FAQ

Upute za brucoše... 2010
FAQ
1 POTPISI – KOLOKVIJI – ISPITI :
Najvažnije od svega je dobiti potpis na svakom kolegiju (predmetu). Nedobivanje
potpisa iz bilo kojeg predmeta znači automatski pad godine. Pravila oko dobivanja potpisa
su drugačija za svaki kolegij i to su vam objasnili profesori. Možete ih pogledati na
moodleu svakog kolegija (za taj kolegij), a također će biti napisana u modelu praćenja koji
će biti objavljen idućih dana na stranici fakulteta.
Nakon što ste zaradili za potpis, počnite se brinuti oko toga da sve kolokvirate (ili
barem što više). Tokom semestra iz svakog kolegija u pravilu imate 3 kolokvija, iz nekih
kolegija ima 2 kolokvija. To opet ovisi o profesoru i pravilima tog kolegija, koja ste čuli
na uvodnim predavanja i pišu vam na Moodleu, a također će pisati u modelu praćenja koji
će biti objavljen. Pravila se često mijenjaju i nastoje se prilagoditi studentima, no ponekad
te promjene pravila znaju oštetiti neke studente. Najsigurniji način da se ne morate
zamarati pravilima, školarinama i padovima godine je da sve kolokvirate. Rijetki uspiju
(dakle nije nemoguće), ali je svakako važno kolokvirati što više, jer nećete sve uspjeti
položiti preko ispita (zbog odnosa prethodnik – sljedbenik, te zbog toga što ima malo
ispitnih rokova). Svaka čast onima koji uspiju.
Ako ne kolokvirate predmet idete na ispit. Ispitni rokovi se održavaju u 2., 6. i 9.
mjesecu. U svakom mjesecu imate po jedan ispitni rok iz svakog kolegija. To znači da na
ispit iz npr. Matematike 1 možete izaći jednom u 2. mjesecu, jednom u 6. mjesecu i
jednom
u
9.mj.
Ispite
prijavljujete
preko
studomata
(https://www.isvu.hr/studomat/aplikacija/ ). Ne morate ići na onaj studomat kod referade,
to možete obaviti i od kuće (dok npr upise obavljate isključivo na studomatu pored
referade jer samo taj ima mogućnost upisa). Na svakom ispitu bi trebali imati pismeni i
usmeni dio, no o kolegiju i profesoru ovisi kako će se to odvijati. Pismeni dio uglavnom
znači da rješavate zadatke, a usmeno da ako prođete zadatke još odgovarate teoriju kod
profesora. No to ovisi o kolegiju.
2 ŠTO JE TO KOMISIJSKI ROK?
Nekolokviranje vam se računa kao prvi rok. Dakle, ako niste kolokvirali u studomatu
će biti zabilježeno kao da ste pali prvi ispit. Nakon toga možete izlaziti još na 2. i 3.
ispitni rok, a 4. rok je komisija. Razlika između komisije i običnog roka je sljedeća: ako
padnete pismeni dio ispita na običnom roku, ne možete izaći na usmeni, dakle pali ste
ispit; ako padnete pismeni dio ispita na komisiji, profesor vas još mora pitati, dakle još
uvijek imate šanse proći. Možda komisija zvuči bolje i kao sigurniji prolaz, ali nije uvijek
tako, te se preporuča riješiti kolegij prije komisije.
1
Maja Hornung, [email protected]
Upute za brucoše... 2010
3 ŠTO AKO PADNEM NA KOMISIJI ILI NE POLOŽIM KOLEGIJ DO
NJEGOVOG PONOVNOG IZVOĐENJA?
U slučaju pada na prvoj komisiji MORATE ponovno upisati kolegij. U većini
slučajeva to znači parcijalu (odnosno ljepši naziv za pad godine). Ponekad se može ostati
redovan student iako se ponavlja kolegij (ako ponovno upisujete kolegij koji nema puno
sljedbenika, odnosno ako ne upisujete njegove sljedbenike). Tada ćete ponovni upis
kolegija platiti 160 kn po ECTS-u. Dakle ako kolegij ima 6 ECTS-a, ponovni upis plaćate
960kn. Ako padnete npr matematiku, programiranje, informatiku ili organizaciju, vrlo
vjerojatno morate upisati parcijalu (slušate neke kolegije sa godine na kojoj ste sada i neke
kolegije sa više godine) i time si produžujete vrijeme studiranja plus što trošite dodatne
novce. U slučaju da morate upisati parcijalu i nešto vam ne bude jasno obratite se
studentskoj savjetnici, ili jednostavno pročitajte pravilnik.
Također ako kolegij ne položite do njegovog ponovnog slušanja morate ga ponovno
upisati. Dakle ako niste položili npr matematiku 1 do idućeg zimskog semestra (odnosno
9.mjeseca), bez obzira da li ste potrošili sve rokove ili ne morate ponovno upisati kolegij.
To vrijedi za sve kolegije: kolegije zimskog semestra morate položiti do početka idućeg
zimskog semestra (do 9.mj) a kolegije ljetnog semestra do početka idućeg ljetnoga
semestra (2.mj)
4 ŠTO AKO DRUGI PUTA UPIŠEM KOLEGIJ I NE KOLOKVIRAM?
Ako ste drugi puta upisali kolegij i opet niste kolokvirali, to vam se računa kao da ste
potrošili 5. rok (bez obzira koliko ste ih potrošili ranije). Možete doći do druge komisije
(8.rok). Ako padnete i na drugoj komisiji, odnosno 8. roku, gubite pravo studiranja na
FOI-u (ali možete se npr prebaciti na PITUP).
Treći upis kolegija nije moguć. U slučaju da ga niste položili do njegovog ponovnog
(trećeg izvođenja od kada ste prvi puta upisali), a ostalo vam je rokova, možete upisati
godinu vanredno i time steći pravo da kolegij polažete još na tim rokovima. Tada ga ne
slušate ponovno, nego samo izlazite na rokove koji su vam ostali.
5 ODNOS ZIMSKI – LJETNI SEMESTAR:
Kako bi mogli upisati kolegije ljetnoga semestra, morate imati potpise iz svih kolegija
zimskog semestra. Položen predmet (dobivena ocjena) vam nije potrebna za upis ljetnog
semestra, ali vam treba kako bi mogli dobiti ocjene iz ljetnog semestra. Odnosno, ako
imate potpis a niste položili prethodnika (npr matematiku 1) možete upisati sljedbenika
(matematiku 2). Ako u ovom slučaju kolokvirate sljedbenika (matematiku 2), ne možete
dobiti upis ocjene iz sljedbenika dok ne položite prethodnika. Ocjena se u pravilu čuva
godinu dana, i ako do tada niste položili prethodnika, gubite ocjenu iz kolegija sljedbenika
i morate ga upisivati ponovno. Dakle ako matematiku 1 niste položili, a matematiku 2 ste
kolokvirali, ne možete dobiti upis ocjene iz matematike 2 dok ne položite matematiku 1.
2
Maja Hornung, [email protected]
Upute za brucoše... 2010
6 UPIS U VIŠE GODINE:
Kako bi upisali 3. semestar, morate imati položeno (dakle potpisi + ocjene) iz SVIH
kolegija 1. semestra, te onoliko položenih kolegija 2. semestra (potpis+ocjena) da možete
u 3. semestru upisati minimalno 25 ECTS-a. Dakle nije nužno položiti sve predmete 2.
semestra, ali ih morate položiti toliko da možete upisati 25 ECTS-a u 3. semestru.
Isto tako vrijedi da za upis u 5. semestar morate imati položene SVE kolegije iz prva 3
semestra, te u 4. semestru položeno onoliko kolegija da u 5. semestru možete upisati
minimalno 25 ECTS-a.
Upis od minimalno 25 ECTS-a je potreban kako bi ostali redovan student. Ako
upisujete manje od 25 ECTS-a znači da ste parcijala / pali godinu. Redovan student
upisuje 25 – 35 ECTS-a po semestru. (preporuka je upisati što više jer više položenih
ECTS-a = više mjesto na listi za plaćanje).
7 STEGOVNI SUD:
Na stegovni sud odlaze studenti koje se uhvati u prepisivanju ili nekom drugom obliku
prevare (plagijat). O profesoru ovisi zbog čega će vas slati na stegovni sud. Neki će to
učiniti zbog toga što ste zaboravili staviti navodnike na nekom citiranom tekstu (jer
smatraju to plagijatom), a neki vas neće poslati čak ni ako vam nađu skriptu pod klupom
za vrijeme ispita. U svakom slučaju, kada dođete na stegovni sud svi ovi primjeri su
jednake težine. Najvjerojatnije dobivate opomenu pred isključenje, što znači da sljedeći
put kada završite na stegovnom vjerojatno letite sa faksa. Radi boljeg shvaćanja, evo
primjera:
Radili ste "sami" seminar iz matematike, i asistent Horvat zaključi da ste prepisali
(dovoljno je prepisati jedan odlomak da bi se rad okarakterizirao kao plagijat).
Pošalje vas na stegovni sud i dobijete opomenu pred isključenje. Na nekom od idućih
kolokvija kolega iza vas prepisuje i nailazi asistent. Kolega se rješava šalabahtera
tako što ga baca vama pod klupu (čest slučaj), asistent ga pronalazi i šalje vas na
stegovni. Pošto ne možete dokazati da je šalabahter vaš (osim ako netko ne prizna
umjesto vas),a već imate opomenu pred isključenje - letite sa faksa.
Slanje studenata na stegovni sud je postalo češće unazad par godina, tako da ne treba
vjerovati pričama starijih studenata kako vam nitko neće ništa, jer profesori sve više rade
na tome da se prepisivanje potpuno iskorijeni.
8 PRAVILNIK:
Postoji više pravilnika, vas bi trebao zanimati pravilnik fakulteta. Možete ga pronaći
na stranicama fakulteta i korisno ga je pročitati. Ne bi vjerovali ali u njemu se nalazi sve
ovo što je tu napisano, plus odgovori na još mnoga pitanja koja bi mogli imati. Dakle
ubuduće ako imate neka pitanja, pročitajte u pravilniku. Ako ni tada nije jasno, pitajte
studentsku savjetnicu za pojašnjenje.
3
Maja Hornung, [email protected]
Upute za brucoše... 2010
9 STUDENTSKI ZBOR I STUDENTSKI SAVJETNIK:
Osobe koje vam mogu pomoći ako imate problema ili nekih ideja. Kontakte možete
pronaći na stranici fakulteta (odaberete u lijevom izborniku link "Za studente").
4
Maja Hornung, [email protected]

Download Report