5 PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITIM ZGRADAMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonitih zgrada (u daljnjem tekstu: ozakonjenje zgrada) uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. Članak 2. (1) Nezakonitom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, te dograđeni ili nadograđeni dio postojeće zgrade izveden bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske završenog dana 30. studenoga 2009. godine. (2) Nezakonita zgrada se smatra izgrađenom, ako su završeni svi građevinski i drugi radovi kojima je izgrađena nova ili rekonstruirana postojeća zgrada i ako se takva zgrada koristi ili se može koristiti. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, nezakonita zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade smatra se izgrađenom, ako su joj do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvedeni najmanje svi grubi konstruktivni građevinski radovi sa ili bez krovišta (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) i ako se utvrdi da je nezakonita zgrada u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 3. Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonom. II. OSNOVNI UVJETI ZA OZAKONJENJE Članak 4. (1) Pod uvjetima i u postupku propisanom ovim Zakonom ozakonjuje se nezakonita zgrada koja je u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: nezakonita zgrada izgrađena u skladu s planom). (2) Pod uvjetima i u postupku propisanom ovim Zakonom ozakonjuje se i nezakonita zgrada koja u pogledu namjene, veličine ili smještaja na čestici nije izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga zakona (u daljnjem tekstu: nezakonita zgrada izgrađena protivno planu), ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 5. ovoga Zakona te ako su izdane potvrde javnopravnih tijela i suglasnost stranke propisane ovim Zakonom. 6 Članak 5. (1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonitu zgradu, koja se nalazi u području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, određeno kao: – površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m, osim za nezakonite zgrade koje se koriste za stalno stanovanje te zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, ako su se iste koristile prije 30. studenoga 2009. godine, – površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku osim tradicijskih naseobina te proglašeno ili privremeno zaštićeno područje u kategoriji strogi rezervat, posebni rezervat i park-šuma, – planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, – izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa, te turističko-ugostiteljske i proizvodne namjene, – poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, – gospodarska i zaštitna šuma te šuma s posebnom namjenom, – prostor istraženog arheološkog nalazišta ili zone, povijesna graditeljska cjelina upisana u Listu svjetske baštine i registrirano ili evidentirano pojedinačno kulturno dobro, – područje posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće, – eksploatacijsko polje mineralne sirovine. (2) Nezakonita zgrada se ne može ozakoniti, ako je izgrađena na površini javne namjene, na pomorskom dobru ili vodnom dobru. (3) Nezakonita zgrada se ne može ozakoniti, ako je izgrađena od sklopa koji nije nastao građenjem (kamp kućica, kontejner i dr. trajno povezani s tlom) i/ili materijala koji ne osigurava trajnost i sigurnost korištenja (baraka i dr.). III. POSTUPAK OZAKONJENJA Rješenje o izvedenom stanju Članak 6. (1) Nezakonita zgrada ozakonjuje se donošenjem rješenja o izvedenom stanju. (2) Rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). (3) Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju je arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonite zgrade i geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, a što na snimku odnosno elaboratu mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela. 7 (4) Izvršno rješenje o izvedenom stanju te rješenje o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja, osim strankama, dostavlja se i građevinskoj inspekciji. (5) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o izvedenom stanju, odnosno o rješenju kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog rješenja odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Članak 7. (1) Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i po proteku toga roka ne može se više podnijeti. (3) Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnesen nakon 31. prosinca 2012. godine odbacuje se rješenjem. (4) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Članak 8. (1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže: – geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, – tri primjerka arhitektonskog snimka (tlocrti, presjeci i pročelja) izvedenog stanja nezakonite zgrade u mjerilu 1:100 ili 1:50, koji je izradio ovlašteni arhitekt s najmanje četiri fotografije u boji ili crno-bijele, minimalne veličine 150x100 mm, koje prikazuju tu zgradu obvezno s ulične i svih susjednih strana, – mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnost, – potvrdu o prebivalištu i – dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige, dokazi o vremenu građenja i drugi potrebni dokazi), ako takvi postoje. (2) U geodetskom elaboratu iz stavka 1. ovoga članka mogu se spajati cijele katastarske čestice na kojima je izgrađena nezakonita zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe. Članak 9. (1) Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonite zgrade i druge dokumente radi izjašnjenja. (2) Stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj je nezakonita zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj je nezakonita zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonita zgrada. 8 Komunalni i vodni doprinos Članak 10 (1) Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti dok nije plaćen komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, odnosno dok nije plaćen prvi obrok doprinosa u slučaju obročne otplate istog, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (2) U svrhu donošenja rješenja o doprinosu iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo, nakon što je utvrdilo da su ispunjeni ostali uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju, dostavlja tijelima nadležnim za njihovo donošenje podatke potrebne za donošenje tih rješenja. (3) Tijelo nadležno za donošenje rješenja o doprinosu iz stavka 1. ovoga članka dužno je isto donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva i nadležnom upravnom tijelu u roku od 15 dana od dana primitka dopisa nadležnog upravnog tijela. (4) Ako tijelo nadležno za donošenje rješenja o doprinosu ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka plaćanje doprinosa nije uvjet za donošenje rješenja o izvedenom stanju. (5) Odredba stavka 4. ovoga članka nije od utjecaja na mogućnost donošenja rješenja o doprinosu iz stavka 1. ovoga članka i na njegovo izvršenje u skladu s posebnim propisom. Nezakonita zgrada izgrađena u skladu s planom Članak 11. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonitu zgradu izgrađenu u skladu s planom donosi se, kada: – su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, – je izvedeno stanje zgrade u skladu s arhitektonskim snimkom izvedenog stanja zgrade i ako fotografije prikazuju nezakonitu zgradu na propisani način, – zgrada ima pristup s prometne površine, – je plaćen komunalni doprinos i vodni doprinos, ako je plaćen prvi obrok tog doprinosa u slučaju obročne otplata istog, odnosno ako je protekao rok za donošenje rješenja o doprinosu propisan ovim Zakonom a rješenje nije doneseno i – je plaćena naknada za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru, odnosno ako je plaćen prvi obrok te naknade u slučaju obročne otplata iste. Nezakonita zgrada izgrađena protivno planu Članak 12. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonitu zgradu izgrađenu protivno planu donosi se, kada: – su ispunjeni uvjeti propisani člankom 11. ovoga Zakona, – su javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete izdala potvrde da zgrada nije protivna posebnim propisima i 9 – je suglasnost za donošenje rješenja o izvedenom stanju dala stranka u postupku donošenja tog rješenja koja je do 30. studenoga 2009. godine u vezi nezakonite zgrade podnijela prijavu građevinskoj inspekciji ili je sudu podnijela tužbu u svrhu zaštite svojega vlasništva ili drugih stvarnih prava. Članak 13. (1) Potvrde iz članka 12. podstavka 2. ovoga zakona nadležno upravno tijelo pribavlja po službenoj dužnosti u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. (2) Javnopravno tijelo dužno je na traženje nadležnog upravnog tijela, uz koji je dostavljen na uvid arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonite zgrade, po službenoj dužnosti izdati potvrdu iz članka 12. podstavka 2. ovoga zakona i dostaviti nadležnom upravnom tijelu ili rješenjem odbiti zahtjev u roku od 15 dana od dana primitka snimka izvedenog stanja nezakonite zgrade. (3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde iz članka 12. podstavka 2. ovoga zakona dostavlja se nadležnom upravnom tijelu i podnositelju zahtjeva koji na isto ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora. (4) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora iz stavka 3. ovoga članka podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti nadležnom upravnom tijelu koje u tom slučaju postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (5) Ako podnositelj zahtjeva ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor u propisanom roku zahtjev za donošenje rješenja se odbija. (6) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su nadležnom upravnom tijelu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi. Članak 14. Suglasnost iz članka 12. podstavka 3. ovoga zakona stranka daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu prilikom uvida u arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonite zgrade i drugih dokumenata na koji je pozvana radi izjašnjenja ili pisanom izjavom na kojoj je potpis ovjeren po javnom bilježniku. Članak 15. (1) Izreka rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži: – utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, – oznaku jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena, – kratak opis zgrade (način izgradnje obzirom na smještaj na građevnoj čestici, namjena za koju se zgrada koristi i broj etaža) i – oznaku geodetskog elaborata za evidentiranje podataka o zgradama i arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonite zgrade, koji su sastavni dijelovi rješenja. (2) Građevna čestica zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju utvrđuje se sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja. 10 IV. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITE ZGRADE U PROSTORU Članak 16. (1) Podnositelj zahtjeva dužan je prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru (u daljnjem tekstu: naknada), odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplata. (2) Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi kojeg donosi nadležno upravno tijelo iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona po službenoj dužnosti nakon što je u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju utvrdilo da su ispunjeni drugi propisani uvjeti za donošenje tog rješenja. (3) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o naknadi odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Članak 17. (1) Naknada se utvrđuje prema utjecaju nezakonite zgrade na prostor, a u vezi s jediničnim iznosom obračunatim prema položajnoj zoni u kojoj se nezakonita zgrada nalazi. (2) Utjecaja nezakonite zgrade na prostor ocjenjuju se prema slijedećim kriterijima: – smještaj nezakonite građevine u odnosu na građevinsko područje, – odnos izgrađenosti građevne čestice prema maksimalno dopuštenoj prostornim planom, – obilježje zaštite i vrijednosti prostora, – vrsta građenja, – namjena nezakonite građevine, – dovršenost nezakonite građevine, – odnos građevinske bruto površine nezakonite građevine prema maksimalno dopuštenoj prostornim planom, – usklađenost nezakonite građevine prema prostornom planu, koji se primjenjuje. (3) Jedinični iznos određuje se za smještaj nezakonite zgrade u odnosu na najmanje tri, a najviše pet položajnih zona, koje se podudaraju sa zonama određenim prema posebnom propisu o komunalnom gospodarstvu. Ako je jedinica lokalne samouprave odredila više od pet položajnih zona, tada se petom zonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva peta i sve zone koje slijede iza pete zone. (4) Vrijednosti bodova i koeficijenata za ocjenjivanje utjecaja nezakonite zgrade na prostor te jedinične iznose prema položajnim zonama za izračun naknade propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Članak 18. (1) Naknadu podnositelj zahtjeva plaća jednokratno u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade ili obročno. (2) Obročna otplata odobrava se rješenjem o obračunu naknade ako to zatraži podnositelj zahtjeva. (3) Iznos prvog obroka kod obročne otplate ne može biti niži od 30% od utvrđene naknade, a isplaćuje se u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade. Preostali dio naknade isplaćuje se u jednakim mjesečnim obrocima. 11 (4) Iznos drugoga i ostalih obroka uvećava se za kamatu po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke važećoj na dan donošenja rješenja o obračunu, počevši od dospijeća prvoga obroka. (5) Rok obročne otplate ne može biti duži od dvije godine. Članak 19. (1) Ako podnositelj zahtjeva ne plati obrok naknade određen rješenjem o obračunu naknade kojim je dopuštena obročna otplata, naplata se izvršava prisilnim putem. (2) Rješenje o obračunu naknade u slučaju iz stavka 1. izvršava nadležno upravno tijelo na način i u postupku uređenom propisima o prisilnoj naplati poreznog duga. (3) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Članak 20. (1) Nadležno upravno tijelo po službenoj dužnosti oglašava ništavim rješenje o obračunu naknade ako je rješenje o izvedenom stanju povodom žalbe ili upravnog spora poništeno i zahtjev za donošenje tog rješenja pravomoćno odbijen ili odbačen. (2) Na temelju rješenja o poništenju rješenje o obračunu naknade iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska i jedinica lokalne samouprave dužne su podnositelju zahtjeva isplatiti plaćeni iznos naknade. Članak 21. (1) Sredstva naknade podnositelji zahtjeva u postupku ozakonjenja nezakonite zgrade uplaćuju u iznosu od 25% u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonita zgrada nalazi, a u iznosu od 75% u državni proračun Republike Hrvatske. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koriste se namjenski za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih i/ili neopremljenih naselja prema programu kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. (3) Jedna trećina sredstava iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod državnog proračuna Republike Hrvatske koriste se za uspostavu katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i za sanaciju područja koje nije obuhvaćeno ozakonjenjem prema izvanrednom programu, kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. V. PRAVNE POSLJEDICE OZAKONJENJA I PROPUŠTANJA OZAKONJENJA ZGRADE Članak 22. (1) Nezakonita zgrada i druga zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje te zemljište na kojemu je izgrađena takva zgrada ne može se otuđiti niti stjecati nasljeđivanjem dok se takva zgrada ne ukloni. 12 (2) Javni bilježnik ne smije ovjeriti potpis na ispravi kojom se otuđuje zgrada i/ili zemljište iz stavka 1. ovoga članka. (3) Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke i ne može se provesti u zemljišnim knjigama niti drugim javnim evidencijama. Članak 23. (1) Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. (2) Zgrada, odnosno dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se rabiti u dijelu u kojemu je dovršena, priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu te se za obavljanje djelatnosti u istoj može izdati rješenje prema posebnom zakonu. (3) Zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 2. ovoga članka smatra se u postupku građevinske inspekcije zgradom za koju je izdan akt za građenje i uporabu. Članak 24. (1) Katastarski ured evidentira zgradu ili njezin rekonstruirani dio u katastarskom operatu ako je za tu zgradu doneseno rješenja o izvedenom stanju. (2) Zgrada iz stavka 1. ovoga članka može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenja o izvedenom stanju. Članak 25. Nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta. Članak 26. (1) U postupku kojim se odobrava rekonstrukcija zgrade ili njezinog dijela za koje je izdano rješenje o izvedenom stanju na temelju ovoga Zakona, potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja odnosno potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu zgradu. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor plaća komunalni doprinos i vodni doprinos prema posebnim propisima samo za rekonstruirani dio koji se odobrava u tom postupku. Članak 27. (1) Nadležno upravno tijelo vodi evidenciju o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i odbijenim zahtjevima te o naplati naknade. (2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno investitoru zgrade (ime, prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj), klasi, urudžbenom broju i datumu izdavanja rješenja, građevini (k.č.br. k.o., građevinska bruto površina, etažnost, iznos i način plaćanja naknade) te naplati naknade. 13 Članak 28. (1) Jedinice lokalne samouprave su dužne najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pripremiti popis svih nezakonitih zgrada, koje su do dana stupanja na snagu ovog Zakona identificirale na svom području. Popis zgrada sadrži ime vlasnika/investitora zgrade i podatke o lokaciji. (2) Građevinska inspekcija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnim tijelima jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka popis izdanih inspekcijskih rješenja o nezakonitim zgradama o kojima se vodi evidencija. VI. NADZOR Članak 29. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 30. (1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i Vlada Republike Hrvatske dužna su programe iz članka 21. stavka 2. i 3. ovoga Zakona donijeti do 31. prosinca 2012. godine. Članak 31. (1) Građevinski inspektor prekinut će rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonite zgrade doneseno na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju. (2) U slučaju da postupak iz stavka 1. ovoga članka završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonite zgrade. (3) U slučaju da postupak iz stavka 1. ovoga članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonite zgrade. (4) U rok zastare izvršenja rješenja o uklanjanju ne uračunava se vrijeme trajanja prekida postupka. Članak 32. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.