odgovori na pitanja natjecatelja – natječaj za izradu idejnog

ODGOVORI NA PITANJA NATJECATELJA – NATJEČAJ ZA IZRADU IDEJNOG
URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA ZA UREĐENJE PODRUČJA DELTE I LUKE
BAROŠ U RIJECI
Grupa 1
1.
Da li će na sjevernoj Delti i dalje biti cesta koja ide u obliku slova S, posred nje, a koja
povezuje ul. Ivana Zajca s ulicom Slavka Cindrića?
To jest da li u natječajno rješenje treba ukomponirati i nju?
Cestu koja u obliku slova "S" vodi preko Sjeverne Delte ne može se uklapati u rješenje Sjeverne
Delte jer je Detaljnim planom uređenja gradskog parka predviđeno njezino ukidanje i uređenje
parka na cijeloj površini Sjeverne Delte, pa tako i na površini današnje ceste.
2.
Da li na južnoj Delti obavezno moraju biti parkirna mjesta ili garaže?
Iz urbanističkog programa vidljivo je da se ne favorizira jedan oblik rješenja nasuprot drugom.
Natjecatelji mogu koristiti različite načine rješavanja prometa u mirovanju, pri čemu će svaki od
njih dimenzionirati u skladu s vlastitom koncepcijom rješenja ukupnog prostora.
3.
Definirana je površina za stambenu izgradnju kao i sugerirana površina stanova.
A da li je određen ili sugeriran sam broj stanova?
I koliko bi stanova otprilike trebalo biti? To jest za koliko žitelja?
U ovom pitanju moramo ukazati natjecateljima da urbanističkim programom nije sugerirana
površina za stambenu izgradnju niti površina stanova, njihov broj, struktura i sl. Urbanističkim
programom natjecateljima je dan pregled tipologija (građevina) unutar kojih se može planirati
stanovanje, a njihova zastupljenost, položaj, površina i sl. ovisit će o konkretnom rješenju. U tom
smislu, ali i uvažavajući specifičnost Delte kao dijela gradskog središta koji nije isključivo
rezidencijalnog karaktera, nije moguće unaprijed zadati broj stanovnika. Upravo suprotno,
temeljem konkretnih rješenja iz kojih će proizaći potencijal stambene površine, u kontkatu s
budućim developerom i istraživanjem tržišta bit će potrebno utvrditi ciljane korisničke skupine
stambenog prostora te u skladu s tim saznanjima i dimenzionirati prostorni standard budućih
stanova.
4.
Unutar luke Baroš, da li se mora točno odrediti gdje će biti pojedini gatovi za vez i njihova
dužina ili samo odrediti okvirno područje gdje će biti gatovi ?
Određivanje pozicija gatova, pontona i sl. u funkciji priveza potrebno je provesti tako da je jasno
vidljiva koncpecija uređenja marine i način njezinog funkcioniranja, kao i da se iz prijedloga
uređenja jasno vidi na koju je dimenziju plovila marina dimenzionirana, jer o tome ovisi njezin
kapacitet.
5.
Kod višenamjenske dvorane da li treba odrediti samo njen okvirni položaj ili odrediti
točno i proporcije? Te da li već sada definirati i unutarnji raspored.
U rješavanju višenamjenske dvorane važna je ne samo njezina urbanistička pozicija već i
dimenzioniranje iz kojeg će biti vidljiva izvedivost prijedloga. U tom smislu natjecatelji mogu
sugerirati koncepcijsko rješenje dvorane.
6.
Da li kod svih sadržaja raznih građevina se mora definirati točno smještaj i položaj
pojedinog sadržaj ( da li poslovnog ili trgovačkog,..) u zgradi ili samo navesti broj jedinica
pojedinih sadržaja unutar određene zgrade?
Ne. Očekuje se prezentacija koncepcije, tj. organizacije građevina u kojima se integriraju različite
namjene. Ukoliko smještaj pojedinih sadržaja unutar građevina utječe na planiranu interakciju s
vanjskim (javnim ili privatnim) prostorima, potrebno je priložiti shematsko tlocrtno rješenje iz kojeg
se može procijeniti taj međuodnos.
7.
Mora li se definirati i točan arhitektonski izgled pojedinih građevina;?
Ili samo navesti položaj i gabarite građevine i broj i raspored etaža?
Ne. Građevine se prikazuju kao tijela lišena svake obrade pročelja.
8.
Kod pročišćivaća otpadnih voda, unutar za njega određene površine, da li se mora
određivati njegov točan položaj, kao i drugih objekata povezanih s njime, ili je potrebno
samo označiti tj, akceptirati već zadani okvir zone unutar koje će on biti smješten?
Potrebno je akceptirati zadanu zonu pročišćivača. Raspored građevina unutar nje i njihova
konačna integracija u urbanističko rješenje bit će predmet izrade detaljnog plana uređenja Delte
9.
Da li inženjer građevine može samostalno sudjelovati na natječaju, znači bez arhitekta.
To jest u natječajnim uvjetima, navedeni izraz " nositelj druge jednakovrijedne titule" uz
inženjera u području arhitekture i urbanizma, da li to vrijedi za inženjere građevine,kao
uvjet zadovoljenja stručnosti?
Inženjer građevine ne može samostalno sudjelovati na natječaju. Individualni autor ili grupa
autora mora uključivati najmanje jednog ovlaštenog arhitekta upisanog u imenik ovlaštenih
arhitekata Hrvatske komore arhitekata.
10. Da li pri planiranju zelenih površina se mora točno odrediti i navesti vrstu biljaka i točan
položaj pojedine vrsta, stabla, grma, ...
Ne. Međutim, u prikazu moraju biti raspozantljivi na pr. drvoredi od parkovnih površina i sl.
11. U natječajnim materijalima ne nalazim grafički prikaz namjene površina. U tekstu piše
da su nekim sadržajima određene lokacije, kao pročišćivaću, ili jednoj višoj zgradi.
Lokacija određene slovom. Međutim ne mogu naći grafički prikaz tih lokacija.
Namjena površina vidljiva je iz grafičkog prikaza 2.urbanističkog programa. Oznaka D8-9 na
spomenutom prikazu ne odnosi se na lokaciju nego na sadržaj višenamjenske dvorane koja je
posebno opisana u t. E.5.a. Programa. Lokacija pročišćivača dana je grafički i dodatno opisana i
u sklopu podloga.
12. Koliko soba bi trebao imati hotel?
Uvjeti smještaja i dimenzioniranje hotela dati su u točki E.4. Programa. Kapacitet hotela zavisi o
odabranoj lokaciji i konceptu rješenja.
13. Da li se može na nekoj užoj lokaciji ostaviti kao alternativu neke sadržaje, tj prepustiti
investitoru-developeru, da odabere hoće li jedan ili drugi predloženi sadržaj na tom
mjestu?
Od natjecatelja se očekuje jasno rješenje, čak i u koliko predlaže alternativu. Naime, treba obratiti
pažnju da je ovaj natječaj anketnog tipa, te će konačno urbanističko rješenje biti podložno,
između ostalog, i uvažavanju opravdanih zahtjeva developera.
14. Predviđeno dizanje razine mora i shodno tome uvjet da javne i kolne površine moraju biti
uzdignute.
S obzirom da se cesta koja ide posred Delte sada, i dijeli Deltu na dva dijela, neće izdizati,
da li to znači da bi priključak s te ceste na novo planirane na Delti, trebao ići prvo malo
uzbrdo?
I da li ulaz u podzemnu garažu na sjevernoj Delti bi išao prvo uzbrdo a onda rampom
nizbrdo, jer ako bi išao samo nizbrdo a razina mora se digne, tada bi kroz rampu poplavilo
podzemnu garažu. Da li to točno sagledavam?
Vaša interpretacija nepotrebno radikalizira odnos postojećeg stanja i planirane situacije. Naime,
ako pažljivije razmotrite odnos trase D-404 prema Južnoj Delti, tada ćete učiti da se visinska
razlika između južnog ruba ceste i tražene kote od min. 2.5 m.n.m. kreće u rasponu od 0,25 -0,70
metara. Stoga na ovom mjestu nećemo ulaziti u projektne detalje, već predlažemo da obratite
pažnju na dio urbanističkog programa koji obrađuje ovu temu i iz kojeg komentara je moguće
sagledati planerski pristup. Što se rješenja pristupa garaži na Sjevernoj Delti tiče, moguće je
uvažiti elemente dane Detaljnim planom uređenja ili ih kreativno reinterpretirati.
15. Za zonu komunalne namjene oznake K 3 6 piše sljedeća napomena:
NAPOMENA: Lokacija, dimenzionalne osobine i tehnologija pročišćivaća opisani su u
prilogu ovoga Programa.
Međutim nigdje ne nalazim taj prilog, pa vas molim da mi kazete gdje se on nalazi, te da li
unutar prostora obuhvata pročišćivaća treba točno odrediti i lokaciju same građevine
/građevina
Prilog pod nazivom Lokacija UPOV-a, Podaci i pojašnjenja nalazi se među natječajnim
podlogama.
Od natjecatelja se ne očekuje rješenje same lokacije pročišćivača budući da još uvijek ne
posjedujemo dovoljno podataka o dimenzijama građevine kao i tehničkim i tehnološkim
zahtjevima kojima pojedinačne građevine i kompleks u cijelosti treba udovoljiti. Iz ovih razloga,
ovaj će prostorni segment rješavati detaljno prilikom izrade urbanisitčkog plana područja Delte.
Grupa 2
1.
U dokumentima piše da je procijenjena vrijednost nabave (uključujuću nagrade i isplate
sudionicima) 1.300.000kn. Možete li mi taj iznos pojasniti? Tri jednakovrijedne nagrade
iznose 3 x 200.00kuna=600.000kn. Šta još spada pod tu cifru?
Što se tiče vrijednosti nabave 1.300.000,00 kn, iznos se odnosi na ukupnu provedbu natječaja
(pripremu materijala, nagrade, honorari ocjenjivačkog suda, prijevodi i sl).
2.
Koja je vrijednost tendera? U slučaju da jedan od pobjednika uspije napraviti dogovor oko
dalje razrade dokumentacije za dato područje, o kojoj okvirnoj cijeni izrade projektne
dokumentacije bi mogli govoriti?
U ovom trenutku nemamo te podatke.
3.
Pod ‘Sadržajem natječajnog rada’ piše da tekstualni dio mora sadržavati do 9000 znakova.
Da li to znaci do 9000 rijeci ili 9000 slova? Pretpostavljam 9000 slova, ali želim biti sigurna
u to.
9000 slova
4.
Pod ‘oprema natječajnog rada piše da svi radovi moraju biti označeni istom oznakom (šest
različitih arapskih brojeva). Da li sami biramo oznaku?
U tom slučaju postoji opasnost da dvije različite firme imaju istu oznaku, npr. 123456?
Ovo je uobičajeno za natječaje i za sad se još nije dogodilo da dobijemo dvije iste šifre. Radovi se
pažljivo, jedan po jedan, raspakiravaju i daju im se nove šifre od strane tehničke komisije.
5.
Radovi se predaju u tekstualnom i audio formatu.
Grafički format sadrži max. 3 plakata dimenzija 70x100cm. Isti moraju biti propisno
smotani. Koji je traženi format koverte sa sadržajem?
Format koverte nije propisan.
6.
Ispravite me ako nisam u pravu.
Sadržaj koverte su:
Grafički prilozi ( umotani u odgovarajući format)
CD-ROM sa audio sadržajem,
I tri omotnice/koverte ( na jednoj piše samo ‘AUTOR’, na drugoj piše samo ‘ADRESA ZA
OBAVIJESTI i na trećoj ‘OSOBA OVLASTENA ZA PROJEKTIRANJE’.
U pravu ste za sve navedeno.
7.
Omotnica ‘AUTOR’ treba da sadrži izjavu učesnika tendera. Da li postoji pisana izjava koju
treba ispuniti i potpisati ili ista treba biti sastavljena od učesnika tendera?
Omotnica AUTOR sadrži izjavu autora o podjeli nagrada, dakle na toj izjavi su svi podatci sa
navedenim postotkom koliko nagrade se kome isplačuje i to svi moraju potpisati da su suglasni
sa time. Sastavljena je od strane autora.
8.
U vezi podataka za isplatu nagrada –strani autori, pise da je potrebno navesti ’punomoć
odvjetniku za izvadak OIB-a’.
Posto se radi o stranim državljanima, oni imaju identifikacijski broj i osobni dokument
države u kojoj žive. Za sto im treba odvjetnik? Da li to znaci da oni moraju izvaditi hrvatski
dokument?
Također, moja firma ne planira da učestvuje na tenderu preko odvjetnika, nego direktno,
zajedno sa još jednim hrvatskim arhitektom. Dali je to moguće (Jedan od članova tima je
hrvatski državljanin, sa hrvatskim dokumentima, ali ostali posjeduju dokumente države u
kojoj žive)?
OIB (hrvatski osobni identifikacijski broj) je potreban za isplatu nagrada. Mogućnost da se ishodi
preko odvjetnika je dana samo da se natjecateljima olakša postupak. Procedura za ishođenje
OIB-a je u načelu jednostavna i gotova u jednom danu.
9.
U koverti pod nazivom ’OSOBA OVLASTENA ZA PROJEKTIRANJE’ je potrebno priložiti
dokumente: ‘izvod iz kaznene evidencije i ‘potvrda porezne uprave o stanju duga’.
Od dokumenata se moraju jos predati izvodi iz registra arhitekata u Hrvatskoj i matičnoj
državi gospodarskog subjekta.
Međutim, navodi se još jedan dokument, koji dokazuje pravnu i poslovnu sposobnost
natjecatelja. Možete li mi to pojasniti?
Da li ti dokumenti mogu biti priloženi na engleskom jeziku ili moraju biti prevedeni na
hrvatski.
Uvjeti pravne i poslovne sposobnosti navedeni su u točki 10.1 Dokumentacije za nadmetanje.
Izvod iz sudskog/obrtnog registra izdan na način naveden u točki 10.1.1. je dokaz pravne
sposobnosti, a dokaz o ovlaštenju / članstvu naveden u točki 10.1.2. je dokaz poslovne
sposobnosti.
Potrebno je dostaviti i dokumente iz točke 9.2. Dokumentacije radi dokazivanja da ne postoje
razlozi isključenja.
Dokumente na stranom jeziku potrebno je prevesti na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom
tumaču.
10. U slučaju zajednice natjecatelja, svi članovi moraju priložiti gore spomenute dokumente.
Da li je to slučaj i ako je jedan član tima Hrvat ( član hrvatske komore arhitekata, ali nema
vlastitu firmu).
Također spomenuti mora potpisati sve izjave. Da li potpis može biti elektronski?
Član tima koji nema firmu, dostavlja dokaz o upisu u obrtni ili drugi odgovarajući registar, kao
dokaz pravne sposobnosti. Svi dokazi koji se prilažu shodno točkama 9 i 10 Dokumentacije za
nadmetanje mogu se dostaviti u neovjerenoj preslici. Neovjerenom preslikom smatra se i ispis
elektroničke isprave. Izvornici se mogu zatražiti i poslati kasnije.
11. Pitanje je u vezi javnog gradskog parka. U sažetku detaljnog plana uređenja gradskog
parka je određen položaj podzemne garaže sa brojem etaža (3etaze), zajedno sa pješačkim
ulazom i izlazom u istu (pretpostavljam podzemnim) Da li moramo te odredbe u svom
projektu strogo poštivati ili je to samo prijedlog mogućeg rješenja?
Također se predviđa vezu infrastrukturnog koridora sa garažom na istočnoj strani etaže.
Međutim, na datom mjestu se planira šetnica širine 6m. Da li na istoj poziciju mogu biti
šetnica i infrastrukturni koridor?
U slučaju da može, da li se spomenuti koridor može koristiti kao glavni ulaz i izlaz iz
garaže?
Radi daljnjeg lakšeg rada, skrećemo pažnju da pojas infrastrukturnog koridora kako je označen u
Detaljnom planu, odgovara ukupnoj širini ceste D-404 u izvedenom stanju. U pogledu rješavanja
odnosa garaže i infrastrukturnog koridora, a pogotovo kolnih i pješačkih pristupa, ne možemo
komentirati projektne interpretacije već dajemo sljedeći stav: moguće je uvažiti elemente dane
Detaljnim planom uređenja ili ih kreativno reinterpetirati, u kontekstu potreba i rješenja koja
proizlaze iz koncepcije natjecatelja.
12. Da li je potrebno/poželjno planirati i prostor za biciklističke staze? Da li postoji mreža
biciklističkih staza u Rijeci?
U Rijeci trenutno ne postoji mreža biciklističkih staza. U planiranju Delte, rješavanje biciklističkih
staza nije uvjet.
13. Točka 1.2. Koridor glavne gradske prometnice i pruge gradske željeznice preko Delte
Ulica D-404 je ustvari ulica koja povezuje Ulicu Ivana Zajca i Brajdicu?
Točno. Postojeća cesta preko Delte, a koja se nastavlja na Ulicu Ivana Zajca i dalje preko
Brajdice, još nije imenovana te se stoga koristi njezina oznaka iz sustava državnih cesta tj. D404.
14. U dokumentaciji piše da osnovna saobračajna površina je trasa puta D-404. Na mapi grada
vidim da je trasa Delta, koja povezuje Ulicu Ivana Zajca i Ulicu Slavka Cindrića, većeg
značaja od trase d-404. Da li i ovaj pravac treba zadržati, zajedno sa trasom puta D-404?
Koji pravac ima u budućnosti veći značaj?
Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke predviđeno je ukidanje ceste preko Sjeverne
Delte, te uređenje cijele njezine površine kao gradskog parka. Ova situacija jasno je naznačena i
u urbanističkom programu te se od natjecatelja ne očekuje zadržavanje te ceste već se novo
prometno rješenje područja Delte treba osloniti na cestu D-404.
15. Sad pitanja u vezi zelježnice, koja je dosta nejasna. Ispravite me ako grijesim.
‘Područje Delte i Luke Baroš su povezani cestovno-željezničkim mostom, preko mrtvog
kanala, no ovu vrstu veze treba prihvatiti sa ograničenjima koja proizlaze iz realne potrebe
da se ovaj most ponovo osposobi za okretanje, kako bi se oživjelo područje Mrtvog kanala
do Kazališta.’
Pretpostavljam da se radi o mostu koji je povezan sa Demetrovom ulicom? Ja iz priložene
dokumentacije ne vidim da most ima željeznički prijelaz.
Planira se da dati most ima pomoćnu kolsko-pješačku funkciju.
Na karti ne vidim da da je taj most sada osposobljen za željeznički saobračaj, a budućnosti
se za to i ne planira, na osnovu čega se postavlja sljedeće pitanje.
Također se na lokaciji nalazi tzv. Željeznički most. Ni u ovom slučaju ne vidim željezničku
funkciju mosta. Vidim samo kolski i pješački prijelaz preko istog. Da li se planira
provođenje željeznice preko ovog mosta?
U tekstu piše: ’S južne strane ceste D-404 položen je kolosijek željezničke pruge koja na
zapadu izlazi iz kolodvora Rijeka, a na istoku postaje sastavni dio teretnog kolodvora
Brajdica.’
Na karti grada (googlemaps) ne vidim vezu postojeće željezničke pruge sa gradskim
kolodvorom. Jedina veza je veza sa lukom. Da li se preko gore spomenutog mosta planira
data željeznička mreža?
Dati postojeći kolosijek je prostornim planom predviđen za vođenje jedne od dviju linija
brze gradske željeznice u sklopu koje bi na Delti bila predviđena postaja. Pretpostavljam
da je to trasa: 3.maj-Mlaka-željeznički kolodvor - Riva - Delta - glavni kolodvor - kolodvor
Pećine. Da li je to planirani pravac, koji treba ucrtati? Ako je moja tvrdnja točna, na koji
način povezati isti sa kolodvorom i koliko traka predvidjeti?
Odnosno, na koji način se predviđa povezivanja tračnica nove željeznice ( na temeljima
postojeće željeznice) sa gradskim kolodvorom? U tekstu piše da je ostale tračnice na
lokaciji moguće ukloniti?
Koje tračnice zadržat, a koje ukloniti? NIje mi jasno.
Da li se postojeći pravac teretne željeznice planira za proširenje i adaptaciju za novu
funkciju brze gradske željeznice?
Drugi pravac brze željeznice se nalazi na području koji nije obuhvaćen ovim planom?
Koliko vidim iz trenutni željeznički pravac ide sjevernom stranom delte, paralelno Školjić
ulicom, preko Rječine. Veza između tog područja i kolodvora mi je nejasna, pretpostavljam
preko tunela?
Shema planiranih postaja na kartogramu u prilogu ima losu rezoluciju, pa ne mogu točno
razlučiti njen sadržaj. Koliko mogu vidjeti, planirani pravac brze željeznice se na datoj
shemi poklapa sa pravcem D-404, dok u tekstu piše da se radi o postojećem željezničkom
pravcu, južno od D-404? To je nejasno.
Dalje, na fotografijama vidim da su tračnice postojeće željeznice uske. Sama intervencija
na postojećem pravcu bi značila proširenje? Koliko traka?
Toćnu poziciju postave možemo sami odrediti?
Budući da su i Delta i luka Baroš dosad korišteni kao lučke površine, na njima je izgrađena i
odgovarajuća mreža kolosijeka uključujući i mostove koji se korišteni iza cestovni promet. Za
buduće rješenje Delte i Luke Baroš važno je sljedeće:
- zadržava se kolosijek koji prolazi preko Rive i Ulice Ivana Zajca, a područjem Delte neposredno
duž južne strane ceste D-404. Riječ je o kolosijeku koji je danas u funkciji (povremeni prolazak
teretnih vlakova) i na njega se odnosi opis u kojem se navodi kako isti izlazi iz kolodvora Rijeka
(zapadni kolodvor) a nastavlja se na kolodovor Brajdica (istočni kolodvor), kao i planska
odrednica da će njime prometovati linija brze gradske željeznice od "3. maja" do kolodvora
Pećine (koji je s kolodvorom Brajdica povezan spiralnim tunelom).
- postojeći kolosjek je normalne širine i njime se može koristiti i gradska željeznica bez ikakvih
modifikacija.
- most na samom kraju Mrtvog kanala povezuje Porto Baroš i Deltu. On je danas oštećen, te ga
se ne može zakretati. Međutim, s obzirom da je to jedini zakretni željeznički most nadaleko,
projekt treba predvidjeti njegovu revitalizaciju u budućnost, bez obzira što više neće imati funkciju
za prijelaz vlakova preko njega. Odnosno, više ne treba predviđati kolosijek kojim bi u budućnosti
doista prolazili vlakovi, ali na njemu iz memorijalnih razloga treba ostaviti postojeće kolosijeke.
- Urbanizacijom područja Delte i luke Baroš, svi drugi kolosijeci gube svoju lučku i teretnu ulogu i
predviđeni su za uklanjanje. (Ovdje govorimo generalno i ne ulazimo u detalje parternog uređenja
u sklopu kojeg se mogu i zadržati kao memorija i sl.)
Budući da još nisu riješena neka tehnička pitanja, za potrebe urbanističkog rješenja unutar
područja obuhvata dovoljno je rukovoditi se potrebom zadržavanja opisanog kolosijeka i njegovog
stavljanja u funkciju gradske željeznice. U tom smislu, a u sklopu ukupnog urbanističkog rješenja
Delte potrebno je mikrolocirati postaju i oblikovati površine kako bi se dobilo jedinstveno urbano
uređenje i funkcioniranje cestovno-željezničkog sklopa.
Na ovom mjestu svakako je važno naglasiti kako između dvije linije gradske željeznice, prioritet u
uvođenju ima linija koja prolazi željezničkom prugom Zagreb-Rijeka-Ljubljana, dok je linija od "3.
maja" do Pećina sekundarnog značaja.
16. Što se tiče pozicije UPOV-a,na priloženoj karti vidim (označenu crvenom bojom) zonu
novog UPOV-a, na površini od cca 2ha.
Stara lokacija je označena ružičastom bojom, i to točkastom linijom je označena postojeća
lokacija UPOV-a i neisprekidanom linijom područje upravne zgrade sa dodatnim
sadržajima.
Da li to znaci da upravni objekt, manipulativni prostor i skloniste ( u tekstu se spominje i
garaža – pretpostavljam zgrada skloništa) ostaju na staroj lokaciji, i to sa istom funkcijom,
dok se uređaj za pročišćavanje premješta na novu lokaciju? Ili svi sadržaji trebaju biti
izmještenu na lokaciju koja je označena crvenom bojom ( cca 2ha)?
Na staroj lokaciji- lokaciji postojećeg UPOV-a vidim niz objekata koji su povezani trasom
kolektora koje je moguće izmjestiti. Pretpostavljam da se radi o objektima za
pročišćavanja vode.
U slučaju izmještanja uređaja, da li je moguće spomenute objekte srušiti i iste takve
prikazati na novoj lokaciji? Da li se za objekte na novoj lokaciji UPOV-a planiraju za
rušenje?
Također vidim da površina novog UPOV-a prelazi preko trase puta D-404. Da li sam u
pravu?
U vezi zone novog UPOV-a, do koje mjere se taj dio treba isplanirati? Također se u tekstu
spominje prostor veslačkog kluba ‘Jadran’. Ukoliko nije moguće naći drugu lokaciju,
prostor može ostati na području UPOV-a.
O kolikom se prostoru radi, da li ga mi moramo uzimati u obzir, pri planiranju. Isti treba da
ima izlaz na more, a s druge strane se postavlja uvjet neometanja šetnice uz more. Da li se
planira šetnica cijelom obalom sve do luke Baroš?
Obratite pažnju na sljedeće:
a/ sadašnja upravna građevina KD Vodovod i kanalizacija izdvojena je iz lokacije budućeg
pročišćivača i uključena u područje Južne Delte koje se urbanistički rješava!
b/ površina od 2 ha, namijenjena je novim građevinama i uređajima UPOV-a te su sve postojeće
građevine i uređaji postojećeg UPOV-a izvan te lokacije namijenjeni uklanjanju.
c/ Lokacija novog UPOV-a nekolidira s cestom D-404.
d/ prilikom rješavanje Delte ne morate se opterećivati lokacijom veslačkog kluba.
e/ planiranje šetnice dio je urbanističkog programa, a kako će biti riješena dio je zadatka.
17. U tekstualnom dijelu je obrađeno i parkiranje. Da li to znaci da podzemna garaža, koja se
locira na južnom dijelu planiranog gradskog parka, a uz saobračajnicu D-404, se ne planira
za korištenje stanara i korisnika područja, već kao gradski parkirni prostor?
Garaža na Sjevernoj Delti javnog je karaktera.
18. U konzervatorskom elaboratu su obrađeni objekti koji su planirani za rušenje i koji ne. POd
oznakom 5 se nalazi skladište/ledara za ribu – mogućnost rušenja-dijelom. Šta to znači?
Dizalice se mogu uvjetno rušiti. Šta to znači?
Riječ je o južnom potezu Demetrove ulice koji je poratnim intervencijama izgubio izvorni izgled. U
tom smislu odrednica "rušenje -dijelom" odnosi se na uklanjanje poratnih intervencija i vraćanje u
prvobitan izgled kako je sugerirano u sljedećoj tablici u koloni "Režim zaštite" kao i u koloni "S
mjernice" posljednje tablice sažetka Konzervatorskog elaborata.
Konkretno kao odgovor o ledari: konzervatorska smjernica glasi: “Građevina je primjer kvalitetne
secesijske gradnje s početka 20. st., koja čini cjelinu sa zgradom ribarnice, te ju je potrebno
očuvati intaktnom i uklopiti u projekt revitalizacije područja Porto Barossa. Prilikom radova
obnove potrebno je otvoriti naknadno dijelom zazidanu biforu pročelja.“
Dakle, jedino rušenje koje se odnosi na ledaru spomenuto u elaboratu je otvaranje zazidane
bifore!
Na isti način, tj. uvažavanjem sadržaja "Režima zaštite" i "Smjernica" potrebno je odnositi se i
prema dizalicama u Luci baroš.
Grupa 3
1.
U paragrafu koji obrađuje temu rokova nismo vidjeli informacije o prijavnici i samoj
kotizaciji potrebitoj za samo službeno prisustvovanje na natječaj, stoga nas zanimaju rok
službenog prijavljivanja na natječaj?
Kotizacija nije potrebna i nema službenog roka za prijavu na natječaj. Podloge se preuzimaju sa
web stranice besplatno i natječajni rad se predaje do zadanog roka na adresu navedenu u općim
uvjetima.
2.
Šestoznamenkasta šifra koja potvrđuje samu anonimnost predanog rada mora biti
generirana od strane nas samih? Ne može se shodno tome dogoditi da dva natjecatelja,
slučajnošću, predaju rad sa istom šestoznamenkastom šifrom? Sto se događa u tom
slučaju?
Vidi odgovor Grupa 2, pitanje 4.
3.
U paragrafu Sadržaja natječajnog rada, tekstualnog djela, zatražen je Opis rada, do 9000
znakova. Koji je format papira na kojem se treba predati tekstualni dio?
Format papira na kojem se predaje tekstualni dio natječajnog rada je A3.
4.
U slučaju da grupa uključuje jednog jedinog punopravnog člana upisanog u komori
arhitekta, no regije Veneto u Italiji, iziskuje li to mimo njega i punopravnog člana, odnosno
suradnika koji je upisan u Hrvatsku komoru arhitekata? Koliko smo shvatili samo je
ovlašteni arhitekt upisan u Hrvatsku komoru arhitekata garancija sudjelovanja na natječaj.
Da. Potrebno je u timu imati ovlaštenog arhitekta upisanog u Hrvatsku komoru arhitekata.
5.
Tko je u gospodarski subjekt? Je li to jedna osoba od naše grupe, ili odgovorna osoba
postaje u vezi sve dokumentacije onaj suradnik koji je jedini među nama upisan u
Hrvatsku komoru arhitekata?
Sukladno članku 2, stavak 1, točka 4. Zakona o javnoj nabavi Republike Hrvatske gospodarski
subjekt je fizička ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili
posla, isporuku robe ili pružanje usluga.
6.
Planira li se od strane grada organizirani posjet lokaciji? Ili kome se možemo obratiti za
posjetiti lokaciju, ukoliko je ista zatvorena za javnost?
Od strane grada nije planiran posjet lokaciji, ista nije zatvorena za javnost.
7.
Ima li potrebe za konzultiranjem odgovorne osobe za projekt izgradnje prometnog koridora
i gradske željezničke pruge? Ili je za traženu definiranost natječajnog projekta dovoljan
materijal dat od strane natječaja?
Vidi odgovor Grupa 2, pitanje 15.
8.
U natječaju nam se nejasnim čini paragraf E2/Građevine mješovite namjene, unutar kojeg
su definirani postoci stambenog, te postoci uslužnog djela same višestambene zgrade?
Pročitano nas upućuje ka zaključku kako je zatraženo da se u građevini mješovite namjene
maksimalno 60% funkcija odnosi na stambenu namjenu, dok minimalno 40% na uslužne i
komercijalne djelatnosti, time dajući veću vrijednost uslužnim i komercijalnim
djelatnostima?
Pitanje nije jasno. Građevine mješovite namjene osmišljene su u dva smjera: a/ kombinacija
stanovanja kao pretežite namjene, s drugim, nestambenim namjenama, i obrnuto b/nestambenih
sadržaja kao pretežite namjene sa stanovanjam kao pratećim sadržajem. Za odnose
pojedinačnih namjena, u točci E2. naglašeno je kako su "preporučeni", dakle nisu obvezujući i ne
proizlaze iz favoriziranja bilo kojeg od sadržaja na uštrb drugih.
Na razini anketnog planiranja, opredjeljenje za jednu, drugu ili obje tipologije proizlazi iz
koncepcije urbanističkog uređenja i organizacije područja budući da svaka od ponuđenih
tipologija može na odgovarajući način polsužiti u karakterizaciji određene (mikro)cjeline.
9.
U dodatku pridodanim od strane konzervatorske studije uviđamo koje zgrade na samom
najintrigantnijem djelu projekta, sjevera same Luke Baros, bivaju sačuvane, a koje mogu
biti uklonjeno za samu svrhu otvaranja Kazališne četvrti zoni Luke i samom moru. Zanima
nas koje funkcije i građevine obuhvaćaju Luku Baros, koja je njihova namjena u
budućnosti, naročito carine, te koliko ona ostaje funkcionalna otkad je Hrvatska ušla u
Europsku Uniju? Kakve su legislative i organiziranje tog prostora nakon tog političkog
čina koji uključuje ili ne uključuje prenamjenu tog prostora?
U programu je jasno navedeno kako je riječ o luci nautičkog turizma, sto znaci da su isključene
sve lučke aktivnosti koje su se u tom području odvijale do sada te da za novu namjenu treba
predvidjeti minimalno one sadržaje koji su propisani hrvatskim zakonodavstvom na pr.
Pravilnikom o razvrstavanju I kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 72/08).
Zgrada carine je sjedište uprave Carinske službe, a ne mjesto carinskog prijelaza na kojem se
obavljaju carinske radnje. Stoga se na ovoj zgradi ne moraju provoditi adaptacije kakve će
uslijediti na graničnim državnim prijelazima.
10. Zanimala bi nas postoji li studija o akvariju, njegovoj isplativosti i izražene potrebe za istim
od strane investitora i građana?
U urbanističkom programu dani su podaci iz studije izvedivosti akvarija koju je izradio
Prirodoslovni muzej u Rijeci, a u mjeri u kojoj su neophodni za planiranje ovakvog sadržaja u
kontekstu anketnog natječaja. Akvarij je, neosporno, sadržaj koji građani priželjkuju u Rijeci i od
kojeg se očekuje da postane gradska atrakcija. Modaliteti izgradnje razmatrat će se nakon
izbora konkretnog developera.
Grupa 4
1.
2
Prema tablici (str. 21.) mogućnost izgradnje na prostoru južne Delte iznosi 302 295m , a u
2
tablici sa iskazom površina ta površina iznosi 203 910m ?
Razlika u površinama proizlazi iz umanjenja efektivne površine Južne Delte za površinu
pročišćivača.
2.
Koliko je obavezujuće traženje sadržajnog odnosa 40/30/30%? Zadanih 30% na „ostale“
sadržaje - hoteli, kultura, zabava - može se teško postići realnim potrebama grada i ovog
prostora, dok je samo 30% namijenjenih poslovnim i trgovačkim prostorima potencijal
neracionalnosti cijelog poduhvata.
U točci 1.3. naglašeno je kako je riječ o načelnom odnosu, što dozvoljava varijacije.
3.
U tablici sa iskazom površina objekata može se iščitati da je hotel moguće smjestiti u zoni
K3 -6?
Za smještaj hotela mjerodavan je opis pod točkom E.4. urbanisitčkog programa.
4.
Raspisani oblik natječaja trebao bi omogućiti ispitivanje prostoru primjerene visine
izgradnje, navedene visine znatno ograničavaju nužno ispitivanje mogućnosti ovog
najvrjednijeg riječkog prostora.
Riječ je o primjedbi načelnog karaktera, s kojom se ipak ne možemo složiti. Iako bi odgovor
mogao bit vrlo opsežan, naglasit ćemo sljedeće: Natječaj je raspisan na podlozi Generalnog
urbanističkog plana koji je sagledao ukupne prostorne i druge odnose na području grada te su u
tom kontekstu utvrđeni i urbanistički pokazatelji i očekivanja koja se pred planiranje prostora
Delte postavljaju. U tom smislu sugeriramo natjecateljima da još jednom pažljivo prouče i sadržaj
urbanističkog programa i podloge kako bi uočili svu slojevitost, uključujući i njezinu humanu
dimenziju, koja se od konačnog uređenja Delte očekuje.
Grupa 5
1.
U općim uvjetima piše da Pravo sudjelovanja u svojstvu autora imaju sve stručne fizičke i
pravne osobe, bez obzira na mjesto sjedišta/prebivališta. Stručnost je zadovoljena kad je
najmanje jedan autor magistar struke ili diplomirani inženjer u području arhitekture i
urbanizma ili nositelj druge jednakovrijedne titule. S obzirom da mi svi zadovoljavamo
uvjet stručnosti da li i u tom slučaju moramo uključiti u tim jednog arhitekta registriranog
u HKA ili da li se taj uvjet odnosi samo na ne stručne osobe. U slučaju da je potrebno da li
je moguće registrirati se u HKA privremeno, samo za natječaj i ako je koja je standard
procedura za to.
Autorski tim mora uključivati jednog arhitekta registriranog u HKA. Vezano za procedure za
privremenu registraciju u HKA molim vas da se obratite na slijedeći kontakt
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/kontakt/
2.
Između ostalog opći ovjeti traže da strani natjecatelji dostave punmoć odvjetnika
zastupanje za potrebe dobivanje OIB-a. Možete li molim vas objasniti o kakvom se
dokumentu radi odnosno koja izjava se mora dostaviti.
Vidi odgovor Grupa 2, pitanje 8.
3.
Između ostalog opći ovjeti traže da se izvadi potvrda o nekažnjavanju i priloži u kovertu
“osoba ovlaštena za projektiranje”. Da li je potrebno prevesti tu izjavu na engleski ili
hrvatski ili izjava može biti i na nekom drugom jeziku. Ako je potreban prijevod da li je
potrean od strane službenog prevoditelja ili je dovoljan i prijevod pripremljen od strane
natjecatelja
Vidi odgovor Grupa 2, pitanje 9.
4.
Prema općim uvjetima, “(…) Natjecatelj mora dokazati upis u sudski, obrtni, strukovni ili
drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta.” [paragraf 10.1/10.1.1,
str. 9]. Da li je ovaj uvjet zadovoljen ako se kao dokument priloži diploma iz područja
arhitekture ili urbanizma, jer je navedeno “Pravo sudjelovanja u svojstvu autora imaju sve
stručne fizičke i pravne osobe, bez obzira na mjesto sjedišta/prebivališta. Stručnost je
zadovoljena kad je najmanje jedan autor magistar struke ili diplomirani inženjer u području
arhitekture i urbanizma ili nositelj druge jednakovrijedne titule ” [paragraf 1.6, str 3]?
Diploma ne zadovoljava ovaj uvjet.
5.
Dokument ”7.3-situacija UPOV.dwg“ sadrži 6 referenci koje nedostaju (vjerojatno
pripadajući DOF), koje nisu uključene u natječajne podloge (“C_Natječajne podloge.zip”).
Da li je moguće dobiti te reference (“5E18-11-10.tif”, “5E18-11-11.tif”, “5E18-11-12.tif”
“5E18-11-13.tif”, “5E18-11-14.tif” and “5E18-11-15.tif”)?
Ne, iste nije moguće dobiti.
6.
U općim uvjetima je navedeno da će se dodijeliti “(…) tri (3) jednakovrijedne prve nagrade
u neto iznosu od 200.000,00 kn“[paragraf 3.1, str 4]. Samo da izbjegnemo nesporazum: da
li to znači da svaka nagrada iznosi 200.000,00 (3 x 200.000,00,-) ili sve tri zajedno iznose
200.000,00kn (200.000,00,- ÷ 3)?
Svaka nagrada iznosi 200.000,00kn.
7.
Da li moguće predate maketu zajedno za natječajnim radom. Da li će se ista predočiti
ocjenjivačkom sudu? Ako ju je moguće dostaviti da li postoje neke ograničavajući faktori
u pogledu dimenzija ili slično.
Maketu je moguće predate, ali se ista ne smije predočiti ocjenjivačkom sudu.
8.
Da li je moguće da nam se natjecateljima stavi na raspolaganje jednostavan “ figureground-diagram” cijele Rijeke?
Ne, isti se ne može staviti na raspolaganje.
9.
Da li maksimalan broj od 9000 znakova uključuje i interpunkcijske znakove.
Ne, broj od 9000 znakova ne uključuje interpunkcijske znakove.
10. Koja će biti orijentacija postavljanja panoa na sjednicama žirija? Landscape orijentacija
jedan iznad drugoga ili jedan od drugoga ili jedan pano do drugoga orijentacija portret ili
ni jedno od navedenog?
Panoi će se postavljati prema odabiru autora, odnosno smisleno ovisno o prikazu na istima.
11. Dokument ”7.3-situacija UPOV.dwg“ sadrži dva pravokutnika u nacrtu (926,78m x 584m i
584m x 850m) u layeru “port”. Da li su ti kvadrati relevantni za grafički dio koji se
prikazuje na panoima A0, ako jesu molim vas daljnje layout smjernice.
Ti kvadrati nisu relevantni za grafički dio.
12. U natječjanom programu je navedeno da tekstualni dio treba sadržavati umanjene sve
grafičke priloge natječajnog rada, format A3 1) Da li se grafički prilozi odnose na A0 panoe
da se svaki od njih prikazuje na A3 formatu ili se svaki nacrt pojedinačno prikazuje na A3
formatu 2) Da li se i tekstualni dio predaje na format A3?
Tekstualni dio se predaje na A3 formatu. Na kraju tekstualnog dijela trebali bi se nalaziti
“umanjeni” panoi A0 na A3 format.
13. Od natjecatelja se traži da predaju “situacija cijelog područja u mjerilu 1:1000” [paragraf
6.II.1, str. 6]. Da li je zadovoljavajuće ako sjeverni kut parka Delte (gdje se nalazi
spomenik) nije prikazan (focus je na južnom dijelu)?
Potrebno je da se na panou u situaciji 1:1000 prikaže cijeli obuhvat.
14. Da li je potrebno izbrisati metadata podatke na CD-u da bi se ispunio uvjet anonimnosti
[paragraf 8.2, str 6]? Da li se minimalna dpi-rezolucija odnosi na slike?
Ne nije ih potrebo izbrisati. CD će sa otvarati nakon završetka žiriranja, a za potrebe izrade
kataloga i objave radova. U općim uvjetima je točno naveden potreban format panoa (pdf-a) i njih
se potrebno pridržavati.
15. Paragraf 1.2.1 iz “3- podatci o lokaciji uređaja za proćišćavanje voda (UPOV).pdf” navodi
2
da “za izgradnju novog UPUV-a potrebna je površina od približno 22,000 m ”. Da li ta
brojka uključuje i katove i podrum ili se odnosi na tlocrtnu površinu prizemlja? Drugim
riječima da li je moguće raspodijeliti tih 22,000 m² na nekoliko katova, i ako je kolika je
minimalna površina na nivou prizemlja.
Navedena površina se odnosi na prostor za smještaj građevina i tehnologije, vanjske
manipulativne i prometne površine i drugo. Točna tlocrtna površina pojedinih građevina još nije
definirana. Od natjecatelja se ne očekuje rješenje same lokacije pročišćivača budući da još uvijek
ne posjedujemo dovoljno podataka o dimenzijama građevine kao i tehničkim i tehnološkim
zahtjevima kojima pojedinačne građevine i kompleks u cijelosti treba udovoljiti. Iz ovih razloga,
ovaj će prostorni segment rješavati detaljno prilikom izrade urbanisitčkog plana područja Delte.
16. Natječajnim programom se traži javni prostor od minimalno 5,000 m² [dio C, str 22 & dio
E.7, str. 27]. Koji događaji bi se održavali na tom prostoru i koju je točno sanitarnu opremu
potrebno predvidjeti posebno za te događaje?
.Javni trg namijenjen je različitim vrstama javnih događanja u rasponu od različitih promotivnih
akcija, izlaganja, sajmova lokalnog i specifičnog karaktera do glazbenih, scenskih, festivalskih i
sličnih. Na ovom stupnju razrade ne uvjetuje se posebna sanitarna oprema.
17. Da li struje uz obalu omogučuju ili ugrožavaju kupanje (organiziranje plaže) na južnoj
strain Delte.
S obzirom na blizinu kontejnerskog terminala, ušće Rječine i dubinu mora ne predviđa se
korištenje obale južne Delte za kupanje. Štoviše, s obzirom na dubinu mora nije moguće
formiranje plaže.
18. Koja je prosječna visina Sušačkog lukobrana iznad nivoa mora?
Visine su vidljive u priloženoj topografskoj podlozi.
19. Na koju se minimalnu tlocrtnu površinu prizemlja 7400m² može smjestiti akvarij? Na koliko
se katova smije smjestiti?
Podaci su dani u Urbanističkom programu.
20. Da li će buduća “brza željeznica” [dio E.6, str. 26] koristiti postojeće tračnice (uz D-404) ili
će se postaviti nove (za suprotni smjer naprimjer)?
Vidjeti odgovor pod 2.15.
21. Koliko često će se vlakovi zaustavljati na stanici Delta?
Očekivani interval je do 15 minuta.
22. Kolika je max dužina vlaka koji će se zaustaviti na stanici Delta? Koja je
maksimalna/minimalna dužina stanice Delta? Da li je potrebna traka za prolaz? Da li je
potrebno predvidjeti neke građevine/objekte uz stanicu (čekaonice, dučane i sl.)?
Za potrebe kompozicije gradske željeznice potrebno je osigurati peron do 70 metara dužine.
Postaja brze gradske željeznice podrazumijeva standardnu opremu tj. nadstrešnicu, uređaje za
prolaz putnika i poništavanje karata na mjestima ulaza/izlaza, te kiosk ili automat za kupovinu
karata. S obzirom na strukture koje se planiraju u neposrednom zaleđu postaje, ne ocjenjujemo
primjerenim samu postaju opterećivati drugim komercijalnim sadržajima.
23. Da li je moguće predvidjeti, i da li je izvedivo, da se željeynica smjesti podzemno (tunel) ili
nadzemno (vijadukt) s namjerom da se sto više prostora ostavi za pješake?
Ideju spuštanja ili podizanja željeznice dugoročno ne ocjenjujemo primjerenom.
24. Konzervatorski plan predviđa djelomično rušenje skladišta za spremanje ribe [br. 5] na
parceli 4778. Koji se točno dijelovi zgrade mogu rušiti? Koja je alternativna uporaba
skladišta moguća i da li je uopće moguća? Da li je moguće dobiti detaljne planove
skladišta?
Navodi u upitu su netočni. Skladišta u elaboratu nemaju oznaku 5. nego 4. Za građevinu s
oznakom 5. u konzervatorskom eleboratu vidi odgovor na pitanje Grupe 2 pitanje 18.
25. Da li će Lučka uprava ostati u istoj zgradi [br. 1] i u budučnosti ?
Riječ je o građevini upravnog karaktera koja će se do daljnjeg koristiti u sadašnjoj namjeni.
26. Koja je točna pozicija bitva [br. 20] u luci Baroš, koje se spominju u konzervatorskim
smjernicama?
Točen pozicije bitvi dane su u geodetskoj snimci. Nalaze u cijelom perimetru Porto Barossa, uz
obalu, na razmaku od desetak metara jedna od druge. Treba ih čuvati SVE na prvotnim mjestima.
Zamjena novima ne dolazi u obzir, osim što je nepotrebna. Jahte u marini mogu se bez problema
vezati za postojeće bitve.
27. Koji su mogući načini korištenja, a izvedivi, u skladištu 40 [br. 2]? Da li je moguće dobiti
detaljne planove skladišta za procjenu? Da li je izvedivo prenamijeniti skladište u
višenamjenski object spomenut u natječajnom programu [dio E.5, str 24 ff.]?
Za podatke o skladištu (skladištima) s oznakom 4, već stav iz elaborata: “Građevina u svojem
današnjem stanju nije od konzervatorskog interesa budući da je devastacijama i naknadnim
dogradnjama izgubila izvorna arhitektonska svojstva“, kaže da pitanje rušenja neće biti ništa
restriktivno.
- O dizalicama: djelomično uklanjanje je nespretna formulacija koja u stvari kaže da se dizalice po
potrebi maknu iz Porto Baroša i postave negdje na Delti kao spomenik (memoriju) u broju koji
predloži projekt (po jedna ili nekoliko od svake vrste?), a složi se investitor i konzervatori.
- pogranični zid: u budućem urbanističkom planiranju ovog dijela grada, treba čuvati i adekvatno
prezentirati one dijelove zida koji neće ometati komunikaciju ili izgradnju, a dijelove koji bi trebali
biti uklonjeni iz ovog razloga, treba potom jasno prezentirati u parteru tj. opločenju.
28. Da li se ograničenje visine od 21m odnosi na visinu strehe ili grebena krova?
Visina se odnosi na visinu do vijenca (strehe), a ne do sljemena (grebena) krova.
29. Da li su parametri dani za višestambenu izgradnju [paragraf E.1, str 23] (koji se odnose na
maksimalnu visinu,smanjenje zadnjeg kata itd.) isto važeći i obavezujući i za građevine
mješovite namjene [paragraf E.2, str 23-24], ako one sadrže višestambenu izgradnju?
Da.
Grupa 6
1.
Zbog težine slanja tri A0 panoa, da li je moguće predate 6 A1 panoa?
Ne, nije moguće.
2.
S obzirom da je natječaj međunarodni da li je neophodno biti registriran ? Ili bi mogla biti
dovoljna registracija u državi članici Europske Unije?
U autorskom timu je potrebno imati ovlaštenog arhitekta upisanog u Hrvatsku komoru arhitekata.
3.
Da li je moguće dobiti dodatne dwg-ove u 2D i 3D? Da li je moguće dobiti dwg file Plana
Delte u kojem je područje podijeljeno u četiri cjeline prema namjeni?
Ne, iste nije moguće dobiti.
4.
Tablica prostornih pokazatelja limitira max. visinu iznad zemlje:
- 4,5m max. visina za paviljon u sklopu parka I pješački ulaz/izlaz – garaža
- 21m max. visina za višestambenu izgradnju, komercijalne I poslovne zgrade,
višenamjensku dvoranu, akvarij, hotel . . .
- 30m max. visina za “ landmark”
Da li su to maksimalne visine ili je moguće iI dodatno povečati visinu pojedinih
zgrada?
Riječ je o maksimalnim visinama, međutim, obratite pažnju na odgovor Grupa 5 pitanje 29. kao i
na uvjete iz točke E. urbanističkog programa.
5.
Kig, kis i km vrijednosti su indikativne , maksimalne ili ih se može i izmjeniti, povečati?
Vrijednosti su zadane i ne mogu se povećavati.
Grupa 7
1.
Da li je potreba registracija?
Ne, registracija nije potrebna.
2.
Da li je moguće predate više od tri panoa A0?
Ne, nije moguće predati više od tri panoa.
3.
Da li je moguće dostaviti jednu ili više maketa područja?
S obzirom da mkete nisu zadane iste se ne mogu pokazivati Ocjenjivačkom sudu.
4.
Možete li definirati “Ispunjena Tablica u prilogu natjecajnog programa s iskazom
postignutih površina” ?
Tablica u prilogu natjecajnog programa s iskazom postignutih površina.
5.
Da li postoje određena građevinska/konstruktivna ograničenja , udaljenosti, pravilnici o
zaštiti od požara ili neki drugi zakoni koji nisu navedeni u program, a kojih bi se trebalo
pridržavati? Ako postoje d ali ih je moguće dobiti digitalno i na nekom drugom jeziku osim
hrvatskog?
Popis mjerodavnih zakona i pravilnika može se na hrvatskom jeziku naći na stranicama Hrvatske
komore arhitekata (http://www.arhitekti-hka.hr/hr/zakoni-propisi/popis/).
6.
Koji je standard potrebno zadovoljiti kod projektiranja stambenih prostora? (ekonomično,
luksuzno, mješovito . . ?)
U natječaju se ne traži projektiranje stanova.
7.
U program je navedeno da nije prihvatljiva izgradnja više visokih zgrada, već samo jedan
“landmark” visine 30m. Ima li i drugih ograničenja u dimenziji i obliku “landmarka” ?
Postoji li problem koji je potrebno razmotriti s pomorskom plovidbom ili sa kontrolom
zračnog prometa?
Ne, nema drugih ograničenja.
8.
Ima li dio lokacije koji se smatra da ima veću mogućnost zagađenja? Da li je more ispred
lokacije i voda rijeke zadovoljavajuća za kupanje?
Vidi odgovor Grupa 5 pitanje 17.
9.
Da li je moguće dopuniti program npr. pozicioniranjem škole ili knjižnice iako to nije
navedeno u programom?
Predloženi sadržaji nisu potrebni na ovoj lokaciji.
10. Da li je lokacija dostupna za pojedinačno razgledavanje? Ako ne da li je planirani dan za
razgledavanje lokacije?
Lokacija je dostupna za pojedinačno razgledavanje.
11. Ima li Arhiv ili institucija koju možemo kontaktirati za skupljanje dodatnih fotografija i
povijesne dokumentacije?
U Rijeci postoji Državni arhiv Rijeka u kojem se nalaze povijesne fotografije.
Grupa 8
1.
Zadani formati za plakate nisu u suglasju . . . u kojem je formatu potrebno printati i
napraviti pdf?
Panoi se predaju na formatu A0. U sklopu tekstualnog dijela isti se predaju umanjeni na A3
formatu. Na CD-u se predaju panoi različitih kvaliteta, za potrebe kasnije objave na web i
novinskim portalima.
2.
Koje je zgrade potrebno projektirati u mjerilu 1:500?
Vidi opće uvjete, sadržaj natječajnog rada – grafički dio.
3.
Da li je potrebno prikazivati strukturu stambenih jedinica i poslovnih prostora različitih
veličina?
Nije potrebno prikazivati strukturu stambenih i poslovnih prostora.
4.
Da li je potrebno projektirati stambene i poslovne prostore različitih veličina? (Ili prikazati
tipske stanove i/ili poslovne prostore)
Nije potrebno projektirati stambene i poslovne prostore.
5.
Da li je potrebno prikazivati urbanu opremu na javnim površinama?
Ne, nije potrebno prikazivati urbanu opremu.
6.
Koji ce biti kriteriji ocjenjivanja ekonomske vrijednosti i izvodivosti projekta?
Primjenjivat će se kriteriji koji u međuodnos stavljaju procjenu vrijednosti ulaganja potrebnih za
realizaciju projekta i tržišnu vrijednost novih nekretnina.
7.
Da li je i u kojoj mjeri potrebno odrediti materijale za javne prostore i zgrade (direktan
utjecaj na kriterij ekonomska vrijednost i energetsku učinkovitost)?
U sklopu predloženog rješenja natjecatelji trebaju elaborirati odabrane tehničke sustave gradnje
do nivoa koji osigurava mogućnost procjene visine ulaganja potrebnih za realizaciju projekta, kao
i energetske učinkovitosti.

Download Report