Godina IX. Broj 91 1. travnja 2012.
Cijena 3 kn
REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN
Darko Ranogajec:
prošla godina
rekordna za
OMCO
17. županijska
smotra amaterskih
dramskih družina
Uskrs - blagdan
bezuvjetne Božje ljubavi i
na njoj utemeljene nade
Ivan Kranjčić: 2012. godina zaustavljanja
recesije
Željko Vincelj
na čelu ŽUC-a
ISSN 1848-0004
Đuro Vidmarović:
Bojim se da Hrvati u EU ne budu
svedeni na konobare i bauštelere
Svim obrtnicima i građanima
Krapinsko-zagorske županije
sretan Uskrs
Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije
Sretan Uskrs
Zagorkama i Zagorcima,
prijateljima i poslovnim suradnicima
sretan i blagoslovljen Uskrs
Sretan i blagoslovljen Uskrs žiteljima naše
županije želi Županijska uprava za ceste
Krapinsko-zagorske županije
Vozačima sretan put
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Urednički kolegij:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika
Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec,
Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan
Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš,
Verica Jazbec Jačmenica
8
• Vanjski suradnici:
Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj,
Dragan Kušec, Tomislav Lež,
Ana Kruhak
• Fotograf:
Dražen Zetić
DARKO VARGA
Časno je biti član Rotarija. Najviše dobiva onaj tko najviše
služi. Stoga je temeljni cilj Rotary kluba Krapina pomagati
najpotrebnijima u našoj županiji.
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
Telefon: 049 370 190
E-mail: [email protected]
• Nakladnik:
Glas Zagorja d.o.o.
Krapina, Ivana Rendića 15
AKTUALNO
INTERVJU - Đuro Vidmarović:
Bojim se da Hrvati u EU ne budu svedeni na konobare i bauštelere . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
MEĐU NAMA - Rotary klub
Humanost krapinskih rotarijanaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA - Remedisanus . . . . . . . . . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
RIJEČ GOSPODARSTVENIKA - Darko Ranogajec: Svjetski mag . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-45
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
ZAGORSKI HIT GODINE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Smotra Amaterskog dramskog kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-51
12
SPORT
• Direktor
Branimir Gregurović
• Marketing:
Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki
[email protected]
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA
POTRAŽITE
1. SVIBNJA
2012.
Na naslovnici:
Ivanka Bokor i Franjo
Crnogaj iz serije
(Vragometni Zagorci)
Autor fotografije:
Mario Krog
DARKO RANOGAJEC
Zlatna kuna došla je u trenutku kad smo zaokružili našu veličinu i poslovanje, kad smo došli do takve veličine pa možemo reći da u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže u
svijetu nema veće tvornice u toj industriji, djelatnosti.
26
IVAN KRANJČIĆ
Svi zainteresirani poduzetnici za ulaganje na području naše
Općine imaju na raspolaganju usluge stručnih službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru, gruntovnici, rješenja komunalnih priključaka, prikupljanja suglasnosti prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih
dozvola, povezivanja s domaćim projektnim kućama i izvođačima radova, do pomoći kod pronalaženja kadrova.
GLAS ZAGORJA
broj 91
Rene Javorić Ilić: Hrvatski vuk iz Tuhlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53
ZANIMLJIVOSTI
Limena glazba Mirna - Snimili Prolivene suze . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
VUGLEC BREG - Čaroban i romantičan užitak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
AUTOHTONI PROIZVODI - Zagorski puran – autohtoni
proizvod Hrvatskog zagorja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
POVRATAK SUNCU - Biljka najveći čovjekov prijatelj . . . . . . . . . . 58-59
KOZMETIKA - Pedikura stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Noćno mokrenje
kod djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Kad babice krenu u školu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
TZ KRAPINA - Dojdite v Krapinu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
ZELENA ŠKRINJA
Pasji zub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Dobro nam došle rode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Proljeće je stiglo u Sekirišće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Kome bi danas pisao poglavica Seattle? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Zgarišta naših polja i šuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
INTERVJU
01. TRAVNJA 2012.
Đuro Vidmarović, književnik,
povjesničar i likovni kritičar
Razgovarao
Dražen Zetić
Bojim se da Hrvati u EU
ne budu svedeni na
konobare i bauštelere
Cijeli svoj intelektualni život posvetio sam fenomenu hrvatskoga rasuća. Do sada
sam najviše knjiga objavio o Hrvatima u Austriji i Maðarskoj. Posljednjih godina
posvetio sam pažnju Hrvatima u Boki kotorskoj, jer su arhipelaški locirana, ranjiva,
a nedostatno zaštićena nacionalna manjina.
4
GLAS ZAGORJA
broj 91
INTERVJU
Prilog 40. obljetnici književnog
rada Đure Vidmarovića, tri su
njegove objavljene knjige – o
Hrvatima u Boki kotorskoj, knjiga Hrvatsko-ukrajinske teme i
Hrvatsko-židovske teme. Iz razgovora s ovim osebujnom čovjekom otkrivamo njegov interes
za književno izražavanje.
Povrh vašeg iznimno bogatog djelovanja i nadasve
širokog spektra interesa (od žarišnih povijesnih tema, literarnih
problematika, društveno-političkog konteksta manjinskih zajednica), neosporno je jedna od
vaših najvećih zasluga participacija u uspostavljanju suverene i
samostalne Republike Hrvatske?
Ne bi bilo pristojno ocjenjivati
vlastiti doprinos uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. Učinio sam sve što sam u
danome trenutku mogao i znao.
Bez lažne skromnosti smijem
kazati kako sam 1990. u politiku
ušao isključivo zbog osjećaja povijesne odgovornosti za sudbinu
svoga naroda. Želio sam živjeti u
slobodnoj, sređenoj i smirenoj
Hrvatskoj, u zemlji harmoniziranih društvenih i političkih odnosa, te socijalne pravednosti.
S obzirom na vaše dosadašnje političko iskustvo,
diplomatski angažman, kakva bi
po vašim sadašnjim uviđajima
bila objektivna perspektiva za
Hrvatsku u predstojećim euroatlantskim integracijama?
01. TRAVNJA 2012.


Ne znam dati cjeloviti odgovor na
ovo pitanje. Želio bih da u toj EU
u kojoj vlada bezdušni liberalni
kapitalizam pod patronatom multinacionalnih kompanija, moj narod ne bude sveden na konobare
i bauštelere, njegova politička elita
na prezrene renegate i nacionalne
izdajnike, te da moja zemlja ponovno dobije status kakav je imala
u KuK monarhiji i obje Jugoslavije.
U razdoblju 1994.-1999.
bili ste veleposlanik RH-a
pri Ukrajini. Možete li u nekim
kratkim crtama naglasiti neke
osobitosti ukrajinske kulture i
umjetnosti?

Ukrajina je velika europska
zemlja jer ima površinu od
600.000 km2. Ona je kolijevka
slavenske uljudbe, a najvjerojatnije i naša pradomovina. U
vrijeme srednjovjekovne države koja se zvala Kijevska Rus’,
Ukrajina je bila ne samo politička velesila, već i kulturno
najrazvijenija europska sredina.
Raspad Kijevske Rus’ skrivili su
u 13. st. Mongoli. Nakon raspada države uslijedila je krvava
povijest ukrajinskog naroda, jer
biva podvrgavan okupacijskim
režimima susjednih država, Moskovije, Otomanske Imperije,
CURRICULUM VITAE
Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.
Bio je hrvatski politički dužnosnik i diplomata. Objavio je više knjiga pjesama i književno-povijesnih raščlamba, osvrta i prikaza.
Prevodi sa ruskog i ukrajinskog jezika (Aleksandr Šimonovič Korotko, Jehuda Amihaj,
Igor Bunič...) i ukrajinskog jezika (Serhij Hrabar (Sergij Volodimirovič Grabar), Stanislav
Višenjskij, J. Oros...). Bio je urednikom nekoliko knjiga iz područja povijesti i književnosti
(Ezra Ukrainčik, Pjesništvo moliških Hrvata =
Poesio de Molizaj Kroatoj u suradnji sa Marijom Belošević i Antoniom Sammartinom).
Priredio je nekoliko antologija (sam ili u suradnji).
Neka njegova djela su ušla u antologiju novije hrvatske marijanske lirike Duša duše
hrvatske Nevena Jurice i Božidara Petrača.
Član je Glavnog odbora Matice hrvatske i
Društva prijatelja glagoljice. Član je upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća.
Bio je predsjednik povjerenstva za dodjelu
nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2011. Piše
za nekoliko časopisa, revija i zbornika, kao
što su Marulić, Hrvatsko slovo, Hrvatski
sjever, Podravski zbornik... Bavi se ruskim
i židovskim pjesništvom, pjesništvom Hrvata u Mađarskoj, gradišćanskim Hrvatima, poviješću Hrvata u Ukrajini, poviješću
Ukrajine i sl. Jedan je od barakaša, osnivača HDZ-a. Kao član te stranke, bio je u dva
mandata saborski zastupnik, od 1992. do
1994. bio je čelni čovjek zagrebačke organizacije HDZ-a. Bio je hrvatski veleposlanik
u Ukrajini četiri godine. Na tu dužnost je
postavljen 22. prosinca 1994., a na istoj je
ostao do 1999.
GLAS ZAGORJA
broj 91
Litve, Poljske, Habsburške monarhije, Ruske carevine i ruske
komunističke imperije. Kod nas
se malo znade o blistavoj kulturi i civilizaciji koju je stvorio
ukrajinski etnos. Kod nas se još
uvijek pod pojmom Rusija misli i
na Kijevsku Rus’, premda to nije
točno. Moskovijski car Petar Veliki pokorenim Ukrajincima oduzeo je srednjovjekovnu povijest,
etnonim (narodno ime), vjersko
središte i etnogenezu i sve to
prisvojio za svoj etnički konglomerat do tada zvan Moskoviti.
Ovom otimačinom Moskovija,
odnosno Moskovska kneževina, pa carevina, postaje Ruska
Imperija, a car Petar I. postaje
Imperator po milosti Božjoj. Sjedište slavenskoga pravoslavlja
premješteno je iz Kijeva u Moskvu, gdje se konstituira Ruska
Pravoslavna Crkva, a na temelju
ovoga Romanovi počinju politiku Trećega Rima, odnosno nastojanja da sjedište pravoslavnog Vaseljenskog (Svemirskog)
Patrijarha prijeđe iz Konstantinopolisa (Carigrada) (nakon
turske okupacije 1492. postaje
Istanbul) u Moskvu. Jedan od
najstarijih ukrajinskih književno-povijesnih djela naziva se
Povijest minulih ljeta ili Ljetopis
ljetopisca Nestora. U njemu se
spominju Hrvati. O ukrajinskoj
kulturi, povijesti i književnosti u
Hrvatskoj se znade skandalozno
malo. Na žalost, u Ukrajini se još
manje znade o Hrvatskoj. U to
sam se uvjerio kao veleposlanik.
5
INTERVJU
01. TRAVNJA 2012.

Također ste jedan od aktivnih sudionika u su-kreiranju i književno-umjetničke
scene i dijaloga u današnjoj Hrvatskoj. U tome pogledu, koja
bi bile po nekoj vašoj slobodnoj
prosudbi relevantna strujanja
unutar sadašnjih mogućnosti
djelovanja i izražavanja književnika?
U suvremenoj hrvatskoj književnosti nema dijaloga. Sve
dok je jednima glavni problem
tko je važnija povijesna ličnost,
maršal Tito ili đeneral Draža
Mihajlović, a s time u svezi i
obnavljanje jugoslavenskoga
kulturnog prostora koji nazivaju Region, a drugima napredak
nacionalnog književnog diskursa i hrvatskoga jezika, dijalog
nije moguć. Osim toga, prvi
imaju pod kontrolom medije i
većinu izdavačkih kuća, a podržava ih rukovodeća politička
snažno dolaze do izražaja u vašim povijesnim analizama i interpretacijama?
Navedena ocjena moj je još neostvareni cilj. Dobra književnost
oduvijek je težila propitkivanju
o bitnim egzistencijalnim pitanjima svijeta i vremena, s time što u
ta pitanja ubrajam i pitanje egzistencije u sferi duhovnosti.
Ogromne napore ulažete
u osvješćivanju hrvatskog
nacionalnog bića, njegovanju
hrvatske nacionalne povijesti,
ali i vitalnosti gdje je hrvatski
nacionalni korpus u statusu manjinske zajednice. U tome pogledu, upravo se nazire izlaženje
vaše nove knjige o povijesnim
bespućima autohtonog hrvatskog bića u Boki kotorskoj?
Zapravo, cijeli svoj intelektualni
život posvetio sam fenomenu
hrvatskoga rasuća. Do sada sam
najviše knjiga objavio o Hrvatima

Želio bih da u toj EU u kojoj vlada bezdušni liberalni kapitalizam pod patronatom multinacionalnih kompanija,
moj narod ne bude sveden na konobare i bauštelere.
nomenklatura, dok su drugi
bačeni na marginu i sve više
bivaju diskriminirani, onemogućavani i ponižavani na razne
načine. Takva klima ne pogoduje dijalogu.
Nesumnjivo vrijedan interes za književno-umjetničko izražavanje i propitkivanje o
bitnim egzistencijalnim pitanjima svijeta i vremena, također

6
u Austriji i Mađarskoj. Posljednjih godina posvetio sam pažnju
Hrvatima u Boki kotorskoj, jer
su arhipelaški locirana, ranjiva, a
nedostatno zaštićena nacionalna
manjina. U isto vrijeme baštine
blistavu europsku mediteransku
uljudbu koja ih stavlja uz bok svim
sredinama iz uterusa Europe. Treba zaštititi bokeljske Hrvate od
asimilacije, ali i tamošnju hrvat-
sku kulturu također, jer se javljaju
sve agresivnije snage koje tu kulturu nastoje izdvojiti iz hrvatskoga duhovnoga korpusa i proglasiti
dijelom crnogorske uljudbe. Kao
prilog ovoj akutnoj problematici,
napisao sam knjigu Hrvati Boke
kotorske kroz povijest, koja je
objavljena u nakladi Hrvatskog
kulturnog društva Ljudevit Gaj iz
Tivta. U njoj sam na multidisciplinaran način uz pomoć niza drugih
autora iz različitih struka progovorio o autentičnosti kulture Hrvata
u Boki, povijesnom razvoju koji je
išao unutar zajednice s ostalim
Hrvatima sve do 1918., te o problemima s kojima se suočavaju u
današnje vrijeme.
Koliko je poznato osim o
Hrvatima u Boki kotorskoj,
ove godine objavljene su vam
još dvije knjige?

GLAS ZAGORJA
broj 91
Hvala što ste me na tu činjenicu upozorili. Ove godine obilježavam 40. godina književnog
rada. Eto, dogodilo se da su tri
knjige prilog toj okrugloj obljetnici. Osim one o Hrvatima u
Boki kotorskoj, Naklada Bošković iz Splita objavila je moju
knjigu
Hrvatsko-ukrajinske
teme, a nakladnička kuća Spiritus movens iz Kutine objavila
mi je Hrvatsko-židovske teme.
Riječ je o knjigama u kojima
se nalaze moji ranije objavljeni radovi u raznim časopisima,
revijama i novinama. Skupljeni
unutar korica knjige, ovi radovi
čine novu cjelinu, i predstavljaju našoj javnosti problematiku
o kojoj se malo piše, ili se piše
bez dovoljnog poznavanja gradiva. Upravo potreba da se hrvatska javnost pobliže upozna s
INTERVJU
fenomenom suvremene židovske povijesti i kulture, i odraza
te kulture i književnosti u Hrvatskoj, kao i ukrajinske kulture,
odlučio sam se na objavljivanje
navedenih knjiga. Zahvaljujući
vašem maru, kolega Zetiću, čiji
roditelji stanuju u župi Ilova,
koja je i moja župa, snimljen
je kratki dokumentarni film o
mome književnom i političkom
radu. Prva javna projekcija održana je u mome rodnome selu
Piljenice 31. ožujka 2012., gdje
su mi ogranak Matice hrvatske
Lipovljan i KUD Mlinarice iz Piljenica organizirali okrugli stol
s predstavljanjem navedenih
knjiga i dokumentarnog filma.
Uz literarne interese, također su zanimljive i vaše
pjesničke aspiracije. Možete li u
nekim elementarnijim obrisima
naznačiti u kojoj mjeri u vašoj
pjesničkoj refleksiji prevladavaju i religijska (kontemplativna)
komponenta?
Na žalost, poeziji kršćanskoga
nadahnuća nisam posvetio dovoljno pažnje. U mojem pjesničkome radu prevladavaju zavičajne, refleksivne, pa i društveno
angažirane teme. Hoće li biti vremena za zbirke vjerskoga sadržaja, pokazat će budućnost.
Jednom prilikom ste naglasili da ste svoju treću
dob, prije svega odlučili posvetiti književnosti. Jeste li osobna uvjerenja da misao odista
može nadići vrijeme, malodušnost i malograđanštinu bijede
ljudskih duša, jezivog prostakluka mnogobrojnih kuloara?
Ima li riječ još tu snagu da govori, da opominje, da čovjeka
čini čovječnim u svojemu neizostavnom prirodnu ambijentu zemlji…
Lijepo ste to rekli. Upravo tako
mislim. Misao može i mora nadići vrijeme. Ako će doći do obrnutog procesa, budućnost naraštaja koji dolaze neće biti blistava. U
pjesnicima tinja božanska iskra
nadahnuća. Ako se ugasi, ostaje goli fizis. Naši postmodernisti
su primjer toga: njihove su se
etika i estetika svele na psovku,
blasfemije, sotonizam, spermu,
dehumanizirani seks, gnoj i fekalije, a to je materijal od kojega se
ne može stvoriti književno djelo.
Slijedi preporod književnosti, ili
njezin rasap.


VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
P
ostoje trenuci u životu kada
čovjeku ne preostaje ništa
drugo doli šutnja. Svi smo ih
doživjeli. Najčešće su to trenuci duboke boli povezani s gubitkom koji toliko boli da ostajemo bez riječi kojom bismo
mogli izraziti tu bol koju osjećamo. Kako se nositi s tim trenucima? Gdje i od koga potražiti
pomoć? Što učiniti? Iskreno, ne
znam, a i kad mislim da znam
sve mi je teže dati savjet, preporučiti neku metodu, jer život
me naučio da je svaki čovjek jedinstvena, neponovljiva i sveta
tajna pred kojom je najispravnije šutjeti.
za srećom? I? Blago onima koji
je nađu.
jećam se jednog događaja iz
djetinjstva koji mi je ostao
živo u sjećanju, a pratit će me
dok i sam ne dođem do kraja
ove životne obale. Sjedio sam
i razgovarao sa svojim tatom u
njegovoj komorici. Zapravo, ja
sam samo slušao tatu. Te večeri, tata je bio baš dobre volje.
Jedan od onih rijetkih trenutaka u životu svakog oca i djeteta
koji ostaju zauvijek. Pričao mi je
o svojem životu, mukama koje
je prolazio, problemima s kojima se suočavao, ljudima koje je
sretao, a koji su mu pomagali ili
S
01. TRAVNJA 2012.
sam na neki način došao u doticaj. Bog doista, usprkos svim
ljudskim sumnjama, čovjeka
ne ostavlja sama. On je tu uz
svakoga od nas, pa makar mi
to poricali. Makar nijekali Božje
postojanje, pa i kad ga mrzimo i
želimo ubiti jer smatramo da je
On prepreka našoj sreći.
oštovani čitatelji i čitateljice, vama koji slavite Uskrs,
želim od srca blagoslovljene
uskrsne blagdane da u svojim
životima nepokolebljivo i neustrašivo svjedočite istinu da je
Bog velik, veći od svakoga zla i
da je njegova ljubav prema čovjeku beskrajna.
P
Uskrs – blagdan
šutnje u kojoj tišina
progovara nadom
Piše
Zvonko Franc
[email protected]
Poštovani čitatelji i čitateljice, vama koji slavite Uskrs, želim od
srca blagoslovljene uskrsne blagdane da u svojim životima nepokolebljivo i neustrašivo svjedočite istinu da je Bog velik, veći
od svakoga zla i da je njegova ljubav prema čovjeku beskrajna.
Vama koji niste vjernici, želim da u nama koji se takvima smatramo i želimo biti, prepoznate tu istinu koju se trudimo životom
ispovjediti.
U
travnju katolički vjernici
slave Uskrs. O Uskrsu kao
blagdanu života, nade, radosti
i žrtve napisane su tone knjiga,
izgovoreno nebrojeno riječi,
pa ipak, smrt kao da sve više
uzima maha u ovoj našoj ljudskoj stvarnosti. Kao da nismo
sposobni povjerovati u to da
smrt nema zadnju riječ. Kao
da nismo sposobni othrvati se
tom sirenskom zovu koji nas
uvjerava da nismo sposobni za
istinsku sreću. Al’, zar ne čeznemo stalno za srećom? Zar
nam ne nude stalno nove proizvode koji bi nas trebali usrećiti? U konačnici, zar se naš
cjelokupni život i kompletno
djelovanje ne svodi na potragu
mu nanosili nepravdu, ukratko,
pričao mi je o svojem životu.
U jednom trenutku je zastao,
pogledao me, suze su mu bile
u očima, i pokazao mi na sliku
koja je visila na zidu iznad njegova kreveta. Bila je to slika Isusa koji u smrtnom strahu moli
u vrtu na Maslinskoj gori. Pokazao mi je na sliku i rekao: Vidiš
ovog čoveka? On me nikad nije
ostavil! Kad sam bil sam i kad
sam mislil da nemam izlaza, da
bum pal pod težinu života, Isus
me nije zaboravil. On je bil tu.
Nikad to nemoj pozabiti. Isus te
nebu nigdar ostavil samega!
I doista, u ovu istinu mojega
tate uvjerio sam se često u vlastitom životu, ali i ljudi s kojima
GLAS ZAGORJA
broj 91
Vama koji niste vjernici, želim
da u nama koji se takvima smatramo i želimo biti, prepoznate
tu istinu koju se trudimo životom ispovjediti.
Svima, sretan i blagoslovljen
Uskrs, blagdan beskrajne Božje ljubavi i nade utemeljene na
njoj!
Ja sam uskrsnuće i život: tko
u mene vjeruje, ako i umre,
živjet će.
I tko god živi i vjeruje u mene,
neće umrijeti nikada.
(Iv 11, 25-26)
Hvala ti tata što si mi tu istinu
posvjedočio! Uz život, ovo mi je
najljepši i najvredniji dar koji si
mi dao!
7
MEĐU NAMA
01. TRAVNJA 2012.
Osnovna ideja rotarijanstva potekla
je na početku industrijske revolucije, 1904./05. u Chicagu. Tada je
Paul Harris, osnivač Rotaryja 1905.,
s grupom svojih istomišljenika osnovao klub koji bi okupljao lidere iz
različitih profesija, a na svakom sastanku razmatrali bi neko pitanje
koje tišti društvo: bolesno dijete kojemu trebaju sredstva za lijekove ili
operaciju, talentirani učenici kojima
treba novac za školovanje, opskrba
pitkom vodom, gradnja škole, vrtića,
bolnice, tiskanje knjige, promocije
kazališne predstave, ukratko sve ono
što je korisno društvu. Svaki bi rotarijanac dao nešto od svog rada, ili bi
iskoristivši svoje prednosti lidera i
svoja znanja uspješnije mogli riješiti
problem. Ta osnovna ideja, vodilja je
i današnjih rotarijanaca.
Počeci krapinskih rotarijanaca
Petnaestak godina stara ideja osnivanja Rotary cluba Krapina oživotvorila se 20. ožujka 2006. kada je donijeta odluka o osnivanju novog Cluba
pridruženog Rotary Internacionalu
s imenom i sjedištem Rotary club
Krapina. Za kumski prijateljski klub
određen je Rotary club Zagreb, za
kuma prof. Ivan Jelić, a za zastupnika prijatelj Ratko Žurić. Na svečanoj
dodjeli Charter povelje i priznanju
Rotary kluba Krapina 20. svibnja prisustvovali su članovi Rotary klubova
Humanost krapins
Rotary čini više od 30.000 klubova u čitavom
svijetu, u kojima je oko 1,280.000 rotarijanaca. Klub je integralna cjelina, ima svoju
upravu, ciljeve, zadatke i projekte, pa je tako
i najveći zadatak krapinskih rotarijanaca pomaganje potrebitima u našoj županiji.
Ivica Cerovečki prvi je predsjednik krapinskih rotarijanaca, a uz aktualnog Darka Vargu približio nam je život služenja zajednici i
aktivnosti kluba koje za njega, kako ističe,
nisu završile funkcijom predsjednika. U ovo
uskrsno vrijeme kad u sebi sabiremo dobro,
upravo on je potaknuo ovaj tekst u namjeri
poziva upućenog svima koji to mogu, da im
se svojim humanim djelima pridruže.
iz čitave Hrvatske, Slovenije, Austrije
i drugih europskih zemalja – prisjeća
se Ivica Cerovečki, prvi predsjednik
Rotary kluba Krapina. Klub je tada
okupio dvadesetpet članova među
kojima su ugledni liječnici, ekonomisti, gospodarstvenici i drugi koji su
svojim ugledom u društvenoj zajednici stekli mogućnost članstva. Simbol Rotary Internacionala je zupča-
8
nik koji označava kretanje, krapinski
rotarijanci svom su zupčaniku dodali
figure Krapinskog pračovjeka. I… zarotirali su se u niz globalnih i lokalnih humanitarnih akcija, nadahnutih
uvijek istim načelom Service Above
Self, ili po domaći, služenje zajednici. Danas ovaj Klub djeluje unutar hrvatskog Distrikta 1913., osnovanog
prije godinu dana u Zagrebu.
Globalna
organizacija
Časno je biti član Rotarija – ističe
sadašnji predsjednik Darko Varga i
podsjeća nas na krilaticu koju je uobličio jedan od prvih rotarijanaca Arthur Frederick Sheldon, a glasi: Najviše dobiva onaj tko najviše služi. I
krapinski rotarijanci nastoje to postići njegujući prijateljstvo koje koristi
drugima u zajednici i njima samima,
prihvaćanjem visokih etičkih načela
u privatnom i u poslovnom životu,
poštivanjem vrijednosti svakog čina
za opće dobro, promicanjem odgovornog djelovanja svih rotarijanaca
u privatnom, poslovnom i javnom
životu i njegovanjem dobre volje za
razumijevanje i mir među narodima
putem svjetske zajednice poslovnih ljudi, sjedinjenih u idealu da se
pomogne drugima. Naši su članovi
ugledni u svojim sredinama, s malo
slobodnog vremena, a ipak rado služe, doniraju svoje slobodno vrijeme i
osobno znanje u želji uspostave boljeg svijeta – nastavlja Varga.
Posebno mjesto u programima Rotarija posvećeno je djeci koja su ugrožena nasiljem, glađu i nepismenošću.
Rotary klubovi isto tako pomažu programe za razvoj mladih, obrazovanje
i međunarodnu razmjenu studenata,
nastavnika te ostalih profesionalaca,
kao i unapređivanje zanimanja i karijera. Nekoć davno rotarijance su, kao
i sva druga društva za gospodu, držali
gotovo sektom, no današnji klubovi
okupljaju ljude svih političkih uvjerenja i rasa, vjernike svih vjera. Nije
nužno da budu bogati, već uspješni
u poslu. Okupljaju se dokazani ljudi
od profesije i ugleda. Sastaju se jed-
Svake godine u lipnju mijenja se predsjednik Rotary kluba
Krapina. Ovu su funkciju do sada obnašali Ivica Cerovečki,
Antun Presečki, Branko Markulinčić, Dragutin Ranogajec,
Stjepan Pavić i aktualni predsjednik Darko Varga. Članom
možete postati na preporuku nekog od članova, tek kad se o
vašem prijemu izjasne potvrdno tajnim glasanjem svi članovi, a na osnovi biografije u kojoj ste istakli svoje aktivnosti,
privatne i profesionalne.
GLAS ZAGORJA
broj 91
MEĐU NAMA
01. TRAVNJA 2012.
Piše
Tanja Gregurović
skih rotarijanaca
Kroz socijalne, obrazovne,
humanitarne i kulturne
akcije pomaže se poboljšanju života u zajednici i
pomaganje pojedincima,
obiteljima i skupinama
koji si ne mogu sami pomoći.
o uzgoju i rezidbi voćaka uz pomoć
agronoma poljoprivredne zadruge
Sveti Križ Začretje. Ovakvim se radom prenose znanja i upoznaje rad
prijatelja iz kluba.
Akcije i pomoći
Rotary, naravno, ne može pomoći
svim potrebitim, ali može nekome
od njih i tim primjerom pružiti nadu.
A dok ljudi imaju dobre primjere,
imat će i nadu, dok ima nade postoji
i život. Krapinski rotarijanci sudjeluju
u velikim projektima Rotary international i Rotary fondacija, primjerice,
suzbijanja paralize u svijetu, no bliži
su im manji projekti izvodljivi u našoj
Županiji. Bilo ih je zaista mnogo, razne dobrotvorne priredbe, koncerti,
proslave Martinja i Vincekovog, Noć
kod Krapinskog pračovjeka. Zajedničko im je prikupljanje sredstava za
humanitarne, socijalne, obrazovne i
kulturne svrhe. Tradicionalno imaju
i svoj štand na božićnom sajmu uz
Dan grada, a kako bi osigurali stalna
sredstva za svoje socijalne i humanitarne programe, sadašnji predsjednik i poznati umjetnik Darko Varga
pokrenuo je akciju stvaranja autohtonog suvenira s motivom krapinskog pračovjeka.
Prikupljenim sredstvima pomoglo
se u školovanju naše talentirane
gitaristice u Americi, stipendiranju
prvog studenta krapinskog veleučilišta, obnovljena su slova na Gajevom spomeniku u Krapini, donirali
su sigurnosnu opremu za krapinsku
galeriju, a tu su i donacije općoj bolnici u Zaboku. Posebno ističu dva
trajna projekta: donacije računalne
opreme Školi za djecu s posebnim
potrebama, pri Specijalnoj bolnici u
Krapinskim Toplicama i projekt Voda
za život, odnosi se na pomoć uvođenja pitke vode u kuću obiteljima teškog materijalnog stanja na području
Krapinsko-zagorske županije.
Za razne pomoći, poklone i programe Rotary klub Krapina donirao je
oko 200 tisuća kuna. Više od samog
iznosa pomoći značajnija je činjenica da rotary klub djeluje i pokreće
mnoge akcije i povezuje ljude.
nom tjedno i nisu u funkciji politike.
Svi članovi Rotary kluba su prijatelji
i oslovljavaju se s ti. Krajem prošlog
stoljeća u svoje su redove rotarijanci
primili i žene, pa je tako krapinski klub
od svog osnutka mješoviti.
Gospodin Cerovečki posebno vrijednim drži međusobna prijateljstva,
koja zahvaljujući svom djelovanju u
Rotaryju ima u cijelom svijetu. Moderno vrijeme traži brze komunikacije, a rotarijanci se međusobno
pomažu i štite i kad se osobno ne
poznaju. Organizacija omogućava
bržu i lakšu komunikaciju.
Svaki član kluba mora tijekom godine održati tematsko predavanje,
bilo u Klubu ili širem auditoriju izvan
Kluba. Zanimljivo je bilo slušati predavanje o pčelama koje je održala
tajnica Kristina Andrews, ili nedavno
GLAS ZAGORJA
broj 91
9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
01. TRAVNJA 2012.
Pripremile
Božica Rinkovec i
Karolina Barilar
Remedisanus
Glavni ciljevi projekta su zaštititi
okoliš i očuvati prirodna i kulturna
bogatstva prekograničnog područja
te pridonijeti općoj zaštiti okoliša
prekograničnog područja kroz mijenjanje postojećih navika štetnih
za okoliš. Specifični ciljevi koji će se
ostvariti realizacijom projekta su:
– Sanirati divlja odlagališta i prevencija nastajanja novih divljih
odlagališta otpada;
– Potaknuti biološki oporavak saniranih lokacija kroz aktivnosti
remedijacije;
– Jačati svijest mladih o važnosti
očuvanja okoliša, sortiranju i otpadu;
– Jačati svijest stanovništva prekograničnog područja o važnosti
očuvanja okoliša i prevenciji za-
Projekt pod nazivom Poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju onečišćenih lokaliteta
(Akronim: REMEDISANUS) je sufinanciran iz Operativnog programa
prekogranične suradnje Slovenija Hrvatska 2007. – 2013. Prijavitelj
projekta je Krapinsko-zagorska županija u suradnji s partnerima Zagorskom razvojnom agencijom, gradom Zaprešić, općinom Brežice,
općinom Sevnica i Institutom za okoliš i prostor iz Celja. Ukupna vrijednost projekta je 1,113.670,15 EUR.
gađivanja okoliša kao doprinos
zaštiti zdravlja i izbjegavanju nastajanja šteta za okoliš.
Projektne aktivnosti usmjerene
su na stanovnike prekograničnog
područja, polaznike dječjih vrtića,
osnovnih i srednjih škola na prekograničnom području te djelatnici regionalnih i nacionalnih institucija iz
domene zaštite okoliša i upravljanja
okolišem.
U sklopu projekta provode se sljedeće aktivnosti:
1. Analiza stanja divljih odlagališta
otpada
U sklopu analize stanja izvršen je
pregled baza podataka o evidentiranim divljim odlagalištima na projektnom području, detektirana su
divlja odlagališta otpada u suradnji
s gradovima i općinama, definirani su kriteriji za odabir divljih odlagališta koja će biti sanirana kroz
projektne aktivnosti, definirano je
stupnjevanje opasnosti/ugroženo-
sti divljih odlagališta s obzirom na
definirane kriterije te su odabrane
lokacije divljih odlagališta otpada
za sanaciju (30 sa HR strane i 30 sa
SLO strane).
2. Sanacija divljih odlagališta otpada
U tijeku je sanacija 60 divljih odlagališta otpada (30 sa RH strane i 30
sa SLO strane), od kojih je 15 na području Krapinsko-zagorske županije.
Nakon završetka sanacije, postavit
će se table zabrane odlaganja otpada. Na području 5 saniranih divljih
odlagališta otpada realizirat će se 5
remedijacijskih pilotnih projekata,
od kojih će jedan biti na području
Krapinsko-zagorske županije.
3. Snimanje edukativnog filma o
sanaciji divljih odlagališta otpada
Za potrebe provođenja edukacijskih
radionica u školama i drugim institucijama paralelno sa sanacijom
odlagališta snima se film s detaljima
sanacije.
10
GLAS ZAGORJA
broj 91
4. Edukacije
U sklopu projekta provedene su
edukacije u 10 dječjih vrtića na području Krapinsko-zagorske županije
u obliku kazališne predstave.
U tijeku je provedba interaktivnih
edukacija osnovnoškolaca vezano uz
sortiranje otpada. Edukacije se provode u 20 osnovnih škola na području Krapinsko-zagorske županije, a u
iste je uključena prezentacija o sortiranju otpada, kviz o sortiranju otpada, izrada plakata na temu sortiranja
otpada te igra sortiranja otpada.
U sklopu projekta organizirat će se
javna tribina „Najprije umiru pčele,
a zatim ljudi“ te posjet prvom Centru
ponovne uporabe u Rogaškoj Slatini.
5. Uspostava interakcijske platforme
Za potrebe poticanja prekogranične razmjene iskustava o očuvanju
okoliša i prevenciju nastajanja novih
ilegalnih deponija uspostavljena je
interaktivna internetska platforma:
www.remedisanus.eu. Na istoj platformi nalazi se on line kalkulator za
rangiranje odlagališta otpada prema
prioritetu sanacije.
6. Uspostava sabirališnih otoka za
sakupljanje otpada u dječjim vrtićima
Nabavit će se koševi za smeće u
obliku životinja za vrtiće koji će sudjelovati u edukacijama s ciljem uspostave sabirališnih centara za sakupljanje otpada.
ODVOJENO MIŠLJENJE
I
letimičan molitveni pohod počivalištu zagrebačkih nadbiskupa
pokazuje da je unutarnje uređenje
oltarskog kora u istočnom dijelu
zagrebačke prvostolnice prerano
podređeno uspomeni samo jednoga od njih, kardinala Stepinca. Pohod mnogobrojnih ljudi koji dolaze
iskazati poštovanje pokojnom kardinalu Kuhariću traži da se odredi i
oslobodi poseban prostor u kojem
vjernici i poštovatelji mogu svoj
duh usredotočiti na život i uspomenu nedavno preminulog kardinala.
Pritiješnjena uspomena
kardinala Šepera
Političke i društvene okolnosti nametnule su trojici velikih biskupa
zagrebačke i hrvatske Crkve različi-
01. TRAVNJA 2012.
vlast slabila i ubrzano gubila smisao postojanja.
Kardinal Kuharić djelovao je u vremenu u kojem je Crkva stvarala i
stvorila svoje alternativne medije
putem biskupijskih i nacionalnih
proštenja, proslava velikih nacionalnih i crkvenih godišnjica, organizacije euharistijskih i marijanskih
kongresa te snažnim djelovanjem
među iseljenicima. Kuharić je bio
tvorac i prvak obnove javnih nastupa Crkve, ali i sutvorac samostalne
i slobodne hrvatske države, čiju je
slobodu i slobodne medije znao
znalački rabiti. Kardinal Kuharić za
sadašnje vjernike nije samo velikan koji je zadržan na povijesnom
razmaku kao kardinal Stepinac ni
samo mudar upravitelj Crkve koji
trebni Crkvi i još potrebniji hrvatskom narodu.
Čovjek vjere
u svijetu nevjere
Stepinac je pokazao svoju snagu i
veličinu u vrijeme kada su hrvatske, jugoslavenske i sovjetske vlasti
nastojale sustavno, nasilno i otvoreno oduzimati ljudima vjeru čak
i pod cijenu uništenja života. Kuharić se uzdigao u narodu i među
vjernicima u vrijeme kada ljudi
gube vjeru sami od sebe, mimo
političkog pritiska, pod pritiskom
načina života. Vjere je u Stepinčevo
pa čak u i Šeperovo vrijeme bilo u
obilju, za prvoga u javnosti, za drugoga u tajnosti. Kuharićevo je vrijeme počelo oskudijevati vjerom.
Kuharićeva vrijednost je utemelje-
Izdašnost pojave
kardinala Kuharića
Kardinal Franjo Kuharić bio je nenadmašiv ispovjedatelj, a ispovijedao samo ono što je vjerovao
te mogućnosti i režime komunikacije s vjernim pukom. Stepinac je
za slobode dobro rabio ondašnja
sredstva komunikacije: radio, izravno sudjelovanje u crkvenim obredima, proslavama i hodočašćima,
propovijedanje vjernicima te sudjelovanje u radu katoličkih organizacija. Komunističke vlasti su ga
kasnije fizički odvojile od vjernika i
pretvorile u mučenika kojega je narod živim proglasio svecem. Bio je
osuđen, jer su svi drugi viđeniji Hrvati bili pobjegli iz Hrvatske. Tako je
Stepincu osim crkvene nametnuta
i politička uloga.
O veličini kardinala Šepera mogu
svjedočiti samo njegovi suradnici,
prijatelji i znanci. Njegove propovijedi nisu privlačile mnoštvo.
Slušatelji su stjecali dojam da je
nadbiskup namjerno izbjegavao
jake riječi, kako bi i svojom šutnjom pomogao nijemoj Crkvi da
se njezina krhka unutarnja snaga
ne rasipa u preuranjenim potezima koji bi izazvali oštre represalije i kako bi postupno uspostavila
dijalog s vlastima u kojem je ona
s vremenom mogla samo dobiti,
kao što je i dobila, i u kojem je
nije bio u snažnom doticaju s narodom i vjernicima. Kuharić još živi
među nama, u našim domovima i u
srcima vjernika.
Finije vrednovanje
uloge Stepinca
Za uklanjanje prijepora koje su
politika te neprijatelji Crkve i naroda nametnuli Stepinčevu životu i
njegovoj uspomeni bila je potrebna njegova beatifikacija. Za pravo
vrednovanje djela kardinala Šepera
bit će potreban predan istraživački
rad. Djelo kardinala Kuharića je očito i vidljivo.
Ipak, kako smo se bili usredotočili
na samo jednog neosporno velikog
zagrebačkog biskupa te na štovanje njegova života i djela, dovršenje jednog drugog velikog života na
čelu iste crkve nameće novo, finije
određenje i pojave samog kardinala Stepinca. Nije riječ o redukciji,
reviziji ili o umanjenju jedincate
pojave u našoj Crkvi i narodu, nego
o potrebi da se, podcrtavajući posebnosti te iznimne pojave, istakne
ljudsko bogatstvo koje nosi i nudi
Crkva te da se otvori prostor u koji
će izrasti novi veliki ljudi koji su po-
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
na na njegovoj jakoj, sigurnoj, neospornoj i pouzdanoj vjeri. On je
vjerovao bez napora i bez sumnje.
Do takve vjere mu je bilo stalo i
kada je pisao oporuku i kada je pisao čestitku za prvi Uskrs koji nije
dočekao živ. Dok, kako vrijeme odmiče, većina vjernika o vjeri govori
uza sve veći napor ili dok izbjegava
govor o vjeri, Kuharić je ne samo
svoj život upravio svojom vjerom,
nego je tražio i našao pravi način
da iskaže svoju vjeru i da je jasno
iskazanu ponudi drugim ljudima.
U Kuharićevim riječima, u izrazu
njegova lica dok je govorio o vjeri
i u osmjehu koji je pratio njegovo
obaranje očiju pred sugovornike
vjera prestaje biti teretom, obvezom preuzetom od pređa ili navrnutom ideologijom. Vjera je u Kuharića bila ukorijenjena, u njemu
je procvjetala u krvavoj kupelji i u
njemu dozrela pred svima nama.
Kuharić je vjerovao u vrijeme nevjere i postao velikim čovjekom,
jer je i sam ostao običnim, pravim
vjernikom. On je doba vjere rastegnuo i nategnuo do sadašnjeg
tisućljeća.
GLAS ZAGORJA
broj 91
Kuharića valja
pokazati općoj Crkvi
Kardinal Kuharić bio je istinski čovjek Crkve koji je znao društvenu
snagu i vrijednost Crkve, koje su dobro iskazane i samim ukopom kardinalovih ostataka. Kuharić je nastojao da Crkva jača i ojača na vjeri.
Obredi moga ukopa neka budu prožeti vjerom u život vječni! Ti obredi
su bili svečanost vjere, a ostavili su
snažniji dojam od svečane beatifikacije kardinala Stepinca, u kojoj je
bilo i vjere i ondašnje politike.
Ipak, Franjo Kuharić je svoju vjeru ponio i donio iz svijeta kojega
i kakvoga više nema. U Hrvatskoj
je i početkom prošlog stoljeća bilo
malo krajeva koji su bili zabitniji i
uščuvaniji od njegovoga, usprkos
blizini Zagrebu. Tko danas iz djetinjstva i iz obitelji može ponijeti
klicu vjere kakva se u Kuharićevu
životu razrasla u divovsko stablo?
Što sve ubuduće čeka vjeru? Kako
će proći sadržaji vjere različitih
vjerskih sustava u uzajamnom suočenju u globalnom svijetu? Mogu
li ljudi istim svojstvom Duha na
istom mjestu prianjati uz tako različite ponuđene sadržaje vjere?
Sv. Pavao je s pravom dokazivao
da spas više nije u Zakonu, kako
su vjerovali Židovi, nego u vjeri. U
čemu će biti spas kada ljudi prestanu vjerovati? Možda u priznavanju
prave istine o životu kao načinu
postojanja i kao Božjem načinu
protezanja? U svijesti o uzajamnosti i nedjeljivosti života i o potrebi
života za svakog čovjeka, kako je
govorio Isus?
Ipak, prije nego što se Crkva kao
nezamjenljiva ustanova odluči na
težak i još uvijek rizičan skok iz svijeta vjere u svijet istine o cjelovitosti
i uzajamnosti života, vjera je dobar
oslonac za uređenje odnosa u nacionalnim društvima i u svijetu općenito. U takvim okolnostima teško je
u Općoj crkvi naći čovjeka, posebno
na visokom položaju u njoj, koji bi
mogao bolje, jasnije, uvjerljivije,
iskrenije i učinkovitije od Kuharića
govoriti o vjeri kao temelju uređenja ljudskih odnosa. Kardinal Franjo
Kuharić bio je nenadmašiv ispovjedatelj, a ispovijedao je samo ono
što je vjerovao. Kardinal Kuharić je u
tome za Crkvu izdašniji od kardinala
Stepinca. Stoga se može očekivati
da će naši vjernici navesti Crkvu da
uskoro počne postupak beatifikacije kardinala Kuharića, konfesora.
Napomena: Tekst je objavljen u
Vjesniku neposredno nakon 10. veljače 2002. godine, kao posmrtno
slovo kardinalu Franji Kuhariću.
11
RIJEČ GOSPODARSTVENIKA
01. TRAVNJA 2012.
Razgovarala
Monika Briševac
DARKO RANOGAJEC,
predsjednik Uprave i
generalni direktor tvrtke
Omco Croatia
Svjetski mag
Zlatna kuna došla je u trenutku kad smo zaokružili našu veličinu i poslovanje, kad smo došli do
takve veličine pa možemo reći da u proizvodnji alata za izradu staklene ambalaže u svijetu nema
veće tvornice u toj industriji, djelatnosti.
12
GLAS ZAGORJA
broj 91
RIJEČ GOSPODARSTVENIKA
Darko Ranogajec, predsjednik uprave
i generalni direktor tvrtke Omco Croatia Hum na Sutli zadovoljan je poslovnim uspjehom tvrtke Omco Croatia
u 2011., potvrđenim nagradom Hrvatske gospodarske komore – Zlatna
kuna u kategoriji velikih tvrtki. Nagra-
01. TRAVNJA 2012.
rast bio je prisutan iz godine u godinu,
pa je ova nagrada na državnoj razini
kruna dosadašnjeg rada i puta. A tih 18
pokazatelja koji se vrednuju za Zlatnu
kunu ne možete ostvariti u samo jednoj godini. Nagrada je to za financijska
postignuća i dostignuća...
Hrvatska je mala zemlja, nema velikih prednosti u odnosu
na velike europske zemlje u tržišnom poslovanju, i preostaje nam da prihvatimo taj radni moral i etiku, vrijednosti,
odnos prema radu i to je jedini način opstanka.
da je stigla u prave ruke jer je Omco
Croatia danas najbolje opremljena
tvornica za strojnu obradu metala s
najmodernijom tehnologijom i opremom, centar izvrsnosti, mjesto školovanja i podučavanja mladih ljudi koji
čine i većinu zaposlenika tvornice. Nagrada je prigoda za razgovor s čelnim
čovjekom tvornice, svjetskim igračem
i direktorom tvornice od 1994., gospodinom Darkom Ranogajcem.
Uz brojne nagrade dosad – ZAPI-jevo priznanje za deset najuspješnijih mladih poduzetnika, Zlatne
kune Hrvatske gospodarske komore
Krapinsko-zagorske županije u kategoriji srednjih i velikih tvrtki, Priznanje Krapinsko-zagorske županije, Zlatna plaketa s likom kune, status Gazele
za najbrže rastuće tvrtke za 2007.,
plaketa općine Hum na Sutli 2007. za
osobit doprinos razvoju gospodarstva
i unapređenju djelatnosti značajnih za
općinu Hum na Sutli, nagrada Hrvatski izvoznici: Zlatni ključ u kategoriji
za Rastuća tržišta najbolji izvoznik u
Rusku federaciju u 2008., nagrada
Financijske agencije (prema ekonomskim i financijskim kriterijima): Zlatna
bilanca, Plaketa za doprinos ugledu i
promociji Županije u zemlji i svijetu
2010., nagrada za 1500 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj Poslovna.hr za
2005. brončana medalja, 2006. srebrna medalja, 2007. zlatna medalja, nagrada direktoru za menadžera 2010.
Spomenuta Zlatna kuna logičan je slijed priznanja za dosadašnji rad, trud i
rezultate. U ime Glasa Zagorja od srca
Vam čestitamo. Kakav je osjećaj znati
da je Omco Croatia najbolja hrvatska
tvrtka?
U svakom slučaju svaka nagrada je vrijedna nagrada za nas. Sve su dolazile
na način da smo se borili za život, za
opstanak, za prostor na tržištu. Kad
smo vidjeli da je to moguće, ambicije su nam rasle, htjeli smo širiti se
dalje, i osigurati budućnost za nove,
mlade generacije. Zlatna kuna došla
je u trenutku kad smo zaokružili našu
veličinu i poslovanje, kad smo došli
do takve veličine da možemo reći da
u proizvodnji alata za izradu staklene
ambalaže u svijetu nema veće tvornice
u toj industriji, djelatnosti. Konstantan


Na zahtjevnom
japanskom tržištu
Omco Croatia vodeći je europski, a i svjetski proizvođač alata
za izradu staklene ambalaže. Tvrtka
je od 1997. dio grupe Omco International i bavi se istom djelatnošću kao
što je i djelatnost cijele Omco grupe
čije je sjedište u Belgiji, a podružnice
djeluju u Austriji, Engleskoj, Sloveniji,
Turskoj, Rumunjskoj, SAD-u i Republici Hrvatskoj. Ono na čemu Vam još
čestitamo je potpisani ugovor o većoj,
ozbiljnijoj suradnji s japanskim staklanama, prvi put u Omcovoj povijesti.
Što to konkretno za Vas znači?
Iako izvozimo u cijeli svijet, ponosan
sam što smo u ožujku potpisali prvi
put u Omcovoj povijesti ugovor o većoj, ozbiljnijoj suradnji s japanskim
staklanama. I taj dio svijeta sad pokrivamo. Uvijek kad se razgovaralo o
Japanu, njihovoj top industriji, za nas
je taj doseg – doseg najvećeg nivoa,
kvalitete i tehnologije koja se može
nekome prodati. Top industrija. Potpisivanju tog ugovora prethodili su
duži razgovori, pregovori, ali u pozitivnoj atmosferi. Kad su Japanci došli
u posjet našoj tvornici, vidjeli robote,
zanijemili su jer nisu očekivali da je
opremljenost naše tvornice možda
na višem nivou nego ponegdje u Japanu.
I ministar poduzetništva i obrta
Gordan Maras nedavno je posjetio Vašu tvornicu i rekao da je taj
posjet ostavio veliki utisak na njega.
Kako ste impresionirali ministra?

Ministar Maras je u Omcu razgledao
modernu i dinamičnu tvrtku, rapidan
rast razvoja i tehnologije. Kad vidite
toliko robota koliko možete vidjeti danas u Omcu, iza toga stoji znanje, a to
znači i budućnost. Tvornica Omco Croatia Hum na Sutli u svom pozicioniranju
unutar Omco grupe došla je do jedne
situacije kad se ne prodaju i ne koriste
samo ruke Zagoraca, nego je tvornica za
potrebe cijele grupe ured koji dizajnira
i konstruira sve naše proizvode. Prodajne aktivnosti i prodajna administracija
iz Belgije se preselila u Hum na Sutli... a
to je veliki i značajan uspjeh. Kad uspijete svojom snagom argumenata onome
tko je vlasnik tvornice uzeti iz njegovih
ruku i preseliti u svoju zemlju, to je značajno istaknuti. To je mjesto koje upravlja Omcovom grupom, koje se pokazuje
svijetu i kupcima.
Što je s cijenom energenata u
ovako velikim tvornicama, kako
se s tim nosite?
Nama u strukturi proizvoda, energija nije značajna stavka, trošak. Da,

predstavlja zabrinutost za rast u budućnosti, jer će cijene energenata u
budućnosti najviše ugrožavati tvrtke i
stanovništvo. To je trend i u Europi.
Nezaposlenost u Zagorju dosegla je brojku od 8 tisuća. Unatoč
pesimističnim vijestima za 2012., svijetli ste primjer poduzeća koji uspješno posluje, zapošljava ljude i prido-

koja je potrebna i nema više potrebe
za rastom. A naš budući porast proizvodnje bit će da se moderniziramo
kroz tehnologiju i povećavamo proizvodnju. Također, za mene kao čovjeka
koji vodi tu tvrtku, najveća je nagrada
kad zaposlim mladog čovjeka. Prošla
godina bila je rekordna za Omco u Hrvatskoj i za Omco kao grupu, zabilježili
smo najveći ukupni prihod u povijesti.
To je godina koju će vrlo teško biti ponoviti. U desetak godina broj zaposlenih povećan je otprilike 4 puta, sa 100
na današnjih 400, površina proizvodnih prostora otprilike 3,5 puta, sa 3000
m² na 10.500 m², a godišnji promet sa
4,1 milijun eura na 40 milijuna eura.

Prodaja ključ uspjeha
Sve se vrti oko prodaje. Prodaja je ključ za stvaranje profita.
Da biste bili uspješni u svijetu poduzetništva i ostvarivali velike prihode,
morate znati prodavati i Vi i Vaš tim.
Mnoge uspješne tvrtke upadaju u krizu i odlaze u stečaj jer možda nisu dovoljno dobro isplanirale protok novca.
No, nama novinarima poznati ste po
rečenici Dok u ruke ne primite komad
željeza i s njim nešto ne napravite,
nema života, pojest će nam kineska
roba. Kakvo je stanje i konkurencija u
Vašoj domeni?
Prodajna aktivnost je po meni jedina
važna aktivnost, lako je nešto proizvesti, zato smo mi najveće nade polagali
u osobni kontakt, na puno putovanja,
osobnog susreta s klijentima, uvjeravanja da smo najbolji. Najmlađa ekipa u
prodaji sjedi danas u Omcu u Humu na
Sutli. Ta njihova energija je nemjerljiva,
radi se sa zanosom, željom, entuzijazmom i to donosi ove odlične rezultate.
A u našoj domeni je isto kao i u ostalim
područjima, često koristim kineski primjer i to na neki način postaje moda.
Tamo se kupuje odjeća, obuća, prozori,
vrata pa tako i alat za izradu staklene
ambalaže. To ima svojih i dobrih i loših
strana, ali kad to počne biti masovna
pojava, počinje gubiti prednosti. Tada
se mnogi ljudi osvijeste i shvate da to
Tvornica Omco Croatia Hum na Sutli u svom pozicioniranju unutar Omco grupe došla je do situacije kad se ne
prodaju i ne koriste samo ruke Zagoraca, nego je tvornica za potrebe cijele grupe ured koji dizajnira i konstruira
sve naše proizvode. Prodajne aktivnosti i prodajna administracija iz Belgije se preselila u Hum na Sutli... a to je
veliki i značajan uspjeh.
nosi razvitku i općine Hum na Sutli,
i Zagorja. U Omcu, kako ste jednom
naglasili, svake godine zaposlite jedan
razred. Koliko zaposlenih trenutno
imate, planirate li povećanje broja zaposlenih i koliko pažnje posvećujete
edukaciji Vaših zaposlenika?
Moram priznati, nećemo moći dalje
zapošljavati jer smo dostigli veličinu
GLAS ZAGORJA
broj 91
baš nije tako. Niska cijena nema uvijek potvrdu kvalitete robe. Moramo
stvoriti ipak minimalnu razliku između
svoje cijene, europske, i kineske, da
ljudima koji kupuju dajete što manje
prostora. Borbu treba voditi, treba čvrsto i predano raditi da bi se ta razlika
umanjila. Kineski utjecaj je masivan, i
zato treba stvarati što manju razliku.
13
RIJEČ GOSPODARSTVENIKA
01. TRAVNJA 2012.

Možemo se zavaravati do besvijesti, ali dok Hrvatska ne počne
nešto proizvoditi bit ćemo u stalnoj
krizi. Udio hrvatske proizvodnje u
ukupnoj europskoj proizvodnji je
tek 0,2 ili 0,3%. Svojim proizvodima
opskrbljujete najveće europske pa
i svjetske grupacije za proizvodnju
staklene ambalaže, pa više od 97%
proizvoda završava na inozemnom,
europskom i svjetskom tržištu, a Vaš
domaći kupac je Vetropack Straža.
Naša orijentacija prema izvozu je počela s ratnim zbivanjima, i u tom trenutku smo vidjeli da nemamo drugog
izbora. Izvoz smo ostvarivali već 1997.,
u iznosu od 50%. Iako, moram reći da
su iznosi ostvarenog prihoda sada 10
puta veći u odnosnu na spomenutu
1997. Proizvodnja se mora poticati, jedino od toga država može živjeti.
Kako biti konkurentan u inozemstvu i kako dolazite do poslova
vani? Pitam Vas to iz razloga jer u zadnjih nekoliko godina sve više male i
srednje tvrtke gube tržišnu utakmicu
pred velikim i moćnim stranim korporacijama, a Omco uspijeva pobijediti
u tim utakmicama.

Omco Croatia je najopremljenija
tvornica za strojnu obradu metala s
najmodernijom tehnologijom i opremom. Dobit se nije temeljila na jeftinoj radnoj snazi, već na znanju i sposobnostima, te lojalnosti tvrtki i poslu.
Kontinuirano ulažemo u modernizaciju
strojeva i opreme. Zapošljavamo većinom mlade CNC operatere (tokare
i glodače) koji imaju trogodišnju, a
odnedavno i 3,5 godišnju strojarsku
Prošla godina bila je rekordna za Omco u Hrvatskoj i za
Omco kao grupu, zabilježili smo najveæi ukupni prihod u
povijesti. To je godina, koju æe vrlo teško biti ponoviti. U
desetak godina broj zaposlenih poveæan je otprilike 4 puta,
sa 100 na današnjih 400, površina proizvodnih prostora
otprilike 3,5 puta, sa 3000 m2 na 10 500 m2, a godišnji promet sa 4,1 milijun eura na 40 milijuna eura.
školu. Prosječna starost zaposlenih je
oko 35 godina, a najmanje stotinu ih je
ispod 25 godina.
Prosječna mjesečna plaća je natprosječna u metalskoj branši u Hrvatskoj
i iznosi 7.250 kn bruto odnosno 5.300
kn neto. Sve to čini nas najboljim na
svijetu, iznad smo svake konkurencije.
Nitko na svijetu na jednom mjestu ne
proizvodi toliko alata kao Omco Croatia u Humu na Sutli.
Koji je bio najveći izazov u razvoju Omca, odnosno Vašoj poduzetničkoj karijeri?
Najveći izazov je bila ta transformacija,
tj. taj trenutak kad smo se od svojeg
načina razmišljanja morali prometnuti u jedno drugo razmišljanje kad smo
počeli funkcionirati na način na koji
razmišljaju naši vlasnici Belgijanci. Pra-

Sretan i blagoslovljen Uskrs,
cijenjenim poslovnim partnerima,
zaposlenicima,
umirovljenicima i
svim ljudima dobre
volje
14
GLAS ZAGORJA
broj 91
vila su jasno definirana, i odnos prema
radu je definiran visokom radnom etikom, radnom disciplinom i predanosti
prema poslu. To sam želio prenijeti u
Hrvatsku, na naše ljude.
U jednom trenutku mi je to izgledalo
kao nemoguća emisija. Hrvatska je
mala zemlja, nema velikih prednosti
u odnosu na velike europske zemlje u
tržišnom poslovanju, i preostaje nam
da prihvatimo taj radni moral i etiku,
vrijednosti, odnos prema radu i to je
jedini način opstanka. I danas tu energiju trošim kako bi prenio na naše ljude
i to ponavljam svakodnevno. Politika
ide u tom smislu da se povećava količina proizvodnje s postojećom organizacijom i ljudima kroz investiranje u
modernu tehnologiju, da se prilagođavaju cijene na tržištu, i da se masovno
proizvodi. To je za mene jedina budućnost...
I za kraj jedno ležerno pitanje.
Humanitarna nota humskih
tvornica od pamtivijeka je poanta.
Uglavnom, briga za Zagorje kad se
može i koliko se može?
Činjenica je da je Omco Croatia u vlasništvu stranaca i takvi načini financiranja kod njih ne postoje, no moje
razmišljanje je išlo u tom smislu da
ih prilagodimo da budemo socijalno
osjetljivi, i da pomažemo koliko možemo, iako nije moguće u toj mjeri koliko
ima potreba i zahtjeva. Mislim da smo
korektni i pošteni, jer dajemo svima u
granicama mogućnosti koje postoje i
koje su realne.

POGLED S OPATOVINE
Z
avršili su još jedni Gumbekovi dani
u Histrionskom domu. Peti po redu.
Bilo je odličnih kabaretskih predstava,
puno publike i sjetnog sjećanja na našeg
velikog i neponovljivog Mladena Crnobrnju Gumbeka. Njegova kćerka Marta,
odlična slikarica i scenografkinja, u predvorju je kazališta izložila kostim (frak,
cilindar i rukavice) u kojima je Gumbek
oduševljaval publiku odigravši u svom
življenju više od jezer kabaretov. Gledatelji su uz taj Gumbekov oltar priložili i
pokoji cvijetak. Dok ovo pišem stoji mi
kost u grlu i samo kaj ne pustim suzicu.
Da, nema više takvih meštrov od glume
kakav je bil histrion Gumbek.
Posljednju večer Gumbekovih dana, uz
svečanu dodjelu nagrada, posvetili smo
velikom komičaru i zabavljaču – Vikiju
01. TRAVNJA 2012.
Glovackog, svog prijatelja iz djetinjstva.
Za one koji ne znaju: Viki je 1945. osuđen na sedam godina zatvora s prinudnim radom i to – zbog popevki. Kaznu je
izdržavao u Staroj Gradiški, a nakon šest
godina je pomilovan. Otada, pa sve do
smrti 14. siječnja 1976. oduševljavao
je i zabavljao zagrebačku publiku. Zbog
svoje izuzetno loše karakteristike Viki je
htio otkloniti nastup, no Tito je te večeri
zaželio ne hapsiti nego se smijati i tako
je Viki bio priveden u Okrugljak, gdje je
svoje štiklece i viceve prezentirao velikom vođi i učitelju. Po pričanju, Viki je
bio odlično raspoložen, gemišti su tekli
u potocima, a u jednom trenutku Tito
reče Vikiju: – E sad ću ja vama, druže
Glovacki, ispričati jedan vic! – Društvo se
smrzlo, a Viki reče Titu: – Nemojte, pro-
na mom CD-u Samo za te dragi kaj zauzima posebno mjesto.
Još kao dječarcu koji je pohađao glazbenu školu u Varaždinu i sa zanimanjem
pratio sve zagrebačke festivale uz radijske prijenose, u glavu i uho mi se usjekla Vikijeva interpretacija Posljednjeg
fijakera. Nisu je baš previše puštali na
Radio Zagrebu, jer su ondašnji urednici
preferirali južnjački i grčki melos. No,
s pojavom Radio Sljemena, do 1980ih sramežljivo se progurala i potvrdila
kao rado slušana popijevka. Uz nju me
veže i jedan događaj iz 1984. Tada se
u Zagrebu u eteru pojavio Omladinski
radio, preteča kasnije Stojedinice. Na
Omladincu je mlada voditeljica Željka
Ogresta vodila jednu od tada rijetkih
emisija koje su išle u živo. Među njezi-
Kao jedan od prvih hrvatskih zabavljača Viki je gostovao u SAD-u i Kanadi već
1968. Znajući koliko iseljenici čeznu za
Hrvatskom, Viki se trudio što više im približiti i dočarati duh domovine. Tako je na
jedan koncert donio grumen hrvatske zemlje, dok je na nastupu u Hamiltonu izveo
pjesmu Pozdrav iz domovine napisanu za
tu prigodu. Po pričanjima očevidaca cijela
je dvorana bila u suzama. Stjepan Mihaljinec se prisjeća i Vikijevog komentara prilikom povratka s gostovanja: – Kaj mislite,
bumo v Zagrebu s aerodroma išli doma ili
na besplatan stan i hranu?
Svojim djelovanjem na estradi Viki je
obilježio cijelo jedno razdoblje u kulturnoj povijesti Zagreba. Nažalost, kako to
često biva, priznanje za njegov doprinos
kulturnoj sceni Zagreba i Hrvatske usli-
Vrnul se Viki
Viki Glovacki je tijekom cijele svoje glumačke i pjevačke karijere govorio kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na više kajkavskih festivala u Krapini godine
1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici pokreće Zagorske večeri. Iz tog vremena čitamo u Večernjaku: – Ispalo je ono kaj smo svi ranije pripovedali – da
Piše Zlatko Vitez bez Vikija nejde!
Glovackom. Kazalište je bilo dupkom
puno, a izljevi emocija bili su – kako to
pjesma kaže – ko’ u neka dobra stara
vremena. Viki je, naravno, i na krapinskom festivalu svojim tekstovima ostavio
itekako značajan trag, a njegovi stihovi
na glazbu Vilija Čakleca Dobro mi došel
prijatel su uz Suzu za zagorske brege
najpopularnija i zasigurno najizvođenija kajkavska popevka. Pamti se izvedba
Vice Vukova iz Krapine 1970. za najdražeg gosta Josipa Broza. Malo je poznato
da su se Vikijevi stihovi u posljednji trenutak trebali cenzurirati: umjesto dobro
mi došel u hrvatski dom promijenjeni su
u zagorski dom, a umjesto taj se nikog
ne boji u taj se ničeg ne boji.
o, kad se već prisjećamo tih vremena, treba kazati da se i dandanas u
estradnim krugovima prepričava Vikijeva dogodovština i bliski susret s Josipom
Brozom. Ukratko, za jednog boravka Josipa Broza u Zagrebu trebala ga je – kao i
obično – zabavljati Nela Eržišnik i njezina
režimska metla. No, gospođa Nela se
razboljela te je odgovornima za duhovnu Titekovu higijenu predložila – Vikija
N
sim vas, gospon Tito, ništ političkoga, jer
tu oko vas je sve puno udbaša, mogli bi
vas uhapsiti!
Viki je tijekom 1950-ih i ranih 1960-ih
napisao, režirao i izveo stotine skečeva
i parodija. Mnogi se Zagrepčani i danas
sjećaju njegovih nastupa u Varijeteu
(današnjem Kerempuhu), a obavezno
spominju i Bracu Reissa, Vikijevog najbližeg suradnika i prijatelja. Oni su 1962.
pokrenuli i Prvi pljesak te su uz dirigenta
Nikicu Kalođeru zasigurno najzaslužniji za otkriće cijele plejade popularnih
estradnih zvijezda.
osebno mjesto u Vikijevoj karijeri
zauzima njegova interpretacija šansone Posljednji fijaker. Prema ideji Pere
Zlatara, Slobodan Šelebaj – glazbeni
urednik Radio Zagreba i pjesnik Drago
Britvić, također dugogodišnji urednik
hrvatskog radija, napisali su stihove,
koje je uglazbio maestro Stjepan Mihaljinec. Odlično su se dosjetili da izaberu
Vikija za interpretatora. Godine 2003.
glasovanjem radijskih slušatelja, koje je
organizirao Klub Zagrepčana, Posljednji
fijaker je proglašen pjesmom stoljeća. I
P
nim prvim gostima bio sam i ja, a zadatak je svakog gosta bio da odabere svojih
deset najdražih pjesama. Moj broj jedan
bio je Vikijev Posljednji fijaker. Dan uoči
nastupa Željka me obavijestila da njezini glazbeni urednici ne posjeduju tu
snimku i zatražila da pjesmu zamijenim
nekom drugom. Nisam pristao, nego
sam inzistirao da pjesmu potraže u Radio Zagrebu ili ću otkazati nastup. Tako
Viki svoj prvi nastup na Omladinskom
radiju zahvaljuje mojoj tvrdoglavosti, a
ja se time ponosim. Sumnjam da ga je
Stojedinica ikad pripustila u eter, ali to
prelazi moje mogućnosti utjecaja i razumijevanja. Nije pri tom bez važnosti da
je Posljednji fijaker bio omiljena pjesma i
predsjednika Tuđmana.
iki Glovacki je tijekom cijele svoje
glumačke i pjevačke karijere govorio
kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na
više kajkavskih festivala u Krapini godine
1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici
pokreće Zagorske večeri. Iz tog vremena
čitamo u Večernjaku: – Ispalo je ono kaj
smo svi ranije pripovedali – da bez Vikija
nejde!
V
GLAS ZAGORJA
broj 91
jedilo je tek nakon njegove smrti. Imao
sam čast 1996. predsjedniku Tuđmanu,
kao njegov savjetnik za kulturu, predložiti Vikija Glovackog za posthumno odlikovanje Redom Marka Marulića, što je
Predsjednik i učinio.
relijepe riječi o Vikiju Glovackom napisao je Viktor Bek, dramski glumac,
redatelj i prevoditelj: – Vi znate, dragi
Viki, da sam o Vama imao uvijek veliko
mišljenje i sad bih htio ovom prilikom
konstatirati da ste Vi poslije Vaclava Antona i Arnošta Grunda prvi komičar na
hrvatskoj sceni koji se s ovom dvojicom
može mjeriti po talentu, espriju i ličnom
notom, tj. šarmom. Ja sam uvijek stajao na stanovištu da je Vama mjesto na
sceni Hrvatskog narodnog kazališta, da
naslijedite ostavštinu Augusta Cilića. (...)
Da nije došlo do toga, šteta je zbog Vas
– a još veća za hrvatsku scenu. (...) Kakav bi Vi bili idealan interpretator stare
kajkavske literature!
Večer posvećena Vikiju Glovackom na
zatvaranju petih Gumbekovih dana potvrdila je Bekove riječi, a od mnogobrojne publike čulo se: – Vrnul se Viki!
P
15
01. TRAVNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
KOMUNALIJE
Uređenje prometnica
S dolaskom lijepog i sunčanog
vremena počinju i radovi na sanaciji i uređenju nerazvrstanih
cesta na području Grada Krapine.
Određene će se dionice presvući
novim asfaltnim slojem, a u tijeku
su i popravci na javnoj rasvjeti na
cijelom području Grada Krapine.
U Škaričevom se intenzivno radi
na priključenju dijela rasvjete, a u
ožujku su zamijenjene pregorjele
žarulje u svim dijelovima Grada
Krapine. Nakon pripremnih radova počeli su i završni radovi vezani
za asfaltiranje ceste u Poduzetničkoj zoni Krapina – Nova Zapad.
Radi se o završetku izgradnje 1.
faze izmještanja trase Državne
ceste D 206 (Pregrada – Krapina).
Otvorenjem te ceste prilaz Poduzetničkoj zoni bit će lakši, kvalitetniji i sigurniji za vožnju. (M. Ž.)
Zuzuzu
OBRAZOVANJE
Robotizirali smo
dječji odjel
Tema Novoteke u ožujku bili su – roboti. Mališanima su oni poznati preko
trendy robota kao što su Transformeri,
Wall E, i njima slični. No, tko ne bi poželio imati svojeg vlastitog robota? Svi
smo se složili da ne bi imali ništa protiv da nam u život uđe čovjekoliki mali
stroj koji će umjesto nas: pisati zadaće,
pospremati sobu, donositi piće i hranu,
a ponekad, jednostavno praviti nam
društvo. Postoji više vrsta robota, pa
smo tako razjasnili što su androidi, a što
ginoidi, pokušali smo se prisjetiti koje
smo sve humanoide susreli, možda ne
u životu, ali svakako kroz priče, bajke,
mitove, filmove itd. Naravno, nismo
pričaonice
izostavili niti one najsavršenije – kiborge, a dečki su se odmah prisjetili Terminatora, kao jednog od prototipa ove
vrste robota. Nakon priče o robotima,
zagrijali smo maštu, rasprostrli sav mogući metalni, aluminijski i elektronički
materijal kojeg smo se dočepali (nakon
pustošenja tatine garaže) i – započeli s
izradom unikatnog robota. Matice, federi, vijci i baterije povezani savitljivom
bakrenom žicom polako su zadobivali
obličje malih robota. Ova radionica pokazala se izvrsnom za poboljšanje motoričkih vještina, a kako smo se snašli
u toj raboti, zavirite u naše izloge na
dječjem odjelu. (Vesna Šaronja)
Zmajevi sa stašnim bodljama, rogovima, kandžama, roze, crvene i
žute zmajice što vole graditi kule
u pijesku, bile su teme prve pričaonice u ožujku. Zmajevi Gordan,
Škakljaj, Biljoljub, Zmaja itd. samo
su neki od likova koje smo upoznali
kroz naše priče. U drugoj pričaonici upoznali smo male šumske
životinje koje prolaze kroz razne
životne situacije, te iz svake izvuku
neku pouku. Tako je mala Bubamara imala problema sa spavanjem, a
radišni Mravac s prijateljima... Pjesmom smo pokušali probuditi proljeće i mislim da smo uspjeli. Puni
KULTURA
15. jubilarna izložba pisanica
Galerija grada Krapine veæ petnaestu godinu zaredom
donosi predivnu izložbu pisanica oslikanih i ukrašenih na
mnogo razlièitih naèina.
Kao i prijašnjih, i ove se godine
odazvao velik broj autora iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Što su izradile marljive ručice iz vrtića,
osnovnih škola i srednjih škole KZŽ i
kako su oslikana jaja likovnih umjetni-
16
ka i pojedinaca iz Krapine, Krapinskih
Toplica, Zaboka, Zaprešića, Zagreba,
Koprivnice, Baške na otoku Krku i Zadra može se vidjeti na ovoj atraktivnoj
izložbi. Očekuje vas više od 500 raznih
izložaka i instalacija uz zanimljivo likovno ostvarenje Križnog puta. (M. Ž.)
GLAS ZAGORJA
broj 91
dojmova podružili smo se na dječjem odjelu i svoje dojmove nacrtali
na papir. Naši mali radovi mogu se
vidjeti izloženi na dječjem odjelu,
dok slike s pričaonice pogledajte u
galeriji slika. Nakon svake pričaonice Dječji odjel oživi i ako se nađete
u knjižnici, imat ćete osjećaj kao da
ste stupili u košnicu prepunu djece, mama, igračaka, sve bruji od
pitanja, šaputanja, dojmova. Zato
drage mame, tate, bake, tete, u
travnju, ako je srijeda 4. ili 18., brzo
s dječicom u knjižnicu, jer čeka vas
još puuuuno priča iza kojih se nešto
miče. (Miljenka Presečki)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. TRAVNJA 2012.
SAJAM POSLOVA
Sajmom, koji je ove godine okupio najviše sudionika, potiče se
izravni kontakt između poslodavaca i potencijalnih radnika,
aktivnost u traženju posla, partnerstvo svih dionika na tržištu
rada te pružanje informacija o
mogućnostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog učenja te naglašavanje
važnosti znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.
Ukorak s vremenom, organizirane su i multimedijske prezentacije raznih poslodavaca te programa za obrazovanje odraslih,
a održane su i radionice – Kreativnost na djelu, Tražim... posao,
Što ja tu mogu?, Obrazovanjem
do posla, Uzimam život u svoje
ruke, te okrugli stol na temu Budi
otvoren, pruži priliku.
Sudjelovalo je 70-ak izlagača, a
bili su organizirani autobusi iz
cijele županije ne bi li tako što
više nezaposlenih, ali i učenika,
Sajam poslova posjetilo
više od tisuću ljudi
Grad Krapina i ove je godine, po peti put, bio pokrovitelj
i partner u organizaciji Sajma poslova koji je održan 22.
ožujka u Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina.
budućih posloprimaca, došlo u
doticaj s trenutnom potražnjom
na tržištu rada i mogućnosti obrazovanja, doškolovanja i prekva-
lifikacija. Sajam je posjetilo više
od tisuću ljudi.
Na ovogodišnjem Sajmu poslova
svoje poslove i aktivnosti pre-
zentiralo je i Gradsko
društvo Crvenog križa
Krapina, koje ima izuzetno dobru suradnju
s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje PU Krapina, te
u toj suradnji zapošljava djelatnike
na programu Javni
radovi na određeno vrijeme. Na
ovaj način gradska
društva Crvenog
križa u našoj županiji
zaposle
tijekom godine
oko 20 osoba. Također Gradsko
društvo
Crvenog
križa Krapina provodi sezonsko
zapošljavanje za spasioce na vodi
u suradnji s Hrvatskim Crvenim
križem, više o tome na www.hck.
hr. Navedenim projektima Gradska
društva Crvenog križa u našoj županiji predstavila su se na Sajmu
poslova. (M. B.)
Sretan i blagoslovljen Uskrs svim građanima grada Krapine
uz želju da im uskrsno svjetlo isplete dar od radosti,
zdravlja, mira i ljubavi!
Gradsko vijeće i gradonačelnik Grada Krapine
GLAS ZAGORJA
broj 91
17
01. TRAVNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
UDRUGE
Narcisom protiv raka dojke
Udruga Europa Donna – sekcija Krapina i ove je godine
na Trgu Ljudevita Gaja održala akciju Cvijetom narcisa
protiv raka dojke kojom se želi skrenuti pažnja javnosti
na velièinu problema karcinoma dojke i važnosti ranog
otkrivanja te bolesti.
Akcija je posvećena svim oboljelim ženama od raka dojke,
a cvijet narcis odabran je u cijelom svijetu kao simbol buđenja života i nade. Volonterke
udruge Europa Donna – sekcija
Krapina prodavale su narcise po
simboličnoj cijeni, a prikupljena
sredstva od prodaje i dobrovoljnih priloga namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka
KULTURA
Večer rusko-hrvatske
ženske poezije
Poèele pripreme za organizaciju 47. tjedna kajkavske
kulture Krapina 2012.
dojke (besplatni ultrazvučni
pregledi). Osim ove hvalevrijedne akcije, udruga Europa Donna
– sekcija Krapina i ove godine
nastavlja intenzivne aktivnosti
na ranom otkrivanju raka dojke
pa su tako organizirani besplatni ultrazvučni pregledi za 50
žena mlađe fertilne dobi obuhvaćene projektom Moj prvi ultrazvuk. (M. Ž.)
UDRUGE
Obilježen Dan invalida rada
Društvo invalida rada Krapina i ove je godine obilježilo
Nacionalni dan invalida rada Hrvatske.
Tom je prigodom osim druženja
i domjenka, održana i sjednica
Upravnog odbora Društva invalida rada Krapina, na kojoj je prihvaćeno izvješće o radu za prošlu godinu, istaknut je ponovno
Ugovor s autobusnim prijevoznikom Presečki, koji omogućava 40% popusta na
svim relacijama i 20%
popusta u izletničkom
prijevozu za članove
Društva. Nacionalni
dan nije samo obilježen u Krapini, nego
su članovi Društva
izložili svoje radove
u Hrvatskom savezu Udruga invalida rada u Zagrebu, a od 18.
do 30. travnja sudjelovat će na
izložbi u Slovenj Gradcu. Predsjednik Društva koje broji 1311
članova Dubravko Sopek, bio je i
na druženju u Savezu u Zagrebu,
s predsjednikom RH Ivom Josipovićem.
U Plavoj dvorani Gradske knjižnice Krapina uoči Međunarodnog
dana žena održana je Večer ženske ruske i hrvatske poezije.
Organizirana je u suradnji sa
Savezom Rusa Republike Hrvatske i Manjinskom ženskom
udrugom Terem, te pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske
županije. Uz gostovanja predsjednica Katarine Todorcev
Hlača iz Saveza Rusa RH, Galine Petranović iz Udruge Rusa
Slavonije, te Viktorije Čelan iz
internacionalne udruge Rodi-
PROMET
Motociklisti, oprez
Dolaskom toplijeg i ljepšeg vremena počinje motociklistička sezona, a to je ujedno najkritičnije
i najopasnije razdoblje vožnje za
sve vozače tih kategorija vozila.
Policijski službenici – motociklisti
Postaje prometne policije Krapina obavljat će tako u idućem periodu pojačani nadzor prometa
na motociklima.
Maksimalna pozornost, između
ostalih, posvetit će se nadziranju
brzine kretanja motora, nekorištenju zaštitne kacige, prisutnosti alkohola i droga u organizmu, isteku valjanosti prometne
dozvole, tehničkoj neispravnosti
vozila.
18
na, interpretacijama pjesama
najistaknutijih ruskih pjesnikinja
Ane Ahmatove, Marine Cvetajeve i Belle Ahmaduline na izvornom ruskom predstavile su se
i brojne članice udruge Terem.
Uz ruske melodiozne stihove
mogao se čuti i pjesnički izričaj i
hrvatskih, točnije zavičajnih pjesnikinja: Đurđe pl. Toldy Barilar,
Mirjane Mikulec i Petre Ivić, te
prvi put i ruski prijevod pojedinih pjesama. Upriličena je i
mini izložba umjetničkih radova
predstavnica ruske manjine.
GLAS ZAGORJA
broj 91
PU apelira na navedene kategorije sudionika u prometu da se
pridržavaju zakonskih propisa
kojima je regulirano njihovo ponašanje prilikom sudjelovanja u
prometu, u cilju njihove osobne
sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika.
Na poligonu u Mihaljekovom
Jarku obavljena je vožnja spretnosti policijskih službenika motociklista na posebno priređenom poligonu, koji je opremljen
i postavljen radom i zalaganjem
službenika PPP Krapina. Vožnja
se sastojala od jedanaest vježbi,
nakon kojih je obavljen i trening
– vožnja važnijim prometnicama.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. TRAVNJA 2012.
UDRUGE
Godina nastupa Puhačkog orkestra Krapina
Gradski puhaèki orkestar Krapina zimu je
iskoristio za redovite
probe,
uvježbavanje
novog i usavršavanje
postojeæeg repertoara
koji æe biti potreban za
nastupe tijekom godine.
Prvi važan nastup ove godine orkestar ima na Županijskoj smotri
puhačkih orkestara koja će se
održati 29. travnja u Zaboku. Zatim 9. lipnja orkestar hodočasti
sa župom Sveti Križ Začretje na
Trsat, čime velečasni Dražen Karačić zahvaljuje orkestru za svečanu procesiju koja je povodom
proslave 350 godina župe Zabok
održana od Štrucljeva do Zaboka.
Potom slijedi 16. i 17. lipnja gostovanje s Desinićkim mažoretkinjama u Italiju u gradu Prata de
Pordenone gdje su već gostovali
prije 10 godina, točnije 15. rujna
2002. Sljedeće gostovanje orkestra također je izvan granica Lijepe Naše i to u Poljsku, grad Mszana Dolna koji je orkestru također
KULTURA
LOVCI
Budite dio
Tjedna kajkavske kulture
Poèele pripreme za organizaciju 47. tjedna kajkavske
kulture Krapina 2012.
Tijekom ožujka održani su sastanci
vezani za vanjska događanja u 47.
Tjednu kajkavske kulture Krapina
2012. Tako je u prostorijama Županijske komore Krapina održan
radni sastanak vezan za 20. jubilarni Zagorski gospodarski zbor
čiju organizaciju potpisuju Grad
Krapina, Krapinsko – zagorska županija i HGK – Županijska komora
Krapina.
Što se tiče dodatnih popratnih sadržaja u Tjednu u organizaciji Turističke zajednice grada Krapine,
objavljen je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za postavu montažnog šatora na lokaciji igrališta
Osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina i na lokaciji igrališta Srednje
u lijepom sjećanju. Naime, 2010.
na tamošnjem festivalu puhačkih
orkestra između 11 orkestara iz
Poljske, Slovačke i Mađarske orkestar je osvojio 2. mjesto i srebrnu plaketu. Gostovanje u Poljsku
planirano je od 12. do 15. srpnja
ove godine.
U Tjednu kajkavske kulture orkestar je u Krapinu pozvao u goste
Puhački orkestar Marinići iz Viškova pokraj Rijeke s kojima dugo
surađuje i česti su gosti njihove
jesenske manifestacije Matejna.
Nažalost, iz zbira poziva neki puhački orkestri su ih iz financijskih
razloga, uz zahvalu, odbili. (gz)
škole Krapina za vrijeme trajanja
Tjedna (1. do 8. rujna).
Pozivaju se zainteresirane pravne
i fizičke osobe da podnesu zahtjev
za postavu montažnog šatora sa
prigodnim zabavno – glazbenim
programom i ugostiteljskom ponudom, poštom ili osobno na
adresu Grad Krapina, Magistratska 30, 49000 Krapina s naznakom
Zahtjev za postavu montažnog
šatora za vrijeme trajanja manifestacije TJEDAN KAJKAVSKE
KULTURE KRAPINA 2012. Rok za
podnošenje zahtjeva je 30. travnja
2012., a sve dodatne informacije o
pozivu dostupne se na službenim
web stranicama Grada Krapine –
www.krapina.hr. (M. Ž.)
Prebrojavanje divljači
Zaštita kao i prihrana divljaèi jedan je od zadataka
krapinskih lovaca, a poèetkom ožujka prebrojavali su
divljaè na dvije površine svoga lovišta – na podruèju
dijela lovišta Iskrica, i na podruèju Cintijevog. Lovci su
zadovoljni viðenim u lovištu i brojnost divljaèi nije loša,
makar je manja nego prijašnjih godina. Prebrojavanje je
završilo kod domaæina Ivana Orehovca uz fini zalogaj i još
finiju kapljicu.
Na području Cintijevog uz žive
zečeve i fazane uočen je i jedan
uginuli jastreb s tek ulovljenim
mišem. Pošto se nalazio ispod
električnog voda, neki lovci su
mišljenja da je stradao od električnog udara. Šteta što je zaštićena ptica stradala i što više neće
čistiti polja od sitnih glodavaca.
Lovačko društvo Krapina u zakupu ima otvoreno lovište Krapina površine 2840 hektara. U
lovištu naročito obitavaju srna,
zec i fazan, a od krupne divljači
u predjelima Srahinjščice, Jelo-
GLAS ZAGORJA
broj 91
vice i Brezovice često su prisutne divlje svinje, a ponekad se u
lovištu može uočiti i prisutnost
jelena običnog. Predjeli lovišta
uz Krapinčicu su relativno dobro
napučeni sitnom divljači: zečevima, fazanima i divljim patkama.
U tom predjelu još se može vidjeti šljuka i trčka, dok je srna sveprisutna u lovištu. Svake godine u
lovište ispuštaju fazansku divljač
i zeca. Lovačko društvo broji šezdeset lovaca koji su organizirani
u četiri grupe: Trški Vrh, Dolići,
Strahinjščica i Lepajci.
19
01. TRAVNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
OBRAZOVANJE
Uspjesi krapinskih
srednjoškolaca
Na državnom natjecanju iz informatike u Primoštenu,
uèenici Srednje škole Krapina nastavili su tradiciju
uspjeha, voðeni mentorima Božidarom Dakoviæem i
Stjepanom Šalkoviæem.
Luka Lovrenčić izradio je rad
Idealni plin, aplikaciju koja oponaša slobodno gibanje molekula idealnog plina prostorom, te
omogućava promatranje i grafičko statističko praćenje stanja
volumena plina uz mogućnost
promjene nekih parametara, i
osvojio 10. mjesto. David Dimec
i Nikola Presečki izradili su rad
Math to go, pomagalo za rješavanje matematičkih problema.
Riječ je o aplikaciji za mobilne
telefone s operacijskim sustavima iOS i Android. Neke od
mogućnosti su crtanje grafova
raznih funkcija, pristup formulama, računanje jednadžbi, a za-
mišljen je i sustav pomoći učenicima preko interneta. Osvojili su
13. mjesto. – Opet se pokazalo
da marljiv rad pronađe put do
uspjeha, a vjerujemo da ovakvi
KULTURA
UDRUGE
Glumački festival u
Krapini
I ove godine Zagorci su u iščekivanju jubilarnog petog Glumačkog
festivala u Krapini, u organizaciji
Kulturne udruge GFUK i Pučkog
otvorenog učilišta Krapina, pokrenutog s namjerom da zagorskoj publici omogući poznavanje
s kazališnim i glazbeno-scenskim
stvaralaštvom naših profesionalnih kazališta i kazališnih grupa.
Peto izdanje glumačkog festivala
počinje 13. travnja gostovanjem
Teatra Grabancijaš koji će izvesti
predstavu Političar, 14. travnja
gostovat će Histrioni s predstavom Mjehur od sapunice. GFUK
se ponovo nastavlja 20-og kada je
na repertoaru predstava Profesionalac, koju izvodi Kulturna udruga Glumci u Zagvozdu i Satiričko
kazalište Kerempuh. Potom 21.
travnja u Krapini gostuje Gradsko
kazalište Velika Gorica – Scena
20
primjeri pokazuju mladima kako
raditi i daju bar malo nade u kriznim vremenima – istaknuo je
jedan od mentora, prof. Šalković. (M. B.)
Gorica s predstavom U isto vrijeme na starom mjestu. Spektakluk
je nova hit predstava Satiričkog
kazališta Kerempuh. Nakon prostakluka, bezobrazluka, seljakluka
i lopovluka, došlo je vrijeme i za
– spektakluk, tako barem misle
René Bitorajac, Tarik Filipović i
Zoran Lazić koji dolaze u Krapinu
27. travnja. Posljednja predstava
ovogodišnjeg festivala jest Ufuraj se i pukni, autora Ljubomira
Kerekeša. Predstave počinju u 20
sati. Gostovanja predstava bit će
i izvan Krapine, po gradovima i
općinama KZŽ u terminima između vikenda. Poznati slikar Stjepan
Đukić Pišta ove godine izradio je
portret najkrapinskijeg pjesnika
Dubravka Ivančana kojem je posvećen ovogodišnji festival. Sve
informacije o GFUK-u možete dobiti na 049/ 371 – 561. (gz)
Franjo Vodolšak
ribički car
Športsko ribolovno društvo
Krapina na jezerima u Škarićevu otvorilo je ovogodišnju
ribolovnu sezonu tradicionalnim natjecanjem za ribičkog cara. Carem postaje ribič
koji na kraju natjecanja ima
najtežu ulovljenu ribu.
U borbu za ribičkog cara krenulo je 33 ribiča ovog društva, a najuspješniji je bio
Franjo Vodolšak, novi ribički
car. Drugo mjesto osvojio je
Tihomir Hršak, dok je treći
bio Mario Kozina.
Spomenuti trojac nagrađen
je peharima i priznanjima.
Spomenimo još da je najviše ribe ulovio Tihomir Hršak, čak 14 komada šarana,
ali najteži mu je bio za 260
grama lakši od lovine novog
cara.
GLAS ZAGORJA
broj 91
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
Natjecanje ekipa
CRVENI KRIŽ
Radionice u vrtićima
Gradsko društvo CK Krapina
najmlađu populaciju sa svojim
radom upoznaje na radionicama koje organizira u dječjim
vrtićima Grada Krapine: Mali
Kaj, Gustav Krklec i Sunčica.
U završnom dijelu djeca svoje
dojmove i zapažanja o Crvenom križu prenose na papir.
Svaki vrtić dobiva na poklon
drvene bojice, flomastere i 2
DVD crtića.
01. TRAVNJA 2012.
U organizaciji Gradskog društva
Crvenog križa Krapina održano je Gradsko natjecanje ekipa
podmlatka i mladeži Crvenog
križa u pružanju prve pomoći u
osnovnoj školi Augusta Cesarca
Krapina.
Sudjelovale su ekipe podmlatka
iz osnovnih škola: August Cesarec i Ljudevit Gaj iz Krapine, te iz
Đurmanca, Jesenja, Petrovskog
i Radoboja. U kategoriji mladeži
nastupile su dvije ekipe iz Srednje škole Krapina.
Prvo mjesto u kategoriji podmlatka osvojila je ekipa osnovne
škole August Cesarec iz Krapine
s osvojenih 115,7 od ukupno
mogućih 120 bodova, drugo
mjesto ekipa osnovne škole Ljudevit Gaj Krapina sa 109,3 i tre-
će mjesto ekipa osnovne škole
Gornje Jesenje sa 104,9 boda.
Pobjednička ekipa mladeži br. 1
iz Srednje škole Krapina osvojila je 100,3 od ukupno mogućih
120 bodova. Ekipa Srednje škole Krapina i ekipa podmlatka
iz OŠ Augusta Cesarca Krapina
predstavljat će Gradsko društvo
Crvenog križa Krapina na međužupanijskom natjecanju koje
će se održati u Lepoglavi 21.
travnja 2012. gdje će nastupiti
prvoplasirane ekipe podmlatka
i mladeži iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Pobjednici na međužupanijskom natjecanju sudjelovat
će na državnom natjecanju koje
će se održati 12. svibnja 2012. u
Rijeci. (gz)
bave. Članovi DVD-a jednoglasno su
prihvatili i novi Statut Društva.
Nakon radnog dijela uslijedio je i svečani dio kad su dodijeljene zahvalnice
i priznanja. Spomenice za 40 godina
u vatrogastvu primili su Boris Uhernik
i Ivan Kralj, za 30 godina u vatrogastvu Hinko Strahinec, a za 10 godina
Mirko Golub. Priznanje Društva za
najaktivnijeg operativnog člana u
2011. primio je Vjekoslav Kranjčec,
dok je priznanje za najaktivnijeg člana iz redova neoperativnih članova
Društva primio Mirko Gretić. Zahvalnice za pomoć i suradnju s DVD-om
Krapina primili su Slaven Hršak, DVD
Petrovsko i Karlo Jugec, član DVD-a
Petrovsko te Branko Križnik iz Krapinskih Toplica koji je restaurirao staru
vatrogasnu štrcaljku DVD-a Krapina
iz 1885. Prigodne diplome primili su
i članovi koji su u 2011. stekli zvanje
vatrogasni časnik I. klase Marin Bratinčević, Mario Gerić, Milivoj Hršak,
Darko Kantolić, Dražen Kantolić, Žarko Leljak i Davor Rukav.
Pomoć za ljetovanje
Gradsko društvo Crvenog križa
Krapina i ove godine organiziralo
je humanitarnu akciju Prepoznaj
sebe. Održana je na dvije lokacije – na Trgu Ljudevita Gaja i na
parkiralištu kod FINA-e. Cilj je bio
prikupiti novčane priloge i pomoći ljetovanje učenika slabijeg
imovinskog statusa. Akcija je provedena 13. godinu za redom, a
sudjelovali su Srednja škola Krapi-
na, šest osnovnih škola s područja djelovanja krapinskog Crvenog
križa, te proizvođači pekarskih
proizvoda. Svaki dobrovoljni prilog građana nagrađen je uratkom
i pekarskim proizvodom. Zdravstveni djelatnici Gradskog društva
Crvenog križa Krapina u suradnji s
tvrtkom Salvus mjerili su tlak i šećer u krvi. U akciji je prikupljeno
3.537,65 kuna. (N. V.)
VATROGASTVO
Godišnja skupština
Poèetkom ožujka održana je 137. redovna godišnja skupština DVD Krapina, najstarijeg društva u našoj županiji.
Skupštini su nazočili brojni gosti,
gradonačelnik Krapine Josip Horvat, krapinski župnik Tomica Šestak,
predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas i Marijan
Lovrenčić, pobratimska i prijateljska
društva iz Slovenije. U radnom dijelu prihvaćena su izvješća o radu,
financijsko izvješće kao i izvješće
nadzornog odbora za 2011. Isto tako
prihvaćen je i Plan rada za 2012. kao
i Financijski plan za 2012. te Plan na-
GLAS ZAGORJA
broj 91
21
01. TRAVNJA 2012.
GRAD KLANJEC
OBRTNICI
Pripremila
Snježana Ricijaš
Tradicionalni godišnji susret obrtnika
Na tradicionalnoj obrtničkoj noći održanoj
u restoranu Zelenjak u Risvici, u organizaciji
Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec,
okupilo se više od stotinu obrtnika iz klanječkog kraja i njihovih gostiju.
Na prigodnoj svečanosti kojom svake godine započinje obrtnička noć
predsjednik MUO Klanjec Mladen
Županić osvrnuo se na rad Udruženja u prošloj godini. Prvi put u posljednjih nekoliko godina zabilježen
je prestanak pada broja obrtnika.
Ohrabrujući je to podatak, međutim,
prati ga i onaj negativni, a to je manji
broj novootvorenih obrta. Iza djelo-
vanja MOU Klanjec u 2011. brojne
su aktivnosti koje su prvenstveno
bile usmjerene pravodobnom informiranju članstva o zakonskoj regulativi vezanoj uz obrtništvo te o svemu
ostalom što je tijekom godine moglo
biti korisno i dobrodošlo obrtnicima
u njihovom svakodnevnom radu. Posebnu pažnju Udruženje je i prošle
godine posvetilo i brojnim društve-
Uručene su i ovogodišnje diplome za promicanje obrtničke struke u
2011. te priznanja jubilarcima za godine rada u obrtništvu. Dobitnici
javnih priznanja Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec su:
Za postignute uspjehe u obrtu i promicanje obrtničke struke u 2011.
priznanja su dobili: Dubravko i Zlatko Gašpar i Božidar Zajec. Za rad u
tijelima Udruženja i promicanje obrtničke struke u 2011., Davor Čusak. Za sudjelovanje na sajmovima i promicanje obrtničke struke u
2011., Želimir Krištofić. Za sudjelovanje u rekreativnim aktivnostima i
promicanju obrtničke struke u 2011.: Damir Sporiš i Hrvoje Broz.
Za 20 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju priznanja su dobili: Slavko Banović, Božidar Berc, Marijan Belojica, Ivica Mlinarić, Mirko Jambrešić, Franjo Štok, Miljenko Sušec, Ivanka Vahtarić i Euro Benz.
Za 25 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju priznanje je dodijeljeno Vladi Borošaku.
Za 30 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju: Željku Borošaku, Dragi Pregleju i Juraju Ricijašu.
Za 35 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju – Petru Glasu.
Za 45 godina rada u obrtništvu i članstva u Udruženju – obitelji Ricijaš.
nim i rekreativnim aktivnostima koje
okupljaju njihove članove.
Obrtnike su pozdravili, a u svojim
pozdravnim riječima istaknuli i neke
pozitivne pomake koji bi mogli biti
najava boljih vremena za hrvatsko
gospodarstvo, predsjednik OK KZŽ
Davor Pleško, glavni tajnik Hrvatske
obrtničke komore Krešimir Jušić,
zamjenica župana Sonja Borovčak,
te saborski zastupnik Željko Kolar.
Uručene su i ovogodišnje diplome
Sretan Uskrs
Klanjčanima i njihovim prijateljima
žele članovi Gradskog vijeća i
gradonačelnik Grada Klanjca
22
GLAS ZAGORJA
broj 91
za promicanje obrtničke struke u
2011. te priznanja jubilarcima za
dvadeset i trideset godina rada u
obrtništvu.
U ugodnoj i opuštenoj atmosferi
obrtnici i njihovi gosti uživali su u
zajedničkom godišnjem druženju do
kasno u noć. U večeri ispunjenoj plesom uz Boss band, gosti iznenađenja
bili su Rajko Suhodolčan i Kvartet
Gubec, a svojim scenskim nastupom
sve ih je nasmijao Hrvoje Hrbud.
GRAD KLANJEC
01. TRAVNJA 2012.
UDRUGE
GRADSKA UPRAVA
Ocjenjivanje vina
Udruga vinogradara i vinara klanječkoga kraja
Trsek organizira ocjenjivanje vina. Cijena kotizacije po uzorku iznosi 35 kn, a vina će ocjenjivati stručnjaci enolozi. Prijave se primaju zaključno do 16. travnja.
Po završetku ocjenjivanja u roku od
8 dana svi nagrađeni vinari dobit
će obrazac (diplomu) s rezultatima
ocjenjivanja koji je unificiran za područje Krapinsko-zagorske županije.
Vinari koji neće biti nagrađeni za
svoja vina također će dobiti pisane
upute za poboljšanje kvalitete vina.
Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na tel. 550-969,
098 915 88 44 ili 550-041 i 098 198
0297.
ODGOJ
Sufinanciranje loznih
cijepova i sadnica voćaka
Grad Klanjec je objavio javni poziv za sufinanciranje nabave loznih cijepova i voćnih sadnica za trajne nasade.
Lozne cijepove preporučenih sorti
Grad će sufinancirati u visini od 5
kuna po cijepu, a voćke u iznosu od
10 kuna po sadnici. Minimalna količina cijepova koju je potrebno zasaditi da bi se ostvarilo pravo na potporu je 50 komada, a maksimalno
će se potpora dodjeljivati za 300 komada. Voćnih je sadnica potrebno
zasaditi najmanje deset, a grad će
sufinancirati nabavu maksimalno
30 sadnica. Uz zahtjev koji se podnosi Jedinstvenom upravnom odjelu potrebno je priložiti posjedovni
list ili gruntovni izvadak, ugovor o
zakupu na najmanje deset godina,
a predati ih treba što prije jer je
ovaj javni poziv otvoren do utroška
planiranih proračunskih sredstava,
a najkasnije do 30. travnja.
TURIZAM
Podrška vrtiću Kesten Četvrti proljetni susreti u Klanjcu
Završen je humanitarni projekt Ja volim vrtiæ
Pampersa Hrvatska i Drogerie markt Hrvatska
za potporu dječjim vrtićima u kojem je sudjelovao i klanječki vrtić Kesten.
Tijekom prva dva mjeseca ove godine roditelji i građani svoje su glasove
putem Facebooka slali za odabrani
vrtić, a po dva vrtića iz svake od pet
hrvatskih regija s najvećim brojem
glasova ostvarile su donaciju u vrijednosti od 40.000 kn.
U Dječjem vrtiću Kesten ističu kako
su neizmjerno ponosni što je mali
klanječki vrtić koji polazi samo 35-ero
djece osvojio najviše glasova u našoj
županiji – ukupno 1452. Od srca zahvaljuju svima koji su aktivno sudjelovali u glasovanju, a osobito što su i
druge potaknuli te tako stvorili čvrstu
mrežu ljudi s dobrom voljom. Iako
nisu osvojili nagradu, osjećaju se moralnim pobjednicima. (M. B.)
SPORT
Zapažen uspjeh strijelaca
Klanječki mladi strijelci, članovi Streljačkog društva Predionica, postigli
su još jedan u nizu svojih vrlo zapaženih rezultata.
Novi uspjeh ostvaren je u zadnjem
kolu Dopisne hrvatske lige koje je u
nedjelju, 11. ožujka održano u Čakovcu.
S pogođena 564 kruga u gađanju serijskom zračnom puškom ekipno su
osvojili 2. mjesto. Prva je bila ekipa
Duga Rese, a treće Veliko Trgovišće.
Odlično su još jednom pucali Matija
Lovrečki sa 191 krugom, Marko Ricijaš sa 189 krugova i Tihomir Kroflin s
pogođenih 184 kruga.
GRADSKA UPRAVA
Prihvaćena izvješća
Na sjednici gradskog vijeća grada
Klanjca održanoj krajem ožujka,
jedna od točki dnevnog reda bilo
je i polugodišnje izvješće o radu
gradonačelnika za razdoblje srpanjprosinac 2011. Gradonačelnik Kolar
podsjetio je na sporazume i ugovore koji su potpisani, kao i na najvažnije aktivnosti prošle godine. Riječ
je o postavi rubnjaka Dol Klanječki
– groblje, nogostup – Mihanovićev
Dol – stepenice, uređenje Spomen
groblja A. Mihanovića, zemljani radovi, cestovni propusti i oborinska
odvodnja (Gredice, Bratovski Vrh,
Ulica Matije Gupca u Klanjcu), klizište Letovčan Novodvorski, Gredice,
Lučelnica, radovi i prijevoz kamenog materijala, asfaltiranje ceste
Bratovski Vrh – Goljak, izgradnja dijela srednje tlačnog plinovoda kao
i vodoopskrbnog cjevovoda za zonu
Lepoglavec, sanacija kapele sv. Florijana. (M. B.)
Grad Klanjec u suradnji s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske, Odborom za zdravstveni turizam i ljeèilišnu medicinu i Hrvatskim liječničkim zborom, Hrvatskim
društvom za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite
èinitelje organizira četvrti po redu stručno-znanstveni
skup pod nazivom Èetvrti proljetni susreti u Klanjcu –
Zdravstveni turizam i baština koji će se održati u Klanjcu,
u dvorani Gradske knjižnice, 20. i 21. travnja 2012.
Ovaj interdisciplinarni skup posvećen
je zdravstvenom i medicinskom turizmu, lječilišnoj medicini te poveznici
zdravlja i prirodne te kulturne baštine
kao bitnih pretpostavki u zaštiti i unapređenju zdravlja, prevenciji bolesti i
poboljšanju kakvoće života. Simpozij će
okupiti liječnike, sveučilišne profesore,
turističke, muzejske i druge stručnjake
koji će svojim stručno-znanstvenim
radovima, raspravama i zaključcima
nastojati pridonijeti daljnjem razvitku
i afirmaciji zdravstvenog i medicinskog
turizma te lječilišne medicine u Krapinsko-zagorskoj županiji, kontinentalnoj,
ali i cijeloj Hrvatskoj.
Na dosadašnjim Susretima prezentirana su 64 stručna priopćenja koja
su objavljena u tri Knjige izlaganja
na znanstvenom skupu, a očekuje se
da će više od dvadesetak radova biti
priopćeno na ovogodišnjem Skupu te
GLAS ZAGORJA
broj 91
objavljeno u ovogodišnjem Zborniku
radova. Skup započinje stručnim izlaganjima u petak u 16 sati, a nastavlja
se u subotu u 10 sati.
Uz stručni program bit će to prigoda i
da sudionici razgledaju kulturne znamenitosti Klanjca, uživaju u kulturnozabavnom programu koji će prirediti
domaćini. Upoznat će se s ponudom
Termi Tuhelj, tvrtke partnera Skupa,
ali i s domaćim proizvođačima meda,
kupinovog vina i ljekovitog bilja. Program ovogodišnjih Proljetnih susreta
završava u subotu poslijepodne izletom u Dvor Veliki Tabor.
Skup boduje Hrvatska liječnička komora, a kotizacija iznosi 300 kn za liječnike, 150 kn za medicinske sestre,
fizioterapeute te ostale, dok su umirovljenici oslobođeni plaćanja kotizacije. Kao i svake godine, građanstvu je
slobodan ulaz na predavanja.
23
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. TRAVNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Humska ljepotica
bez kišobrana
Jedan od problema stambene zgrade u Humu na Sutli,
tzv. Humske ljepotice je prokišnjavanje krova. Izgledno
je da će afera automobila sa slovenskim registracijama
potaknuti potpisivanje međudržavnih sporazuma. Ovo
su teme o kojima je bilo riječi i na posljednjoj sjednici
Općinskog vijeća Općine Hum na Sutli.
I sam načelnik Zvonko Jutriša poduzeo je određene mjere u pismenoj
formi prema izvođaču radova, kao
i prema nadzornom inženjeru koji
je vodio projekt. Nakon određenog
vremena, predstavnik geo opreme
Ciglenečki prihvatio je sve navode reklamacije, pa će se dolaskom ljepšeg
vremena prionuti radovima na sanaciji. Općinsko vijeće zaključilo je kako
će se pomno voditi briga da izvođač
radova odradi dogovorenu reklamaciju i da se istovremeno vještačenjem
odgovori na određena pitanja zbog
manjkavosti vezanih uz projektiranje
i uz sam nadzor nad objektom.
I o aferi automobila sa slovenskim registarskim oznakama na području Općine Hum na Sutli ponovno su raspravljali članovi Općinskog vijeća. Na webu
Općine može se pronaći detaljan opis
uvjeta i procedura koje se moraju zadovoljiti i obaviti, kao i sva objašnjenja
u cijelosti upućena od strane carinarnice Krapina. Kako je pojasnio načelnik
Piše Monika Briševac
Zvonko Jutriša, zakonske odrednice
će se morati poštivati. – S obzirom
na složenost subjekata i problema,
mislim da će se svaki slučaj morati
zasebno rješavati od strane carinskih
organa, jer nisu svi slučajevi isti i ne
mogu se generalizirati, dodaje Jutriša.
Ova afera otvorila je i pitanja koja zadiru u područje socijalnih i radnih prava
koja Humčani ne mogu konzumirati u
susjednoj Republici Sloveniji. – Tu će
se morati uključiti određena Ministarstva, i viša tijela, organi, institucije koji
će moći na relaciji dviju država potpisati sporazume, dodaje čelni čovjek
općine koji se intenzivno pozabavio
ovom problematikom.
OPĆINSKA UPRAVA
Jubilarci i novorođeni
Berta i Vjekoslav Očko iz Brezna
Gornjeg, Ana i Franjo Tepeš iz
Huma na Sutli, Josipa i Josip Lupinski iz Lupinjaka, Irena i Ivan Barić
iz Klenovca Humskog, Josipa i Ivan
Turnar iz Huma na Sutli, Matilda i
Ivan Čuček iz Huma na Sutli, Slavica i Stjepan Miklaužić iz Orešja
Humskog, Katarina i Ivan Škrnički
iz Brezna Gornjeg i Emika i Milan
Štruklec iz Brezna Donjeg proslavili
U Uredu načelnika Općine Hum na Sutli Zvonka Jutriše upriličen je prijem bračnih parova koji u ovoj godini
slave zlatni pir.
sretnih pedeset godina braka. Uz
prigodnu čestitku s iskrenim željama za dug život svaki bračni par primio je i novčani iznos od 2.000 kn.
Također, upriličen je prijem osme-
ro roditelja novorođenih Humčanki
i Humčana. Tom prilikom uručeno
je ukupno 40.000 kn kao sredstva
potpore za poboljšanje nataliteta u
općini Hum na Sutli.
OPĆINSKA UPRAVA
Predložite najbolje
iz svoje sredine
Općina Hum na Sutli objavila je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja – počasni građanin, nagrada za životno djelo, nagrada Općine Hum na
Sutli i plaketa Općine kao doprinos ugledu i promociji
Općine, te za iznimno postignuće u protekloj godini.
Za podnošenje prijedloga za dodjelu
priznanja ovlašteni su općinski načelnik, članovi Općinskog vijeća, radna
tijela Općinskog vijeća, trgovačka
društva, ustanove, građani i udruge
građana, političke stranke, vjerske za-
jednice i druge pravne osobe. Općina
Hum na Sutli poziva ovlaštene predlagače da, sukladno naprijed navedenim kriterijima, dostave prijedloge za
dodjelu priznanja Općine najkasnije
do 2. travnja na adresu Općine.
Sretan i blagoslovljen Uskrs svim stanovnicima,
prijateljima i poslovnim suradnicima općine Hum na Sutli
želi načelnik Zvonko Jutriša,
zamjenik Milan Brezinšćak
i članovi općinskog vijeća Huma na Sutli.
24
GLAS ZAGORJA
broj 91
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. TRAVNJA 2012.
GOSPODARSTVO
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Remont peći
Pročišćivač dobio uporabnu dozvolu
U Vetropack Straži, tvornici stakla iz Huma na Sutli,
sredinom veljače započeo je remont staklarske peći
na kojoj se u proteklih 10 godina proizvodila bijela
staklena ambalaža.
Povjerenstvo za tehnički pregled uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda na Dražji u Humu na Sutli, uvidom u svu
dokumentaciju kao i pregledom stanja na terenu dalo je
suglasnost za izdavanje uporabne dozvole za uređaj.
Remont će trajati sveukupno 70 dana, tijekom kojih tvornica opet postaje
veliko gradilište. Peć 63
će nakon remonta zadržati isti nominalni kapacitet od 320 t/dan (5 linija,
50 sekcija), ali bi trebala
trošiti manje energije po
kilogramu
rastaljenog
stakla. – Ovim će se projektom u sljedećih 11 godina osigurati potrebna
količina bijelog stakla za
naša tržišta, a nabavom
nove opreme omogućiti
maksimalna fleksibilnost i
iskoristivost proizvodnje,
ističu iz Vetropacka. Kako
bi zadovoljili zahtjeve
kupaca te zahtjeve novih standarda kvalitete,
u planu su i infrastrukturni zahvati
poput rekonstrukcije niskog dijela
proizvodne hale, poboljšanje klimatizacije i zaštite od buke, priprema za
naknadno spajanje peći na centralni
filter za pročišćavanje dimnih plinova, priprema za spajanje na postrojenje za predgrijavanje smjese i dr.
Ukupna vrijednost investicije je oko
170 milijuna kn. Prema terminskom
planu prve će kapi stakla iz remontirane peći 63 izaći u drugoj polovici
travnja, nakon čega slijede završni
radovi na uređenju pogona. Posljed-
Načelnik Zvonko Jutriša istaknuo
je da je stvorena pretpostavka za
pročišćavanje otpadnih voda i da
će u idućim mjesecima uslijediti
priključivanje većih objekata na
VATROGASTVO
Vatrogasac dobrovoljac
mora se roditi
nji remont ove peći bio je u svibnju
2002., dok je npr. remont peći 61 bio
2008. koji je započeo, sjećamo se, rušenjem stare peći i izgradnjom nove.
Peć 61 ima kapacitet 230 tona stakla
na dan, ili čak 50 tona više nego prije
tog remonta, te tri proizvodne linije.
Vetropack Straža, osim što je uzor
u gospodarskom smislu i oslonac
Huma na Sutli, tvrtka je koja dokazuje da se mogu raditi dobri poslovi,
dobre investicije i da se može povećavati proizvodnja sa svom dužnom
pažnjom prema okolišu.
NAJAVLJUJEMO
Paljenje krijesa na
Veterjeku
Općina Hum na Sutli i TZO Hum na
Sutli organiziraju 2. paljenje krijesa
povodom Velikog četvrka, 5. travnja
2012. Paljenje krijesa bit će u 3.30
sati na obiteljskom imanju Josipa
Berca na Veterjeku. Prošle su godine
Donjem Humu. – Svi članovi povjerenstva su se pozitivno izjasnili u
svezi uporabne dozvole uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda – dodaje načelnik.
u programu nastupili humski glazbenici predvođeni Vladimirom Večerićem, kuburaška društva te Udruga
vinogradara i podrumara Humska
kapljica, a i ove godine priprema se
bogati program.
U društvu je došlo do kadrovskih
promjena, dosadašnji tajnik Darko
Kamenščak sada obavlja funkciju zamjenika zapovjednika, nova tajnica
je Veronika Berc, a novi zapovjednik
društva je Mario Antonić.
Društvo je u prošlom razdoblju uredilo potkrovlje na tavanskom dijelu
kako bi postrojba iskoristila tavanski
prostor za skladišni dio arhive, kuhinje i drugo, a uređene su i garaže. Od
ostalih aktivnosti, prošle godine spomenuto društvo bilo je domaćin i organizator natjecanja Dolinom Sutle,
na kojem su osvojili drugo mjesto od
15. Također, po drugi put održana je
skupština djece i mladeži, i društvo
je izuzetno ponosno što ima velik
lanu Bračunu, Ivanu Koražiji, Ivanu
Špiljaku i Dragi Grahovaru. Vatrogasne spomenice za 40 godina pripale
su Milanu Očku, Zvonimiru Martinu
Mikši i Stjepanu Očku. Srebrne vatrogasne plamenice dobili su Davor
Nakon održane redovne izvještajne skupštine DVD-a Prišlin-Hum donijet je operativni plan, program rada uz financijski plan, te su utvrđene aktivnosti i rokovi izvršenja.
broj pripadnika i mladeži, a to je danas rijetkost.
Skupština je bila prilika da se članovima podijele i priznanja za vatrogasnog veterana Vjekoslavu Miklaužiću, Josipu Korenku, Stjepanu Očku,
Vladimiru Majceniću, Zvonimiru
Martinu Mikši, Milanu Očku, Ivanu
Pongračiću, Mirku Humskom, Mi-
Bračun i Davor Majcenić, a srebrnu
vatrogasnu medalju dobio je Darko
Kamenščak, koji je zahvalio svim članovima DVD-a Prišlin – Hum, posebno članovima Upravnog i Nadzornog
odbora te zapovjedništva na trudu i
radu koji je uložen za boljitak spomenutog Društva i na zadovoljstvo svih
građana općine Hum na Sutli.
OPĆINSKA UPRAVA
Uređenje i asfaltiranje cesta
Započeo je jedan od značajnih programa vezanih uz cestovnu infrastrukturu na području Huma na
Sutli. Projekt uređenja i asfaltiranja
nerazvrstanih cesta doseže 600 tisuća kuna. Nakon što je ponovno raspisan natječaj, radove izvodi tvrtka
Ceste Varaždin.
GLAS ZAGORJA
broj 91
25
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. TRAVNJA 2012.
Razgovarala
Monika Briševac
Ivan Kranjčić, načelnik općine
Godina zaustavljanja recesije
Dugogodišnji načelnik jedne od gospodarski najrazvijenijih općina u
Županiji, Općine Sveti Križ Začretje,
gospodin Ivan Kranjčić, rođen je 1943.
u Kozjaku Začretskom. Razvojna strategija Općine usmjerena je na malo
gospodarstvo i obrtništvo, uslužne
djelatnosti i trgovinu, a najpoznatija
investicija je izgradnja centra Roses
Fashion Outlet, u kojem su smještene
trgovine najpoznatijih svjetskih brendova. I dok mnoge potresa kriza, u
ovoj općini napreduje se brže nego u
okruženju. Radi se, gradi, uspostavlja
red...
Izborom nove vlade, ministara,
mnogi su se nadali boljem sutra. Redovito mjesečno istraživanje
agencije Promocije plus o društvenim
i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim
danima ožujka, pokazuje nastavak
uvjerljive prednosti lijevo-liberalne
koalicije. Što prema pokazateljima Vi
očekujete da bi moglo biti bolje?
Porast podrške građana vladajućoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a, unatoč već
poduzetim, kao i najavljenim nepopularnim mjerama i rezovima s ciljem
smanjenja proračunskog deficita i nužnih promjena u gospodarstvu dokazuje njihovu svijest da su radikalni potezi
neophodni i da teret poduzetih mjera
moramo podnijeti svi zajedno.
Iako je nezahvalno s pozicije Općinskog načelnika ocjenjivati efekte zapo-

26
Pretpostavke za uspješnu realizaciju projekata, osim
izvora financiranja za svaku jedinicu lokalne samouprave prije svega su jasno definirana razvojna opredjeljenja i na osnovi toga namjena prostora kroz prostorno-plansku dokumentaciju.
četih promjena na razini države, ipak
mislim da će one donijeti prije svega
više reda u svim segmentima njezinog
funkcioniranja, od javne uprave na
svim razinama, društvenih djelatnosti
do gospodarstva. Prije svega očekujem
zaustavljanje recesije, povrat investicijskih aktivnosti, ulaganja u izvozno
orijentirane proizvodne djelatnosti i
postupno zaustavljanje nezaposlenosti. Očekujem također fiskalnu decentralizaciju i više proračunskih sredstava za jedinice lokalne samouprave,
kako bi mogle preuzeti odgovornost za
vlastiti razvoj. Svakako, očekivane pozitivne promjene mogu uslijediti tek u
iduće dvije do tri godine.
Što je prema Vašem mišljenju,
osim, naravno, one financijske
strane, važno za pridonošenje uspješnoj realizaciji zacrtanih projekata?
Znamo da su prognoze nezahvalne,
no ipak kakve očekujete ove, 2012.?
Pretpostavke za uspješnu realizaciju
projekata, osim izvora financiranja za
svaku jedinicu lokalne samouprave prije svega su jasno definirana razvojna
opredjeljenja i na osnovi toga namjena
prostora kroz prostorno-plansku do-

kumentaciju. Opravdanost realizacije
pojedinog projekta treba se dokazati
odgovarajućim predinvesticijskim studijima i elaboratima.
U ovoj godini očekujemo nastavak
stagnacije proračunskih prihoda, uz
prisutne poteškoće u naplati prihoda
po posebnim propisima kao što su komunalna i grobna naknada, porez na
potrošnju, porez na tvrtku i sl. U proračunskim prihodima za ovu godinu
nismo planirali subvencioniranje održavanja i izgradnje objekata komunalne infrastrukture od strane građana.
Vjerujemo da je proračun općine realan. Želite li što izdvojiti,
za što ste predvidjeli najviše sredstava?
U proračunu za 2012., kao i obično,
najviše sredstava predviđeno je za održavanje i izgradnju objekata komunalne
infrastrukture i gospodarstva, ukupno
5,882.000 kuna ili 51% ukupno plani-

ranih proračunskih rashoda. Važno je
napomenuti da naknade dužnosnicima i plaće zaposlenih u Jedinstvenom
upravnom odjelu iznose 1,297.000
kuna ili svega 11,20% planiranih proračunskih rashoda.
Koliko je teško malim lokalnim
jedinicama ostvariti razvoj bez
potpore s državne razine? S kakvim
ste se situacijama susretali do sad?
Opće je poznata činjenica da jedinice
lokalne samouprave na razini države
raspolažu sa svega 9% ukupnih proračunskih prihoda, od čega preko polovice otpada na grad Zagreb. Uz ovakvu
primarnu raspodjelu proračunskih
prihoda jedinice lokalne samouprave
teško mogu osigurati vlastiti razvoj bez
potpora iz državnog proračuna. Takve
potpore unazad osam godina teško
su se dobivale, pogotovo je to bio
problem za one općine i gradove čija
vodstva nisu pripadala političkoj opciji
koja je bila na vlasti na razini države.
Vjerujem da će se to prema ozbiljnoj
najavi ministra Linića promijeniti već
u idućoj godini i da će jedinice lokalne samouprave raspolagati sa znatno
većim proračunskim prihodima. Sigurno da će i nadalje lokalna samouprava

Za našu županiju, pa i za Općinu Sveti Križ Začretje nužno je
osigurati nova radna mjesta i za visokoobrazovane mlade ljude kako bi svojim radom i stečenim znanjem pridonijeli razvoju i napretku ovih prostora.
GLAS ZAGORJA
broj 91
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
trebati potpore iz državnog proračuna
za veće projekte komunalnih objekata,
ali dodjela tih sredstava mora biti transparentna i pravedna.
Uspješnost poduzetnika
s vizijom razvoja i dobrih
programa

Recesija je, nema novca, ali svi
zajedno moramo se izboriti za
aktiviranje investicija koje su potreb-
strijske ceste su gotove, kad se planira
C dionica?
Od projekata nismo odustajali, ali smo
neke, kao na primjer, izgradnju groblja
i izgradnju internih cesta u Zoni malog
gospodarstva odgodili ili razgraničili
na etapnu gradnju. Što se tiče ceste
u Zoni malog gospodarstva dionica C
dovršit će se u drugoj polovici ove godine. Time će se omogućiti pristup do
nekih poduzetničkih lokacija kao i te-
Svi zainteresirani poduzetnici za ulaganje na području naše
Općine imaju na raspolaganju usluge stručnih službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru,
gruntovnici, rješenja komunalnih priključka, prikupljanje suglasnosti prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, povezivanje s domaćim projektnim kućama i izvođačima
radova, do pomoći kod pronalaženja kadrova.
ne Krapinsko-zagorskoj županiji, gradovima i općinama. Kakva je situacija
u Vašoj općini?
Sigurno je da je recesija utjecala na
smanjenje investicijskih aktivnosti i na
području Općine Sveti Križ Začretje.
Neki investitori su u ovoj krizi vidjeli šansu, pa su ipak odlučili ulagati u
proizvodne pogone. Tako je sredinom
prošle godine tvrtka Kvadra u Zoni
malog gospodarstva dovršila pogon za
proizvodnju namještaja površine 4.500
m² u koji je uložila više od 20,000.000
kn. Proizvodni program zasniva se na
isključivo hrvatskom dizajnu i namijenjen je inozemnom tržištu. Na sajmovima u Beogradu i Hanoveru u Njemačkoj postigli su izvanredne uspjehe
i dobili brojna svjetska priznanja, a što
je još važnije, ugovorili su izvozne poslove s nizom europskih zemalja, te s
Južnom Korejom. Tvrtka sada zapošljava preko četrdeset radnika, a uskoro
slijedi udvostručenje kapaciteta i povećanje broja zaposlenih.
Početkom ove godine tvrtka Apolo II iz
Slovenije u Zoni malog gospodarstva
započela je gradnju pogona površine
2.000 m² za proizvodnju dječjih potrepština i igračaka. Očekuje se dovršenje objekata i početak rada krajem
kolovoza, uz zaposlenje minimalno
petnaest radnika.
Dakle, iako je kriza investitori koji imaju viziju razvoja i dobre proizvodne
programe, ipak grade.
Jeste li morali odustati od nekih
projekata? Imate jednu od najjačih gospodarskih zona u Zagorju.
Što je s cestom? A i B dionice indu-

meljita rekonstrukcija Županijske ceste
2160 s izgradnjom nogostupa u Svetom Križu Začretju na dionici Keratek
– Crodux u dužini oko 700 m. Sredstva
za rekonstrukciju ove ceste osigurava
Županijska uprava za ceste, a Općina
Sveti Križ Začretje snosit će troškove
izrade projektne dokumentacije i asfaltiranje nogostupa. Nadamo se da će
Hrvatske ceste konačno prići izgradnji
ceste Zabok – Krapina koja prolazi uz
Zonu malog gospodarstva i neophodna je kako radi rasterećenja prometa
kroz naselja tako i radi potreba proizvodnih pogona u Zoni.
Jedan od načina privlačenja
stranih ulaganja je brže i učinkovitije pružanje podrške zainteresiranim ulagačima i s tim ciljem uz
podršku Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva osnivan je i u našoj Županiji One Stop Service Centar...
I Vi ste kao općina Sv. Križ Začretje sudionik. Kako Centar djeluje, odnosno
koju ulogu ima?
Općina Sveti Križ Začretje podržala je
osnivanje tog centra iako smo još pred
desetak godina razvili svoj model logističke potpore poduzetništvu i investitorima koji i danas besprijekorno funkcionira. Svi zainteresirani poduzetnici
za ulaganje na području naše Općine
imaju na raspolaganju usluge stručnih
službi od povezivanja s vlasnicima zemljišta, obavljanja poslova u katastru,
gruntovnici, rješenja komunalnih
priključka, prikupljanje suglasnosti
prilikom ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, povezivanje s domaćim projektnim kućama i izvođačima

01. TRAVNJA 2012.
radova, do pomoći kod pronalaženja
kadrova. Za sada nismo imali potrebu
korištenja spomenutog centra.
U neposrednoj blizini Roses
Designer&Fashion Outleta otvoren je još jedan Trgocentrov dućan.
Otvoren je i novi dućan Strahinjčice
pa zaključujemo da su investicijske
aktivnosti i dalje prisutne?
U zoni uslužnih djelatnosti Trgocentar
iz Zaboka otvorio je veliki trgovački
objekt s kućnim potrepštinama i vrtnim centrom površine od 2.400 m²,
koji svojim asortimanom nadopunjuje
ponudu Roses Fashion Outleta. Objekt
Strahinjčice zadovoljava potrebe građana u južnom dijelu naselja Sveti Križ
Začretje i gravitirajućih susjednih naselja. Osim što je poboljšana opskrba
građana, za nas su važna i novootvorena radna mjesta. Bez obzira na krizu i u
zoni uslužnih djelatnosti imamo najave
novih ulaganja.


U tijeku registracija
dječjeg vrtića Pčelica
Općina Sveti Križ Začretje zalaže
se za natalitetnu politiku, dodjeljuju se stipendije, uređuju škole.
Prošle godine uređeno je tako igralište uz dječji vrtić kod Osnovne škole.
U planu je i gradnja dječjeg vrtića.
Više o toj kapitalnoj investiciji?
U posljednjih deset godina dodjeljujemo prosječno dvadeset studentskih
stipendija u visini od 800 kn mjesečno
i osamnaest učeničkih u visini od 400
kn mjesečno. Do sada je na visokim i
lukom Općinskog vijeća osnovana je
predškolska ustanova dječji vrtić Pčelica, čija je registracija u tijeku. Time
Općina Sveti Križ Začretje preuzima
osnivačka prava dječjeg vrtića koji će
se izdvojiti iz organizacijske strukture
škole.
Što se tiče izgradnje novog dječjeg
vrtića i jaslica sa zadovoljstvom mogu
obavijestiti javnost da je pri kraju rješavanje imovinsko pravnih odnosa
oko vlasništva potrebnog građevinskog zemljišta. Dobivena je lokacijska
dozvola, a pred dovršenjem je glavni
projekt.
Tijekom travnja uslijedit će ishođenje građevinske dozvole, odnosno
potvrda glavnog projekta. Paralelno
s tim u tijeku je i izrada potrebnih
programa za prijavu projekta vrtića
za sufinanciranje od strane Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te resornih ministarstava.
Za očekivati je da će se s izgradnjom
započeti sredinom 2013.
Primjer ste načelnika koji se
okružio mladim ljudima. Otvaramo li mi Zagorci dovoljno perspektive mladim ljudima i visokoobrazovanim kadrovima?
U našem društvu stalno se priča da
imamo premalo visokoobrazovanih
kadrova, a kada mladi završe visoke
škole, uz iznimku nekih struka kao što
su strojarstvo, elektrotehnika i informatika, teško nalaze posao. Za našu
županiju, pa i za Općinu Sveti Križ Začretje nužno je osigurati nova radna

Odlukom Općinskog vijeća osnovana je predškolska ustanova
dječji vrtić Pčelica, čija je registracija u tijeku. Time Općina
Sveti Križ Začretje preuzima osnivačka prava dječjeg vrtića
koji će se izdvojiti iz organizacijske strukture škole.
višim školama diplomiralo pedesetak
naših stipendista. Samo prošle godine
na visokim školama diplomiralo ih je
jedanaest.
Mladim roditeljima prilikom rođenja
djeteta dajemo novčanu potporu u
visini od 2.000 kn. Srednjoškolcima
sa 25% cijene karte subvencioniramo
prijevoz do škole. U dječjem vrtiću u
sklopu škole osigurava se boravak pedeset i troje djece, a još ih tridesetšestero vrtićke i jasličke dobi pohađa
vrtiće u susjednim jedinicama lokalne
samouprave.
Sadašnji vrtić djeluje kao ustrojstvena jedinica pri Osnovnoj školi. Od-
mjesta i za visokoobrazovane mlade
ljude kako bi svojim radom i stečenim
znanjem pridonijeli razvoju i napretku
ovih prostora.
U tom smislu nužno je na razini države
sustavnim poticajnim mjerama, kao i
kroz zakonsku regulativu osigurati zapošljavanje svih mladih visokoobrazovanih kadrova. Istovremeno na lokalnoj razini prilikom stipendiranja treba
voditi računa o potrebama gospodarstva za adekvatnim profilima kadrova.
Općina Sveti Križ Začretje vodi vlastite
evidencije o visokoobrazovanim kadrovima sa svog područja i pomaže im
kod pronalaženja zaposlenja.
Svim stanovnicima, prijateljima i poslovnim suradnicima
Općine Sveti Križ Začretje sretan i blagoslovljen Uskrs žele
načelnik i članovi Općinskog vijeća
GLAS ZAGORJA
broj 91
27
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. TRAVNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Stjepan Muhek u društvu
ministara i župana
Načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek imenovan je u Nacionalno povjerenstvo za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne)
samouprave kojem je na čelu potpredsjednik Vlade za
unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica.
Članovi povjerenstva su i ministri
u Vladi, njih deset iz odgovarajućih
resora, četiri župana, dva gradona-
čelnika, jedan zamjenik gradonačelnika, dva općinska načelnika i četiri
neovisna vijećnika, a sastav povje-
renstva je višestranački. U povjerenstvu je i župan krapinsko-zagorski
Siniša Hajdaš Dončić, kao i spomenuti Muhek, koji je i potpredsjednik
Udruge općina u RH.
Ovih je dana pak osnovana i Krovna
udruga jedinica lokalne samouprave,
tzv. KOLOS, čije predsjedništvo čini
šest članova, po tri ispred Udruge
općina i Udruge gradova. Jedan od
članova predsjedništva je i Stjepan
Muhek, što je još jedno priznanje za
bistričkog načelnika i znak prepoznavanja njegovog rada i djelovanja.
Piše Elvis Lacković
KULTURA
Nemreš
Održana skupština DVD-a pobjeć od
nedjelje
Tugonica-Podgrađe
VATROGASTVO
Svoju redovnu godišnju izvještajnu skupštinu održalo
je DVD Tugonica-Podgrađe, jedno od četiri društva
koja čine Vatrogasnu zajednicu Općine Marija Bistrica.
Riječ je o vrlo aktivnom društvu koje
trenutno broji čak
105 članova: 80 temeljnih, 3 počasna i
22 člana vatrogasne
mladeži. U prošloj
godini na svom području djelovanja
zabilježene su dvije
intervencije suhe
trave i raslinja, kao
i jedna izvan područja
djelovanja,
što govori o izvrsnoj
prevenciji. No, ovo je društvo zaista
velik dio svog brojnog članstva stavilo u službu vatrogastva, ali i drugih
događanja u Tugonici i Podgrađu,
Općini Marija Bistrica, pa i šire. Već
desetak godina članovi ovog društva
borave na dislokaciji na priobalju.
Tako je bilo i prošle godine, kada je
12 članova odradilo ukupno sedam
smjena.
Pohvale radu ovog društva uz zahvalu za suradnju uputili su i zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić,
pročelnik Područnog ureda zaštite
Nemreš pobjeć od nedjelje,
naziv je predstave Ludens
Teatra, kojom je otpočela nova sezona kazališnih predstava u Mariji
Bistrici. Riječ je o projektu Kazališta
u Mariji Bistrici (KUMB), koji je pokrenut prošle godine, a ugostio je pet
predstava. Prva ovogodišnja predstava Nemreš pobjeć od nedjelje, komična je predstava Tene Štivičić, koju je
režirao Dario Harjaček, a glume izvrsni Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić.
Predstava govori o dvoje mladih ljudi
koji predstavljajući razvoj vlastite lju-
bavne veze, od zaljubljenosti do rutine, zamora i netrpeljivosti, svjedoče
o gomili problema s kojima se, živeći
ovdje i sada, svakodnevno susrećemo. Kroz svima poznate, klišeizirane,
situacije Ona i On prolaze svoje intimne, egzistencijalističke i materijalne
krize, vrteći se u neprekidnom krugu
nesigurnosti, bespomoćnosti i želje za
nečim boljim. Predstava je oduševila
prisutnu publiku, a organizatori sljedeću najavljuju početkom svibnja.
OBRAZOVANJE
Jurica Skuliber županijski prvak
i spašavanja Dražen Strabić, rektor
Svetišta MBB vlč. Zlatko Koren, te
predsjednik Društva hrvatsko-francuskog prijateljstva Krapina Nikola
Capar, s kojim je suradnja uspostavljena baš u Francuskoj.
Dodajmo kako su na skupštini dodijeljena i priznanja za rad u društvu,
pa je tako priznanje za 30 godina
rada dobio Slavko Totović, a priznanja za 10 godina rada u društvu dobili su Mihael Gorički, Martina Hoić,
Elvis Lacković, Marijo Micak, Kristijan Matok i Dalibor Živičnjak.
Učenici OŠ Marija
Bistrica izvrsno su
nastupili na županijskom natjecanju iz geografije,
koje je održano
u Dubrovčanu. U
kategoriji petih
razreda
Jurica
Skuliber osvojio
je prvo, a Barbara
Tomorad drugo
mjesto. Druga je
bila i Tamara Jakopović kod šestih
razreda, a kod osmih Viktorija Kušt
osvojila je treće mjesto. Magda Mi-
lički je pak kod sedmih razreda bila
četvrta. Državno natjecanje održat
će se u Dubrovniku.
Blagoslovljen Uskrs i neka Vam svjetlo Isusovog
uskrsnuća ispuni domove srećom i blagostanjem,
žele Vam članovi vijeća Općine Marija Bistrica
i načelnik Stjepan Muhek
28
GLAS ZAGORJA
broj 91
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
1. IV. – NEDJELJA MUKE
GOSPODNJE, CVJETNICA
9. IV. – USKRSNI PONEDJELJAK
7,30, 9, 11 i 18h
Svete mise u 7.30, 9, 11, 16 i 18h hodočašće udruge “HRVATSKA ŽENA”
KRIŽNI PUT NA KALVARIJI U 15 sati Zagreb – Sesvete, sveta misa u 11h
5. IV. – veliki četvrtak – 19h
6. IV. – veliki petak – 19h
7. IV. – velika subota – 20h
8. IV. – NEDJELJA USKRSNUĆA
GOSPODNJEGA
6,30 blagoslov jela, 9, 11 i 18h
15. IV. – II VAZMENA NEDJELJA –
BIJELA
OTVORENJE HODOČASNIČKOG LJETA
29. IV. - IV. VAZMENA NEDJELJA
Dan svećeničkih i redovničkih zvanja
HODOČAŠĆE SJEMENIŠTARACA
NAŠEG DJEČAČKOG SJEMENIŠTA
01. TRAVNJA 2012.
GRAD OROSLAVJE
01. TRAVNJA 2012.
Školska zgrada s dvije učionice bila je i
bivša Partizanova Željezara, nedaleko nekadašnje zgrade u kojoj je radio matični
ured i pošta, a nakon što je Prpić poklonio zemljište, sagrađena je nova školska
zgrada u kojoj je danas Srednja škola.
Osnovnu školu na dvije lokacije, matičnu
u Oroslavju i Područnu u Krušljevom Selu
danas pohađa 501 učenik, 45 učitelja i tri
stručna suradnika, a nastava se odvija u
dvije smjene. Školska zgrada, iako nova
tek 40 godina iziskuje znatna sredstva
za obnovu. Najveći ostvareni zahvati bili
su u okviru projekta energetske učinkovitosti Krapinsko-zagorske županije: postavljena je nova stolarija i zamijenjen
salonitni pokrov limenim, matičnoj školi.
Prošle godine je opločeno školsko dvorište i rekonstruirana ventilacija u školskoj
kuhinji. Sukladno mogućnostima mijenja se i dotrajala rasvjeta u učionicama
i hodnicima uz uvođenje štednih izvora
svjetlosti. U PŠ Krušljevo Selo stavljeni
su novi parketi i u potpunosti je okreče-
godište 1946. – pola stoljeća poslije ispred škole
150 godina OŠ Oroslavje
Spomen Oroslavja datira od prije šestotinjak godina, a povijest se praktički odvijala između
dvaju nedalekih dvoraca: Donjeg i Gornjeg Oroslavja i njihovih vlasnika; Čikulina, Sermaža,
Vojkovića i Vranicanija, da bi 1920. dvorce sa svim pripadajućim zemljištem kupio industrijalac
Milan Prpić. Sve u životu okolnog stanovništva, uz proizvodnju vina, odvijalo se usko povezano s gospodarstvima dvoraca. U takvim okolnostima o povijesti školstva nije zabilježeno mnogo, a najstariji Oroslavčani kojih više nema među živima, sjećali su se zgrade na rubu Donjeg
parka, iza današnjeg ugostiteljskog objekta 1829 kao zgrade u kojoj se učilo čitati i pisati. Tu
su vjerojatno bili početci oroslavskog školstva, stjecanja znanja i obrazovanja.
na zahvaljujući donaciji i dobrovoljnom
radu.
U vlasništvu škole je i velika površina
zemljišta (zelene parkovne površine,
voćnjak, livade, opločene i asfaltirane
površine i sportski tereni), uređuje se
cvjetnjak, ružičnjak, zelene površine. U
suradnji sa stručnim osobljem Botaničkog vrta iz Zagreba, na prijedlog mjesnog
Ekološkog društva Ministarstvu zaštite
okoliša i prostornog uređenja, OŠ Oroslavje dobitnik je Eko-oskara, 1. nagrade
za dostignuća na području zaštite okoliša koju je učiteljici biologije Biserki Klun
uručio ministar Božo Kovačević, uz Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja 2001. u
za boravka Vesne Parun u Stubičkim Toplicama učenici
Područne škole Krušljevo Selo čestitali bi joj rođendan
Slet na Dan mladosti, školsko igralište OŠ Oroslavje 1961.
30
Piše Dunja Horvatin
Vodicama. Iako pred ovom školom ne
leprša Zelena zastava, koja sama po sebi i
nije garancija odgovarajućeg ekoodgoja,
suživotu s prirodom posvećeni su u brojni programi. Kao i svaka mudra vlast koja
misli na budućnost, i ovdje razmišljaju u
kakvom to okolišu žive djeca i mladi, znaju da obrazovanje uključuje čovjeka čitavog, njegovu unutarnju prirodu, odnos
prema vanjskoj prirodi, okolišu i društvu
koje ga okružuje. Od malih nogu.
Prepoznavši važnost djelovanja na području suzbijanja nasilja među djecom,
OŠ Oroslavje se među prvih 12 škola u
Hrvatskoj 2004. uključila u UNICEF-ov
projekt Za sigurno i poticajno okruženje
u školama i stekla naziv Škola bez nasilja.
Taj je status obnovljen 2008., a projekt se
GLAS ZAGORJA
broj 91
uspješno i kontinuirano provodi i dalje.
Brojne su nagrade i priznanja učiteljima
i učenicima ove škole, u školskim i izvan­
školskim aktivnostima. Čak je troje učenika nagrađeno izdavanjem slikovnica u
natječaju Moja prva knjiga. Zapažena i
redovita su sudjelovanja na natječajima
Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu u Krapini,
Zboru malih pjesnika u Zlataru, Smotri
dječjeg kajkavskog pjesništva D. Domjanić u Zelini i natječaju Volim svoju obitelj,
Moja prva knjiga u Karlovcu, Mala nagrada Gjalski u Zaboku, smotri kajkavskog
stvaralaštva i očuvanju kulturne baštine
Kajkavijada u V. Toplicama, natječaju U
potrazi za Veronikom, županijskoj izložbi Zagorje, trnac starih sorata voća i dr.
Posebno su aktivne eko-etno skupine:
Rupčeki, Klaruši, Pinkleci i Fertunčeki
koje njeguju kajkavštinu u riječi, tradiciju i običaje zagorskog kraja. Ovih je dana
uređena gredica i zasađena srčekima
(Dicentra spectabilis), iz donacija. Izrađena je i prigodna brošura iz koje se može
saznati sve o toj lijepoj, pomalo zaboravljenoj biljci u zagorskim dvorištima. U natječaju HTZ, Volim Hrvatsku (za pjesmicu
Priroda nema rezervnih dijelova) i opet
je 1. nagrada došla u Oroslavje, a iznos
od 8.000 kuna korisno će se utrošiti.
Projekt Biološka raznolikost školske
bare vezan je uz baru u školskom dvorištu: proširena je, produbljena, a slijedi
uređenje stazica i mostića. U razredima,
na hodnicima, u školi i oko nje, između
zvona i poslije, pršti pozitivnom energijom, ulijeva došljaku dobar osjećaj:
naš identitet ne čini samo uloga koju
ispunjavamo u društvu ili pripadnost
nekoj stranci, organizaciji…, ne čine ga
te vanjske, često konfliktne i manje-više
privremene manifestacije postojanja,
već vrijednosti koje njegujemo, kojima
se priklanjamo. A znanje koje se ovdje
prikuplja i dijeli, osnova je razboritih odluka, nada u bolju budućnost.
OPÆINA JESENJE
01. TRAVNJA 2012.
Piše Ivan Habijanec
VOĆARSTVO
Voćnjak obitelji Janžek
U svojem voćnjaku intenzivno se
bave uzgojem starih sorti jabuka.
Voćnjak obitelji Janžek jedan je od
najvećih na području Jesenja, a po
broju i raznovrsnosti sadnica zasigurno je na prvom mjestu. Voćnjak
je nastao u predjelu zvanom TranikiJarek na vlastitom zemljištu, a onda
trnju, i to onom glogovom, koje lijepo cvate, ali ima duboko i žilavo korijenje, sve je to trebalo ručno iskrčiti,
sasjeći i iskopati korijenje da ponovno ne poraste trnje – prisjeća se Ivica Janžek. U voćnjaku je posađeno
55 stabala jabuka starinskih sorti,
mnoštvo oraha, smokve, kruške,
Prvi pogled na fotografije čitatelju neće pružiti ništa
neobično, na ako se malo bolje pogleda, primijetit
ćete iznimno uređen voćnjak obitelji Janžek. Ivica Janžek u Jesenju poznatiji pod nadimkom Robin i njegova obitelj ulažu mnogo truda u uređenje svojeg
imanja – nekad zapušteno i grmljem zaraslo zemljište
pretvorili su u lijep voćnjak.
su ga iz godine u godinu povećavali
kupnjom susjednog zemljišta, pa je
sada veličine oko 2 ha.
Kako je to izgledalo, najbolje govori podatak da se ovo zemljište nije
obrađivalo 40 godina. Sve je bilo u
šljive, breskve, marelice, trešnje od
najranije do najkasnije, borovnice,
ljeska..., koliko stabala ima ni sam
vlasnik ne zna. Za stare sorte voćaka
odlučili smo se iz jednostavnog razloga; otporne su i dugovječnije i ne
treba ih prskati, to je čisto ekološki.
U potrazi za starim sortama voćaka
obišli smo cijeli naš kraj kako bi nabavili plemke (pelcere) za cijepljenje
posađenih podloga-divljaka i tako je
nastao voćnjak starih nasada. Udio u
tome svakako imaju i sin Ivan koji je
i sam naučio cijepiti voćke, a i snaha
Danijela rado pomaže; u dijelu voćnjaka sagradili smo bazen u kojeg
utječe voda iz potočića koji izvire
ispod brežuljka. Oko svake sadnice
zaštihani je kvadrat zemlje, time ko-
OPĆINSKA UPRAVA
rijenje lakše dobiva potrebnu vodu
i zrak, spriječen je rast korova, a i
ovako je lakše kositi travu, kad je sve
postavljeno u liniju.
Želja je našeg sugovornika da primjerom potakne one koji imaju malo
volje, vremena će se zasigurno naći,
da pronađu svoj kutak na ovim našim prelijepim bregima, uređuju ga
i održavaju, tu će pronaći, kao i on,
svoj nužno potreban mir. Takav rad
oplemenit će njih same i kraj koji time
uljepšavaju, te ga učiniti korisnijim.
OO HDZ JESENJE
U posjetu devedesetogodišnjacima
Svake godine za blagdan Sv. Josipa čelništvo općine
Jesenje posjećuje svoje sumještane koji su navršili 90
i više godina, donoseći im na dar košaru ispunjenu
voćem, napicima i drugim slatkim namirnicama.
Radosni susret ove godine s načelnikom Ivanom Maligcem prva je podijelila Ljubica Katalenić, sada najstarija
mještanka koja ove godine navršava
94 godine. Nasmijana i dobrog raspoloženja, uz čašicu domaćeg kupinovog
vina uvijek je spremna za razgovor.
Nema nekih većih zdravstvenih problema jedino je noge slabo služe, i pokoji put glavobolja. Lijepo joj je zbog
čega je zahvalna snahi Katici koja se
brine za nju, radost su joj i unuci kojih
ima sedmero te četrnaest praunuka
koji je posjećuju.
Štefanija Draganić je u 92. godini života, živi sa sinom Viktorom, snahom
Đurđom i unukom Danijelom. – Lijepo
mi je, niš mi ne fali, kad me kaj zabo-
li popijem tabletu i uz našu domaću
muziku kratim si vrijeme – veli baka
Štefanija, a snaha Đurđa se nadovezuje – Baka je u mlađim danima voljela
vesti i bila je šnajderica, narodne nošnje koje imaju članice AKUD-a Žensko
Kazalište njezinih su ruku djelo no sad
je ruke baš i ne služe.
Iako živi sama sa snahom, Jana Pek
se ne žali, raduje se proljeću i lijepom
vremenu, jer tada uživa ispred kuće
pod brajdama. Očekuje je manji operacijski zahvat i to je pomalo plaši, jer
iskustva s doktorima i nema previše.
Želja joj je da je zdravlje posluži pa da
poživi do stote.
Sama u svojoj drvenoj kućici živi Terezija Šumiga. Još uvijek vitalna, ta
92-godišnja starica svake nedjelje
pješice ide na misu, trgovinu, sadi
povrće u vrtu. Živi skromno, u kući
ima samo jedan trošni radio pa si večernje sate krati molitvom u krevetu.
Klari Artić 93 su godine, živi sa sinom
Josipom i obitelji. – Godine koje su
iza mene, brzo su prošle, najvažnije
je da imam volju, a i mogu još nekaj i
delati, onda se nekak bolje osjećam.
Uz posel dobro si je spiti kupicu vina,
to vam daje snagu – uvjerava nas
Klara. Mara Cvrtila voljela bi da malo
bolje vidi jer to joj je zasada najveći
zdravstveni problem, ne sjeća se kad
je bila bolesna. Kćerka Marija, koja
je svakodnevno posjećuje, donosi joj
hranu i ostale potrepštine. Ove godine u klub 90+, pridružile su se Ana
Halužan, relativno dobroga zdravlja,
pa se može brinuti sama za sebe i
Ana Herceg koja također živi sama, a
posjećuje je sin Stjepan, koji joj donosi potrebne namirnice.
Ivan
Malogorski
na čelu
OO HDZ-a
Jesenje
Općinska organizacija HDZ-a
Jesenje je 17. ožujka u Domu
kulture održala redovitu Izbornu skupštinu. Za novog predsjednika općinske organizacije
HDZ-a Jesenje izabran je Ivan
Malogorski koji je dobio 96%
glasova prisutnih. On je ujedno bio i jedini kandidat za tu
funkciju. Skupštini je nazočio i
Ivica Zaplatić, potpredsjednik
Županijskog odbora HDZ-a Krapinsko-zagorske županije.
Sretne uskrsne blagdane svojim stanovnicima,
kao i svim prijateljima Općine Jesenje
žele članovi Općinskog vijeća i
načelnik općine Ivan Maligec
GLAS ZAGORJA
broj 91
31
OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE
01. TRAVNJA 2012.
DONACIJA
Knjige za mališane
Zaklada policijske solidarnosti darovala je Specijalnoj
bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice
128 knjiga i slikovnica.
Ravnatelju bolnice Dušku Cerovcu
u ime Zaklade i MUP-a, knjige i slikovnice uručio je zamjenik ministra
unutarnjih poslova Evelin Tonković.
– Ovo što danas poklanjamo samo
je mali znak pažnje i dokaz da hrvatska policija misli i na najmlađe. Nadamo se da će ove slikovnice djeci
koja svoje dane moraju provoditi u
bolnici uljepšati njihov boravak i da
će ih razveseliti. Mi im želimo da što
prije ozdrave – rekao je zamjenik ministra Tonković prilikom uručivanja
donacije.
Nakon primopredaje donacije, svi
su se uputili u obilazak Dječjeg
odjela bolnice, gdje su djeca koja
su na liječenju i pohađaju školu
pri Specijalnoj bolnici pripremila i
prigodan program. Inače, Zaklada
policijske solidarnosti osnovana je
krajem 2005. s ciljem promicanja
humanitarnog djelovanja i potpore
policijskim službenicima MUP-a te
pružanja pomoći prilikom svih oblika stradavanja i ugrožavanja socijalnog položaja policijskih službenika
i članova njihove obitelji. U akciji
Knjigama do osmijeha dobili su 24
tisuće knjiga i slikovnica za djecu.
Određeni broj podijeljen je kolegama koji imaju djecu, a dio slikovnica
daruje se ustanovama u kojima ona
borave. (M. B.)
VOĆARSTVO
Voćarstvo uz stručnu potporu
Nakon velikog prošlogodišnjeg interesa i ove je godine Općinska knjižnica Krapinske Toplice organizirala
predavanje u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom
komorom – Javnom poljoprivrednom savjetodavnom
službom. U kinodvorani Doma kulture okupili su se
zainteresirani voćari, iz Toplica, ali i ostalih dijelova
naše županije.
Georg Gal, mr. ing. hort., viši stručni
savjetnik Hrvatske poljoprivredne
komore govorio je o rezidbi jabuke,
kruške, koštunjičavog voća i kupine.
Naglasio je važnost rezidbe u fazi mirovanja i rezidbe u fazi vegetacije, tzv.
zelene rezidbe. Štefanija Lovrenčić,
dipl. ing. agr., rukovoditeljica Područnog odjela Hrvatske poljoprivredne
komore u svom predavanju Gnojidba
višegodišnjih nasada, istaknula je značaj analize tla te dobre pripreme tla
prilikom sadnje i tijekom života voćke.
Irena Kipke iz tvrtke Pinova iz Čakovca
upoznala je prisutne s programom za
vođenje evidencije u nasadima.
Nakon predavanja uslijedila je demonstracija rezidbe na obližnjem
brežuljku Škrniku. Okupljeni voćari
s velikim su zanimanjem pratili savjete Štefanije Lovrenčić i Georga
Gala, postavljali brojna pitanja te
aktivno sudjelovali u rezidbi voćaka.
Ivan Orel iz tvrtke Pinova iz Čakovca
prezentirao je rad s električnim škarama. Stručna predavanja, zanimljiva demonstracija rezidbe i ugodno
druženje na kraju obilježili su ovo
zanimljivo i odlično posjećeno predavanje. (N. M. K.)
KNJIŽNICA
OPĆINSKA UPRAVA
Savjet
mladih
Proljeće u šetnji
Općinska knjižnica Krapinske Toplice u suradnji s OŠ pri Specijalnoj
bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice organizirala
je radionicu Proljeće u šetnji, na
kojoj su sudjelovala djeca nižih
razreda Osnovne škole Krapinske
Toplice, učenici Škole pri bolnici i
učenici PŠ Mala Erepenja.
Voditeljice radionica bile su učiteljice iz Škole pri Bolnici Višnja
Gverić, Mirjana Hrestak i Tamara
Komar.
Kroz nekoliko zajedničkih aktivnosti
djeca su izradila cvjetiće i leptire kojima su ukrasila knjižnicu, a pisanice
i zečiće izrađene na
radionici učenici OŠ
pri Bolnici prodavali
su na Cvjetnom sajmu u subotu uoči
Cvjetnice, kako bi
prikupili sredstva za
obnovu svog dječjeg igrališta.
Nositelj ove radionice, kao i niza
aktivnosti tijekom tog tjedna, bila je
OŠ pri Bolnici, s ciljem promoviranja
svoga rada, ali i prikupljanja sredstava za obnovu dječjeg igrališta. Jedna
od značajnih priredbi bio je tradicio-
nalni humanitarni koncert Pisanica, s
ciljem prikupljanja sredstva za opremu škole kako bi se djeci s posebnim
potrebama omogućili što bolji uvjeti
školovanja.
Budući da je istekao mandat prvih
članova Savjeta mladih Općine Krapinske Toplice pokrenut je postupak
za izbor novih članova. Savjet mladih
osnovan je kao savjetodavno tijelo
Općinskog vijeća, s ciljem poticanja
mladih na aktivno sudjelovanje u
javnom životu općine. Pravo predlaganja imaju udruge mladih i udruge
koje se bave mladima, učeničko vijeće i drugi oblici organiziranja mladih
sa sjedištem u Toplicama. Savjet broji pet članova, a birati se mogu osobe u dobi od 15 do 29 godina. (gz)
Sretan i blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane, svim žiteljima
općine Krapinske Toplice, da uskrsna svjetlost tijekom godine
obasjava njihove obitelji žele
načelnik Vladimir Huzak i zamjenik Milan Čanžeki,
te članovi Vijeća općine Krapinske Toplice
32
GLAS ZAGORJA
broj 91
OPĆINA MAČE
01. TRAVNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Prihvaćena izvješća
Članovi Općinskog vijeća općine
Mače na svojoj sjednici među ostalim jednoglasno su usvojili godišnji
obračun proračuna za prošlu godinu
s prikazanim ukupnim prihodima
u iznosu od 2,362.307,95 kn i ukupnim rashodima i izdatcima u iznosu od 2,047.017,80 kn. Prihvaćen je
i prijedlog izvršenja svih popratnih
planova i programa za prošlu godinu, a koji se donose uz Proračun. Na
sjednici je jednoglasno prihvaćeno
i polugodišnje izvješće o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1.
srpnja do 31. prosinca 2011. Također
jednoglasno donijeta je odluka o odabiru najpovoljnije ponude za obavlja-
nje komunalne djelatnosti odlaganja
komunalnog otpada s područja općine Mače. Za obavljanje komunalne
djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada iz poslovnog prostora Općine Mače, te sa tri
mjesna groblja i sajmišta na području
Općine odabran je Komunalac Konjščina d.o.o. iz Konjščine. (N. V.)
Piše Romana Sedak
KULTURA
Na redovnoj godišnjoj skupštini KUD-a Ljudevit Gaj
Mače, za predsjednicu je izabrana Renata Sedak.
Početkom ožujka na redovnoj godišnjoj
skupštini tamošnjeg KUD-a Ljudevit
Gaj, za predsjednicu Društva izabrana
je Renata Sedak, za potpredsjednika
Robert Sedak, a tajnica je Josipa Dumbović. Došlo je i do izmjene članova u
i društvima iz cijele Hrvatske. Pred
kraj godine planira se cjelovečernji
koncert Ususret Božiću gdje će biti
zastupljene sve sekcije Društva. Ovisno o materijalnim uvjetima, tijekom
godine KUD planira i dalje nastaviti
Izvršnom odboru, a donesen je i plan
rada za 2012. KUD u ovoj godini planira
kontinuirano održavati probe svih sekcija te roditelje uključiti u aktivno djelovanje u Društvu, jer su djeca redoviti
i aktivni članovi. Do svibnja se planira
obnoviti koreografija Posavine Školsko
zvono s kojom će dječja folklorna skupina nastupiti na Smotri dječjeg stvaralaštva Krapinsko-zagorske županije 5.
svibnja.
Stariji folklorni ansambl trenutno
vježba i sprema se za Smotru folklora
KZŽ koja se održava 20. svibnja. Tamo
će se predstaviti s koreografijom Jelenje (Gorski kotar). KUD će i ove
godine održati manifestaciju Tamburaška noć sa smotrom tamburaških
sastava Zlatnom tamburicom te cjelovečernjim koncertom po skupinama
u Domu kulture u Maču. Sve sekcije
će i dalje nastupati na smotrama u
našoj županiji te se odazivati na sve
ponuđene nastupe s namjerom proširivanja suradnje sa sličnim udrugama
s nabavljanjem glazbala, podržavati stručno
usavršavanje
voditelja i
zainteresiranih članova
te što je više
moguće povećati broj
tjedno održanih probi zbog što kvalitetnijeg rada svih sekcija.
KUD Ljudevit Gaj Mače jedan je od
rijetkih KUD-ova u županiji koji kontinuirano djeluje od svog osnivanja
1980. Broji oko 130 aktivnih članova,
što podrazumijeva najmanje šest održanih probi tjedno, iako to nije uvijek
dovoljno. Uz predanost samih članova
i zahvaljujući angažmanu voditelja i
članova Izvršnog odbora, 2011. godina
obilježena je kvalitetnim nastupima
na raznim manifestacijama. Čuvanje
tradicije i običaja zagorskog kraja ono
je što KUD Ljudevit
Gaj otpočetka njeguje kroz pjesme,
plesove i koreografije. Uz zagorski
repertoar, Društvo
njeguje i običaje
cijele Hrvatske. Uz
brojno članstvo i
vodstvo ne sumnjamo da će tako
nastaviti i dalje.
Renata Sedak nova predsjednica
IZ RADA ŽUPE
Misa u Poznanovcu i Lado u Maču
Peti korizmeni tjedan 2012. ostat
će na poseban način u sjećanju
župljana župe Bezgrešnog Začeća
Blažene Djevice Marije u Maču
zbog dva događaja od iznimne
važnosti. Na petu korizmenu
nedjelju, 25. ožujka 2012., u naselju Poznanovec, koje pripada
župi Mače, slavljeno je povijesno
bogoslužje. Naime, po prvi puta
u Poznanovcu slavljena je sveta
misa za vjernike iz tog najudaljenijeg dijela
župe Mače. Misno slavlje za preko 200 vjernika slavio je u vatrogasnom domu u Poznanovcu Zlatko Koren, privremeni upravitelj
župe Mače. Ovim misnim slavljem, koje će
od sada biti redovito svake druge nedjelje,
okončano je petomjesečno traženje prikladnog prostora za slavljenje svete mise u
Poznanovcu. Na početku misnoga slavlja vlč.
Koren rekao je: Hvala što ste se u takvom
broju odazvali na ovo jedinstveno, neponovljivo i povijesno bogoslužje, koje se dogodilo
zahvaljujući vama i svima koji su prepoznali
našu potrebu i izašli nam u susret.
Već duže vrijeme postoji interes i želja
vjernika iz Poznanovca i Luga Poznanovečkog da se sagradi prikladna filijalna kapela
kako bi se župljanima iz najudaljenijeg dijela župe omogućilo redovito sudjelovanje
u misnom zajedništvu, posebno onima koji
nemaju vlastiti prijevoz ili nekoga tko bi ih
povezao u župnu crkvu.
Drugi događaj od iznimne važnosti za župu
Mače bio je koncert Ansambla Lado u srijedu 28. ožujka 2012. u župnoj crkvi. Na koncertu pod nazivom O, Isuse daj mi suze izvedeni su korizmeni napjevi Slavonije, Baranje,
Srijema i Bačke. Zbor je pod ravnanjem Dražena Kurilovčana predstavio bogato hrvatsko
crkveno pučko pjevanje istočnog dijela naše
Domovine te su se na trenutak Hrvatsko Zagorje i Slavonija, Baranja, Srijem i Bačka osjećali povezani korizmenom baštinom. Župna
crkva bila je ispunjena, a izvođače, domaćine i goste pozdravio je privremeni upravitelj
župe Mače, Zlatko Koren, zaželjevši da ovaj
prvi koncert Ansambla Lado u Maču bude
prvi u nizu. (L. S.)
Podijelite svoj kruh i bolje će vam prijati,
podijelite svoju sreću i postat će veća.
Blagoslovljene uskrsne blagdane i sretan Uskrs svim
žiteljima općine Mače žele članovi općinskog vijeća i
načelnik Općine Mače Stjepan Sokolić
GLAS ZAGORJA
broj 91
33
OPĆINA PETROVSKO
01. TRAVNJA 2012.
VATROGASTVO
KULTURA
Aktivni i brižni vatrogasci
Članovi DVD Petrovsko, početkom ožujka održali
su svoju redovnu izvještajnu Skupštinu.
DVD Petrovsko osnovano je 2. rujna
1973. od 26 osnivača društva. Danas
Društvo broji 65 članova, aktivni su u
svom osposobljavanju, naročito puno
nade polažu u rad s djecom i mladeži, pa tako imaju odličnu suradnju s
Osnovnom školom Petrovsko. Ono
čime se ponose, jest donacija kombija
Mercedes 100 D uz pomoć Petrovčana
Franje Živičnjaka i tvrtke Vodoprivreda
d.d. Zagreb, dok je tvrtka Mika Milana
Galovića iz Jesenja pomogla u pripremi
kombija za registraciju.
U izvješću se moglo čuti kako je društvo u prošlih godinu dana sa 70 vatro-
gasaca uspješno interveniralo 14 puta:
1 intervencija na gospodarskom objektu, 10 intervencija na šumskom požaru, 1 požar dimnjaka i 2 kontrolirana
spaljivanja. Redovito posjećuju starije
i bolesne članove te ih počaste prigodnim poklonima. Na skupštini su bili
prisutni dožupan KZŽ Anđelko Ferek
Jambrek, saborski zastupnik Anđelko
Topolovec, prof. dr. sc. Antun Presečki,
županijski vatrogasni zapovjednik, zapovjednik JVP Krapina Marijan Lovrenčić, načelnik općine Petrovsko Ivan
Šanjug, pripadnici okolnih DVD-ova i
mnogi drugi. (gz)
KULTURA
Ususret Uskrsu i uskrsnim
blagdanima,
učenice članice
skupine Mlade
vezilje i njihova
učiteljica Božena Tihava, izvezle su 14 postaja Križnog puta.
Mlade se vezilje
s veseljem svakog tjedna okupljaju u jednoj od učionica i u opuštenoj atmosferi, uz glazbu njeguju
tradiciju i vezenjem stvaraju nove
motive. Kao predlošci služe im crteži
za koje je zadužena učiteljica-voditeljica skupine.
Izrada svih 14 postaja Križnoga puta
bila je vrlo zahtjevna, već samom
složenošću motiva. Ipak, uz veliki
Izvezene postaje
Križnog puta
Uskrsna radionica
U OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko održana je likovna
radionica za roditelje učenika
4.a razreda pod vodstvom učiteljice Vesne Mikša. Roditelji
su tako svojim sudjelovanjem
doprinijeli humanitarnoj akciji
Crvenog križa Prepoznaj sebe.
Iz tog lijepog druženja roditelja
i djece proizašli su prekrasni radovi i mnogo smijeha…
OBRAZOVANJE
Predavanje o pozitivnoj komunikaciji
U suradnji s Obiteljskim centrom Krapina
u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko održano je predavanje pod
nazivom
Pozitivna
komunikacija. Edukativno predavanje
za učitelje i stručne
suradnike, na sjednici Učiteljskog vijeća
održala je djelatnica
Obiteljskog centra Sandra Kos. Time je nastavljena dobra suradnja škole i
Obiteljskog centra. (J. M.)
EKOLOGIJA
trud, marljive ručice uspjele su dovršiti svoje radove i u preduskrsnom
razdoblju izložiti ih u svojoj školi.
Svaki uspjeh veseli male vezilje i motivira ih u daljnjem radu. Možda će
jednom svoje znanje i vještine prenijeti na svoju djecu, unučad i tako
pridonijeti očuvanju tradicije svoga
kraja. (B. Tihava)
Radionica o sortiranju otpada
Početkom ožujka na Županijskom natjecanju iz povijesti održanom u OŠ Gornje
Jesenje, Ante Korto Kelava, učenik 8. razreda OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko,
osvojio je odlično drugo mjesto pod vodstvom učiteljice Anice Špiljak
Početkom ožujka održane su u OŠ Petrovsko i PŠ Slatina radionice o sortiranju otpada kojima su prisustvovali
učenici 4. razreda i njihove učiteljice
Vesna Mikša i Andreja Cigula.
Kako je OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko uključena u provođenje međunarodnog programa Eko-škole u
RH, odabrana je za provođenje radionice o sortiranju otpada. Radionice
Svim žiteljima općine Petrovsko i naše županije, sretan i
blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane želi načelnik Ivan
Šanjug, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Mužek,
te vijećnici Općine Petrovsko
36
GLAS ZAGORJA
broj 91
se provode u sklopu projekta REMEDISANUS – Poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju
onečišćenih lokaliteta. Cilj projekta
je zaštita okoliša prekograničnog područja kako bi se pojačala i podigla
svijest lokalnog stanovništva o zaštiti
okoliša, te da se smanje ekološki rizici i postojeće zagađenje. (J. M.)
OPĆINA RADOBOJ
01. TRAVNJA 2012.
UPRAVNI ODJEL
OBRAZOVANJE
Realizacija dogovorenog i
priprema novih projekata
Vijećnici općine Radoboj na svojoj su sjednici prihvatili polugodišnje izviješće o radu načelnika općine.
Kao temelj svog djelovanja u drugoj polovici prošle godine načelnik, Anđelko
Topolovec, navodi dobru suradnju s Krapinsko zagorskom županijom i državnim
institucijama što je Općini Radoboj donijelo 450.438 kuna iz Županije, te realizaciju ranije potpisanih i novih ugovora sa
državnim institucijama, kao što su osiguranje sredstava za rekonstrukciju Rimske
ceste, rekonstrukcija javne rasvjete, saniranje divljih odlagališta otpada, nastavak
radova na Zavičajnoj zbirci i početak izgradnje informativno-edukacionog centra zaštite prirode u Radoboju.
Što se tiče aktivnosti na području Općine
koje su financirane iz vlastitih sredstava
i pomoći iz drugih izvora u drugoj polovici prošle godine asfaltiran je put od sv.
Zdenčeka do kapelice, izgrađene su tribine na nogometnom igralištu, radilo se na
uređenju društvenog doma u Radobojskim Bregima, sanirana su oštećenja na
lokalnim prometnicama, organizirano je
niz manifestacija povodom obilježavanja
Dana općine, vođena je briga o predškolskoj i školskoj djeci, socijalno ugroženim
osobama, te su pripremani projekti za
predstojeće akcije. Tu se prije svega misli
na rješavanje pitanja opskrbe stanovništva pitkom vodom, izmjeni urbanističkog
plana radi poticanja razvoja gospodarstva, rješavanje problema prostora za
osnovno obrazovanje i predškolski odgoj
djece te rješavanje svakodnevnih problema građana.
Općinsko vijeće Općine Radoboj donijelo je Odluku o pokretanju Programa
izgradnje stanova po modelu društveno poticajne stanogradnje. Cilj je da se
omogući izgradnja stanova po povoljnim
kreditnim uvjetima i da se na taj način
pomogne u rješavanju stambenih pitanja, prije svega mlađim obiteljima. Program inače predviđa da jedinica lokalne
uprave ili samouprave osigura zemljište i
priključak na komunalnu infrastrukturu,
a samu izgradnju financira Agencija APN
koja kasnije i putem povoljnih kredita
obavlja i prodaju stanova. Prema Odluci
načelnik Općine Radoboj donijet će odluku o uvjetima i kriterijima za kupnju stanova prema Programu POS-a i imenovati
Povjerenstvo za provedbu natječaja za
kupnju stanova.
Političkim strankama 13 tisuća kuna
U proračunu Općine Radoboj za
2012. osigurano je 13.000 kn za rad
političkih stranaka. Općinski vijećnici donijeli su odluku o rasporedu tih
sredstava. Pravo na sredstva iz općinskog proračuna imaju stranke koje
imaju svoje vijećnike u Općinskom vijeću i za svakog muškog dobivaju po
977,44 kn, a za vijećnicu 1.075,18 kn.
Tako će HDZ dobiti ukupno 3.909,76
kn, HNS 4.105,24 kn, HSS 977,44 kn,
te SDP 4.007,50 kn.
ODGOJ
Dječji vrtić u Jazvinama
Načelnik Općine Radoboj, Anđelko Topolovec, početkom ove godine pokrenuo je inicijativu za uređenje dječjeg vrtića.
Kako se očekuje početak radova na dogradnji zgrade OŠ Side Košutić u Radoboju, kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu svih osnovnoškolaca
s područja Općine, sadašnja zgrada Područne škole u Jazvinama trebala bi do-
biti novu namjenu. Tu bi trebao biti dječji vrtić za oko 80 djece, uređen prema
najsuvremenijim standardima. Za sada
se priprema potrebna dokumentacija
kako bi se mogao podnijeti zahtjev za
osiguranje potrebnih sredstava. (M. M.)
Županijsko natjecanje
iz matematike
u OŠ Side Košutiæ Radoboj 13. ožujka održano je
županijsko natjecanje iz matematike na kojem je
sudjelovalo 39 učenika od 4. – 8. razreda.
Svečano otvorenje natjecanja popraćeno je zvucima Lijepe naše koju
su otpjevali učenici zbora škole domaćina. Potom je dobrodošlicu poželjela ravnateljica Milena Veseljak,
a pridružili su joj se načelnik općine
Radoboj Anđelko Topolovec i dožupanica Sonja Borovčak.
Učenici OŠ Radoboj pripremili su za
svoje goste prigodan kratak program.
Tea Tušek izvela je monolog Čemu služi matematika, a učenici 7. a razreda
igrokaz Na satu matematike koji je
napisala naša učenica Lana Bistrović.
U kategoriji četvrtih razreda prvo
mjesto osvojio je Hrvoje Puljko iz OŠ
A. Cesarca Krapina. Drugo mjesto dijele Robert Kunštek iz OŠ V. Kovačića
Hum na Sutli, Ana Jagarinec iz OŠ P.
Štoosa Kraljevec na Sutli te Karlo Batišta iz OŠ Lj. Gaj Krapina. Treće mjesto pripalo je Karlu Ravenskom iz OŠ
Gornje Jesenje.
U kategoriji petih razreda najbolji rezultat ostvarila je Magda Topić iz OŠ
J. Leskovara Pregrada. Drugo mjesto
pripalo je Petri Daković iz OŠ A. Cesarca Krapina, dok je treće mjesto
osvojila Marija Kantolić iz OŠ Krapinske Toplice.
Najbolji u kategoriji šestih razreda
bio je Valentino Kunštek iz OŠ V. Kovačića Hum na Sutli. Drugo mjesto
dijele Jelena Sajko iz OŠ S. Košutić Radoboj i Mislav Žlepalo iz OŠ A. Cesarca Krapina. Karlo Kovačić iz OŠ Marija
Bistrica osvojio je treće mjesto.
U kategoriji sedmih razreda najboljom se pokazala Valentina Meglić
Piše Jasenka Marmilić,
školska knjižničarka
iz OŠ Veliko Trgovišće. Drugo mjesto
pripalo je Mihaelu Grmovšeku iz OŠ
S. Košutić Radoboj, dok je treće mjesto pripalo Timonu Spieglu iz OŠ Lj.
Gaj Krapina.
Od natjecatelja osmih razreda najbolji je bio Ivan Kuljak iz OŠ Zlatar
Bistrica. Drugo mjesto osvojila je Lucija Kuhar iz OŠ Lijepa naša Tuhelj, a
treće Lara Špiljak iz OŠ V. Kovačića iz
Huma na Sutli.
Svaki učenik dobio je pohvalnicu za
sudjelovanje na natjecanju i brošuru o radobojskom kraju, a za svaku
školu općina Radoboj je osigurala i
monografiju Radoboja. Učenici koji
su osvojili prva tri mjesta dobili su
priznanja i prigodne poklone.
Uskrs i uskrsne blagdane, pune mira i spokoja, svim svojim
mještanima i prijateljima žele načelnik Općine Radoboj
Anđelko Topolov, njegov zamjenik Josip Krleža, članovi
Općinskog vijeća i predsjednik Alojz Sajko
GLAS ZAGORJA
broj 91
37
OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. TRAVNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Bosnar: Općinska organizacija
DC-a Stubičkih Toplica ogledalo rada Općine
Općinska organizacija Demokratskog centra Stubičke Toplice održala je u ožujku svoju redovnu izbornu Skupštinu na kojoj je za predsjednika organizacije ponovno izabran Vladimir Bosnar, zamjenik
predsjednika je Nedjeljko Æuk, a potpredsjednici su
Ivica Ivanišević i Zrinka Košić.
Za tajnicu je izabrana Gordana Kraljić, a
blagajnica je Ivanka Bartol. U nadzorni
odbor su izabrani Vladimir Pilski, Zdravko Stjepan Prevender i Mato Zrinski.
Podnoseći izvještaj o radu, novi – stari
predsjednik Bosnar napomenuo je kako
je općinska organizacija DC-a Stubičkih
Toplica ogledalo rada Općine s obzirom
na to da je DC zastupljen u Općinskom
vijeću sa 9 od ukupno 13 vijećnika. Istaknuo je kako su aktivnosti organizacije
bile usmjerene na razvojne projekte u
općini koji su i realizirani, poput izgradnje Dječjeg vrtića, kolektora, trafosta-
nice u naselju Jarki, izgradnje nogostupa duž cijele općine, osamostaljenja
osnovne škole i mnoge druge projekte.
Vezano za buduće razvojne programe, Vladimir Bosnar je istaknuo da je
donijet Detaljni plan uređenja Zona
zdravstvenog turizma kao preduvjet za
izgradnju zdravstveno turističkog kompleksa Stubaki. U postupku je ishođenje
građevinske dozvole za veliki investicijski projekt proširenja zgrade Osnovne
škole, u tijeku je izrada Detaljnog plana uređenja groblja Stubičkih Toplica,
a predstoji i rekonstrukcija nogostupa
OPĆINSKA UPRAVA
Asfaltiranje nogostupa
u Ulici Viktora Šipeka
od centra Stubičkih Toplica do župnog
dvora. Kao gosti na Skupštini prisustvovali su: predsjednica DC-a Vesna Škare
Ožbolt, predstavnici Općine Stubičke
Toplice: Stjepan Sokač, predsjednik Općinskog vijeća, Ivan Hren, donačelnik
Općine, Barica Pasanec, predsjednica
Udruge umirovljenika Stubičke Toplice.
Vesna Škare Ožbolt uputila je čestitke
OO DC-a Stubičke Toplice na kvalitetnom timskom radu koji je rezultirao
nizom razvojnih programa i projekata
ističući da je Općina Stubičke Toplice
općina u kojoj se prepoznaje entuzijazam ljudskog potencijala i da se zato
afirmirala u najrazvijeniju općinu Krapinsko-zagorske županije. Ivan Hren,
donačelnik Općine čestitao je izabranima i izrazio zadovoljstvo s postignućima
i suradnjom općinskog čelništva usmjerenim prosperitetu Općine, dok je predsjednica Udruge umirovljenika Stubičkih
Toplica Barica Pasanec izrazila veliko
zadovoljstvo radom Općine koja osim
realizacije niza investicijskih projekata,
prepoznaje i potrebe umirovljenika. Zahvalila je Općini i načelniku Bosnaru na
kontinuiranoj suradnji i potpori Udruzi
umirovljenika, te zaželjela daljnji uspjeh
općinskom čelništvu.
ZDRAVSTVO
Donacija Općoj bolnici Zabok
Općina Stubičke Toplice donirala je Općoj bolnici
Zabok, Odjelu za ginekologiju i porodništvo, LCD
televizor Quadro u svrhu uređenja rodilišta.
Asfaltiranjem nogostupa u Ulici Viktora Šipeka u
Stubičkim Toplicama završeni su radovi na rekonstrukciji oborinske odvodnje s državne ceste D307
započeti u jesen 2011.
Prijašnjim radovima postavljene su
slivničke rešetke, upojni šahtovi, te cestovni rubnjaci za usmjeravanje oborinske odvodnje uslijed većih padalina.
Od ostalih aktualnosti, u tijeku su ra-
dovi strojnog čišćenja i produbljivanja
kanala oborinske odvodnje u Obrtničkoj ulici u dužini od 250 m čime će se
spriječiti plavljenje okolnih nekretnina
uslijed jačih oborina.
U namjeri razvijanja kvalitetne suradnje i uređenja Odjela, Općina je u ranijem razdoblju
donirala
već
umjetničke slike nastale na
tradicionalnoj
Likovnoj
koloniji Stubaki,
te pridonijela
hortikulturnom
uređenju jednog
dijela
okoliša
bolnice. Općina je donirala i
monitor vitalnih
funkcija s priborom za opremanje Dječjeg
odjela Opće bol-
nice Zabok, za uporabu u neonatologiji
i pedijatriji.
Želeći da se uskrsna radost uprisutni u srcima svih ljudi dobre volje,
žiteljima Općine Stubičke Toplice i cijele Krapinsko-zagorske županije
čestita Uskrs načelnik Vladimir Bosnar i
članovi Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice
38
GLAS ZAGORJA
broj 91
OPĆINA TUHELJ
01. TRAVNJA 2012.
UDRUGE
Počele izvještajne Skupštine
Početak godine u znaku je godišnjih izvještajnih Skupština Udruga građana. Uz izvješća o radu donijeti su planovi za ovu godinu. U nastavku donosimo pregled s dosad održanih skupština.
Kuburaši Gromovi Zagorja
Kuburaši Gromovi Zagorja održali su
svoju izvještajnu skupštinu 10. ožujka.
Ovi vrijedni članovi udruge koji sudjeluju u gotovo svim općinskim manifestacijama u službenom dijelu govorili
su o svom radu u prošloj godini te iznijeli svoje planove za 2012. A kubura
je vezana uz očuvanje tradicije pa će
tako njihova aktivnost u ovo uskrsno
vrijeme biti veća, potom tu su nastupi uz Dan državnosti, Tuheljska noć…
i odaziv na poziv gostovanja ukoliko
dođe. Uz prijatelje kuburaše iz Zagorja
i načelnika općine Armana Slavičeka
nastavilo se zajedničko druženje.
KUD Naša lipa Tuhelj
Članovi KUD-a Naša lipa Tuhelj svoju izvještajnu skupštinu održali su 9.
ožujka, a započela je radno, probom
pjevačkog zbora. Potom nakon kratkog
službenog dijela zajednički je pogledan
prijenos svete mise iz Tuhlja koji je bio
putem HRT-a 4. ožujka 2012. Ovaj KUD
poznat je po kvaliteti obje svoje sekcije – pjevačkog zbora i dramske družine
koja je to potvrdila ponovno na netom
održanoj smotri zagorskih kazališnih
amatera. Od aktivnosti tijekom godine
očekuje ih organizacija 3. međunarodnog susreta pjevačkih zborova u Tuhlju, božićno-novogodišnji koncerti u
Klanjcu, Kumrovcu i Tuhlju, Županijska
smotra zborova, a najviše se vesele svojem tradicionalnom izletu zahvaljujući
kojem su upoznali velik dio Lijepe Naše.
I zbor i dramska družina rado se odazivaju pozivima za gostovanje.
DVD Tuhelj
DVD Tuhelj svoju je skupštinu organizirao 17. ožujka u vatrogasnom domu.
Ugostili su 31 prijateljsko društvo. Od
gostiju posebno ističu predsjednika
Vatrogasne zajednice Ivicu Glasa, načelnika Općine Armanda Slavičeka, a
posebno im je drago što su se odazvali
i najudaljeniji
gosti, prijatelji
iz DVD-a Pićan
i DVD-a Ližnjan.
DVD Tuhelj aktivno sudjeluje
u životu i radu
lokalne zajednice. Posebno
su ponosni na
rad s mladim
članovima DVDa Tuhelj koji
uspješno sudjeluju na mnogobrojnim
vatrogasnim natjecanjima.
Društvo Naša djeca
Članovi Društva Naša djeca na svojoj izvještajnoj skupštini održanoj 20.
ožujka u službenom dijelu saslušali
su aktivnosti o radu Društva u prošloj
godini.
Predstavnici dječjeg vijeća prezentirali
su članovima skupštine i dječjim vijećnicima izvješće o rezultatima istraživanja u okviru pripreme Alternativnog
izvještaja djece o stanju dječjih prava u
Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u
Fokus skupinama i dio je projekta Djeca
KULTURA
Ponovno na smotru
Organizator ovogodišnje smotre bio
je Studio nezavisne produkcije Marija Kroga, a izvedeno je ukupno osam
predstava. Cijela smotra popraćena je
odličnim voditeljskim humorom Vida
Baloga. Budući da je trebalo odgledati
ukupno osam predstava tijekom jednog dana, težak je zadatak bio pred
selektoricom, mr. sc. Dubravkom
20. svibnja ipak
je odabrala Brezu Slavka Kolara
u izvedbi KUD-a
Naša lipa Tuhelj.
Gospođa Carić je
na samom početku svog izlaganja istaknula
Na 17. po redu Županijskoj smotri amaterskih dramskih družina
održanoj u Mirkovcu kraj Svetog Križa Začretja, KUD Naša lipa
Tuhelj u konkurenciji dramskih družina iz Zagorja odabran ponovno za predstavnika naše županije na državnu smotru koja
će se u svibnju održati na Hvaru.
Crnojević Carić. Nakon podjele priznanja sudionicima, selektorica je morala
iznijeti svoje mišljenje o svakoj predstavi zasebno. Iako su sve bile odlične,
iako je u svaku uloženo puno truda i
rada, kao predstavnicu Krapinsko-zagorske županije na Hvaru od 15. do
kako ju je Breza uistinu dirnula, ne
samo na estetskom planu, već i stoga
što je uistinu precizno napravljena.
Posebno je naglasila da je to predstava
koja graniči s bilo kojom profesionalnom predstavom koja ju je osobno i
emotivno dotakla, te će je se uistinu
sjećati. Pohvalila je također snalažljivost u skučenom prostoru, budući da
Breza zahtijeva i veće rekvizite i više
prostora, glumci su se savršeno snašli
na manjoj pozornici, kao i redateljica
Jelena Škalec koja je pomno odabrala
svaki detalj scene, karakterno odabrala svakog glumca i dodijelila im
odgovarajuće uloge, ali i glumci koji su
uistinu unijeli sami sebe u predstavu,
te iako su s jedne strane rastužili publiku, s druge su je strane u potpunosti
oduševili, što je pokazao i dugotrajan i
gromoglasan pljesak na kraju izvedbe
odličnih Tuhljana.
i mladi ne poznaju granice, a provodi se
u suradnji s uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i bit će prezentirano Odboru UN za
dječja prava u Ženevi na razmatranje
kao Periodičko izvješće Republike Hrvatske o ostvarivanju prava djece u
Hrvatskoj. Društvo Naša djeca Tuhelj,
uz krapinsko i zabočko sudjelovat će u
projektu Saveza DND Hrvatske – Djeca
i mladi ne priznaju granice. Savez DND
Hrvatske vodeći je partner na projektu, uz Zvezu prijateljev mladine Slovenije, Zvezu prijateljev mladine Maribora i Društvo Naša djeca Varaždin.
Uz to tu su i tradicionalne aktivnosti
ovog društva od kojih predsjednica
Snježana Romić posebno ističe one
u Dječjem tjednu, potom događanja
upriličena uz Dan općine, uz Dan obitelji, te rad igraonica za djecu. Sve aktivnosti DND-a organiziraju volonteri,
a najčešće se održavaju u prostorima
i u suradnji s OŠ Lijepa naša koja je za
djecu drugi dom u kojem se ugodno
osjećaju. Poslije skupštine nastavilo se
kratko druženje.
Obavijest
tuheljskih
vatrogasaca
Poštovani mještani općine Tuhelj,
apeliramo da u slučaju potrebe paljenja zapuštenih parcela obavijestite Dobrovoljno vatrogasno društvo Tuhelj čiji su članovi obučeni i
opremljeni potrebnom opremom.
Na vašu zamolbu, po dogovoru,
spremni su izaći na teren i pomoći
pri paljenju.
Sretan i blagoslovljen Uskrs
svim žiteljima Općine Tuhelj kao i svim
građanima Krapinsko-zagorske županije
žele vijećnici i načelnik Armando Slaviček
GLAS ZAGORJA
broj 91
39
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. TRAVNJA 2012.
KULTURA
Mali folkloraši Kud-a Sloga 23. ožujka, predstavili
su se spletom pjesama i plesova iz Hrvatskog zagorja, na Trgu bana Josipa Jelačića zagrebačkoj publici. Bio je to dio programa pod nazivom Ususret
46. međunarodnoj smotri folklora koji se tijekom
vikenda održavao u Zagrebu.
zornost na autentične hrvatske proizvode i suvenire.
KUD Sloga Veliko Trgovišće djeluje
od 1985. i od svog osnutka usmjeravao je rad s djecom i mladima
očuvanju tradicijske kulture Hrvatske, s naglaskom na rodno Hrvatsko
zagorje. Bilježe brojne nastupe na
smotrama i festivalima lokalnog,
tuzemnog i inozemnog karaktera, a
Mali folkloraši oduševili Zagrepčane
Uz glazbeno scenske priredbe, izložbe i radionice, Međunarodna smotra folklora unatrag nekoliko godina
u okviru Sajma tradicijskih obrta i
suvenira predstavlja i rad brojnih
zanatlija, malih obiteljskih zadruga
i gospodarstava, želeći građanima i
gostima grada Zagreba skrenuti po-
posebno su ponosni na nastupe na
Šibenskom festivalu djeteta, manifestaciji Perlica Europe u Osijeku,
Međunarodnom festivalu djece i
mladih u Zagrebu i Dječjim Vinkovačkim jesenima. Uz ostale aktivnosti, društvo je dvije godine za
redom, vrlo uspješno, organiziralo
Županijsku smotru dječjeg stvaralaštva Krapinsko-zagorske županije,
a svake godine organiziraju i godišnji koncert dječjih skupina pod nazivom I ju ju.
Trenutno, društvo uz odraslu folklornu grupu i tamburaše, okuplja oko
80 mališana koji su prema uzrastu
podijeljeni u čak četiri radne grupe:
Pinkleci (predškolska), Tičeki (od 2.
do 4. razreda OŠ), Cveteki (od 4. do
7. razreda OŠ), Tancuši (do 17. godine). (gz)
ODGOJ
Ohrabreni prošlogodišnjim pozitivnim kritikama na prvi broj
novica, uredništvo časopisa odlučilo je dodatno ga obogatiti
novim sadržajima i rubrikama
u kojima osim stručnih djelatnika sudjeluju roditelji, ali i ostali
zaposleni u vrtiću. Tako je uz
tekstove iz odgojne prakse koje
su napisali odgojitelji, te rubrike
posvećene kreativnosti djece
Malo dijete – veliki kreativac
i Malo dijete – veliki genijalac,
U Dječjem vrtiću Rožica predstavljen
je drugi broj časopisa Hižica namijenjen roditeljima, odgajateljima i
svima koji su zainteresirani za odgoj
djece predškolskog uzrasta.
ižica
H
a
n
e
lj
v
a
t
s
d
e
r
p
i
ic
ž
o
UR
časopis dobio i dvije nove – Kutak za roditelje i Recepti našeg
kuhara.
Časopis je prepoznatljivog izgleda, poput kućice, stoga je i dobio naziv Hižica. Djeca vrtića
rado ga listaju i pronalaze svoje crteže i fotografije koje prikazuju njihove igre i druženja.
Bogato opremljena knjižica sa
čak 40 stranica daje mogućno-
sti informiranja, učenja i savjetovanja, ali i dobre zabave uz
pričice i izjave djece iz Rožice.
U vrtiću su posebno zadovoljni
što i za ovaj broj Hižice pohvale dolaze ne samo od roditelja,
već i od djelatnika struke koji
kroz tekstove prepoznaju dobru odgojnu praksu koja može
ostalim vrtićima biti za primjer.
Pokretač i glavni urednik novica
je Gordana Pavlinić, ravnateljica
vrtića koja ima dugogodišnje
uspješno iskustvo u izdavačkoj
djelatnosti. Za lekturu je zadužena prof. Marija Smolić dok su
dizajn i grafička priprema povjereni Damiru Jelineku. Tisak
časopisa odradila je tvrtka Impressio Cvitković.
Možda o Hižici najbolje govori
komentar mr. sc. Matilde Mar-
Sretan i radostan blagdan Isusova Uskrsnuća svim žiteljima,
prijateljima i poslovnim suradnicima Općine Veliko Trgovišće
žele općinski načelnik Zdravko Vutmej, te članovi vijeća
Općine Veliko Trgovišće.
40
GLAS ZAGORJA
broj 91
kočić, umirovljene više savjetnice za predškolski odgoj koja
kaže: – u Vašem časopisu pronalazim konkretizaciju suvremene pedagoške teorije koja
naglašava zajedništvo svih zaduženih za uspješno poticanje
razvoja svakog djeteta u procesu stalnog učenja i obznanjivanja postignuća; i na kraju dodaje: Tako mali, a tako veliki. (gz)
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
01. TRAVNJA 2012.
Piše Dunja Horvatin
KULTURA
Prikupljene vrijedne krhotine
Naslov je to zbirke pjesama aktivne
članice društva, Ankice Galic. Njene pjesme su redovito recitirane na
priredbama KUD-a, Dječjeg vrtića,
uz Dan općine, na Danima kruha i
zahvalnosti za plodove zemlje, na
raznim kulturno-umjetničkim događanjima u zlatar-bistričkom kraju.
Tematikom i izvornim govorom pje-
Članicama Ekološke udruge Lijepa naša uspjelo je u
kratkom vremenu prikupiti sredstva i staviti na kup
Sjećanja i misli jednog skrhanog življenja.
sme su dio života Zlatar Bistrice, njenog jučer i danas, odraz duše njenih
žitelja. Izmjenjuje se u stihovima žal
za propadanjem starina i stvarnost,
Traje i akcija prikupljanja knjiga za knjižnicu i čitaonicu u Zlatar Bistrici. Svaka knjiga nosi neku poruku, svaka je odraz vremena u kojem je
nastala, svaka ima svoju vrijednost i svog čitača. Imate viška knjiga:
nova knjižnica i čitaonica u zgradi općine Zlatar Bistrica, primit će ih
sa zahvalnošću.
opipljiva i jasna kao kistom oslikana.
Nije slučajno, jer Ankica je i umjetnica
kista; njezina ulja na platnu prikazuju
krajolik o kojem pjeva stihovima. Promocija knjige, zbirke pjesama Ankice
Galic održat će se 27. travnja u Zlatar
Bistrici. U planu je otvorenje čitaonice uz knjižnicu, u zgradi Općine,
gdje će volontirati članice udruge, a
Ankičina zbirka pjesama najljepši je
poklon sugrađanima uz tu prigodu.
Stara
zagorska kliet
Još od negda je tu na sprtem briegu
zarasla v gacijuf trn i gloguf grm.
Ud slame, prutja i blata, te zagorske
muke
nju su napravile teške težaške ruke.
Pod striehu šršuni gniezdo dielaju,
a okoli sfrkane brajde mravlje se skrivaju.
Čez divlji šipek lučeju koprive,
a pud pocekem rasteju biele gljive.
Vu tem se grmu tičeki valiju
i ježeki ježiju…
Tako počinje pjesmica o staroj zagorskoj kleti, završetak potražite u
knjižici Sjećanja i misli jednog skrhanog življenja.
ODGOJ
Varka. Nije još vrijeme gljivarenja: Gljivice su starija grupa Vrtića Zlatni dani iz Zlatar Bistrice. Kako
zlatar-bistrički Vrtić nije bilo kakav vrtić, nego pravi Eko-vrtić koji živi s prirodom, Svjetski dan voda
uočljivo je podcrtan na njihovom kalendaru.
Gljivice uz rijeku Krapinu
Da bi upoznali biljni i životinjski svijet nedaleke rijeke Krapine, uvjerili
se u čistoću njene vode, Gljivice su
s tetama poduzele ekspediciju na
obalu rijeke. Nekima je to bio prvi
susret s rijekom: čudom su se čudili
čudnovatim nastambama na drugoj
obali, a tete su im objasnile da tu
stanuje dabar. Pravi podvig je bilo
spustiti se niz strminu obale i zagrabiti uzorak vode: analiza u Vrtiću
pokazala je zadovoljavajuću čistoću, a dokaz je i prisutnost dabra čija
osjetljiva njuškica ne voli kemijske
dodatke. Na žalost mališana, dabar je čvrsto spavao u svojoj kućici, a izaći će kad sunce, i oni, odu
na spavanje. Likovni radovi, utisci
s izleta obilovali su plavom bojom
rijeke u kojoj se ogledalo nebo lijepog proljetnog dana, no siromašniji
za simpatičnog dabra. Susret je prepušten dječjoj mašti, do neke nove
ekspedicije. Tog dana upoznali su
svoju rijeku, spoznali da vodu, čistu
i pitku, za život trebaju i druga bića:
dabar, ribe, žabe i ptice u krošnjama
drveća oko rijeke. Vidjeli su da na
obali njihove rijeke nema hrpa smeća i zadovoljni se vratili u svoj Vrtić
gdje će jedan drugog opominjati da
zatvori vodu. Jer će vodu trebati i
sutra, oni i sva živa bića oko njih.
U organizaciji Školske knjige u Krapini je 27. ožujka održan stručni skup
za odgajatelje predškolske djece uz
predstavljanje priručnika Što sve voda
može kojem je prisustvovala i Renata
Horvatić, zamjenica ravnateljice Vrtića Zlatni dani. Tema se baš poklopila
s programom koji provodimo, potvrdila nam je simpatična teta sa sto
kreativnih ideja – od uređenja vrtićkog dvorišta, začinske gredice, kompostišta, voćnjaka, cvjetnih gredica,
do igrica i zanimacija za djecu. Ideja
koje će se uz puno dobre volje i entuzijazma u najskorije vrijeme ostvariti
– na zadovoljstvo Gljivica i mališana
zlatar-bistričkih Zlatnih dana.
Sretan i blagoslovljen Uskrs
mještanima Zlatar Bistrice
žele načelnik Žarko Mihalić i
članovi Općinskog vijeća
GLAS ZAGORJA
broj 91
41
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2012.
STUBIČKE TOPLICE
DONJA STUBICA
U lipnju termalno
bušenje za toplu vodu
Nedavno su završeni dogovori sa Sunce koncernom o uređenju kompleksa Stubaki.
Uskoro se počinje s radovima, kao
što je bilo obećano od vlasnika Sunce
koncerna i izvođača. U lipnju počinje
termalno bušenje za toplu vodu. – Pokrenuli smo te radove, i nadam se da
JESENJE
će prema obećanju, u lipnju iduće godine biti zakopan prvi kamen temeljac
za kompleks, ističe sa zadovoljstvom
načelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar.
Otvoren kompleks
Termi Jezerčica
Ministar turizma Veljko Ostojić i
župan krapinsko-zagorski Siniša
Hajdaš Dončić u Donjoj Stubici
svečano su otvorili novoizgrađeni
kompleks Termi Jezerčica. O investiciji čija je vrijednost preko 30
milijuna kuna govorile su vlasnica
Termi Dubravka Lekić i direktorica
Martina Kovačić.
Novi moderni vodeni park i wellness
centar ukupne su površine 2800 m,
a izgradnja je trajala godinu dana.
Novi kompleks izgrađen je vlastitim
sredstvima i kreditom banke, od
čega su dio kamate subvencionirali
Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Grad Donja Stubica.
KRAPINA
Predavanje
U dvorani Vatrogasnog doma u Gornjem Jesenju 6. ožujka djelatnici
Javne poljoprivredne savjetodavne
službe dipl. ing. agr. Sandra Majsec
i Georg Gal održali su predavanje za
poljoprivrednike s područja općine
Jesenje. Teme su obrađivale područje zaštite okoliša, zaštite bilja,
zdravlja ljudi i životinja, zaštitu tla
od erozije, zaštitu voda od onečišćenja... Predavanju je prisustvovalo četrdesetak poljoprivrednika koji su uz
navedeno mogli čuti od predavača
koje će se mjere iz EU zakonodavstva
ugraditi u naše zakone, i time obavezati naše poljoprivrednike na poštivanje istih, a što će im stvarati nove
troškove u proizvodnji. Korisnici
izravnih plaćanja i dohodovnih potpora u poljoprivredi dužni su prema
Pravilniku o sustavu savjetovanja poljoprivrednika proći takvu edukaciju
kako bi time stekli pravo na izravno
plaćanje ili dohodovnu potporu.
Zagorski župan na
summitu u Kopenhagenu
Zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić
sudjelovao je na petom Europskom
summitu regija i gradova u Kopenhagenu, kao član Izaslanstva promatrača u Odboru regija Europske
unije. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso naglasio je
da lokalna sredina ima kapacitete
pronaći nova inovativna rješenja za
velike i brze promjene koje se doga-
đaju oko nas, posebno kada su u pitanju socijalna i ekonomska pitanja
te okoliš. Prema riječima Hajdaša
Dončića, ovaj je summit ujedno i
prilika za razmjenu iskustava te posebno uvid u primjere dobre prakse
održivog razvoja koje je predstavilo
tridesetak europskih gradova i regija koji su u tom području postigli
izuzetan uspjeh.
STUBIČKE TOPLICE
Završena rekonstrukcija
dijela vodovodne mreže
lokalnog vodovoda
Općina Stubičke Toplice završila je s radovima na
rekonstrukciji vodovodne mreže.
KRAPINA
Osnovan
ogranak
Kruga
Ovih dana u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj
komori Krapina osnovan je županijski ogranak Udruge poslovnih žena Krug. Predsjednica
je Maja Buconjić Barišić, direktorica tvrtke Detmers Kontejner d.o.o
42
Spomenutim radovima pristupilo
se zbog učestalih
puknuća dotrajale cijevi lokalnog
vodovoda Sljeme – Pila – Strmec Stubički na
lokaciji između
skretanja za Kraljev Vrh i Pilarića.
Ovim radovima
zamijenjeno je
550 m dotrajalih cijevi novim
PEHD
cijevima
promjera
110
mm, te su spriječene poteškoće u
vodoopskrbnom
sustavu ovog dijela općine.
GLAS ZAGORJA
broj 91
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2012.
KRAPINA
Željko Vincelj na čelu ŽUC-a
Županijski vijećnici na svojoj posljednjoj sjednici,
između ostalog, donijeli su rješenje o imenovanju
Željka Vincelja, dipl. oec. iz Krapine, ravnateljem
Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije, na vrijeme od četiri godine.
Vincelja je na mjesto ravnatelja
predložilo Upravno vijeće ŽUC-a
po provedenom javnom natječaju.
Dijana Klasić, dipl. ing. iz Krapine,
imenovana je obnašateljicom dužnosti ravnatelja Javne ustanove za
upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima Krapinsko-zagorske
županije, na vrijeme do imenovanja ravnatelja temeljem javnog natječaja. Također, članovi županijske
skupštine donijeli su zaključak prema kojem se Skupštini trgovačkog
društva Piškornica predlaže imenovanje Mladena Jozinovića, dipl.
ing. prometa za direktora Društva.
Županijska skupština Međimurske
županije već je donijela takav akt,
a prijedlog da se Mladen Jozinović imenuje za Upravu Piškornice,
nalazi se na dnevnome redu predstavničkih tijela svih osnivača. Trgovačko društvo Piškornica d.o.o.
– regionalni centar za gospodarenje
otpadom sjeverozapadne Hrvatske osnovano je 2009. u Koprivnici. Osnivači i članovi Piškornice su
županije Koprivničko-križevačka,
Krapinsko-zagorska, Međimurska i
Varaždinska te Općina Koprivnički
Ivanec. Piškornica je osnovana u cilju realizacije projekta Regionalnog
centra za gospodarenje otpadom
sjeverozapadne Hrvatske.
Članovi županijske skupštine donijeli su odluku i o dodjeli županijskih
priznanja. Povelja Krapinsko-zagorske županije dodijelit će se Goranu
Iliću, posmrtno. Plaketa Krapinsko-
zagorske županije za životno djelo
dodijelit će se Veri Hubicki, također
posmrtno. Plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske
županije u zemlji i svijetu dodijelit će
se Zagorki d.o.o. i Štefaniji Keresteš,
a Plakete za iznimno postignuće u
protekloj godini tvrtki ZMH Horvat
d.o.o. i Stjepanu Pavliši.
ZAGREB
Noć zagorskih
studenata
Deveta Noć zagorskih studenata u Zagrebu,
u organizaciji Udruge zagorskih studenata
okupila je oko 1100 studenata, ali i sve one
željne dobre zabave i druženja. Glazbeni
sastav Fakini rasplesao je sve prisutne i za-
bavljao ih do ranih jutarnjih sati, a gošće iz
Dalmacije, klapa Nuša, otpjevale su nekoliko pjesama, među njima i Suzu za zagorske
brege. Ova Noć bila je posebna po tome što
su se skupljali dobrovoljni prilozi za studen-
GLAS ZAGORJA
broj 91
te Katoličko-bogoslovnog fakulteta, Marka Leskovara iz Vinica, kojemu je izgorjela
roditeljska kuća. Sakupljeno je 1.000 kn, a
Udruga će uz pomoć sponzora donirati još
1.500 kn.
43
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2012.
KRAPINA
Pomoć u edukaciji i
rehabilitaciji
Svoju izvještajnu godišnju skupštinu održala je krajem ožujka Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije.
Govoreći o radu Udruge za
2011., predsjednik Zlatko Deveničar osvrnuo se ukratko na broj-
ne aktivnosti koje su svrstane u
dvije osnovne cjeline: redovne
djelatnosti i posebni projekti.
Pri tom je istaknuo projekt Živjeti uz pomoć pomagala i edukacije odobrenog od Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi pomoću kojeg su realizirane brojne
aktivnosti među kojima su razvijanje socijalnih vještina, pomoć
u edukaciji, rehabilitaciji i nastavak računalnog opismenjivanja.
Vođeno potrebama članstva
nabavljena su i podijeljena tri
računala s prilagođenom računalnom opremom za slijepe.
Projektom je obuhvaćeno 50-ak
članova. – Sve aktivnosti vođene
su s ciljem kvalitetnijeg i boljeg
položaja slijepih, rekao je predsjednik Udruge Zlatko Deveničar. Govoreći o problematici s
kojom se susreću slijepe osobe,
naglasio je kako još uvijek nije
riješeno pitanje doplatka na
sljepoću, odnosno inkluzivnog
dodatka. Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije ima 150
članova.
OROSLAVJE
40 godina oroslavskih cvrkutića
Prolaze dani, smjenjuju se godišnja doba, godine
lete. Mališani iz male grupe brzo prerastaju u velike,
male vrtićke stolčiće zamjenjuju školskim klupama.
U igrama, radu, šetnjama, izletima, proslavama rođendana… vrijeme preleti. I tako punih 40.
Djeca prvih polaznika već svoju djecu dovode na
vrata istog vrtića na skoro cjelodnevnu brigu tetama
odgojiteljicama, kuharicama, spremačicama, a kao
velika obitelj zajedno se raduju svakoj novoj pjesmici, igrački, igrokazu, blagdanima, novom polazniku i
opet druženju. Djeca su čista bezrezervna ljubav, a
ona spaja bez obzira na godine, stranačku pripadnost, zemljopisnu širinu ili boju kože.
Hoće li se azilanti na putu prema nekoj sigurnijoj obali
privremeno zaustaviti u Oroslavju, ili će, poput mnogih
njihovih predaka i sami krenuti njihovim stopama u široki svijet, razmišljat će kad malo poodrastu i postanu
veliki Oroslavčani. Sretni vam svi vaši dani i rođendani,
dragi Cvrkutići!
44
GLAS ZAGORJA
broj 91
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
ZLATAR
Milan Sijerković u
zlatarskoj školi
U povodu Svjetskoga meteorološkog dana OŠ A.
Kovačića Zlatar posjetio je najpoznatiji hrvatski meteorolog mr. sc. Milan Sijerković.
Učenicima petih i šestih razreda
održao je zanimljivo predavanje
u kojemu im je predstavio meteorologiju kao znanost koristeći se
konkretnim primjerima i opisujući događaje iz svoje 50-godišnje
prakse. Učenicima je tih 45 minuta
prošlo vjerojatno najbrže u životu,
a potom su mogli postavljati pitanja. Doznali su tako da Sijerković
više voli kišu nego sunce jer je gljivar, a bez kiše nema gljiva. Bilo je
i škakljivih pitanja. Primjerice: Jeste li ikada krivo prognozirali prognozu? Ugledni meteorolog odgovorio je da je toga bilo, i to češće
na početku karijere. No, prisjetio
se događaja kad je jedne večeri
išao s posla po velikom pljusku, a
bez kišobrana. Stao je jedan auto,
a ja sam pomislio kako su me prepoznali i da će me povesti. A kad
ono, rekoše iz automobila, tako ti
i treba kada si rekao na prognozi
da će biti sunčano. I odoše, a ja do
kuće kisnuo, ispričao je uza smijeh… Zlatarski osnovno­školci rekli
su da im se sviđa što Sijerković
svoje prognoze obogaćuje pučkim
izrekama. Milan Sijerković dao je
intervju školskim novinarima za
školski list Iskrice, a ravnateljica
gđa Rajna Borovčak uručila mu je
u znak sjećanja na posjet zlatarskoj osnovnoj školi zvono izrađeno u Atelieru Varga.
STUBIČKE TOPLICE
Ponosni na održane manifestacije
TZ Općine Stubičke Toplice održala je redovnu godišnju skupštinu u vijećnici Općine. U podnesenom izvješću o radu Turističkog
ureda, direktorica Bernarda Sokač podnijela je kratko obrazloženje navodeći da su se prošle
godine održale sve tradicionalne
manifestacije, kao što su Likovna kolonija Stubaki, Gljivarenje
v Stubakima, ali i neke manifestacije koje nisu bile predviđene
programom rada. Povodom 200.
obljetnice izgradnje Lječilišta
održana su predavanja, a tim
povodom predsjednica Radnog
tijela za ekologiju i kulturu pri
Općini Zrinka Košić osmislila je
i tematsku razglednicu koja se
može kupiti u Turističkom uredu.
Djelatnice Turističkog ureda zahvalile su na velikoj podršci od
strane Općine Stubičke Toplice u
realizaciji svih dosadašnjih projekata i svim ostalim čimbenicima
koji im svesrdno pomažu.
Cijenjenim kupcima i
poslovnim partnerima
želimo sretan Uskrs
A gde
sme te je?
Da nie ljehke delati, morti si znal a
morti i niesi. Ak nigdar niesi delal,
a delati najemput si moral, unda i
niesi triebal a ni znati mogel. A iste
tak, ak si delal, unda si mogel znati
da negda i nie a negdar i je delati
ljehke. Jer kak god da mučiš, kak
god da se mučiš, nič ti te vse skup
zameniti ni nemre, kak god da si
si nekaj štel, od vsega toga jedine
veselje buš mel ak rad si delati ti
i štel. A ak rad niesi ti delati štel,
kak god da nekteri ti posljek i bil
najlježejši, z vsega toga skup ti niti
nič dobroga ziti ni nemre.
Unda gda si znal te i najbolše, gda
si vesele po svietu hodil, gda nihči
ti ravni nie bil, dogodile ti se je,
ne same jen put, da si prešel i da
si pozabil kam ideš, gde si bil i od
kud si došel. Te se vsakomu med
nami dogodi, a največ se je put
te i tak i dogodile. Kulike sme se
put sami hlovili kak delame nekaj
kaj nie dobre, kaj vsem drugami bi prepovedati šteli, kaj šteli
bi same nekak prek toga prejti,
kak prek nečega kaj nič ne velja.
A pak, kak god da se češ i nekak
drugač postaviti, kak god da bi
poklje i štel zbeči, ni ti te največ
put ni moči, praf za prav. I unda,
gda sam sebe pogledaš h obločecu, za terem se same kmičica zavljekla, kaj te druge more zadržati
da ne prejdeš naopak, nek te da
se male po male pospominaš, da
se otputiš tak gde si si navek mislil
da meste ti je.
A pak, a pak, kak god da te pune
si put povedal, kak god da si rajši
po drugami kazal nek sebe videl i
pogledal, kak god da niesi štel a
ni mogel nič druge delati i odvrteti nek same te kaj ti se je naopak
smejale, vse ti je te skup najemput zišle nekak drugač. Kaj te drugač, po pravice ti ziti i more? E te
je nekaj kaj je tak kak je i kaj nikak
drugač biti nemre? E te je iste tak
navek unak kak zgledeti te nahčene je i kak te trieba? Iste tak se
pitati moreme, e se splati prejti
nekam naopak, i e se splati hgreznuti gda nie nam te nikak trieba?
GLAS ZAGORJA
broj 91
01. TRAVNJA 2012.
Piše
Rajko Fureš
Kak god da si bi štel tak dopovedati, najgorše ti je te, kaj največ put
morti i razmeš da te nie same tak,
da se te nie same tak ni ljehke, jer
da te je tak i ljehke – nihči med
nami nebi na pleča teške mukicu
tu nanašal. I pak, kaj god povedal,
te tak je – kak je, te da vsaki med
nami bi nekaj od toga štel i spremeniti, te da bi vsaki med nami
več put biti štel nekaj druge – a
ne te kaj je, te nam je iste tak dobre poznate. A življenje, kak da
vse ma dobre zapisane, kak da je
nasajene tak kak same une zna, i
neda nam da delame te kaj bi šteli. Da delame une kaj šteli bi, da
se nedame dopovedati, da bi šteli
furt une naopačne – i te dobre
stoji. Pak, kak god da je – vse te
skup je tak posložene, da dobre
nam je poznate i te da največ put
moreme biti kuš, da morame glavu prignuti, da morame počakati
i da morame otklenuti une kaj se
drugač niti nie dale.
Zate, kak da več put nam nie ni
ljehke, kak god da se čeme morti
i zestati z nečem kaj nie moči najbolj ni rastumačiti nekterami kaj
ni neznaju kaj življenje triebale
bi biti i kaj bi vsi mi skup od njega se nadati mogli i triebali. Ali
kak god da se morti nekteri i put
čeme otputiti unam gde nie nam
meste, kak god da se morti čeme
i nasmejati unda gda najrajši se
bi plakali, dobre sme se nahčili da hutom cajtu nič druge nie
nam moči nek se stegnuti, nek se
skriti, nek se hmeknuti tak gde
nas se nebu mogle niti videti a
još bolj – gde nas se nebu mogle
niti najti.
Gda vse te skup husebe posložime, morti nam bu male lježejše, a
morti bu nam iste tak i male gorše, jer vse te skup nemre na dobre ziti, jer kaj vse te skup druge
more biti nek same jedne velike
nič. I pak kaj nam je huti cajtek
povedati moči, nek same da sami
nad sobu se plačeme, i da se pitame – a gde sme te je, gde sme
te je?
45
KULTURA
01. TRAVNJA 2012.
RADOBOJ
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Povodom obilježavanja 110. rođendana književnice
čije ime s ponosom
nosi
radobojska
škola, održan je
recital njenih pjesama
Krapinek Biserke Svedružić
U okviru projekta Wellness 3 plus koji se provodi u sklopu IPA prekograničnog programa
Slovenija – Hrvatska, Razvojna agencija Kozjansko objavila je natječaj za izbor najboljih
turističkih suvenira.
Sidi za rođendan
Na recitalu su se kroz tri tematska
bloka izmjenjivale Sidine pjesme
posvećene ljubavi, prirodi i zavičaju
te misaone pjesme. Interpretirale su ih učiteljice Laura Kukovačec,
Ana Šoštarek i Ivana Benc te učenici
Alen Potočki, Mia Jurinjak i Tea Tu-
šek. Između recitacija zbor je pjevao
pjesme Side Košutić koje je uglazbila
profesorica Dubravka Habjanec, a
program je vodila Maja Cerovečki.
Oživljenom pisanom riječju na poseban način proslavljen je Sidin rođendan. (J. M.)
Budući da se radi o prekograničnom projektu financiranom od
strane EU, sudjelovala je i Zagorska
razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija. Na natječaj se javilo stotinjak zainteresiranih. Stručna
komisija za izbor najboljih turističkih suvenira pregledala je i ocijenila
pristigle uratke i od svih pristiglih
ma u Dubrovniku i tamo se rodila
ideja za suvenirom. Poticaj su joj
bili zvončari. I sljedeće godine KUD
ponovno gostuje u Dubrovniku s
projektom Krapinski pračovjek, a
Biserka izrađuje svoj prvi par Krapineka i KUD Sveti Križ Začretje poklanja Krapineke domaćinima. Nakon
otvaranja Muzeja krapinskog pra-
suvenira odabrala deset najboljih,
od kojih su četiri iz Hrvatske: Krapinek – Biserke Svedružić iz Svetog
Križa Začretja, Papirne simfonije –
Anje Videc, Aroma škaf Kera – timsa iz Bedekovčine i Trinožnik lončara Ivana Kovačića.
Nakon što je vijest objavljena u
Večernjem listu upitali smo našu
mještanku Biserku Svedružić kako
je došla na ideju za izradu Krapineka. Biserka je vjerojatno naslijedila
nešto i od svoje bake koja je šivala
na Bečkom dvoru, tako da je već sa
5 godina počela igre s iglom, koncem i krpicama. Kao jedna od šest
učenika godine 1963. dobila je 1.
nagradu u Tokiju za duborez na
gipsu – tema berba kukuruza. Kao
članica KUD-a Sveti Križ Začretje
sudjelovala je 2009. na maškara-
čovjeka Hušnjakovo započinje suradnju s muzejom. Važnu podršku
za nastavak izrade Krapineka osim
ravnateljice muzeja gospođe Krklec, Biserka je dobila od gospodina
Ivana Lamota, dr. Nade Jačmenice
i gospođe Vodolšak iz Turističke
zajednice grada Krapine. Poticaj za
daljnji rad Biserka je dobila nakon
što su predstavnici Samsunga u
Muzeju Hušnjakovo naručili veću
količinu Krapineka za poklon svojim
poslovnim partnerima.
Na Trijenalu zagorskog suvenira u
Dvorcu Oršić 2011. žiri je dao svoje
pozitivno mišljenje za Krapineka,
tako da je i to bio poticaj da se javi
na natječaj za projekt Wellness 3
plus. Tom vrijednom nagradom
Krapinek se može plasirati kao suvenir u sve zemlje EU. Čestitamo!!!
KOSTRENA
Uspjeh zagorskih koreografa
Na 10. festivalu folklorne koreografije – natjecanju hrvatskih folklornih
koreografa održanom ove subote u
Kostreni, koreografija Gorana Šrkleca
iz KUD-a Zabok u jakoj konkurenciji
osvojila je drugo mjesto. Iz Krapinskozagorske županije na festivalu su sudjelovala čak tri koreografa odnosno
KUD-a. Uz Gorana Škrleca i KUD Zabok
to su Alen Šušković i KUD Lovro Ježek
Marija Bistrica i Marija Klasić i KUD
Đurmanec. Budući da se na ovom festivalu predstavilo osam koreografa iz
cijele Hrvatske i to odabranih nakon
prethodne selekcije i samo sudjelovanje već je veliki uspjeh. (n. v.)
GORNJA STUBICA
Goranka Horjan predsjednica
Na sastanku Europskog muzejskog foruma
Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog
zagorja, izabrana za novu predsjednicu Foruma.
Upravni odbor (Board of Trustees)
Europskog muzejskog foruma je na
svom godišnjem sastanku održanom
u National Museums of Liverpool u
Liverpoolu, Velika Britanija, od 6. do
8. ožujka, izabrao Goranku Horjan za
svoju novu predsjednicu. Ravnateljica
Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka
Horjan ima zapaženu međunarodnu
karijeru zahvaljujući podršci velikog
broja uglednih svjetskih muzealaca
koji su je izabrali na rukovodeća mjesta u europskim i svjetskim muzejskim
organizacijama. Europski muzejski forum djeluje pod pokroviteljstvom Vi-
46
jeća Europe, a svake godine organizira
izbore za prestižnu nagradu EMYA (European Museum of the Year Award).
GLAS ZAGORJA
broj 91
GLAS SRCA
KULTURA
RADOBOJ
Kajkavski dan s
Vidom Balogom
U Osnovnoj školi Side Košutić Radoboj već druge
godine Kajkavskim danom obilježavaju Međunarodni
dan materinskog jezika. Ove su godine u goste pozvali
Vida Baloga, poznatog glumca, pjevača, voditelja,
redatelja, novinara, folklorista, pisca i prevoditelja.
Učenici su pripremili kratak program
u kojem se moglo čuti niz recitacija
i pjesmica na kajkavskom, pogledati
prezentacija o kajkavskim pjesnicima, te uživati u nastupu folkloraša.
Voditelji Lana Bistrović i Tomislav
Sajko predstavili su gosta i njegov
glumački, redateljski, spisateljski i
prevoditeljski rad. Gospodin Balog
pričao je zatim o tome kako je preveo Novi zavjet na kajkavski jezik,
te predstavio svoju knjigu Hrvatska
bajoslovlja u kojoj je sakupio priče o mitskim bićima svog zavičaja.
Ispričao je i pokoji vic te odgovarao
na pitanja učenika. Nije izostala ni
pjesma, pa su svi zajedno otpjevali
poznate zagorske pjesme Suza za zagorske brege i Oko jene hiže.
Gospodin Vid je upoznao učenike s
projektima na kojima trenutno radi
te ih pozvao da se uključe tako što
će bilježiti zanimljive starinske riječi
ili priče koje bi mogle biti uvrštene
u novu knjigu koju sprema. Na kraju druženja, pohvalio je domaćine i
zahvalio za lijep program, te kao uspomenu na druženje poklonio školskoj knjižnici primjerak svoje knjige
Hrvatska bajoslovlja. (J. Marmilić)
Hrvatsko-zagorsko književno društvo i Općina Hum na Sutli
objavljuju poziv za prikupljanje prijedloga za dodjelu
KNJIŽEVNE NAGRADE RIKARD JORGOVANIĆ
Prijedlog za Nagradu mogu dostaviti autori, nakladnici, ustanove, građani i
članovi Povjerenstva, a za nju mogu konkurirati sve vrste književnih djela autora koji su porijeklom iz Hrvatskoga zagorja, autora koji žive i stvaraju na području Hrvatskoga zagorja, autora koji svojim radom daju izniman doprinos u
promoviranju književnih vrijednosti Hrvatskoga zagorja ili autora koji u svojim
djelima promoviraju i druge vrijednosti Hrvatskoga zagorja.
Konkurirati mogu ona djela koja nisu nagrađena nekom književnom nagradom, a prijaviti se za nagradu mogu autori, odnosno izdavači djela objavljenih
kod hrvatskih nakladnika tijekom razdoblja od 11. travnja 2011. do 31. ožujka
2012.
U slučaju sunakladništva, naslov prijavljuje jedan od nakladnika. Upravni odbor Hrvatsko-zagorskoga društva i Načelnik Općine Hum na Sutli pridržavaju
pravo uvida u svu potrebnu dokumentaciju radi utvrđivanja prava ispravnosti
prijava.
Nagrada se sastoji od Povelje i novčanoga iznosa. Nagrada ne može biti podijeljena na više autora ili djela, kao ni uskraćena.
O izboru nagrađenog odlučuje Povjerenstvo koje obavještava Upravni odbor
HZKD i Načelnika Općine Hum na Sutli.
Prijave molimo dostaviti na adresu: NARODNA KNJIŽNICA HUM NA SUTLI
HUM NA SUTLI 175
49 231 HUM NA SUTLI
do 8. travnja 2012.
01. TRAVNJA 2012.
Radujmo se
duhovnom
bogatstvu
Piše
Stjepan Kralj
Svjetovno bogatstvo stječe se
nekontroliranim nagomilavanjem materijalnog, a kojeg se brzo zasitimo
i s vremenom nam postaje teretom, dok duhovno bogatstvo stječemo molitvom i dobrim
djelima, a to nas čini zadovoljnim i donosi nam
lijep i miran život, a što je najvažnije, otvara
nam vrata Božjeg raja.
Naša djeca i mladi najčešće zamišljaju život u budućnosti onakvim kakvog vide u svojim uzorima, a koji su im poznate, slavne i
bogate osobe. Takva razmišljanja
i težnje, koja smo svi prošli u mladenačkoj nezrelosti, nerijetko
čovjeka dovode na krivi put, na
kojemu se susreće s izvanrednim
i nenadanim životnim situacijama i poteškoćama, a s kojima se
nije u stanju suočiti na pravi način, te ih sam rješavati. Problemi
su i veći ako se na tim životnim
putovima nema na koga osloniti.
Stoga je važno djecu od najranije
životne dobi usmjeravati na putove Božje, koje nam je otvorio
Spasitelj Isus Krist, došavši na
ovaj svijet upravo iz tih razloga.
Sin Božji nam je svojim primjerima i naučavanjem, pri čemu je
uvijek govorio u prispodobama,
otkrio pravila življenja po kojima
svi dolazimo do željenog nam cilja, Kraljevstva Nebeskog. Jedna
od prispodobi, koja nas potiče
na duboko promišljanje o većoj
važnosti duhovnog, od materijalnog bogatstva jest i ova: lakše će
deva kroz ušice iglene nego bogataš u Kraljevstvo Božje. Isus je
tu prispodobu izrekao učenicima
nakon susreta s mladim bogatašem koji Ga je upitao za savjet:
Gospodine, što trebam učiniti da
zaslužim vječni raj? Na taj upit
Krist mu je odgovorio: Podijeli
sirotinji sve svoje materijalno
bogatstvo koje posjeduješ i pođi
za mnom. – Ali, ja imam puno, i
teško mi se svega odreći, odgovorio je bogati mladić, zabrinuto.
Navezanost na materijalna dobra
GLAS ZAGORJA
broj 91
sputava nas i donosi zapreku pri
stvaranju duhovnih vrijednosti, a
koja i jesu najveća životna blaga,
blaga Božja. Svjetovno bogatstvo stječe se nekontroliranim
nagomilavanjem materijalnog,
a kojeg se brzo zasitimo i s vremenom nam postaje teretom,
dok duhovno bogatstvo stječemo molitvom i dobrim djelima, a
to nas čini zadovoljnim i donosi
nam lijep i miran život, a što je
najvažnije, otvara nam vrata
Božjeg raja. Možemo zaključiti
da su duhovna bogatstva: ljubav
u srcu, mir u duši, zdravlje i iskreni odnos prema Bogu i čovjeku.
Svaki dobar vjernik treba više raditi na tome da se duhovno obogaćuje i da raste u vjeri iz dana u
dan, nego li da nagomilava materijalna blaga, koja mu ionako
neće biti priznata na Božjemu
sudu. Isus nije htio imati materijalnog bogatstva, iako je imao
mogućnost za to. Nije htio imati
svjetovnu vlast i slavu, koju Mu
je nudio sotona, tražeći od Njega samo da mu se pokloni. Odbio je... Ali, kraljevsku krunu, i to
onu nebesku, zadobio je slavnim
uskrsnućem, prošavši prethodno
tešku muku trnovite svjetovne
krune i sramotnu smrt na križu,
koji je morao nositi. Ugledajmo
se i mi na Isusa Krista Spasitelja,
i prihvatimo duhovno bogatstvo,
koje je najveće Božje blago. Svaka navezanost na novac, kuću,
poroke, ili grijeh, drži nas zarobljene kao ptice u kavezu, i ne
omogućava nam takvu slobodu
da sretno poletimo u zagrljaj
Božjeg krila.
47
01. TRAVNJA 2012.
IVANIŠ KORVIN – Herceg slavonski i
ban hrvatski, rođen: 2. travnja 1473.
u Wroclavu, umro: 12. listopada
1504. u Krapini
Umro je u Krapini, neposredno nakon sukoba
s Turskom vojskom kod Knina. Korvin je tada
bio opkoljen, pretrpio je velik strah što mu je
znatno narušilo zdravlje. Iako stranac, proslavile su ga borbe protiv Turaka pa postaje narodna legenda.
Bio je nezakonit sin hrvatsko-ugarskog kralja
Matije Korvina. Nezakonitog podrijetla i bez
podrške plemstva, nije imao prilike steći krunu. Pristalice novoizabranog kralja Vladislava
Jagelovića nagovoriše ga da se odrekne krune,
a za uzvrat mu obećaše da će postati bosanski
kralj, nasljedni slavonski herceg te ban Hrvatske i Dalmacije. Od obećanja kralj Vladislav jedino mu je uskratio bosanski kraljevski naslov.
Ivaniš je posjedovao velika imanja u Ugarskoj,
Hrvatskoj i Slavoniji. Pripadalo mu je čitavo
Zagorje s gradovima Krapinom, Taborom, Vrbovcem, Cesargradom, Kostelom, Oštrcem i
Belcem. Bio je u sukobu s obitelji Frankopan
zbog imanja koja im je oduzeo njegov otac.
Vjenčanjem 20. ožujka 1496. s Beatricom,
kćerkom kneza Bernardina Frankopana nestaje sukoba i jača mu ugled. Stolovao je u Krapini i Bihaću na Uni.
MILAN BREZINŠČAK, pravnik, urednik
i političar, rođen: 22. svibnja 1858. u
Humu na Sutli, umro: 7. travnja 1917.
u Zagrebu
Pravni studij završio i doktorirao u Zagrebu. Vladin tajnik postao je 1908., podžupan varaždinske županije 1909., a voditelj Upravnog odsjeka
Zemaljske vlade 1912. Za vrijeme I. svjetskog
rata obnašao dužnosti vladina povjerenika u
virovitičkoj županiji i Osijeku, te u srijemskoj
županiji i Zemunu. Pisao članke i rasprave, te
sudjelovao u pripremi propisa o ustrojstvu
lokalne uprave, upravnom pravu i postupku.
Uređivao časopis Obćinar (1912-17).
16. travnja 1993. – konstituirana
Županijska skupština Krapinskozagorske županije
U Krapini kao glavnom gradu i županijskom
sjedištu konstituirana je Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije. Na prvoj
konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine
Krapinsko-zagorske županije izabran je župan
dr. Franjo Kajfež, za podžupane izabrani su
Ivica Zaplatić, ing. i Zorislav Drempetić Hrčić,
ak. slikar, te predsjednik Županijske skupštine
Stjepan Lesičar, dipl. oecc. i potpredsjednici
Mladen Kurečić, dipl. ing. i Nikola Šiljeg, prof.
Za tajnika županije izabran je Zlatko Kuhar.
17. travnja 1641. – datum osnutka
franjevačkog samostana
Franjevci u Krapinu dolaze na poziv Krapinskog gradskog vijeća, suca Krištova Taharića i
12 prisežnika. Trebali su svojim djelovanjem
osloboditi narod od barbarskih običaja. Zagrebački biskup Benko Vinković koji se s time
složio, odredio je mjesto za crkvu i samostan.
Točan datum osnutka samostana je 17. travnja 1641. kada se sastaju u Krapini Đuro Gorup, opunomoćenik baruna Franje Keglevića,
franjevci i izaslanici biskupa Benka Vinkovića.
Barun Franjo Keglević franjevcima je dodijelio posjedovnu česticu na kojoj je bila kapela
sv. Katarine i kuća za hodočasnike, te okolno
zemljište i vrtove, pošumljeno brdo iznad samostana Vrbec i neko zemljište za vinograde.
Također, u dvije iduće godine obvezao se dati
1000 kola komadnog kamena, dvije opremljene vapnare s radnom snagom, 100 aktova
vina, 100 centi različitog žita i 50 ugarskih fo-
48
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
rinti. Zidanje samostana počelo je 1644., gvardijan je tada bio opat Đuro Jagić, a pomogli su
radom stanovnici Krapine i okolnih sela. Crkva
je bila osposobljena za upotrebu 1657. kada
ju posvećuje zagrebački biskup Petar Petretić.
IVAN NEPOMUK JEMERŠIĆ, publicist
i političar, rođen: 17. travnja 1864.
u Martinišću kraj Velikog Trgovišća,
umro: 7. prosinca 1938. u Grubišnom
Polju
Po završetku bogoslovije na Nadbiskupskom
sjemeništu zaređen je za svećenika 1887. Kapelan, a potom i župnik bio je u Grubišnom
Polju, a od 1937. postaje zagrebački počasni
kanonik. Popularnost je stekao djelima Majka
u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar hrvatskim
ženama, Temeljne istine objave Božje i razum,
Bog i Hrvatska te zbirkom pripovijesti Iz života
za život, osobito prihvaćenom među hrvatskim iseljenicima u Americi. Djelom Hrvatski
narod, Knjiga za pouku hrvatskom seljaku i
prijateljem našeg naroda želio je puku prenijeti rodoljubnu misao i nadu u bolju budućnost domovine, a svjestan političke, kulturne
i gospodarske zaostalosti hrvatskog društva,
zauzimao se za njezinu financijsku neovisnost
i slobodu.
19. travnja 1899. – u Krapini
osnovana Strahinščica, podružnica
Hrvatskog planinarskog društva u
Zagrebu
U Krapini je, u svratištu Kruna, 19. travnja
1899. osnovana Strahinščica, podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu. Za
predsjednika odbora bio je izabran Žiga Vitez
Maravić, za potpredsjednika Vilibaldo Sluga,
za tajnika Gašo Vac, a za blagajnika Franjo
Kalečak. Podružnica je imala 30 članova. Još
1883. bilo je u Krapini osnovano povjereništvo
Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu.
Povjereničku dužnost od 1883.-1898. obnašao je krapinski odvjetnik dr. Josip Majcen.
Povjerenici su u svojim sredinama širili smisao
za planinarstvo, a prigodom izleta zagrebačkih
članova u njihovo područje osigurali su im
prenoćišta. (M. T.)
PETAR TOMIĆ, povjesničar, rođen:
22. travnja 1839. u Zaboku, umro: 11.
veljače 1918. u Zagrebu
Studij zemljopisa i povijesti završio je 1871. u
Beču, a doktorirao 1874. u Grazu. Od 1863. do
1882. bio je profesor u gimnazijama u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Rakovcu i Srijemskoj Mitrovici. Iz političkih razloga bio je umirovljen
te je neko vrijeme boravio u Rusiji. Od 1886.
do ponovnog umirovljenja 1909. bio je gimnazijski profesor u Zagrebu. Priloge iz geografije,
povijesti i pedagogije objavljivao je u različitim
listovima i časopisima, napose u Nastavnom
vjesniku, a autor je i kompilacije Poviest rimska do careva.
MARIN CEROVAC, ekonomist, rođen:
23. travnja 1924. u Svetom Križu
Začretju, umro: 23. svibnja 1985. u
Zagrebu
Srednju školu i Ekonomski fakultet završio je
u Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je kao
srednjoškolski profesor u Osijeku, Otočcu,
Čakovcu i Zaboku, potom kao profesor na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, a od 1962.1969. direktor je Centra za ekonomski studij u
Varaždinu. Od 1977. je redoviti profesor na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Jedan
je od osnivača Nastavnog centra u Mülheimu
gdje je radio i kao predavač. Autor je publikacija iz područja ekonomske teorije, političke
ekonomije, zakona vrijednosti itd.
Ivanka Hajsek
Pripremila Tanja Gregurović
Pjesnikinja za
svoju dušu
Ivanka Hajsek rođena Plenar u Martinišću (Zabok) 1952., Osnovnu školu završila je u Velikom Trgovišću, a gimnaziju i
Pedagošku akademiju u Zagrebu. Učiteljica je povijesti i geografije i voditeljica
etno i novinarske družine u Osnovnoj
školi pri Specijalnoj bolnici Krapinske
Toplice. Majka je dvoje odrasle djece i
ponosna baka dvoje unučadi.
Poeziju stvara samozatajno za sebe i svoju dušu od rane mladosti, no do 1994.
stihove nije zapisivala niti objavljivala.
Pjesme su joj kazivane na Hrvatskom
radiju, Radio Sljemenu, Radiju Velika
Gorica, Radiju Hrvatsko zagorje Krapina,
recitalima kajkavske poezije i objavljene
u zbornicima, Eratz, časopisu Hrvatsko
zagorje i Hrvatsko-zagorskom književnom zborniku. Vlasnica je pjesme Ivanka
Slikice koja je izabrana među 1000 najljepših na svijetu.
ČREBETALJKA
Čes protuletni
još zdeni zrak
vetrek mi je
dehnul glas
črebetaljke
tera h cirkvenom
turnju
met pozableni svec
i
zdavna vre muči!
H černom rupcu
z rožami i sveču
mati je odšepelal
k raspelu,
a z vure je
k deste tukle
i Isus se je
stoprem del na m
uke.
Velike pospravlanj
e
sem počela
v hiže i h duše
za tie se minule
Velike petke!
JURJEVSKA
SPOMINEK
CUGI
H mojih sienjah
čes moje dvorišče,
mimo mene
cielu nouč su cugi
bez štreke vozili.
H zrele šenice
i zelene kuruze
su se gubili,
znuovič dpohajali,
krajcali i othajali.
Pret hižu je mati stala
gledela i mučala.
Bežeči cugi h kmici?
Te su moji mladi dnievi,
a z dvorišča jih moram pustiti!
NUOČ
e bu vse
Zdej naj tih zibleju
mi
i naj brege ne sienje!
lje
tu
ro
p
ke
lieh
mi
Met zvezda tje
cvie
tere su kak
c
li
p
ober To
ence plele,
svietleče vi zažgala!
a se
tvoja zvezd
blešči!
gdalenu vre
a
M
ju
ri
a
M
Nat
Sveti Jurij, či
no
hu te svoje nje
zele
e
d
gde mla
l buš,
ja
vl
a
sl
blago
eni
blagoslov d moje
ce
e
i na tuo d te male
e
n
ča
li
p
i vse To
oč
u
n
ja
o
tv
s teri
,
e
tak stiha diš e
vr
h
ji
a domaja
!
še
ri
e
h serc
GLAS ZAGORJA
broj 91
Tam gde si zdej ti
ajngeli su i mir,
ieg,
eli zasigurne je i br
,
et
kli
i
e
ternac, tersj
lič,
po
ni
pu
l,
sto
prostrt
l.
so
i
a
čk
ga
po
e,
kupic
Znam da me čakaš
,
i znaš da došla ti bu
e
da moči bi bil
otpravila bi se zdej
i dobežala ti mam,
eli steza življenja
čes naše brege
još me pelja,
bantuje i žalosti.
Jake, jake mi fališ!
li
Na vanjkuš naš bie
ni!
de
i
m
nje
se
Liepe
TOPLIČKI ZV
IREK
Tuj gde se breg
s bregem kušu
je
i falačec dolji
ne
s Topličinu be
ži,
zemlja se je
z glibljine
h kadilu otpe
rla
i jezerof kapljic
pr
h slap se zlije ši,
va,
k suncu spinja
,
jen cajt blešči
,
pak se ruši i ve
rti!
Jenkrat če i ti
dojdeš sim
i če ti se pričija
kak morje križ
of
od sakega vu
gla
hu te cilja,
misel si hroni
hu
nebe i brege te drobne kapi,
tekni z očmi.
Vsi tvoji križi
zišli buju
h male stvari
,
zviral bu mir
i z nami ga bu
š delil!
ZAGORSKI TOP 10
01. TRAVNJA 2012.
Top lista emisije Nek tambura svira – Radija
Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati
ZAGORSKI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Branko Greblički Ventek
Delegati band
Kavaliri
Kvartet Gubec
Podvinčani
ŽVG Kajda
Sotelija
Luna Bend
Optimisti Zagorja
Darko Domijan
hit godine
koji žele nastupiti na 16. ZGF Krijesnica
za prijavu svojih glazbenih uradaka, naime, natječaj je otvoren do 30. travnja, a
sve potankosti donosimo na web stranici Radija Hrvatsko zagorje Krapina www.
radio-krapina.hr.
Vaše prijedloge. Glasajte za Vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10
listi. Također, novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj
pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sati.
A kaj bi ja v Zagrebu – ( ZGF Krijesnica 2011.)
Sarcu svamu raći ti
Zagorja i Zagorko (Krapinski festival 2011.)
Moj Angelek (live in Lisinski)
Marek (ZGF Krijesnica 2011.)
Golubek moj beli
Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.)
Razbit ću čaše sve
Ta črna noć (Loborfest 2011.)
Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.)
Prvo mjesto zagorskog TOP-a 10 sa
ukupno 722 glasa dodijelili ste šansoni
Branka Greblički Venteka. A kaj bi ja vu
Zagrebu pitanje je koje si mnogi Zagorci
postave zadovoljni blagodatima našeg
kraja. Obratite pozornost na nove pje-
Odabrali
Krijesnice predstavljamo vam Darka Domljana i ujedno podsjećamo, još je malo
vremena ostalo autorima i izvođačima
Glasovati i komentirati TOP 10 možete
cijeli tjedan na web stranici: www.radiokrapina.hr, zatim mobitelom na broj 66
248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas),
na mailove: [email protected],
[email protected], ili na facebook
profil – Rhzk Krapina. Također, primamo
Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić
sme i izvođače naše top liste. Glasove
pomalo skupljaju djevojke iz Vokalne
grupe Sotelija, koje najavljuju i svoj CD
prvijenac i promotivni koncert koji će
biti 20. travnja u humskoj dvorani. S
kajkavskom pjesmom s prošlogodišnje
722 glasa
516 glasova
492 glasa
358 glasova
315 glasova
272 glasa
258 glasova
173 glasova
104 glasa
68 glasova
ste, poslušajte
AKTUALN
O
Mario Krog, mladi redatelj iz Gornje Paèetine u Krapini novi
je voditelj najstarije emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina
Odabrali ste, poslušajte.
Maštovit i kreativan s nizom odrađenih projekata od
kojih izdvajamo posljednji – Županijsku smotru amaterskih družina, na kojoj je zapažen nastup zabilježila i
njegova družina s predstavom Crvenkapić, garancija je
dobrih vibracija emisije Odabrali ste, poslušajte.
Zovite, poželite pjesmu, čestitajte svojim najmilijima
njihove važne datume i, zapamtite, o sada se sve aneg-
dote bilježe i okom kamere. Možda baš vi našeg mladog
redatelja inspirirate i poteknete na stvaranje nove kazališne predstave… prepoznat ćete se sigurno.
Mario Krog sluša vaše dogodovštine i poziva vas u eter radija Hrvatsko zagorje Krapina četvrtkom od 17-20 sati. Budite dio ovog show programa u stanovima, automobilima,
školama, bolnicama, na radnom mjestu… diljem Zagorja.
GLAS ZAGORJA
broj 91
49
Đurm
anec -
Treća
ž
ivotna
d
ob
Voditelj Vid Balog
Stotine gledatelja
U nedjelju 25. ožujka u Mirkovcu je održana 17. županijska smotra amaterskih
dramskih družina, gotovo najveća dosad. Sudjelovalo je čak osam amaterskih
družina iz cijele naše županije od Gornje
Pačetine, Pregrade, Martinca Orehovečkog, Tuhlja, Svetog Križa Začretja,
Đurmanca, Lobora pa sve do Gornjeg
Gornje Jese
nje - I Stiv
je Zagorec
bil
Jesenja. Velikom dvoranom prošle su
stotine gledatelja koji su odlučili nedjelju provesti uz amaterske predstave.
Selektorica Dubravka Crnojević Carić
bila je iznenađena kvalitetom i načinom
izvođenja svih predstava, te je nakon
skoro devet sati programa istaknula da
je prepuna energije koju su joj dale ove
Pregrada - Prijateljstvo i ljubav
Tuhelj - Breza
lade ni
ti, m
Idu sva
Lobor -
Martinec - Svi
me vole, samo
tata ne
podržali amatere
predstave. Pohvalila je sve družine i poželjela dodijeliti priznanja i za najbolje
muške odnosno ženske uloge, scenarij,
režiju jer svojim su radom i upornošću
to zaslužili svi ovogodišnji izvođači. No
kako ipak samo jedna predstava ove
godine može predstavljati našu Županiju na Hvaru, laskava titula najboljeg, po
drugi puta zaredom pripala je Dramskoj
družini KUD-a Tuhelj. Predstavili su se
ponovno djelom Slavka Kolara, predstava Breza oduševila je ne samo selektoricu već i sve prisutne.
Cijeli program vodio je Vid Balog te
istaknuo kako su sve družine i predstave sjajne i vrijedi ih pogledati. (M. K.)
Sveti Križ Začretje - Agencija
Studio nezavisne produkcije - Crvenkapič
Organizator ovogodišnje smotre bio je Studio nezavisne produkcije Marija
Kroga koji su izveli predstavu Crvenkapič, zatim KUD Pregrada s predstavom
Prijateljstvo i ljubav, KUD Sveti Ivan Krstitelj iz Martinca Orehovečkog s predstavom Svi me vole samo tata ne, KUD Naša lipa iz Tuhlja s predstavom Breza, Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje s predstavom Agencija,
KUD Đurmanec s predstavom Treća životna dob, KUD Lobor s predstavom Idu
svati, mlade ni i AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje s predstavom I Stiv je
Zagorec bil.
SPORT
01. TRAVNJA 2012.
Rene Javorić Ilić,
sportaš borilačkih
disciplina
a
j
l
h
u
T
z
i
k
u
v
i
k
s
t
a
Hrv
Rene Javorić Ilić učenik je 5. razreda Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj, član teakwondo i kickboxing
kluba Hrvatski vuk i član teakwondo reprezentacije Republike Hrvatske. Dobitnik je brojnih odličja
domaćih i međunarodnih turnira. Ističe se osvojenim srebrom na Svjetskom kupu u ITF teakwondou, održanom u Južnoj Koreji. Uz iznimno jaku konkurenciju, postao je drugi borac na svijetu,
dokazujući tako da se i u malim sredinama izgrađuju kvalitetni i uspješni mladi sportaši.
52
GLAS ZAGORJA
broj 91
SPORT
Rene je rođen 1. kolovoza 2000.
u Ljubljani, a sa samo pet godina,
počeo je pokazivati zanimanje za
borilačke sportove. Najviše ga je
inspirirao Mirko Filipović koji je u
to vrijeme bio na vrhuncu svoje
karijere u Prideu. Rene je uz svog
oca, koji je također dugogodišnji
fan borilačkog sporta pa i sam se
bavio istim u Taekwondou i karate jutsu, započeo svoju sportsku
karijeru u Kickboxing-klubu BTI
Zabok.
U Zaboku je Rene proživio mnoge lijepe trenutke svojih borilačkih početaka te je u disciplini
Semi – contact ostvario mnoge
pobjede, ali i razočaranja. Uporno je želio ostvariti velike rezultate pa je tako svakog dana sa
svojim ocem pokušavao usavršiti
svoje borilačko umijeće, te je uz
trodnevne treninge u klubu trenirao još i svakog dana u svom
domu. Rezultati su došli sami po
sebi.
Rene je jedno vrlo zahtjevno dijete kojem nije dovoljna samo
jedna aktivnost, tako je uz borilački sport uspješno savladao i 4.
stupanj sviranja gitare pa u svoje slobodno vrijeme (kojeg baš
i nema napretek) zasvira svoje
najomiljenije melodije, a uglavnom su to pjesme Parnog valjka
01. TRAVNJA 2012.
i Prljavog kazališta. Osim gitare
Rene ima još i vremena za ministrantsku sekciju kao i za glumačku družinu.
Puno je to obaveza, ali ukoliko
želiš biti uspješan, potrebno je
dati sve od sebe pa je tako uz sve
svoje obaveze Rene uspio sve
dosadašnje razrede, a bilo ih je
4, jer sada pohađa 5. razred OŠ
Lijepa naša Tuhelj završiti s odličnim uspjehom.
Borilački sport od 2009. nakon
napuštanja kluba u Zaboku našem je Reneu donio mnoge radosti, a jedna od najvećih koje ostaju u sjećanju svih nas je osvajanje
2. mj. na svjetskom kupu i svjetskom prvenstvu u
Cheongju, gradu
u Južnoj Koreji.
Naime,
nakon
napuštanja kluba
u Zaboku Rene
je započeo s treninzima u svom
rodnom
Tuhlju
gdje je njegov
otac započeo s
radom svog ITF
Taekwondo kluba Hrvatski vuk.
Rene je naporno trenirao ITF
Taekwondo te je ulaskom u reprezentaciju HUTK-a (hrvatska
udruga taekwondo klubova), dobio poziv za predstojeće svjetsko
prvenstvo u Južnoj Koreji.
Pripreme su bile naporne, ali i
vrlo zahtjevne (financijski), jer
trebalo je obići velik broj turnira kako bi se dovoljno dobro
pripremilo i kako bi se otklonili
nedostaci ili popravile odnosno
usavršile dobre točke.
Jedan od takvih turnira bio je i
turnir u Znojmu (Češka) gdje se
protivnici određuju po visini, a
Rene je zajedno sa svojim prijateljem Matijom Jagićem iz kluba
Rene je 2010./11. osvojio 5 zlatnih medalja, 2 srebra i 1
broncu na Taekwon-doo kupovima. Za svoje sportske rezultate nagrađen je plaketom Općine Tuhelj kao i županijskom nagradom za postignute izvanredne rezultate u
zemlji i inozemstvu.
Terminator (Budinšćina) očistio
cijelu kategoriju gdje je bilo 28
natjecatelja te se zajedno s prijateljem borio za zlato i u tome
je uspio. Bio je to jedan od do
tada najzahtjevnijih turnira, ali
i najljepših, jer u toliko brojnoj
kategoriji dva su Zagorca izborila
finale, te zajednički podigli hrvatsku zastavu. Kasnije je Rene još 2
puta osvojio zlato na istom turniru, te je sada trostruki pobjednik
Znojmo opena.
– U Južnu Koreju putovalo se avionom iz Budimpešte preko Moskve u Seul gdje su nam izgubili
prtljagu, ali nakon 2 dana prtljaga nam je vraćena – govori Rene.
Bio je to prvi let avionom, a i trajanje leta je bilo ogromno, punih
24 sata. U Koreji Rene se borio u
kategoriji – 32 kg. Gdje je zbroj 1
mjeseca ušao u kategoriju kadeta od 10 – 14 godina starosti.
GLAS ZAGORJA
broj 91
Nakon 3 odlično odrađena meča
Rene je ušao u finale gdje je na
borilištu na kome su kao suci bila
4 ruska predstavnika za protivnika imao upravo Rusa. Nakon 2
runde rezultat je bio 4:3 za ruskog predstavnika. Rene je bio
strašno razočaran i nije mogao
suzbiti suze, ali njegov talent i
mladost daju nam zapravo da
se nadamo ponavljanju uspjeha
ako ne i više.
Danas Rene trenira u svom klubu Hrvatski vuk čiji je trener i
voditelj njegov otac pa se tako
natječe i u raznim drugim borilačkim disciplinama. Rene je trenutno hrvatski doprvak u Savate
boxingu (Assaut disciplini) te je
osvajač Hrvatskog kupa u istoj
disciplini, isto tako natječe se i
u kickboxingu, ali i dalje njegova
je najveća ljubav ITF Taekwondo,
te vjerujemo kako je pred njim
još bezbroj velikih i uspješnih
Taekwondo godina.
53
GLAZBA
01. TRAVNJA 2012.
Limena glazba Mirna
Piše
Branko Bolfek
Snimili Prolivene suze
Registrirajući se kao samostalna udruga, 1998. limena glazba
dobila je i sadašnje ime Mirna,
upravo po rudniku ugljena koji
je sve do sredine druge polovice
prošlog stoljeća bio glavni izvor
prihoda mještana, pa se na taj
način čuvaju i njeguju uspomene svojega kraja. Na ponos današnjih dvadesetak članova jest
činjenica da još uvijek ima glazbenika koji su bili prethodnica i
od samog početka djelovanja još
su uvijek aktivni i bez obzira na
godine, nose se s vremenom.
Starije generacije vjerojatno se
sjećaju 1967. kada su članovi limene glazbe Mladi Radobojci na
Radiju Hrvatsko zagorje Krapina
snimili valcer Jesensko lišće, popevku Pri kumekovoj kleti, valcer Kameno srce i polku Veseli
dečki. Pjesma Jesensko lišće bila
je godinama hit na radiostanicama prilikom odlaska mladih u
vojsku. Zahvaljujući snimanju na
Radiju Hrvatsko zagorje Krapina,
Mladi Radobojci su 1969. izdali
svoj prvi nosač zvuka, tj. ploču,
snimljenu u tadašnjem Jugotonu u Zagrebu s polkom Veseli
dečki i valcerom Kameno srce.
Dandanas radobojski glazbenici
Početak djelovanja limene glazbe Mirna seže
u daleku 1962. kada je samoinicijativnim okupljanjem tadašnjih mladih glazbenika iz Radoboja osnovana glazba pod nazivom Mladi
Radobojci. To je bio nastavak duge tradicije limenih glazbi u Radoboju koji je bio vezan uz
rudarstvo, s obzirom na to da je u Radoboju,
još u 19. stoljeæu, bio poznati rudnik sumpora,
a kasnije i rudnik ugljena.
izvode spomenute pjesme, što
samo pokazuje da se radi o vrlo
kvalitetnim glazbenim uradcima.
Ako bi se nekoga moglo proglasiti sljedbenikom legendarnih
Mladih Radobojaca, to jedino
može biti Limena glazba Mirna,
jer u toj glazbi i danas sviraju
dečki koji su svirali prije skoro
pola stoljeća. Jest da su to danas ljudi koji su u zrelim godinama života, nekih više nema
među živima, ali oni koji su tu,
u srcu su još mladi i još uvijek
ne mogu bez aktivnog igranja.
Potpora su im nadošle dvije generacije glazbenika, onih srednjih godina do mladića u tinejdžerskoj dobi.
U prisutnoj hiperprodukciji razno raznih sastava i pjevača, za
koje se ne može utvrditi koji stil
glazbe predstavljaju, objavljujemo da su članovi Limene glazbe
Mirna, nakon gotovo 40 godina,
ponovno bili u tonskom studiju, točnije u studiju poznatog i
Limena glazba trenutno broji 20 aktivnih članova.
Klarinete sviraju Zdravko i Ivan Šemnički, Branko Tušek, te Vlado, Bruno i David Slukan; krilnice sviraju
Tomislav Vidović, Josip Pospiš-Deda, Ivan Ivanković,
Željko Frajzman i Davor Tušek; tenor svira Dragan
Vidović, a baritone Tomislav Cerovečki i Darko Cerovec; Es trubu Stjepan Cerovec; trombon Stjepan
Potočki; F-bas Josip Cerovec; B-bas Stanko Šalković;
bubanj Josip Borovečki i doboš Branko Bolfek.
Snimka s jednog od brojnih nastupa
Limene glazbe Mirna Radoboj
54
priznatog zagorskog glazbenika
Marija Plantaka, gdje su snimili valcer pod nazivom Prolivene
suze, koji je komponirao pokojni
Josip Košutić, dugogodišnji kapelnik radobojske limene glazbe,
tekst su zajednički napisali Tomislav Cerovečki i Branko Bolfek, a
aranžman je djelo sadašnjeg kapelnika i voditelja Limene glazbe
Mirna Tomislava Cerovečkog.
Aktualna postava limene glazbe
sastavljena je iz nekoliko generacija muzičara, te se uz mnogo
odricanja i entuzijazma nesebično zalaže da se još dugo godina
ne prekine tradicija i da se nastavi kontinuitet djelovanja i da se
svim ljudima dobre volje kojima
je ta vrsta glazbe u srcu primjerno oduži.
GLAS ZAGORJA
broj 91
VUGLEC BREG
01. TRAVNJA 2012.
Čaroban i
romantičan užitak
Romantično zagorsko selo smješteno u blizini grada Krapine i Krapinskih Toplica udaljeno samo 40 km od Zagreba, mjesto je u kojem
možete doživjeti gastronomski užitak uz tradicionalna zagorska jela iz
njihovog restorana. U vinskom podrumu možete degustirati vrhunska
vina i sireve, a odluèite li produžiti vaš boravak u životopisnoj zagorskoj
prirodi, boravak u jednoj od originalnih zagorskih kuæa upotpunit æe
nezaboravan doživljaj.
Vuglec Breg nastao je na temeljima
starog zagorskog zaselka Vugleci,
na životnim iskustvima i tradiciji
života na selu u Hrvatskom zagorju. Obnovljeno romantično selo,
okruženo vinogradima, starim
voćnjacima, pašnjacima i šumom
pruža osjećaj ugode. – Uspjeli smo
stvoriti jedinstveni ambijent za vrhunski ugođaj i potpuni užitak u
prirodnom okruženju, povezavši
tradiciju zagorskog kraja s modernim standardima u turizmu – ističe
Mario Vuglec, direktor ovog reprezentativnog ugostiteljskog zdanja.
Ovdje se možete prisjetiti bakinih
jela saživjelih u kuhinji restorana
na Vuglec Bregu. Kad se promovira zagorska kuhinja često su to
u ovim prostorima jela od zagor-
skog purana. Gastronomski užitak
jedinstvenih okusa zagorskih jela
upotpunit će i ostali specijaliteti
restorana na Vuglec Bregu: štrukli,
razne vrste domaćeg kruha, janjeći but, guska… domaća vina iz vlastita podruma.
Prekrasna priroda, uređeni prostori nadahnuti tradicijom bude u
GLAS ZAGORJA
broj 91
nama romantične misli, pa mnogi
mladenci koji sanjaju vjenčanje
na otvorenom ostvaruju svoje želje ovdje uz profesionalni tim koji
spremno odgovara na sva pitanja i
nedoumice. Nezaboravni trenuci u
nama bude vječna maštanja, zato
je važno odabrati ambijent ugodan mladencima i gostima.
55
AUTOHTONI PROIZVODI
01. TRAVNJA 2012.
PZ Puran zagorskih brega
Zagorski
puran –
autohtoni
proizvod
Hrvatskog
zagorja
Još prije koju godinu zagorskog
purana moglo se naći u bilo
koje vrijeme i bilo kojoj prodavaonici, na tržnici ili supermarketu. Bilo je dovoljno da na računu ili popratnom dokumentu
piše zagorska purica ili puran.
U takvim uvjetima bilo je vrlo
teško razlikovati što je to autohtoni domaći proizvod, a što
falsifikat. Da je sve tako ostalo,
možda bi već i danas zagorski
puran bio generički proizvod,
za koji nitko ne bi pitao gdje
je uzgojen, na koji način i gdje
je vrijednost takvome mesu.
Oznaka zemljopisnog porijekla
(OZP) garantira autohtonost i
kvalitetu.
PZ Puran zagorskih brega još
od osnivanja 2003. opredijelila
se je za uzgoj zagorskog purana po tradicionalnim načelima,
Za zadrugu i mene je dobivanje zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla (OZP) za meso
zagorskog purana ispunjenje glavnog strateškog cilja zadruge i svih uzgajivača zagorskog
purana. Zagorje je konačno ostvarilo preduvjet da se može ponositi proizvodom koji će
nositi oznaku najviše kvalitete po standardima
EU-a – ističe Kristijan Krsnik upravitelj PZ Puran zagorskih brega.
onako kako se zagorski puran
uzgajao stoljećima na području Hrvatskog zagorja, unutar
seoskih domaćinstva. Da bi
se očuvao tradicionalni način
uzgoja kreirana je i županijska
robna marka Puran zagorskih
brega, iza koje stoji Pravilnik
iz kojeg je jasno navedeno koji
uvjeti uzgoja moraju biti ispunjeni da bi se očuvala izvornost
zagorskog purana, postigla
Uspjeh u uzgoju zagorskog purana ne leži u količini,
nego kvaliteti. Što prije to svi shvate, to ćemo prije biti
u stanju konkurirati proizvodima na globalnom tržištu
i postizati željene cijene proizvoda, te od takve proizvodnje moći živjeti.
56
iznimna kvaliteta mesa, te proizvod dobio status premijskog.
Za praćenje uzgoja zaduženo je
županijsko povjerenstvo.
Županijska robna marka bila je
dobar početak za ozbiljniji uzgoj
i marketing zagorskog purana.
Kako to svugdje biva, pa tako i
kod nas, uzgoj zagorskog purana vrlo brzo se proširio i izvan
područja Zagorja. Kako nad uzgojem izvan područja Zagorja
nije moguće uspostaviti nadzor,
bilo je jasno kako za takav uzgoj
treba snažnija zaštita. Zaštita
oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti jedini
je prihvatljiv način kako da se
ne samo zaštiti proizvod, nego
GLAS ZAGORJA
broj 91
i napravi reda na tržištu – ističe Kristijan Krsnik, upravitelj PZ
Puran zagorskih brega te zaključuje da bez takve zaštite uzgoj zagorskog purana gubi svaki
smisao.
Dolaskom na mjesto upravitelja
PZ Puran intenzivirao je radnje
potrebne za dobivanje takve
zaštite. Prva gotova Specifikacija sa svom popratnom dokumentacijom predana je u Ministarstvo poljoprivrede u lipnju
2010., da bi konačno Rješenje
o zaštiti oznakom zemljopisnog
podrijetla za područje Hrvatskog zagorja bilo dobiveno u
studenom 2011. PZ Puran zagorskih brega nositelj je projekta za čitavu regiju.
Zaštita je naročito važna radi
diferenciranja od proizvoda
koji zlorabe ime Zagorskog purana, a to zapravo nisu ili nisu
uzgojeni u skladu s tradicijskim
načelima. Pod tim se za zagorske purane podrazumijeva
da su rasli u cjelogodišnjem
uzgoju u skladu s prirodnim
ritmom, pasli na otvorenom
na minimalnoj površini od 25
AUTOHTONI PROIZVODI
m2 po ptici, u ishrani koristili
domaće žitarice, cijelo vrijeme
bili pod nadzorom glede uzgoja i zdravstvene ispravnosti.
Takvim načinom uzgoja purani
i purice tijekom ispaše na otvorenom pohranjuju aromatične
sastojke u svome mesu, koji
tijekom pečenja hlape i neodoljivo mirišu, a mesu daju poseban okus. Za kupca to znači da
nabavkom proizvoda sa OZPom neće biti u zabludi ili dilemi
je li uistinu kupio visokovrijedni proizvod posebne kvalitete.
Samo proizvodi označeni OZPom moći će koristiti ime zagorski puran ili purica, odnosno meso zagorskog purana,
a upravitelj Kristijan Krsnik
ističe – Za zadrugu i mene je
dobivanje zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla za meso
zagorskog purana ispunjenje
glavnog strateškog cilja zadruge i svih uzgajivača zagorskog
purana. Zagorje je konačno
ostvarilo preduvjet da se može
ponositi proizvodom koji će
nositi oznaku najviše kvalitete
po standardima EU-a. Mnogi
još možda ni nisu svjesni što
to znači, pa ću za usporedbu
dati par podataka iz prakse europskih zemalja. U kategoriji
svježeg mesa, gdje se svrstava
zagorski puran, na nivou EU-a
zaštićeno je do sada oznakom
zemljopisnog podrijetla ili
oznakom izvornosti 125 proi-
01. TRAVNJA 2012.
zvoda, gdje prednjači Francuska sa 61 proizvodom, Portugal
sa 27, Španjolska sa 15, dok
ostale zemlje u toj kategoriji
imaju svega par proizvoda. Italija 4, Njemačka 4, Madžarska
1…
Jedini proizvod koji se može
uspoređivati sa zagorskim puranom je Dinde de Bresse, purica
iz Francuske, sa gotovo identičnim svojstvima kao i zagorski
Oznaka zemljopisnog porijekla garantira da su purani
rasli u cjelogodišnjem uzgoju u skladu s prirodnim ritmom, pasli na otvorenom na minimalnoj površini od
25 m2 po ptici, u ishrani koristili domaće žitarice, cijelo
vrijeme bili pod nadzorom glede uzgoja i zdravstvene ispravnosti. Takvim načinom uzgoja purani i purice
tijekom ispaše na otvorenom pohranjuju aromatične
sastojke u svome mesu, koji tijekom pečenja hlape i
neodoljivo mirišu, a mesu daju poseban okus.
S lijeva na desno: Luka
Čuljak - pomoćnik ministra
poljoprivrede za ruralni razvoj,
EU i međunarodnu suradnju,
Kristijan Krsnik - upravitelj
Poljoprivredne zadruge Puran
zagorskih brega, Emil Tuk
- pročelnik gradskog ureda
za poljoprivredu i šumarstvo
grada Zagreba
Sretan
Uskrs
želi Vam
PZ Puran zagorskih brega
Magistratska 1, 49000 Krapina
E-mail: [email protected]
www.zagorskipuran.hr
puran. Razlika je u tome što
zagorski puran ima strože propisanu površinu za ispašu od
minimalno 25 m2 po ptici. Prodajna cijena za Dinde de Bresse
iznosi oko 100€ po komadu, što
najbolje govori kakvu reputaciju ima taj proizvod.
Uspjeh u uzgoju zagorskog
purana ne leži u količini, nego
kvaliteti. Što prije to svi shvate, to ćemo prije biti u stanju
konkurirati proizvodima na
globalnom tržištu i postizati
GLAS ZAGORJA
broj 91
željene cijene proizvoda, te od
takve proizvodnje moći živjeti.
Ovo vrijedi za sve autohtone
proizvode, kako Zagorja, tako
i cijele države. Zašto da mlinci,
štrukli, bagremov med, kukuruzni kruh i slični proizvodi ne
budu prepoznatljivi i posebni,
kad imaju sve preduvjete za
to. Prema primjeru za zagorskog purana, to treba prepoznati i, uz pomoć institucija
koje su zadužene za ruralni razvoj, kroz projekte realizirati.
57
POVRATAK SUNCU
01. TRAVNJA 2012.
Biljka – naše najveće
skladište hrane
POVRATAK SUNCU – 3. dio
Naravno da su te biljke uz pomoć
Sunca počele proizvoditi kisik koji
je bio važan za razvitak ostalih živih
bića kao i čovjeka. Hrana je potrebna
svim živim bićima pa tako i biljkama,
ali biljka je jedino živo biće koje osim
Sunca, zraka i Zemlje ne treba ništa
drugo. Sitne i najsitnije životinje
vezane su uz biljnu hranu. Druge se
hrane manjim životinjama, a čovjek
se hrani životinjskom i biljnom hranom.
Sunce svojim zrakama isijava silnu
snagu na Zemlju, a biljka je jedina
koja može tu snagu sama iskorištavati, pa je ona prema tome prvi posrednik između Sunca i ostalih živih
bića na Zemlji.
Koliko je god hrana svim živim bićima potrebna za njihov opstanak,
ipak se sastav hrane biljaka razlikuje od hrane ostalih živih bića pa su
zato valjda biljke kao pojava snagom
Stvoritelja bile prve na Zemlji. Biljka
se zadovoljava jednostavnom hranom. Svojim korijenjem crpi hranu
iz Zemlje (vodu i ostale minerale),
iz zraka uzima ugljični dioksid, a ispušta kisik i tako omogućuje život
svim ostalim živim bićima. Sunce je
tu koje daje silnu energiju; toplinsku,
svjetlosnu, ultraljubičastu, kozmičku
itd. Čovjek u potpunosti do danas još
uvijek tu snagu koristi samo djelo-
mično, a biljka, koju bezdušno svaki
dan uništavamo, tu snagu koristi u
potpunosti, jer zeleni list biljke mala
je tvornica koja stvara hranjive tvari za život bez drugih energija osim
Sunčeve. Taj sitni zeleni list sa svojim
sitnim zelenim zrncima klorofilima
ima službu kakvu rade strojevi u
tvornici. Lisno zelenilo hvata sunčeve zrake i zamršenim kemijskim
radnjama spaja vodu iz lišća ugljičnim dioksidom iz zraka te tako stvara
temeljnu hranjivu tvar koja se nalazi
u zrncima naših žitarica, u brašnu, u
našem svakidašnjem kruhu.
Ono što ne može ni jedno drugo
biće, može biljka, tako joj malo treba, a mi je tako bezdušno uništavamo sječom samo zato da dobijemo
komadić zemlje za obradu ili gradnju
betonskih zgrada bez zelenila. Istina,
u zadnje vrijeme se čovjek dosjetio
da stvara zelene oaze na krovovima
kuća u kojima obitava, ali to nije dovoljno.
Biljka iskorištava ogromnu količinu
energije Sunca skupljanjem ugljika i
stvaranjem škroba i ne treba gotovih bjelančevina, masti i šećera jer
ona to stvara sama, ona je jedno-
Piše Krešimir Horvatić
ni kao zaštitnici životinja trebali biti
manje ogorčeni na mesojede jer i
biljke koje oni jedu isto su tako živa
bića kao i sva ostala koja nas okružuju.
Skupa solarna energija
U zadnje vrijeme Zelena akcija održava radionice za izradu solarnih kolektora radi uštede energije u kućanstvima uglavnom za one koji su ostali bez
posla, kako bi se prekvalificirali jer u
budućnosti za tom radnom snagom
bit će sve veća potražnja. To je uglavnom tečaj za početnike. Za površinu
dva četvorna metra kolektora koji se
Biljka najveći čo
Tako bude dan treći, bude večer, pa jutro i reče
stvoritelj: Neka proklije Zemlja zelenilom, travom, sjenovita stablima koja svako prema svojoj vrsti donosi plod i sjeme i odredi čovjeka
da svakoj biljci odredi ime. I bi tako. Nikne iz
Zemlje zelena trava što se sjemeni i stabla koja
rode plodovima, koja u sebi nose svoje sjeme,
svako prema svojoj vrsti.
(Knjiga postanka)
stavno skladište hrane. Suvišak te
hrane gomila u korijenju ili gomoljima (mrkva, repa, krumpir itd.) ili u
sjemenkama žitarica. Ona je hrana
svim živim bićima koje su samo mesojedi, jer jedu životinje koje su biljojedi. Biljka zna iskoristiti sunčevu
energiju o kojoj čovjek tek razmišlja
jer ide linijom lakšeg otpora koristeći fosilna goriva, koja mu je također osigurala biljka. Bio je u pravu
izumitelj parnog stroja Stephenson
kad je rekao da parostroj ne tjera
para ni ugljen već sunčeva energija
stavlja na krov kuće sastoji se od ploče aluminija obojenog u crno koji je
spojen s nizom bakrenih cijevi u kojima je antifriz, a jedna cijev odlazi u
spremnik za toplu vodu u kućanstvu.
Za četveročlanu obitelj treba barem 3
takva kolektora, a svaki stoji otprilike
1000 kuna, pa cijena cijevi, pa antifriza, pa spremnik te priključak na vodovod itd. Investicija se isplati tek za
7 godina, a rok trajanja je 30 godina.
To je najprimitivniji način koji su ljudi
inače radili običnim bojlerima koje su
obojili u crno i postavljali na dvorišta
ljeti zbog tuširanja.
Takve su akcije hvale vrijedne, ali Ministarstvo za okoliš trebalo bi tražiti
od vlade RH donošenje zakona po
kojem je obavezno na novogradnje
staviti kolektore kako za vodu tako i
za proizvodnju struje.
Kako bi doskočili crnim scenarijima,
znanstvenici su do danas ponudili
niz prijedloga, kao npr., izdvajanje
vode iz vodika biljaka, dovlačenje
sante leda, hidrauličko uzgajanje
usjeva (danas to već izvode u plastenicima) i sl.
Bio je u pravu izumitelj parnog stroja Stephenson kad je rekao da parostroj ne tjera para ni
ugljen već sunčeva energija koju je biljka u
davnoj prošlosti upila i sakrila u Zemlju iz koje
iskopavamo ugljen i crpimo naftu.
koju je biljka u davnoj prošlosti upila i sakrila u Zemlju iz koje iskopavamo ugljen i crpimo naftu.
Mnogi koji pogledaju biljku u prvi
mah i ne pomisle da je to živo biće
koje nema razum kao čovjek, ali bez
nje čovjek ipak ne bi mogao preživjeti, a ona treba samo Sunce, zrak
i Zemlju. Zato bi vegetarijanci i vega-
58
GLAS ZAGORJA
broj 91
Međutim, to su moguća rješenja
za malo privilegiranih koji si to financijski mogu priuštiti. Treba znati da
prosječno listopadno stablo potroši
otprilike 50.000 litara vode godišnje. Neki predlažu gradnju umjetnih
jezera, kao što je u planu uz skijašku
stazu na Sljemenu, a ne vode računa
da ta jezera isto tako mijenjaju klimu,
POVRATAK SUNCU
a uzimaju vodu mnogim bunarima
nizvodno, kao i sječa silnih stabala za
skijašku stazu koja se održava uglavnom umjetnim snijegom uz kemikalije koje ulaze u tlo i šire se u potoke
koji teku prema nižim dijelovima
Medvednice uglavnom na zagorsku
stranu. Tu opet dolazi do sprege krupnog kapitala i banaka u ovom našem
liberalnom kapitalizmu koji, nažalost,
podržava vlada.
Veliki proizvođači protive se sporazumu iz Kyota zato što im je solarna
energija momentalno preskupa ne
misleći na budućnost pa i dalje predlažu fosilna goriva, a CO2 bi spremali
u podzemlje.
01. TRAVNJA 2012.
Zato bi vegetarijanci i vegani kao zaštitnici životinja trebali biti manje ogorčeni na mesojede jer i biljke koje oni jedu isto su tako živa
bića kao i sva ostala koja nas okružuju.
da, a da i dalje ostane upotreba fosilnih goriva, drugi predlažu fertilizaciju (oplođivanje) mora željeznim
strugotinama, ali pokusi su pokazali
da to potiče stvaranje planktona
koji iz površine preuzimaju CO2, a
nakon odumiranja prenose ga u
dubine. Nažalost, kako to već biva,
svako neprirodno poticanje narušava ravnotežu, jer to već rade pu-
s manje štetnih
plinova i nuspojava od svih
predloženih. Tu
se prije svega
misli na sadnju
šuma i razvoj
poljodjelstva i
znanstvenog uzgoja životinja.
vjekov prijatelj
Danas već prevladava inicijativa za
organski uzgoj voća i povrća, jer se
spoznalo da je biljka ta koja najbolje iskorištava sunčevu energiju i
čuva okoliš, a idealna mjesta za to
su upravo ona koja su bila minirana
jer se zemlja oslobodila kroz sve ove
godine svih toksina. Šume stvaraju
kisik i apsorbiraju velike količine
onečišćenja iz zraka. Obična sobna biljka utječe na čistoću zraka u
prostoriji jer udiše ugljični dioksid,
a ispušta kisik. Sobna biljka osim
toga apsorbira toksične elemente
kao što su sredstva za čišćenje (npr.
amonijak, formaldehid) ili sredstva
koja hlape kao npr. lijepila iz namještaja i kemikalije iz boje na zidovima
i ostaloj drvenariji u stanu. Sobne
biljke djeluju poput filtera upijajući
toksine, osobito ako su širokolisne.
Biljke su živa bića. Razlikuju dan
od noći pa se smatra da u vrijeme
neaktivnosti spavaju (osobito listopadne). Neke biljke imaju dnevni
ciklus spavanja (ivančica) i otvaraju svoje latice samo danju, ako je
sunčano, a noću ih zatvaraju. To
ponašanje biljaka ovisi o valnim
dužinama svjetlosti i dobro znaju
kad je noć, a kad dan. To zahvaljuju
pigmentu fitokromu, koji je osjetljiv
na crveno svjetlo danju i tamno crvenu noć.
Danas kad se čovjek priprema otisnuti s ovog našeg planeta u svemir,
bilo bi dobro da prije toga istraži sve
mogućnosti koje mu taj svemir pruža
ovdje gdje živi. U ljudskoj prirodi radoznalost za istraživanje vremena u
kojem čovjek živi je normalna, kako
bi postavio ravnotežu između misterioznog istraživanja svemira i načina
na koji živi na Zemlji. No, bilo kako
bilo, nikad nije kao sada, kad čovjek
juri vrtoglavom brzinom prema budućnosti. Zato postoji velika potreba
da sačuva ono duhovno u sebi, kako
bi uz materijalno istraživanje osigurao budućnost za kreativnu stvarnost, koja postoji tu oko nas, a to je
Sunce, zrak, Zemlja i prije svega najveći čovjekov prijatelj, biljka.
Vesna Parun
Mi i sunce
No, to su izolirana rješenja zbog
osobne zarade. Klimatolozi i ekolozi
znaju da je Zemlja jedinstven ekološki sustav i da nikakvi izolirani pokušaji ne mogu uroditi plodom, pa
tako i u našoj županiji koja isto tako
potiče izolirane nastupe u alternativnim rješenjima solarne energije.
Tehnološka rješenja za sprečavanje
CO2 nude više prihvatljivih i neprihvatljivih rješenja pa tako neki
predlažu izdvajanje ugljikova dioksi-
stinjski vjetrovi nanašanjem pijeska
u more. Proizvođači ugljena predložili su vađenje CO2 i spremanje istog
u dubini zemlje, što već rade naftaši
i plinaši iako taj postupak nije nimalo jednostavan, ali svi bi išli linijom
lakšeg otpora zbog zarade.
Budućnost planeta u
prirodnoj obnovi
Srećom, postoje drugi oblici obnove
koji su ključni za budućnost planeta
GLAS ZAGORJA
broj 91
Zapitah život što je u njemu prastaro.
Netko davni ogovori mi:
Bol je prastara.
Učinimo da cvijeće raste u pustinjama
i da oganj gori u kolibama samotnika.
Neka ptice zimuju na dalekom sjeveru.
Neka lavovi plaču,
a ceste neka se smire.
Učinimo da život bude poslušan Suncu!
59
KOZMETIKA
01. TRAVNJA 2012.
Pedikura stopala
U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost
Nakon teške zimske obuće naša
će stopala u elegantnim ljetnim
sandalama biti više izložena pogledima. Prijat će im dobra pedikura.
noge u kupku i ostavite ih tako 15
minuta. Koža stopala bit će mekša i ljepša. Jednom tjedno priuštite im i dobar piling.
Njegujte stopala hidratantnim
kremama kako ne bi došlo do
isušivanja kože. Prije spavanja,
nakon kupanja, namažite stopala
debelim slojem kreme. Obucite
čarape preko noći, i ujutro će vam
stopala biti nježna i meka.
Nokte režite ravno kako ne bi urastali u meso. Koristite se kvalitetnim lakovima za nokte i pažljivo
ih očistite prije novog lakiranja.
Neugodan miris i znojenje će riješiti kupka i sprej za stopala. Izbjegavajte sintetičku obuću i čarape.
Urasli nokat može pratiti jaka
bol i pojava gnoja. U tom slučaju je najbolje posjetiti pedikera.
Obično su uzroci uraslih noktiju
prejako rezanje rubova noktiju i
nošenje preuskih cipela.
Kurje oko koje nema dublji korijen možete ukloniti pomoću flastera protiv kurjih očiju. Dublje
kurje oko mora vam otkloniti pediker. I ovaj problem na stopalima
posljedica je tijesne obuće.
Bradavice uzrokuju virusne infekcije. Prijenosne su i taj problem
mora riješiti liječnik.
Gljivična oboljenja najčešće nastaju između prstiju. Koža postaje tanka, crvena i svrbi, a mogu nastati i
mali mjehurići. U ljekarni možete
kupiti sredstva protiv gljivica.
KUPON
Glas Zagorja
broj 91
%
0

Obično započinje relaksirajućom
mirisnom kupkom. Potom slijedi
uklanjanje zadebljale kože, oblikovanje i tretiranje noktiju, te
ukoliko postoji kakav medicinski
problem poput kurjeg oka ili uraslog nokta, i to se sanira. Kreme ili
ulja umasirat će se u stopala da bi
ih osvježili i relaksirali.
Tretman pedikure možemo završiti lakiranjem nožnih noktiju kvalitetnim lakovima.
Pedikura u našem salonu, ostavlja osjećaj svježine, lakoće i opuštenosti.
Savjeti
Svojim umornim stopalima pripremite kupku. Lavanda, čajevac
i eukaliptus imaju protubakterijski i protugljivični učinak. Uronite
Najčešći problemi koji se
pojavljuju na stopalima
Piše
Nadica Cerovečki
Salon Kompa i Glas Za
go
Poklanjamo vam kupo rja pomoći će vašem ljepšem izgledu.
n koji donositeljici do
nosi 10% popusta
na tretman pedikure
.
Salon Kompa,
Magistratska 46,
Krapina 049 371 549.
1
Sretan Uskrs
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati,
izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
60
Svim članovima i simpatizerima HNS-a
kao i svim stanovnicima naše županije
želimo Sretan Uskrs
HRVATSKA NARODNA STRANKA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
GLAS ZAGORJA
broj 91
Želimo vas potaknuti na razmišljanje
Naše geslo:
suha plahta – sretno dijete
01. TRAVNJA 2012.
Piše
Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.,
Ono ne može spavati kod svog prijatelja, ne može ići na višednevni
školski izlet. Radi toga je tužno.
Radi toga se srami. Radi toga je povučeno. Radi toga izbjegava društvo i postaje izolirano. Radi toga
se osjeća osramoćeno i nesigurno.
Radi svega toga je nesretno.
U svakom školskom razredu ima
po dvoje takve djece. Vi ih ne
znate, jer se ta bolest taji. Tu bolest taje roditelji, a još više ju taji
njihovo dijete. Zašto bi tako patilo
i vaše dijete? Pomognite mu! Nemojte tražiti krivca! Nije dijete krivo, niste ni vi krivi! Kriva je bolest
specijalist za dječje bolesti
[email protected]
Noćno mokrenje kod djece
za koju postoji djelotvorni lijek! Informirajte se o toj bolesti. Potražite rješenje. Mi vam ovim tekstom
nudimo informaciju i rješenje. Nemojte oklijevati, nemojte čekati,
nemojte vjerovati u zablude. Postoje mnoge zablude o toj bolesti.
Izbjegnite zablude
o noćnom mokrenju
1. zabluda… da dijete mokri u
krevet iz inata.
2. zabluda… da dobrim odgojem
možete tu pojavu
spriječiti.
3. zabluda… da takva djeca rastu
u teškim i kompliciranim obiteljima.
4. zabluda… da je vaše dijete
vjerojatno umno
zaostalo.
5. zabluda… da vam dijete ima
vrlo duboki san.
6. zabluda… da morate biti stroži
sa svojim djetetom.
7. zabluda… da mokrenje ima
uvijek psihičku podlogu.
8. zabluda… da vaše dijete ima
premali mokraćni
mjehur.
Roditelji, odgajatelji, udomitelji! Imate petogodišnjaka i mokru plahtu: ovo je tekst za
vas! Imate školarca i mokru plahtu: vi ste hitni
slučaj! Vaše dijete je možda malo, ali ono ima
VELIKI problem.
9. zabluda… da je noćno mokrenje bezopasna pojava.
10. zabluda… da će bolest proći
sama od sebe.
Što je zabranjeno činiti
Nemojte dijete grditi ili kažnjavati.
Nemojte ga uspoređivati s drugom
djecom.
Što morate učiniti
Umjesto svega navedenog – odvedite dijete k dječjem liječniku!
Uzroci noćnog mokrenja
1. Bolest može biti nasljedna:
razmislite o vašem i suprugovom
djetinjstvu. Jeste li i vas dvoje kao
djeca dugo mokrili u krevet?
2. Bolest se može pojaviti u stresnim situacijama: u slučaju kad
se roditelji razvode, kad dobijete
prinovu – kad vam se rodi malo
dijete u obitelji, kad umre voljeni
član obitelji.
3. Bolest se može pojaviti ako dijete ima neku prirođenu ili stečenu
bolest mokraćnog sustava.
4. Bolest se može pojaviti ako dijete ima prirođeni manjak određenog hormona u krvi koji regulira
količinu mokraće koja se stvara
tijekom noći. Čak 80% djece koja
pate od noćnog mokrenja imaju
manjak toga hormona u krvi.
Prihvatite liječenje
Odlučite se! Pomognite svom djetetu što prije. Ako se odmah javite
liječniku, rješenje vašeg problema
je jednostavno! Djetetu treba dodati taj hormon dok se stanje ne
stabilizira i noćno mokrenje ne
prestane. Lijek se primjenjuje u
obliku tableta ili kapi za nos. Daje
se samo uvečer, prije spavanja. Poboljšanje nastupa vrlo brzo.
Rezultati liječenja
1. Odvedete li dijete k dječjem
liječniku, naći će se uzrok bolesti.
2. Od vašeg ćete liječnika dobiti
recept za lijek.
3. Lijek je besplatan.
4. Počnite s terapijom već ovaj
tjedan.
5. Za kratko vrijeme vaše dijete
će ići k prijatelju na spavanje.
6. Imat ćete manje posteljine i
rublja u perilici.
7. Smanjit ćete si hrpu rublja za
glačanje.
8. Plahte će vam biti suhe, a dijete sretno.
9. Uklonite razlike između svog
djeteta i njegove grupe djece.
10. Cijela će vam obitelj biti mirna i zadovoljna.
Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice
Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje,
Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje,
Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice)
SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor
Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr
GLAS ZAGORJA
broj 91
61
ZANIMLJIVOSTI
01. TRAVNJA 2012.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
ŠPIČKOVINA
Kad babice krenu u školu
Naj-babica, Blanka Bačani ima
tek 92, sama se uspela strmim
stubama do učionice na katu.
Kći češkog trgovca tekstilom prvi
put je u Špičkovinu došla pješačeći preko Sljemena. Motivacija
je, naravno, bila ljubav. Suprug
je bio poznati postolar u čijoj se
radionici, negdje 60-ih prošlog
stoljeća izrađivala obuća vrhunske kvalitete, cipele za elitu, pa i
za bivšu prvu damu Juge, Jovanku Broz. Dugo vremena u novčaniku majstora bila je njena slika,
a na zidu slika Gabi Novak. Nije
babica Blanka bila ljubomorna:
radila je od jutra do sutra u Batinom dućanu, a konačno, bile su
to dobre klijentice.
Kakve su vam bile igračke? Kako
ste se igrali? – htjela su znati
djeca, a odgovor – Oženili su
me kad sam imala 18, izazvao je
buru smijeha. Već je 16 godina
u domu, ustaje u 6.30, nikad ne
spava poslije podne, rješava križaljke i gleda TV bez naočala!
62
Sve na jednom mjestu: malo smijeha, malo suza, mladost i zbroj godina, jer sudeæi po stanju babica, ne
može se reæi starost… Susret uprilièen u razredu Podruène škole u Špièkovini bio je susret dvaju vremena,
triju generacija: uèenika, mama i babica. Zajednièka
nit svima je uèionica ove škole u kojoj je nekad bilo
više graje, više djece, više siromaštva, ali i više smijeha.
Djeca i mame pripremili su degustaciju zaboravljenih domaćih
jela. Nika je iz sjećanja svoje babice izvukla recept zaboravljenog špičkovljanskog jela čembulje koje se moglo i probati. Jedna
od babica, Nevenka Gregurić,
polaznica ove škole prizvala je u
sjećanje zgode i nezgode iz svojih školskih dana koji su već tada
odredili smjer njenog životnog
puta i sna: biti vučiteljica. Na put
je, prema naputku svoje babice
uvijek polazila prekriživši se i s
nogom najprije u desnoj, a onda
u lijevoj cipeli. Za sreću, tvrdila
je babica, a san djevojčice se
ostvario. Priča Nadice Mohač,
zgode njenih vršnjaka, Mileka i
Jankića u stihovima punim duše,
GLAS ZAGORJA
broj 91
Piše
Dunja Horvatin
utišala je prepunu malu učionicu, izmamila poneku suzu.
U prikazu s koritom, kak se negda peglalo, mogla su na red doći
samo djeca manjeg uzrasta, ali
je zato igra s kuruznim rucljima
zaokupila sve. Na kraju su svi,
babice, mame, učiteljica Anica Ormuž i djeca, poželjeli više
ovakvih susreta, lijepih sjećanja,
dobrih recepata: zaboravljenih
jela i onih za dugovječnost.
TZ KRAPINA
01. TRAVNJA 2012.
Dojdite v Krapinu
Strateški ciljevi usmjereni su prije svega na prostor Nalazišta pračovjeka,
naime, otvorenjem novog muzeja svi
sadržaji vežu se uz ovaj turistički proizvod koji dnevno potvrđuje dolazak
sve većeg broja turista. Promocija nizom manifestacija i sajmova ključni je
dio posla Turističke zajednice Krapine.
Očekuje nas tako ponovno veselo
i razigrano Ljeto u Krapini. Naime,
nedjelje u kolovozu određene su za
Hušnjakovo. Planira se osmisliti i posjetiteljima ponuditi niz priredaba u
pet tematskih nedjelja, vezanih uz povijest i kulturu grada Krapine. Purgerska nedjelja, Krapina iz davnina, Etno
nedjelja, Nedjelja krapinskog pračovjeka, te Nedjelja tambure i ove će
godine biti organizirane uz bogat program u kojem će sudjelovati mnoštvo
Direktorica Turistièke zajednice Krapina Nedjeljka Vodolšak istièe da i ove godine planiraju nizom priredaba i manifestacija privuæi brojne posjetitelje u zagorsku metropolu Krapinu.
udruga, volontera, te profesionalaca.
Novina će svakako biti i predstave na
otvorenom, uglavnom komedije, a tu
je i popularni vlak Krapek, koji će prometovati na relaciji Zagreb – Krapina
– Zagreb, te će za pristigle goste biti
organizirano besplatno stručno vodstvo kojim će biti upoznati sa znamenitostima Grada Krapine.
47. tjedan kajkavske kulture započet
će već tradicionalno prve nedjelje u
rujnu. Svečano otvorenje, izložba akademskog umjetnika, mali Kaj program
za djecu, vanjska događanja, samo su
dijelovi tradicionalnog programa. TZG
Krapina organizator je mnogobrojnih
događanja na otvorenom, te jedan
od izlagača na tradicionalnom Zagorskom gospodarskom zboru.
Program na otvorenom uglavnom je
koncipiran tako da zadovolji ukuse
svih populacija, a da pritom ne naruši temeljne postavke samog Tjedna.
Petak na otvorenom pod nazivom
Kajkavski etno, namijenjen je za nastup mnogobrojnih KUD-ova, grupa
te društava koja njeguju kajkavsku riječ, a subota pak promovira Krapinu
u svojem zlatnom dobu potkraj 19. st.
Od brojnih događanja u kojima tijekom godine sudjeluje Turistička zajednica grada Krapine spomenimo
još akciju Zagorje, ti moje blago, koja
ima za cilj podizanje opće razine kvalitete životnog prostora, očuvanje i
unapređenje turističkog prostora i
zaštite okoliša, očuvanje i revitalizaciju tradicijskih vrijednosti i ukupnog
prirodnog prostora, te zaštitu okoliša
općenito. TZG Krapina Organizacijom
dječjeg korza u Tjednu kajkavske kulture nastoji već od malih nogu djeci
približiti potrebu očuvanja tradicije
nošnje i njene izrade.
Ekološko-edukativna akcija Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet potiče aktivnosti
vezane za očuvanje okoliša, unapređenje turističkog proizvoda, podizanje razine gostoljubivosti i dobrodošlice. Sada je pravo vrijeme pozvati
građane na uređenje svojih okućnica
jer i ove će godine komisija Turističke
zajednice najljepše uređenima dodijeliti priznanja i nagrade.
Sveti Nikola zaštitnik župe i grada Krapine, ujedno je i prilika da se pokaže
sve što je napravljeno u protekloj godini, kao i mogućnosti darivanja djece
i odraslih različitim kulturnim i zabavnim sadržajima. Medeni sejem tradicionalno mjesto gdje se mogu kupiti
proizvodi od meda kao i različiti ukrasi
i pokloni za nadolazeće blagdane. Podržat će se i brojne zajedničke manifestacije i suradnje, dio planiranih sredstava usmjerit će na promidžbene
materijale, jer upravo dobra promocija aktivnosti, kulturnih i tradicijskih
vrijednosti grada i Zagorja privući će
pažnju posjetitelja. (T. G.)
Turistička zajednica Grada Krapine
svim ljubiteljima prirode,
izletnicima i čitateljima
Glasa Zagorja,
želi sretan i
blagoslovljen Uskrs
GLAS ZAGORJA
broj 91
63
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. TRAVNJA 2012.
RIZE
ZUB KOJI NE G
Pasji zub
Piše Dunja Horvatin
(Erythronium dens-canis)
Kad ocvatu visibabe i šafrani, obronci nizinskih šuma oboje se ciklamasto-ljubičastim sagovima: pasjim
zubom. Cvijetom i visinom sličan ciklami, pasji zub raste na rubu šuma i
svijetlim proplancima, u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Zanimljivo je
da ga na svim staništima zovu pasji
zub; najvjerojatnije zbog oblika njegove lukovice. Za razliku od ciklame,
cvijet pasjeg zuba nema mirisa, a
listovi su izduženi i obojeni smeđim
pjegama.
Može se uzgojiti iz sjemena: krajem
svibnja treba sakupiti dozrele cvjetne
glavice i posijati sjeme na sjenovito i
vlažno mjesto. Već sljedećeg proljeća će se pojaviti prvi pjegavi listić, no
prve godine još ne cvate. Presađivanje iz prirode je riskantno: lukovica je
duboko, obično među isprepletenim
korijenjem obližnjeg drveća i grmlja,
krhka je i loše podnosi presađivanje.
Pasji zub ne spada u ugrožene vrste,
no evidentno je smanjen broj jedinki,
pa čak i nestanak sa staništa uz planinarske staze lako dostupnim ljubiteljima prirode koji sabiranjem tog lijepog cvijeta uskraćuju pašu pčelama i
oku prirodoljubaca iza njih.
Dobro nam došle rode
Točno i na vrijeme u svoje gnijezdo
na stupu u ulici Marije Jurić Zagorke
sletio je rodić. Da ne bi došlo do gužve i naguravanja u gnijezdu, Svetokrišćani su pravovremeno pripremili
postolje na nedalekom stupu gdje
su rode započele gradnju još jednog
gnijezda. U nedjelju 25. ožujka u kasnim poslijepodnevnim satima rodić
je sletio na novo gnijezdo, malo odmorio i preselio u staro gnijezdo. Sve
se tu zna, sve se prati: poznato je da
najprije dolazi On, priprema gnijezdo, a oko tjedan dana kasnije stiže
i Ona, kritički pregledava gnijezdo,
reda radi popravlja koju grančicu prije nego li i službeno useli.
Iscrpljene od dugog putovanja prvih
dana rode odmaraju i ne lete daleko
od gnijezda. Ptice i njihovi susjedi iz
prizemlja, stanovnici okolnih kuća,
žive u skladnom suživotu, znaju sve
jedni o drugima, uvažavaju se. Rode
prepoznaju svoje domaćine, a uljeze
tjeraju klepetanjem kljuna i mahanjem krilima. Osim što već odavno
ne nose djecu, slove za srećonoše
koje dolaze samo dobrim ljudima i
nagovještaj su pravog proljeća. Staro
vjerovanje da nauditi rodama i lastavicama smrtni je grijeh, donosi nesreću, potvrđuje i izreka tko ne voli
životinje, ne voli ni ljude.
U svojoj seobi na zimska staništa
europske rode koriste dva smjera,
istočni i zapadni. One koje koriste
zapadni smjer putuju preko Francuske, Španjolske, Gibraltara, do
sjevernih i zapadnih dijelova Afrike. Naše rode koriste istočni smjer:
preko Bospora i Dardanela. Prelijeću Rumunjsku ili Bugarsku, preko
Turske, Izraela, Sinajskog poluotoka, duž rijeke Nil, istočnim dijelom
Afrike do Sudana, a neke nastavljaju
put i do južne Afrike. Putovanje potraje 8 do 15 tjedana, a za to vrijeme prelete 6000 do 10000 km, od
150 do 300 km dnevno. I tako dva
puta godišnje, u kolovozu/rujnu i
ožujku/travnju. Poslije osebujnog
svadbenog rituala, roda polaže dva
do pet jaja iz kojih se za tridesetak
dana (početkom lipnja) izlegu mla-
u svetokriškom gnijezdu su othranjena čak 4 mladunca. Za slučaj njihovog povratka općinski oci, uz pomoć djelatnika HEP-a pobrinuli su se
za postavljanje dodatnog gnijezda.
ČRETJE
SVETI KRIŽ ZA
de rode koje za tri mjeseca kreću
sa svojim roditeljima na daleko putovanje. Mladi rodići su puna dva
mjeseca ovisni o roditeljima koji im
donose hranu i vodu. Rode su mesojedi, hrane se ribom koju ulove u
plićacima, a na poplavnim livadama
tragaju za žabama, zmijama, puževima, gujavicama, rado se hrane i
gušterima, krticama, voluharicama
i miševima. Hranu i vodu roditelji
donose mladuncima u ždrijelnoj
vrećici. Za lošijih klimatskih godina
(suša), rode izbacuju jaja ili mlade
ptiće iz gnijezda; u nedostatku hrane one tako rade selekciju. Loša za
rode bila je 2005. kad su svetokriške
rode othranile samo dva mladunca,
godinu kasnije po tri. Prošla godina
bila je godina optimalnih klimatskih
prilika za rode zbog povoljnog rasporeda oborina, te dovoljnih količina hrane, pa nije primijećena pojava
izbacivanja jaja niti ptića iz gnijezda:
U prošlogodišnjoj akciji prebrojavanja gnijezda bijele rode (Ciconia
ciconia), Savez ekoloških udruga
ima podatak o pet stalnih gnijezda
na području KZŽ, bez urušenog i napuštenog gnijezda u Poznanovcu. Iz
nekog razloga tu je došlo do pomora
mladunaca, a zatim i odraslih roda.
Takva gnijezda, mjesta obiteljskih
tragedija, nikad ne naseljavaju ni
druge rode. Cilj praćenja populacije
je doprinos zaštiti ove ptičje vrste,
urbanizirane ptice selice koja se
nalazi na popisu Crvene knjige ugroženih vrsta. Ptice pripadaju među
najvažnije pokazatelje ukupnog
stanja prirode gdje se iz složenosti
životnog ciklusa i vezanosti za staništa može vidjeti prava slika zdravstvenog stanja prirode. Sveti Križ
Začretje primjer je doprinosu zaštite
i skladnog suživota čovjeka i dragog
gosta s dalekih obala Afrike.
SEKIRIŠĆE
Proljeće je stiglo u
Sekirišće
Sekirišće, malo slikovito mjesto u općini Sv. Križ Začretje, osim po očuvanoj
prirodi, poznato je i po legendi o coprnjakima i coprnicama i njihovom ponoćnom sijelu na križanjima šumskih
staza. Središte zbivanja je Područna
škola sa 18 učenika u prva 4 razreda.
Svi oni, zajedno s učiteljicama, Jasnom, Sandrom i Jadrankom njeguju
školski vrt i voćnjak iza školske zgrade,
uređuju okoliš svoje škole. Voćke su
pobijelili vapnom, a na gredicama su
posadili ljekovito bilje: kamilicu, kadulju, majčinu dušicu, timijan… i tko
im što pokloni. Svake godine s izleta
po Coprnjastoj stezi donesu obilje
cvjetova bazge i akacije, pripremaju
fini, mirisni sok čije su zalihe skoro pri
kraju. Svi se raduju lijepim proljetnim
danima: sati nastave mogu se održati
i u prirodi, a uskoro će i cvjetovi maslačka, akacije i bazge.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
UZ DAN VOD
A
Otkako je Opća skupština UN u Rio de Janeiru 22. ožujka
1993. proglasila taj dan Svjetskim danom voda kako bi
upozorila na neprocjenjivu i nezamjenjivu ulogu vode u
životu, svake godine se u mnogim zemljama svijeta poduzimaju akcije u svrhu očuvanja jednog od preostalih
Zemljinih bogatstava: èiste, pitke vode.
Mjesec dana kasnije, 22. travnja
istim žarom i marom, u svim medijima upozoravaju na potrebu smanjivanja stakleničkih plinova i potrebu
spašavanja vlastitog planeta. Naravno, ni Dan voda, ni Dan planeta
prije 158 godina poglavica Seattle u
znamenitom pismu bijelom poglavici
u Washingtonu je zabilježio: Sve stvari povezane su kao krv koja objedinjuje obitelj, učite vašu djecu kao što mi
činimo s našom, da je Zemlja naša
nisu dovoljni da se riješe svi problemi očuvanja sredine u kojoj živimo i
koju sustavno razaramo. Znanstveno
je dokazano da je upravo ljudska aktivnost, a ne aktivnost Sunca, glavni
krivac globalnog zatopljenja. Postoji i
dobra usporedba: što bi se dogodilo
s čovjekom kada bi mu se temperatura povisila za samo 4 stupnja? Čovjek
bi umro. Isto je tako i sa Zemljom. Još
majka. Što god snađe Zemlju, snaći
će i sinove Zemlje.
Do današnjih dana nema upečatljivije i iskrenije poruke budućim generacijama. Živimo u doba znanstvene,
tehnološke i industrijske revolucije
koje su čovjeku donijele koristi i pogodnosti, ali i formirale bezobzirnu
potrošačku populaciju s nedovoljno brige o zaštiti prirode i okoliša.
01. TRAVNJA 2012.
Kome bi danas pisao
poglavica Seattle?
Onečišćuju se vode, u atmosferu se
emitiraju otrovni plinovi, iscrpljuju
se zalihe prirodnih sirovina i energenata, padaju kisele kiše, jača efekt
staklenika, ozonske rupe… Tko to
može spriječiti? Nakon indijanskog
poglavice koji je pisao pismo Velikom
bijelom poglavici u Washingtonu, pisma i apele danas pišu brojne udruge
zelenih. No, previše je adresa na koje
ih treba uputiti…
Dan voda u Zagorju
Neke od misli
o vodama:
u piti, a
rci vodu ne volij
– Veliju da Zago pune zvira!
s
vode čiste pri na
ne
ra v glavu kak vi
– Voda ne vudi
čkuje
čera, vodu doru
– Gdoj vino ve
li nije dobra!
– Voda ni v cipe
mlini meljeju
– Voda riče, a
nigdar kraja
– Vode i zlobe
ne laje!
vode i pesa kaj
– Čuvaj se tihe
obraza
ere osim crnog
– Voda sve op
ege gloda
– Tiha voda br
po vodi plivaju
– Prazne tikve
Aktivnosti uz Svjetski dan
voda na području KZŽ pod
pokroviteljstvom:
Zagorski vodovod d.o.o. –
Savez ekoloških udruga KZŽ –
koordinira FAO, Organizacija za
hranu i poljoprivredu UN
Svjetski Dan voda obilježen je širom
županije, najburnije je bilo na Bajerima, jedinstvenim zagorskim jezerima, gdje su treći razredi oroslavskih
osnovnoškolaca zasuli pitanjima ribiče ŠRD Jezera, proveli kviz znanja
o vodama i obznanili velikima svoje
dubokoumne misli i poruke o vodama. Domaru Joži držali su lojtru dok
je postavljao dvije kućice gnjezdilice
za ptičice. Pošteno i pješice preko
polja, u pratnji svojih učiteljica došla je i grupa učenika OŠ iz Dubovca
i uz jezero održala sat upoznavanja
prirode.
U čast proširene barice na školskom
dvorištu iza zgrade OŠ u Oroslavju
održan je sat likovnog, a radovi će
se uvrstiti u arhivu Muzeja voda, jedinog i jedinstvenog u ovom dijelu
svijeta, Udruge za poboljšanje života
na Kamenjaku, koju vodi prof. Krešimir Bauer – i biti izloženi u sklopu
Dana muzeja u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu, 28. svibnja.
Osnovna škola K. Š. Gjalski, PŠ u Špičkovini tradicionalno obilježava sve
dane važne u zaštiti okoliša: maštoviti panoi, likovni i literarni radovi,
uz razgovor o vodama danas i sutra
s predstavnicima nevladinih udruga,
obilježen je i ovogodišnji dan. Uz
svakodnevne brige i obaveze, brigu
o vodi s pipe u školskoj kuhinji i okolišu, mališani će čitati i prelistavati
prekrasnu knjigu Rijeke Hrvatske,
poklon predsjednice udruge Lijepa
naša iz Dubrave Zabočke, Gordane
Gregurić.
Zgarišta naših
polja i šuma
Izgaranjem se u atmosferu ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida
(CO2), suodgovornog za stvaranje
efekta staklenika i globalno zatopljenje. Nastavi li se ovakvim
tempom zagađivanja atmosfere,
unutar 30 godina predviđa se porast temperature zraka za 6 °C,
što će za posljedicu imati poplave,
glad, suše, silovita olujna nevremena, globalnu katastrofu. Oštro
suzbijanje emisija ugljika moglo
bi u dovoljnoj mjeri smanjiti koncentraciju CO2 i spasiti planet, no,
u akciju bi trebalo krenuti odmah,
zaključak je znanstvenika.
Iako je RH potpisnica međunarodnih konvencija o zaštiti ozonskog
omotača, zaštiti bioraznolikosti,
zgarišta naših polja i šuma obilno pridonose koncentraciji CO2
u atmosferi, zagađuju nam zrak,
nanose neprocjenjive štete raznolikosti života. U plamenu nestaju
ježevi, brojne vrste kukaca, leptira,
ptica i njihovi domovi. Do posljednje je s naših livada nestala livadna gušterica i lijepi leptir, livadni
plavac. Neznatne kazne za neprocjenjivu štetu prirodi dokaz su još
jedne nedosljednosti propisa i zakonodavstva, potvrda kako je briga
za okoliš još uvijek samo priča s
margine. Spaljivanje otpada, koji
to ustvari nije, suhog lišća i trava, u
zemljama EU i na vlastitoj okućnici stajalo bi potpaljivača najmanje
1500 eura! S druge strane, u RH se
iz Mađarske i Poljske godišnje uveze suhog lišća, slame i sijena za 12
milijuna eura…
IZ DRUGOG KUTA
01. TRAVNJA 2012.
U
prašnjavom teatru vrve razbojnička
lica... zamišljeni čovjek zuri u pepeo
cigarete. Ljudska lica nestaju s jutarnjim
sumrakom. Tisuće istopljenih svijeća,
potrošeni vosak kao posljednji titraji
nade na sarajevskim licima devedesetih... Srezani snovi čovjeka u trideset i
petoj godini života. Zahrđale uspomene
ostaju skrivene kao udubine kamena u
gradskom metežu... Kafanska raja… Sar
e Roma Harisa Džinovića, Vida Pavlović,
Esma Redžepova, Bora Spužvić – Kvaka,
Toma Zdravković…
Na trenutak odnekuda spodobe pomahnitaju... probodu mi ostarjelo srce.
Prisjete. K’o katapultom ošinu u snježne dane sarajevskih igara, čoporativnih
izleta na Igman, vratolomnih egzhibicija
renolkom po Jahorini... kroničnih delirija
u poderanom jenasu na koncertima vatrenih rock grupa (Ekaterine Velike, Smaka, Oktobra 1864.…), legendarne zvuke
gitare Radomira Mihajlovića - Točka, maturskih dana kad su svi imali neki razlog
za slavlje, ispijati do jutra flaše Jelena (da
se netko kojim slučajem ne zabuni, podsjećam da se radi samo o dobrom pivu,
dobrim kulerskim sjećanjima)... Sarajevo
je moj grad... grad moje ukradene mladosti, moga izigranog do suza radosnica
sunčanog djetinjstva...
ohvalit ću se – pa ću reći, da sam u
ovom hajvanskom životu imao dvije
velike ljubavi, obadvije i sada na grbači
u pedeset i nekoj godini života nosim...
Treću ljubav onako u polusnu rijetko
spominjem, bilo mi je petnaestak godina
– kad mi je ciganka Lila u varoši skidala
mrak s očiju... kasnije sam čuo da je Lila
svojim majstorlucima, skinula dječurliji u
cijeloj mahali mrak s očiju… mashallah…
Bio sam kako bi rekli dragi mangupi iz
moje čaršije hašišar, teferičio sam kao
Mick Jagger po kafanama, izigravao frajera na žurkama sa svojim hanumama...
luđački cijedio svaki dan kao sunđer pred
školskom pločom, do respiratora pendrao na vrh Zelengore s onim fanatikom
iz famelije… i baš mi je bilo fazon... Prije
dvadeset godina bio sam hrabar, što je
bilo potući se u nekoj zabiti na igranki,
pred Mašinskom školom s Campom za
deset dinara prodavati cigle, u ratu pretrčavati brzinom svjetlosti preko zebri –
dok su snajperisti čestitali rađanje svake
krvave zore mržnjom iz puščanih cijevi.
Isti drugari, nekad su šetali Baš-čaršijom,
P
pili konjake s jaranima dolje kod Džeme u
Cabaretu, igrali prstena... domina u komšiluku u zgradama oko stare begove džamije, čestitali 8. mart, Dan žena, svojim
majkama, ženama i ljubavnicama za koje
ove druge žene nisu znale... Eto, ponekada pomislim u sebi, sve u elać otišlo... Razbježali se haveri kao zrake varljivog zimskog sunca ponad kišom strijela ranjenog
Sarajeva. Još su samo stećci nekako ostali
namrgođeni, zatečeni u visokim travama
u koje ni odrasli čovjek ne bi mogao promunđati više... danas se haveri susretnu
samo u nekim ofucanim albumima na
tržnicima, vele raja nema para, pa prodaju mjesto obiteljske srebrnine, ono malo
(onako čisto iz nehaja) zavirim u pokoji
kontejner, ne bil‘ našao nešto što nikome
ne treba... počesto se u ponoć utrkujem
sa zagrebačkom čistoćom, prazne ta
rogobusna stvorenja kao što desetkuju
aute one krilate nemani paukovi po ionako skučenim gradskim pragovima...
Imam par havera, ne valja nikada reći
dva, uvijek je valjda samo jedan kao i
sam dragi Bog... Prije dok sam bio po
savezima komunista, u pionirskim titovkama i crvenim maramama, nisam se
baš obazirao na popovske priče... zapravo nisam (bilo bi neprikladno reći – nikada ni prismrdio vratima), ali evo, danas
i samog Boga zazivam... obraćam mu se
P
Jedna ratna priča iz
opkoljenoga Sarajeva
Posvećeno Miletu Mrvaljku, haveru iz Sarajeva… jaranu iz zagrebačkih mahala
što je ostalo od suvenira... svoje vlastite
uspomene.
tako, Bosno moja, još prije sam u ranoj
mladosti počeo gubiti vid, sada sam zahvalan, jer me ne boli ljudski prijezir kao
nekad, tada sam puno više sanjao, po galerijama uramljivao platna, u kazalištima
scenografima solio pamet o ekserima...
Ti su dani k’o miris majčinog kruha iz tepsije iščezli. Eto, ima tomu par godina, da
mi je majka umrla, otac se preselio u starački dom, osluškujući posljednje jecaje
u tišini svoje penzionerske sobe. A ja,
evo lutam zagrebačkim ulicama, tražim
k’o Diogen još pokojega havera iz svoje
zemlje... Poziram nekad k‘o maneken u
plavoj kabanici iz drugog svjetskog rata,
šunjam po prapovijesnim ruševinama,
tražim igrom slučaja prazan krevet (po
mogućnosti polupansion s doručkom),
u slobodno vrijeme nekada malo proučavam sadržaj onih zelenih kanti na
ulicama, s vremenom u besposlenosti
I
k‘o haver, i molim ga da i On meni bude
haver u preostalim momentima života...
Gdjekad spavam u hotelu sa dvije, tri
zvjezdice... dosada sam ovdje isprobao
mnoga luksuzna odmarališta, udobne
interijere uređene kao garaže, podrumske vlažne prostorije bez trunke danje
svjetlosti. Tamo ni fenjeri ne svijetle,
previše je mraka i za plamenove... samo
izgleda nije za propale ljude. Navečer se
zaogrnem s dva tusta jorgana, kao da se
pripremam sići u mrka rudarska okna...
zatvorim bez straha oči, kao udarnik Alija
Sirotanović s one papirnate novčanice
od dvadeset tisuća dinara u dobu inflacije. Ručam u elitnim restoranima, koji
se samo onako marketinški zovu pučka
kuhinja (Dolac, Gundulićeva... imate na
google earthu sve lokacije) fala jaranu na
nebesima na tako sofisticiranoj tehnologiji, ma što se sve s njome može provjeriti, i obližnje lokacije pučkih zaduždbina.
Tamo poslužuju samo škampe, bakalare i
kinesku hranu, goste nas kavijarom i Don
Perignon... A što ćeš – svaki dan izgleda
nafaka ista...
o, da ne bude sve tako tužno, bude
i birićetnih dana kada savijam duhan i išćefim kakvu produženu kafu od 6
kuna (samo da znate, da ne budem (ne)
kolegijalan – na tri mjesta imate u gradu:
hardcor rupa na željezničkom kolodvoru,
birtija kod još ne postavljenog kipa na
Trgu dr. Franje Tuđmana, i tamo za trgovce s Dolca, te najnovija na raskrižju kod
Maksimirskog parka... pa, ako vam ikada
usfali koji dinar... parola je, snađi se… pobro). Naravno, ne dao Bog da vama padne na pamet, da tamo vodite svoju damu
na prvu večer, pogotovo na Valentinovo
(umjesto grimiznih crvenih srca) mogli
bi Vaše oko zbog urnebesnog sanitarnog
čvora postati plavo... k’o u onom vicu: Ja
sam vampir plavo oko... I tako, našalim
N
66
se, još to mogu, još imam malo za to snage – to me drži na nogama cijele dane,
ohanem…
itam se koliko još moram patiti, mada
sam zaslužio svoju patnju. Mada
moja patnja nije u gladi, ćebetu… nego
u samom srcu koje boli. Svojeglav kakav jesam, ćeram inat – ispravljam krive Drine. Od jada rata, ljudske duše su
još prokletije… Ulice gradova u praznini
svojih tmurnih trenutaka nose puno više
bijede… raja još nije sita lokvi krvi… mirisa smrti u svojemu komšiluku, vlastitoj
avliji… Otrijezniti se šejtanskih aveta, bijednog sjaja zlata – zbog vlastite majke,
sestre, brata…
GLAS ZAGORJA
broj 91
B
Piše
Dražen Zetić
[email protected]
iti beskućnik u tuđem gradu… Nekada sam imao u stanu pune regale porculana, u izobilju birao svjetske klasike iz
sestrine bogate knjižnice… obilazio Narodno pozorište svake sedmice… ljubio
k’o sarajevsko dijete iz svake mahale po
jednu srednjoškolsku simpatiju… A, sada,
nemam ni par dinara da ubacim na dalekozor na Gornjem gradu, da pogledam
kako Zagreb noću sja… A, dobro, možda
i trebaju neke panorame da ostanu vazda skrivene ljudskim očima. Možda da
je tako bilo onih ratnih dana u Sarajevu,
snajperisti ne bi ubijali onu jadnu djecu
po sarajevskim pijacama, možda bi lakše
stajale sarajlije u redu za vodu, ne bi lomile noge do prvih apoteka, gladijatorski
se borili za jednu (zlatnu) koricu kruha…
Ne znam… nakon svega još mi nije jasno
što je to bilo – što se to zapravo dogodilo… zašto baš meni, mome gradu… Još
sam k’o u nekom sumornome snu… Pa,
zar ovu zemlju i ovaj narod, nijedna soluntija ne može nikada zaobić’… Zar se
baš sve mora sručiti na nju…!? Izgleda
da je više pravde bilo u onim sarajevskim
bitangama, kao što je nekad šibicar Đindo Omer – kad je ukradeni šlajbok vraćao čovjeku, i u njega praznog ko’ Idžin
rezerovar krivećke ubacivao pokoju žutu
banku da pomogne sirotoj raji Sarajeva…
A, evo sada fala jaranu na nebesima, u
zadnje vrijeme me sunce češće budi, polumasno ogledalo miluje lice dok onim
starim brijačem k’o šmirglom stružem
pedesetak godina staro lice… dosta mi je
onih podruma i garaža, jutrom se nekad
osjećam preporođen – kad ne moram
skupljati k’o zelene dragulje plastične flaše, i stajati u redu za tanjur vodenjaste
juhe…
Sretan Uskrs
želi Vam
STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja
1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64,
Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske
Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2,
Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj,
Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b,
Bednja, Rinkovec 37c.
TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca
67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića
52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg
hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31,
Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65.
TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5,
Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA
Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički
Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69,
Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA
Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA,
Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA
br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače,
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Ovdje - besplatne digitalne novine

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 41(354).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 37(350).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 40(353).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 8(373).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

ovdje - zagorje-international.hr.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.