SADRŽAJ: 1. OSNOVE TEHNIČKOG CRTANJA................................................................................................ 3 1.1. Tehničko crtanje ........................................................................................................................ 3 1.2. Uloga poznavanja (čitanja) nacrta za graditelja – izvođača u procesu pripreme za ..... 6 izvođenja dijela ili cijele građevine ................................................................................................. 6 1.3. Važnost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvođača .............................. 7 1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (čitanje) nacrta....................... 7 2. OPREMA I PRIBOR ZA CRTANJE ............................................................................................... 9 2.1. Pribor za crtanje......................................................................................................................... 9 2.2. Tehničko pismo........................................................................................................................ 10 2.3. Formati papira .......................................................................................................................... 11 3. OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE....................................................................... 13 3.1. Simetrala dužine i kuta ........................................................................................................... 13 3.2. Crtanje kutova .......................................................................................................................... 14 3.3. Tangenta na kružnicu ............................................................................................................. 16 3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta .............................................................................. 17 3.5. Lukovi i krivulje......................................................................................................................... 19 3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji....................................................................................... 21 4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA .................................................................................................. 22 4.1. Projiciranje ................................................................................................................................ 22 4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja ......................................................................................... 23 4.3. Prostorna projekcija ................................................................................................................ 30 5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE .............. 33 5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-građevinske projektne dokumentacije......................... 33 6. Osnove crtanja i označavanja u arhitektonsko – građevinskim nacrtima.............................. 36 6.1 Vrste i širina crta ....................................................................................................................... 36 6.2. Mjerilo ........................................................................................................................................ 37 6.3. Kotiranje nacrta........................................................................................................................ 39 7. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA................................................................ 43 7.1. Grafičke oznake materijala .................................................................................................... 43 7.2. Grafičke oznake opreme i namještaja.................................................................................. 45 7.3. Simboli raznih instalacija ........................................................................................................ 48 7.4. Simboli plinskih instalacija ..................................................................................................... 49 7.5. Grafičke oznake otvora........................................................................................................... 50 8. SADRŽAJ NACRTA ....................................................................................................................... 52 8.1. Tlocrt.......................................................................................................................................... 52 8.2. Presjek ...................................................................................................................................... 54 8.3. Prevaljeni presjeci ................................................................................................................... 57 8.4. Pročelja ..................................................................................................................................... 59 8.5. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 60 8.6. Planovi oplate........................................................................................................................... 63 8.7. Konstrukcijski nacrti ................................................................................................................ 65 9. VRSTE PROJEKATA..................................................................................................................... 67 9.1. Idejni projekt ............................................................................................................................. 67 9.2. Glavni projekt ........................................................................................................................... 68 9.3. Izvedbeni projekt ..................................................................................................................... 72 9.4. Detaljni nacrti ........................................................................................................................... 78 10. Literatura 2 1. OSNOVE TEHNIČKOG CRTANJA 1.1. Tehničko crtanje POVIJEST I ZNAČENJE TEHNIČKOG CRTEŽA Crteži su u povijesti ljudskog roda važan vid međusobne komunikacije još prije nego se razvilo pismo. Tehnički crtež se razvija tokom renesanse kada se razvijaju tehničke znanosti i kasnije postaje sve složeniji I složeniji.Tehnički nacrti danas su standardni način prikazivanje proizvoda svih mogućih tehničkih disciplina a među njima su i graditeljski nacrti. Graditeljski nacrti moraju se pridržavati međunarodnih pravila za crtanje nacrta te moraju biti jasni, dobro označeni i pregledni. Takve nacrte su sposobni “pročitati “ svi stručnjaci koji sudjeluju u procesu projektiranja, izvođenja I održavanja objekta. Dijelovi nacrta I sam crtež mora biti tako jasan da se njima znaju služiti investitori, korisnici graditeljskih objekata i svi zainteresirani građani. Poznavati I znati čitati nacrte je kao da govorimo još jedan strni jezik jer ista pravila vrijede i u Kini i u Americi.. PROBLEMI KOD GRAFIČKOG PRIKAZIVANJA GRADITELJSKIH OBJEKATA Kod crtanja predmeta za graditeljske nacrte vrlo se brzo uoče dva problema. Prvi problem je kako složen predmet poput zgrade prikazati tako da svima bude razumljiv.Jednostavan i mali predmet vrlo se lako dade opisati riječima ili predočiti jednostavnom skicom. Problem nastaje kod opisivanja predmeta koji složen od više elemenata kao što je ovaj na slici. Dakle imamo problem kako predmet ili zgradu koja ima tri dimenzije ( dužinu, širini i visinu) smjestiti na papir koji ima samo dvije dimenzije(dužinu i širinu) Prvi problem se rješava tako da se predmet crta na način zovemo ortogonalno projiciranje predmeta.Svaka projekcija predmeta crta se na svojoj ravnini, pa govorimo o ravnini I (ravnini tlocrta), ravnini II (ravnini nacrta) i ravnini III (ravnini bokocrta). 3 Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta. Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta. Da bi takav crtež bio potpuno razumljiv na kraju određujemo dimenzije, kote (odnosno kotiramo stvarne veličine u centimetrima). 4 Drugi problem je kako velik građevinski objekt čija se veličina mjeri u desecima metara smjestiti na list papira veličine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga u mjerilu. Crtati građevinu u mjerilu znači je smanjiti tako da je možemo prikazati na našem listu papira. Mjerilo na nacrtu označujemo s dva broja I znakom jednakosti između dva broja. Na primjer: 1 : 100 Prvi broj označava stvarnu dimenziju predmeta. Drugi broj označava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta. Znači jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar. U slijedećim crtežima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crtež je razne veličine ali kote tj zapisane dimenzije su iste. MJ 1:200 MJ 1:100 MJ 1:50 5 1.2. Uloga poznavanja (čitanja) nacrta za graditelja – izvođača u procesu pripreme za izvođenja dijela ili cijele građevine Da uspješno izgradi dio ili cijelu građevinu graditelj-izvođač osim znanja o građevinskim konstrukcijama i manualne vještine mora imati još jednu važnu sposobnost. Ta sposobnost zove se poznavanje odnosno čitanje nacrta. Znati pročitati nacrte odnosno shvatiti sto je nacrtano to je kao da se zna jedan jezik. Tehnički nacrti se po istom sistemu crtaju u cijelom svijetu od Kine do Amerike. Kod pripreme za izvođenje dijele ili cijele građevine treba pripremiti: 1. Izvođač treba dobro poznavati pravila čitanja nacrta jer tek kad shvati nacrte odnosno protumači projekt odnosno projektnu dokumentaciju može pristupiti slijedećoj fazi. 2. Slijedeća faza u realizaciji građenja je priprema materijala, alata i opreme potrebnog za izvođenje dijela ili cijele konstrukcije. Za cijelu građevinu ponekad se taj proces zove priprema gradilišta. 3. U toj fazi izvođač također odlučuje o odabiru ljudi s odgovarajućom manualnom vještinom odnosno o potrebnoj radnoj snazi koji će takvu konstrukciju i izvoditi. Tek kad su svi ovi uvjeti ispunjeni može se pristupiti izvođenju dijela ili cijele konstrukcije. Kad su svi ovi uvjeti ispunjeni možemo govoriti o uspješnom izvođenju dijela ili cijele građevine. Ovaj proces se odnosi na izvedbu dijela građevine na primjer kod zidanja jednog malog zida koji izvodi jedan čovjek. Takav isti proces događa se kod izvedbe cijele građevine npr. kod izvedbe kompletne stambene zgrade. Samo onaj graditelj–izvođač koji je u shvatio ulogu poznavanja odnosno čitanja nacrta i uspješno je povezao s ostalim aktivnostima prilikom izvođenja dijela ili cijele građevina može biti dobar u svom zanimanju. U takvom slučaju govorimo o uspješnim graditeljima – reproduktivnim umjetnicima (ako su projektanti primarni umjetnici) koji su savladali sve tajne graditeljskog zanata. ULOGA POZNAVANJA (ČITANJA) NACRTA ZA GRADITELJA IZVODITELJA U PROCESU IZGRADNJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE POSTUPAK JE ISTI BEZ OBZIRA DALI SE RADI O ZIDANJU JEDNOG ZIDA ILI UZVEDBI CIJELE ZGRADE ORGANIZACIJSKA PRIPREMA ZA IZVOĐENJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE ODABIR DJELATNIKA (RADNE SNAGE) KOJI ĆE OBAVLJATI PREDVIĐENE RADOVE POZNAVANJE (ČITANJE) NACRTA ODNOSNO DOBRO RAZUMIJEVANJE KOMPLETNE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE UKLJUČUJUČI TROŠKOVNIKE GRADITELJSKIH RADOVA OBRTNIČKIH ODABIR ALATA, STROJEVA, OPREME, MATERIJALA, ORGANIZACIJA TRANSPORTA, ORGANIZACIJA DIJELA ILI CJELOKUPNOG GRADILIŠTA USPJEŠNO IZVOĐENJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE 6 1.3. Važnost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvođača Tehnički nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktna uputa tj radni zadatak po kome izvođač treba da izvodi dio ili cijelu zgradu. Ako izvođač dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo o uspješnom izvođenju dijela ili cijele građevine. Problemi nastaju ako izvođač ne razumije projekt odnosno ne shvati što je nacrtano na papiru. Tada se prilikom pripreme i izvođenja dijele ili cijele građevine događaju neugodnosti, nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehničkih uputa imamo čitav niz problema za sve sudionike u procesu građenja a to najviše pogađa korisnike takvih zgrada. Da bi dobro razumio nacrt izvođač treba tokom školovanja i kasnije u praksi da razvije određene sposobnosti odnosno znanja koje će mu pomoći da dobro shvati projekte. 1.4. Sposobnosti odnosno znanja potrebne za razumijevanje (čitanje) nacrta Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravila crtanja nacrta i poznavanje građevinskih konstrukcija. A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvije dimenzije (dužina i širina) predoči kako će taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( dužina širina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije) nacrtati na papiru u dvije dimenzije. To je važna ljudska sposobnost jer izvođači po nacrtima koji su projektanti crtali u dvije dimenzije mogu sebi predočiti kako će dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova. Ta sposobnost uvježbava se tokom školovanja na modelima predmeta na kojima se crtaju tlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtaju tlocrti i ostale projekcije zgrada u određenom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse. Prostorni zor pomaže i kod boljeg snalaženja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekad na jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvođač prisiljen tražiti i na drugom projekcijama ili čak konzultirati projektanta. Svaki put kad izvođač dobije više nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i pročelja) pomalo se automatski uključuje ta sposobnost koja pomaže da izvođač sebi predoći kako će izgledati budući objekt. Tako i izvoditelji postaju sudionici zamišljenog projekta i lakše uspješno izvode dio ili cijelu građevinu. B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridržavati svi sudionici u procesu izrade projekta da bi mogli razumijevali ono što je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksne opreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta određivanja tlocrta i presjeka, razumijevanje mjerila itd,) 7 C) Poznavanje građevinskih konstrukcija u stvarnosti - je važan uvjet. Kad izvođač poznaje stvarni izgled i dimenzije konstrukcije u stvarnosti u pravoj veličini onda može shvatiti što je nacrtano u nacrtu. SPOSOBNOSTI ODNOSNO ZNANJA POTREBNA ZA RAZUMIJEVANJE - POZNAVANJA (ČITANJA) NACRTA ZA GRADITELJA - IZVODITELJA Prostorni zor sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru (crtanog na dvije dimenzije) predoči kako će taj predmet izgledati u prostoru ( prikazan u prostoru u tri dimenzije). Pravila crtranja nacrta su pravila koja se moraju pridržavati svi sudionici u procesu izrade projekta da bi mogli razumijevali ono što je nacrtano( simboli graditeljskih materijala,pokretn e i fiksne opreme, simboli instalacija, pravila k i j Poznavanje građevinskih konstrukcija i dijelova građevine u stvarnosti USPJEŠNO IZVOĐENJE DIJELA ILI CIJELE GRAĐEVINE 8 2. Oprema i pribor za crtanje 2.1. Pribor za crtanje Za izradu dobrog tehničkog crteža potrebna je i odgovarajuća oprema, pribor i papir. 3D prikaz građevine u računalnom programu pribor za crtanje Tu se ubrajaju crtaći stol, crtaća daska i crtaća ploča, te računala s programima (CAD) za crtanje i različita crtala (ploteri) koji omogućuju brže i preciznije iscrtavanje nacrta. Crtaći pribor potreban za izradu tehničkog crteža čine trokuti, T-ravnalo, razmjernik (mjerilo, trobridno ravnalo), šestar, kutomjer, različiti krivuljari i šablone. Šablone mogu biti za tehničko pismo, opće s geometrijskim likovima ili namjenske za pojedine struke (za arhitekte, elektrotehničare, strojare…) 9 2.2. Tehničko pismo Za opise uz tehnički crtež koristi se tehničko pismo. Razlikujemo koso i uspravno tehničko pismo, a oba mogu biti uska i srednje široka po čemu razlikujemo tipove A i B tehničkog pisma. 10 Npr. za tip B – uspravno srednje široko tehničko pismo su iskazane mjere u tablici 2.3. Formati papira Pri izradi tehničkih crteža koriste se različiti formati papira. Širine i duljine formata papira određene su međunarodnim normama npr. odnos stranica je 1: 2 = 1 :1,414 i omjer površina susjednih formata je 2 : 1 (A0 formatu je površina 1m 2 , a formatu A1 je 0,5 m 2 , itd.) (sl. ) odnos različitih formata papira 11 Građevinski nacrti veći od formata A4 svode se na njegovu veličinu presavijanjem zbog lakšeg rukovanja i uvezivanja u projekt. primjer sastavnice Osnovni format obrezanog nacrta mora imati pravokutni oblik veličine 210/297 mm. Nacrti većeg formata moraju se previti tako, da potpuno složeni nacrt ima veličinu osnovnog formata. Okvir se mora iscrtati punom linijom na svakom nacrtu. On je udaljen 5 mm od gornjeg, desnog i donjeg ruba, a 25 mm od lijevog ruba nacrta. Sastavnica se stavlja u desni donji kut nacrta i sadrži sve potrebne podatke o investitoru, projektantu, vrsti građevine i mjestu gradnje, sadržaju nacrta, mjerilu... Veličina sastavnice ovisi o veličini nacrta. Papir za tehničke crteže mog biti i različitih vrsta: tvrdi crtaći papir, paus papir, prozirni tanki papir za skiciranje, ozalit papir, transparent papir… Na tržište se isporučuju u rezanim arcima i u rolama. 12 3. Osnovne geometrijske konstrukcije Različite geometrijske konstrukcije potrebno je znati pri projektiranju i u izradi tehničkih crteža, ali često je potrebno i neke od njih izvesti na gradilištu. Te konstrukcije je jednostavnije izvesti pomoću pribora za crtanje ili računala, ali mogu se i često moraju izvesti na gradilištu. Tada se koriste pomagala kojima tamo raspolažemo, a to su zidarska olovka, čavli, užad, daske, letve, šablone i sl. 3.1. Simetrala dužine i kuta Simetrala je pravac koji dijeli neku geometrijsku tvorevinu na dva jednaka dijela, pa tako imamo prikaz konstrukcije simetrale dužine i simetrale kuta. konstrukcija simetrale dužine konstrukcija simetrale kuta 13 podjela dužine na jednake dijelove 3.2. Crtanje kutova 14 određivanje pravog kuta na gradilištu Podjela pravog kuta na tri jednaka dijela - konstruira se kut od 60° koji se zatim simetralom raspolovi konstrukcija kutova različitih veličina pomoću dva trokuta 15 Konstrukcija kuta proizvoljne veličine moguća je uz pretpostavke: kut punog kruga je 360°…….360cm O O=2 r Π ⇒ r= 2Π 360 r= =57,3 cm 2 ⋅ 3,14 3.3. Tangenta na kružnicu Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u jednoj točki, koju zbog toga i nazivamo diralištem i tangenta je uvijek okomita na polumjer kružnice u toj točki. konstrukcija tangente na kružnicu u određenoj točki na kružnici konstrukcija tangente na kružnicu iz određene točke izvan kružnice 16 3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta jednakostraničan trokut kvadrat iz zadane stranice kvadrat iz zadane dijagonale konstrukcija šesterokuta 17 Konstrukcija dvanaesterokuta iz šesterokuta određivanje središta opisane kružnice pravilnog mnogokuta i njegove konstrukcija iz zadane stranice konstrukcija osmerokuta 18 konstrukcija peterokuta iz zadanog polumjera opisane kružnice 3.5. Lukovi i krivulje Spoj dva pravca pravilnom krivuljom S oblika 19 spoj dvije kružnice jednim lukom r, s, h s, h konstrukcija kružnog odsječka iz različitih zadanih elemenata 20 3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji Elipsa je skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dvije čvrste točke te ravnine konstantan i jednak velikoj osi elipse. Te čvrste točke su fokusi ili žarišta elipse. Elipsa ima dvije osi simetrije, a to su ujedno njezina velika AB i mala os CD koje se dijele na velike a i male b poluosi. Stoga prema definiciji vrijedi: r 1 + r 2 = 2a za bilo koju točku elipse. konstrukcija elipse prema definiciji konstrukcija elipse iz koncentričnih kružnica čiji su promjeri jednaki osima elipse. 21 4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA 4.1. Projiciranje U graditeljstvu, a i u ostalim tehničkim strukama važno je znati prostorne oblike predočiti na crtežu u ravnini kao i iz crteža spoznati izgled predmeta, građevine ili njezinog dijela u prostoru. Da bismo dobili prikaz nekog predmeta u ravnini vršimo zamišljeni postupak projiciranja toga predmeta na ravninu pomoću zraka projiciranja. Dva osnovna načina projiciranja koja se koriste u praksi su centralno i paralelno projiciranje. Kod centralne projekcije sve zrake projekcije prolaze jednom točkom ( centrom projiciranja), a kod paralelnog projiciranja zrake su međusobno paralelne i ovisno o položaju prema ravnini projekcije razlikujemo koso i ortogonalno (okomito) projiciranje. centralno projiciranje koso paralelno projiciranje ortogonalno paralelno projiciranje Ortogonalnim projiciranjem nastaju različite projekcije ovisno o položaju i broju ravnina projekcije. To su: - Kotirana projekcija (na horizontalnu ravninu) - Mongeova projekcija (na dvije ili više međusobno okomitih ravnina) - Ortogonalna aksonometrija U tehničkoj praksi najčešće se koristi ortogonalna projekcija na dvije (tlocrt i nacrt) ili tri međusobno okomite ravnine (tlocrt, nacrt, bokocrt ili stranocrt). Ortogonalnim projiciranjem na dvije ili tri međusobno okomite ravnine koristi se u graditeljstvu za prikaz tlocrta, presjeka i pročelja građevine, pojedinih detalja… 22 4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja Svi geometrijski oblici u prostoru sastoje se od točaka, stoga da bismo znali odrediti u ravnini sliku (projekciju) tih oblika potrebno je znati odrediti projekciju točke. 4.2.1. Ortogonalna projekcija točke Ravnine projekcije su dvije međusobno okomite ravnine označene velikim grčkim slovima Π 1 i Π 2 i one Zraka projiciranja koja prolazi točkom A okomito na horizontalnu ravninu Π 1 određuje tlocrt A' točke A, a ona okomita na ravninu Π 2 određuje nacrt A" točke A. Tlocrtom i nacrtom potpuno je određen položaj točke u prostoru. Na slici a) dan je prostorni prikaz, a na sl. b) nakon prevaljivanja ravnine Π 1 u Π 2 prikaz projekcija tlocrta i nacrta točke A u ravnini slike (papira). U graditeljstvu projekcije tlocrta i nacrta (presjek) građevine najčešće se prikazuju odvojeno. Točke su zadane koordinatama koje predstavljaju udaljenost točke od po volji odabrane točke ishodišta u smjeru koordinatnih osi A(Ax, Ay, Az). Možemo proučit položaj točaka u prostoru na primjeru zadanih točaka A(2,4,4), B(6,-6,8), C(10,-8,-8), D(8,8,-6), E(4,6,0), F(12,0,6) 23 Ponekad, za potpuno jasnu predodžbu predmeta nisu dovoljne dvije projekcije i tada se uvodi i treća ravnina projekcije Π 3 postavljena okomito na ravnine Π 1 i Π 2 kroz ishodište koordinatnog sustava i naziva se bokocrtnom ravninom. 4.2.2. Ortogonalna projekcija dužine Dužina je ravna crta omeđena dvjema točkama i njima je potpuno određena. Ortogonalna projekcija dužine je dužina, pa su projekcijama krajnih točaka određene i projekcije dužine. Promatrajući projekcije dužina na slici i pravokutnog trokuta Α ′ PA može se uočiti da je ortogonalna projekcija dužine na ravninu slike općenito kraća od prave duljine te dužine. Ako je dužina paralelna s ravninom projekcije npr. CD II Π 1 tada se u tlocrtnoj ravnini projicira u pravoj veličini, a u nacrtu se vidi da su sve njezine točke jednako udaljene od Π 1 tako što su sve točke nacrta jednako udaljene od osi x, tj. nacrt dužine je paralelan s osi x. Ako je dužina okomita na ravninu projekcije npr. EF ⊥ Π 1 u tlocrtu njezina projekcija će biti točka E ′ = F ′ , A u nacrtu će se projicirati u pravoj veličini jer je paralelna s Π 2 . Kada u projekciji ne vidimo pravu veličinu dužine potrebno ju je odrediti, a određuje se postupkom prevaljivanja oko projekcije u ravninu projekcije, npr. oko tlocrta Α′ B′ u ravninu Π 1 , na slici je dan prostorni prikaz postupka prevaljivanja (a) i prikaz u tlocrtu i nacrtu (b). 24 4.2.3. Ortogonalna projekcija pravca Dužina je dio pravca, pa kada imamo određenu dužinu imamo određen i pravac na kojem se ona nalazi. Pravac može biti u paralelnom položaju prema ravnini, u njoj ili je probadati. Ako probada ravninu s njom ima jednu zajedničku točku koja se naziva probodištem. Na sl. se vidi probodište pravca p (pravac se označava malim slovima abecede) s ravninom Π 1 i ono se naziva prvim probodištem i označava s indeksom jedan uz slovo Ρ1 , te probodište pravca s ravninom Π 2 , drugo probodište Ρ2 . Ako neka točka pripada pravcu, u tlocrtu i nacrtu mora biti na projekcijama pravca i mora se nalaziti na istoj ordinali. Dva pravca u prostoru mogu biti: a) paralelni b) ukršteni c) mimosmjerni 25 Paralelni pravci se projiciraju u paralelne pravce. Ukršteni se sijeku u jednoj točki i ta točka pripada i jednom i drugom pravcu, pa se i u projekcijama mora nalaziti u sjecištu pravaca i mora se nalaziti na istoj ordinati. Mimosmjerni pravci nisu ni paralelni ni ukršteni i nemaju niti jednu zajedničku točku. Do sada je dan prikaz projekcija osnovnih geometrijskih elemenata, a oni su sastavni dio svakog lika i tijela. 4.2.4. Ortogonalna projekcija tijela Ako načinimo ortogonalnu projekciju tijela na tri ravnine projekcije dobiti ćemo njegov tlocrt, nacrt i bokocrt. Bokocrt može biti desni i lijevi ovisno s koje strane gledamo. Ortogonalna projekcija tijela (piramida) na tri ravnine 26 Prikaz tijela u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu Razvijeni plašt piramide kojoj prave veličine bridova i stranica saznajemo iz tlocrta i nacrta 27 prikaz krova u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, s određivanjem prave duljine grebena Cilj je znati i moći prostorni oblik prikazati u tlocrtu nacrtu i bokocrtu, kao i iz njegovog tlocrta i nacrta znati predočiti i nacrtati prostorni prikaz. Isto tako moći odrediti pravu veličinu prikazanih elemenata. 28 primjeri za vježbu određivanja tlocrta, nacrta i bokocrta 29 4.3. Prostorna projekcija Iz tlocrta i nacrta i (ili) bokocrta možemo odrediti izgled predmeta u prostoru koji nam pruža jasnije objašnjenje građevine. U tu svrhu se koristimo metodama kosog projiciranja na ravninu slike gdje su predmeti vezani uz prostorni koordinatni sustav tako da su glavni bridovi i osnovne plohe paralelne s ravninama projekcija, a onda ga zajedno s koordinatnim sustavom projiciramo koso na jednu ravninu. U tu svrhu najčešće se koristi aksonometrijski (grč: akson = os i metron = mjera) prikaz koji nam omogućuje mjerenje, tj. kotiranje građevine. Kako bismo dobili što zorniju sliku predmeta, predmet u uspravnom položaju os⎯z odabiremo «vertikalno», a osi ⎯x i ⎯y zatvaraju s njom kutove 90+α i 90+β. Kutovi α i β odabiru tako da slika bude što manje izobličena, pa je uobičajena vrijednost 15°≤ α ≤ 30° i 30°≤ β ≤ 60°. Najčešće se odabiru kutovi od 30° i 60°, jer se na taj način zadrži pravi kut. Ako nema prikrata u smjeru koordinatnih osi govorimo o izometriji, ili ako prikrate postoje onda se radi o dimetriji ili trimetriji 30 crtanje aksonometrijske slike predmeta 31 32 5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE SUDIONICI U PROCESU PROJEKTIRANJA ODNOSNO IZRADE ARHITEKTONSKO GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Arhitektonsko–građevinska projektna dokumentacija je skup nacrta i prateće dokumentacije koje naručuju investitori i po kojoj izvođači izvode građevinu. Osobe koje sudjeluju u izgradnji zovu se sudionici u izgradnji Investitori su pravne ili fizičke osobe koje naručuju arhitektonsko – građevinsku projektnu dokumentaciju i financiraju gradnju. Projektanti su diplomirani ing. građevine ili arhitekture koji po uputama investitora izrađuju arhitektonsko-građevinsku projektnu dokumentaciju. Revidenti su pojedine ovlaštene osobe ili tvrtke koje kontroliraju projektnu dokumentaciju za zgrade veće od 500 m2. Izvoditelji ili izvođači su obrtnici pojedinci iili tvrtke koje po projektnoj dokumentaciji izvode dio ili cijelu građevinu. Nadzorni inženjeri obavljaju nadzor nad kvalitetom radova i brinu da se građevina izvodi po projektu. ŠTO JE TO PROJEKTIRANJE Projektiranje je složeni postupak u kojem se počinje od izrade jednostavnih skica koje crta projektant a završava se sa izradom detaljnih nacrta po kojima svaki sudionik izvođač odnosno obrtnik u izgradnji može pripremiti i izvesti svoj dio radova na građevini. Završne dijelove projektne dokumentacije za složene objekta crtaju čitavi timovi arhitekata, građevinskih i strojarskih diplomiranih inžinjera. Ponekad je za izradu arhitektonsko građevinske dokumentacije potrebno dva ili tri tjedna za male objekta a za velike građevine to je proces koji može trajati mjesecima, pa i godinu dvije za izuzetno složene objekte. ODGOVORNOST PROJEKTANTA Izrada arhitektonsko građevinske projektne dokumentacije je izrazito zahtjevan,odgovoran i važan posao u sklopu velike aktivnosti i napora kod izvedbe građevinskog objekta. Greške u projektiranju i izradi kompletne tehničke dokumentacije vide se odmah prilikom izdavanja građevinske dozvole, tokom izvođenja zgrade, preuzimanja zgrade od strane investitora na tehničkom pregledu a naročito tokom godina prilikom korištenja građevine. Ukoliko ima grešaka kod projektiranja onda govorimo o teškom održavanju zgrade kad su se stanari i korisnici uselili u zgradu. 5.1. Redoslijed izrade arhitektonsko-građevinske projektne dokumentacije Proces projektiranja počinje izradom planova za urbanistička rješenja u mjerilu 1:5000. U tom mjerilu se određuju zone izgradnje, zone poljoprivrednog zemljišta, položaj prometnica i velikih građevinskih zahvata kao što su tvornice, brane za hidrocentrale itd. Slijedeća faza je izrada situacije u mjerilu 1: 1000 ili 1:500 u kojem se definira osnovna namjena, veličina i položaj objekta u prostoru s obzirom na situaciju prilaznih prometnica. Zatim se crta idejni projekt u mjerilu 1:200 za velike objekte ili u mjerilu 1:100 za male zgrade. Tu se već daju osnovna funkcionalna, oblikovna i konstrukcijska rješenja cijele građevine.Crtaju se tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine. Na temelju tog nacrta dobiva se lokacijska dozvola. Nakon toga se izrađuje glavni projekt u mjerilu 1:100 (stotka) potreban za dobivanje građevinske dozvole. U tim nacrtima moraju biti definirana funkcija, izgled i konstrukcija buduće zgrade.Crtaju se tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine. Uz tu dokumentaciju ide i prateća dokumentacija koja je potrebna za dobivanje građevinske dozvole(tehnički opis,osnovni troškovnik, sve isprave i potvrde za organ državne uprave koji će izdati građevinsku dozvolu) Uz te nacrte izrađuju se i instalacijski nacrti u mjerilu 1:100 u kojima su nacrtana rješenje za sve instalacije. Slijedeći nacrt koji se izrađuje je onaj koji je najinteresantniji izvoditeljima na gradilištu i po kojem se građevina izvodi. To je izvedbeni ili palirski nacrt u mjerilu 1:50 (pedesetka). Crtaju se vrlo detaljno tlocrti, presjeci i pročelja buduće građevine sa svim detaljima i tehničkim specifičnostima za svaki dio zgrade.U tlocrte se ucrtava plan oplate ploča po kojem se izvode svi tesarski radovi na 33 zgradi. Izrađuju se detaljni troškovnici po kojima se ugovaraju i prati dinamika radova. Ako je potrebno crtaju se i izvedbeni nacrti instalacija. Paralelno sa izvedbenim projektom izrađuje se konstrukcijski projekt. On sadrži statički račun, i vrlo važne tlocrte s pozicijama armature u mjerilu 1:50. Definirana je svaka pozicija armature sa brojem, veličinom i položajem svake šipke u konstruktivnom elementu. Na temelju takvog nacrta vrši se narudžba armature, transport i ugradnja armature na gradilištu. Detaljni nacrti koji se crtaju u mjerilu 1:50 za sheme stolarije ii 1:25, 1;10 , 1:5 i 1: 1 za ostale detalje su vrlo važan dio projektne dokumentacije. Oni definiraju pojedine detalje na građevini i tako dobivamo razrađene upute za koordinaciju građevinskih i preciznu izvedbu obrtničkih radova. Tokom izvedbe na jednom primjerku izvedbenog nacrta u mjerilu 1:50 izvoditelj prati radove i taj nacrt se zove obračunski nacrt. On služi za mjesečni i na kraju za završni obračun između investitora i izvoditelja. Uz te osnovne nacrte mogu se u arhitektonsko građevinskoj projektnoj dokumentacije pojaviti čitav niz raznih projekata kao što su geomehanički projekti, projekti specijalnih konstrukcija ili tehnologija koji su sastavni dio takve dokumentacije. To ovisi naravno o složenosti građevine i tehnološkim zahtjevima svakog pojedinog projekta. U našim razmatranjima najviše ćemo se baviti onim nacrtima koji su graditeljima izvoditeljima najinteresantniji a to su glavni nacrti u mjerilu 1:100 i izvedbeni nacrti u mjerilu 1:50. B 1 REDOSLIJED IZRADE, OSNOVNI SADRŽAJ, NAMJENA I MJERILO PROJEKTNO GRAĐEVINSKE DOKUMENTACIJE NAZIV I SADRŽAJ PROJEKTA NAMJENA PROJEKTA MJERILO IDEJNA SKICA Rad na osnovnom urbanističkom 1:5000 rješenju 1:1000 2 SITUACIJSKI NACRT Tlocrt objekta sa definiranim položajem objekta i prilaznim cestama NAMJENA PROJEKTA Služi za dobivanje lokacijske dozvole MJERILO 1:1000 1:500 3 IDEJNI NACRT Tlocrti svih etaža, presjeci , pročelja objekta NAMJENA PROJEKTA Daje osnovna (okvirna) funkcionalna, konstrukcijska i oblikovna rješenja MJERILO 1:200(velike zgrade) 1:100(male zgrade) 4 GLAVNI NACRT Tlocrti svih etaža, presjeci, pročelja objekta. Ostala prateća dokumentacija NAMJENA PROJEKTA Daje konačna funkcionalna, konstrukcijska i oblikovna riješenja. Služi za dobivanje građevinske dozvole. MJERILO 1:100 (stotka) 5 INSTALACIJSKI NACRTI Tlocrti svih etaža sa instalacijama NAMJENA PROJEKTA Daje konačna funkcionalna rješenja svih instalacija MJERILO 1:100 (stotka) ucrtanim 6 IZVEDBENI (PALIRSKI) NACRT Tlocrti svih etaža sa prevaljenim presjecima ucrtanim na tim tlocrtima, presjeci , pročelja objekta NAMJENA PROJEKTA Služi svim izvođačima (građevincima i obrtnicima) za izvedbu cijele zgrade. MJERILO 1.50 (pedesetka) 7 KONSTRUKCIJSKI (ARMIRAČKI) NACRT Tlocrti svih etaža sa definiranim pozicijama armature NAMJENA PROJEKTA MJERILO Služi izvođačima- armiračima za izvedbu svakog konstrukcijskog elementa. 1.50 (pedesetka) 8 DETALJNI NACRT Detalji svih građevinskih obrtničkih i završnih radova NAMJENA PROJEKTA Služi izvođačima za koordinaciju građevinskih s obrtničkim radovima i obrtnicima za izvedbu dijelova zgrade. MJERILO 1:50 1:20 1.10 1.5 1.1 9 OBRAČUNSKI NACRT Tlocrti svih etaža, presjeci, pročelja Ostala prateća dokumentacija Izmjena građ. dokumentacije tokom izvedbe građevine NAMJENA PROJEKTA Služi za konačni obračun izvoditelja i investitora MJERILO 1:50 34 između ŽIVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO –GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Već smo rekli da je za projektiranje potrebno od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci rada. U fazi izvođenja zgrade koja je obično godinu do dvije godine projektna dokumentacija je jako važna za izvoditelje. Onog trenutka kad je građevina završena važnost dokumentacije ne završava. Dokumentacija još mora poslužiti za čitav niz poslova koji se odvijaju iako je fizički proces izrade gotov. Tako dokumentacija služi kod etažiranja prostora (određivanja vlasnika), kod određivanja komunalne nadoknade, kod ponude za kabelsku televiziju, kod adaptacije i rekonstrukcije pojedinih dijelova ili cijele građevine, za održavanje građevinskog dijela i za održavanje svih instalacija. Za to je potrebno takvu dokumentaciju arhivirati pa tako se danas pohranjuju u državne, gradske arhive i u arhive tvrtki koje su projektirale i izvele zgradu i koje održavaju zgradu na račun stanara. To vremensko razdoblje mjeri se stotinama godina a često kad građevine nema uslijed rata ili katastrofe po projektnoj dokumentaciji može se napraviti rekonstrukcija zgrade. Sigurno je da će netko za sto godina tražiti nacrte zgrada koje upravo izvodimo kao što mi danas tražimo po arhivama nacrte zgrada koje su izgrađene prije trideset ili više godina. Nekad je sva dokumentacija bila na papiru pa je za to trebao veliki prostor. Danas je dokumentacija u elektronskom obliku pa ju je lakše arhivirati ali s obzirom na golemu izgradnju i za takvu dokumentaciju je potrebno osigurati prostor i određene uvijete pohrane podataka. Možemo dakle reći da život građevine počinje , održava se i završava s projektnom dokumentacijom. ŽIVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO –GRAĐEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE PROJEKTIRANJE AGP DOKUMENTACIJE situacija mj 1:500 glavni nacrt mj 1:200. 1:100 NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE IZVOĐENJE PO AGP DOKUMENTACIJE izvedbeni (palirski) nacrt mj 1:50 konstrukcijski nacrt mj 1:50 detaljni nacrti 1:50, 1:25, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1 NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE POHRANA (ARHIVIRANJE) AGP DOKUMENTACIJE Svi nacrti u papirnatom ili elektronskom obliku rješavanje zahtjeva investitora, dobivanje lokacijske, građ. dozvole izvođenje svih građevinskih, obrtničkih i instalaterskih nacrta NAMJENA AGP DOKUMENTACIJE Za etažiranje, komunalnu nadoknadu, adaptaciju, održavanje zgrade 35 VRIJEME IZRADE AGP DOKUMENTACIJE I 3-4tjedna ili mjeseca VRIJEME KORIŠTENJA AGP DOKUMENTACIJE 1-2 godine VRIJEME KORIŠTENJA AGP DOKUMENTACIJE 100-300 godina odnosno dok traje građevina pa i dulje 6. Osnove crtanja i označavanja u arhitektonsko – građevinskim nacrtima Arhitektonsko – građevinskim nacrtima svrha je da posluže kao uputa za izgradnju građevine. Prikaz građevine dan je određenim nacrtima i točnim izmjerama (kotama) u im nacrtima. Stoga sve mora biti prikazano prema određenim pravilima: određene su vrste i širine crta, mjerila, načini označavanja i opisivanja konstrukcija i pojedinih njihovih dijelova. 6.1 Vrste i širina crta Preglednost i jasnoća arhitektonsko – građevinskih nacrta postiže se različitim vrstama i širinama crta koje moraju biti pravilno primijenjene. Slijedi prikaz crta koje se koriste pri izradi tehničkih crteža i njihovim debljinama, te najčešćom primjenom. Primjeri primjene nekih vrsta crta 36 6.2. Mjerilo Mjerilo predstavlja odnos veličina predmeta u stvarnosti i na crtežu, a može bit uvećano (M 5:1), u stvarnoj veličini (M 1:1) ili umanjeno (M 1:100). Građevine se prikazuju u umanjenom mjerilu, a samo ponekad neki detalji i u stvarnoj veličini. Bez obzira na mjerilo u kojem je nacrt u njega se uvijek unose stvarne mjere (o mjerilu ovisi duljina crta na crtežu, a ne veličina objekta u stvarnosti) Mjerilo se predočuje u obliku omjera dvaju brojeva (1: 50) od kojih je jedan uvijek broj 1. Između tih brojeva je znak dijeljenja, pa je prvi broj djeljenik (predstavlja stvarnu veličinu), a drugi djelitelj (umanjenje te veličine na crtežu). Npr. ako duljina nekog zida iznosi 350 cm u mjerilu M 1:50 on će biti nacrtan kao dužina duljine 350:50=7cm, ali će na kotnoj crti biti označena njezina stvarna duljina od 350cm. Prikazi dijela konstrukcije u tlocrtu ili presjeku u mjerilu idejnog, glavnog i izvedbenog nacrta. 37 Prikaz presjeka stubišta prikaz tlocrta zidova 38 Prikaz prozora u različitim mjerilima 6.3. Kotiranje nacrta Kotiranje je unošenje mjera u tehnički nacrt, koje moraju biti točne, jasne, čitljive, postavljene na određenom mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija može očitati bez preračunavanja. Mjere su u građevinskim nacrtima dane u centimetrima (osim apsolutnih visinskih kota koje su dane u metrima nadmorske visine). Površine prostorija izražavaju se u četvornim metrima m 2 . Ako se unose u nekim drugim mjernim jedinicama to mora biti istaknuto posebnom napomenom (npr. sve mjere su u mm). Sve veličine osim u detaljnim nacrtima kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez završne obrade (žbuka, obloge i sl). Kotni brojevi u detaljnim nacrtima stolarskih, bravarskih, metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Kotne crte moraju biti paralelne s dijelom koji se kotira, a pomoćne kotne crte okomite na njih i dio koji se kotira. Crtaju se punim tankim crtama. Na mjestu njihovog sjecišta postavljaju se kotna ograničenja koja se mogu crtati na više načina. Najčešći u graditeljstvu je kratka, deblja, kosa crtica pod kutom od 45° na kotnu crtu. 39 načini ograničavanja kotnih crta i upisivanja kotnih brojeva kotiranje u tlocrtu Kotne crte postavljaju se sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Kod višestrukog kotiranja uz nacrt na kotnim crtama (ne više od pet crta) bližim nacrtu kotiraju se manji dijelovi, a na udaljenijima veći i cjelokupna veličina. Međusobna udaljenost kotnih crta i udaljenost od crteža ovise o mjerilu i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da idu kroz cijelu građevinu. Kotni brojevi moraju biti čitki, upisuju se iznad kotne crte i to kao na sl. 6.3.1. zbog lakšeg očitavanja s nacrta, koje gledamo prema gore i s desna na lijevo. Veličine pravokutnih presjeka (drvena građa, dimnjaci) otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a nazivnik visina elementa. 40 Okrugli presjeci označuju se oznakom ∅ i mjerom promjera visinske kote u tlocrtu i presjeku Visinske kote u tlocrtu označavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte, sl.. Uz njih se upisuju iznad crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje površine nosive konstrukcije. Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog prostora prizemlja i unose se u metrima. Visinske kote u presjeku označavaju se dvama pravokutnim trokutićima (jedan u drugom upisan) lijevo ispod crte. Manji, zatamnjeni vrhom određuje kotu gotovog poda, a veći kotu gornje površine nosive konstrukcije. Također se visinske kote određuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutićem kojem vrh dodiruje ravninu čija visinska kota se upisuje uz njega. oznake visinskih kota Različiti računalni programi imaju različite simbole za označavanje visinskih kota npr. tlocrt presjek 41 U presjeku je potrebno iskotirati različite visine zbog jasnoće prikaza u nacrtima i radi što jednostavnijeg praćenja uputa iz nacrta pri gradnji. Pri prikazivanju i kotiranju otvora (stolarije) u nacrtima je potrebno znati i različite mjere kojima se označavaju prozori i vrata. Modularna mjera je osnovna i prema njoj se određuju ostale dvije. Zidarska je u odnosu na modularnu veća 10mm, a proizvodna je 10mm manja od modularne mjere. (u graditeljstvu se kao jedinica dužine koristi osnovni modul, obilježava se slovom M, a to su dužinski pomaci od 100mm=10cm ; 1M = 100mm) 42 7. GRAFIČKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA 7.1. Grafičke oznake materijala U glavnim i izvedbenim arhitektonskim projektima obavezno se označavaju vrste materijala. To se može izvesti iscrtavanjem (šrafiranjem) na određeni način ili bojanjem određenom (njemu prirodnom) bojom prema pravilima. 43 44 7.2. Grafičke oznake opreme i namještaja Najčešće dimenzije pojedinih dijelova opreme 45 46 47 7.3. Simboli raznih instalacija Simboli elemenata različitih instalacija i njihove sheme ucrtavaju se u postojeće nacrte i kao samostalne sheme. Ti simboli ucrtavaju se u tlocrtima građevine i uz nacrt daje se legenda oznaka. Primjer s projektima rasvjete i utičnica 48 7.4. Simboli plinskih instalacija primjer prikaza plinskih instalacija sa shemom plinskih instalacija aksonometrijski prikaz plinskih instalacija 49 7.5. Grafičke oznake otvora 50 u nacrtima se koriste i različite oznake za dimnjake i ventilacijske kanale 51 8. SADRŽAJ NACRTA Osnovni nacrti sadržani u projektima su tlocrti, presjeci i pročelja. 8.1. Tlocrt Tlocrt nastaje tako da građevinu presiječemo horizontalnom ravninom na približno 1m od poda i crtamo ono što vidimo odozgo. Visina presijecanja građevine je tako određena tako da bi se vidio položaj i veličina prozora i vrata. presjek kroz građevinu horizontalnom ravninom - tlocrt Ukoliko se tlocrt prikazuje na nekoj drugoj visini to treba biti označeno na vertikalnom presjeku 52 Primjeri prikaza tlocrta građevine u različitim projektima ( idejni, glavni) legenda: 1- ulazni prostor 5,8m 2 ; 2- ulazni prostor i stubište 6,5m 2 3- dnevni boravak i blagovanje 32,1m 2 ……… 53 8.2. Presjek Presjek prikazuje projekciju presjeka građevine vertikalnom ravninom kroz karakteristična mjesta građevine, a obavezno kroz stubište i ulaz u zgradu. presjek kroz građevinu vertikalnom ravninom - presjek Primjeri prikaza presjeka građevine u različitim projektima: idejnom, glavnom, izvedbenom presjek u idejnom nacrtu 54 Presjek u glavnom nacrtu presjek u izvedbenom nacrtu 55 Mjesto presjeka mora biti označeno u tlocrtu širokom crta-točka crtom. Ako je presjek u pravcu označava se samo početak i kraj ravnine presjeka, a ako je crta presjeka lomljena onda se u tlocrtu označuje i mjesto loma. Uvijek u tlocrtu mora bit naznače i smjer gledanja presjeka (položajem slova ili strelicama) U presjecima i tlocrtima se svi presječeni konstruktivni dijelovi građevine crtaju punim širokim crtama, svi nepresječeni vidljivi dijelovi crtaju se punim uskim crtama, a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi, potrebni za točno čitanje nacrta, crtaju se uskim crtkanim crtama. prikaz položaja presjeka u tlocrtu 56 8.3. Prevaljeni presjeci Da bi projektiranu konstrukciju bilo lakše izvesti i da bi nacrt bio što jasniji u tlocrtima izvedbenih nacrta se prikazuju dijelovi presjeka konstrukcije sa svim visinskim kotama. Takvi presjeci se nazivaju prevaljenim presjecima, a nastaju tako da presjek prevalimo u ravninu tlocrta. Prikaz prevaljenih presjeka temelja 57 prikaz prevaljenih presjeka međukatne konstrukcije s nadvojem i kutijom za rolete 58 8.4. Pročelja Pročelje prikazuje projekciju vanjskog izgleda građevine na ravninu paralelnu sa stranom građevine koju promatramo. Kod prikaza pročelja crtaju se svi vidljivi dijelovi građevine bez obzira u kojoj ravnini se nalaze (prozori, vrata, podnožje (sokl), dimnjaci, balkoni, ograde…). Crtaju se sva pročelja neke zgrade, a označavaju se položajem prema stranama svijeta. prikaz pročelja zgrada u nizu JUŽNO PROČELJE 59 8.5. Detaljni nacrti Detaljni se nacrti rade kao nadopuna i razrada izvedbenih nacrta, te za izvedbu obrtničkih građevinskih radova. Izbor mjerila ovisi o vrsti radova, a uobičajena su 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Sadrže tlocrte, karakteristične presjeke i poglede, te prema potrebi i aksonometrijske prikaze. Detaljni nacrti crtaju se sa svim dijelovima konstrukcije: obloge, žbuke, načini ugradnje, sidrenja… Detalj dilatacije na ravnom krovu M 1:5 detaljni nacrt stolarskih radova 60 Detalj stolarije 61 M 1:20 62 8.6. Planovi oplate Planovi oplate predstavljaju nacrt nosive AB konstrukcije i dio su izvedbenih nacrta crtanih u mjerilu 1:50. Tlocrt se crta kao horizontalni presjek na oko 1m od stropa s pogledom prema gore. Za svaki element označavaju se glavni smjerovi armature i broj pozicije iz statičkog proračuna. Preko tlocrta ucrtavaju se svi karakteristični presjeci u prevaljenom položaju ( otvori u stropnoj ploči, nadvoji, počeci i završeci stubišnih krakova…) Primjeri planova oplate 63 64 8.7. Konstrukcijski nacrti Konstrukcijski nacrti su dio projektne dokumentacije potrebne za izvođenje pojedinih radova. To su radionički nacrti čeličnih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature koji se rade prema glavnom projektu i planovima oplate. Plan armature 65 66 9. VRSTE PROJEKATA Projektnu dokumentaciju za građenje čine: - idejni projekt, - glavni projekt, - izvedbeni projekt 9.1. Idejni projekt Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži: 1. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućega mjerila, 2. arhitektonsko-građevinsko projektna dokumentacija u mj. 1:200 za veće objekte i 1:100 za manje objekte 3. tehnički opis, Sadržaj projekta Izvadak iz katastarskog plana -situacija objekta Tlocrti svih etaža Karakteristični presjek Pročelja objekta Mjerilo za veće objekte Mj 1:1000 Mjerilo za manje objekte Mj 1:1000 Mj 1:200 MJ 1:200 Mj 1:200 Mj 1:100 Mj 1:100 Mj 1:100 67 Namjena projekta Projekt daje osnovno funkcionalno, konstrukcijsko i oblikovno rješenje. Služi kao podloga za glavni projekt. 9.2. Glavni projekt Sadržaj projekta Izvadak iz katastarskog plana -situacija objekta Tlocrti svih etaža Karakteristični presjeci Pročelja objekta Okvirni troškovnik Mjerilo za manje objekte Mj 1:1000 Mj 1:100 Mj 1:100 Mj 1:100 Namjena projekta Projekt daje konačno funkcionalno, konstrukcijsko i oblikovno rješenje. Služi za izdavanje građevinske dozvole i kao podloga za izvedbeni projekt. Ovisno o tehničkoj strukturi građevine, glavni projekt može sadržavati više vrsta projekata: - arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara, Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./), - građevni projekt, - projekt konstrukcije (statika), - projekt vodovoda i kanalizacije - strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva i ako se traži prisilna ventilacija ili klimatizacija, - projekt zaštite na radu, - projekt instalacija, - projekt ugradnje opreme, - druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, projekt krajobraznog uređenja Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova. Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu: - osobu koja ih je izradila, - naziv građevine, - ime ili naziv investitora, - oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade i ime i potpis te pečat projektanta, odnosno glavnoga projektanta. Glavni odnosno idejni projekt, koji je prilog i sastavni dio građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole, zajedno s dozvolom trajno čuva nadležno državno tijelo koje je izdalo građevnu, odnosno lokacijsku dozvolu. 68 69 70 71 9.3. Izvedbeni projekt Sadržaj projekta Tlocrti svih etaža Karakteristični presjeci Pročelja objekta Troškovnik svih građevinskih radova Mjerilo za manje objekte Mj 1:50 Mj 1:50 Mj 1:50 Namjena projekta Projekt služi za izvedbu svih građevinskih radova. Projekt služi za usuglašavanje svih građevinskih i obrtničkih radova. Izvedbeni nacrti dalja su razrada glavnih nacrta i služe na gradilištu za izvedbu građevinskih radova i usklađivanje grubih građevinskih radova sa završnim zanatskim radovima. Oni mogu ujedno služiti i za obračun grubih i završnih radova. Izvedbeni nacrti sadržavaju : - tlocrte katova, podruma, temelja, krovišta i terasa - karakteristične presjeke - sve poglede (fasade). Izvedbeni nacrti crtaju se u mjerilu 1 : 50. U tlocrtima i presjecima označuju se kod svih konstruktivnih elemenata vrste materijala i po potrebi njegova marka u kojoj se element izvodi, kao i vrste podova. Ovi podaci mogu biti uneseni i u tabelama uz nacrt s numeracijom prostorija. Mjere, koje se unose u tlocrte i presjeke, zidarske su mjere elemenata bez završne obrade, a služe za izvođenje objekta. Visinske kote podova, odnosno stropova u tlocrtima i presjecima upisuju se u karakterističnim prostorijama u vidu razlomka, tako da brojnik predstavlja kotu gotovog poda, a nazivnik kotu gornje površine gotove konstrukcije. 72 73 74 75 76 77 9.4. Detaljni nacrti Detaljni nacrti služe za nadopunu i dalju razradu izvedbenih nacrta, za jasnije prikazivanje stanovitih konstrukcija i za izradu zanatskih građevinskih radova. Detaljni nacrti crtaju se prvenstveno u mjerilima 1 : 20, 1 : 10, 1 : 5, 1 : 2, 1 : 1, a po potrebi i u drugim mjerilima. lzbor mjerila ovisi o vrsti konstrukcija ili radova koji se prikazuju. Detaljni nacrti crtaju se i kotiraju kao i palirski nacrti, s nadopunom da se moraju prikazati i svi dijelovi koji se inače u izvedbenim nacrtima ne crtaju, kao npr. žbuke, obloge, usidrenja, ugrađivanja itd. Detaljni nacrti čeličnih konstrukcija, kao i detalji građevinske stolarije mogu se kotirati u mm. Detaljni nacrti u mjerilu 1 : 1 ne moraju se kotirati. 78 79 80 81 10. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Bez obzira na vrstu projekata, u današnje vrijeme brzo i kvalitetno projektiranje se ne može zamisliti bez informatičke tehnologije. Projektanti u izradi projekata koriste programe (najpoznatiji programi za crtanje: CAD), koji osim što olakšavaju crtanje omogućuju pregled projekata u 3D, te brzo i lako izračunavanje dokaznice mjera, kao što su površine zidova, podova, opločenja, kao i potrebnih količina materijala po vrstama radova i ostalo. Projektna dokumentacija izrađena na računalu se može korisniku poslati preko interneta u elektronskom obliku ili isprintati (iscrtati) uz pomoć odgovarajuće informatičke opreme (printer, plotter). 82 LITERATURA: 1. 2. 3. 4. 5. Zvonimir Vrkljan: Oprema građevinskih nacrta, GI Fakultet građevinskih znanosti,Zagreb, 1980. Ivo Kordiš: Izvedbeni nacrti, GI Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb, 1980. Lana Lipošinović: Nacrtna geometrija za graditeljske tehničke škole, Element, Zagreb 1998. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepčević: Nacrtna geometrija I dio, Element, HDKGIKG, Zagreb, 1995. Vlasta Szirovicza i Ana Sliepčević: Nacrtna geometrija II dio, Element, HDKGIKG, Zagreb, 1996. 6. Vilko Niče: Deskriptivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb,1992. 7. Heinrich Brauner i Walter Kickinger: Geometrija u graditeljstvu, (Paula Kurilj i Božica Hajsig, prijevod s njemačkog) Školska knjiga, Zagreb,1980. 8. Đuro Peulić: Konstruktivni elementi zgrade I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976. 9. Tatjana Neidhardt: Građevne konstrukcije, Omega al d.o.o. Zagreb,2003. 10. Martin Mitag: Građevinske konstrukcije, Građevinska Knjiga, Beograd,2000. 11. Nikola Klem, Željko Koški i Irena Otkovic: Tehničko crtanje i CAD, Građevinski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006. 12. Bert Bielefeld i Isabella Skiba: Technical Drawing, Birkhäuser – Publishers for Architecture Basel·Boston·Berlin 13. Katalozi: Rotring, Stadler, 14. Ariana Štulhofer: Crtanje arhitektonskih nacrta 15. Arhitektonsko građevinska dokumentacija tvrtke Tehnika 83
© Copyright 2024 Paperzz
