eletovaca koji su rasuti u svijetu, sredstvima Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve te dotacijama OpÊine Nijemci crkva je napokon dobila hvalevrijednu graevinu, koja je otvorena i posveÊena u subotu 31. srpnja ove godine. Arhitekt Branimir Hudek-Tomek objasnio je okupljenima simboliku zdanja koje je arhitektonski osmiπljeno kao arka, πto bi trebala biti trajna poruka i podsjetnik svim vjernicima i prolaznicima da je crkva kao Noina arka u kojoj nas Bog Ëuva i spaπava od propasti. Na otvorenju molitvenog doma bili su mnogobrojni vjernici iz obliænjih i udaljenijih crkava koji su se od davnih dana svoje mladosti okupljali u –eletovcima kako bi pjevali Bogu i slavili Njegovu milost prema greπnim ljudima. Stoga je to bila prigoda za generacijske susrete i za sjeÊanje na stare pjesme i ljude koji su u toj crkvi æivjeli i radili. Tamburaπko-vokalni sastav Bez granica na dirljiv je naËin podsjetio na svete uspomene. Srediπnju poruku iznio je predsjednik Hrvatske konferencije pastor Staniπa MargariÊ, koji je istaknuo znaËaj molitvenog doma kao mjesta koje pripada “svim narodima”, prostora u kojemu nema podjela meu ljudima, u kojemu su svi jednako Boæja djeca. I uistinu, taj je molitveni dom izvrπio svoju ulogu. Kako nekada tako i na dan njegove obnove u tom su molitvenom domu kao sestre i braÊa zajedno slavili Boga i vjernici Hrvati iz –eletovaca i vjernici Srbi iz VinkovaËkih Banovaca, te i drugi vjernici Hrvati iz crkava u Hrvatskoj konferenciji i drugi vjernici Srbi iz Vojvodine i obliænjeg ©ida. Boæja ljubav premoπÊuje straπne prepreke saËinjene od politike, predrasuda, mrænje i povijesnih nepravdi, i ujedinjuje ljude koji bi po ljudskom razumijevanju trebali biti neprijatelji. Osim predsjednika MargariÊa skupu su se obratili i gospodin Ivica Klem, naËelnik OpÊine Nijemci, te gospodin Miπko VrkaπeviÊ, istaknuti vjernik mjesne rimokatoliËke crkve, koji su izrazili radost zbog otvorenja adventistiËkog molitvenog doma, poæeljeli svekolik napredak crkvi i obeÊali svoju potporu. Na posveÊenju bili su prisutni i duænosnici Hrvatske konferencije i Jadranske unije sa suprugama: blagajnik Josip PeriπiÊ, tajnik SreÊko KuburiÊ, blagajnik Nebojπa MilovanoviÊ i predsjednik Branko BistroviÊ. Predsjednik BistroviÊ je istaknuo drugu, znaËajniju fazu izgradnje crkve od one arhitektonske — zidanje “duhovne graevine”. Cijeli skup su u suradnji s Hrvatskom konferencijom organizirali vjernici u –eletovcima, koji su preuzeli razliËite uloge kako u crkvenim sluæbama tako i u potrebi da se okupljeno 32 • H.Preg4.2010 u21 First Camp 2010 u Dugoj Resi ©to je kiπa viπe padala, mi smo bili uporniji! Od 3. do 6. lipnja 2010. godine tridesetak Ëlanova razliËitih KrπÊanskih izviaËkih druπtava (KID-ova) okupilo se u Dugoj Resi na Ëetvrtom First Campu. Okupili smo se kako bismo proslavili Boga i uæivali u prelijepom krajoliku. Iako su prva dva dana bila kiπna, ipak smo uæivali. Ovo taborovanje obiljeæile su zanimljive radionice. Dojmile su nas se radionica izraivanja “narukvica prijateljstva” i glazbena radionica na kojoj smo uËili “hvatati ritam”. Subota i nedjelja bile su obasjane suncem te smo iskoristili lijepo vrijeme i popeli se na vrh obliænjeg breæuljka koji se zove Vinica, na 321 metar visine. Slobodno vrijeme koristili smo igrajuÊi odbojku, pjevajuÊi u slavu Bogu te razmjenjujuÊi razliËita iskustva. Taborovanje su uljepπali i naπi pastori Slobodan Bobo MarËeta, Neven ReliÊ i Vladimir JanuπiÊ. Svojim duhovnim porukama utjecali su na sve izviaËe i prenijeli nam mnogo divnih pouka o kruhu, istini, æivotu, svjetlu i vodi æivota. Poslije kiπe dolazi sunce. Pravi izviaËi uæivaju i po kiπi i po suncu, slave Boga na razliËite naËine u svim uvjetima. IzviaËi piju pravu Vodu æivota kojom gase svoju æe i prihvaÊaju Svjetlo æivota — Isusa Krista. Laura Bazmenjak Studentsko ljetovanje na Fratarskom otoku Kampiranje studenata na Fratarskom otoku kod Pule, u organizaciji adventistiËkog Saveza aktivnih studenata (SAS), veÊ je viπegodiπnja tradicija i, prema mnogima, najbolji dogaaj za mlade na naπim prostorima. To je potvreno i ove godine, jer je ovom skupu od 8. do 15. kolovoza 2010. nazoËilo viπe od pedeset mladih iz cijele Hrvatske, ali i nekoliko gostiju iz Europe i svijeta. Programi vezani uz sunce i more uvijek su aktualni, spavanje u πatorima ili pod vedrim nebom uz promatranje zvijezda nezamjenjivi su, pjevanje uz svjetlost baklji i promatranje zalaska sunca nazaboravne su aktivnosti. Ove godine dogaalo se neπto predivno: zajedniπtvo. Ali ne onako kako je to bilo dosad, nego iskreno zajedniπtvo i jedinstvo; druæenje bez odvajanja u grupice, dobrodoπlica svima i posluπnost mlaih prema starijima. Za dobro ozraËje i povezivanje mladih najzasluænija su bila prouËavanja — i ujutro i uveËer. Druπtveno zanimljive teme, poput: druπtveni izazovi, odgovornosti, ADVENTISTI»KI PREGLED 32 01.11.2010, 09:53 Vijesti iz Hrvatske konferencije demonstracije, piratstvo, prepisivanje na ispitima, autoriteti, holokaust, perverzija, konzumerizam, prihvaÊanje drugih ljudi... svakodnevno su navodile mlade na propitivanje samih sebe, uz voditelja radionica mr. Damira ©upera iz Zagreba, na otvoreni dijalog u meusobnim raspravama na radionicama i na donoπenje novih odluka kojima moæemo neπto promijeniti. Da, upravo su na ovom kampiranju donesene mnoge odluke koje nisu ostale na otoku, nego su ih mladi prenijeli u svoje crkve i obitelji. Bilo je vremena za sportske aktivnosti, igre, plivanje, razonodu i druæenje. Hvala organizatorima koji su odliËno obavili svoj posao i time sudionicima omoguÊili najbolje taborovanje u viπegodiπnjem nizu. Marija Skobe je i lijepo vrijeme upotpunilo naπe slavljenje Boga. Zanimljivo bogosluæje, popraÊeno djeËjim igrokazom o cvrËku i mravu, zajedniËki ruËak u dvoriπtu i izlet na povijesni spomenik u Batini uËinili su nam ovu subotu posebnom. Zahvaljujemo naπim gostima Grubiπnopoljcima na osvjeæenju i bratskom posjetu i nadamo se ponovnom susretu. AdventPress Krπtenje u moru na Fratarskom otoku Nakon tjedna boravka mladih na Fratarskom otoku kod Pule, u subotu se krstila Jelena Habulan, supruga naπeg brata Kristijana Habulana iz Pule, stilistica iz Zagreba zaposlena na televiziji. Na krπtenju se mladima pridruæila i pulska crkva, a njihovi pjevaËi pripremili su dvije prigodne pjesme. Duhovnu poruku imao je voditelj mladeæi pri Jadranskoj uniji konferencija, pastor Slobodan MarËeta, a krstio je pastor Igor Lorencin, koji je s Jelenom prouËavao biblijske istine. Ovo biblijsko krπtenje uronjavanjem bila je najljepπa zavrπnica taborovanja, a ujedno i poticaj svim mladima da njeguju zajednicu s Bogom i donesu dobre odluke za buduÊnost. AdventPress Kristijan Pleπko — najbolji uËenik Posjet crkve Grubiπno Polje crkvi Draæ U subotu 5. lipnja 2010. godine u crkvi u Draæu odræan je neobiËan sabor Boæjeg naroda. Nije to bio sabor u pravom smislu rijeËi, veÊ posjet mjesne crkve Grubiπno Polje crkvi Draæ. Nakon dugog niza kiπovitih dana osvanula je prekrasna sunËana subota te PoËetkom lipnja 2010. godine ponosno sam sjedila u mnoπtvu uËenika i roditelja na proslavi Dana πkole u Pakracu. Te veËeri je ravnateljica odræala govor u kojemu se osvrnula na uspjehe uËenika u proπloj πkolskoj godini. Meu uËenicima kojima su dodijeljene pohvale i priznanja posebno se isticao Kristijan Pleπko, uËenik osmog razreda, kao najbolji uËenik Osnovne πkole BraÊe RadiÊa u Pakracu. Kristijan je predstavljao naπu πkolu na æupanijskom natjecanju uËenika osmih razreda u Ëak osam predmeta, od Ëega je u tri predmeta (kemija, informatika i talijanski jezik) bio pobjednik natjecanja. Dok sam u nastavku gledala uËeniËku priredbu, osjeÊala sam zadovoljstvo jer se Isus kroz Kristijana proslavio pred tako velikim mnoπtvom naπih vrπnjaka i njihovih roditelja. OËima sam pratila program, a u mislima sam ostala uz Kristijana; dobro ga poznajem jer idemo u istu crkvu u Lipiku i znam da je darovit i duhovan mladiÊ koji ima bogato znanje i glazbenu darovitost (uËi svirati klarinet u Srednjoj glazbenoj πkoli u Daruvaru), πto rado koristi na naπim bogosluæjima. Vjerujem da Êe mu ovo priznanje biti novi poticaj da svojim imenom i æivotom proslavlja Isusa. Ana VidakoviÊ, uËenica 7. r. O© BraÊe RadiÊa u Pakracu ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 33 01.11.2010, 09:53 • 33 Vijesti iz Hrvatske konferencije Stoti roendan sestre Marije Miπkulin Sa sestrom Marijom Miπkulin proslavili smo 8. rujna 2010. godine njezin stoti roendan. Otpjevali smo nekoliko prigodnih krπÊanskih pjesama, proËitali 118. psalam zahvalnosti, pomolili se dobrom Bogu i zahvalili za blagoslove primljene u njezinom æivotu, preporuËujuÊi je Boæjem vodstvu i zaπtiti. Marija stanuje u svom stanu u Rijeci zajedno s kÊeri Slavicom i unukom Adamom. Ona je moæda najstarija adventistica u Hrvatskoj konferenciji. Njezin unuk Adam i kÊi Slavica vjernici su mjesne crkve u Rijeci. Iako u dubokoj starosti, sestra Marija je svjeæih misli i bistrog uma. OËi su joj oslabjele, ali njezino uzdanje u Boga je jako. Raduje se svakom susretu s braÊom i sestrama iz crkve. Njezin æivot i rijeËi jesu æiva poruka krπÊanske vjere, poniznosti i vedrog duha. Miroslav Lorencin 90. godina KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagorju U subotu 15. svibnja 2010. godine, u mjestu Novaki Bistranski i tamoπnjem molitvenom domu KrπÊanske adventistiËke crkve, odræana je srediπnja proslava i obiljeæavanje 90. obljetnice organiziranog djelovanja KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagorju. Skupu su nazoËili i mjesni vjerski i graanski duænosnici pa je u ime bistranskih vjernika sve okupljene pozdravio bistranski æupnik RimokatoliËke crkve, veleËasni Tomislav Novosel, u ime mjeπtana OpÊine Bistra pozdrave je uputio naËelnik Kreπimir GuliÊ, a u ime Mjesnog odbora Novaki Bistranski — na Ëijem podruËju je smjeπtena zgrada AdventistiËke crkve — predsjednik Nikola Car. Skupu se obratila i kroniËarka bistranskog kraja Verica Grgac te im proËitala svoju pjesmu. Od strane uprave KrπÊanske adventistiËke crkve bili su nazoËni pastor Staniπa MargariÊ, predsjednik Hrvatske konferencije, sa svojim najbliæim suradnicima iz Uprave. Program su organizirali vjernici mjesne crkve predvoeni dosadaπnjim okruænim pastorom Dragutinom Matakom. Povijest ove male ali æive crkve, ali i crkve u cijelom Hrvatskom zagorju, bila je Bogom voena i Ëudesna. Viπe o povijesti i sadaπnjosti crkve moæete proËitati na www.adventisti-bistra.com. BuduÊi da je srediπnja sveËanost odræana u Novakima Bistranskim, glavni naglasak je bio na ovoj mjesnoj crkvi. Ova crkva danas broji dvadeset i πest vjernika i desetero djece, koji potjeËu uglavnom iz Novaka i okolnih mjesta — StubiËkih Toplica, Oroslavja, StubiËke Slatine, Brdovca i Prigorja BrdoveËkog. Lijepo ureeni molitveni dom zadovoljava njihove potrebe i u njemu se vjernici okupljaju i odræavaju redovita subotnja jutarnja i poslijepodnevna bogosluæja, molitvene sastanke, predavanja i seminare, djeËje igraonice i razliËite prigodne programe, poput boæiÊnih i uskrsnih priredaba te programa za djecu. Zajednica je aktivan Ëimbenik druπtvenog æivota i zanimljivo je spomenuti da su adventisti, pored raznih vjerskih sadræaja, organizirali tri memorijalne voænje starih automobila kroz Hrvatsko zagorje, tri meunarodna turnira u koπarci i odbojci, a ove godine organiziraju i sedmi meunarodni Malonogometni turnir koji se odræava u ZapreπiÊu. SveËanost otvaranja prostora Udruge Viπe od æivota Zagreb U subotu 18. rujna 2010. godine u ulici Antuna Bauera 2, u srediπtu Zagreba, otvorene su novoureene prostorije Udruge Viπe od æivota u Zagrebu — Crkve Zagreb centar. Ova udruga djeluje u Zagrebu gotovo dvije godine, i otvorenje vlastitih prostorija zapravo je njezin novi poËetak, to jest nastavak rada. Prostor zapremine 150 m2, sa srediπnjom dvoranom i dodatnim prostorijama omoguÊit Êe kvalitetan rad. Udruga Viπe od æivota djeluje u gradu Zagrebu prireujuÊi duhovne, znanstvene i edukacijske programme za graanstvo grada Zagreba. Uz to njezini Ëlanovi djeluju na praktiËnom planu humanitarnog i druπtveno korisnog rada. Otvorenju novoureenih prostorija, Ëije je ureenje vodio inæenjer Branimir Hudek Tomek, prisustvovalo je oko devedeset domaÊina, gostiju i posjetitelja. Program su vodili pastori crkve Zagreb centar, Neven KlaËmer i Darko KovaËeviÊ, a srediπnju poruku iz Boæje rijeËi imao je mr. Branko BistroviÊ, AdventPress Koncert u Pulskom zatvoru Pulski gospel sastav Eklesia odræao je 9. rujna 2010. prigodan koncert duhovnih pjesama u Okruænom zatvoru u Puli, u prigodi dodjela diploma Udruge Procvat zdravlja, pod vodstvom dr. Roberte KataËiÊ. Cilj im je bio kroz pjesmu i duhovnu poruku ohrabriti osobe liπene slobode i uljepπati im dan. Nakon Dopisne zdravstvene πkole, nadamo se da Êemo uskoro ponoviti koncert uz dodjelu novih diploma, ali ovoga puta Dopisne biblijske πkole. Aleksandra ÆivadinoviÊ 34 • H.Preg4.2010 u21 ADVENTISTI»KI PREGLED 34 01.11.2010, 09:53 Vijesti iz Hrvatske konferencije Koncert grupe Eklesia u Puli Dana 22. 8. 2010. u velikoj dvorani KrπÊanske adventistiËke crkve u Puli odræan je prvi u nizu koncerata novoosnovanog gospel sastava Eklesia. Na koncert se odazvao velik broj posjetitelja koji su s oduπevljenjem prihvatili njihovo izvoenje duhovnih pjesama. Iako Ëlanovi ovog sastava veÊ dugi niz godina pjevaju i sviraju u raznim prigodama, sastav je dobio ime tek predsjednik Jadranske unije konferencija. Molitvu za otvorenje imao je pastor Staniπa MargariÊ, predsjednik Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve, osnivaËa Udruge Viπe od æivota. Udruga i crkva Zagreb centar okuplja Ëetrdesetak Ëlanova. Njihova je æelja da svojim sugraanima nastave πiriti rijeËi ljubavi — rijeËi Isusa Krista koji nudi æivot koji je viπe od æivota. AdventPress odnedavno. RijeË dolazi od grËke rijeËi ecclesio, πto znaËi crkva. Sastav Ëine mladi koji su vjernici AdventistiËke crkve, iako imamo i Ëlanova koji nisu vjernici. Glavni cilj ovog sastava je reÊi svojim prijateljima i posjetiteljima crkve da svakodnevica ovog æivota moæe biti ljepπa i da uz Boæju prisutnost mogu pronaÊi mir. Pod vodstvom Borisa GolubiÊa ovaj sastav planira nastaviti djelovati u Puli, a i svugdje gdje se ukaæe prilika za to. Aleksandra ÆivadinoviÊ sveËanosti krπtenja u Daruvaru. Odluku da slijede Krista u svojem æivotu javno su posvjedoËili pred mnogobrojnim vjernicima i prijateljima Alen Petak iz Daruvara, Ivana VraniÊ i Gabriela –uraseviÊ iz Grubiπnog Polja te Kristijan Pleπko iz Lipika. Program je bio bogato ispunjen pjesmama, recitacijama i duhovnim porukama, i ostat Êe u lijepom sjeÊanju novim vjernicima kao i svima koji su nazoËili. Radost zajedniπtva nastavljena je na zajedniËkom ruËku i poslijepodnevnom bogosluæju. SveËanost krπtenja u Daruvaru »etvero mladih iz Daruvarskog okruga uËinilo je zavjet s Bogom biblijskim krπtenjem u subotu, 18. rujna 2010. na Drago Mojzeπ Ljetni sabor u Jasenaπu 2010. Pored mnogih zapreka i tamnih oblaka koji su se ljetos nadvili nad VirovitiËko-podravskom æupanijom, hrabri i vjerni ljubitelji zajedniπtva stizali su na ljetni sabor adventista u Jasenaπ veÊ od osam sati sa svih strana. Postavljene su klupe i razglas, za πto su se pobrinuli Mato SoboËan i Mato MesiÊ. Meu prvima su stigli pastori Jovan Æeravica sa suprugom Zoricom iz Novog Sada, Ivan Haluæan sa suprugom Mirjanom iz Zagreba te Mato Verner koji nas je sve pozvao na neumorno propovijedanje Boæje Radosne vijesti. Okupilo nas se oko dvjestotinjak da proslavimo Boga. Poslijepodne su uz bogat program govorili pastori Haluæan i Æeravica, iznoseÊi mnoga iskustva iz propovjedniËkog rada. Svoju recitaciju sastavljenu za tu prigodu iznio je Milorad JorgiÊ. Iako ne upuÊujemo posebne pozive pojedincima, svi koji dou su dobrodoπli, i rado Êemo ih ukljuËiti da pridonesu naπemu bogosluæju. Lovro JurËiÊ ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 35 01.11.2010, 09:53 • 35 Vijesti iz Hrvatske konferencije Udruga Viπe od æivota iz Rijeke na Brijunima Za nedjelju 19. rujna 2010. isplaniran je izlet Udrugu Viπe od æivota iz Rijeke na Brijune. Kiπa je bez prestanka padala tri dana i cijelu noÊ prije predvienog polaska na izlet, a isto tako i pri polasku. Trebalo je krenuti vjerom da Êe za koji sat zasjati sunce. Na odrediπtu nas je Ëekalo sunce i vedro nebo, πto je potrajalo cijelog dana. Posao propovijedanja Evanelja koji radimo u srediπtu Rijeke radimo vjerom. Na put je krenuo pun autobus, od Ëega je bilo pola prijatelja naπe udruge. Uz pjesmu, dobro raspoloæenje i druæenje u Boæjoj prirodi produbljena su naπa prijateljstva i donesene dobre odluke, i tako je brzo protekao ovaj lijepi dan. I dok smo gledali sunce koje je tonulo ulazeÊi u more i pjevali pjesmu — Dok sunce tone, ja vjerom gledam svrπetak borbe na Zemlji toj, jer veÊ je vrijeme da Isus doe i uzme k sebi sav narod svoj — uistinu smo osjeÊali da se bliæi taj slavan dan. ZakljuËili smo da su nam takva druæenja potrebna ËeπÊe. Miroslav Lorencin Biblijsko krπtenje u Dubrovniku U Dubrovniku je 10. srpnja 2010. obavljeno biblijsko krπtenje u moru, vjerojatno prvo kao rezultat objavljivanja Radosne vijesti preko interneta na naπim prostorima. Krπten je 22-godiπnji mladiÊ Matija Runje, a obred je obavio pastor Ivan –idara (slika na naslovnici). Temeljni biblijski nauk i vjerovanja KrπÊanske adventistiËke crkve Matija je upoznao preko interneta. On je prva osoba iz Dubrovnika koja je na ovakav naËin upoznala Evanelje. O svojemu putu k Bogu Matija kaæe: “U crkvi sam kao tinejdæer sluπao naπega æupnika Antu koji je viπe puta u propovijedi znao kazati: ‘»itajte Bibliju. To je vrlo vaæno u æivotu.’ Bio sam u sedmom razredu i to sam upamtio. Jedne noÊi sam vidio veliku svjetlost u sobi. Nasmrt sam se preplaπio. U to vrijeme tragao sam za istinom. Bio sam u prvom razredu srednje turistiËke πkole. Nastojao sam æivjeti krπÊanski. »itao sam Bibliju. PoËeo sam preko interneta pretraæivati stranice koje nude duhovne sadræaje. Naiπao sam na jedan Ëlanak koji je snaæno govorio u prilog stvaranju i protiv teorije o evoluciji. To me je zainteresiralo. Bile su to adventistiËke stranice. To mi je otvorilo nove vidike i spoznaje. Evo nekih stranica koje sam otvarao: Amazing Discoveries, You Tube — Valter Veith, Svetlost istine, Centar za prirodoslovne studije te Adventist.org. Preko interneta i facebooka stupio sam u vezu s adventistima u Zagrebu. Jedan od njih bio je Daniel PreseËan. Poπtom mi je poslao knjige Isusov æivot, Djela apostolska, Velika borba, Patrijarsi i proroci, Izraelski proroci i kraljevi i Put Kristu. Posebno su mi u spoznaji istine pomogle knjige Put Kristu i Velika borba. »itao 36 • H.Preg4.2010 u21 sam i ispovijed bivπeg jezuita Alberta Rivere. Od Rogera Morneaua Ëitao sam Moj bijeg iz svijeta nadnaravnih sila. »itao sam i Ispovijed palog anela te Seminar iz knjige proroka Daniela. Internet je imao presudnog utjecaja na moju spoznaju biblijske istine. Naravno da je Sveti Duh sve to vodio i djelovao na mene. InaËe sam sportski tip. Bavio sam se boksom amaterski — slobodna borba, u poluteπkoj kategoriji. Bio sam ‘brzopotezni’. Nisam dopuπtao da me tko vrijea. Sada sam ostavio tu vrstu sporta i bavim se rekreativno plivanjem. Postao sam smiren. To vide i moji prijatelji u druπtvu i neki me pitaju kako to da viπe nisam ‘brzopotezni’. Znaju da sam se znao potuÊi za sitnicu. Kaæem im da sam postao krπÊanin i da viπe ne rjeπavam stvari na stari naËin. SvjedoËim drugima preko facebooka i osobno onima s kojima se susreÊem.” Sada Matija treba upoznati æivu crkvu. U Dubrovniku je otvorena kuÊna crkva i on pripada toj skupini. Bilo bi dobro da se upozna s mnogim mladima u naπoj zemlji koji s njime dijele istu vjeru, kao i da pojedini mladi koji osjeÊaju Boæji poziv odvoje neko vrijeme za misijski rad i svjedoËenje o svojoj vjeri u prelijepom gradu Dubrovniku. Matija oËekuje podrπku svojih vrπnjaka. U turistiËkom kraju teπko je naÊi posao sa slobodnom subotom. Zbog toga on radi svakakve poslove samo da moæe slaviti Boga u subotu. OptimistiËan je i ima povjerenje u Boga da Êe se On postarati. Moæete mu se javiti na adresu: [email protected]. Mr. Ivan –idara SveËanost krπtenja u Lipiku Mjesna crkva u Lipiku doæivjela je radosne trenutke na sveËanosti krπtenja u subotu, 25. rujna 2010. godine. Nakon dugo godina pripreme, prouËavanja Biblije i dolaæenja u crkvu, Æeljko Stiploπek se odluËio tog dana zavjetovati na vjernost Kristu. SveËanosti krπtenja odazvalo se mnogo Æeljkovih roaka i prijatelja koji su zajedno s vjernicima crkve dijelili njegovu radost i oduπevljenje tijekom bogosluæja i na zajedniËkom objedu. Posebno oduπevljenje u srcu osjetile su toga dana sestre Katica MatkoviÊ i Ana PreseËan kao i brat Franjo KlaËmer, koji su ga upoznali s Kristom, molili se ustrajno za njega i prouËavali s njim Bibliju viπe godina. Radna akcija u zaleu Dramlja U nedjelju 3. i 4. rujna 2010. KrπÊanske adventistiËke crkve iz Rijeke i Dramlja organizirale su pomoÊ i radnu akciju popravka krova sestri Aneli Regvart iz Lokvica u zaleu Dramlja kod Crikvenice. Iako su najavljivani kiπni dani i iako je kiπa i padala u Rijeci i Dramlju, mjesto radne akcije bilo je suho i bez kiπe jer su aneli skretali oblake dok se krov nije dovrπio. Sestra Anela je bila presretna i neprestano se zahvaljivala Bogu, svojim donatorima, radnicima i crkvi koja je sve organizirala. Nakon ADVENTISTI»KI PREGLED 36 01.11.2010, 09:53 Vijesti iz Hrvatske konferencije dvadeset godina konaËno Êe moÊi mirno spavati i krov joj neÊe prokiπnjavati. Zahvaljujemo se donatorima: obiteljima Sokreπki, Ilijev, SliπkoviÊ, Vidas i kapucinu fra Pervanu. Bilo je potrebno πto u novcu πto u graevinskom materijalu donirati oko 5.000 kuna. Zahvaljujemo se posebno radnicima: Franji Kuterovcu, Aleksandru Ilijevu, Darku BlaæekoviÊu, Mili GrbiÊu, Draganu Budimliji, Marjanu StipanËiÊu, Robertu Kolaru, Ljiljani SlaviËek i posebno voditelju posla Borisu SliπkoviÊu. Ovo je bio primjer praktiËne ljubavi na djelu, koji trebamo slijediti. Ovakvo sluæenje u potrebama obogaÊuje sve one koji u njemu sudjeluju. Neka bude viπe ovakvih akcija ljubavi. Miroslav Lorencin DjeËji program u Varaædinu Nakon ljetnog odmora, djeËje uËiteljice u Varaædinu su za trinaestu subotu treÊeg tromjeseËja pripremile s djecom zanimljiv i nadahnut program o Isusovoj æelji da budemo svjetlost i da nosimo svjetlost. Djeca su svojim pjesmama i rijeËju oduπevila vjernike koji su s velikom pozornoπÊu uæivali u programu. UpuÊujmo molitve Bogu za naπu djecu kako bi Mu ostala vjerna postala stupovi u Boæjoj crkvi u buduÊnosti koja je pred nama prije Kristovog dolaska. ©M ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 37 01.11.2010, 09:53 • 37 Vijesti iz Hrvatske konferencije Festival duhovne glazbe u Maruπevcu Meunarodni festival duhovne glazbe odræan 17. travnja 2010. godine u Maruπevcu zasigurno Êe mnogima ostati u sjeÊanju. Bila je to prava glazbena gozba. Prepunu dvoranu ispunili su prekrasni tonovi mandolinske skupine Amos iz Slovenije, Ëime je zapoËeo revijalni dio festivala. Posebna glazbena poslastica bio je nastup sastava Credo iz Zagreba koji je nakon trideset godina okupio bivπe Ëlanove i svojim pjesmama razgalio srca i duπe sluπatelja, vraÊajuÊi ih u proπlost. U revijalnom dijelu nastupili su joπ i pastori Tihomir Sabo i Dragutin Matak skladbom “Straæaru, reci mi sad” te muπki sastav iz Varaædina, nakon Ëega je poËeo natjecateljski dio festivala. Pred ocjenjivaËkim sudom bio je teæak zadatak. Morali su ocijeniti natjecatelje u viπe kategorija, proglasiti pobjednike po kategorijama i na kraju proglasiti konaËnog pobjednika festivala. »lanovi ocjenjivaËkog suda bili su prof. Lidija –idara, pastori Miπo Havran, Branko BistroviÊ, Igor Farago, prof. Elizabeta Skobe i Vanja Popov. Voditelji festivala, Marija Skobe i Mladen JuriËeviÊ, su na vrlo duhovit i osmiπljen naËin najavljivali izvoaËe pristigle iz svih krajeva Lijepe naπe. Igor Farago je pripremio zanimljiv video-uradak s isjeËcima sa svih festivala od 1993. godine. Prisjetili smo se i dragog prijatelja i pastora Frederika Milera koji ove godine, naæalost, nije uspio biti s nama, no vjerujemo da Êe veÊ sljedeÊe godine njegov glas uljepπati i obogatiti cjelokupni glazbeni doæivljaj. Nastupili su: muπki vokalno instrumentalni sastav Putnici, mjeπoviti zbor mjesne crkve RakovËeva, mjeπoviti instrumentalni sastav Noel, trio iz Maruπevca: Igor, Sanela i Kristina, mjeπoviti sastav iz Osijeka Grace, muπki sastav iz Slovenije 4Given, mjeπoviti vokalno-instrumenalni sastav Aletheia iz Maruπevca, mjeπoviti vokalno-instrumentalni sastav iz Pule, instrumental Æelimir PaniÊ i Andrija KovaËeviÊ, mjeπoviti zbor Srednje πkole u Maruπevcu, kantautor Pavle ©kulac te duet iz Maruπevca Petar Crnogorac i Suzana GarvanoviÊ. Æenski sastav Ayal Girls iz Zagreba, pod vodstvom Elizabete Brechelmacher AbramoviÊ, svojim glazbenoscenskim nastupom ostavio je poseban dojam na nazoËne, dao ideju voditeljima festivala za joπ jednu ocjenjivaËku kategoriju, a djevojkama osigurao prvo mjesto u kategoriji vokalne izvedbe, prvo mjesto u kategoriji nadahnutog pjevanja i konaËnog pobjednika festivala. Bila je to bogata glazbena trpeza, a cijelo Nebo se sa sigurnoπÊu radovalo ovakvom doæivljaju glazbenog zajedniπtva. AdventPress Neki od sudionika Festivala duhovne glazbe u Maruπevcu: mjeπoviti sastav iz Osijeka Grace (gore lijevo), æenski sastav Ayal Girls iz Zagreba (gore desno), muπki sastav iz Slovenije 4Given (dolje lijevo) i mjeπoviti vokalno-instrumentalni sastav iz Pule 38 • H.Preg4.2010 u21 ADVENTISTI»KI PREGLED 38 01.11.2010, 09:53 »estitamo! Maja –idara iz Osijeka i Draæen Molnar iz Neu-Isenburga vjenËani 8. kolovoza 2010. u Osijeku. VjenËao pastor Miroslav –idara. Lana BahtiÊ i Orion MargetiÊ iz Zagreba vjenËani 10. listopada 2010. u Zagrebu. VjenËao pastor Igor Lorencin. Cecilia Lizarraga Egunio iz Bolivije i Bernard ©poljar iz Sydneya vjenËani 16. kolovoza 2009. u Sydneyu. VjenËao pastor Eddy Johnson. Jessica Louise McDonald i Ariel Ivan ©poljar iz Sydneya vjenËani 4. srpnja 2010. u Canberri. VjenËao pastor Andrey McCrostie. ©tefica Kukec iz Varaædina i Jurica MikulËiÊ iz Varaædinskih Toplica vjenËani 27. lipnja 2010. u Varaædinu. VjenËao pastor Tihomir Sabo. Mireya Stilinovic iz Brisbanea (Australija) i Remi Gronning iz Vikersunda (Norveπka) vjenËani u Vikersundu. VjenËao pastor Glen Tore Storvollen. Anita BibuloviÊ i Dejan DæambaseviÊ iz Offenbacha vjenËani 24. svibnja 2009. Hajdi-Tavita Kajevik iz Münchena i Domingos-Salvador Cesca iz Brazila vjenËani 9. svibnja 2010. u Münchenu. VjenËao pastor Zoran LukiÊ. ADVENTISTI»KI PREGLED H.Preg4.2010 u21 39 01.11.2010, 09:53 • 39
© Copyright 2024 Paperzz
