Godina VIII. Broj 79 1. travnja 2011.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
PRILOG:
Zagorski Vuzem
KRAPINA:
Dogradnja škole
u Lepajcima
KLANJEC:
Sajam zdravlja
HUM NA SUTLI:
Izbori 3. travnja 2011.
SVETI KRIŽ ZAČRETJE:
Uređen vatrogasni dom
MARIJA BISTRICA:
Kreće obnova Doma
kulture
ĐURMANEC:
Voda u Hlevnicu i
Jezerišče
JESENJE:
Darovi za najstarije
TUHELJ:
Briga za najpotrebnije
STUBIČKE TOPLICE:
Gradi se trgovački
centar
RADOBOJ:
109. godišnjica
rođenja Side Košutić
ISSN 1848-0004
USUSRET PAPINU POHODU:
Saznajte GLAS
sve
ZAGORJAo Benediktu XVI.1
2
GLAS ZAGORJA
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
4
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica
GORANKA HORJAN
Nitko danas ne može reći da je uspješan, ako se ograničio na šetnju samo unutar vlastitog dvorišta.
8
• Marketing:
• Dizajn i oblikovanje:
KRISTIJAN KRSNIK
• Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: [email protected]
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. SVIBNJA
2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-45
PRILOG ZAGORSKI VUZEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35-42
KULTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47
Klementina Cerovečki
[email protected]
Hyper dizajn d.o.o.
INTERVIEW - Goranka Horjan
Karijera koju prate priznanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . 7
GOSPODARSTVENICI GOVORE - Kristijan Krsnik
Prepoznajemo kvalitetu zagorskog purana . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . 11
SAJAM POSLOVA
Prilika za susrete nezaposlenih i poslodavaca . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . 43
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . 45
• Direktorica marketinga:
Renata Novak
AKTUALNO
Dobro mišljenje o zagorskom puranu stvaralo se i prenosilo godinama, zato je zagorski puran kao proizvod
perspektivan. Prilog tome su provedene ankete za potrebe certificiranja zagorskog purana, gdje su anketirani
potencijalni konzumenti s čitavog teritorija Republike
Hrvatske - zagorski puran percipiran je kao izuzetno kvalitetan i zdrav proizvod, zatim ukusan i ekološki uzgojen,
te autohtona vrsta koja se povezuje sa Zagorjem. No
kada će zagorski puran biti asocijacija u gastro ponudi
Croatia, onda ćemo to moći nazvati dobar posao.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
UMJETNIČKA RADIONICA
Lilijana Javorić Ilić - Umjetnica prelamanja svjetla. . . . . . . . . . . . 52
SPORT INTERVIEW
Dragutin Črnjević: U ligi prvaka - sve je moguće . . . . . . . . . . . . . 54
Antonio Črnjević: Naši navijači naš su šesti igrač . . . . . . . . . . . . . 55
SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . 59
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Junak našeg doba - Nadica Žučko
Jedina urarka u Županiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Priča: Moja druga domovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
54
ZANIMLJIVOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Večer za dušu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68-69
100 godina OŠ Ljudevit Gaj - Krapina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
DRAGUTIN ČRNJEVIĆ
Formula svakog uspjeha je u velikom radu! Može se imati sreće u jednoj utakmici, u jednoj sezoni, ali učiniti taj
uspjeh kontinuiranim - za to je potrebno mnogo rada.
GLAS ZAGORJA
ZELENA ŠKRINJA
Svjetski dan voda - 23. ožujka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Kockavica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
3
INTERVIEW
01. TRAVNJA 2011.
GORANKA HORJAN,
ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja
Razgovarala
Petra Ljubek
Karijera koju
prate priznanja
Važno je da autoriteti na svim razinama - od opæina i gradova, preko županija i države
znaju prepoznati prioritete i odvaže se dati im potrebnu podršku. U poplavi zahtjeva
koji svakodnevno pristižu na njihove adrese potrebno je znati oduprijeti se porivu da svi
budu zadovoljni jer je to nemoguæe. Zadatak odgovornih je umjeti prepoznati i podržati
kvalitetu.
4
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
Muzeji Hrvatskog zagorja nacionalna su ustanova koja objedinjuje pet
specijaliziranih muzeja u Krapinskozagorskoj županiji: Muzej krapinskih
neandertalaca u Krapini, Dvor Veliki
Tabor u Desiniću, Muzej seljačkih
01. TRAVNJA 2011.
veliki broj novih muzeja, pa to ostavlja dobar utisak i na kolege iz drugih
država kada nam dođu u posjet. Važno je da autoriteti na svim razinama
- od općina i gradova, preko županija
i države znaju prepoznati prioritete i
Nitko danas ne može reæi da je uspješan, ako se ogranièio na šetnju samo
unutar vlastitog dvorišta.
buna u Gornjoj Stubici, Muzej Staro
selo u Kumrovcu i Galeriju Antuna
Augustinčića u Klanjcu. Osnovna im
je zadaća raditi na sustavnom prikupljanju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji, te trajnoj
zaštiti muzejske građe. Koliko su muzeji različiti po građi koju zbrinjavaju,
toliko su im zajedničke aktivnosti na
komuniciranju baštine prema publici, ističe njihova zajednička ravnateljica, prof. Goranka Horjan koja svoja
stručna znanja u muzejskoj praksi
stječe već gotovo 25 godina, a na
čelu je Muzeja još od 2000. Niz godina je vrlo aktivna u hrvatskim muzejskim strukovnim udruženjima, ali i
međunarodnim muzejskim organizacijama. Priznanje stručnosti, nedavni
je njen izbor u Izvršno vijeće Svjetske
muzejske organizacije ICOM-a u Šangaju u Kini i potom, na godišnjem sastanku Upravnog odbora Europskog
muzejskog foruma (EMF) u Liverpoolu, izbor za potpredsjednicu ove
ugledne europske muzejske mreže.
Nesumnjivo ovom uspjehu prethodile su godine rada, stjecanja znanja
koje se ponovno dokazalo kao najjače oružje za pobjedu.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad
ustanove koju predvodite? Jeste li
zadovoljni ulaganjem u kulturu u
Hrvatskoj, u našu županiju, posebice muzejsku djelatnost kojom se
bavite?
Muzeji Hrvatskog zagorja započeli su
radom 1993., dakle u ratno vrijeme
kada uvjeti za razvoj muzeja nisu bili
povoljni. No, zalaganjem zagorskih
muzealaca naši su se Muzeji oblikovali u suvremenu muzejsku kuću,
koja je po kvalitetnom radu prepoznata i u zemlji i u inozemstvu. Zadovoljna sam dosadašnjim postignućima i mislim da smo zaista izvukli
maksimum u okolnostima u kojima
radimo.
Proračun za kulturu uvijek je malen
u odnosu na druge sektore, i to ne
samo u našoj zemlji. No, sve više se
prepoznaje važnost kulture kao pokretača razvoja pa se šire i mogućnosti njezinog financiranja. Hrvatska je
zadnjih nekoliko godina mnogo uložila u muzejsku djelatnost, otvorili smo
odvaže se dati im potrebnu podršku.
U poplavi zahtjeva koji svakodnevno
pristižu na njihove adrese, potrebno
je znati oduprijeti se porivu da svi
budu zadovoljni jer je to nemoguće.
Zadatak odgovornih je umjeti prepoznati i podržati kvalitetu.
Zagorski muzeji - savršen
spoj suprotnosti
Kakav je plan muzejskih događanja
za 2011.? Što će posjetitelji imati
priliku vidjeti od posebnih programa u muzejima?
Svake godine muzeji pripreme niz
posebnih programa za posjetitelje od izložbi, publikacija, muzejskih radionica i događanja. Projekte radimo
u našim muzejima, ali i gostujemo u
drugim ustanovama u Hrvatskoj ili u
inozemstvu. Suradnjom s kolegama
iz drugih muzeja nastojimo kapita-
lizirati uložena sredstva i predstaviti našu baštinu na što više mjesta.
Pored programa u području muzejsko-galerijske djelatnosti, radimo i
u okviru međunarodne kulturne suradnje, zaštite i digitalizacije baštine,
te investicija i kulturnog turizma.
Nakon što smo završili veliki projekt Muzeja krapinskih neandertalaca prioritet nam je stalni postav u
dvorcu Veliki Tabor, čiju realizaciju
očekujemo kada se završi konzervatorsko-restauratorska obnova dvorca. Obimni su poslovi suradnje s Hrvatskim restauratorskim zavodom,
arheološkim istraživanjima, otkupima i pripremama sadržaja budućeg
postava.
Izložbena djelatnost oduvijek je u
središtu pozornosti, jer ona višekratno dovodi publiku u muzej i velikim dijelom je namijenjena lokal-
nom stanovništvu. U kumrovečkom
muzeju će ove godine biti otvorena
dva zanimljiva projekta kao buduće
stalne izložbe - Pučka škola i Vatrogasci, u novouređenim prostorima.
Jedan od prioriteta koje ističe i Ministarstvo kulture je međumuzejska
suradnja. Vrlo dobro surađujemo s
Etnografskim muzejom iz Splita, te
slovenskim Regionalnim muzejom
Murska Sobota, te će oba ove godine uzvratno gostovati u Starom
selu. Planiramo suradnju s Institutom za folkloristiku na konferenciji
posvećenoj tradicijskim glazbalima, uz prateću izložbu i radionice.
U Kumrovcu se redovito održavaju
radionice nematerijalne baštine, a
posebno smo ponosni na naš doprinos upisu dva fenomena, tradicijskih igračaka i licitara, na Reprezentativnu listu UNESCO-a. U 2011.
Nova znanja koja se dobivaju u meðunarodnom okruženju pomažu i u svakodnevnom
radu u matiènoj kuæi. Danas ni ne možete
kompetentno voditi jednu ustanovu kao
što su naši muzeji ako uz ostale upravljaèke
i komunikacijske vještine, nemate potrebna
znanja iz svjetske muzejske prakse.
planiramo uvesti posjet Starog sela
s višejezičnim audio-vodičima, što
je idealno za obilazak tradicijske arhitekture i ekspozicija smještenih u
malim interijerima.
Dobra suradnja sa zelinskim muzejom njeguje se već niz godina posebno na projektima koji obrađuju
srednjovjekovno razdoblje. Tako
gornjostubički Muzej seljačkih
buna razmjenjuje s Muzejom Sv.
Ivan Zelina izložbe Vrijeme utvrda i
Templari. U 2011. središnja izložba
u Gornjoj Stubici je Trijenale zagorskog suvenira koje se povezuje
i s projektom izrade monografije
o tradicijskim i umjetničkim obrtima KZŽ u suradnji s Obrtničkom
komorom KZŽ. Trijenale se otvara
u travnju i zagorska publika će, kao
i turisti, moći pogledati recentnu
produkciju suvenira. Monografija
će pak biti kapitalna publikacija
u 2011. koja obrađuje povijesne
činjenice i suvremene okvire koji
uvjetuju razvoj i nastanak obrtništva na ovim prostorima.
Galerija Antuna Augustinčića razmjenjuje izložbu s bračkom Galerijom Dešković. Kipar Branislav Dešković predstavlja se publici u Klanjcu,
dok će Augustinčićev opus gostovati
na Braču. Galerija planira i jesensku
izložbu mladih autora kipara, te nastavak akcija uz Dan mira.
Goranka i Vlasta
Krklec na dodjeli
priznanja u Kini
GLAS ZAGORJA
5
INTERVIEW
01. TRAVNJA 2011.
Svaki od muzeja godišnje realizira
barem jedan pedagoški program.
U krapinskome Muzeju planiramo
pojačati edukativne programe posebno imajući u vidu našu pripremu kandidature za Europski muzej
godine (EMYA). Novim edukativnim programima želimo našim posjetiteljima produžiti boravak na
destinaciji. Već smo u Noći muzeja
demonstrirali radionicu izrade artefakata, imamo i razrađenu radionicu paljenja vatre kremenom, te
očekujem njihovu redovitu implementaciju od proljeća. Muzejski
stručnjaci planiraju i realizaciju
izložbe o neandertalcima iz spilje
Veternica, planiramo i gostujuća
predavanja i programe vezane uz
događanja kao što je bila i prva godišnjica rada novoga muzeja.
U izdavačkoj djelatnosti, planiramo
tiskanje Anala Galerije Antuna Augustinčića i kataloga novoga postava
u Krapini. Veliku pozornost Muzeji
posvećuju izdavanju promotivnih
materijala koji će pratiti predviđene marketinške kampanje, posebno
onih izvan granica. U završnoj fazi je
i izrada sofisticiranih web stranica
za Krapinu s mogućnosti on-line narudžbi i plaćanja.
Međunarodni izazovi
Ističete se iznimnom međunarodnom aktivnošću. Struka vas je izabrala u različite muzejske asocijacije. Što vam to osobno znači, koje
su vam neposredne obaveze i koliko
ovaj izbor može pomoći vašem radu
u prezentaciji i razvoju muzejske
djelatnosti u Hrvatskoj?
Osobno mi to mnogo znači, jer, zaista, kada vas predstavnici iz 117
zemalja iz cijeloga svijeta tajnim glasovanjem izaberu među 11 članova
koji će voditi Svjetsku muzejsku organizaciju, onda to nedvojbeno svjedoči da je vaš trud javno prepoznat
i nije plod nikakvih političkih imenovanja ili sličnih scenarija. Obveze
uvijek idu ruku pod ruku s rukovodećim položajem, ali i iskustvo je s godinama sve veće te ih lakše i svladavate. S obzirom na dugogodišnji rad
u međunarodnim organizacijama
poznajem njihov ustroj i način rada,
te lakše mogu sudjelovati u procesu
odlučivanja.
Smatrate li međunarodne suradnje
važnima?
Nova znanja koja se dobivaju u međunarodnom okruženju pomažu i u
svakodnevnom radu u matičnoj kući.
Danas ni ne možete kompetentno
voditi jednu ustanovu kao što su
naši muzeji ako uz ostale upravljačke i komunikacijske vještine, nemate
potrebna znanja iz svjetske muzejske prakse. Nastojim proširiti mrežu
6
Goranka prima nagradu od
predsjednice AICOM-a Alissandra
Podaci dobiveni anketama govore da su upravo turisti koji obilaze kulturne ustanove i
muzejski posjetitelji odlièni gosti i potrošaèi
na destinaciji, te otprilike na svaku kunu
koju ostave u muzeju potroše najmanje
pet puta više na ostale usluge, a ukoliko su
višednevni gosti, i daleko više.
suradnje u Hrvatskoj, te dovesti što
više skupova i konferencija u našu
zemlju, što ne samo da koristi razmjeni iskustava među muzejima već
i donosi ekonomske koristi od dolazaka sudionika.
Želim podsjetiti i na prioritete kulturne politike Europske unije, a to
je mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika. Posebni programi
potpora upravo su namijenjeni
razmjeni stručnjaka i ta činjenica
govori mnogo u prilog tome koliko
je međunarodna suradnja važna. U
programima prekogranične suradnje također se ističe važnost međunarodne razmjene sa susjednim
zemljama, a postoje i posebni programi s trećim zemljama. Nitko danas ne može reći da je uspješan ako
se ograničio na šetnju samo unutar
vlastitog dvorišta.
Utječe li kriza na muzejsku djelatnost, popratne aktivnosti u muzejima i, naravno, njihovu posjećenost?
Koliko je teško zadržati zainteresira-
nost sponzora u pojedinim manifestacijama koje se organiziraju u
muzejima?
Naravno, kriza zahvaća i muzejsku
djelatnost i to na globalnoj razini.
U sklopu svjetske muzejske organizacije bavili smo se tom temom s
različitih polazišta. Neki stručnjaci
čak smatraju da će nove vrijednosti
koje je nametnula kriza, a to je napuštanje neumjerenog potrošačkog
ponašanja i okretanje duhovnim vrijednostima, čak i pogodovati muzejima. No, s druge strane sredstva koja
javni i privatni sektor može ulagati
u kulturu sve su manja i to mnogim
muzejima donosi probleme. Naši
muzeji se za sada uspješno nose s
krizom, no moramo biti objektivni
i reći da smo imali sreće što smo
uspjeli završiti najveću atrakciju krapinski muzej koji ima vrlo veliku
posjećenost za hrvatske prilike. No
i ostali naši muzeji nisu u 2010. zabilježili pad, iako smo to očekivali s
obzirom na hit destinaciju u Krapini.
GLAS ZAGORJA
Što se sponzorstava tiče, teško da u
Hrvatskoj možemo govoriti o tome u
pravom smislu riječi. Malo je tvrtki
koje daju značajnija sredstva i ona
su uglavnom koncentrirana u većim gradovima, što je i razumljivo s
obzirom na medijsku pokrivenost.
Manifestacije se uglavnom financiraju iz lokalnih proračuna i uz pomoć
turističkih zajednica i često izgube
svaki ekonomski smisao kao kulturno-turistički proizvod. Naši muzeji
su Viteškim turnirom i ostalim srednjovjekovnim događanjima pokušali
uspostaviti novi model koji bi mogao
ući u redovitu turističku ponudu, no,
na žalost, interes ostalih dionika nije
išao u tome smjeru.
Danas se muzeji smatraju i pokretačima razvoja. Misli li se pri tom
prvenstveno na kulturu i turizam?
Zašto iskustvima to premalo potvrđujemo?
Zapravo me čudi kako nešto što je
zacrtano kao strateški prioritet i
svi na različitim razinama govore o
neophodnom povezivanju kulture
i turizma, daje u praksi malo rezultata. Ljudi ne odlaze turistički u neki
kraj da bi spavali u mjesnom hotelu,
vjerujem da im je udobnije spavati
doma. Putuju i odlaze na zanimljive
destinacije da bi vidjeli ili doživjeli
nešto što kod kuće ne mogu. I upravo zato ulaganje u spomenike, obnovu dvoraca, izgradnju novih atrakcija
ili čuvanje tradicijskih običaja treba
sagledati kao motivaciju dolaska
koja će onda donijeti koristi i ostalim pružateljima usluga. Prisjetite
se kako su prošle godine ugostitelji
u medijima priznali da im je promet
zbog zatvaranja Velikog Tabora pao
i nekoliko puta. A s druge strane,
mnogi se bez razmišljanja obruše
na spomeničku rentu iz koje se naši
dvorci obnavljaju. Podaci dobiveni
anketama govore da su upravo turisti koji obilaze kulturne ustanove
i muzejski posjetitelji odlični gosti i
potrošači na destinaciji, te otprilike
na svaku kunu koju ostave u muzeju
potroše najmanje pet puta više na
ostale usluge, a ukoliko su višednevni gosti, i daleko više.
Veseli nas i nominacija Muzeja „Staro selo“ Kumrovec za titulu destinacije izvrsnosti i to potvrđuje da naša
ustanova promišlja svoj rad kroz sinergiju turizma i kulture.
Vama najdraži profesionalni uspjesi?
Pa oni su svakako vezani uz posao
koji radim. Najveći su uspješan završetak velike investicije u Krapini gdje
zaista nije bilo lako uskladiti različite interese i očekivanja od autora i
suradnika, izvođača, nadležnih tijela
i financijera, lokalne zajednice, turi-
INTERVIEW
stičkog sektora, medija i publike. Iza
mene je već bio jedan manji novootvoreni postav u Muzeju seljačkih
buna i pripremljena koncepcija za
postav u Velikom Taboru - koji je u
realizaciji, i izazov je kojim se trenutno bavim.
Dragocjeno iskustvo bio je i projekt CRAFTATTRACT sufinanciran
od Europske unije i koji je također
dobio brojna priznanja i pozive za
predstavljanje kao primjer dobre
prakse. Moje osobno sudjelovanje u
projektu prijave Ministarstva kulture
za dječje igračke i licitare, zajedno s
ostalim suradnicima, naravno, koji
je rezultirao upisom na UNESCO listu također je lijep uspjeh. A i gore
navedeni izbori u međunarodna
strukovna tijela zasigurno pridonose
zadovoljstvu u radu.
Muzej Krapinskih neandertalaca plijeni već godinu dana svojom atraktivnošću, potvrđuju to i već pristigle
nagrade. Ima li ideja koje bi još trebalo ostvariti?
Uvijek ima mnogo ideja, ali pažljivo
treba promisliti koje od njih treba
ostvariti i na koji način. U svakom velikom poslu postoje različiti interesi
no osnovno je pravilo, koje danas
nalaže i Europska unija za svoje projekte, da je nužno napraviti strateške
dokumente koji će jasno pokazati što
je isplativo, a što nije. Ono što je sigurno, jest činjenica da oko Muzeja
treba izgraditi nedostajuću mrežu
usluga, ali one u prvom redu pripadaju u turistički sektor.
Kao muzealci, mi smo od početka
realizacije novoga muzeja svjesni
da osim samoga postava on u novoj zgradi nema potrebne prostore
za ostale nužne muzejske sadržaje i
smatramo da se oni moraju realizirati u obnovljenoj zgradi staroga muzeja. Za to nam je potrebna podrška
Grada i Ministarstva i nadam se da
ona neće izostati.
Moje osobno mišljenje je da Muzej
treba razvijati i kao mali znanstveni
centar za paleontologiju za što je
potrebna dobra volja i angažiranost
struke iz različitih muzejskih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu.
Očekujemo suradnju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Instituta za
antropologiju, HAZU i relevantnih
fakulteta. Do sada održana gostujuća predavanja pokazuju da interes
inozemnih partnera postoji. Ukoliko
svoj rad neće temeljiti na istraživanju, ostat će na razini atrakcije za posjetitelje i uskratiti si status koji zaslužuje i koji je Dragutin Gorjanović
Kramberger čitavoj lokaciji ostavio u
naslijeđe.
VRIJEME NADE – RIJEÈ UREDNIKA
Nedjelja je, 27. ožujka 2011. godine. U
Krapini na festivalskoj pozornici sabrali
su se na koncertu povodom 44. rođendana Radija Hrvatsko zagorje Krapina,
mnogi zbog kojih sam na poseban način ponosan što sam Zagorec, što sam
rođen u Hrvatskom zagorju, u zagrljaju
ovih rajskih bregov v zelene zipke v koje
mi domovina spi. Koncert je bil melem
za moje serce, a vjerujem i svima koji
su bili prisutni. Dok ovo pišem još uvijek
„čujem“ Kavalire i njihovu Bauricu, pjesmu koja, iako jednostavnih riječi, duboko istinski i sudbinski opisuje, trga od
zaborava povijest našeg Zagorja, njegovih mladića i muževa koji su odlazili u
dalek svijet kako bi si osigurali barem
nekakvu budućnost. Ona je živi spomenik svima njima koji su otišli iz Zagorja,
po cijele dane radili u tvornicama europskih i drugih zemalja pri čemu im je
srce razdirala tuga za domom, obitelji i
voljenima. Mnogi od njih nikad se nisu
kojih se srami. Upravo i po tim trenucima vlastitih poraza kojih se sramimo
kada nas u tišini naših savjesti zaskoče,
mi ljudi jesmo posebna, blagoslovljena
bića. Bez tih križeva, čovjek ne može ni
znati što je Uskrs, što je život u punini.
Ovu je večer bilo otpjevano puno nezaboravnih pjesama i svaka od njih zaslužuje poseban osvrt, a posebno antologijske popevke poput Suze za zagorske
brege, Oko jene hiže i Dobro mi došel
prijatel koje je srcem i dušom otpjevao Branko Greblički Ventek. Slobodan
sam napisati da je svim tim pjesmama
zajedničko to da su odražaj duše zagorskog, hrvatskog čovjeka. Čovjeka koji je
kroz svoju, počesto trnovitu povijest,
znao pronaći razloge za radost, veselje,
pjesmu, optimizam, otvorenost prema
drugome, gostoljubivost i mogli bismo
još nabrojati puno odlika duše našeg
zagorskog, hrvatskog čovjeka. Upravo
te odlike koje bismo mogli svesti pod
01. TRAVNJA 2011.
preživio i nadživio sve one koji su ga
tlačili, sijali razdore i ideološki trovali.
Vjerujem, i to je moja želja svima vama,
dragi čitatelji, za Uskrs, bez obzira vjerovali li vi ili ne u Boga, bili Kršćani ili ne.
Vjerujem da je naš zagorski, hrvatski
čovjek sposoban probuditi iznova u sebi
sve svoje snage kako bi se zaustavilo
propadanje naše domovine. Vjerujem
da smo mi Zagorci sposobni ponovno
napraviti tvornice u kojima ćemo proizvoditi za cijeli svijet i u kojima će svaki
mladi čovjek moći naći posao, osigurati
si budućnost, obitelj i ne biti primoran
odlaziti u daleki svijet „trbuhom za
kruhom“ poput naših starih. Vjerujem
da smo sposobni izgraditi ceste kojima
ćemo povezati cijelo naše Zagorje i da
za to ne trebamo čekati desetljećima
milost političkih elita.
Vjerujem da smo sposobni pronaći unutar sebe sposobne i časne ljude koji će
se htjeti nesebično i potpuno predano
Vjerujem...
Vjerujem da æe Fala imati razloga vjeèno
odjekivati našim Hrvatskim zagorjem! Da
bismo to postigli moramo si posvijestiti da ne
postoji drugo vrijeme osim ovoga koje nam
je darovano i da smo mi, svaki ponaosob,
odgovorni za svoju buduænost.
vratili. Odgađali su svoj povratak kako bi
„još samo malo zaradili“ i na kraju, kad
su i zaradili, u povratku ih je nerijetko
spriječila smrt. Baurica je zato pjesma
koja neće „umrijeti“ i živjet će dok god
bude ljudi u našem Zagorju. Ona je arhetip, dio koda naše kolektivne svijesti.
Iako Podvinčani imaju puno pjesama
koje se meni osobno jako sviđaju, pjesma Kaj ti stvarno nije žal, koju izvode
sa Željkom Kokorićem, ovu mi je večer
posebno odjeknula. Stvarnost koja nas
ljude sudbinski pogađa i određuje jest
ljubav u svojem ostvarenju, ali i u svojoj
negaciji - mržnji. Voljeti, ljubiti nekoga
nepodijeljeno, iskreno, zahtijeva trajni
napor. Zahtijeva u mnogim trenucima
odbacivanje i samoga sebe. Često to
promatračima izgleda kao ludost, no jedino tako čovjek može reći da zna što je
ljubav i jedino na taj način čovjek može
zadobiti vlastito ispunjenje i ostvarenje
ako je spreman odreći se sebe za drugoga. To je i osnovna poruka kršćanskog
blagdana Uskrsa koji ćemo proslaviti
ovoga mjeseca. Čovjek koji nije sposoban oprostiti, podnijeti žrtvu, odreći se
krivog ponosa, sebičnih interesa, svih
onih niskih strasti koje nas svakodnevno stavljaju pred izbor - za ili protiv, ne
može osjetiti puninu života. Uvjeren
sam isto tako, da radost i ljepotu života
ne može osjetiti ni onaj tko u pogledu
na svoj život ne vidi korov koji je posijao, vlastite grijehe, propuste, trenutke
zajedničku, a to je hrabrost, potrebne
su nam, cijelom hrvatskom biću, osobito u vremenu koje sada živimo.
Napisao sam na početku teksta da sam
ponosan što sam Zagorec. Ponavljam
to i na kraju ovog osvrta. Ponosan sam
i zahvalan sam Bogu što sam rođen u
Hrvatskom zagorju, bez obzira na siromaštvo koje je mene i mnoge moje
prijatelje okruživalo u djetinjstvu kada
sam u škornjima ljeti ponekad i na +35
išao u školu, jer za nekakve normalne
„patike“ roditelji nisu imali novaca. Ponosan sam što sam Zagorec bez obzira
na to što sam kao student morao ljeti
na rad u inozemstvo kako bih si zaradio
za studiranje kada su mnogi moji prijatelji uživali u blagodatima slobodnih
dana. I ne pišem ovo kako bih u vas koji
čitate izazvao sažaljenje, jer to su za
mene osobno dragocjeni trenuci stjecanja nepatvorenih spoznaja o životu,
nego naprotiv.
Želim napisati da u duši zagorskog, hrvatskog čovjeka postoji neprocjenjivo
bogatstvo, odlike kojima smo sposobni
ovaj naš blagoslovljeni kemauček svijeta
učiniti mjestom trajne radosti. Mjestom
čiji bregovi neće zarasti u korov i trnje!
Mjestom živih, a ne mrtvih! Mjestom
na kojem će se opet kao nekad čuti popevka s brega na breg! Mjestom koje će
svojim obnovljenim dvorcima svjedočiti
o veličanstvenoj povijesti u kojoj je naš
„zagorski kmet“ unatoč svim Tahyjima
GLAS ZAGORJA
Piše
Zvonko Franc
[email protected]
boriti u političkoj areni za interese Hrvatskog zagorja i zagorskog, hrvatskog
čovjeka. Vjerujem i siguran sam da smo
sposobni očuvati naša nebom dana prirodna blaga poput šuma, izvora vode,
zelenih brega, biljnih i životinjskih vrsta
kako bi i sljedeće generacije Zagoraca
imale razloga reći da su ponosni kaj su
Zagorci! Vjerujem da će Fala imati razloga vječno odjekivati našim Hrvatskim
zagorjem! Da bismo to postigli moramo
si posvijestiti da ne postoji drugo vrijeme osim ovoga koje nam je darovano i
da smo mi, svaki ponaosob, odgovorni
za svoju budućnost.
Sretan vam i blagoslovljen Uskrs! Kao
pisanicu, poklanjam Vam popevku Oko
jene hiže da je čitate i pjevate ponosna
i hrabra srca:
Oko jene hiže
Pred tobom su steze trudne i daleke
Celu noć buš išel bledi moj pajdaš
Al videl buš vrbe prignute znad reke
Budeš čul kak zvezde padaju med šaš
Oko jedne hiže navek tići lete
Kresnica na coklu celu noć blešći
Tam te bude zemla zibala kak dete
Tam v zelenoj zipki domovina spi
I nemoj mi reći da zabadav išćeš
Da je se to vmrlo da vre ničeg ni
Jednu slanu zvezdu spusti na dvorišće
Pak si zapopevaj morti se zbudi
7
01. TRAVNJA 2011.
GOSPODARSTVENICI
TEMA
GOVORE
BROJA
Kristijan Krsnik,
upravitelj zadruge
Puran zagorskih brega
Piše
Maja Šimunić
Prepoznajemo kvalitetu
zagorskog purana
Dobro mišljenje o zagorskom puranu stvaralo se i prenosilo godinama, zato
je zagorski puran kao proizvod perspektivan. Prilog tome su provedene ankete za potrebe certificiranja zagorskog purana, gdje su anketirani potencijalni
konzumenti s cijelog teritorija Republike Hrvatske - zagorski puran percipiran
je kao izuzetno kvalitetan i zdrav proizvod, zatim ukusan i ekološki uzgojen, te
autohtona vrsta koja se povezuje sa Zagorjem. No kada æe Zagorski puran biti
asocijacija u gastro ponudi Croatia, onda æemo to moæi nazvati dobar posao.
8
GLAS ZAGORJA
GOSPODARSTVENICI GOVORE
Prije nekoliko godina uzgajivači zagorskog purana s područja Krapinsko-zagorske županije okupili su se
u zadruzi Puran zagorskih brega. O
osnutku i ciljevima zadruge te o karakteristikama i prodaji zagorskog
purana za Glas Zagorja govori upravitelj ove zadruge gospodin Kristijan
Krsnik.
Predstavite ukratko našim čitateljima zadrugu Puran zagorskih brega?
Poljoprivredna zadruga Puran zagorskih brega osnovana je krajem 2003.
na poticaj Krapinsko-zagorske županije s ciljem okrupnjavanja uzgoja
zagorskog purana. Uzgoj zagorskog
purana unutar zadružnog sustava
temelji se na Pravilniku o robnoj
marki zagorskog purana Puran zagorskih brega, koji između ostalog
propisuje uzgoj zagorskog purana
na tradicionalan način, primjerice
minimalni broj m2 ispaše po jedinki,
minimalni prostor podne površine u
peradnjaku, uvjete hranjenja, način
isporuke na tržište… Robna marka
zagorskog purana između ostalog
jamči uzgoj zagorskog purana u skla-
ge, a komisija za provedbu županijske robne marke obići će imanje
potencijalnog zadrugara, te izravno
utvrditi da li i u kojoj količini član
promatrač može uzgajati purane
prema Pravilniku. Član promatrač
nije u obvezi plaćanja članskog
uloga. Konačnu odluku o aktivnom
članstvu donosi Skupština Zadruge.
Provodite niz akcija i projekata, a
vrlo je zanimljiv onaj pod nazivom
Puti i steze purana zagorskog brega.
01. TRAVNJA 2011.
bazira suradnja i surađujete li s još
nekim udrugama ili organizacijama?
Županija je bila je inicijator osnivanja Zadruge. U okviru aktivnosti na
poticanju poljoprivrede i razvitka
ruralnog prostora, predvidjela je
među ostalim aktivnostima, poticanje razvitka tržno konkurentnih
proizvoda. Jedna od mogućnosti je
razvitak zagorskog purana kao premijskog proizvoda. Pokrenut je pilot
projekt Osnivanje Zadruge za mar-
Još uvijek postoji predrasuda svježi ili smrznuti proizvod. Kako je
zagorski puran proizvod uglavnom sezonskog karaktera, a jedan
od ciljeva nam je nuditi ga tijekom veæeg dijela godine, jedini naèin
da se to ostvari je duboko smrzavanje. Metodom brzog hlaðenja
na -40 �C, saèuvane su sve nutricionistièke vrijednosti zagorskog
purana, pa nema nikakve dvojbe o kvaliteti tako ponuðenog proizvoda. U ne tako dalekoj prošlosti duboko smrzavanje nije uopæe
bilo pojmljivo, a rezultat svega toga bio je uskraæeni gurmanski
užitak koji zagorski puran može dati tijekom cijele godine.
du s tradicijom što podrazumijeva
uzgoj na otvorenom na pašnjacima,
livadama, šumarcima, voćnjacima,
izvornost, kontrolirano podrijetlo te
zdravstvenu ispravnost proizvoda.
Tako uzgojeni purani i purice imaju
visoku prehrambenu vrijednost i vrhunski su gurmanski užitak.
Ustroj zadruge
Koliko je uzgajivača u zadruzi i koje
uvjete moraju ispuniti da bi postali
njeni članovi?
Zadruga trenutno okuplja 41 uzgajivača iz svih područja Krapinsko-zagorske županije. Zahtjev za članstvo
u Zadrugu može dati bilo koji proizvođač pureće peradi s područja
Krapinsko-zagorske županije koji
će purane uzgajati u skladu s Pravilnikom o robnoj marki zagorskog
purana Puran zagorskih brega i koji
će uplatiti članski ulog. Prema odluci sa zadnje Skupštine, potencijalni
uzgajivač zagorskog purana najprije
će dobiti status promatrača. S tim
statusom svi zainteresirani moći će
se upoznati s radom unutar Zadru-
Možete li reći nešto o tom projektu?
Cilj ovog projekta je promovirati
zagorskog purana i predstaviti ga
potencijalnim turistima namjernicima koji su u posjetu našoj županiji.
Ideja je da se ostvare posjeti na poljoprivrednim gospodarstvima naših zadrugara, uzgajivača zagorskog
purana, kako bi se uživo uvjerili o
načinu uzgoja zagorskih purana na
tradicionalni način.
Projektom se izravno promoviraju
uzgajivači zagorskog purana. Uzgajivači kao što su Boris Vrhovski iz Prigorja kod Đurmanca i Damir Zebolc
iz Gredica kod Klanjca ozbiljno pripremaju smještajne kapacitete, kako
bi osim razgledavanja gospodarstva,
potencijalnom turistu, posjetitelju,
mogli ponuditi boravak na imanju te
isto tako ponuditi mu zagorskog purana pripremljenog na tradicionalni
način s mlincima. Zadruga će prema
svojim mogućnostima i dalje podržavati taj projekt.
Zadruga surađuje i s Krapinsko-zagorskom županijom. Na čemu se
keting zagorskog purana i organizacija prve prodajne pošiljke.
Županija vlasnik je robne marke
Puran zagorskih brega, a korisnik
robne marke je Zadruga, odnosno
uzgajivači koju ispunjavaju uvjete
uzgoja Pravilnika. Uza sav trud i
entuzijazam uzgajivača zagorskog
purana, pogotovo onih prvih članova kod osnivanja, Zadruga bi teško opstala bez financijske potpore
Županije. Zadruga je otvorena za
GLAS ZAGORJA
suradnju sa svim subjektima gdje
nam je zajednički cilj promocija
autohtonih proizvoda Hrvatskog
zagorja, nastup na tržištu ili na
bilo koji drugi način unapređenje
proizvodnje, promidžbe i prodaje
zagorskog purana. Na tim načelima uspostavljena je suradnja s Eko
puricom iz Klanjca, koja će od ove
godine imati mogućnost korištenja
robne marke Puran zagorskih brega, za svoje uzgajivače koji se pridržavaju Pravilnika o robnoj marki
zagorskog purana.
Vrlo dobu suradnju imamo s udrugama i zadrugama uzgajivača zagorskog purana iz Varaždinske i dijela
Zagrebačke županije. Ono što nas
posebno veže je zajednički projekt
Zaštite zagorskog purana oznakom
zemljopisnog podrijetla, kojim se
zagorski puran želi zaštititi na razini
države kao i na prostorima cijele EU.
Ne mogu ne spomenuti iznimno dobru suradnju s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, koji svojim
savjetodavnim, a prije svega stručnim
i znanstvenim dostignućima prati uzgoj zagorskog purana i rad Zadruge od
osnivanja pa do danas.
Puretina - s okusom govedine
teletine i svinjetine
Po čemu se zagorski puran razlikuje
od ostalih vrsta?
Postoje četiri soja zagorskog purana:
brončani, sivi, svijetli i crni soj. Iako
su se zagorski purani počeli uzgajati
u raznim dijelovima Hrvatske, autohtoni zagorski puran je samo onaj
uzgojen na zemljopisnom području
Hrvatskog zagorja. Najčešće se na
seoskim gospodarstvima u Hrvatskom zagorju može pronaći brončani
soj, a sojevi se međusobno razlikuju
po boji perja. I purice i purani su u
pravilu snažne i otporne konstrukcije, što je posljedica primitivnog načina držanja. Prosječne težine živih zagorskih purana u dobi od 28 tjedana
(kad je spreman za klanje) kreću se
od 6-6,5 kg, dok su pure u istoj dobi
u prosjeku teške oko 4 kg.
Zagorski puran nije samo posebna
pasmina samo zbog sitnije građe,
9
GOSPODARSTVENICI GOVORE
01. TRAVNJA 2011.
nego zbog uzgoja na otvorenome
ima posebnu kvalitetu i aromu mesa.
Meso zagorskog purana odlikuje
visok udio bjelančevina, vitamina i
minerala, te nizak udio kolesterola i
masti, pa spada u rang najzdravijeg
mesa uopće. Dobro je podsjetiti da
se još prije pola stoljeća govorilo o
mesu zagorskog purana kao o trojakoj ili, dapače, o sedmerostrukoj
vrsti mesa, odnosno puretini s okusom govedine, teletine i svinjetine.
Jer, meso na batku je tamno i čvrsto,
na prsima nježno i bijelo, dok je sa
strane i s vrata masnije. Nije bez
razloga zagorski puran bio oduvijek
premijski proizvod, za što je najbolji dokaz to što se početkom 20. st.
izvozio izvan naših granica, a omiljena je blagdanska delicija bila na engleskom i bečkom dvoru.
Postoji li svojevrstan ugovor zadruge sa zagorskim ugostiteljima da u
svojoj gastronomskoj ponudi nude
purice vaših uzgajivača?
Da, s nekim ugostiteljima imamo
ugovor o suradnji. Suradnja s ugo-
stiteljskim sektorom je vrlo šarolika.
Najgrublja podjela bila bi na one koji
zagorskog purana nabavljaju od Zadruge redovito i na one koji zagorskog purana nabavljaju od Zadruge
povremeno. E sad, Zadruga nema
mogućnosti niti ovlasti da nadzire
ugostiteljstvo je li ponuda zagorskog
purana temeljena na zadružnom
proizvodu ili ne. Ono što je činjenica,
u našoj županiji jedini legalni distributer zagorskog purana je PZ Puran
zagorskih brega, a od ove godine bit
će i EKO purica.
Prema važećim zakonskim propisima, za potrebe ugostiteljstva nije
mogući izravni otkup zagorskog purana na seoskom domaćinstvu, bez
obzira na to bio uzgajivač u zadružnom sustavu ili ne, bez propisanog
slijeda nadzora i klaoničke obrade.
Trenutno ni objekti seoskog turizma
ne mogu izravno s dvorišta staviti u
ponudu zagorskog purana, ako nisu
registrirani za djelatnost proizvodnje i prerade i ne posjeduju liniju za
klanje i obradu peradi kako je već
Projekti i ciljevi Zadruge
Zaštititi Zagorskog purana oznakom zemljopisnog podrijetla.
Projekt je započet krajem 2008., a ove godine trebao bi biti
uspješno završen. Zaštita zemljopisnog podrijetla, temelj je
bilo kakve aktivnosti u plasmanu zagorskog purana na inozemnom tržištu. Osim mogućnosti proširenja na inozemno tržište, sve je opravdanija potreba zaštite na domaćem tržištu,
jer radi dobrog imena zagorskog purana sve se više pojavljuje
nelojalna konkurencija, gdje se proizvodima sumnjivog podrijetla i neprimjerene cijenom proizvoda, obmanjuje kupce i
radi pomutnja na tržištu.
Manifestaciju Dani zagorskog purana, prošle godine Zadruga
je odradila prvi put i namjera je nastaviti ovakvom prezentacijom i ove godine. Već tradicionalno sudjelujemo na priredbama i sajmovima, gdje se promoviraju autohtoni proizvodi.
10
propisano u Zakonu o hrani uz sve
prethodne veterinarske i sanitarne
kontrole.
Pomoć kod legalne distribucije autohtonih proizvoda gdje se podrazumijeva i zagorski puran, bila bi
uvođenje Marketinške tipologije za
KZŽ o čemu je već bilo dosta riječi.
Tipologija se odnosi na standarde i
kvalitetu na seljačkim domaćinstvima, a označavala bi se Županijskim
logom. Takvim županijskim oznakama i Oznakom zemljopisnog podrijetla zagorskog purana uvelike će
se izbjeći svaka dvojba o kvaliteti i
podrijetlu proizvoda, kao i reputaciji
ugostiteljskog odnosno turističkog
objekta. Za onog tko će nositi županijske oznake najviše kategorije neće
biti upitna kvaliteta usluge kao ni podrijetlo autohtonih proizvoda.
Može li se zagorski puran uzgajivača zadruge kupiti i izvan granica
županije?
Najveće tržište zagorskog purana je
grad Zagreb, a u sezoni, dakle, studeni i prosinac veliki dio purana završi
na području Zadarske županije. Već
unazad par godina zagorski puran
GLAS ZAGORJA
može se naći na policama trgovačkih
centara u Zagrebu. Osobito je tražen
na zagrebačkim tržnicama, gdje ga
Zadruga plasira preko svojih poslovnih partnera. Internet je vrlo pogodan i moćan distribucijski kanal, no
u našem slučaju nije idealan.
Puna snaga interneta kao distribucijskog kanala iskorištena je tek onda
kada se vrlo lako može zaokružiti
cjelokupna poslovna transakcija. To
znači da korisnik on-line transakcije, naruči i plati točno odabrani proizvod i u vrlo kratkom vremenu taj
proizvod dobije na kućni prag.
Tipični proizvodi za takve transakcije su knjige, CD-i…, općenito nepokvarljiva roba pogodna za masovnu
isporuku kurirskom službom. Za
prehrambene proizvode koji traže
određeni temperaturni režim i prodaju se po težinskoj mjernoj jedinici, takav način prodaje nije moguć.
Kod interneta u obzir dolazi isključivo okvirna narudžba s plaćanjem
predujma, te za početak jednom
mjesečno, a prema potrebi jednom
tjedno isporuka na nekom od prodajnih punktova.
ODVOJENO MIŠLJENJE
S
jedajući za računalo da pripravim ovaj osvrt, pogledao sam
poleđinu turističkog putokaza sa
strjelicom Muzej Žitnica, koji je
Turistička zajednica KZŽ postavila
pred portal dvorca Sveti Križ Začretje. Znak pred Dvorcem upućuje na
nekadašnju žitnicu, a ne na dvorac.
(Tako je i u Zaprešiću, gdje znak
vodi putnike do žitnice Jelačićevih,
a nekad Sermagevih dvora, a ne do
dvora.) Pedesetak metara od portala svetokriškog dvorca, iza vugla,
postavljena je baterija putokaza:
Muzej Žitnica, Vinoteka Kapljica,
Hušnjakovo, Gospodarstvo Kozjak.
Putokaza za Dvorac nema. TZ KZŽ!!!
01. TRAVNJA 2011.
po opremljenoj monografiji TZH
Dvorci s pogledom (trebalo bi pisati vidikom), s nakladom od 90.000
primjeraka na sedam jezika, nema
spomena dvorca Sveti Križ Začretje, iako je Dvorac obišao (2010.)
i u britanskoj monografiji Croatia
opisao glasoviti autor John Julius
Norwich.
načajan broj posjetitelja, samo
lani njih 2500, posjetio je Dvorac nastojanjem članova poglavarstva Svetokriške općine, te obližnjih poznatih ugostiteljstava, kao
što su Kozjak, Dunav i Stara škola.
Nažalost, Općina Sveti Križ Začretje
nema svoju turističku zajednicu,
Z
počeli uzimati agroturizam, iako se
zna da po mjestu nastanka prihoda
poljoprivreda u KZŽ čini samo 1,5%,
a djelatnost pružanja smještaja
samo 1,6% ukupne gospodarske
aktivnosti. Broj krava se u Županiji
drastično smanjuje iz godine u godinu, pa su domaći sir i vrhnje sve
rjeđe dostupni proizvodi. Za Babičine kolače nema prateće industrijske ili obrtničke proizvodnje, kakva
postoji za medenjake zahvaljujući
jedincatosti Marije Bistrice. Umjesto kleti odnedavno su razglašena
vinotočja, koja se u najvećem dijelu Hrvatske obično smatraju trgovinama vina i drugih alkoholnih pića.
AGROTURIZAM
BEZ AGRARA
K
Dvorac je kao zacopran. I dalje se sva kulturna baština po vlasništvu dijeli na državnu,
crkvenu i privatnu. Objekti baštine u privatnom vlasništvu, što nije sluèaj s crkvenima,
prepušteni su moguænostima vlasnika.
(Postavljanje turističkih putokaza
oblik je prijepristupne industrije u
Hrvatskoj, kojom se snalažljivi ljudi
dokopavaju prijepristupnih fondova, od kojih dobar dio uzmu inozemni umirovljeni konzultanti.)
svrt počinjem dvama utiscima posjetitelja Dvorca, koji su
upisani u jednu od knjiga utisaka
Dvorca. - Ovaj dvorac je važan dio
hrvatske povijesti. Hrvatska mora
učiniti sve da se dvorac obnovi.
Čestitke gospođi Flögel-Mršić na
naporu koji čini. Obnovitelji dvorca
zaslužuju našu zahvalnost. (I. Josipović, saborski zastupnik) Vrijeme,
trud, novac, osjećaj za lijepo i nacionalni osjećaj, sve to je potrebno
za ovakav pothvat. Više od svega,
ipak, potrebni su ljubav i strast.
Iskrene čestitke mom prijatelju
Mršiću i posebno njegovoj supruzi.
(Radimir Čačić, župan varaždinski)
Kad se zna kako posjetitelji Dvorca
doživljavaju razgledanje Dvorca,
te predstavljanje povijesti Dvorca
i djelovanja njegovih ranijih vlasnika, začuđuje činjenica da nitko
iz Turističke zajednice Hrvatske ni
Turističke zajednice Županije nije
navratio u Dvorac. U bogato i sku-
O
što je i razumljivo. Vodstvo TZ KZŽ
nije posjetilo Dvorac od početka
obnove. Županijski dužnici su to
često činili. Dvorac je istom prije
par godina ucrtan u turističku kartu Zagorja.
Dvorac je kao zacopran. I dalje se
sva kulturna baština po vlasništvu
dijeli na državnu, crkvenu i privatnu. Objekti baštine u privatnom
vlasništvu, što nije slučaj s crkvenima, prepušteni su mogućnostima
vlasnika. Za dugog ministrovanja
donedavnog ministra kulture Ministarstvo nije nimalo pridonijelo
ni predstavljanju niti obnovi Dvorca. U EU, u koju hrli naša politika,
postoji javno-privatno ortaštvo,
po kojem javne ustanove pomažu
obnovu objekata baštine, a onda
održavanje objekata prepuštaju
privatnoj inicijativi. Tako objekti
kulturne baštine brzo postaju privlačnim točkama za turiste, ali i generatorima mnogih gospodarskih
aktivnosti.
rugi razlog zanemarivanja hrvatske kulturne i povijesne baštine je stav hrvatskih i područnih
turističkih činovnika. Oni su kao
prijeki oblik područnog turizma
D
te da u agroturizmu poslovanje sve
više nalikuje klasičnom ugostiteljstvu. Ipak, turistima je prvobitan
doživljaj, a ne jelo, koje imaju i kod
kuće.
Čudno je da se u području umirućeg poljodjelstva naglašava agroturizam, iako u kontinentalni turizam
između ostaloga spadaju: kulturni
turizam, ekološki turizam, opći seoski turizam koji je širi pojam od
agroturizma, a pogotovo širi od
pojma turizma na seoskom domaćinstvu, urbani turizam, kongresni
turizam, zdravstveni turizam, vjerski turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, manifestacijski
turizam, sportsko-rekreacijski turizam, pustolovni turizam, robinzonski turizam. Dobro je, da je iz Zagorja je nestao coprnjački turizam.
ontinentalni turizam, koji u
pravilu ne spada u masovni turizam, počiva na zanimanju putnika ili turista za posebnosti, kojima
oni žele doživjeti to što ih izvodi iz
svakodnevice. U tome nisu bitni
konzumacija ili razgledanje objekata, nego priča koja se može ispresti
oko objekata, a povrh konzumacije.
Kulturni i povijesni turizam pružaju
upravo prigodu da se čuje posebna priča. Dokaz tome je provala
zanimanja za Hušnjakovo otkad je
osim materijalnih ostataka neandertalca, koji se nisu promijenili,
ispredena veličajna priča o životu
i evoluciji.
I dvorac Sveti Križ Začretje ima ne
samo svoju veličajnu priču o povijesti hrvatske kulture i politike,
koje su više stoljeća bile zbijene u
Zagorje i okolne kotareve Reliquiae
reliquiaru, nego i priče o političkoj
sudbini Hrvatske nakon nagodbe s
Ugrima ili Mađarima te o značajnim
hrvatskim obiteljima, koje su bitno
sudjelovale u preporodu hrvatske
politike i kulture tijekom posljednjih 150 godina (Tkalac, Melkus,
Crnadak, Šohaj, Flögel), čiju baštinu udomljuje Dvorac. U Dvorcu je
značajan dio opusa domaćeg sina
Ivice Lovrenčića, divovskog hrvatskog slikara. U Dvorcu se i sad rađa
doprinos hrvatskoj znanosti, kulturi i politici.
Prava prosudba koristi povijesnog i
kulturnog turizma za KZŽ i mogućnosti doprinosa Dvorca tim oblicima kontinentalnog turizma pomogla bi i dovršetku obnove Dvorca i
obnove njegova perivoja. Možda
će očekivani pristup Hrvatske EU
odcoprati Dvorac, jer ona osim zakona zna mijenjati i ukuse.
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
Zagorje je zakrčeno putokazima za
vinotočja, a moje domaće iskustvo
govori da se u njima rijetko mogu
naći domaćini i to samo po dogovoru. Njemački Weinguti imaju
unajmljenu poslugu, ako nema dosta ukućana.
tručnjaci iz Instituta za turizam
ocjenjuju da su dugoročan razvitak i planiranje na duži rok u
agroturizmu ostali na bočnom kolosijeku u odnosu na praksu, koja
se svodi na pripreme za iduću sezonu. Tiska se koja brošura.
Stručnjaci iz konzorcija agroturizma
i ruralnog turizma Ruralis, koji je od
UNDP-a imenovan za nacionalnog
konzultanta za Hrvatsku, kažu da u
proteklom razdoblju nismo razvijali agroturizam po principu načina
života, a da bi agroturizam trebao
biti upravo to, a ne goli biznis. Dodaju da je samo mali postotak registriranih agroturističkih objekata
posao shvatio kao način života,
tako što bi se prvobitno radilo o
poljodjelstvu, pri čemu turizam
samo daje dodanu vrijednost, da u
našem agroturizmu poljoprivreda
nije uspjela održati korak s turizmom jer turizam nosi veći prihod
S
GLAS ZAGORJA
11
SAJAM POSLOVA
01. TRAVNJA 2011.
Piše
Drago Kozina
Prilika za susrete
nezaposlenih i poslodavaca
Sajam poslova prilika je za susret svih sudionika na tržištu rada, s posebnim naglaskom na poslodavce i tražitelje zaposlenja, koji mogu
ostvariti izravnu komunikaciju - naglašeno je prilikom otvorenja ovogodišnjeg Sajma poslova u Krapini, koji je održan 24. ožujka u sportskoj
dvorani Srednje škole Krapina. Organizator Sajma bio je Hrvatski zavod
za zapošljavanje - Podruèna služba Krapina.
Sajam je pružio informacije o mogućnostima obrazovanja, cjeloživotnog učenja, potičući tako na
aktivnosti tražitelje posla naglašavajući važnost proširivanja znanja i
novih vještina potrebnih na tržištu
rada.
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20,
subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
12
GLAS ZAGORJA
SAJAM POSLOVA
Kako nam je po završetku Sajma
rekla pročelnica Mirjana Jurman,
prema informacijama koje su prikupili, većina sudionika Sajma
izrazila je svoje zadovoljstvo s njegovom organizacijom i prezentiranom ponudom. Naime, tijekom
Sajma, trajao je od 10 do 16 sati,
moglo se prisustvovati raznim radionicama: Mogu li ja biti kreativan,
Kako pripremiti životopis, Kako se
predstaviti poslodavcu. Održavane
su i multimedijalne prezentacije
poslodavaca.
Poslodavci su prikupili dosta
zamolbi, naročito se to odnosi na
one koji zapošljavaju u ugostiteljstvu i turizmu. Naime, na Sajmu su
bili predstavnici Solarisa, da spomenem samo najveće, koji imaju
potrebu za sezonskim zapošljavanjem, zatim Terme Tuhelj, Jezerčica. Neki poslodavci preuzeli su
životopise onih koji su izrazili želju
da bi se u budućnosti kod njih zaposlili, pa se neki rezultati tek očekuju. Naime, prošle godine zaposlenje je tako našlo stotinjak ljudi,
01. TRAVNJA 2011.
a očekuje se da ni ove godine ishod
ne bi smio biti slabiji. Uz interes za
sezonsko zapošljavanje, kako na
moru i u Zagorju, iskazane su i potrebe za zaposlenicima u tekstilnoj
industriji, trgovini, strojarske struke, lakireri… - navodi pročelnica
Jurman. Pokrovitelji, odnosno partneri ovog 4. sajma Sajam je pružio informacije o mogućnostima
obrazovanja, cjeloživotnog učenja,
potičući tako na aktivnosti tražitelje posla naglašavajući važnost
proširivanja znanja i novih vještina
potrebnih na tržištu rada.
Kako nam je po završetku Sajma
rekla pročelnica Mirjana Jurman,
prema informacijama koje su prikupili, većina sudionika Sajma
izrazila je svoje zadovoljstvo s njegovom organizacijom i prezentiranom ponudom. Naime, tijekom
Sajma, trajao je od 10 do 16 sati,
moglo se prisustvovati raznim radionicama: Mogu li ja biti kreativan,
Kako pripremiti životopis, Kako se
predstaviti poslodavcu. Održavane
su i multimedijalne prezentacije
poslodavaca.
Poslodavci su prikupili dosta
zamolbi, naročito se to odnosi na
one koji zapošljavaju u ugostiteljstvu i turizmu. Naime, na Sajmu
su bili predstavnici Solarisa, da
spomenem samo najveće, koji
imaju potrebu za sezonskim zapošljavanjem, zatim Terme Tuhelj,
Jezerčica. Neki poslodavci preuzeli su životopise onih koji su izrazili
želju da bi se u budućnosti kod
njih zaposlili, pa se neki rezultati
tek očekuju. Naime, prošle godine
zaposlenje je tako našlo stotinjak
ljudi, a očekuje se da ni ove godine ishod ne bi smio biti slabiji. Uz
interes za sezonsko zapošljavanje,
kako na moru i u Zagorju, iskazane su i potrebe za zaposlenicima
u tekstilnoj industriji, trgovini,
strojarske struke, lakireri… - navodi pročelnica Jurman. Pokrovitelji,
odnosno partneri ovog 4. sajma
poslova, koji je imao više od tisuću posjetitelja, bili su Krapinskozagorska županija i Grad Krapina.
Partneri ovogodišnjeg Sajma poslova bili su: HGK
- Županijska komora Krapina, Obrtnièka komora
KZŽ, Puèko otvoreno uèilište Krapina, Radio Hrvatsko zagorje Krapina, Savjet mladih KZŽ, Srednja škola Krapina, Veleuèilište Hrvatsko zagorje i
Zagorska razvojna agencija Krapina.
GLAS ZAGORJA
13
01. TRAVNJA 2011.
HRVATSKA NARODNA STRANKA LIBERALNI DEMOKRATI
FKUP Z VAMI NASTAVLJAMO
TAM KEJ SMO STALI
Poštovani/a,
pred nama su izvanredni izbori za članice i članove Općinskog vijeća Općine Hum na Sutli.
Ovakva situacija nikome od nas nije bila u interesu, ali postoje vrlo jasni i
konkretni razlozi koji su uzrokovali takav slijed događaja. Osvrnuli bismo
se na prošlost, ali samo zbog potreba da ukažemo što se događalo i kako
se ne smije raditi. Ovim putem htjeli bismo Vam predstaviti naša promišljanja i naše viđenje upravljanjem općinskim sredstvima.
Sve je započelo izuzetno izraženom politikom pojedinaca, a na štetu općeg i konstruktivnog djelovanja. Takvim ponašanjem ponajprije Božidara
Brezinščaka Bagole i prelaskom četiri vijećnika izabranih s liste HSS-a, a
mimo svih stranačkih odluka, na stranu HDZ-a, dovedeni smo u situaciju
da više nismo imali većinu koja bi mogla nastaviti s provedbom započetih odnosno dogovorenih projekata. ‘’Novo ostvarena većina’’ predala
je zahtjev za sazivanje sjednice za smjenu predsjednika općinskog vijeća Rajka Jutriše. No na sve tri sjednice unatoč ‘’većini na papiru’’ nisu
uspjeli sakupiti 8 glasova za smjenjivanje. Dapače, na zadnju sjednicu
koju su sazvali nisu se ni odazvali te, naravno, nije bilo potrebnog kvoruma za održavanje sjednice vijeća.
Upravo taj događaj pokazuje da se na takav način nije moglo nastaviti
raditi, te da bi donošenje Odluke o privremenom financiranju samo poslužilo za daljnje zavlačenje i iskorištavanje mandata za osobnu korist
pojedinaca. Načelnik, kao jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, odlučio je ne mijenjati prijedlog proračuna, što je rezultiralo nedobivanjem
potpore ‘’novo ostvarene većine’’ u vijeću.
Do prošlih izbora općina se nalazila u općoj stagnaciji i u velikim dugovima.
Svjesni takve situacije smatramo da je važno istaći da prvi put u predizbornu suradnju na području općine Hum na Sutli kreću zajedno 4
općinske organizacije stranaka, što pokazuje svijest da se samo uspješnom međustranačkom suradnjom mogu postići dobri rezultati. Upravo
taj zajednički izlazak na izbore kruna je rezultata dosadašnje suradnje i
započetih projekata kao i garancije njihovog uspješnog završetka.
Načelnik je u više navrata u svojim medijskim istupima naglašavao svoje
zadovoljstvo glede suradnje s našom koalicijom. Poziv na predizbornu
suradnju nije prihvatio i kao nestranačka osoba ide na izbore sa svojom
listom. Postizborna koalicija zasigurno ovisi o samim rezultatima izbora,
jer za pretpostaviti je da sa svojom nezavisnom listom kandidata Zvonko
Jutriša kao načelnik neće osvojiti potrebnu većinu u općinskom vijeću.
S obzirom na dobro postavljene temelje u protekle dvije godine, kao
koalicija nadamo se i dalje uspješnoj suradnji s općinskim načelnikom
u upravljanju javnim sredstvima i dobrima koja mora biti na korist svih
stanovnika Općine Hum na Sutli. Uz projekte koji pridonose poboljšanju
uvjeta kroz komunalnu infrastrukturu i društveni život, posebnu pažnju
treba posvetiti i projektima koji mogu stvoriti preduvjete za stvaranje
nove vrijednosti, kroz otvaranje novih radnih mjesta, povećavanje turističkih posjeta i iskoristivosti najvećeg blaga, ljudskog potencijala, na
svim razinama.
14
GLAS ZAGORJA
POGLED S OPATOVINE
S
redinom ožujka bijah pozvan u Varaždin na obilježavanje dvadesete
godišnjice osnutka Specijalne jedinice policije, legendarnih varaždinskih
“Roda”. Njihov ratni put uglavnom je
poznat našoj javnosti. Ponosan sam
što je njihov ratni zapovjednik moj
rođak Dražen Vitez, danas zamjenik
ministra policije. Zahvalih Draženu i
“Rodama” na pozivu, a oni me zamoliše da sudjelujem u svečanom programu. Naravno, sa zadovoljstvom sam
to učinio. U novoj varaždinskoj sportskoj dvorani bili su pripadnici “Roda”
i udovice njihovih poginulih članova,
svojom ih je nazočnošću počastio i državni vrh s premijerkom na čelu, kao i
lokalni dužnosnici te, što je najvažnije,
01. TRAVNJA 2011.
dijske zvijezde, a bogme i nove/stare,
vesele skorom “krahu vlade”. Čini se
da bi najradije pozvali stranu intervenciju da sredi stanje u “zemlji”. Da,
karakteristično je za takve mudrijaše
da našu domovinu izbjegavaju nazvati
njezinim imenom, teško im ta Hrvatska prelazi preko usana. Hrvatska je
za njih neželjeno dijete tamo nekih
nacionalista iz devedesetih, koje će
uskoro osuditi ne samo oni nego i
“povijesna znanost” (čitaj Ivo Goldstein, Dvadeset godina samostalne
Hrvatske, “Novi liber”).
Već sam se jednom osvrnuo na Goldsteinova tumačenja nekih događaja iz
naše suvremenosti koje on podvrgava
svojoj “povijesnoj” interpretaciji. Ne
ništio dotadašnje patnje hrvatskoga
naroda.”
ma toga i više, a skoro ništa nije sporno. Tuđman je doista završio borbu
za hrvatsku samostalnost. Željeli su
to i drugi, ali im nije pripala ta čast.
A o kultu ličnosti znamo mnogo više
i mračnije iz svekolike povijesti čovječanstva. Moram priznati da me je autor proširenjem teksta, spominjanjem
moga imena i zasluga te ponovnim
izdanjem knjige približio većem broju
čitatelja, što znači da punim jedrima
ulazim u povijest države Hrvatske. Ne
onu glumačku, kazališnu i histrionsku,
u koju sam ušao usprkos svojoj lošoj
naravi, nepoćudnosti i neprilagođenosti bivšim i posttuđmanovskim režimi-
I
O rodama i zmijama
Piše Zlatko
Vitez
Nažalost, mnogi su medijski komentatori i politièari iskoristili uliène prosvjede da bi se nabacivali
blatom na sve žive i mrtve koji su stvarali samostalnu Hrvatsku.
mnoštvo gostiju i publike. Dojmila me
se atmosfera te svečanosti, a govornici
su - što bi rekli mi glumci - govorili s
osjećajem za “mjeru i kajanje”. Rekao
bih da su njihove riječi odražavale
njihova ranija djela i potvrdile ih kao
iskrene i jednostavne branitelje svoje
domovine i naroda. Ni političari nisu
lovili dnevnopolitičke poene, nego su
bili na visini zadatka.
posljednje vrijeme živimo u
ozračju crnih slutnji, a tisak i televizijske postaje glasnici su loših i katastrofičnih vijesti: od Purdina uhićenja,
protesta branitelja, ulične fejsbukovske pobune, najave dugogodišnjih zatvorskih presuda za hrvatske generale
u Haagu, do tragedije u Japanu i otvaranja novih ratnih žarišta u našoj blizini. Nažalost, mnogi su medijski komentatori i političari iskoristili ulične
prosvjede da bi se nabacivali blatom
na sve žive i mrtve koji su stvarali samostalnu Hrvatsku. Teško je razumjeti
s koliko zluradosti se neke nove me-
U
smeta ga što je dio te “povijesti” nastao i u kućnoj radinosti njegove obitelji i njezinih istomišljenika te što je na
taj i druge načine involviran kako povjesničar ne bi trebao biti. Ja pak, kao
običan čovjek i glumac, ne bih te događaje smatrao povijesnim da mi uvaženi povjesničar nije otvorio oči. Citiram
povjesničara: ‘’Razmjeri kulta ličnosti
nametanog u Hrvatskoj u drugoj polovini devedesetih tragikomičan su vrhunac dosegli prilikom svečane proslave
Tuđmanova 75. rođendana u svibnju
1997. godine, koju je osmislio i režirao
Zlatko Vitez, dugogodišnji Tuđmanov
bliski suradnik i jedna od ključnih osoba hrvatske kulture u devedesetima. U
programu proslave središnje je mjesto
dobila predstava, temeljena na kompilaciji različitih poetskih i dramskih
tekstova, održana u HNK-u u Zagrebu
pod naslovom Seh križneh putov konec
i kraj, što sugerira da je Tuđman onaj
koji je hrvatsku borbu za samostalnost
uspio privesti kraju, i na taj način po-
ma. Iako sam i sam mislio da je predstava za Tuđmana bila dobra, moram
priznati da nisam shvaćao njezinu silnu
važnost. Trebala mi je povjesničarova
interpretacija, a nešto su pridonijela i
mnoga tragičnotragična događanja poslijetuđmanovskog doba, neke stare/
nove kreature, ideje i politike.
oš nešto o interpretacijama povijesti i povjesničarima kao svjedocima
vremena. Odavna znamo da povijest
nije egzaktna znanost nego uvijek interpretacija, što znači da bismo trebali
računati na različite interpretacije i
svjedočenja o istim događajima i ljudima. Nevolja je što neki od tih interpretatora imaju utjecaja na medije i
na edukaciju mladih, a drugi nemaju.
Jedni imaju nakladnike, a drugi ne.
Neke gledamo i slušamo svakodnevno,
nude nam se njihove reciklirane knjige, oni su članovi nekih važnih tijela
koja utječu na javno mišljenje. Drugi
ostaju u sjeni, neobjavljeni, nečitani,
pedagoški neostvareni. Tko nam je za
J
GLAS ZAGORJA
to kriv, mi sami? Ne tako davno, 1996.,
objavljena je knjiga povjesničara Miroslava Brandta Život sa suvremenicima.
Političke uspomene. U njoj povjesničar
prethodne generacije, voditelj katedre
u vrijeme početka akademske karijere
I. Goldsteina iznosi svoje loše mišljenje
o liku i djelu svoga mladog suradnika, o
njegovim znanstvenim i drugim osobinama, odnosno manama. Za razliku od
Goldsteina Brandt nije svoja viđenja
nazvao poviješću, iako je bio povjesničar; on piše memoarsku prozu o životu
svoga vremena i vlastitim iskustvima
sa suvremenicima. Ne sjećam se da
ga je netko tužio ili javno opovrgnuo
njegovo pisanje. Ne bih sudio čija su
tumačenja bliža istini, nisam “povjesničar”, ali čitam i neke druge libre.
Znam da uvijek postoje i drukčija mišljenja i svjetonazori, drukčija obiteljska i osobna iskustva. Ne vjerujem da
će neki stari/novi izdavač biti motiviran
za ponovno objavljivanje Brandtove
knjige: za tako nešto treba ideološka i
obiteljska potpora, a možda i istinska
demokracija i liberalizam.
redstave koju sam posvetio Tuđmanu sjetio sam se na proslavi
“Roda”, u atmosferi toliko drukčijoj od
medijski posredovane slike suvremene
Hrvatske. Pomislio sam kako osim one
“ulične “ i političke (osobito kokošinjske!) Hrvatske ipak postoji i ona druga
Hrvatska, za koju je, uz mnoge druge,
i jedanaest pripadnika “Roda” položilo
živote. Ljudske živote. Sjetih se i kako
su “Rode” izabrale svoje ime. Prave
rode, koje su uporno branile svoja gnijezda, ispriječile su se i usporile jednu
njihovu predratnu policijsku akciju.
No, nisu dečki mogli grubo s rodama,
cijenili su njihov domoljubni trud i tako
je akcija započela spašavanjem roda.
Sjetili su se toga kad su mislili o imenu
i motivu svoga sudjelovanja u Domovinskom ratu.
jerujem da su svečanosti “Roda”
bili doista primjereni stihovi Frana
Krste Frankopana “navik on živi ki zgine pošteno”. “Povjesničarima” bi vjerojatno ta poezija išla na živce, posebice onima koji preferiraju neke druge
pjesme, nisu opterećeni pripadnošću
i rodoljubljem, a uz to su ušančeni u
kulu bjelokosnu tobožnje povijesne
znanosti s utjecajem na odgoj mladih.
Možda se i njima dogodi da u njedrima
odgoje zmiju, ali tu su rode koje znaju
sa zmijama izaći na kraj.
P
V
15
01. TRAVNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
UZ DAN ŽENA
Premijerka Kosor u Kotki
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka
Kosor, u pratnji ministra gospodarstva
Ðure Popijaèa, boravila je 8. ožujka – na
Meðunarodni dan
žena, meðu tekstilnim radnicama Kotke u Krapini.
Kao njezin domaćin pozdravio ju
je Ivica Cerovečki, većinski vlasnik konfekcije Kotka koji je tom
prilikom govorio o poslovanju
ove tvrtke u sve konkurentnijem
tekstilnom tržištu. Predsjednicu
Vlade pozdravio je i gradonačelnik Josip Horvat. Premijerka
Kosor obišla je proizvodni pogon
Kotke, zaposlenim djelatnicama
podijelila ruže i čestitala Dan
žena zahvalivši im na požrtvovnosti, budući da rade težak, a
slabo plaćen posao.
Nakon obilaska proizvodnog pogona Kotke, premijerka je dala
priliku novinarima za nekoliko
pitanja koja su se odnosila na
trenutnu situaciju u Hrvatskoj, a
u kontekstu traženja održavanja
parlamentarnih izbora. Tom je
prilikom najavila i promjene Zakona o radu, kojim se želi očuvati
radna mjesta, te istakla da mnogi
u zemlji traže promjene, ali tako
da ih na svojoj koži osjeti onaj
drugi. Svi bi htjeli sačuvati neka
svoja stečena prava, a ukupna
proračunska sredstva nisu za sve
dostatna.
Svoj boravak u Krapini premijerka je, na poziv gradonačelnika Josipa Horvata, završila posjetom Gradskoj vijećnici gdje
se zadržala u kraćem razgovoru
sa čelnim ljudima Grada Krapine. (D. K.)
Piše Drago Kozina
GRADSKO VIJEĆE KRAPINA
Hušnjakovo u rukama Grada
Na prošloj sjednici Gradskog vijeæa grada Krapine,
donijeta je odluka kojom dio lokaliteta Hušnjakovo Grad izuzima iz upravljanja Puèkom otvorenom
uèilištu, kojim je ono gospodarilo od 2003. Rijeè je
o staroj zgradi nekadašnjeg Muzeja evolucije, te
pripadajuæeg zemljišta koje se prostire izmeðu željeznièke pruge i ceste koja vodi u naselje Dolac.
Iza novog Muzeja krapinskih neandertalaca je godinu dana rada, i u
tom vremenu ono pozitivno prati
razmišljanje i konstatacija da je Grad
Krapina iz svega toga polučio premalu korist, a niti ima kakvih naznaka
da se to ubuduće promijeni na bolje.
O svemu tome bilo je i određenih
primjedaba i na sjednicama Gradskog vijeća. To je bio povod da se na
sjednici Gradskog vijeća nađe točka
dnevnog reda: Odluka o preuzimanju nekretnina na lokalitetu Hušnjakovo. Uvodno obrazloženje dao je
gradonačelnik Josip Horvat.
Grad Krapina željan je nastaviti daljnje aktivnosti na uređenju cijelog
ovog kompleksa, a u što je obuhvaćena i stara zgrada nekadašnjeg
Kneippovog lječilišta. Da se krenulo
s uređenjem svjedoče dvije, a još bi
16
se tu trebale postaviti četiri kućice
- suvenirnice, a na primjeren način
trebalo bi urediti i okoliš - prostor
između željezničke pruge i same
zgrade.
Suradnjom do boljih
rezultata za grad i muzej
Naravno, sve u skladu s projektima kompletnog uređenja, a što bi
se etapno realiziralo. Vjerojatno je
poznato da je kat te zgrade predan
na korištenje Muzejima Hrvatskog
zagorja, a što je regulirano posebnim ugovorom. Daljnji odnosi bi se
trebali međusobno urediti na novi
način i na nekim drugim osnovama.
Znači, osnovno je da Grad želi voditi
tu investiciju u tom dijelu koji pripada Gradu Krapini. Naravno, i dalje
ostaju na snazi oni ugovori koje Puč-
ko otvoreno učilište ima s korisnicima u toj zgradi (Ramona do 2015.
- op. a.). Mislim da moramo nešto
poduzeti kako nam se gore ne bi javljali problemi kakvih smo imali u proteklih godinu dana. U tom vremenu
bilo je dosta prebacivanja loptice u
rješavanju problema između Muzeja
i Učilišta, a da bi na kraju opet sve
završilo u Gradu. Slijedi i rješavanje
odnosa s HŽ-om, jer je dio zemljišta,
sjeverno od bivšega bazena, još u
njihovom vlasništvu. Isto tako mora
se riješiti pitanje nove ceste - prilaza
za naselje Dolac.
Konačni cilj je da se stvari tako poslože, da i Grad ima koristi od tog muzeja. Neodrživo je stanje kakvo je sada.
Naime, kad se ubiru ulaznice, onda
da očisti snijeg... Međutim, kad je u
pitanju korištenje nekih promidžbenih materijala u kojima bi se trebala
promovirati i ostala gradska turistička ponuda, tada Grad, odnosno naša
Turistička zajednica nema nikakvih
prava - istakao je gradonačelnik Horvat. Još se u raspravu uključio, podržavajući gradonačelnikov prijedlog, i
vijećnik Nenad Sikirica, nakon čega
je usvojena predložena odluka.
Od ostalih točaka dnevnog reda spomenimo donošenje Odluke o raspodjeli spomeničke rente. Naime,
predviđeno je da se ove godine s tog
naslova u gradskoj blagajni sakupi
300 tisuća kn. Taj novac bi se u najvećem dijelu iskoristio za uređenje
i adaptaciju zgrada kojima je Grad
Nije izostala ni točka pitanje i prijedlozi. Vijećnika Mirka Koreta
muči problem nerješavanja divljeg deponija smeća u Strahinju
Krapinskom - na zemljištu kojim prolazi glavni cjevovod krapinske
vodoopskrbe; vijećnik Stjepan Grah bunio se protiv poskupljenja
crnog kruha; a vijećnik Vladimir Bajcer još je jednom potencirao
problem neučinkovite borbe s krapinskim šetačima, a čiji pseći
ljubimci po krapinskim nogostupima ostavljaju svoje mine.
Grad s time, naravno, nema ništa. No,
kad gore nešto treba napraviti, onda
se od Grada traži i da pokupi lišće i
GLAS ZAGORJA
vlasnik ili ih on koristi, odnosno za
početak uređivanja kompleksa Stari
grad.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
AKTUALNO
01. TRAVNJA 2011.
GD CRVENOG KRIŽA
Više parkirališnih mjesta
Natjecanja mladih
Nedostatak parkirališnih mjesta u Krapini rezultirao je 2008., sklapanjem
ugovora o zakupu zemljišta sjeverno i južno od krapinske Željezničke stanice, Grada Krapine i HŽ Infrastrukture d.o.o. Dio toga projekta uređenjem
parkirališta odnosno prostora gdje se četvrtkom održava sajmena prodaja
raznovrsne robe, već je realiziran. Na ovom južnom dijelu dobivena su 62
parkirališna mjesta.
Više temperature koje nam je donio ožujak omogućile su djelatnicima Krakoma još ozbiljniji početak građevinske sezone. Nakon izravnavanja, uređuje se
polaganje rubnika, prostor budućeg sjevernog parkirališta u Ulici Ivana Rendića. Ovaj dio HŽ-ova zemljišta površine je 1.300 m2. I na njemu će se, kako
saznajemo u Gradu, također urediti parkiralište s dodatnih 62 mjesta. Završetak radova, budu li meteorološki uvjeti išli građevincima naruku, planiran je s
prvim danima travnja. (D. K.)
AKCIJA MLADIH
Origamijima za Japan
Gradski odbor Mladeži HDZ-a Krapine organizirao je na Trgu Ljudevita
Gaja dijeljenje origami ždralova koje
su članovi Mladeži sami izradili. Svaki posjetitelj štanda bio je počašćen
ždralom i pecivom. Dobrovoljnim
prilozima prikupljeno je 560 kuna za
pomoć unesrećenima u Japanu. Na
Gradsko društvo Crvenog križa
Krapina u Srednjoj školi Krapina
organiziralo je natjecanje ekipa
podmlatka i mladeži Crvenog
križa u pružanju prve pomoći.
Sudjelovale su ekipe podmlatka
iz osnovnih škola: August Cesarec i Ljudevit Gaj iz Krapine, te iz
Đurmanca, Jesenja, Petrovskog
i Radoboja. U kategoriji mladeži
nastupile su dvije ekipe iz Srednje škole Krapina.
Prvo mjesto u kategoriji podmlatka osvojila je ekipa OŠ A.
Cesarca iz Krapine s osvojenih
118,2 od ukupno mogućih 120
bodova, drugo mjesto pripalo je
ekipi OŠ A. Mihanovića Petrovsko sa 111,9 i treće mjesto zau-
zela je ekipa O.Š. Lj. Gaja Krapina
sa 111,4 boda. Pobjednička ekipa mladeži br. 1 iz Srednje škole
Krapina osvojila je 113,3 boda.
Ekipa Srednje škole iz Krapine i
ekipa podmlatka iz OŠ A. Cesarca Krapina predstavljat će GD
Crvenog križa Krapina na međužupanijskom natjecanju koje će
se održati u Čakovcu 16. travnja
2011. gdje će nastupiti prvoplasirane ekipe podmlatka i mladeži iz Međimurske, Varaždinske
i Krapinsko-zagorske županije.
Pobjednici na međužupanijskom
natjecanju sudjelovat će na državnom natjecanju koje će se
održati od 14. svibnja 2011. u Zagrebu. (D. K.)
veliko zadovoljstvo Mladeži HDZ-a,
ovaj humanitaran čin vrlo dobro je
prihvaćen od građana grada Krapine,
čime su i oni dali svoj obol, a ujedno
imali prilike upoznati se s dijelom
japanske kulture izrade origamija. U
akciji je podijeljeno stotinjak ždralova. (N. V.)
GLAS ZAGORJA
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. TRAVNJA 2011.
DAN INVALIDA
Predsjednik društva
Invalida rada Krapina
Dubravko Sopek,
gradonačelnik grada
Krapine Josip Horvat
I dalje s ružom
Krapinsko društvo invalida rada pridružilo se
kampanji kojom je obilježen 21. ožujka, Nacionalni Dan invalida rada Hrvatske.
Obilježavanje je održano u znaku
poruke da invalidi rada ne traže
sažaljenje, već ostvarivanje svojih
prava. U Krapini je podijeljeno više
od 250 ruža, cvijeta koji je zaštitni
znak invalida rada. Među ostalim,
info štand posjetili su župan KZŽ
Siniša Hajdaš Dončić, krapinski
gradonačelnik Josip Horvat, načelnik PU krapinsko zagorske Željko Cujzek i mnogi drugi. Kako je
istaknuo predsjednik Društva invalida rada Krapina Dubravko Sopek, članovi udruge su upoznati
sa svim svojim pravima. Redovito
se prate djelatnosti i rad udruge i
u našoj Županiji, a i šire. Udruga
postiže sve bolje rezultate, dodao
je Sopek.
Svake godine povećava se članstvo u toj najvećoj udruzi u KZŽ, i
31. prosinca prošle godine, udruga je brojila 1224 članova. Uz
podjelu promidžbenih materijala
koji govori o pravima svih osoba s
invaliditetom, te uz podjelu ruža,
zaštitnog znaka invalida rada Hrvatske, na prigodnom info štandu
na Trgu Ljudevita Gaja i ove su
godine građane upoznavali s aktivnostima i problemima Društva.
Podsjetimo, Hrvatski sabor je
na sjednici održanoj 13. veljače
2009. donio Odluku o proglašenju Nacionalnog dana invalida
rada, te je 21. ožujka proglašen
danom invalida rada. Pokrovi-
ŠKOLSTVO
teljica Kampanje obilježavanja
Nacionalnog dana invalida rada
Hrvatske je predsjednica Vlade
Republike Hrvatske, Jadranka
Kosor.
Oživjeli vrtovi
Dogradnja područne
škole Lepajci
Protekli, topli dani prisilili su na
posao sve one koji imaju nekakav
komadić grunta. Ovom prilikom
nećemo o onima koji su paljenjem
suhe trave prouzročili, kako se to
vatrogasnim rječnikom kaže, požare na otvorenom. Željeli smo registrirati nešto drugo. Naravno, to je
najlakše učiniti fotoaparatom, a nije
nam trebalo otići daleko. Kao što se
vidi, znaju Krapinčani, riječ je o pripremnim radovima na vrtno-rekreacijskoj površini između parkirališta
kod Hušnjakova i Osnovne škole
Augusta Cesarca. Zapravo, više iz
viđenog proizlazi pitanje - kada će i
ove gredice nestati ispod betonskih
zidova ili asfaltnog tepiha, jer ovako
kako sve to izgleda i nije neki urbano-moderni kvart. (D. K.)
će do organizacije nastave u jednoj smjeni za stotinjak osnovaca.
Naknadno će se osigurati novac za
opremanje škole. Radovi bi trebali biti završeni do početka školske
godine 2011./12. Do tada će djeca
nastavu pohađati u staroj školskoj
zgradi u Podgori Krapinskoj, a kuda
ih svakodnevno prevoze autobusima. Nakon ovog projekta, na
redu je Područna škola u Donjoj
Šemnici koju očekuje adaptacija
i izgradnja nove sportske dvorane
čime će se zaokružiti uređivanje
područnih škola s područja grada
Krapine. Na spomenutoj pressici
najavljena je dogradnja Osnovne
škole Augusta Cesarca, odnosno
pripreme za izgradnju nove školske zgrade za djecu koja polaze
Osnovnu školu Ljudevita Gaja Krapina. (D. K.)
S prvim danom ožujka poèeli su radovi na
rekonstrukciji i dogradnji Podruène osnovne
škole Lepajci. Rijeè je o dijelu projekta Grada
Krapine kojim se poboljšavaju uvjeti osnovnog
obrazovanja u podruènim osnovnim školama.
Nakon prošlogodišnjih izgradnji,
rekonstrukcije Područne škole
Škarićevo i izgradnje nove zgrade
u Podgori Krapinskoj ulaganja u
osnovno školstvo grada Krapine
nastavljaju se obnovom područne
škole u Lepajcima - rekao je gradonačelnik Josip Horvat na konferenciji za novinare koja je prethodila početku radova u Lepajcima.
Glavni investitor je Ministarstvo
18
znanosti, obrazovanja i športa. Za
građevinske radove na školi u Lepajcima utrošit će se 2,2 milijuna
kuna, a od toga Grad osigurava
290.000 kn. Radovi obuhvaćaju:
uređenje postojećih učionica,
sanitarnog čvora i kuhinje, te dogradnju dvije učionice. Tako će se
školski prostor proširiti sa sadašnjih 300 na 530 m². U konačnici,
realizacija ovog projekta dovest
GLAS ZAGORJA
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. TRAVNJA 2011.
VODOOPSKRBA
Vodovod i na Grgačevo
Zapoèeti radovi u naseljima Trški Vrh - Grgaèevo - Paradižum, dio su zacrtanog plana kojim
æe se uskoro sva domaæinstva s podruèja grada Krapine obuhvatiti gradskim vodovodom
kojim gospodari Krakom Krapina.
U sklopu projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Grada Krapine prošlog tjedna svjedočili smo izvođenju
radova na izgradnji glavnog vodoopskrbnog cjevovoda koji obuhvaća
naselja Trški Vrh - Grgačevo - Paradižum. Kako nam je rekao direktor
Krakoma Damir Belošević ukupna
vrijednost radova je oko 1,250.000
kn. To će, stanovnicima Grgačeva i
Trškog Vrha donijeti redovitu opskrbu vodom, a dovoženje vode s cisternama postat će prošlost. Magistralni
cjevovod financiraju Hrvatske vode,
radovi će biti završeni do ljeta ove
godine, a cjelokupna investicija koja
obuhvaća i izgradnju vodospremnika, a u čijem će investiranju sudjelovati i Grad Krapina bit će završena do
ljeta iduće godine.
Vezano uz problematiku vodoopskrbe zabilježili smo i izjavu gradonačelnika Josipa Horvata. - Ovime
zapravo idemo prema kraju realizacije projekta da svi dijelovi Krapine budu na jednakomjeran način
opskrbljeni vodom. Naravno, ima
tu još nekih potrebnih radova, kao
npr. u najužem centru grada. Nadalje, još uvijek neka prigradska naselja imaju opskrbu vodom riješenu
svojim lokalnim vodovodima, pa i
UDRUGA PČELARA
Tržište prepoznalo
kvalitetu meda
Zahvaljujući postignutoj opstojnosti kvalitete, zagorski med je na
tržištu sve cjenjeniji,
pa nema problema s
njegovim plasmanom.
Naprotiv. Dosadašnji
rad, uz stalno praćenje,
kroz edukaciju, svega
onoga što se događa u
ovoj grani poljoprivredne proizvodnje, daje
sve bolje rezultate. No, ono s čime baš
i nisu previše zadovoljni su godine. Naime, prosječna dob krapinskih pčelara
je 55 godina. Kako kažu, broj članova
ove udruge, koji je isto tako 55, bi trebalo znatno povećati, a onaj prvi što
više umanjiti.
Sve ovo dalo se iščitati iz onoga što se
čulo na godišnjoj skupštini Pčelarske
udruge Krapina. Uz goste iz srodnih
udruga s područja naše i susjednih
županija u radu je sudjelovao Martin
Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Izvještaj o radu podnio je predsjednik
Damir Krog, te spomenuo podatak da
ova udruga raspolaže s oko tri tisuće
košnica i da može, zavisno o vremenskim prilikama, godišnje proizvesti
od 90 do 150 tona meda. Članovi
udruge mogu biti zadovoljni s otkupnom cijenom meda koja je bila 33
kn za kilogram. Među aktivnostima
posebno je izdvojeno sudjelovanje
na 9. županijskom ocjenjivanu meda
u Bedekovčini, gdje je med njihova
člana Dominika Kroga, proglašen
šampionom izložbe. Članovi udruge
sudjelovali su i na raznim izložbama
meda u Hrvatskoj, a nezaobilazni dio
njihove aktivnosti je Medeni sajam u
Krapini – tradicionalno uz Dan grada,
a na kojem se promovira pčelarstvo
i medarstvo.
Među daljnjim zadacima na prvom
mjestu i dalje je edukacija članstva,
jer je potrebno sve više znanja u bavljenju pčelarstvom, koje se odvija u
sve složenijim ekološkim uvjetima,
a pčelari se nadaju i novčanim poticajima, kako bi se lakše nosili sa sve
većim ulaganjima koja su potrebna
tijekom godine, a posebno preko
zime i u rano proljeće. (D. Kozina)
to moramo riješiti. Iako su učinjeni
značajni pomaci u opskrbi vodom,
sve ima svoj vijek trajanja, pa novo
brzo postaje staro i bit će uvijek potrebno obnavljati sustav. No, mi, a
što primjećuju i svi potrošači vode,
idemo sve uspješnije u pravcu da na
području grada Krapine sva domaćinstva obuhvatimo gradskim vodovodom. (D. Kozina)
HODOČAŠĆE
U Svetištu krvi
Kristove u Ludbregu
Krapinski dekanat predvođen vlč.
dekanom Draženom Karačićem
je hodočastio u Ludbreg, u svetište Predragocjene Krvi Kristove.
Misno slavlje predvodio je dekan
vlč. Dražen Karačić u koncelebraciji s domaćim župnikom Josipom
Đurkanom koji je sve nazočne upoznao o povijesti Svetišta. Prigodnu homiliju uputio je vlč. Marijan
Culjak upozorivši u propovijedi na
propadanje hrvatskog društva u
koje se sve više pojedinaca odriče
Boga i okreće lažnim
idolima. Kuga našega
društva su zablude,
beznađa,
nepovjerenja, laži i obmane.
Culjak naglašava da je
krajnje vrijeme da svi
porade na svojoj duhovnoj obnovi, da se
prestane s površnim
postupanjem vjernika
koji i na pričest pristupaju s teškim grijesima
zaključivši kako je visoka obljetnica
ludbreškoga svetišta bogom dana
prilika za duhovnu obnovu. Lud-
GLAS ZAGORJA
breg je ostao jedinstveno i jedino
hrvatsko proštenište u kojem se
štuje Presveta Krv Isusova, među
rijetkima u Europi koju je priznala
Sveta Stolica. Misno slavlje pjevanjem je uveličao župni zbor iz župe
Đurmanec, a za orguljama je bio
fra Petar Antun Kinderić. Nakon sv.
mise i objeda predvođeni svojim
svećenicima vlč. Draženom Karačićem, vlč. Tomislavom Šestakom,
vlč. Ivicom Dužaićem, fra Dragom
Brglezom, fra Petrom Antunom
Kinderićem i vlč. Marijanom Culjakom vjernici su obavili pobožnost
Križnoga puta. (Darko Fiket)
19
GRAD KLANJEC
01. TRAVNJA 2011.
NOĆ OBRTNIKA
Priznanja zaslužnim obrtnicima
Lijepa tradicija godišnjeg susreta obrtnika
klanječkog kraja nastavljena je i ove godine.
Naime, Međuopćinsko udruženje tamošnjih
obrtnika krajem veljače održalo je svoju
Obrtničku noć u restoranu Zelenjak.
Okupio se najveći broj obrtnika u
posljednjih nekoliko godina, a obratio im se predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
U izvješću o radu popraćenom prezentacijom, predsjednik Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec
Mladen Županić naglasak je stavio
na drastičan pad broja obrtnika u
prošloj godini, mnogobrojne probleme na koje obrtnici nailaze, te dovršetak i svečano otvaranje Klanječke
pelnice uz prošlogodišnji Dan grada
Klanjca.
Ovogodišnja priznanja za svoj doprinos razvoju obrtničke struke,
radu s naučnicima i nesebičnom
radu dobili su: Lidija Starešina, Božo
Sušec, Ivica Lunko i Dane Cindrić.
Ovogodišnji jubilarci koji su uspjeli
20 godina neprekidno opstati ove
su godine: Danijel Kodrnja, Želimir
Krištofić, Špiro Kešina, Darko Novosel, Slavko Poslek, Josip Tramišak,
Mladen Županić i Dane Cindrić. Posebno priznanje za 45 godina obiteljske tradicije u obrtništvu uručeno je obitelji Ulama.
Uz večeru, druženje, puno smijeha i
plesa uz glazbeni sastav Venera i program plesne skupine Habibi, čije su
plesačice oduševile umijećem trbuš-
noga plesa, obrtnici su se zabavljali
dugo u noć. Obrtničku komoru KZŽ
predstavljao je potpredsjednik Davor
Pleško, iz Obrtničke komore Zagreb
odazvao se predsjednik Ivan Obad,
a zajedno s domaćinima uživali su u
lijepoj večeri i predstavnici Udruženja obrtnika grada Zagreba, Krapine,
Pregrade, Donje Stubice, Zlatara te
poslovni partneri MUO Klanjec.
Obrtničkoj noći odazvali su se i
dožupanica KZŽ Sonja Borovčak,
gradonačelnik Klanjca Željko Kolar,
načelnik Općine Kumrovec Dragutin Ulama i načelnik Općine Tuhelj
Armando Slaviček.
ZDRAVLJE
Kako živjeti s teškom bolesti
Jedna od aktivnijih udruga za promicanje zdravlja je i ona klanječka,
Korak po korak do zdravlja, koja je nedavno organizirala za svoje
sugrađane predavanje na temu: Kako živjeti s teškom bolesti?
U Gradskoj knjižnici Antuna Mihanovića dr.
Zlatko Crkvenčić, psihijatar iz Zaboka, u svom
je izlaganju prisutne želio podsjetiti da nam
se zdravstveno stanje može u trenutku promijeniti i tek tada počinjemo drugačije razmišljati o svojem zdravlju. Također, doktor Crkvenčić nastojao je 40-ak prisutnih upoznati
kako u teškim situacijama bolesti prihvatiti
novo životno stanje i potvrdio kako je svakako najvažnija uloga i pomoć naših najbližih,
članova obitelji i prijatelja. Za ozdravljenje ili
izlječenje uz dobre liječnike i lijekove, vrlo je
važno psihičko stanje i životni optimizam.
Na kraju je, uz skromni prigodni dar, predavaču zahvalila predsjednica udruge dr. Jasna
Gmajnički.
ZDRAVLJE
KULTURA
Peti jubilarni Sajam
zdravlja u Klanjcu
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zdravlja,
Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije po peti put organizira Sajam zdravlja, i to na Trgu
mira u Klanjcu, u petak, 8. travnja.
Na Sajmu će i ove godine u vremenu
od 8 do 14 sati sudjelovati zdravstveni djelatnici iz ispostava županijskog
Doma zdravlja, te svi ostali zainteresirani koji žele svojim letcima, brošurama, pisanim edukativnim materijalima i proizvodima sudjelovati
na štandovima i tako ovaj jubilarni,
peti Sajam učiniti što bogatijim i sadržajnijim.
Cilj je briga i očuvanje zdravlja svih
žitelja naše županije. Podsjetimo,
prošle je godine sajam zdravlja
održan u Pregradi, dok je prvi sajam održan u Krapini. Inače, 1948.,
20
20
Kazališna predstava
Singerica u Klanjcu
Svjetska zdravstvena organizacija
održala je prvu Skupštinu na kojoj je
odlučeno da će se svaki 7. travnja,
počevši od 1950., obilježavati kao
Svjetski dan zdravlja. Danas živimo u
eri velikih medicinskih dostignuća s
čudotvornim lijekovima, dostupnim
kako bi se liječila medicinska stanja
koja su još prije nekoliko desetaka
godina ili čak prije nekoliko godina
u slučaju HIV/AIDS-a bila fatalna. Za
Svjetski dan zdravlja 2011., Svjetska
zdravstvena organizacija će lansirati
kampanju na svjetskoj razini kako
bi se ova otkrića očuvala za buduće
generacije.
Više informacija o ovogodišnjem Sajmu zdravlja u Klanjcu možete dobiti
kod Marije Mirt, glavne sestre u Domu
zdravlja KZŽ (mob. 098 227 818) i kod
Vlatke Šoban, više medicinske sestre u
Ispostavi Klanjec (098 1741 343).
Uz ovogodišnji međunarodni
dan žena Grad Klanjec i Kulturni centar počastili su svoje mještanke kazališnom predstavom.
Odličnim odabirom pokazala se,
upravo za ovu prigodu, autorska
predstava prvakinje HNK iz Varaždina Jagode Kralj Novak. Predstava
kabaretskog tipa Singerica, u gotovo
ispunjenoj kino dvorani Kulturnog
centra, do suza je nasmijala publiku. Životne priče bivše Varteksove
šnajderice ispričane osebujnim humorom i jezikom naše svakodnevice
prepune su i vrlo aktualnih i dobro
promišljenih poruka, pa se s pravom
može reći da ova predstava nije tek
smijeh bez pokrića. Izuzetna glumačka izvedba Jagode Kralj Novak natjerala je publiku na izravnu i glasnu
komunikaciju i interakciju s glumicom tijekom predstave, a okončana
GLAS ZAGORJA
je dugotrajnim, sasvim zasluženim,
aplauzom. Prije početka predstave
dopredsjednik Gradskog vijeća Grada Klanjca Mladen Županić i djelatnik
Gradske uprave Milan Kušanić svakoj
su dami uručili ružu, a Mladen Županić čestitao je i Međunarodni dan
žena u ime Grada Klanjca svim sugrađankama koje su odlučile uživati
u ovoj lijepoj kazališnoj večeri.
U prijepodnevnim satima Međunarodni dan žena obilježen je i malim
znakom pažnje kojim su čelnici županijskog i gradskog SDP-a razveselili Klanjčanke. Župan Siniša Hajdaš
Dončić, gradonačelnik Klanjca Željko
Kolar i njegov zamjenik Zlatko Brlek
te članovi Gradskog vijeća Klanjca
posjetili su građanke Klanjca na njihovim radnim mjestima ili im čestitali
na ulicama Klanjca. Prigodni poklon
bila je, naravno, crvena ruža.(gz)
GRAD KLANJEC
01. TRAVNJA 2011.
NAJAVLJUJEMO
Treći proljetni susreti u Klanjcu
Akademija medicinskih znanosti
Hrvatske - Odbor za zdravstveni
turizam i prirodne ljekovite činitelje, Hrvatski liječnički zbor
- Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite
činitelje, Grad Klanjec u suradnji
s Kulturnim centrom Klanjec, Turističkom zajednicom grada, Ekološkom udrugom Japica i Udrugom Korak po korak do zdravlja
organiziraju stručno-znanstve-
ni skup Treći proljetni susret u
Klanjcu - Zdravstveni turizam:
voda, zdravlje, kultura.
Skup će se održati od 8. do 10.
travnja 2011. u Klanjcu (kino
dvorana Kulturnog centra).
Glavne teme ovogodišnjeg skupa su zdravstveni turizam, voda,
zdravlje i kultura, a prijavljena
su 22 izlaganja. Skup će i ove
godine bodovati Hrvatska liječnička komora.
KULTURA
Retrospektivni koncert dvorskih plesova
Svoje osnivanje ova sekcija,
koja njeguje izvođenje povijesnih plesova iz 19. st.,
duguje inicijativi tadašnje
tajnice Turističkog saveza
općine Klanjec Mariji Lidiji Jambrešić. Pod stručnim
vodstvom prof. Tihomira Kološića 1989. tadašnji plesači
folklorne sekcije započinju s
uvježbavanjem prvih plesnih
koreografija. Namjera im je
bila oživjeti bogate društvene običaje vezane uz život
plemstva, te kasnije bogatog
i obrazovanog građanskog
sloja u Klanjcu i okolici. Sekcija će, na žalost, doživjeti
prekide u svom djelovanju.
Razlog tomu su zahtjevnost plesnih koraka te potreba dugotrajnog uvježbavanja koreografija.
Jedan od subjektivnih, ali u isto
vrijeme i lijepih razloga prekida
u radu Sekcije su i uzastopni porodiljni dopusti stalnih članica. U
zadnjih pet godina rad Sekcije je
obnovljen, te danas ona vrijedno
djeluje pod vodstvom Dragice
Gajšak.
U raskošnim kostimima iz 19. st.
izvodi koreografirane plesove uz
instrumentalnu glazbu najpoznatijih svjetskih i domaćih skladatelja. Iza njih su brojni uspješni
nastupi, ali i promocija kulturne
Vrlo lijepim i od domaće publike odlično prihvaćenim cjelovečernjim koncertom održanim u
velikoj gradskoj dvorani u Klanjcu u subotu, 19.
ožujka, Sekcija za dvorske plesove KUD-a Antun
Mihanović na najbolji je mogući način obilježila
petu godišnjicu svog ponovnog djelovanja.
baštine i turističkih potencijala
grada Klanjca i Krapinsko-zagorske županije. Na koncertu uz godišnjicu spomenuti su tek neki:
Ilirski bal u Krapini, Bal Muža zagorskog srca, koncerti s Tamburaškim sastavom Zelenjak u Sloveniji, dva gostovanja u Poljskoj,
dva sudjelovanja na državnoj
smotri povijesnih i građanskih
plesova u Đakovu, Carska noć
u Opatiji, Karneval u Bolu, promocija turističke ponude Klanjca u Zagrebu i Rijeci, promocija
županije u Banja Luci, te brojni
nastupi na različitim kulturnim
GLAS ZAGORJA
i društvenim događanjima.
Subotnji koncert bio je retrospektiva
dosadašnjeg
rada te su publici predstavljene sve koreografije.
Od valcera koji su u 19. st.
smatrani besramnim plesom u kojem se plesači previše dodiruju, raskošnih polki, strogih, ali u isto vrijeme
elegantnih kadrilji do vrckave mazurke. Bila je to prigoda da se ponešto i nauči iz
povijesti plesa i društvenih
običaja i pravila ponašanja
koja su vladala u plesnim
dvoranama toga doba.
Na poseban način plesni
program obogatili su svojim
izvedbama Tamburaški sastav
Zelenjak i solistica Lucija Jelušić
i to odabirom skladbi za dušu.
Arije iz Male Floramy, iz filma
Tko pjeva zlo ne misli i neke od
najljepših starogradskih pjesama pobudile su kod mnogih nostalgična sjećanja. U opuštenoj
atmosferi u kojoj je bilo i smijeha
i burnog aplauza publike, godišnjicu su plesačima čestitali klanječki gradonačelnik Željko Kolar
i predsjednica KUD-a Sekica Filko,
a mali proljetni buketić u znak zahvale za uloženi trud našao se na
kraju koncerta u rukama voditeljice Dragice Gajšak. (gz)
21
21
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. TRAVNJA 2011.
TURISTIČKA ZAJEDNICA
U javnosti su se nedavno pojavile neistinite informacije
da je općina Hum na Sutli među rijetkima koja gubi
turističku zajednicu, jer nije dobila suglasnost na
Statut. No, kako nam je pojasnila Đurđa Mesarić,
direktorica humske turističke zajednice, to je potpuno
netočno. O čemu se zapravo radi?
Status jasan - i dalje provodimo zacrtane zadaće
Turistička zajednica Huma na Sutli
djeluje već 11 godina i ima svoj kontinuitet i rezultate. I dalje djeluje i
provodi zacrtane zadaće, te očekuje
skoru suglasnost na Statut i priprema Skupštinu na kojoj će načelnika
općine Zvonka Jutrišu formalno imenovati predsjednikom Zajednice.
Podrška načelnika
Inače, turistička mjesta u Republici
Hrvatskoj po svome značaju za turizam razvrstavaju se u razrede A, B,
C i D na temelju službenih podataka
Državnog zavoda za statistiku.
- Prilikom kategorizacije dogodilo se
nešto pomalo čudno. U objavljenom
Pravilniku o proglašenju turističkih
općina i gradova u turističke razrede,
nema općine Hum na Sutli. Cjelokupna situacija ima svoju pozadinu, jer
posljednje tri godine prije kategorizacije 2009. nismo imali smještajnih
kapaciteta, te je izostala boravišna
pristojba kao statistički podatak.
Usprkos toj činjenici, Županijsko povjerenstvo za kategorizaciju općina i
gradova u turističke razrede u svom
prijedlogu Općinu Hum na Sutli iz D
mjesta prekategorizirala je u C mje-
sto - objašnjava Đurđa Mesarić, još
uvijek aktualna predsjednica Turističke zajednice.
Ono što je važno naglasiti je da Ministarstvo turizma RH nije humskoj
turističkoj zajednici izdalo Rješenje
o brisanju Zajednice iz Upisnika turističkih zajednica RH, koja se vodi
pri nadležnom ministarstvu. Svatko
može tumačiti zakon na svoj način,
ali za humsku turističku zajednicu
jedino su relevantna rješenja odluke nadležnog ministarstva. Stoga je
status u pravnom smislu potpuno
jasan. Krajnji rok za ishođenje potrebnih suglasnosti je konstituiranje
općinske vlasti i donošenje proračuna za 2011.
Đurđa Mesarić
Nedavno su načelnik Jutriša i direktorica Mesarić posjetili Ministarstvo
turizma, gdje su razgovarali o kategorizaciji. Nadležnim je službama
proslijeđeno zaduženje da se što
hitnije ispitaju sve okolnosti, a načelnik je dao punu podršku Turističkom
vijeću i Nadzornom odboru u obavljanju zadaća do svog formalnog preuzimanja Zajednice.
Dva turistička puta
- Smatramo da nismo u zaostacima
- dodaje direktorica humskog turističkog ureda koji je zelena vrata Hrvatske.
Turistička zajednica o kojoj pišemo ima
od nedavno i dva nova puta, Staklarski
put, te Mirisi i okusi sutlanske doline.
Moramo se povezati s turističkim zajednicama susjednih
hrvatskih i slovenskih općina, te sukladno Sporazumu o
pograničnom prometu i suradnji predlagati zajedničke
turističke projekte, kao što je npr. Biciklistička staza Rogaška
Slatina - Sv. Florijan - Rogatec - Hum na Sutli - Prišlin - Mali
Tabor - Rogaška Slatina, ističe direktorica Mesarić.
OBLJETNICE
U uredu općinskog načelnika Zvonka Jutriše upriličen je
prijem bračnih parova koji u ovoj godini slave dijamantni
i zlatni pir. Bračni par Alojzija i Milan Debeljak iz Orešja
proslavili su dijamantni pir. Počašćen i zadovoljan što ima
prilike pridružiti se mnogobrojnim čestitkama upućenim
ovih dana ovom paru uz šezdeset godina braka, načelnik
im je zaželio i dalje puno zdravlja i sreće u zajedničkom
životu.
Čestitke povodom zlatnog pira upućene su bračnim parovima Pavleković, Horvat i Mikša. Uz prigodnu čestitku,
svaki bračni par primio
je i novčani iznos
od 2.000 kn.
ir
tni p
n
a
m
a
j
i
d
n
e
oslavlj
Pr
22
22
Na Staklarskom putu promovira se
150-godišnja tradicija staklarstva u
Humu na Sutli, a put Mirisi i okusi sutlanske doline obuhvaća 9 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava, koja
se bave mješovitom poljoprivrednom
proizvodnjom i uslugama. Time se
humska turistička zajednica uvrstila u
malobrojne općine koje su uspjele na
svom području stvoriti dva turistička
puta, koji će u idućim godinama sasvim
sigurno ostvariti određene gospodarske efekte. Dodajmo na kraju da je u
listopadu 2010. održana i Skupština
TZ Krapinsko-zagorske županije, a
Siniša Hajdaš Dončić formalno je postao predsjednik Zajednice.
GLAS ZAGORJA
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. TRAVNJA 2011.
IZ RADA UDRUGA
ROĐENI
Kuburaši zadovoljni
realiziranim
Članovi Kuburaškog društva Sveti Petar iz
Breznog zadovoljni su postignutim u prošloj
godini - zaključilo je to njih tridesetidvoje
prisutnih na godišnjoj skupštini društva održanoj
početkom ožujka u Vatrogasnom domu u
Prišlinu.
Što se tiče mnogobrojnih nastupa, predsjednik Josip Cerovski
izdvojio je sudjelovanje u humskom fašniku, organizaciju probnog pucanja i druženje na Veliki
četvrtak, organizacija pucanja za
prošlogodišnji Uskrs kod svoje
župe, sudjelovanje na pucanju
za Uskrs u Kostelu, zatim na
Veliki ponedjeljak na Vinagori
i kod Sv. Ivana u Lastinama, sudjelovanje na pucanju kod Sv.
Štefana, povodom Dana Općine,
blagdana Male Gospe na Taborskom, sudjelovanje na županijskoj smotri kuburaških društava,
organizacija nastupa na Petrovo,
prikupljanje krupnog otpada, organizacija Zagorske noći, nastup
dramske sekcije na Zagorskoj
noći, nabava kalendara za članove i sponzore, sudjelovanje na
pucanju u Sv. Nedjelji, sudjelovanje s inventarom na svjetskoj
izložbi pasa u Lastinama. Uza sve
navedeno, društvo Sveti Petar
pomoglo je organizaciji humanitarnog rock koncerta Hoomstock i koncerta u Pregradi, te sa
svojim inventarom pripomoglo
kod obilježavanja Križnog puta
u Maclju. Što se tiče plana rada
društva za ovu godinu, najvažnije im je uz pomoć donatora i
sponzora organizirati sada već
tradicionalnu Zagorsku noć u
Breznom, koja svima pruža priliku da se malo razvesele i uživaju
u novoj komediji dramske sekcije društva. Ostali program gotovo je identičan prošlogodišnjem,
uz dodatak organizacije pucanja
u Zalugu. Inače, radno predsjedništvo udruge čine Stanislav
Štruklec, Ksenija Cerovski i Stjepan Košanski (ujedno i predstavnik dramske sekcije), a blagajnik
je Darko Podhraški.
Prijem roditelja i
novorođenih Humčana
U ožujku je načelnik Zvonko Jutriša
upriličio u Općini prijem roditelja i
novorođene djece. Za prvo rođeno
dijete petero roditelja primilo je po
2.000 kn, za drugo dijete šestero
roditelja primilo je po 4.000 kn, a za
treće dijete jedna obitelj primila je
6.000 kn. Bio je ovo prvi ovogodišnji
prijem za novorođene i roditelje, a
ovom prilikom izdvojeno je 42.000
kn, iz sredstava koji su predviđeni
upravo za novorođene.
IZBORI
Izbori
3. travnja 2011.
Prijevremeni izbori za Općinsko vijeće općine Hum na Sutli,
održat će se 3. travnja.
Za izbor članica/članova općinskog vijeća šest je kandidacijskih
listi, odnosno, u utrci za 15 vijećničkih mjesta - 90 kandidata.
To su bili redom koalicijska lista
HNS-HSS-SDP-ZS - nositelja Milana Brezinščaka, potom A-HSS
- nositelja Božidara Brezinščaka
Bagole, treća je na rasporedu
bila Nezavisna lista nositelja
Siniše Miklaužića, četvrta lista
HDZ-a - nositelja Josipa Tepeša,
peta po redoslijedu predstavlja-
GLAS ZAGORJA
nja bila je Nezavisna lista Zvonka
Jutriše, te šesta po redu u ovom
predstavljanju lista ZDS-a - nositelja Saše Gorišeka.
Programi svih lista predstavljeni
su u Radio Hrvatsko zagorje Krapina u četvrtak, 31. ožujka.
Biračka mjesta određena su u područnoj školi Lupinjak, u Vatrogasnom domu Klenovec Humski,
u Spomen domu u Orešju Humskom, u područnoj školi Druškovec Humski, u područnoj školi
Brezno, područnoj školi Prišlin, u
Matičnom uredu u Lastinama, te
u Domu kulture u Humu na Sutli.
23
23
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. TRAVNJA 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE
Piše Drago Kozina
Suradnjom uspješniji
Uz izvješće o radu načelnika Općine Ivana Kranjčića za prošlu
godinu, svetokriški vijećnici na 14. sjednici Općinskog vijeća
Svetog Križa Začretja, održanoj 10. ožujka, donijeli su programe održavanja komunalne infrastrukture te gradnje objekata
i uređaja komunalne infrastrukture, izmijenili Socijalni program, te donijeli nekoliko odluka iz komunalne oblasti.
Novi otkup zemljišta
Općina Sveti Križ Začretje zatražila je građevinsku dozvolu za novu
industrijsku cestu u zoni malog
gospodarstva. Zbog toga je ukinuto svojstvo javnog dobra za poljski put u Pustodolu Začretskom
površine 600 m2, a Općina je
predvidjela i 80.000 kn za otkup
zemljišta za gradnju industrijske
ceste. Plaćat će se po 65 kn za m2,
Općina je podijeljena
na pet zona
Općina Sveti Križ Začretje je
na temelju Odluke za plaćanje komunalne naknade,
podijeljena na pet zona, a
do toga se došlo zavisno od
pogodnosti položaja na kojem se pojedino naselje nalazi, odnosno o komunalnoj
opremljenosti
određenog
područja.
Prva A zona obuhvaća Trg
hrvatske kraljice Jelene, u
Prvoj zoni su sva naselja u
mjestu Sveti Križ Začretje,
te Zona malog gospodarstva
Lug određena Prostornim
planom Općine.
U Drugoj zoni su naselja:
Mirkovec, Brezovica, Ciglenica Zagorska, Galovec,
Donja Pačetina, Pustodol
Začretski, Švaljkovec, Štrucljevo, Zleć, Završje Začretsko, Klupci - naselje Horvati
od kbr. 71 do 84, Dukovec
od kbr. 15 do 63, Vrankovec,
Sekirišće od kbr. 1 do 16 te
naselje Temovec.
U Trećoj zoni su naselja Dukovec - naselje Tumpi od kbr.
1 do 14, naselje Zubići, Dragčevići od kbr. 64 do 82, Komor Začretski, Sekirišće od
kbr. 17 do 87, Klupci, Kozjak
Začretski i Kotarice.
Sva ostala naselja su u Četvrtoj zoni.
24
24
a iznos od 75.000 kn platit će se
u pet jednakih obroka do 2015.
Utvrđen je i Plan gospodarenja
otpadom na području Općine.
Program izgradnje
infrastrukture
Među onim što se nalazi u programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture
na području općine Sveti Križ
Začretje za ovu godinu posebno
je razvrstan dio koji se odnosi na
vodoopskrbu.
U planu je izgradnja 3 km cjevovoda za naselje Klupci Začretski,
s time da bi se zajedno s Općinom Krapinske Toplice trebala
pripremiti dokumentacija za izgradnju hidrostanice. U planu je
proširenje vodovodne mreže u
Galovcu Začretskom - isto tako
visoka zona. Sufinancirat će se
izgradnja magistralnog cjevovoda Vrankovec - Ciglenica, zatim
odvojak Hanžeki i potez Donja
Pačetina - Matejaši. Za sve te
radove izdvojit će se planiranih
270.000 kn, u čemu bi građani
trebali sudjelovati sa 45.000 kn.
Također, u planu je izgradnja prve
faze ograde oko novog groblja za
što je predviđeno 200.000 kn. U
Švaljkovcu se planira izgradnja
nogostupa i to na potezu od nadvožnjaka do rotora.
Za modernizaciju i asfaltiranje
nerazvrstanih cesta planira se
utrošiti 500.000 kn. Riječ je o dionicama cesta: Dukovec - Zubići,
Temovec - Motleri, Ciglenica Zagorska - odvojak D1-OMV, Mirkovec - Ivančići, spoj ulica P. Đurkina
- Perina u svemu tome sudjelovat
će s dijelom financiranja i građani - sveukupno 134.500 kn. Bez
sudjelovanja građana planira se
modernizacija ceste Ciglenica Zagorska - odvojak prema kućnom
broju 15, kao i asfaltiranje dva
uspona u Klupcima Začretskim,
te sanacija postojećeg asfalta.
Za izgradnju javne rasvjete na-
Na usluzi građanima
Kako je to uobičajeno, na početku godine načelnik Općine podnosi izvještaj o radu za prošlu godinu. U izvještaju je, uz ostalo,
načelnik Kranjčić naglasio:
- U svojem svakodnevnom radu nastojao sam biti na usluzi svim
građanima općine Sveti križ Začretje. Tijekom gotovo desetogodišnjeg načelničkog mandata uspostavio sam korektne
odnose
s predstavnicima
susjednih jedinica lokalne samouprave, kao i sa stručnim
službama i vodstvom Krapinsko-zagorske županije. Aktivno sudjelujem u radu Udruženja općina RH. Uspostavljen je
dobar odnos s vodstvom tvrtki komunalne infrastrukture
koje pokrivaju područje naše
općine. Također, mi kao Općina imamo korektan odnos s pojedinim ministarstvima Vlade RH.
Izvjesno je da bi rad načelnika bio manje uspješan da nisam imao
podršku zamjenika, predsjednika i oba zamjenika Općinskog vijeća, njegovih radnih tijela, vijećnika, stručne službe te Jedinstvenog upravnog odjela na čelu s pročelnikom.
Kad već spominjemo ovaj Odjel, svakako treba dodati još jedan
podatak. Naime, ukupno se za funkcioniranje Općine (troškovi
Jedinstvenog upravnog odjela, troškovi Općinskog vijeća, načelnika…) lani trošilo 12,15% ukupnih proračunskih troškova. Prema
podacima o troškovima dužnosnika i zaposlenih, Općina Sveti Križ
Začretje spada u red najracionalnijih općinskih uprava u Krapinskozagorskoj županiji i šire.
Pravilnost rada i opredjeljenje za budućnost potvrđuju da smo
jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave čiji je proračun za
2011., zajedno s pratećim planskim dokumentima, donijet jednoglasno - istaknuto je u završnom dijelu izvještaja o radu načelnika Ivana Kranjčića za prošlu godinu.
mjerava se utrošiti 150.000 kn i
to za dionice u Zoni malog gospodarstva i u naselju Sekirišće.
Ovo su sve, novčano mjereno,
manje investicije, ali ljudima zanimljivije. Moramo spomenuti
da će se od ukupno planiranih
2,321.000 kn, gotovo polovica,
točnije 1,070.000 kn, izdvojiti na
izgradnju ceste u Zoni malog gospodarstva.
Dobiveno treba zaraditi
Uz ostalo, donijeta je prva izmjena Socijalnog programa ove jedi-
GLAS ZAGORJA
nice lokalne samouprave za ovu
godinu. Promjena se odnosi na
one koji ostvaruju socijalnu pomoć. Odsada će oni koji su radno
sposobni, a imaju pravo na socijalnu pomoć, taj novac trebati na
određeni način zaraditi.
Naime, oni su dužni provesti na
društveno korisnom radu određeni broj sati. Dakle, dijeljena
isplaćena pomoć dijeli se s 20
kn i dobije broj sati koje treba
provesti na društveno korisnom
radu.
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. TRAVNJA 2011.
VATROGASTVO
KULTURA
Hram vatrogastva i kulture Plemeniti rad amatera
Ovogodišnja 127. skupština DVD-a Sveti Križ
Začretje održana je 12. ožujka u novouređenom
vatrogasnom domu.
Uređenje doma rezultat je zalaganja svih
članova, rekao je predsjednik DVD-a Miljenko
Šoštarić. U Općini imaju
razumijevanja za vatrogastvo, pa uz onaj zakonom određeni iznos,
izdvajaju i drugi dio koji
zovu potpore - rekao
je načelnik općine Ivan
Kranjčić.
U začretjanskom vatrogasnom domu, podsjetimo, smještena je i
stalna izložba karikatura
Radno predsjedništvo DVD-a Začretje
Rudija Stipkovića, rođenog u ovom mjestu,
umjetnika čija su djela krasila mnoge učenika izrazilo je želju da se bave
novine i prostore proteklih desetlje- vatrogastvom. Bilo je prošle godine
ća. Tako je ovaj vatrogasni dom po- i 6 intervencija na gašenju požara. Za
stao jedinstveni spoj hrvatske kulture svoje sugrađane prevozili su vodu i
i hrvatskog vatrogastva - istakao je u bili velika potpora u organizaciji prosvojoj čestitki dr. Ivan Balagović, pred- grama manifestacija u mjestu.
Godišnja skupština jednog od najstavnik DVD-a Opće bolnice Zabok.
Skupštini su prisustvovale i brojne starijih DVD-a u Krapinsko-zagorskoj
delegacije susjednih DVD-a iz Slo- županiji bila je i prigoda za uručenje
venskih Konjica. Pored velikih aktiv- priznanja i odličja za doprinos vanosti na uređenju spremišta ulaga- trogastvu. Posebno priznanje HVZ-a
lo se i u nabavku opreme, stručno primio je Stjepan Jačmenica, počasni
osposobljavanje i rad s mladima. predsjednik i dugogodišnji marljivi
U suradnji s osnovnom školom 70 sakupljač povijesne građe. (B. U.)
AKCIJE
u
k
ra
t
a
S
m
u
Piše Dunja Horvatin
U Pastoralnoj dvorani župe Sv. Križa održana je
u petak 25. ožujka skupština Zajednice kulturnoumjetničkih udruga KZŽ.
O radu zagorskih udruga kulturnog
amaterizma moglo se saznati iz
izlaganja tajnice ZAKUD-a, Elze Kučko i predsjednika Mladena Sedaka
Benčića: prošle godine je održano 7
Smotri i Susret zborova u zagorskoj
katedrali, u Pregradi.
Najboljom Dramskom družinom
proglašena je Dramska družina
KUD Naša lipa, Tuhelj, a u kategoriji Dječjeg stvaralaštva iskazale su se
družine KUD-a Ljudevit Gaj iz Mača
i KUD-a Lovro Ježek, Marija Bistrica.
Na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku
mali umjetnici iz Mihovljana osvojili
su zlatnu plaketu. Održana je i smo-
tra puhačkih orkestara, a za republičku smotru plasirali su se orkestri
Grada Zaboka i Lira iz Kraljevca na
Sutli. I još mnogo toga.
Unutar 70 udruga, sa preko 200 sekcija, djeluje više od 4500 aktivnih
članova koji svoje slobodno vrijeme
provode na probama, druženjima
i nastupima, u zemlji i van granica.
Plan za ovu godinu još je bogatiji. To
je naš način promoviranja vrijednosti
i ljepota naše zemlje, sažela je plemeniti rad amatera tajnica ZAKUD-a,
Elza Kučko, zahvaljujući općini Sveti
Križ Začretje i svima koji su nesebično pomagali u organizaciji Smotri i
radu ZAKUD-a.
Općina Sveti Križ Začretje i Grad Klanjec bit će dopisani
na globalnu listu koju vodi WWF - kao zagorski sudionici
akcije Sat za planet Zemlju.
U planetarnoj akciji gašenja svjetla Sat za
planet Zemlju, uz Ajfelov toranj, egipatske
piramide, brandenburška vrata, sidnejsku
operu, mnoge znamenitosti, gradove i naselja širom svijeta, ove je godine u tamu
utonuo spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku i svetokriški pijac, Trg hrvatske kraljice Jelene. Imena zagorskih sudionika,
Klanjca i Svetog Križa Začretja dopisana
su globalnoj listi koju vodi WWF.
GLAS ZAGORJA
Iako obje lokacije imaju ekološku rasvjetu, i gradonačelnik Klanjca, Željko Kolar i
načelnik Svetog Križa Začretja, Ivan Kranjčić, rado su se odazvali apelu. U najskorije vrijeme znat će se i podatak koliko je
struje tog sata ušteđeno u svijetu: brojke
koje sigurno ne spašavaju svijet, ali broj
sudionika iz godine u godinu pokazuje da
je sve više onih koji bi tome rado dali svoj
doprinos.
25
25
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. TRAVNJA 2011.
ZAVRŠEN NATJEČAJ ZA KOLEKTOR 2
KULTURA
Uskoro početak radova
Završen je natječaj za Kolektor 2. Riječ
je o dijelu projekta kojim se rješava pitanje kanalizacije u Mariji Bistrici, a koji
u cijelosti financiraju Hrvatske vode.
Pristiglo je čak 14 ponuda, a najpovoljnija je ona tvrtke MB – transgradnja iz
Krapine, u iznosu nešto više od milijun
i pol kuna. Nakon što prođu zakonski
rokovi, vrlo brzo očekuje se početak
izgradnje sustava u ukupnoj dužini od
1731 m, od prostora pored Crkve na
otvorenom pa sve do potoka Bistrica u
Stubičkoj cesti. Između ostalog prolazi i
prostorom koji je Urbanističkim planom
uređenja predviđen u većem dijelu kao
zona društvene izgradnje, te u manjem
kao stambena zona i zona zelene javne
površine. Ovime se zaokružuje projekt
iz 1995. i 1996. koji obuhvaća Kolektor 1
i Kolektor 3 koji su već izgrađeni. (E. L.)
Obnova Doma kulture
Sanacija klizišta u Poljanici Bistričkoj
Ni Općina Marija Bistrica nije pošteđena brojnih klizišta, koja često
ugrožavaju prometnice, ali sve
češće i gospodarske i stambene
objekte. Nedavno je tako uz financijsku potporu Općine i Krapinskozagorske županije sanirano klizište u
Poljanici Bistričkoj i obnovljena kuća
koja je djelomice stradala.
U Poljanici postoji i još jedno opasno klizište koje ugrožava prometnicu
i kuću, a za sanaciju će biti potrebno
oko 130 tisuća kn. U Općini se nadaju
da će i ovdje moći računati na pomoć
županije. Ovo su samo dva spomenuta
opasna klizišta, a na području cijele Općine Marija Bistrica ima ih još šest, od
kojih je posebno veliko i jedno u naselju
Tugonici, selu Platužići, gdje su ozbiljno
stradali gospodarski objekti. (E. L.)
KULTURA
Crvene ruže oduševile dolazi Angie
U Domu kulture u Mariji Bistrici gostovao je Teatar Epilog iz Zagreba s izvrsnom predstavom Crvene ruže, Alda de
Benedettia, u režiji Ivane Peroš. Riječ je
o duhovitoj i šarmantnoj komediji talijanskog pisca koja govori o braku, prijateljstvu, skrivenim strastima, tajnim
ljubavima, ljubomori i sitnim intrigama u
životu u dvoje. Mali nesporazum i obmana, zbog naizgled banalnog uzroka, postaju nezaustavljiva lavina zapleta, zabuna i komičnih situacija. Glumačku ekipu
26
26
čine Marijana Mikulić, Željko Šestić, Alan
Katić i Vesna Ravenšćak. Ova je predstava svojevrstan početak projekta bistričke
Knjižnice pod radnim nazivom Kazalište
u Mariji Bistrici, a ako se po jutru dan
poznaje, projekt bi mogao zaživjeti. Naime, predstava je bila rasprodana, te ju je
odgledalo više od 270 gledatelja. Stoga
iz Knjižnice Marija Bistrica već pozivaju
na sljedeću predstavu - Angie Kazališta
Svarog iz Zagreba, koja će se održati u
subotu 9. travnja. (E. Lacković)
Uskoro počinje rekonstrukcija i uređenje Doma kulture. Naime, Općina
posjeduje projekt kompletne obnove
težak više od 400 tisuća kn, a prošle
godina javila se na natječaj Ministarstva kulture. Ovih su dana stigli i rezultati prema kojima je dobiveno 100 tisuća kn, s čime su u Općini, s obzirom
na krizna vremena zadovoljni.
U prvoj fazi ova sredstva iskoristit će
se za uređenje prilaza Domu kulture,
promjenu vrata, klimatizaciju i uređenje pozornice. U Općini se nadaju
da će kroz godinu-dvije javljanjem na
natječaje uspjeti zatvoriti financijsku
konstrukciju kompletne obnove, tim
više što se u bistričkom Domu kulture
često upriličuju brojna kulturna događanja, a u istoj zgradi djeluje i Općinska knjižnica i čitaonica, koja je i sama
pokretač brojnih događaja i središte
kulturnog života Marije Bistrice. (E. L.)
VATROGASTVO
Hodočašće 29. svibnja
U utorak 15. ožujka 2011. u Svetištu
MBB održan je sastanak vezan uz organizaciju Vatrogasnog hodočašća u Mariju Bistricu. Sastanku su prisustvovali rektor bistričkog Svetišta vlč. Zlatko Koren,
načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan
Muhek, načelnik Hrvatske vatrogasne
zajednice Željko Popović, tajnik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Damir
Vlahović, predsjednik, zapovjednik i zamjenik zapovjednika VZ KZŽ Ivica Glas,
Marijan Lovrenčić
i Stjepan Skuliber,
ujedno i predsjednik VZ Općine Marija Bistrica, zatim
tajnik, zapovjednik
i dopredsjednik bistričke vatrogasne
zajednice Stjepan
Kovačić,
Zlatko
Benci i Franjo Kušt,
te voditelj Limene
glazbe KUD-a Lovro
GLAS ZAGORJA
Ježek Marija Bistrica Stjepan Šobak.
Dogovoreno je da će se 12. po redu
vatrogasno hodočašće u Mariju Bistricu
održati 29. svibnja. Ove godine suorganizator je Vatrogasna zajednica grada
Zagreba, a uz HVZ, najveći teret organizacije podnijet će i ove godine VZ KZŽ,
Vatrogasna zajednica Općine Marija Bistrica i DVD Marija Bistrica. Na hodočašću se očekuje oko 2 tisuće vatrogasaca
iz cijele Hrvatske. (E. Lacković)
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE
01. TRAVNJA 2011.
... ususret Uskrsu ...
15. IV. ŽALOSNI PETAK
križni put s gorućim svijećama na
Kalvariji u 20 sati
SVETO VAZMENO TRODNEVLJE
***************
22. IV. VELIKI PETAK u 19 sati
VELIKI TJEDAN
17. IV.
Nedjelja muke Gospodnje Cvjetnica
sv. ispovijed od 7.30 do 18 sati
Blagoslov grančica kod svih sv. misa
sv. mise: 7.30, 9, 11, 16 i 18 sati
Središnje misno slavlje s početkom u 11 sati,
kao i križni put u 15 sati, predvodi biskup
mons. dr. Valentin Pozaić
GLAS ZAGORJA
21. IV. VELIKI ČETVRTAK u 19 sati
23. IV. VELIKA SUBOTA u 20 sati
(blagoslov jela)
24. IV. NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEG
6.30 (blagoslov jela), 9, 11 i 18 sati
Središnje misno slavlje s početkom u 11 sati
predvodi biskup mons. dr. Valentin Pozaić
25. IV. USKRSNI PONEDJELJAK
7.30, 9, 11 i 18 sati
27
27
OPÆINA ÐURMANEC
01. TRAVNJA 2011.
Iduće godine bake idu u Đurmanec
Općina Đurmanec bit će 2012.
domaćin 6. županijske manifestacije Babičini kolači. Na tome
može zahvaliti baki Miri Smiljanec iz Donjeg Maclja koja je sa
svojim kolačem nazvanim jutarnjica osvojila prvo mjesto na
Program obilježavanja
Dana Općine, Župe i
Osnovne škole
Obilježavanje Dana Općine,
Župe i Osnovne škole Đurmanec ove će se godine zbog
preklapanja s uskrsnim blagdanom održavati prema drugačijem vremenskom rasporedu.
Tako će se prije Uskrsa, u utorak, 19. travnja 2011. u 19
sati, održati radionica kićenja
raspela cvjetovima od krep papira, a sve ostalo slijedi nakon
Uskrsa.
Mira Smiljanec, a desno vidimo
dio njezinog pobjedničkog kolača
ovogodišnjoj petoj županijskoj
manifestaciji Babičini kolači, održanoj u Radoboju. Drugo mjesto
pripalo je Ani Lisak iz Donje Stubice, a treće Katici Labaš iz Gornje Stubice. (D. K.)
Voda u Hlevnicu i Jezerišče
Na naš upit što se aktualnog događa u uređenju infrastrukture,
načelnik Općine Branko Horvat
nam je ukratko odgovorio.
- Početak toplijeg vremena omogućio je izvođenje radova na terenu. Nastavak je to radova započetih prošle godine. To se prije
svega odnosi na rješavanje izgradnje vodoopskrbnog sustava
i to u dijelu lokalne mreže kojom
se opskrbljuju vodom potrošači
u naseljima Hlevnica i Jezerišče.
Radovi bi trebali biti završeni do
srpnja. Financijska konstrukcija
je zaokružena. Izradu magistralnog voda financiraju Hrvatske
vode, a novac za sekundarnu
mrežu osigurava se u proračunu
Općine.
Od ostalih infrastrukturnih aktivnosti načelnik Horvat spomenuo
je i završetak radova na prošire-
28
28
nju nekih dijelova javne rasvjete,
a u tijeku je završetak potrebne
dokumentacije za nastavak regulacije vodotoka kako bi se izbje-
gla opasnost njihova plavljenja
okolnih oraničnih površina. Riječ
je o potocima Maceljčica i Putkovec, te Ravninčice. (D. K.)
U ponedjeljak - 25. travnja u
11 sati - središnje blagdansko
jurjevsko slavlje u župnoj crkvi
sv. Jurja uz blagoslov novog
vatrogasnog vozila; istog dana
poslijepodne u 16 sati bit će
održana svečana sjednica Općinskog vijeća.
U utorak, 26. travnja u 19 sati
održat će se radionica - izrada
žveglica i truba (perdi) iz vrbove kore.
U petak, 29. travnja u 20 sati
početak
malonogometnog
kupa.
U subotu, 30. travnja u 9 sati natjecanje u streljaštvu - gađanje glinenih golubova (održat
će se na Streljani); od 17 sati malonogometni kup; od 20 sati
- dramska večer Treća životna
dob; od 21,30 sati - završnica
malonogometnog kupa.
U nedjelju, 1. svibnja u 14 sati
- prezentacija proizvoda Udruga i obiteljskih poljoprivrednih
gazdinstava; u 16 sati kulturno-umjetnički program KUD-a
Đurmanec i njihovih gostiju.
Radovi na
izgradnji
vodoopskrbnog
sustava Hlevnica
– Jezerišće
Osim naznačenog, svi programi održavaju se u Osnovnoj
školi Đurmanec.
GLAS ZAGORJA
OPÆINA JESENJE
01. TRAVNJA 2011.
IZNIMNI BLAGDANI
Devedesetogodišnjakinje
Općina Jesenje brine se za sve uzraste svojega stanovništva. Novčano daruje one tek rođene, stipendira školarce, novčano pomaže u rješavanju
plaćanja prijevoza, a kao izuzetak u Krapinsko-zagorskoj županiji prigodno daruje svoje najstarije sugrađane.
Odlučili su da u taj krug pružanja dodatne pažnje, bez obzira na volju, novac je ograničen, ulaze oni koji su to
već učinili ili će u ovoj godini puhnuti
na rođendansku tortu na kojoj će biti
popikano devedeset rođendanskih
svjećica.
Uobičajeno je, tako je već nekoliko
godina, da se ta ophodnja najstarijih upriliči uoči blagdana sv. Josipa
ili, kako mi to kažemo, na Jožefovo.
Tako je bilo i ove godine. Njih su, tradicionalno, obišli i prigodno darivali
predstavnici Općine Jesenje - načelnik Ivan Maligec, Mirko Buzina i Ivan
Habjanec. Obišli su i darivali devedesetogodišnjakinje: Klaru Artić, Maru
Cvrtila, Ljubicu Katalenić, Štefaniju
Draganić, Josipu Maligec, Janu Pek,
Anu Ranogajec i Tereziju Šumiga. Ako
ste brojili, uočavate da ih je osam. Zašto smo tu stali? Ništa posebno, samo
smo htjeli naglasiti da je na tom popisu i jedini muški predstavnik Mato Kovačec - jedini Jesejanec koji je zašao
u deseto životno desetljeće. Nama ne
preostaje drugo nego da svima poželimo da ih načelnik pohodi i iduće
godine. (D. K.)
Načelnik Općine Ivan Maligec sa Štefanijom Draganić, Ljubicom Katalenić i Anom Ranogajec.
KLIZIŠTE
POHVALA
Ugrožene i zgrade
Vrijedni Dragutin Kovačec
Klizište u selu Osredečki na cesti za
Plati još više se aktiviralo. Iz tog razloga
potrebna je hitna
sanacija. S načelnikom Općine Ivanom
Maligecom i predsjednikom komisije
za komunalnu infrastrukturu Ivanom
Artićem, na teren su
izašli djelatnici tvrtke Labos iz Zagreba kako bi utvrdili nastalo stanje, te predložili način sanacije.
Prisutni su se dogovorili da će se izraditi projektna dokumentacija i troškovnik, a potom bi trebala uslijediti sanacija klizišta koje ugrožava i zgrade, a
radove će sufinancirati i Krapinsko-zagorska županija. (I. H.)
Kako godine nisu važne, već volja
i predanost radu, pokazuje nam
81-godišnji Dragutin Kovačec, kojeg
smo zatekli kako uklanja šljunak s
nogostupa u Donjem Jesenju. Dragutina svi poznaju kao vrlo radišnog
i vrijednog čovjeka, kojemu njegove
godine ne predstavljaju nikakav problem da prione svakom poslu. Uz
uobičajene radove koje obavlja kod
kuće, našao je vremena kako bi uklonio šljunak koji je zimska služba posipala
po cesti i nogostupu. Na pitanje što ga je ponukalo da sam čisti nogostup,
odgovara: - A kaj bum, mladi nisu baš preveć zainteresirani, zaokupljeni su
drugim stvarima, a ovaj šljunak po nogostupu stvara lošu sliku našeg mjesta,
a i ljudi vele, kak ti je pred pragom, tak je i u kući. Općina je u posljednje vrijeme dosta toga izgradila i ja to poštujem, sada je na nama red da to čuvamo
i održavamo. (I. H.)
ŠUMARSTVO
Gospodarenje u privatnim šumama
Prema Programu rada Udruge privatnih šumovlasnika Jela Jesenje u tijeku je izrada Osnove za gospodarenje
u privatnim šumama.
Program izrađuju djelatnici Hrvatskih
šuma Uprava šuma Koprivnica, a njime će biti obuhvaćene površine pod
šumama na području općina Jesenje
i Radoboj. Programom se izrađuje
Osnova gospodarenja šumama, a
obuhvaća sve površine pod šumskim
zemljištem, te poljoprivredne površine koje su zarasle u šumu prije dvadeset i više godina, uzgojni radovi, drvna
masa (sječa), izrada šumskih putova i
drugi šumski radovi.
GLAS ZAGORJA
Nakon izrade Osnove održat će se
rasprava na kojoj će šumovlasnici
biti detaljnije upoznati sa svim relevantnim podacima o samoj osnovi
gospodarenja. Program se donosi za
razdoblje od 10 godina, a potvrđuje
ga Ministarstvo šumarstva Republike
Hrvatske. (I. H.)
29
29
OPÆINA TUHELJ
01. TRAVNJA 2011.
5. KRIŽNI PUT
KULTURA
Uspješno promovirati općinu
U molitvi zajedno
U subotu 12. ožujka održan je 5.
korizmeni križni
put kroz župu Tuhelj. Pobožnost
je započela u kapeli svetog Roka
u Kumrovcu, a zatim su za križem,
izrađenim od trsa
samo za ovu prigodu, krenuli tuheljski župnik vlč. Josip Vnučec, vlč.
Franjo Glas i vlč. Ivan Režek iz Velike Erpenje te svi ostali okupljeni:
djeca, mladi i odrasli. Ukupno je
sudjelovalo dvjestotinjak pješaka.
Na postajama su se čitala razmatranja koja je 2005. napisao kardinal
Joseph Ratzinger, kao dio posebne
priprave za dolazak pape Benedikta
XVI. Republici Hrvatskoj. Molilo se
za hrvatske branitelje, za političare,
za žrtve križnog puta, za stradale u
prošlogodišnjoj poplavi, za majke i
očeve, za djecu i mlade, za sve svećenike i vjernike, za papu Benedikta
i za proglašenje velikog pape Ivana
Pavla II. blaženim.
Put kroz šumu
Put je vodio uz rijeku Sutlu i samu
hrvatsko-slovensku granicu, a u susjednoj župi u Zagorskim Selima bile
su tri postaje. Trasu križnog puta u
duljini od 20 km pripremili su Milivoj Prekratić, Mario Budimir, Dinko
i Petar Blažičko.
Većina je prvi put prošla tim dijelom naše župe, putevima i već zaboravljenim stazama. Zahvaljujemo
svima koji su sudjelovali, kao i svim
domaćinima koji su nas dočekali
kod postaja te ponudili okrjepom,
koju su sudionici iz zahvalnosti vrlo
brzo upotrijebili. Vrijeme je bilo
idealno, a nadamo se da će i plodovi ovog križnog puta biti obilni.
(Danijel Herceg)
Na godišnjoj Skupštini Puhačkog
orkestra Lipa Tuhelj održanoj 20.
ožujka u Osnovnoj školi Lijepa
naša Tuhelj održana istaknuta želja
ostvarivanja što boljih rezultata i
što uspješnijeg predstavljanja Općine Tuhelj
Puhački orkestar trenutno broji ukupno 42 člana od kojih je 30-ero mlađih
članova koji marljivo uče svirati različite puhačke instrumente. Orkestar se
može pohvaliti vrlo marljivim radom
koji daje i uspješne rezultate. Tako su
u prošloj godini nastupili na mnogobrojnim događajima i manifestacija-
ma: Fašnička povorka, obilježavanje
uskršnjih i drugih crkvenih blagdana u
Tuhlju, sudjelovanje na smotri Puhačkih orkestara KZŽ u Mariji Bistrici, Dan
Državnosti, Dan Općine i Velika Gospa
u Tuhlju, Dani grada Križevaca u Križevcima, Dani grada Gospića u Gospiću,
promocija TZ KZŽ na Trgu Bana Josipa
Jelačića u Zagrebu…
Cilj je ovog društva i dalje ostaje
druženje i marljivi rad pod vodstvom
dirigenta prof. Ivana Kšeneka, s namjerom ostvarenja što kvalitetnijih
rezultata na nastupima i promocije
mjesta Tuhelj u svakom trenutku.
KONCERT
Mega TV koncert Zlatni hitovi
- Legende pjevaju
DND TUHELJ
Predsjednica ponovo
Snježana Romić
Koncert je okupio brojna poznata
imena svijeta estrade...
i politike...
Na izbornoj skupština DND-a Tuhelj održanoj 25.
ožujka u prostorijama OŠ Lijepa naša Tuhelj za
predsjednicu ponovo izabrana Snježana Romić.
DND Tuhelj ubraja se u aktivnija
društva na području naše Županije, pa i šire što je vidljivo iz Izvješća o radu za prošlu godinu, gdje
se mogu pohvaliti zaista mnogobrojnim aktivnostima. Posebno
treba istaknuti da je DND Tuhelj
u 2010. bilo društvo domaćin i
jedan od organizatora 6. Susreta
Dječjih vijeća Hrvatske, kada su u
Tuhelj stigla mnogobrojna DND
društva iz cijele zemlje.
Vodstvo DND-a ostaje isto, pa je
tako za predsjednicu društva iza-
30
30
brana dosadašnja predsjednica
gospođa Snježana Romić, a za
zamjenicu gospođa Nevenka Tramišak. U izvršni odbor imenovani
su: Darko Medvedec, Vlatka Matečić, Lidija Šurina, Ivana Moguljak, Tanja Šurina, Natalija Knezić
Medevedec, Ančica Slaviček,
Nevenka Tramišak i Snježana Romić. U Nadzorni odbor imenuju
se dosadašnji članovi: Valentina
Kunšt, Mladen Horvatin i Slavko
Petrinec, a za blagajnicu je imenovana Đurđica Barac.
Pred oko 800 gledatelja, na Jožefovo je u školskoj sportskoj dvorani
održan veliki koncert u organizaciji
Udruge glazbenih menadžera i producenata Hrvatske pod nazivom
Mega TV koncert Zlatni hitovi - Legende pjevaju. Nastupili su: Marina
Tomašević, Duško Lokin, Dalibor
Brun, Darko Domjan, Alen Slavica, Juraj Goluban, Danijel Popović,
Đuka Čajić, Džo Maričić Maki, Rajko
Suhodolčan,
Boris Barbarović Barba, Željko Krušlin Kruška i Podvinčani, a vodio ih je
Vid Balog. Svojim zlatnim hitovima
oduševili su i podsjetili publiku na
dobra stara vremena.
SUSRETI
Uskrsno druženje s načelnikom
Kao i svake godine, Općina Tuhelj će
povodom uskršnjih blagdana podijeliti socijalne pakete samačkim, staračkim i socijalno ugroženim obiteljima
GLAS ZAGORJA
sa svoga područja. U vatrogasnom
domu bit će podijeljeno oko 70 paketa, uz ugodno druženje s načelnikom
Armandom Slavičekom
OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. TRAVNJA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
KULTURA
Eko Floru koncesija za
odvoz smeća
Koncesiju za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja, odvoza
i odlaganja komunalnog otpada na
području općine Stubičke Toplice
idućih deset godina, dobila je tvrtka
Eko Flor plus iz Gornjeg Stupnika.
Odlučili su tako vijećnici Općinskog
vijeća Stubičkih Toplica na svojoj
posljednjoj sjednici, jer je ponuda
tvrtke Eko Flor plus jedina pristigla
na objavljeni natječaj i s obzirom na
Ženske narodne nošnje
stubičkog kraja
to da je u potpunosti zadovoljavala
uvjete iz dokumentacije za nadmetanje, na kraju je i prihvaćena.
- To nam je u principu bila i najvažnija točka dnevnog reda, jer je natječaj
dosta dugo trajao, komentirao je načelnik Vladimir Bosnar.
Uz ostalo, na posljednjoj sjednici jedna od tema bila je rad Turističke zajednice Stubičke Toplice, čije su aktivnosti ocijenjene odličnom ocjenom.
TURIZAM I TRGOVINA
Uskoro početak gradnje
trgovačkog centra
U općini koja je pet puta osvojila priznanje Zeleni cvijet, vodi se računa
o lijepom izgledu centra i okolnih
naselja, turizmu, posebnostima kraja i njegovoj tradiciji, zadovoljenju
potreba stanovnika, ali i ostalim projektima i aktivnostima.
Jedan od njih je, početak gradnje
ugostiteljsko trgovačkog centra, u
lipnju ove godine. Paralelno, na istoj
prometnici gradit će se i manji hotel,
kapaciteta 150 ležajeva. - Koliko god
se hotela u Stubičkim Toplicama napravi, konkurencija je zdrava, ističe
načelnik Bosnar.
Podsjećamo, u zoni zdravstvenog turizma bit će izgrađen i jedan od najvećih zdravstveno-turističkih kompleksa u ovom dijelu Europe.
Uskoro bi trebali započeti i prvi zemljani radovi na izgradnji kompleksa, najavio je načelnik Bosnar.
Tradicionalna Uskrsna izložba
pisanica u Stubičkim Toplicama
održat će se od 20. do 23. travnja u općinskoj vijećnici u organizaciji Udruge Hrvatska žena
Stubičke Toplice.
Na izložbi se tako već godinama
promovira tradicija izrade uskrsnih
pisanica i prikazuje se tradicionalna postava uskrsnog stola. Prilikom
otvorenja izložbe u prigodnom programu sudjelovat će učenici Osnovne škole, polaznici Dječjeg vrtića Zvirek, kao i članovi tamošnjeg Društva
Naša djeca.
Općina Stubičke Toplice, 27. travnja
proslavit će i svoj dan, u prostoriji
vijećnice, na igralištu kod Osnovne
škole, na Športsko-rekreacijskom jezeru Jarki, te u prostorijama Dječjeg
vrtića Zvirek.
Općina Stubičke Toplice, općinskim
sjedištem postala je 27. travnja 1993.
Zahvaljujući suradnji s raznim udrugama s područja Općine - Udrugom
Hrvatska žena, Biciklističkim klubom
Stubaki, Malonogometnim klubom
Stubaki, Sportsko-ribolovnim društvom Stubaki, Stolnoteniskim klubom
Stubaki, Lovačkom udrugom Jazavac,
uspješno se realizira prigodni kulturni
program i razne vrste sportskih natjecanja, kojima se tradicionalno obilježava Dan Općine Stubičke Toplice.
Učenici 2.a i 4. razreda OŠ Stubičke
Toplice intenzivno rade na projektu
pod nazivom Ženske narodne nošnje stubičkoga kraja. Tijekom svojih
istraživanja učenici su došli do spoznaja o materijalu od kojeg su se
izrađivale narodne nošnje, kako su
izgledale, kako su se zvale, koliko su
nekad vrijedile.
Potaknuli su svoje roditelje, bake i
ostale sumještane na čuvanje i prikupljanje ženskih narodnih nošnji
stubičkoga kraja. Tako sada u škol-
skoj etno zbirci imaju 10-ak različitih
primjeraka među kojima su najstarije: naguzana, našlingana i upukljenka. Projekt će javno predstaviti na
Županijskoj smotri projekata za demokratsko građanstvo, 1. travnja u
Brestovcu Orehovičkom. Uz pomoć
roditelja i baka, s učenicima na projektu koji je sastavni dio Nacionalnog odgoja i obrazovanja za ljudska
prava i demokratsko građanstvo,
rade učiteljice: B. Gmaz, M. Šaban,
S. Haddad.
OBRAZOVANJE
Dječji vrtić Zvirek obilježio
Travanj u Stubičkim Toplicama
Svjetski dan voda
Svjesni biološke i ekološke važnosti
vode za sav živi svijet na Zemlji, mališani i tete Dječjeg vrtića Zvirek obilježili su Svjetski dan voda kao Projektni
dan vrtića. Djeca su, između ostalog,
obišla potok Vidak, a u prostorijama
vrtića postavljena je izložba dječjih
radova na temu vode. Djeca su pogledala i dokumentarni film - Voda, dar
životu, te su proučavala različite časopise na tu temu. Na kraju je provedena anketa - Što smo naučili o vodi? Neki
od odgovora glasili su ovako:
Lovro: Trebamo jako polako puštati vodu, jer ako je jako puštamo, sva će se
istrošiti.
Dorijan: Voda je za život, kupanje, ali ljudi je ne čuvaju.
Matias: Neki voze stare brodove i onda se prolije benzin u vodu, a neki dok
zalijevaju vrt, pričaju sa susjedom.
GLAS ZAGORJA
31
31
OPÆINA RADOBOJ
01. TRAVNJA 2011.
EKOLOGIJA
OBLJETNICE
109. godišnjica rođenja Side Košutić
U OŠ Side Košutić Radoboj održani su programi povodom
proslave 109. godišnjice rođenja velike hrvatske pjesnikinje
i književnice Side Košutić rođene 20. ožujka u Radoboju.
Priroda se mora čuvati
Povodom Svjetskog dana voda i
Svjetskog meteorološkog dana
učenici i učitelji OŠ Side Košutić
Radoboj prigodnim su programom
obilježili te značajne datume. Uz
bodrenje i vrlo živu atmosferu održan je eko kviz u kojem su učenici
dvaju timova odgovarali na pitanja
iz geografije, biologije, kemije, fizike i meteorologije. Potom je prikazana prezentacija učenika osmih
razreda s naslovom Razorna moć
vode potaknuta stradanjima u Ja-
panu, koja je za poruku nosila da
se priroda mora čuvati, jer nam ona
daje jedinstvenu životnu okolinu na
našem planetu.
Na kraju programa baš kao i na večernjim vijestima uprizorena je prognoza vremena radobojskog kraja na
vrlo satiričan i zanimljiv način. Vesela
dječja lica svjedočila su da je obilježavanje bilo zanimljivo i poučno. Sve
to doznajemo od dipl. ing. Sanje Dunaj, učiteljice kemije u radobojskoj
Osnovnoj školi.
Aktivne mažoretkinje
Na ovogodišnjoj manifestaciji Babičini kolači, koja je održana 5. ožujka,
zapažen nastup u prigodnom programu imale su i Radobojske mažoretkinje. Kako saznajemo od organizacijske voditeljice Dragice Pospiš,
ovim su nastupom zakoračile u treću
godinu djelovanja. Trenutno okupljaju 44 članice koje su raspoređene u tri kategorije: seniorke, juniorke i klinceze. Za nastupe ih priprema
Sanja Vukmanić. Uz brojne nastupe
u samom Radoboju - za Dan općine,
32
32
za Dan škole, fašnik u pratnji limene
glazbe Radobojska zvona, nastupali
su i u drugim mjestima. Spomenimo
Desinić, Svetu Nedjelju, Samobor…
Trenutno se marljivo pripremaju,
odnosno uvježbavaju za nastup na
natjecanju mažoretkinja s područja
sjeverozapadne Hrvatske, koje će
se 4. lipnja održati u Samoboru. Uz
ostalo, tako barem planiraju, na taj
bi nastup Radobojske mažoretkinje
trebale ići u novim uniformama.
(D. K.)
Video prezentacijska grupa marljivo Nova generacija učenika upoznala
je prikupljala fotografije Radoboja i se s dokumentarnim filmom Sida
okolice te ih vrlo uspješno ukompo- Košutić - Osmijeh. Uz izrađene
nirala u stihove iz poeme zavičaju plakate, Sidine stihove kazivale su
Jeka sve tiša, dok je u pozadini uglaz- učenice 7. i 8. razreda, a pročitane
bljena Sidina Pjesma, u izvedbi pje- priče, koje su tople i jednostavno
vačkog zbora Vrijeskice, naglašavala pisane za djecu i odrasle, ponovno
bajkovitost cijelog projekta.
su nas nenametljivo podučile o moDavid Vuzem, učenik 6.b, svojom ralnim i duhovnim vrijednostima.
prezentacijom nazočne je proveo Programi proslave 109. godišnjice
kroz stvaralaštvo Side Košutić i nje- rođenja Side Košutić u radobojskoj
zine objavljenje radove. Učenice osnovnoj školi koja nosi njezino ime
Vida Poljak i Maja
Cerovečki iz 7. b
napravile su vrlo
zanimljivu prezentaciju povezanu s
igrom asocijacije,
vezanu, također,
uz
književnicu.
Školska knjižničarka Jasenka Marmilić organizirala je
kviz za učenike 6.
razreda. Ekipe su
imale zadatak pokazati što znaju o Dobitnici priznanja iz kviza: Anamarija Žun, Hana Horvat,
liku, radu i djelima Lucija Kunštek, Valentina Tkalčević, Lana Bistrović,
Side Košutić, pa su Tamara Leško, Mihael Grmovšek i Alen Potočki
učenici bili ponosni na uručena im upriličeni su uoči same obljetnice, u
priznanja s likom književnice.
petak, 18. ožujka. (N. V.)
Proljetno čišćenje
Konačno je došlo lijepo vrijeme, a s lijepim vremenom potrebno je obaviti
i proljetno čišćenje svega onoga što je
donijela duga i hladna zima. Tako se u
Općini Radoboj pristupilo čišćenju nogostupa od kamenog materijala šljunka koji
je zaostao na nogostupima
uz županijske ceste nakon
duge zime. S obzirom na to
da je Općina Radoboj prošle
godine asfaltirala preostali
dio nogostupa, da bi se posao čišćenja obavio što brže,
na čišćenju su angažirani
i radno sposobni korisnici
GLAS ZAGORJA
jednokratnih novčanih pomoći koji
su temeljem Odluke o socijalnoj skrbi
Općine Radoboj dužni odraditi društveno koristan rad. (V. R.)
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2011.
KRAPINA
KRAPINA
Utvrđeni dobitnici priznanja U skrbi pridružiti institucije
Na sjednici Skupštine Krapinsko-zagorske županije, koja je održana 15.
ožujka, donijeta je odluka o dodjeli
županijskih priznanja. Ona će dobitnicima biti uručena na svečanoj sjednici
koja će biti održana u prigodi obilježavanja 23. travnja - Dana županije.
Povelja Krapinsko-zagorske županije
dodijeljena je maestru Siniši Leopoldu, umjetničkom ravnatelju ZGF Krijesnica i šefu dirigentu Tamburaškog
orkestra HRT-a.
Plaketa Krapinsko–zagorske županije
za životno djelo dodijeljena je Ivici
Cerovečkom iz Krapine.
Plaketa Krapinsko-zagorske županije
za doprinos ugledu i promociji županije u zemlji i svijetu dodijeljena je
Zagorskom vodovodu d.o.o. Zabok i
Reneu Javoriću Iliću iz Tuhlja, a Plaketu za iznimna dostignuća dobit će
Muzej krapinskih neandertalaca i
Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan. (D. K.)
KRAPINA
Pleško zamijenio Ranogajca
Jednoglasnom Odlukom članova Skupštine Obrtničke
komore Krapinsko-zagorske županije, za predsjednika
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije
izabran je Davor Pleško, predsjednik Udruženja
obrtnika grada Zaboka i dosadašnji potpredsjednik
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije (OK
KZŽ). Do sazivanja izborne skupštine došlo je iz razloga
što je, dosadašnji predsjednik Dragutin Ranogajec,
izabran za predsjednika Hrvatske obrtničke komore.
Na prijedlog predsjednika Pleška članovi Skupštine su
imenovali i dva potpredsjednika OKKZŽ.
To su Marijan Raček,
predsjednik Udruženja obrtnika grada Donje Stubice (obuhvaća
područja grada Oroslavje i općina: Marija
Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice, te Darko Varga
potpredsjednik Udruženja obrtnika
grada Zlatara.
Davor Pleško je svoja prva radna
iskustva stekao u obiteljskom obrtu
1979., a od 1984. otvara vlastiti obrt
pod nazivom Josip
Pleško, obrada metala i trgovina. Trenutno
zapošljava 19 djelatnika, a svoj kvalitetan
i konkurentan nastup
na tržištu osigurava
stalnim ulaganjima u
modernizaciju strojeva, te 95% svojih
proizvoda izvozi na
vanjsko tržište. Od
samih početaka bavljenja obrtom
zainteresiran je za razvoj obrtništva
te se 1987. aktivno uključuje u rad
Udruženja.
Dugogodišnji je član Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zaboka,
a 1997. član je Skupštine OKKZŽ i
postaje predsjednik Ceha proizvodnog obrta OKKZŽ. Od 2002. obnaša
dužnost predsjednika Udruženja
obrtnika grada Zaboka, a ujedno je
i član Upravnog odbora OKKZŽ-a.
Član je Skupštine Hrvatske obrtničke komore za mandatno razdoblje
2006.-10. te je ujedno i član Odbora
za gospodarstvo HOK-a mandatno
razdoblje 2006.-10. Za svoj rad dobio
je mnogobrojna priznanja, izdvajamo, 2004., dodijeljena mu je Zlatna
plaketa OKKZŽ-a. Kao predsjednik
zabočkog Udruženja inicirao je niz
zapaženih i uspješno završenih humanitarnih akcija. (D. K.)
Župan Siniša Hajdaš Dončić razgovarao je o svakodnevnoj problematici s predstavnicima braniteljskih
udruga s područja naše županije.
Teme razgovora bile su vezane
i za podizanje svijesti građana o
sudjelovanju zagorskih branitelja
u obrani Hrvatske, a upravo na
tom tragu dogovoreno je središnje županijsko obilježavanje
Dana neovisnosti, 8. listopada,
na 20. obljetnicu odlaska zagorskih branitelja na ratište. Župan
je istaknuo kako je skrb o braniteljima i dalje nedovoljno prepoznata. Predstavnici udruga branitelja složili su se kako je nužno da
se pridruže institucije i da pruže
energičniju pomoć, navodeći primjer besplatne pravne pomoći i
jačeg uključivanja Centra za soci-
jalnu skrb u svakodnevnu pomoć
braniteljima Hrvatske.
Uz predstavnika Koordinacije
udruga branitelja Stjepana Pavlišu, sastanku su nazočili Milan
Martinić (HVIDRA KZŽ), Darko
Mirt (Udruga hrvatskih branitelja
liječenih od PTSP-a ŽKZ), Rajko
Bartolin (Udruga zagorskih dragovoljaca Domovinskog rata ŽKZ),
Mario Draganić (Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog
rada, podružnica KZŽ), Zvonko
Pausić (Udruga specijalne jedinice policije Barun), Dražen Hlaban
(Udruga branitelja Domovinskog
rata Kumrovec-Zagorska.
PREGRADA / HUM NA SUTLI / DESINIĆ
Održana Druga obrtnička noć
Na Drugoj obrtničkoj noći Udruženja obrtnika Pregrada, Hum
na Sutli, Desinić održanoj u
Pregradi, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore Dragutin Ranogajec i potpredsjednik OKKZŽ
Davor Pleško uručili su priznanja
obrtnicima spomenutih Udruženja obrtnika za 20, 25 i 30 godina kontinuiranog rada u obrtništvu.
Tako su priznanja za 20 godina
rada dobili: Zlatko Šorša, Drago
Završki, Zdravko Krivec, Miljenko
Golec, Alojz Barić, Vlado Vrhovski, Pero Gavran, Goran Krklec,
Marina Krpan, Davor Blažinčić,
Ivan i Lidija Kračun, Mirko Horvat, Mladen Majcen, Zvonko Bolarić i Vlado Svečak.
GLAS ZAGORJA
Za 25 godina rada u obrtništvu
priznanje su dobili: Zvonko Javorić, Darko Javorić, Mladen Bratovenski, Vlado Špoljar, Mile Vlahinić, Josip Lovreković, Danijela
Orel, Krešimir Petrović te Mirko i
Zvjezdana Stuhne.
Priznanja za 30 godina rada u
obrtništvu zaslužno su dobili Ivan
Škrinjar i Milan Potočnik, a priznanje za poseban doprinos u organizaciji rada Udruženja obrtnika i
promicanje obrtništva, predsjednik Udruženja obrtnika Milan Burić uručio je Ivi Naukoviću.
Tijekom večeri održana je atraktivna modna revija, goste su zabavljali Dečki z bregov i Krunoslav Jazbec, a na samu svečanost
odazvalo se oko 200 ljudi.
33
33
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2011.
ZAGREB
Susret studenata s kardinalom Bozanićem
Sada sam potpuno vaš! - rekao je zagrebački
nadbiskup, kardinal Josip Bozanić zagrebačkim
studentima nakon što mu je predsjednik
studentskog zbora Ivan Bota predao posebno za
njega izrađenu - studentsku iksicu.
Bio je to kraj večeri koju su u kino
dvorani Forum studentskog doma
Stjepan Radić 15. ožujka proveli zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i
studenti u zajedničkom dvosatnom
susretu pastoralno-molitvenog karaktera. Susretu su prisustvovali i
članovi Udruge zagorskih studenata,
KRAPINA
Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije 15. ožujka obilježilo je Međunarodni dan socijalnog rada. U Krapini, u Domu za stare i nemoćne
osobe Sv. Nikola, održana je javna tribina na temu:
Uloga socijalnog radnika u suvremenom društvu.
34
34
pitanje vjere, pitanje stalnog procesa i
dinamizma, te poticao studente na
svakodnevni osobni dijalog s Bogom,
osvrnuo se i na pitanje diskriminacije vjernika u društvu, te podučio
studente kako postupiti ako im se
ponudi posao preko veze. Dodajmo
na kraju da je moto susreta bio: sve
što god riječju ili djelom činite, sve
činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu!
KRAPINA
Uloga socijalnog radnika
u suvremenom društvu
O toj tematici govorile su Maja Smrekar, Mihaela Horvat, socijalne radnice u
Centru za socijalnu skrb Krapina i Ana
Marinović, ravnateljica Ustanove - Doma
sv. Nikole. O socijalnom radu kao profesiji, socijalna radnica Maja Bošnjak,
istaknula je kako socijalni rad intervenira
kada je pojedinac u nezadovoljavajućem
odnosu sa svojom okolinom, socijalnoj
isključenosti, nezaposlenosti, siromaštvu. - Posao s ljudima je izrazito složen i
predstavlja značajan izvor stresa. Prema
tome, zanimanje socijalnog radnika jed-
a moderator je bio Ekonomski fakultet Mate Kovača. - U molitvama sam
često s vama, ali mi je drago da vas
večeras gledam licem u lice, da gledam vaša radosna lica - rekao je kardinal okupljenim studentima naglasivši kako se Crkva pouzdaje u njih.
Odgovarajući na pitanja studenata,
nadbiskup je progovorio i o uspostavljanju bolje komunikacije unutar
Crkve, podijelio s njima svoju vjerničku povijest naglašavajući kako je
no je od najstresnijih zanimanja sadašnjice. Socijalni radnici svakodnevno daju
odgovore na individualne i obiteljske
krize, otvaraju vrata korisnicima usluga i
zajedno s korisnicima pronalaze rješenja
za brojne probleme.
Kao društvena djelatnost, socijalni rad
promiče socijalne promjene, rješavanje
problema u međuljudskim odnosima te
osnaživanje i oslobađanje ljudi da postignu svoju dobrobit. Suvremeni čovjek
ulazi u raznovrsne, vrlo složene međuljudske odnose i često rizičnu suradnju s
ljudima. Iz tih odnosa
proizlazi ponekad zadovoljstvo, ali među
tim istim ljudima
nerijetko dolazi do
napetosti, svađa i
sukoba, istaknuto je
među ostalim na tribini u Krapini. Dodajmo da je Međunarodni dan socijalnog
rada obilježen i u Zaboku, te u Zlataru.
Zadovoljni smo, ali..
Zlatko
Deveničar,
predsjednika
ove
udruge, za Glas Zagorja ističe - Zadovoljan
sam s onim što smo
ostvarili prošle godine. Koristim priliku da
zahvalim Krapinskozagorskoj županiji koja
nam financira plaću naše tajnice Višnje Ptičar, tako da je ona mogla biti
na pomoć članstvu svakog dana.
Udruga je uspjela na natječaju Mini-
i Dana obitelji. Isto tako naši članovi
očekuju organizaciju jednog izleta, jer
nam je to posebno važno, obzirom da
se malo družimo. Također nadamo
Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije, koja
okuplja 150 članova, održala je godišnju izvještajnu
skupštinu na kojoj je dat kratak osvrt o radu.
starstva zdravstva i socijalne skrbi i
to u projektu za redovnu djelatnost,
a što nam je materijalno omogućilo
da se jednom mjesečno družimo.
Obično je to prvi četvrtak poslije
isplate mirovina. Isto tako uspješno
smo odradili projekt, kod istog Ministarstva, pod nazivom Suočiti se
sa sljepoćom. Nabavili smo šest govornih mobitela, tako da se možemo
pohvaliti da i naši mladi članovi, kao i
oni koji vide, mogu slati SMS poruke.
Nadamo se da ćemo, i ove godine, za
naš projekt redovne djelatnosti dobiti zeleno svjetlo, a računamo i na
dalju pomoć Županije.
Među aktivnostima u ovoj godini, izdvajam, obilježavanje Majčinog dana
GLAS ZAGORJA
se uspješnoj organizaciji natjecanja u
pikadu, a mladima bi željeli nabaviti i
neko računalsko pomagalo.
Ima i onoga što nas ljuti, napominje
predsjednik Deveničar. Riječ je o ukidanju inkluzivnog dodatka (dodatak
na sljepoću). Navodno, to nam nije
prošlo u Saboru, jer nas u tome druge invalidne udruge nisu podržale.
A to nije dobro. Ja neću nikad reći
ne, ako me netko pita trebaju li nekome kolica. Jednako tako, ni drugi
ne mogu biti realni kad je u pitanju
zadovoljavanje naših potreba. Mi
bez pomoći drugih, a to se ne može
ostvariti bez dodatnih troškova, nikako ne možemo biti jednaki s ostalima u društvu. (D. Kozina)
Nek Vam je
blagoslovljen Vuzem
Eli! Eli! lamâ azâvtani?
Na Golgoti je umro - a za kog je izda’no?
Je l’ pala žrtva ova il kasno ili rano?
Na Golgoti je umro i svijet za to znade,
Al od te žrtve davne još ploda ne imade.
A krv je tekla mnoga i srce tu je stalo,
Što nikad nije više onako zakucalo...
I vjekovi su prošli daleki, strašni, crni,
Osušila se krvca i suha još se skrvrni.
Prošetala se povijest u sramotničkoj halji,
I što smo nebu bliži, sve od neba smo - dalji!
Na Golgoti je staro prelomilo se drvo,
Pokradoše mu čavle - i to je bilo prvo!
U ime čovječanstva i bratstva i slobode
Počeše krvno kolo da bezbožnički vode - - I derala se družba od gadne strasti pjana;
Mi ubijamo, Bože, sve zbog Tebe - Hosana!
Na Golgoti je mrtvo i vjetrić tamo tajni
Tak cvili: Eli! Eli! lamâ azâvtani?
A pokraj krvi davne i ispod drva suha
Sve milijuni vape: O pravice, o kruha!
Da ukidoste ropstvo, i cirkus i hijenu,
Pa odvedoste ljudstvo u kršćansku arenu!
I tu u sjajnim ložam, u zlatu i u slavi,
Pod vijencem i pod mitrom na debeloj si glavi,
Zapremili ste i vi i vaše gospe bijele
Na pozornici svijeta sve najprve fotelje!
I gledajte u igru od bijede i od jada,
Gdje čovječanstvo mučno ko On pod drvom pada!
I tamnice o crne, gdje mnogi plač se gubi,
Kad takovi su ljudi: il umri ili ubi!
GLAS ZAGORJA
I djevojčice gole, a ispred sita suca,
Ah, imale bi obraz, da nemaju želuca!
I sramotu i bijedu i uvrede i varke
I uzdahe i laži i mnoge suze žarke.
A usred bare ove, gdje trovna gamad pliže,
Uzvisilo se drvo i Hrist se na njem diže.
I gleda, gdje su ljudstvu sve gori crni dani,
I plače: Eli! Eli! lamâ azâvtani!
Badava gordo kube i mramor Panteona,
I papuče od zlata i orgulje i zvona!
Badava tamjan mnogi i ponosni oltari,
Badava alem gori na kruni i tijari!
Ah, Golgota je pusta, i vjetrić tamo tajni
Tek cvili: “Eli! Eli! lamâ azâvtani?!”
Silvije Strahimir Kranjčević
35
01. TRAVNJA 2011.
ZAGORSKI VUZEM
Piše
Dražen Zetić
Dani Bog...
“I zavapivši jakim glasom izdahnu”
(Mk 15, 37)
36
36
GLAS
Z vukom tuli z cuckom
laj,ZAGORJA
kaj gdo išče to mu daj.
Pleši kak ti drugi svira, pak buš navek imel mira.
ZAGORSKI VUZEM
U
vranom nevremenu,
u urni vode - gledam
Kalvariju - tajnu s kojom
se ne dade paradirati ovim
svijetom. Nisu to samo ona
Beckettova uskršnja zvona
koja se u daljini čuju. Nije
to samo onaj mrvičak nade,
tračak svilene svjetlosti u
panorami Noine duge. Ne.
To Bog govori... kroz usta
uniženih proroka. U raspu
dana, strpljivo ćutim davno ispuštenu milost. Milost
koja će posrebriti svijet sićušnog čovjeka...
... zaboravljene uskršnje
nedjelje. Zamamni miris
borova, čempresa... sjećam
se Golgote ispunjene sunčevom svjetlošću. Sjećam
se da sam nedavno otišao
položiti crvenu ružu na Isusov grob... iznenada se sjetih i Goethovih riječi: Stoji
križ gusto obavijen ružama.
Tko je križu pridružio ruže...
Uskršnji trenuci...
Na početku sam spominjao
Becketta i njegova uskršnja
zvona - sada se prisjećam
Bacha i njegove Muke po
Mateju. Al’... o njima je isuviše toga rečenoga (njihovi
blistavi portreti u raznim
slikarskim tehnikama) prebivaju svugdje po ateljeima,
muzejima, katedralama, kavanama, kazalištima. Iskreno, radije bih govorio o jednom križevačkom režiseru,
koji je susreo Boga u zrelim
godinama svoga života.
Jednom smo sjedili preko
puta prekrasne grkokatolič-
ke katedrale, kad sam u suigri vodenih nanosa jedne
gradske fontane - prvi put
čuo te divne (nezaboravne)
riječi: Ako se čovjek nema
kamo sakriti, nema kamo
otići, onda neka se sakrije u
Isusove rane... to je zadnje
uporište... Bog će Te sakriti
u sama sebe... Dio tih riječi i
sada odjekuju mnome...
rije nepunih osamnaest
godina, izgnan u vihoru
stradavanja, naglo izbrisah
djetinjstvo. U polumraku
jedne zore, u konvoju spasa... kao skupine beduina
u svojim karavanama... zakoračili smo u nepoznato,
još jednu datu neizvjesnost
izmičućeg života. Te nesretne 92., istovarivali smo kao
hrabra djeca krcate kamione humanitarne pomoći...
limene konzerve bile su
dugo omiljene poslastice
jednog
dvanaestogodišnjaka. Bješe to moj zadnji
Uskrs u zavičaju... Lipu su
posjekli neki ljudi. Ohanula - prestala je cvjetati, kao i
mirišljivi šljivini cvjetovi... U
razaranju se ne daju utišati
glomazne topovske cijevi...
nakazne avionske bombe..
streloviti srebrni meci... Rijetko se događaju primirja... Izgleda da je bezbolnije
dogovoriti nulti meridijan
na Greenwichu, negoli zaustaviti pobješnjele horde na
onu divnu noć koja svojom
svjetlošću raspršuje stravične tmine grijeha cijeloga
svijeta. Izgleda...
P
01. TRAVNJA 2011.
... Previše je sirotinjskih popodneva... udovičinih vela
na četvrtastim TV ekranima. Nebrojena razorena
naselja, jedino podsjećaju
na vojnika dezertera koji u
jezi vlastitog znoja strepi
pred puščanim tanetom koje će razoriti njegovo tijelo, ugasiti njega... Umire
li Uskrsli u ovozemaljskom
smaknuću čovjeka? Teško
je podnositi prizvuk smrtnosti... jer ne vjerujemo
besmrtnosti! Od začetka
rođenja, Dani Bog kleči,
u onim blago sklopljenim
Dürerovim rukama preklinje za dašak ljubavi nemali
broj puta otvrdnjela čovjekova srca...
ojimo se... preziremo
susrete u kojima se
razgolićujemo. Kako je to
govorio sam češki književnik Franz Kafka, bojimo se
sami stajati (goli) među
obučenima... Sablasno je
reći - ali kao što su se nekoć veličale neke vrednote,
mistični doživljaji, danas se
dičimo samo vanjskim znakovima vremena: dobro zakamuflirane fasade (make
up), uglačane karoserije
automobila, ističe se (lako
prepoznatljiva) loga skupih
košulja... naizust ćete reći tzv. moderni stil života... Zar
ovaj / ovakav (iz)vanjski svijet ima obraza - pitati riječima raspetog Sina Božjega:
Eloi, Eloi Lama Sabaktani...
Ako doista tako predano
ljubimo Boga, zar ne bismo
B
trebali istinski tako ponizno ljubiti svoje bližnje? Pa,
makar netko bio i 0,1% čovjek, on je i dalje biće koje
u svome ishodištu sadržava
nerastaljivu jezgru ljubavi.
Al’ tko smo mi da sudimo?
Jadni su sudovi ljudski... Zar
ima negdje kantar koji će
mjeriti koliko je netko čovječan u svojoj čovječnosti?
Ima li igdje rendgen koji će
pokazati koliko je netko duhovan u svojoj duhovnosti?
Sve su to samo ljudski usudi
i napose jedino uvijek nanovo okoštali ljudski sudovi... Ne sudite, da ne biste
bili (o)suđeni!
tišava li onaj zaboravljeni rabi iz Nazareta
još oluje i mora? Iskapljuje
li čaše ljudske patnje, do
dna, do samoga dna? Zašto
je i danas Nazarećanin odgurnut od čovjeka? Na oceanima vremena sviće jedna maglovita misao: kuda
današnji svijet ide - kamo
on tako neobuzdano hrli…
No, na samu divnu uskršnju
noć - samozatajni Dani Bog
raskriva svoje neiscrpivo
božansko srce u muci, krvi,
znoju, smrti i besmrtnosti...
s neizbrisivom porukom
svijetu i malom sićušnom
biću čovjeku: Ne boj se...
Ja te ljubim... Od tebe neću
odustati... iako ti odustaneš
od mene...
Smiri se, ponosni čovječe!
(F. M. Dostojevski)
... zar Ti moje probodeno
srce ne može dati Mir...
U
GLASrodi
ZAGORJA
Bole je da se čovek
bez roke nego bez sreče.
Ima jezik kak posrana krava rep.
37
37
ZAGORSKI VUZEM
01. TRAVNJA 2011.
Uskrsni običaji
u Zagorju
Uz Uskrs vezani su brojni običaji, neki
su doduše tijekom godina nestali,
neki doživjeli promjene, pa tako stopljeni s novijim vjerskim običajima
žive u narodu, no ishodište imaju još
iz vremena usmenih predaja, generacijama iz koljena na koljeno. Kao
podsjetnik, poslužile su mi knjige
Nevenke Gregurić i Ane Töpfer koje
svaka iz svog mjesta donose sjećanje
na blagdan Uskrsa.
CVJETNICA
Cvjetnicom, crkva se spominje Isusovog ulaska u Jeruzalem i muke koja
je potom uslijedila. Narod ga je dočekivao mašući palminim i maslinovim grančicama. U spomen na to, na
Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja
procesija s blagoslovljenim grančicama. U Zagorju na blagoslov su se nosile grančice drijenka, drveta koje je
prvo procvalo. Mali Krapinčani osobito su bili ponosni na svoje puškice,
načinjene od drjenovine, okićene
proljetnim cvijećem. Prema sjećanju
gospođe Töpfer, godinama je u Krapini na Cvjetnu nedjelju Imbra, sluga kod obitelji Ortner, nosio u crkvu
najveću pušku drenovine. Bila je to
grana visoka tri metra okićena cvijećem i šarenim papirima. Na vrhu
se nalazila kitica poljskog i šumskog
cvijeća. Djeca su voljela Imbru, jer
38
38
se rado sa svima šalio, hodala su za
njim i divila se velikoj cvjetnoj puški.
ZVEZANA ZVONA
ukućani išli na ispovijed, kako bi se
blagdan Uskrsnuća dočekao čistog
tijela i duše.
U tjednu prije Uskrsa oduvijek se živjelo u molitvi. Spomen je to na smrt
Kristovu na križu. Tako su na Veliki
četvrtak prestala zvoniti zvona. U
Krapini su djeca odlazila na zvonik
u pratnji zvonara i tamo okretala
posebnu napravu - škrebetaljku (i
djeca su koristila mala klepetala i
čegrtaljke). Nisu se više smjeli raditi
poslovi na zemlji, niti bučni poslovi,
pa su se ljudi posvetili poslovima u
kući i oko nje. Čistio se dom i svi su
Od Velikog petka do Velike subote
po crkvama se obilaze Božji grobovi.
U Kloštru i Farnoj crkvi u Krapini bili
su posebno okićeni, a čuvali su ih križari i skauti odjeveni u posebne uniforme. Bio je to dan velikog posta, a
Isusovom grobu išli su se pokloniti i
stari i mladi. Pred Crkvom, pod šatorom bili su licitari s pisanicama, srcima, slatkim štapićima i vanjkušekom
(slatki bombon u obliku jastuka).
BOŽJI GROB
BLAGOSLOV VATRE
Uz Uskrs su se u Zagorju počeli paliti kresovi, zbog brdovitog terena
i paljenja navrh brega lijep vizualni
doživljaj. Vatru su pripremali vjernici ispred crkava, kresanjem dvaju
kamena. U Krapini su djeca i mladići
nosili gubu nataknutu na žicu, zapalili je na posvećenoj vatri i nosili kući.
Posvećenom vatrom posvetili su
kuću i dvorište kako bi zaštitili dom
od hudega ognja, a paljenjem svete
vatre u domovima bio je prisutan i
sam Bog. Navečer su mladići pucali
iz mužara, a djeca na ključ uz pomoć
baruta, no bile su to opasne igre.
BLAGOSLOV JELA
Na Uskrs blaguje se šunka, peče se
kruh i ostale slastice. U subotu navečer obično bi se spremale košare
za blagoslov. Hranu je na blagoslov
nosila domaćica kuće ili najmlađa
snaha. Nakon blagoslova žurile su se
kućama, jer se vjerovalo da će ona
koja prva pusti kokoši, biti bolja domaćica s više sreće sa živadi. Također
za mlade djevojke koje prve stignu
kući vjerovalo se da će se u toj godini
udati. U tim žurbama bilo je i padova
i smijeha zbog toga. Blagoslovljena
hrana stavljala se na stol s ostalom
hranom, kako bi na nju prenijela blagoslov.
GLAS
Če ne deneš dobre kline
naZAGORJA
lojtru, vrhe neš videl.
Bog ne plača saku subotu.
ZAGORSKI VUZEM
01. TRAVNJA 2011.
Pisanica
Ukrašavanjem jajeta za Uskrs i u Zagorju se simbolički slavio novi život i
Isusovo uskrsnuće. Obojena kuhana
jaja bila su poseban ukras kuće i radost djeci.
U Krapini su tako domaćice topile
vosak i zašiljenim guščjim perom crtale po kuhanom jajetu razne šare.
Nakon što se vosak osušio jaja su
stavljale u boju koju su same pripremile od ljuski crvenoga luka kuhanih
u malo vode. Crte i razne šare nanesene voskom na jaje ostajale bi bijele
i neobojene. Takva ukrašena jaja dobivala su djeca i nosila u crkvu. Uobičajena je bila i igra Vuzmeni znak u
kojoj su se djeca kucala pisanicama.
Onaj čija je pisanica pukla prilikom
udarca, morao je dati jaje onome
koji je jaje oštetio. Za nagradu, kao
pobjednik, morao je pojesti jaje.
Jaje unutar ljuske sadrži život, koji se
rađa probijanjem ljuske. Uz tu simboliku novog života, pisanice različito
ukrašene nose i brojne druge poruke.
Tako crvena boja simbolizira Isusovu
Krv, kojom je prolijevanjem dao žrtvu
za otkupljenje ljudskoga roda…
Jaja su se nekada bojala prirodnim
bojama, u nekim je obiteljima i danas prisutna ta tradicija. Dobro je
ispuhati jaje prije bojanja, kako bi
mu vijek trajanja bio duži. Uz crveni
luk koji smo već spomenuli, za crvenu boju koristila se i cikla, korijenje
broča ili crvenog radiča. Za dobivanje crne boje koristila se čađa ili
bobice bazge. Smeđa boja dobivala
se od kore hrasta, a zelena od lišća
raznovrsnog bilja, najčešće špinata,
koprive ili poriluka.
Motivi na pisanicama od nekada su
vrlo različiti. Tako često susrećemo
cvijeće, klas pšenice, vinovu lozu, od
životinja najčešće su to motivi pilića i
zečeva, a često se koriste i kršćanski
te hrvatski motivi - križ, pleter, hrvatski grb… Lijepe pisanice u Krapini
možete nabaviti u Društvu MRO u
Magistratskoj ulici. Kupnja ove pisanice ustvari je humanitarni prilog za
rad udruge i tako ćete ujedno sudjelovati u jednoj plemenitoj akciji.
Pripremajući ovaj prilog naišli smo na različita tumačenja, značenja bojanih jaja. Možda ćete i sami neka koristiti, simbolizirajući tako značenja svojih pisanica:
Crvena boja - radost života, duhovnu budnost, djelotvornost i
ljubav.
Plava boja - istina, dobro zdravlje, nebo i vjernost.
Zlatna boja - duhovnost i mudrost.
Ljubičasta boja - vjera, povjerenje, strpljivost i post.
Bijela boja - čistoća, rođenje, svjetlost i radost.
Zelena boja - plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo.
Crna boja - vječnost, smrt, strah i neznanje.
Žuta boja - svjetlost, žetvu, mladost, čistoću.
Nekada se vjerovalo da višebojna jaja imaju posebnu snagu.
Tako četiri i više boja na jednoj pisanici simbolizira obiteljsku
sreću, mir i ljubav.
Zmislji seGLAS
naZAGORJA
lesi gde i pokaj ideš.
Tek je vesel kak povehnut drač.
39
39
ZAGORSKI VUZEM
01. TRAVNJA 2011.
Uskršnja kuhinja
Uskrs u naše domove donosi i bogatstvo blagdanskog stola - šunka, mladi luk, hren i kuhana
jaja… živad, domaæa juha… kruh, uskrsna peciva, kuglof, dizani kolaèi od oraha, tanka ili prosta
gibanica i slasne torte.
U Krapini je bio obièaj pripremiti kozliæa. Obièno bi se kupovali od gazda iz Jesenja. Posebno se
vodila briga o ukrašavanju stola za uskrsni ruèak. Stolove je krasilo obilje poljskog cvijeæa i obavezno pisanica uz svaki tanjur. Uostalom, pisanicama su se darivali svi koji su nakon mise došli
èestitati Uskrs.
Šunka u kruhu
Uskrs bez šunke nemoguće je zamisliti. Uz
malo truda komadić šunke možete obložiti
tijestom i tako u potpunosti osjetiti njene
opojne mirise i okus.
Sastojci
1 sušena šunka (oko 1 kg)
Za tijesto:
500 g oštrog brašna, 1 kvas, sol
Sastojke zamijesiti s mlakom vodom, dobiveno tijesto ostaviti neka se diže oko 20 minuta,
a zatim ga razvaljajte. Na sredinu stavite prethodno opranu i obrisanu šunku pa je obložite
tijestom. Tako pripremljenu, pecite na 200°C
oko 90 minuta.
Uskrsni kruh
recept obitelji Alme Fizir
Uzmi 10 žumanjaka i dobro umiješaj sa 16
dag šećera. Tome dodaj 60 dag brašna, 10
dag rastopljenog maslaca i kvasac (4 dag
kvasca i 1/8 l mlijeka), 1 dl vina u koje se stavi
malo anisa i ostavi stajati nekoliko sati prije
uporabe, naribanu koricu limuna i malo soli.
Umijesi tijesto i dobro ga izlupaj. Ostavi na
toplom da se diže. Kad je tijesto udvostručilo
obujam, načini male hljepčiće i stavi ih na debeli namazani papir da se ponovno dignu.
Svaki hljepčić ureži nožem od vrha prema dolje
tri puta, namaži jajetom i peci kod umjerene
vatre pola do jedan sat. (Krapinska purgerska
kuhinja, mr. Ana Töpfer, nakladnik Humorističnog društva Zvonec Krapina, 1995.)
Punjena
teleća prsa
Punjena teleća prsa oduvijek su slovila kao
posebna delicija. Iako zahtijeva malo više truda u pripremanju jela, zadovoljstvo ukućana
isplatiti će zasigurno uloženi trud.
Potrebno je pripremiti 2 kilograma teleći
prsa koja ćete nadjenuti nadjevom od: tri
kriške kruha, 250 ml mlijeka, glavice luka,
malo peršina, malo maslaca, 2 jaja, malo soli,
papra, ulja i začini po želji ( timijan, muškatni
oraščić).
U mesu zarežite džep. Za nadjev kruh narežite i prelijte kipućim mlijekom. Ostavite malo
odstajati, nasjeckajte luk i peršin. Na malo
maslaca pirjate luk i peršin.
Potom dodajte koricu i sok limuna, namočene perece, razmućena jaja i mrvice po poterebi. Posolite, popaprite, dodajte muškatni
oraščić i Vegetu.
Prsa nadjenete i pričvrstite otvor. Pecite pokriveno aluminijskom folijom oko sat i pol na
temperaturi od 200°C.
Kozlić u umaku
1 kg mesa mladog kozlića, mast, luk, majoran, limunova korica, limunov sok, ocat,
kiselo vrhnje.
U vreloj masti preprži nasjeckani luk. Kad luk
počne rumeniti, stavi na njega oprano i na
40
40
ZAGORJA
Daj ti bogGLAS
pravu
pamet.
Kesne se za križi plakati.
ZAGORSKI VUZEM
01. TRAVNJA 2011.
Tortice
od ruma
kocke narezano meso, dodaj sol, promiješaj,
ostavi malo da porumeni. Tada dodaj jednu
jušnu žlicu brašna, promiješaj i ostavi brašno
da porumeni. Dolij tople vode ili juhe, promiješaj i dodaj malo majorana, komadić limunove korice, limunovog soka i kiselo vrhnje.
Ostavi da se još malo prokuha.
recept obitelji klobučara Berca
Prema ukusu, jelo možete kuhati i s korijenom mrkve i peršina.
Poslužite sa salatom po izboru.
Potrebno je: 6 jaja, 1 žumanjak, 47dag šećera, 13 dag samljevenih oraha, 5 dag mrvica,
15 dag maslaca, 3 žlica ruma.
Uskrsno jaje
Pjenasto umuti 6 žumanjka sa 14 dag šećera.
Umućenome dodaj snijeg od 6 bjelanjaka, 8
dag samljevenih oraha i 5 dag rumom nakvašenih mrvica.
recept obitelji Crkvenac
20 dag šećera i 5 žumanjaka se miješa sve
dok ne postane pjenasta smjesa. Dodaju se 2
žlice finog ruma, 6 dag oguljenih i smljevenih
badema, korica jednog limuna, pola paketića
praška za pecivo, 11 dag krumpirovog brašna
i snijeg od 5 bjelanjaka.
Sve lagano promiješaj. Smjesu peci u namazanom ili papirom obloženom obliku.
Pečeno tijesto ostavi ohladiti, a tada ga razreži u dva jednaka dijela. Jednu polovicu namaži kremom, poklopi je drugom i izbodi kolač
oblikom za pokladnice u male tortice.
Sve se lagano izmiješa i peče u pećnici u jajolikom obliku.
Prelij ih ocaklinom od ruma i na svaki stavi
pola očišćenog oraha.
Pečena smjesa puni se ovim nadjevom.
Krema: Pjenasto umuti 15 dag maslaca s 15
dag šećera i 1 žumanjkom, dodaj malo vanilije i 5 dag samljevenih oraha. Sve zajedno
promiješaj i krema je gotova.
3 cijela jaja i 10 dag šećera lupa se u pari,
doda se 12 dag maslaca i miješa dok ne postane pjenasto. Zatim se doda 10 dag pečenih samljevenih lješnjaka, 2 žlice ruma ili
likera od vanilije.
Pečeno se jaje napuni ovim nadjevom, a
ostatkom nadjeva premaže se izvana. Na
koncu se posipa krupno sječenim lješnjacima
i pistacijama. (Krapinska purgerska kuhinja,
mr. Ana Töpfer, nakladnik Humorističnog
društvo Zvonec Krapina, 1995.)
Ocaklina od ruma:
3 žlice ruma i 8 dag prosijanog šećera u prahu miješaj tako dugo dok smjesa ne postane
jednolična i glatka.
Ovom ocaklinom prelij pripremljene tortice.
(Krapinska purgerska kuhinja, mr. Ana Töpfer, nakladnik Humorističnog društvo Zvonec
Krapina, 1995.)
Rum torta
recept Terezije Mališ
Dobro izmiješajte 10 žumanjaka s 25 dag šećera te sokom i koricom od ½ limuna. U ovo
umiješaj 25 dag brašna, malo sode bikarbone i na kraju snijeg od 10 bjelanjaka. Peci na
umjerenoj vatri. Ohlađenu tortu nadjeni slijedećim nadjevom:
U gusti sirup načinjen od 25 dag šećera i malo
vode, dodaj 2 table omekšane čokolade, Šaku
mljevenih oraha, šaku mljevenih lješnjaka i 1
dl ruma te žlicu pekmeza od marelica. Sve
dobro izmiješaj.
Posebno napravi sirup od soka 1 cijelog limuna u koji se umiješa 12,5 dag sitnog šećera i
doda nekoliko kapi ruma.
Tortu prereži i dobro poškropi sirupom, lagano i postupno da se dobro natopi, a zatim
maži nadjev na listove i njime ih spoji.
Tortu prelij ocaklinom od šećera u koju se stavi
malo ruma (bijela glazura). (Krapinska purgerska kuhinja, mr. Ana Töpfer, nakladnik Humorističnog društvo Zvonec Krapina, 1995.)
ZAGORJA
Ljena prasicaGLAS
nigdar
ne poje topli napoj.
Če je bolje tvoj, bolje ga se boj.
41
41
01. TRAVNJA 2011.
42
42
ZAGORSKI VUZEM
ZAGORJA niti mučati
Bedaki niti znajuGLASgovoriti
Daru se v zube ne gledi.
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
PREGRADA
Pregrada bez punkta hitne pomoći
Na posljednjoj sjednici gradskog vijeća Grada Pregrade razmatran je prijedlog Župana Siniše Hajdaša Dončića za ustrojavanje punktova hitne
medicinske pomoći, prema kojemu
Pregrada nije predložena za punkt.
Smatraju da će ovakvim prijedlogom građani biti uskraćeni u svom
osnovnom zakonskom i ustavnom
pravu na hitnu zdravstvenu skrb u
medicinski opravdanom vremenu.
Gradsko vijeće donijelo je zaključak
kojim se ne prihvaća ovakav prijedlog župana, i zaključak će se dostaviti
potpredsjedniku Vlade RH i ministru
zdravstva i socijalne skrbi Darku Milinoviću, koji donosi konačnu odluku
o ustrojavanju punktova hitne medicinske pomoći na području Županije.
PETROVSKO
Ususret obljetnici DVD-a
Na Godišnjoj skupštini DVD Petrovsko
održanoj pod predsjedanjem Željka
Presečkog posebna pažnja poklonjena je radu mladih koji će nastaviti
tradiciju vatrogastva u ovom kraju.
Ova će godina napokon donijeti mogućnost većeg ulaganja u opremu i
uređenje doma. Istječe, naime, obaveza otplata kredita za nabavljeno
vozilo pa uz očekivana veća sredstva
iz općinskog proračuna namjeravaju
početi i s pripremama za dostojno
obilježavanje skorog jubileja - 40 godina rada DVD Petrovsko. Zajedno s
limenom glazbom koju imaju u svom
sastavu pripremaju i bogat program
ove godine. Žele nastaviti sa stručnim osposobljavanjem, a posebnost
skupštine bio je i nastup malih vatrogasaca. U izvještajima i raspravama
nekoliko puta istaknuta je suradnja s
općinom Petrovsko i susjednim DVDima, a posebno je naglašena dobra
suradnja sa VZ KZŽ. U znak zahval-
nosti za dobru suradnju predsjednik DVD-a Željko Presečki predao je
poklon županijskom vatrogasnom
zapovjedniku Marijanu Lovrenčiću,
umjetničku sliku, rad Ivice HršakaBelka. (B. U.)
Narcisama protiv raka dojke
U tridesetak gradova diljem Hrvatske
u subotu je provedena tradicionalna
humanitarna akcija Dan narcisa. Prodajom narcisa, cvijeta koji simbolizira
buđenje i nadu, na gradskim trgovima
prikupljao se novac namijenjen prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke
od kojega na godinu u
Hrvatskoj oboli 2700
žena. Akciju Cvijetom
narcisa protiv raka dojke u Krapini već osmu
godinu za redom provodi Europa Donna
Sekcija Krapina. Na Trgu
Ljudevita Gaja volonterke Sekcije prodavale
su cvjetove narcisa, te
prikupile 5.000 kn (od
prodaje i dobrovoljnih
priloga) koje će se namijeniti prevenciji i ra-
Proljetno
buðenje?
Èini mi se da bi jedno jaèe
proljetno buðenje svima dobro došlo. Buðenje koje bi
Piše
za posljedicu imalo stavlja- Elvis Lacković
nje stvari na mjesto kojem
pripadaju, ali tako da svaki poðe sam od sebe.
Utvaram si da je to jedini put k pravom buðenju. Svatko od sebe.
P
roljeće na moje rame slijeće. Ha, ha,
kažu da se sve budi u proljeće. Nekad
se budio i istok i zapad, i sjever i jug… Danas bi se trebalo buditi svašta. Mnogi će
ovo godišnje doba, koje nam je pristiglo
u ožujku okarakterizirati kao najljepše. Taj
čudesan prelazak iz zime, taj ponovni procvat svega i svačega, taj… Stop! Čini li se
i vama da se ove godine i nije probudilo
baš sve? Ili je to samo moj dojam? Želim
vjerovati da je (samo moj dojam), ili kako
bi to legendarni trener nad trenerima Ćiro
Blažević rekao, utvaram si. Dakle, utvaram
si da je to samo moj dojam, a on bi mogao
biti posljedica mojeg i inače izraženog (joj,
mnogi će reći i preveć izraženog) nagona
k analiziranju i filozofiranju. Ili bi jednostavno razlog tome mogao ležati u zanimljivom slijedu događaja koji su, barem iz
mog kuta gledišta, obilježili ožujak.
ako sam npr. nazočio jednoj izvanrednoj skupštini. Znaju mnogi da su prva
četiri mjeseca u godini prepuna skupština
raznih udruga, društava, klubova, zajednica udruga i sl. Uglavnom su to redovne
skupštine. No, eto u zagorskom vatrogastvu pojavila se potreba i za jednom izvanrednom skupštinom. E, sad bi ja svakom
zainteresiranom čitatelju, a ponajprije
vatrogascu, rado objasnio otkud potreba
za baš izvanrednom skupštinom. Al` nisam siguran da mi kvocijent inteligencije
seže do tih razmjera pa da mogu objasniti
otkud ta potreba. E, viš vraga, možda je
to buđenje?! Da, moglo bi biti, probudite
se i više niste sigurni što znači neopozivo,
a što opozivo. Sjeća li se netko prošle kolumne? Stvari nisu uvijek onakve kakvima
se čine. Pa neće me valjda ta izreka proganjati svaki mjesec. Al`, kaj mogu kad
tako paše. Dakle, probudite se i niste više
sigurni jel’ dobro čujete. Ne pitajte me da
vam objasnim kaj ustvari želim objasniti.
Ja pitam vas želite li vi da vam ja uopće
objašnjavam? I, molim, izjasnite se tajno.
Ionako svi već znate da me prihvaćate
ovakvog kakav jesam. Znam, niš` ne kužite. Ma neki kuže. Ispričavam se ovima
drugima, al` fakat nema nekog suvislijeg
objašnjenja. Ova mi je priča tek poslužila
da pokušam opravdati teoriju nebuđenja,
jer mi se (oprostite na iskrenosti) veliki dio
onih koji su uz mene nazočili spomenutom skupu, činio jako neprobuđenim.
T
KRAPINA
nom otkrivanju raka dojke (besplatni
ultrazvučni pregledi). Ujedno, akcija je
imala i edukativni karakter. Naime, u
akciji Dan narcisa u Krapini sudjelovale
su djelatnice Doma zdravlja KZŽ te su
se žene ovom prigodom mogle educirati i o samopregledu dojke.(N. V.)
01. TRAVNJA 2011.
GLAS ZAGORJA
K
ontra svega dosad napisanoga, iako
sam dugo izbjegavao, spominjem i prosvjede. I tu mi se čini da nekaj ne štima.
Ili ovi koji prosvjeduju to čine uspavani, ili
oni ostali koji im se ne pridružuju još spavaju. No, ni tu ne vidim buđenje. Tko zna,
možda nastavak proljeća donese sasvim
drugačiji razvoj situacije. Ili su danas ljudi
toliko usredotočeni na pronalaske načina
za preživljavanje, i usput toliko nepovjerljivi
i pesimistični, da jednostavno ne žele gubiti
vrijeme u pokušajima mijenjanja nečega u
što malo tko vjeruje da se može promijeniti.
I kad do svih još stignu vijesti o kataklizmičkim igrama majke zemlje, shvatite ustvari
koliki smo mali kotačić, ili mikro-mala zvjezdica u ravnoteži svemira. No, ima i pozitivnih događaja u mom nedavnom pamćenju.
U prethodnoj kolumni govorio sam o malim
stvarima i pokušaju da se u Mariji Bistrici
pokrene nešto poput Kazališta jednom mjesečno. Na putu maloj ekipi koja je vjerovala
u tu ideju, našlo se puno zapreka. Te su zapreke činili uglavnom ljudi, pojedinačno ili u
ime institucija, koji su ideju ili ignorirali ili joj
se čak podsmjehivali. No, na sreću, našlo se
više onih koji su podržali, glas pronijeli i, gle
čuda, na startu bistričkog kazališta okupilo
se gotovo 300 ljudi, tražila se karta više, i nakon predstave svi zadovoljni i čak oduševljeni. Recesiji usprkos. Ljudskim karakterima i
ljubomori usprkos. I idemo dalje, naravno.
Već 9. travnja dođite na novu predstavu u
Mariju Bistricu, Angie – Kazališta Svarog iz
Zagreba.
ne smijem zaboraviti ni Ivicu Kostelića. Ožujak je donio i službenu potvrdu
onog što je onima koji prate skijanje bilo
jasno već zadnjih dana siječnja, naš je najbolji skijaš, ove sezone i najbolji svjetski
skijaš, i to uvjerljivo. Bravo, profesore! Ma
što mislili o obitelji Kostelić, u ovo vrijeme
buđenja i preslagivanja na koje aludiram i
zovem, na njih se svakako isplati ugledati.
Ma, znate kaj, kad bolje razmislim, pa možda nisam u pravu. Možda se ipak probudilo
dosta toga. Al, da bi se moglo još ponešto i
to je nedvojbeno. Pa baš zato mi se čini da
bi jedno još jače proljetno buđenje svima
dobro došlo. Buđenje koje bi za posljedicu
imalo stavljanje stvari na mjesto kojem pripadaju, ali tako da svaki pođe sam od sebe.
Utvaram si (oprosti, Ćiro) da je to jedini put
k pravom buđenju. Svatko od sebe. Da probamo? Probajmo!
A
43
43
ZAGORJE INFO
01. TRAVNJA 2011.
GORNJE JESENJE
ar
d
a
n
e
t
r
a
k
Geološke
Hrvatski geološki institut obilježio je 2009. stotu obljetnicu svog
osnutka.
Povodom jubileja Institut je, uz pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pripremio i tiskao
Geološku kartu Hrvatske 1:300.000
zajedno s tumačem.
To je, nakon Osnovne geološke karte
Hrvatske u omjeru 1: 100.000, najveće i najznačajnije djelo hrvatske
geološke kartografije, jer do tada
naša država nije imala takve karte.
Predstavnici Instituta ravnatelj dr. Josip Hećimović i magistar Radovan Avanić poklonili su takve karte krapinskim
osnovnim školama te OŠ Gornje Jesenje. Izrada ovakvih karata bitna je radi
usporedbi s drugim zemljama, čime
se prezentiraju naša rudna bogatstva,
a što je jedan od presudnih utjecaja
na investicijska ulaganja. Stjecajem
okolnosti, zahvaljujući kartama koje je
prije 102. godine izradio dr. Gorjanović, i prije 20 godina početak nastavka
moderne kartografije bio je ovdje na
KRAPINA
ovom području, naglasio je u razgovoru dr. Hećimović.
Domaćini u Gornjem Jesenju bili su
načelnik Ivan Maligec i ravnateljica Osnovne škole Ljerka Malogorski
Dragoslavić, a do susreta je došlo zahvaljujući suradnji koju su već ranije
uspostavili Drago Kozina i Radovan
Avanić prilikom pisanja monografije.
Boravak predstavnika Hrvatskog geološkog instituta iskorišten je i za prigodno predavanje u kojem su učenici
upoznati s bogatstvom geološke građe
njihovog zavičaja čime je dodatno pobuđeno zanimanje za daleku geološku
prošlost kraja u kojem su nekad davno
samo vrhovi gora izvirivali iz mora, a
tu je bilo i aktivnih vulkana. Kako je
istakao načelnik Ivan Maligec Općina
Jesenje je i dalje zainteresirana za nastavak geoloških istraživanja. Posebno
se to odnosi na Donje Jesenje, gdje se
kriju još uvijek nedovoljno istražena
rudna bogatstva, a na čiju mogućnost
raznovrsne primjene sve više upućuje
moderna tehnologija. (N. V.)
MARIJA BISTRICA
Uspjeh krapinskih srednjoškolaca Aktivni na kopnu i na moru
Na međužupanijskom natjecanju
učenika strojarskih zanimanja održanom u Srednjoj školi Krapina najbolje
rezultate postignuli su učenici škole
domaćina, koji su se svi plasirali na
državno natjecanje. Svi su tehničari za
mehatroniku, a njihov mentor je Mladen Hršak. U disciplini - dizajniranje
pomoću računala - AutoCAD, prvi je
učenik Srednje škole Krapina Martin
Sinković, a njegov kolega Goran Tušek
četvrti. U disciplini dizajniranje pomoću računala - CATIA, prvi je Marko
Boršić iz Srednje škole Krapina kao i
drugoplasirani Josip Mališ. U disciplini CNC tehnike - tokarenje, također
su prva dva mjesta pripala Srednjoj
Učenici sa svojim mentorom
Mladenom Hršakom
44
44
školi Krapina: Zdravko Bedeniković je
bio prvi, a Tomislav Čavužić drugi. U
disciplini CNC tehnike - glodanje, ponovno prva dva mjesta osvajaju krapinski srednjoškolci: Bruno Dragčević
je prvi, a Dražen Mezdić drugi.
Svi idu na državno natjecanje koje
će se održati početkom svibnja u
Zadru. Na međužupanijskom natjecanju učenika strojarskih zanimanja
svoje predstavnike iz KZŽ jedino je
imala još Srednja škola Oroslavje,
no nisu se uspjeli plasirati na državno natjecanje. Međužupanijsko
natjecanje okupilo je 50 učenika i
20-ak njihovih mentora iz 10 škola
sjeverozapadne Hrvatske. (N. V.)
Na redovnoj godišnjoj skupštini DVD
Tugonica-Podgrađe, koje djeluje pri
Vatrogasnoj zajednici Općine Marija
Bistrica, jednoglasno su prihvaćena
izvješća o radu društva u prošloj, kao i
planovi za ovu godinu.
Društvo trenutno broji 75 temeljnih članova, 3 počasna i 29 članova vatrogasne
djece i mladeži, a prošle godine zabilježene su dvije intervencije. I u prošloj godini odradili su ukupno sedam smjena
na vatrogasnoj dislokaciji u Turističkom
naselju Zaton u zadarskoj županiji.
Početkom ove godine osam članova
društva položilo je za zvanje vatrogasac,
a uz sve operativne i preventivne dužnosti i prošla je godina donijela sudjelovanje u raznim manifestacijama i događanjima u mjestu djelovanja, pa i šire,
većinom u organizaciji Svetišta MBB i
Općine Marija Bistrica. Također, prošla
je godina donijela i sudioništvo članova
GLAS ZAGORJA
društva u izgradnji spomen obilježja
stradalim vatrogascima na Kornatima,
a dovršeno je uređenje i proširenje
Vatrogasnog doma, koji sada u novom
ruhu može primiti 200-tinjak gostiju.
Mnogi su gosti pozdravili i ovu skupštinu, izdvajamo načelnika Općine Marija
Bistrica Stjepana Muheka, rektora Svetišta MBB vlč. Zlatka Korena, v.d. predsjednika i zapovjednika Vatrogasne
zajednice KZŽ Borisa Uhernika i Marijana Lovrenčića, pročelnika Područnog ureda zaštite i spašavanja Krapina
Dražena Strabića te brojne vatrogasne
i ostale podupiratelje i prijatelje društva. Prije samog početka skupštine na
prostoru ispred doma načelnik Općine
Marija Bistrica na maloj svečanosti
otvorio je odmorište koje je izgrađeno
u sklopu projekta Turističke zajednice
Općine Marija Bistrica Marijanski hodočasnički putovi.
ZAGORJE INFO
REÈ ZAGORSKOG MUŽA
KRAPINA
Infotočka za udruge
Sredinom ožujka otvorena je infotočka u prostorijama Društva osoba
oštećena sluha Krapina, u Magistratskoj 12/1, gdje će udruge s područja
Krapinsko-zagorske županije moći
svakog utorka u vremenu od 9 do 13
sati dobiti besplatno savjetovanje,
informaciju ili edukaciju o svim pitanjima vezanim uz život i rad udruga.
Informiranje i savjetovanje, kao i radionice o svim temama važnim za život
i rad udruga - od ideje do projekta i
proračuna, mobilizacija zajednice,
osnove računovodstva udruga, udruga na webu, aktualni natječaji..., be-
splatno će provoditi Centar za civilne
inicijative - doznajemo od Mladena
Djurkinjaka iz tog Centra. (N. V.)
D
Mladen Djurkinjak iz Centra za
civilne inicijative
MARIJA BISTRICA
Dobra preventiva
I DVD Laz koje djeluje pri vatrogasnoj zajednici općine Marija
Bistrica, jednoglasno je usvojilo
izvješća o radu društva u prošloj
godini kao i planove za ovu.
U prošloj godini na području
djelovanja zabilježena je samo
1 intervencija, što je dokaz dobrog preventivnog rada. DVD Laz
trenutno broji 62 člana od čega
35 aktivnih, te 15 članova djece i mladeži. Na ovoj skupštini
u društvo je primljeno 11 novih
mladih članova, a njih 25 dobilo
je priznanja za desetogodišnji
rad u društvu. Skupštinu DVD-a
Laz između ostalog pozdravili su
i načelnik općine Marija Bistrica
Stjepan Muhek, župnik župe Laz
Ivan Jakopović, zamjenik zapovjednika vatrogasne zajednice
KZŽ Stjepan Skuliber i predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava i KUD-a Laz.
KLANJEC
Čovjek i šuma
Šuma nije samo
drvna
masa,
šuma je dom
mnogim živim
bićima, čuvarica voda, zraka,
ukras krajolika…
samo su neki
od razloga zašto
čuvati i voljeti
šumu, a mogli su
se čuti na predavanju dr. sc. Miroslava Harapina
u Gradskoj knjižnici u Klanjcu.
Uz Svjetski dan šuma Ekološko
društvo Japica i Grad Klanjec
sjetili su se svog sugrađana, rodom iz Letovčana Novodvorskog,
doktora za šume koji je za svog
radnog vijeka u Šumarskom institutu brinuo o uzgoju i zdravlju
hrvatskih šuma, prošao šumama
svijeta. Osim tvrdokornim zagorskim genima, velikim dijelom i
druženju s prirodom, danas vital-
A gde
sme
te je?
a nie ljehke delati, morti si
znal, a morti i niesi. Ak nigdar niesi delal, a delati najemput
si moral, unda i niesi triebal a ni
znati mogel. A iste tak, ak si delal,
unda si mogel znati da negda i nie
a negdar i je delati ljehke. Jer kak
god da mučiš, kak god da se mučiš, nič ti te vse skup zameniti ni
nemre, kak god da si si nekaj štel,
od vsega toga jedine veselje buš
mel ak rad si delati ti i štel. A ak
rad niesi ti delati štel, kak god da
nekteri ti posljek i bil najlježejši, z
vsega toga skup ti niti nič dobroga
ziti ni nemre.
nda gda si znal te i najbolše,
gda si vesele po svietu hodil,
gda nihči ti ravni nie bil, dogodile
ti se je, ne same jen put, da si prešel i da si pozabil kam ideš, gde si
bil i od kud si došel. Te se vsakomu
med nami dogodi, a največ se je
put te i tak i dogodile. Kulike sme
se put sami hlovili kak delame nekaj kaj nie dobre, kaj vsem drugami bi prepovedati šteli, kaj šteli bi
same nekak prek toga prejti, kak
prek nečega kaj nič ne velja. A pak,
kak god da se češ i nekak drugač
postaviti, kak god da bi poklje i štel
zbeči, ni ti te največ put ni moči,
praf za prav. I unda, gda sam sebe
pogledaš h obločecu, za terem se
same kmičica zavljekla, kaj te druge more zadržati da ne prejdeš naopak, nek te da se male po male
pospominaš, da se otputiš tak gde
si si navek mislil da meste ti je.
pak, a pak, kak god da te pune
si put povedal, kak god da si
rajši po drugami kazal nek sebe videl i pogledal, kak god da niesi štel
a ni mogel nič druge delati i odvrteti nek same te kaj ti se je naopak
smejale, vse ti je te skup najemput
zišle nekak drugač. Kaj te drugač,
po pravice ti ziti i more? E te je nekaj kaj je tak kak je i kaj nikak drugač biti nemre? E te je iste tak navek unak kak zgledeti te nahčene
je i kak te trieba? Iste tak se pitati
moreme, e se splati prejti nekam
naopak, i e se splati hgreznuti gda
nie nam te nikak trieba?
U
A
ni osamdesetogodišnjak odašilje
pozitivne frekvencije otkrivajući
u svakome iskonsku povezanost
s prirodom, važnost očuvanja
njenog zdravlja, koje je ujedno i
zdravlje čovjeka. Predavanje koje
se nije slučajno dogodilo u Klanjcu, u godini koja je proglašena
Međunarodnom godinom šuma,
tematikom i načinom prezentacije, jednostavno traži reprizu, u
bilo kojem dijelu Zagorja. (D. H.)
GLAS ZAGORJA
01. TRAVNJA 2011.
Piše
Rajko Fureš
K
ak god da si bi štel tak dopovedati, najgorše ti je te, kaj največ put morti i razmeš da te nie
same tak, da se te nie same tak
ni ljehke, jer da te je tak i ljehke
– nihči med nami nebi na pleča
teške mukicu tu nanašal. I pak,
kaj god povedal, te tak je – kak
je, te da vsaki med nami bi nekaj
od toga štel i spremeniti, te da bi
vsaki med nami več put biti štel
nekaj druge – a ne te kaj je, te
nam je iste tak dobre poznate.
A življenje, kak da vse ma dobre
zapisane, kak da je nasajene tak
kak same une zna, i neda nam da
delame te kaj bi šteli. Da delame
une kaj šteli bi, da se nedame
dopovedati, da bi šteli furt une
naopačne – i te dobre stoji. Pak,
kak god da je – vse te skup je tak
posložene, da dobre nam je poznate i te da največ put moreme
biti kuš, da morame glavu prignuti, da morame počakati i da morame otklenuti une kaj se drugač niti
nie dale.
ate, kak da več put nam nie
ni ljehke, kak god da se čeme
morti i zestati z nečem kaj nie
moči najbolj ni rastumačiti nekterami kaj ni neznaju kaj življenje
triebale bi biti i kaj bi vsi mi skup
od njega se nadati mogli i triebali. Ali kak god da se morti nekteri
i put čeme otputiti unam gde nie
nam meste, kak god da se morti
čeme i nasmejati unda gda najrajši
se bi plakali, dobre sme se nahčili
da hutom cajtu nič druge nie nam
moči nek se stegnuti, nek se skriti, nek se hmeknuti tak gde nas se
nebu mogle niti videti a još bolj –
gde nas se nebu mogle niti najti.
da vse te skup husebe posložime, morti nam bu male
lježejše, a morti bu nam iste tak i
male gorše, jer vse te skup nemre
na dobre ziti, jer kaj vse te skup
druge more biti nek same jedne
velike nič. I pak kaj nam je huti
cajtek povedati moči, nek same
da sami nad sobu se plačeme, i da
se pitame – a gde sme te je, gde
sme te je?
Z
G
45
45
KULTURA
01. TRAVNJA 2011.
BEDEKOVČINA
LJUBLJANA
Susret riječi
Udruga Pinta i ove je godine raspisala natječaj za tradicionalnu pjesničku manifestaciju Susret riječi, koja
će se održati pod pokroviteljstvom
Općine Bedekovčina. Na natječaju
autori mogu sudjelovati s poetskim
i proznim radovima (maksimum tri
stranice, font 12, razmak među redovima 1,5) pisanim na čakavštini,
štokavštini ili kajkavštini.
Radovi do sada ne smiju biti objavljeni, a autori se mogu na svakom od naznačenih područja natjecati sa po tri
rada, prepisana strojem, umnožena
u četiri primjerka te poslana na CD-u
i označena šifrom. Uz radove obave-
zno priložite i zatvorenu omotnicu u
kojoj se nalazi ime i prezime autora,
adresa, broj telefona, e-mail i šifra
kojom su radovi označeni.
Tridesetak najuspješnijih radova, koje
će izabrati stručni žiri, bit će javno izvedeni na završnoj svečanosti Susreta riječi, 3. rujna ove godine u Bedekovčini,
a proširen izbor odabranih radova bit
će tiskan u prigodnom zborniku. Za
tri najbolja rada po izboru stručnog
žirija organizator osigurava novčane
nagrade. Natječaj je otvoren zaključno
do 20. travnja, a radove treba slati na
adresu: Općina Bedekovčina, Trg A.
Starčevića 4. (D. K.)
KRAPINA
Udruga puno, a nekih nedostaje
Na posljednjem kolegiju župana krapinsko-zagorskog, analizirana je realizacija programa i projekata udruga u
kulturi na području Krapinsko-zagorske županije. Tijekom prošle godine
na 64 udruge razdijeljeno je prema
provedenom natječaju, nešto manje
od 500 000 kn, što je polovica iznosa
u odnosu na 2009.
Ksenija Čuček, viša savjetnica u
županijskom Upravnom odjelu za
kulturu, istakla je da na području
Krapinsko-zagorske županije djeluje
1138 raznih udruga. Iako se broj čini
velik, ipak nedostaju one čiji je rad
vezan uz područje socijale, promicanje ljudskih prava, a na području
Krapinsko-zagorske županije nema
ni udruge koja bi u svojem programu imala zaštitu potrošača. Dakle,
iako je teško doći do novca, trebali
bismo razmišljati gdje je konkurencija najveća, a gdje je nema. Dobro bi
svakako bilo baviti se onime gdje se
može nešto učiniti, a za ostvarenje
bilo čega treba novaca. (D. K.)
Prezentacija Muzeja
Hrvatskog zagorja
U Ljubljani je u ožujku održana
novinarska prezentacija Muzeja
Hrvatskog zagorja (Muzeja seljačkih buna, Muzeja Staro selo
Kumrovec, Muzeja krapinskih
neandertalaca, Galerije Antuna
Augustinčića, te Dvorca Veliki
Tabor), cjelokupne turističke i
kulturne ponude Krapinsko-zagorske županije.
Osim predstavnika Muzeja, u Ljubljani su bili i predstavnici TZ Krapinsko-zagorske županije, TZ grada Krapine, te nositelja wellness i
kongresne ponude Terma Tuhelj,
Terma Jezerčica i Bluesun Hotela
Kaj. Prisutne je pozdravio direktor HTZ u Sloveniji Goran Blažić,
a potom je v.d. direktorica TZ
KZŽ Ksenija Tomić upoznala sve
nazočne sa Županijom, terma-
ma kao wellness destinacijama s
pripadajućim kulturnim sadržajima - muzejima, te prezentirala
planirane aktivnosti za slovensko
tržište koje će se provesti tijekom
proljeća i cijele ove godine kako
bi potaknuli slovenske goste na
dolazak u zagorski kraj.
Voditeljica Muzeja krapinskih
neandertalaca u Krapini, Vlasta
Krklec, predstavila je jedan od
najmodernijih realiziranih muzejskih projekata u Hrvatskoj i
ovom dijelu Europe. Na samom
kraju prezentacije nazočnima su
se obratili voditelj prodaje Terma
Tuhelj, Josip Vučinović, te voditeljica prodaje Bluesun Hotela Kaj,
Ivana Sraga, koji su ukratko prisutne upoznali sa svojim planovima i ponudom za ovu godinu.
KRAPINA
Krapinski Ilirci u Požegi
KRAPINA
Skladajte festivalske popevke
Izvršni odbor Društva za kajkavsko
kulturno stvaralaštvo Krapina i ove je
godine natječajem pozvao autore da
sa svojim novim skladbama sudjeluju na Festivalu kajkavskih popevki
Krapina 2011. Kako se u natječaju
ističe, želja je daljnje poticanje autora na stvaranje skladbi temeljenih
na glazbenim, jezičnim i ugođajnim
46
46
posebnostima krajeva u kojima se
govori kajkavski. Prijave, koje se šalju
na natječaj, moraju sadržavati:
demo snimku (CD) i notni zapis i
stihove, sve u tri primjerka.
Radovi se šalju do
15. travnja 2011. na adresu:
Društvo za kajkavsko kulturno
stvaralaštvo, Krapina.
Prošlog je mjeseca četvero predstavnika Počasne postrojbe Grada
Krapine Krapinski Ilirci zajedno s
postrojbama iz Hrvatske i inozemstva, a na poziv Povijesne postrojbe Trenkovi panduri, sudjelovalo
u proslavi Dana Grada Požege.
Na početku proslave, povijesne
i počasne postrojbe su svečanim
mimohodom krenule od željezničkog kolodvora. Na Trgu 123. brigade položen je vijenac na spomenik
hrvatskim braniteljima, a nakon
toga postrojbe su se okupile na
Trgu sv. Terezije gdje je položen
vijenac na spomenik fra Luki Ibrišimoviću - Sokolu, osloboditelju
GLAS ZAGORJA
Požege od Turaka, 1688. Smotru
povijesnih postrojbi izvršio je gradonačelnik Grada Požege, Zdravko
Ronko. U cilju razmjene iskustava i informacija, svi zapovjednici
prisutnih povijesnih i počasnih
postrojbi održali su zajednički sastanak. Zapovjednik PP Krapinski
Ilirci tom je prilikom, u svoje i u
ime gradonačelnika Krapine Josipa
Horvata (ujedno nadzapovjednika
Krapinskih Iliraca), zahvalio zapovjedniku Trenkovih pandura na
pozivu i gostoprimstvu. Ovo je bilo
prvo predstavljanje Počasne postrojbe Krapinski Ilirci izvan Grada
Krapine.
GLAS SRCA
KULTURA
JESENJE
Naša lipa iz Tuhlja predložena
na državnu smotru
Osobno me veseli popularnost dramskog amaterizma i
razina talenata koje pokazuju glumci amateri, istaknuo
je u svom obraæanju Mirko Kovaèeviæ, predstavnik
Hrvatskog sabora kulture. U ime domaæina izvoðaèe
i sve prisutne u dvorani pozdravio je naèelnik Gornjeg
Jesenja, gosp. Ivan Maligec, a Smotri su prisustvovali
i predsjednik zajednice KUD-ova KZŽ, gosp. Mladen
Sedak Benèiæ i tajnica gða Elza Kuèko.
XVI. smotra kazališnih amatera Krapinsko-zagorske županije održana je
13. ožujka u Gornjem Jesenju. Uz domaćina, AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje koje je izvelo predstavu I
Stiv je Zagorec bil, još su sudjelovali:
ADK Sveti Križ Začretje s predstavom
Prvi put na more, dramska sekcija
KUD-a Pregrada s predstavom Nije
tata za sve kriv, KUD Krapina s predstavom Ružičasta TV , KUD Lobor s
predstavom Gospodsko dijete, KUD
Sv. Ivan Krstitelj iz Martinca Orehovičkog s predstavom Smetlišće, te
Dramska družina KUD-a Naša lipa s
predstavom Svoga tela gospodara.
Nakon odgledanih svih sedam predstava, osvrt na predstave pred svim
izvođačima iznio je selektor 51. festivala hrvatskih kazališnih amatera, redatelj i docent, gosp. Robert
Raponja. Prisutnima se obratio vrlo
visokom profesionalnom kritikom iz
koje se može puno naučiti i obogatiti
dramski rad. Za sudjelovanje na 51.
festivalu hrvatskih kazališnih amatera
na Hvaru odabrao je predstavu dramske družine KUD-a Naša lipa iz Tuhlja
Svoga tela gospodar, koju je pohvalio
razinom kvalitete, te istaknuo da bi
neke glumce iz te predstave volio vidjeti na kazališnoj akademiji. U ovoj
poznatoj i zahtjevnoj predstavi Slavka
Kolara adaptaciju teksta uradila je Pavica Iveković, a režiju potpisuje zajednički rad družine. U predstavi glume
i ostvaruju dojmljive uloge: Tamara
Moguljak, Tomislav Ilić, Jelena Škalec,
Miljenko Turčin, Tomislav Gmajnički,
Kristina Petrinec, Mirko Pukljak, Barbara Iveković, Zlatko Ilijaš, Sandra
Pukljak, Valentina Posavec, Stjepan
Petrina, Josip Glogoški, Marta Čaržavec, Vilim Kuhar, Josip Ilić, Mateja Petrinec, Marija Iveković, Zorica Petrina
i Snježana Turčin. (gz)
KRAPINA
Novi instrumenti
Tijekom zime, nakon što se smanjio
intenzitet nastupa koji je kulminirao
našim koncertom građanima Krapine, prišlo se redovitom održavanju
probi i uvježbavanju novog repertoara – rekao nam je Dragan Vidović,
tajnik krapinskog Gradskog puhačkog orkestra. Intenzivno obnavljaju instrumente i opremu, a u cilju
poboljšanja kvalitete zvuka. Tako je
generalno uređeno devet klarineta,
a za dva velika bubnja nabavljene su
i stavljene nove kože. Temeljito je
obnovljena jedna F tuba, kupljena je
piccolo flauta i zbog potrebe repertoara set od 20 udaraljki, tri sordine
za trube i dvije sordine za posaune.
Gradski puhački orkestar Krapina
trenutno uvježbava repertoar kojim
će nastupiti na županijskoj smotri
puhačkih orkestara 17. travnja ove
godine. (D. K.)
01. TRAVNJA 2011.
Budimo
glasonoše
radosne
vijesti
Sveti Otac papa Benedikt XVl.
objavio je knjigu u kojoj skida
kolektivnu krivnju Židova za
Isusovu smrt. Dvije tisuće godina nitko se nije usudio javno
iznijeti tu činjenicu, koje su ionako svi svjesni. Kolektivizirati krivnju cijelog naroda zbog
zločina koji učini dio pripadnika
tog naroda, velika je nepravda.
Nažalost, takvih primjera kroz
povijest ima mnogo, ali se o
tome malo tko, čak i autoritativni ljudi svjetskoga glasa, usuđuju javno govoriti. Znano je da
su odluke Pape, kao i biskupskog zbora, nepogrešive jer su
nadahnute Duhom Svetim i tu
nema mjesta raspravama nego
ih kao pravi kršćani moramo
bezuvjetno prihvatiti.
Izraelci su bili od Boga izabrani
narod, ali to im nije davalo za
pravo da se izdižu iznad drugih,
smatrajući sebe vrjednijima. Isto
tako i mi kršćani smo, po našem
Spasitelju Isusu Kristu, izabrani
kao Božji ljudi koji ćemo baštiniti Kraljevstvo Nebesko. Ali, ni
nama ta privilegija ne daje za
pravo da možemo živjeti kako
god nam se prohtije i kako god
nama odgovara. Živjeti po uzoru
na Isusa donosi nam puno obveza iz kojih proizlaze raznorazne
poteškoće. Nemojmo misliti da
smo lišeni svih odgovornosti ako
smo dio stada našega Pastira.
Upravo je suprotno. Živjeti kao
pravi kršćanin znači služiti Bogu
i ljudima. Uz redovitu iskrenu
molitvu i poniznost u svakodnevnom životu, na svim razinama i područjima djelovanja,
svaki kršćanin je dužan služeći
bližnjima biti primjer drugima,
kako bi pokazao istinitost svoje
vjere i odanost Isusu Kristu. Taj
GLAS ZAGORJA
Piše
Stjepan Kralj
zadatak možemo smatrati i kao
dar od Gospodina, iako nam
ga je ponekad teško izvršavati i
provoditi. Poniznost i sebedarje
su najveće ljudske vrline iz kojih
proizlazi ljubav prema svakom
čovjeku. Posebno ljubav prema
onima kojima smo potrebni: bolesnima, starima, usamljenima,
ostavljenima, napuštenima, siromašnima, tužnima i svima u
depresiji bilo koje vrste. Upravo
takav odnos nas kršćana biva
pokazatelj drugima zašto smo
od Boga odabrani. Nekima to
ne odgovara i čini im se nepristupačno. Zato naši misionari u
Africi teško obraćaju ljude na
katoličanstvo, jer im druge vjere nude privlačniji način života
koji im se čini lagodniji i bez
prevelike odgovornosti, s puno
dopuštanja samovolje koja
vodi smjernicama razvratnosti i
nemorala. Npr. muškarci mogu
imati više žena, mogu se više
puta vjenčati... itd. Mi moramo
misliti na one koji još nisu upoznali Isusa Krista kao osobnog
Spasitelja. Isus je rekao: Tko vjeruje u Me, živjet će ako i umre.
Tu radosnu vijest moramo prenositi jasno i glasno, i to na sve
komunikacijske načine koji su
nam danas dostupni. Svima koji
žive u zabludi moramo govoriti
Evanđelje Isusa Krista da bismo
ih odmaknuli od razvratnog
puta i grijeha koji ih vodi u smrt.
Život bez Isusa jest smrt, a život
s Njim je vječan. Stoga smo dužni javno govoriti o Isusu kojeg je
rodila Djevica Marija. Koji je, da
bi otkupio naše grijehe mučen,
raspet, umro i pokopan. O Isusu
koji je treći dan od mrtvih slavno USKRSNUO.
47
47
ZAGORSKI TOP 10
01. TRAVNJA 2011.
Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko
zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Nakon što smo vam u prošlom broju Glasa
Zagorja predstavili Zagorski top 10 emisije Nek tambura svira, došlo je ponovno do
nekih promjena. Skladba Andrije Kosa - Hej
tamburo, nakon što je punih 6 tjedana zauzimala broj 1 našeg Top 10, ulazi u konkurenciju zagorskog hita godine, a prvo mjesto nove
ljestvice zauzeli su zaljubljenici u tamburu Savski valovi s pjesmom Babica Jagica. Riječ
je o veseloj pjesmi koju je za tamburaški sastav iz Zaprešića napisala Snježana Šoštarko,
autor glazbe Siniša Miklaužić, a aranžman za
tu pjesmu napravio je glavni vokal sastava
Hrvoje Ban.
Naši čitatelji i slušatelji žurno glasaju, a to
mogu i dalje na web stranici www.radio-krapina.hr, putem mailova: [email protected], [email protected], ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, za svoje
favorite možete slati poruke na broj 66 248
ZAGORSKI TOP
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Savski valovi
Siniša Miklaužić i Ausswinkl Muzikanti
Kavaliri
Branko i Tomislav Ventek
Sotelia
Podvinčani
Klapa Bistrica
Slavonske lole
Fakini
Zvonko Franc i Zlatko Job
Babica Jagica
Ta stara je mlada
Copernjico
Zbog tebe sam lud
Denes
Kad procvatu jabuke
Za Zagorje vse
Sve je ona meni
Tamburaši nek se praši
Vrnul se bum jutre
10
335 glasova
270 glasova
172 glasa
133 glasa
129 glasova
96 glasova
80 glasova
77 glasa
14 glasova
13 glasova
Savski valovi
(ključna riječ je RHZK, razmak pa vaše glasovanje). Primamo i vaše prijedloge, a samo
najbolji opstaju na zagorskom Top-u 10 i ako
ne znate kako zvuči pojedina pjesma, možete brzo saznati, odnosno preslušati refrene
pjesama klikom na ikonicu pokraj pjesme na
www.radio-krapina.hr.
Novi ulazi na zagorski TOP 10 su pjesme Vrnul bum se jutre, Zvonka Franca i Zlatka Joba,
te od sastava Fakini pjesma Tamburaški, nek
se praši. Glasajte i dalje.
Ususret 15. ZGF Krijesnica
Biranje hita
Zagorske krijesnice
Drugi izbor hita Zagorske krijesnice održan je u festivalskoj
Purgeri, Stjepan Čebrajac Čebo,
Kompanjerosi, Kavaliri, Ivan Buzjak Mišo, Grupa Trend, Lepi
cajti, Silvija Bartol, Noćne ptice,
Jadran Dogan, Dečki z bregov i
grupa San.
Glasala cijela
Hrvatska
dvorani u Krapini 1. rujna 1998.,
a birali su se najbolji u 22 pjesme isto toliko sastava i vokalnih
solista. Vodeća imena zagorske
glazbe predstavili su se najboljim
skladbama nastalim u zadnjih
godinu dana: Cajgeri, Anticiklona, duo Tatjana Tuđa i Stanislav
Benc, Podvinčani, Snježana Mlinar, Skitnice, Sinovi Zagorja, Boris Pavleković-Bobo, Planinari,
48
48
Slušatelji radiopostaja najviše svojih glasova poklanjaju sastavu Lepi
cajti koji izvode
Zagorje mix - igra
muzika.
Drugo
mjesto pripalo je
skladbi Bistrička
mati u izvođenju
Cajgera, a treće mjesto Silviji
Bartol i skladbi Proplakale plave oči. Stručni sud prvo mjesto
dodjeljuje Kavalirima i njihovoj
skladbi Baurico, drugo mjesto
Snježani Mlinar i skladbi Zagorca si budem zela, a treće sastavu
San i skladbi Ako me vidiš sada
ti. Posjetitelji u festivalskoj dvorani najviše glasova dodijelili su
Kavalirima, drugo mjesto pripalo
je sastavu Kompanjerosi i pje-
smi Ti meni dala si sve, a treće
mjesto Podvinčanima i skladbi
Bara. Urednici 10 radiopostaja,
najboljom proglasili su skladbu
Kad ljubiš tuđu ženu u izvođenju
sastava Dečki z bregov.
Pohvale glazbenika poticaj
daljnjem radu
Prepuna festivalska dvorana, i to
ne samo Zagoraca već i posjetitelja iz Varaždina, Zeline i Maribora, veliko medijsko zanimanje za
priredbu, te odaziv svih najboljih
zagorskih glazbenika potvrdili su
dobru medijsku osmišljenost ove
priredbe. Među posjetiteljima
GLAS ZAGORJA
bilo je mnogo poznatih glazbenika, pa tako Stjepan Mihaljinec
smatra da je priredbom zagorski
glazbeni kolorit znatno obogaćen, mužikaši se druže, a publika
je zadovoljna, Siniša Doronjga Simpi smatra Krijesnicu pravim
putem za afirmaciju zagorske
glazbe i glazbe uopće, a Marijan
Jergović pohvalio je napredak
zagorske glazbe i dogovorena je
suradnja između pitomačkog festivala i Krijesnice. U žiriju se našao i Nanad Ninčević koji priznaje da je dio glazbenika za njega
bio pravo otkriće. (T. G.)
KULTURA INFO
01. TRAVNJA 2011.
Filmski kutak
Zagorska filmska svadba
mica Kostadinka Velkovska,
dok njezinog
muža Onura
tumači također profesionalni glumac
Zoran Kelava.
Frida ne dolazi
baš oduševljena u Zagorje, ali ipak je
ponosna što
Piše
Mario Krog
Prije samo nekoliko dana na Škarićevom se održala prava tradicionalna zagorska svadba koju su
uprizorili brojni glumci, statisti,
pjevači i plesači. Uz redovnu glumačku postavu serije Jedno je Zagorje, koju čine Kristijan Roginić,
Dragica Crnogaj, Boris-Roman Blažinić, Maja Šimunić, Ivanka Bokor
i Vladimir Švaljek pridružili su se i
ostali članovi Amaterskog dramskog kazališta iz Sv. Križa Začretja.
Uz njih na set su stigli mnogi dječaci i djevojčice iz KUD-a Klanjec,
a okupljene je zabavljala skupina
djevojaka koje djeluju u Udruzi za
narodno promicanje Kirjales. Dobru glazbu osiguravali su tamburaši KUD-a Začretje, a novopečene
mladence vozio je gospodin Dragutin Nežmahen u jednoj od svojih
najboljih kočija.
U pretposljednjem i posljednjem
nastavku serijala Jedno je Zagorje,
u goste Zlatku i Marici dolazi Baričina teta Frida iz Njemačke koju
utjelovljuje poznata hrvatska glu-
poljupca između Zlatka i Marice,
planiranja vjenčanja, ali i nekih
teških i opasnih scena koje ćete
jednostavno morati pričekati na
televiziji.
Svakako valja istaknuti kako je snimanje serije započelo u veljači na
lokaciji obiteljskih kuća Habuljko i
Zubić u Škarićevom uz pomoć producentice Jelene Škalec, asistenata
režije Lucijana Petrišića, Zlatka Ili-
ZANIMLJIVOST
može pokazati kako se bogato udala za mnogo mlađeg muškarca, i to
iz Turske.
Uz sve te brojne likove i statiste
važno je spomenuti veliki domjenak koji je pripremio naš sponzor,
Restoran Dunav iz Začretja, i sam
tijek organizacije svadbe. Naime,
baš kao u pravim hollywoodskim
snimanjima, organiziranje svadbe
trajalo je oko mjesec dana, uz sudjelovanje mnogo ljudi, životinja
i raznih drugih detalja koji su potrebni za veliko finale prve sezo-
FILM MJESECA
mogli bismo ga nazvati i sukob među
civilizacijama, jer se zaposlenici susreću s jednom primitivnom obitelji,
Šuma summarum
Napokon da u rubrici film mjeseca
uvrstimo i neki domaći hrvatski film
koji sadrži elemente akcije i crnog
humora. Režiju i scenarij potpisuje
poznati hrvatski redatelj Ivan-Goran
Vitez koji se proslavio režirajući kultnu seriju Bitange i princeze. Producentica je Ankica Jurić Tilić, a glavne
i sporedne uloge tumače brojni hrvatski poznati glumci od kojih možemo izdvojiti Vilija Matulu, Hanu Hegedušić, Ljubišu Savanovića, Natašu
Dangubić, Marka Makovičića, Željka
Königsknechta, Ninu Violić, Gorana
ne serijala. Inače, serija se počela
emitirati u ožujku, a zadnja epizoda bit će sredinom svibnja tako da
se još uvijek stignete priključiti na
Jabuka televiziju preko digitalne
televizije ili preko nekih od TV platformi. Za one koji ne znaju, serija
se emitira svakog utorka u 20,35, a
reprizira srijedom u 13,50.
Uz veliko vjenčanje važno je napomenuti kako će se kroz cijeli travanj u seriji događati razne stvari
- od velike svađe između najboljih
prijateljica i prvih susjeda do prvog
Navojeca, Ivana Glowatzkya i druge.
Riječ je o filmu koji je na prošlogodišnjem Pulskom festivalu osvojio Zlatnu arenu za montažu i kostimografiju, te primio zanimljive kritike. Cijela
radnja vrti se oko nekoliko timova,
skupina ljudi koji su po naredbi novog šefa Nizozemca stigli na akcijski
team building vikend. Na samom
početku riječ je o raftingu na kojem
se dogodi prava nezgoda, ali drugog
dana kada imaju paintball zadatak,
sve polazi po zlu. Prikazuje se sukob
između nekoliko različitih karaktera,
GLAS ZAGORJA
Seriju Jedno je Zagorje producira udruga Studio Nezavisne
Produkcije zajedno s tvrtkom
Krog multimedia uz pomoć Krapinsko-zagorske županije i Općine Sveti Križ Začretje.
jaša, Kristijana Božića, snimatelja
Luke Smuka i mnogih drugih, te
svih sponzora, donatora i prijatelja
koji su nesebično više od mjesec
dana sudjelovali u stvaranju ovog
iznimno važnog projekta za audiovizualnu kulturu u cijelom Hrvatskom zagorju.
te još nekim slučajnim prolaznicima
koji šeću šumom. Povrh svega, film
nam prikazuje kako se odnos među
zaposlenicima sve više pogoršava
sve do te mjere da se njihov zadatak
počinje pretvarati u borbu za vlastiti život. Upravo kroz ove elemente
redatelj nam pokušava povući neke
poveznice na njihov stvarni posao jer
svi rade u jednoj agenciji za tržišne
komunikacije koje se također bespoštedno bore za različite klijente. Ako
želite pogledati ovu zaista neobičnu
akciju obrađenu na hrvatski način, s
vrlo dobrom glumačkom postavom,
svakako potražite ovaj film u običnoj
ili online videoteci.
49
49
01. TRAVNJA 2011.
RIKARD FLIEDER JORGOVANIĆ, književnik,
rođen: 11. travnja 1853. u Malom Taboru,
umro: 24. listopada 1880. u Zagrebu
Školuje se u Varaždinu i Zagrebu. Kontinuirano bavljenje književnošću započinje 1873.
Pjesme koje je objavio u Vijencu, potpisuje
prezimenom Jorgovanić. Pripovjedački prvijenac Mlinarska djeca najavljuje njegov
ulazak u literaturu.
Prve godine aktivnog stvaralaštva (1873. 1878.) obilježene su lirskom produkcijom, a
posljednje dvije godine prevladava proza, tiska čak osam pripovijedaka i stotinjak feljtona. To upućuje da je Jorgovanić u osnovi, po
svom stvaralačkom habitusu bio predodređen za naraciju, za pripovjedački žanr, koji
mu je najbolje odgovarao. Teško bolestan,
nagrizen tuberkulozom, a zatim i sarkomom
na desnoj nozi, umire u bolnici Milosrdne
braće u Zagrebu u 27. godini života.
JURAJ ŽERJAVIĆ, svećenik, opat i
zastupnik u Hrvatskom saboru, rođen: 13.
travnja 1842. u Zlataru, umro: 1. srpnja
1910. u Mariji Bistrici
Nakon pučke škole u Zlataru i gimnazije u
Zagrebu, nadbiskup Juraj Haulik šalje ga u
Rim, gdje je završio filozofiju i bogoslovlje i
kasnije promaknut u doktora filozofije. Za
svećenika je zaređen 7. srpnja 1868., a po
povratku iz Rima 9. svibnja 1869., imenovan
je za kapelana u župi sv. Petra u Zagrebu i
nadstojnika u nadbiskupskom oranotrofiju.
Predaje latinski, hrvatski, njemački, povijest i zemljopis u Klasičnoj gimnaziji. Za
župnika u Mariji Bistrici imenovan je 1884.,
dao je sagraditi novu crkvu (1879. i 1882.
prema nacrtu bečkog arhitekta Schmidta)
i dvije škole. Postaje redovitim podarciđakonom Kotara stubičkog. Bio je zastupnik u
Saboru na strani pravaša. Žerjavić poklanja
svoju kuću u Žerjavićevoj ulici u Zagrebu i
200.000 kruna za osnivanje i uzdržavanje
prve Tehničke visoke škole iz koje kasnije
nastaje Tehnički fakultet. Sredstvima Žerjavićeve zaklade kasnije je izgrađena zgrada
laboratorija i stanica u dvorištu fakulteta na
Rooseveltovom trgu, kao i niz ostalih projekata namijenjenih unapređenju visokoškolskog obrazovanja u Zagrebu.
Napisao je više crkvenih djela i znanstvenih radova, a pisao je i za Katolički list; O
postanku čovječje duše, Nepogrešivost papina, Čovjek - majmun i Placetum regium.
Zbog značajnog doprinosa znanosti i obrazovanju, jedna od središnjih zagrebačkih
ulica nosi njegovo ime.
ALOJZ BOROŠA, pisac, rođen: 14.
travnja 1841. u Donjoj Stubici, umro: 22.
listopada 1920. u Zagrebu
Bio je kapelan u Zlataru (1865.-1870.), vjeroučitelj u realci i ženskoj učiteljskoj školi
sestara milosrdnica u Zagrebu, te ravnatelj sestara Magdalenki koje su u Zagrebu
1879. otvorile Više ili građansko industrijalno kućansko učilište. Istakao se kao promicatelj školovanja ženske mladeži i jedan
je od osnivača Društva sv. Ćirila i Metoda u
Zagrebu. Surađivao je u Obzoru, Narodnim
novinama i Hrvatstvu.
JURAJ GREŠIĆ, sakupljač napitnica, rođen:
16. travnja 1778. u Ladislavcu kraj Zlatara,
umro: 18. studenoga 1841. u Pušći
Po završetku studija bogoslovlja zaređen je
za svećenika 1802. u Zagrebu. Bio je kapelan
u Donjoj Stubici, a od 1805. župnik u Pušći
gdje je, naslijedivši T. Mikloušića, djelovao
36 godina. Tu je nastala zbirka napitnica koje
50
50
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
je Grešić skupio ili možda iz neke rukopisne
pjesmarice nepoznatog zapisivača prepisao,
a sačuvana je u prijepisu Grešićeva rođaka,
zlatarskog župnika Ladislava Forka i pod
naslovom Napitnice iz Protokoluma Grešićevoga čini drugi, veći dio Forkove pjesmarice
priređene 1823. za tisak. Cjeloviti tekst te
pjesmarice objavio je 1937. F. Fancev u raspravi Hrvatska dobrovolja u popijevkama,
zdravicama i napitnicama prošlih vjekova.
ZVONKO KUDELIĆ ŽUNA
IVAN NEPOMUK JEMERŠIĆ, publicist
i političar, rođen: 17. travnja 1864. u
Martinišću kraj Velikog Trgovišća, umro:
7. prosinca 1938. u Grubišnom Polju
Po završetku bogoslovije na Nadbiskupskom
sjemeništu zaređen je za svećenika 1887.
Kapelan, a potom i župnik bio je u Grubišnom Polju, a od 1937. postaje zagrebački
počasni kanonik. Popularnost je stekao djelima Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili Dar
hrvatskim ženama, Temeljne istine objave
Božje i razum, Bog i Hrvatska, te zbirkom
pripovijesti Iz života za život. Djelom Hrvatski narod, Knjiga za pouku hrvatskom seljaku i prijateljem našeg naroda želio je puku
prenijeti rodoljubnu misao i nadu u bolju
budućnost domovine, a svjestan političke,
kulturne i gospodarske zaostalosti hrvatskog
društva, zauzimao se za njezinu financijsku
neovisnost i slobodu. Zauzimao se za jedinstvo oporbe - poznat je njegov teatralni
čin na skupu oporbe kad je kleknuo pred J.
Franka moleći ga da pristane na fuziju oporbenih stranaka. Politički proganjan, osuđen
je na šest mjeseci zatvora, o čemu piše u
knjizi Bez slobode. Premda izabran na listi
Starčevićeve Hrvatske stranke prava, svoje
neslaganje s programom stranke opisao je u
djelu Moje stanovište. Istupe u Parlamentu
objavio je u brošuri Govori zastupnika hrvatskog naroda Ivana Nep. Jemeršića. Od 2003.
u Grubišnom Polju održava se pjesnički skup
njemu u spomen.
MARIN CEROVAC, ekonomist, rođen: 23.
travnja 1924. u Svetom Križu Začretju,
umro: 23. svibnja 1985. u Zagrebu
Srednju školu i Ekonomski fakultet završio
je u Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio
je kao srednjoškolski profesor u Osijeku,
Otočcu, Čakovcu i Zaboku, potom kao profesor na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu, a od 1962.-1969. direktor je Centra za
ekonomski studij u Varaždinu. Bio je redoviti profesor na Fakultetu za vanjsku trgovinu
u Zagrebu, jedan je od osnivača Nastavnog
centra u Mülheimu, a članke objavljuje u
zbornicima, Ekonomskom pregledu i Našim
temama. Autor je publikacija iz područja
ekonomske i političke teorije.
UKRATKO
16. travnja 1993. - konstituirana Županijska
skupština Krapinsko-zagorske županije
17. travnja 1641. - datum osnutka franjevačkog samostana
OTON IVEKOVIĆ slikar, kostimograf, publicist
i pisac - rođen 17. travnja 1869. u Klanjcu umro 4. srpnja 1939. u dvorcu Veliki Tabor
19. travnja 1899. - u Krapini osnovana Strahinščica, podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu
LADISLAV JAMBREKOVIĆ, pedagog i katehet - rođen 20. travnja 1865. u Maču - umro
5. siječnja 1910. u Zagrebu
PETAR TOMIĆ, povjesničar - rođen 22. travnja 1839. u Zaboku - umro 11. veljače 1918.
u Zagrebu
Pripremila
Tanja Gregurović
Ovak – onak: tri v
jedne internazzionalle
Poezija nikad nije bila roba, nikad nije
predstavljala tržišnu, kapitalističku
vrijednost poput Cedevite, Pume ili ne
znam kojeg brenda. Pjesnici to nikad i
nisu tražili: svjesni su da je njihov teški
posao presudan, jer bez poezije svijet
bi bio najobičnija kaljuža puna otrovnih žaba i kojekakvih predatora od kojih se ne bismo imali čime obraniti. Oni
usamljenički, potajice zapisuju i ne žale
se – zapisao je Luka Pozarić u predgovoru četvrte zbirke poezije zlatarskog
pjesnika Zvonka Kudelića Žune.
Osobno, radujem se svakom objavljenom stihu ovog poeta, jer njegove riječi naprosto izviru i na vrlo osebujan
način bilježe Zagorje. Na prvi pogled
čini vam se nespretno i grubo, a u
trenu opet neposredno, toplo, razumljivo donosi svakodnevicu. Riječi su
JOŠ…
ovdje prisutne u punom značenju i to
je onaj bolji svijet, kojeg se sjećamo
i o kojem maštamo, potaknuti pjesnikovom iskrenošću.
Tražimo nešto što bismo razumjeli, a
Žuni opet ne nedostaje tema u kojima
bismo se prepoznali.
Vrijednost ovih stihova prepoznali su
glazbenici. Pa iako nema klasične rime,
ni pravilnog stiha u glazbi, donose ih i
svojim skladbama Tomislav Goluban,
Adalbert Turner Juci, Andrija Kos…
Ovoj zbirci prethodile su tri kajkavske
(Dvurišče, strnišče i goluvrataste pišče
- 2006. Druptinje, kupinje i grmužinje
- 2008. Trejti štumf - 2009.). Prvi put
poeziju donosi u štokavskoj varijanti
i nekoliko prijevoda na engleskom, u
namjeri svoje stihove učiniti dostupnijim široj publici.
JOŠ
još vanjkuš po tebi diši
još jastuk na tebe miriše
gli tak kak da si još tu
baš kao da si još ovdje
i još mi rouka na tvoju stran bejži još mi ruka na tvoju stranu bježi
na puol pouta da se najde z tvoju na pola puta da se nađe s tvojom
vane trdi već je dan
vani jasan već je dan
i kokut je za denes utpupeval se i pijevac je za danas sve otpjevao
još si na oči tiram sen
još si tjeram san na oči
da bar male bouš kre mene
da bar malo budeš kraj mene
da ti z rukami diram guoli vrat
da ti rukama diram goli vrat
z usnica kušujem te
usnama da te ljubim
i prie nik krenem spat
i prije nego zaspim
fejst te stisnem kre sebe
jako te stisnem kraj sebe
al ti se prešla – baš te briga
ali ti si otišla – baš te briga
kulike su v mene mouke
kolike su moje muke
smieh na licu, a v rouke figa
smijeh na licu, a u ruci figa
već te diraju druge rouke
već te diraju druge ruke
a te ti z rouka dira guoli vrat
i taj ti rukama dira goli vrat
z usnica kušuje te
ljubi te usnama
i prie nek prejdete spat
i prije no što zaspite
fejst te stišče k sebe
jako te k sebi stisne
e!)
POUT (Kak n
med zeleni bregi
selski pout
gizdav se diela
al zgleda fejst hud
A̋ KAK I NEJ BIL?
ZIJU
KAD PO NJEM GA
I
I TRAKTORI I TAČK
IJU
AZ
PL
EM
PO NJ
NI MAČKI
PIJANCI I SPOUJA E
IEM
VR
E
DN
ZA RA
NE PITA GA NIŠČE E
A STAN
DUO GOD NA NJEG ̋
PROLAZ IŠČE
a praši
ej blate il se ž njeg saki
e
en
um
sp
se
u
mater m
aruv zmisli
čin
op
da
un
se
on
a
ki! ̋
̋asfalt bu došel ta
(Uglazbljena i izvedena na ZGF Krijesnica 2005.)
POMALU, POMALU
POLAKO, POLAKO
bio sam svugdje i vidio sve
bil sam pu sikud i videl sam se
ali ništa nije tako lijepo kao moje Zagorje
al nič ni tak liepe kak moje Zagorje
sva glasovita mjesta, vile urešene
sa nafaljena mesta, vile nakinđane
nisu do koljena voćnjaku i drvenoj kućici
nisu do kolena trnacu i drvene hižice
polako, polako išao sam natrag
pomalu, pomalu sam išel nazaj
još jedanput da vidim svoj predragi kraj
još jemput da vidim svoj predragi kraj
da se sastanem s dragim i poznatim ljudima
da stanem se z dragi i poznati ljudmi
i čujem svoj kaj za kojim u srcu gori
i čujem svoj kaj za terem v srcu guri
sreo sam se u životu s kojekakvim ljudima
stal sam se v životu z kojkakvi ljudmi
ali tako otvorene duše nisam našao
al tak otprtu dušu našel sam ni
jer sav novac svijeta i zlatni kotač
jer si penezi sviete i zlatni kotač
vrijede manje nego zljevka i kukuruzni kolač
vrediju menje nek zlievka i kukuruzni kolač
polako, polako došao sam natrag
pomalu, pomalu sam došel nazaj
da od svojih ljudi čujem predragi kaj
da od svojih ljudi čujem predragi kaj
kad sve svjetiljke svijeta ne svijetle tako
kad se lampe svieta ne svetiju tak
kao lampuš u klijeti koju tako volim
kak lampaš pri klieti koju tak imam rad
godine su prošle – više nema vremena
lieta su prešla – več vremena ni
što ja uradih – nemoj ti ponoviti
kaj sam ja napravil – nej punoviti ti
ne vele badava da lijepo je svugdje
ne veliju zabadav da liepe je sikud
ali lijepo kao doma ne može biti nigdje
al liepe kak doma nemre biti nikud.
(Uglazbljena i izvedena na ZGF Krijesnica 2010.)
GLAS ZAGORJA
ZAGORJA
GLAS
Pripremila
Vesna Šaronja
Marina KrpanSmiljanec (tekst),
Petra Ivić (ilustracije)
Kako je Petit
pobjegao na
Mjesec
Postoje dva svijeta. Jedan su nastanili odrasli, a u drugom uživaju djeca. Drugi svijet je daleko zabavniji
od prvog jer ne postoje uljezi zvani
Pletenje
cvijeæa
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
- zabrane, upozorenja i ograničenja.
Samo, problem je u tome što postoji
samo jedan planet - Zemlja, u kojem
oba svijeta moraju naći svoj suživot.
Ali zašto bi to bilo baš tako?…. Medvjedić Petit, kao i svako drugo dijete
bilo koje vrste uživa u bezbrižnoj igri,
a koja, naravno, kao svaka dobra igra
uključuje ponekad i uprljanu ili smočenu odjeću. Ah, kako bi igranje tek
dobro bilo da se u nj ne miješaju
smetnje koje počinju od ranog jutra:
umivanje, pranje zubi, obavezno doručkovanje uz vječni mamin nadzor i
upozorenja. Uvijek ovo ili ono i to: prije spavanja ili nakon buđenja ili prije
ručka ili poslije igre… Medvjedić Petit
nakon što ga mama potjera u krevetić, a prije nego što zaspi, razgovara s
treperavim zvijezdama i sjajnim Mjesecom na nebu. Blago njima, nitko ih
ne tjera navečer u krevet - misli Petit
i poželi biti s njima. Mjesec, uvidjevši
da je na Zemlji nesretan, spusti uže i
Petit se vine u nebo te spusti na čvrsto Mjesečevo tlo. Kako samo može
biti uzbudljiv život na Mjesecu! Gotovo da se ništa ne može razbiti ili poći
krivo. Nema užasnih maminih variva
za ručak i obavezne čaše mlijeka prije
spavanja. Divota! No, ipak nešto nedostaje…
Medvjedić Petit je poput malog dječaka Paleta (iz Pale sam na svijetu)
iskusio svu ljepotu neograničene
slobode da radi što mu se prohtije
bez dosadnog maminog zvocanja.
Na Mjesecu je hladno, ali to ipak nije
zbog njegove nemilosrdne klime, već
radi jednog drugog izvora hladnoće osjećaja tuge, usamljenosti i čežnje.
Postoji nešto što otapa te nepozvane
osjećaje, a za što je potrebno potražiti put do kuće i toplog maminog
zagrljaja…
Ova poučna priča došla je iz pera Marine Krpan-Smiljanec, dok blagi osmijeh kojim nas na svakoj stranici časti
medvjedić Petit dugujemo ilustratorici
Petri Ivić.
Neil Kodrič Filipić
(tekst), Tomislav
Torjanac (ilustracije)
TOP-lista
najtraženijih knjiga
u ožujku 2011.
ODRASLI:
Bolano. R.
Divlji detektiv
Djevojèica i div
Otac Div ima razigranu kći, koju, kao i
svako dijete, odlikuju nestašluci. Tata
Div, u svom starom, umornom odraslom svijetu nema razumijevanja za svoju sićušnu kći punu života i radosti. Dok
tata Div pokušava spavati i odmarati se,
njegova djevojčica veselo poskakuje i
nervira Diva. Njegov bijes razmjeran je
njegovoj veličini, on je ogroman i zasjenjuje nevini dječji svijet u djevojčici. Div
(Vukoviæ & Runjiæ)
VRT i okućnica :
od ograda do verandi:
više od 150 ideja
(Veble commerce)
Knight, I.
Više stila manje novca: [ili kako
trošiti malo a živjeti dobro]
DJECA:
(Mirakul)
Stine, R. L.
Kad padne mrak
(Algoritam)
Rose, M.
Demonski strijelac
(Duševiæ & Kršovnik)
C. S. Lewis
Srebrni stolac
(Golden Marketing)
se tako jako razbjesnio na neposlušnu
djevojčicu koja mu je pobjegla da je bacio kamenčić prema njoj. Taj kamenčić
u njegovoj ruci bio je stijena u njezinim
očima, koja je udarila u krošnju drveta
i razbila se na tisuću komadića. Jedan
komadić malen kao točka na kraju rečenice doletio joj je u srce, napravio
rupicu iz koje je istekla njezina radost.
Kako je djevojčica odrastala tako se
onaj zaostali kamenčić u njezinom srcu
pretvarao u stijenu. Ta stijena je od nje
učinila umornu, tešku i nesretnu ženu
Diva. U međuvremenu je postala majka
malog dječaka, koji je poput nje u mladosti bio pravi nestaško, a ona poput
svog oca - mrzovoljna i gnjevna. Nešto
se u njoj prelomilo i to onog trenutka
kada je htjela u ljutnji povrijediti svojeg
sina, ali je u njegovim očima prepoznala
svoju silnu bol, i bol koju je osjećao njezin tata, ali i njezina baka i tako daleko
u prošlost. Majka Div je zaplakala kao
dijete, a poslije kada je svu bol isplakala, ponovo je postala vesela, lagana i
okretna poput one male djevojčice koju
je duboko u sebi zatomila. Sa svojim
sinčićem veselo se započela igrati…
Neli Kodrič Filipić pripovijeda potresnu
i istovremeno oslobađajuću priču kako
se bol, tuga i strah kao u začaranom
krugu prenose iz generacije u generaciju, sve dok ih se netko ne odluči
riješiti. Slikovnicu je ilustrirao naš nagrađivani ilustrator Tomislav Torjanac,
a knjiga je dobitnik nagrade Kiklop za
najbolju slikovnicu u 2009.
Ako je proljetna, likovna radionica naprosto mora
uključivati cvjetove, izrađene u određenoj tehnici.
Ovomjesečno druženje na našem ČČČ započelo je
mini igrokazom u izvedbi djelatnica dječjeg odjela, a
čiji su glavni likovi bili, ne cvjetovi, nego tegle. Igrokaz Teleprozor iz zbirke igrokaza Kutak za lutak Lane
Bitencm, poručio nam je da naizgled dosadnjikav
život tegla (a i cvijeća u njima), koje obitavaju uglavnom na prozorima, može odjednom oživjeti, ako se
otvore oči. Tada svijet počinje nalikovati na uzbudljivi
film i potiče kojekakve priče. Jedna tegla odlučila je
zato upisati režiju sljedeće godine. Nakon muka dviju
tegli, mi smo se prebacili na naše radioničke muke.
Likovni zadatak bio je isplesti cvjetove od šarene
rafije na podlogu od prirodne jute, što je podrazumijevalo dosta strpljenja, jer se divlja rafija trebala
ukrotiti u oblike cvjetova, listova, leptira, oblaka i
sunca. Napravljena slika lijepila se na podlogu od šarenog hamera, a zatim se uokvirila vrbinim i drugim
grančicama. Izlozi dječjeg odjela GKK osvježeni su
proljetnim radovima.
GLAS
GLAS ZAGORJA
ZAGORJA
51
51
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. TRAVNJA 2011.
Piše
Lilijana Javoriæ Iliæ
mr. sc. Vlasta Krklec
Već pri samom približavanju obiteljskoj kući Javorić Ilić u mjestu Pristava
u Tuhlju, mogli smo izdaleka pogoditi mjesto stanovanja naše umjetnice.
Skladno uređena kuća i okoliš odišu
posebnom atmosferom. Dočekala
nas je nasmijana Lilijana, o čijem
smo radu već ranije čuli, a sada se i
sami uvjerili. Prava je prilika upoznati ovu simpatičnu obitelj, posvećenu
prije svega umjetnosti i športu. Zadivili su nas također i športski rezultati
njihovog sina, malog Renea.
Unikati nastali
radom i ljubavlju
Umjetnica
prelamanja
svjetla
U kući poseban šarm daju originalne
Lilijanine ukrasne svjetiljke i posebni
svijećnjaci. Čak su i vrata špajze ukrašena vitrajem. Lilijana nam s posebnim žarom priča zanimljivu priču o
svakom predmetu i njegovom nastanku. Zapravo, izrada vitraja je izazov za
kreativne ljude, neograničenih ideja s
puno mašte. Upitali smo od kuda interes za ovom vrstom umjetnosti?
- Željela sam jednostavno imati takve predmete u svom domu, te sam
otišla na edukaciju i polazila tečaj
u Sloveniji. Na tečaju dobiješ samo
osnovu, međutim, kod ove vrste posla učiš sam sebe. Jednostavno moraš raditi da bi došao do nekih finesa.
To su unikati nastali trudom, radom
i ljubavlju. Ovo se ne može naučiti iz
knjiga - priča nam Lilijana.
- Prilikom gradnje obiteljske kuće, u
potrazi za raznim materijalima, naručili
smo jedan vitraj za ulazna vrata, koji je
bio dosta skup - nastavlja Lilijana koja
se oduvijek željela posvetiti toj izradi,
što je i uspjela. Već sedam godina posvećena je upravo ovom zanimljivom
obrtu, čime se bavi malo ljudi u Hrvatskoj. Izrađuje uporabne i dekorativne
predmete u Tiffany tehnici: svjetiljke,
vitraje za vrata i vitrine, svijećnjake,
anđele, nakit, križeve, okvire za slike
i slično. Njeni radovi odišu posebnim
stilom i kreativnošću, a rezultat su izvrsne majstorske tehnike i umijeća. Razvila je prekrasne i jedinstvene autorske kreacije koje plijene svaku pažnju,
te su nemjerljivi s bilo kojom serijskom
proizvodnjom.
Tiffany tehnika zahtijeva
kreativnost i preciznost
Tiffany tehnika postoji još od početka
19. st., a ime je dobila po Louisu Comfortu Tiffanyju koji se bavio umjetnič-
Moje me svjetiljke oplemenjuju, a lijep osjeæaj zadovoljstva veæi je kad i druge usreæuju.
Malena stakalca u skladnoj igri boja prelamaju svjetlost i tako krase i oplemenjuju prostor - i nitko ne može ostati ravnodušan.
52
52
GLAS
GLAS ZAGORJA
ZAGORJA
UMJETNIÈKA RADIONICA
kim oblikovanjem i dizajniranjem stakla. Bio je poznat po izjavi: - Unoseći
ljepotu u svoj dom, način je da živite
s njom i tako oplemenite svoj život.
Tiffany svjetiljke postale su svjetski
poznate zbog iznimnog dizajna, ručno izrađenih detalja, te posebnog
ugođaja koji nastaje prolaskom svjetla kroz stakla različitih boja. Lilijana
Javorić Ilić izrađuje njihove replike ili
stvara vlastite kreacije.
Izlagala je samostalno na vrlo zapaženoj izložbi u OŠ Lijepa naša u Tuhlju
2009. Tada su joj pomogli svi oni za
koje je izrađivala, ili poklonila svoje
radove, kako bi sakupila određen broj
izložaka. Radila je i poklon - sliku za
predsjednika Josipovića, te imala posebne narudžbe za uvažene goste.
Posebno je ponosna što je svojim
vitrajima opremila župnu crkvu
Uznesenja Blažene Djevice Marije u
Tuhlju. Radi se o dva prozorska vitraja na samom ulazu, Isusovo rođenje
i Isusovo uskrsnuće za koje kaže: - To
su prozori koje se gledaju, a ne da se
kroz njih gleda. Drago nam je, jer je
to donirala naša obitelj, što nam je i
velika čast.
01. TRAVNJA 2011.
Iznimno se, zajedno sa suprugom,
raduje uskoro novoj kući, novom
ateljeu i novoj peći, pa će i mogućnosti njenog zanatskog umijeća doći
smo se uvjerili u njenoj radionici. S
obzirom na to da ovaj posao može
biti i opasan, pri radu koristi i zaštitne naočale, jer staklena prašina
može lako oštetiti oči i lice. Zamolili
smo ju da nam predoči u čemu se sastoji njen posao. - Uglavnom rezanje
stakla, brušenje, slaganje motiva po
nacrtu, čišćenje s alkoholom i spajanje, odnosno lemljenje - što nam je
i spremno demonstrirala u svojoj radionici. Ova tehnika zahtijeva izuzetnu preciznost, ali treba i puno volje,
kreativnosti i ljubavi. Upitali smo ju
koliko vremena treba za izradu jedne lampe. - U prosjeku je za izradu
potrebno mjesec dana, ovisno o
kompliciranosti posla. Uglavnom,
odrađujem punu šihtu - našalila se.
Prilikom narudžbe kupci joj najčešće
prepuštaju izbor motiva, osim ako se
ne radi o posebnim prigodama. Naj-
gurno dobra podloga za posao koji
voli i istinski uživa u njemu. Članica
je udruge Magnolija u Zagrebu, koja
ima četrdesetak članova. Dobila je i
priznanje Obrtničke komore KZŽ.
Stoga Lilijanu s pravom nazivaju art
obrtnicom, a u imenu njezina obrta L ART, ne nalazi se samo inicijal
njenog imena, već i inicijali njezine
djece: Lana, Alen i Rene.
Njeni kreativni proizvodi mogu se
također vidjeti i kupiti i u suvenirnicama Termi Tuhelj, Pelnice u
Klanjcu i uredu Turističke zajednice
Grada Klanjca.
A vi, dragi čitatelji, ukoliko posjetite
zanimljivu radionicu Lilijane Javorić
Ilić u Tuhlju, Pristava 148, zasigurno
ćete se zaljubiti u prekrasne dekorativne predmete koji su nastali njenim vrijednim rukama i bez sumnje
ih poželjeti u svom domu.
Posebno je ponosna što je svojim vitrajima opremila župnu crkvu u Tuhlju. Radi se o dva prozorska vitraja na samom ulazu,
Isusovo rođenje i Isusovo uskrsnuće za koje kaže: - To su slike
koje se gledaju, a ne da se kroz njih gleda. Drago nam je, jer je
to donirala naša obitelj, što nam je i velika čast.
do punog izražaja, budući da se želi
sve više posvetiti ostakljivanju vrata
i vitrina većih dimenzija. - Za sada
radim u radionici u garaži, u kojoj nemam sve uvjete, a radim često noću,
kada djeca odu na spavanje - priznaje nam Lilijana.
Od alata koristi staklarski nožić, brusilicu, brusni kamen i lemilicu, u što
češće traženi motivi za dekorativne
lampe su listići i cvjetovi.
Ljepota koju poželiš
u svom domu
Lilijana Javorić Ilić ima certifikat za
tradicijski obrt, a još čeka potvrdu
za umjetnički obrt. Budući da je po
struci strojni tehničar, to joj je zasi-
GLAS
GLAS ZAGORJA
ZAGORJA
53
53
SPORT INTERVIEW
01. TRAVNJA 2011.
Dragutin Črnjević,
Piše
Tomislav Lež
trener Košarkaškog kluba Zabok
Osvrnite se na prvu utakmicu u Ligi
za prvaka, u gostima kod Splita?
Kao trener nisam zadovoljan izgubili
smo utakmicu, propustili smo priliku napraviti iznenađenje kao Borik
koji je iznenadio Cibonu, razultat na
kraju 14 razlike za Split nije bio slika
pravog stanja na utakmici. U završnici smo napravili nekoliko grešaka,
nismo poštivali dogovor, izgubili smo
koncentraciju. Sve utakmice u toj ligi
imaju svoju težinu. Sretni smo s druge strane što smo u društvu najboljih
5-6 košarkaških klubova u Hrvatskoj
i da tu uspješno plivamo – ne tonemo, to nam je druga uzastopna godina u ligi najjačih (za prvaka).
Čemu možemo zahvaliti uspjehu
naših košarkaša, koja je tajna formula?
Formula je u velikom radu! Može se
imati sreće u jednoj utakmici, u jednoj sezoni, ali učiniti taj uspjeh kontinuiranim - za to je potrebno mnogo
rada. Oko nas je teška igračka i financijska konkurencija. Dio te formule
svakako su i naši igrači, a posebno
ću istaknuti dvojac Lež i Peklarić koji
igraju zasad svoju sezonu karijere.
Pokazali smo da se uz minimalne
troškove može napraviti veliki rezultat. Treba spomenuti Antonija (94’
godište) koji je u razdoblju intenzivnog razvoja, puno je napredovao i
očekujemo puno od njega. Dobivat
će maksimalnu minutažu koju može
U ligi za prvaka sve je moguće
Nakon pobjede protiv momèadi Alkara iz Sinja u posljednjem kolu
A1 lige, košarkaši Zaboka drugi su puta zaredom izborili nastup u
Ligi za prvaka. Liga za prvaka najviši je rang natjecanja u Hrvatskoj
u kojem æe Zaboèani, uz još tri predstavnika iz A1 lige, igrati sa
najrespektabilnijim klubovima u Hrvatskoj, Cibonom, Cedevitom,
Zadrom i Zagrebom. O uspjesima najuspješnijeg ekipnog sportskog kluba u Krapinsko zagorskoj županiji za Glas Zagorja progovorio je Dragutin Èrnjeviæ trener Zaboèkih košarkaša.
54
54
GLAS ZAGORJA
u Ligi za prvaka. Moram spomenuti
i četvoricu igrača koji su na posudbi
iz Cibone i Cedevite, bez kojih ne bi
bili toliko uspješni; Kraljević, Rogić,
Smajlagić i Brnas - to su mladi igrači koji u svojim matičnim klubovima
zasad nemaju mjesta, a kod nas napreduju razvijaju se, a ujedno su od
velike koristi za klub.
Hrvatski All stars, ponovno su činili
članovi KK Zabok?
Da, prošle godine bio sam pomoćni
trener Sjevera uz Perasovića, a ove
godine uz Acu Petrovića. Zasigurno to je veliko priznanje za Zagorje,
klub, i mene osobno. Uz mene ove
godine igrač Perasović je bio član All
stars Sjevera.
Na polusezoni ste ostali bez ponajboljih igrača Krapića i Tomeljaka, kako
ste konsolidirali momčad, na kraju
ostvarili ste bez njih velik uspjeh?
Slažem se, ovo su bili vrlo važni igrači
za nas, pogotovo u onoj prošloj sezoni kada smo napravili strašan rezultat i bili peti u državi. Kad nekog
nema onda uskaču drugi igrači, koji
dobe priliku dokazati se. Mi smo sa
Krapićem i Tomeljakom u prvom djelu sezone imali 4 pobjede s time da
smo imali jednu utakmicu više doma,
a u drugom dijelu sezone kada smo
imali teži raspored i odnosno više
gostovanja ostvarili smo 6 pobjeda,
bez spomenutog dvojca. Taj rezultat ugodno je iznenadio mene i sve
ostale koji su nam predvidjeli pad i
čak borbu oko ispadanja iz A1 lige, a
mi se borimo za naslov!!!
Prošle godine spominjalo se sudjelovanje KK Zaboka u Challenge cupu
(europsko natjecanje klubova), naime problem je bila kotizacija od
20.000 eura? Kako će biti ove godine, kakvo je stanje u financijama?
Jasno dobili smo od HKS-a i Fibe pozivnicu, trebali smo odlučili. Nismo
bili u stanju, riskirati, uplatiti 150.000
kn za koje nemamo sigurno pokriće.
Za naše prilike ukoliko bismo bili u
minusu ovaj potez mogao se odraziti
na cjelokupno djelovanje kluba. Ne
zaboravite tu je bio još jedan kriterij,
natjecanje u Europi nije moguće u
dvoranama koje imaju viseće koševe, koševi moraju biti postavljeni na
parketu. To je bio primjeri i Cedevite,
koja je igrala u drugoj dvorani, a sada
su nabavili potrebite koševe te mogu
igrati u Europi na svom parketu.
Grad Zabok planira izgradnju sportske dvorane koja udovoljava po svim
kriterijima za natjecanja u kojima sudjeluje košarkaški klub Zabok?
SPORT INTERVIEW
01. TRAVNJA 2011.
Raspored utakmica Zaboka
u Ligi za prvaka
(odigrane utakmice protiv
Splita i Zagreba 26. ožujka)
Ponos Zagorja, košarkaši Zaboka
Prije svega, moram se zahvaliti Bedekovčini i svima koji su nam omogućili igranje u njihovoj dvorani, mi
se tamo dobro osjećamo, dobro smo
primljeni. S druge strane mislim da
smo i mi njima pomogli u promociji - svrstavanjem Bedekovčine uz
bok Zagreba, Splita, Zadra... gradova u kojima igraju velike košarkaške
momčadi. Gradonačelnik Zaboka g.
Hanžek obećao je na nedavno odr-
žanoj sjednici da će uskoro početi
gradnja sportske dvorane uz gimnaziju u Zaboku i naravno imat će sve
potrebne uvjete koliko za školarce i
građane toliko i za KK Zabok.
Koliki je interes za košarku u Zaboku, kakve igračke potencijalne ima
Zabok ili Zagorje, kako je sa školom
košarke?
Interes postoji, velik je, mladi, ambiciozni sa potencijalom uvijek su do-
brodošli. Radimo puno sa mladima,
a rezultati su prosječni, malo je nažalost velikih talenata, ali ovo je proporcionalno uvjetima koje imamo.
Problem je što seniori igraju previsoki rang, da bi mlade generacije koje
dolaze iz škole mogle automatski nadomjestiti njihove pozicije. Za to je
potrebno više ulaganja u infrastrukturu i sve ostalo da bismo odgojili
buduće nosioce igre, profesionalce.
3. kolo, sub. 02. travnja
Zadar - Zabok
4. kolo, uto. 05. travnja
Cibona - Zabok
5. kolo, sub. 09. travnja
Zabok - Alkar
6. kolo, uto. 12. travnja
Borik-Puntamika - Zabok
7. kolo, sub. 16. travnja
Zabok - Cedevita
8. kolo, uto. 19. travnja
Zabok - Split
9. kolo, pet. 22. travnja
Zagreb CO – Zabok
10. kolo, sri. 27. travnja
Zabok - Zadar
11. kolo sub. 30. travnja
Zabok - Cibona
12. kolo, uto. 03. travnja
Alkar - Zabok
13. kolo, sub. 07. travnja
Zabok - Borik-Puntamika
14. kolo, uto. 10. svibnja
Cedevita - Zabok
Naši navijači naš su šesti igrač
Kako su igraèi doživjeli veliki uspjeh te moguænost da ponovno
brane boje Zagorja u tako važnom natjecanju za Glas Zagorja,
komentirao je igraè Zaboka Antonio Èrnjeviæ.
Već nakon pobjede nad Dubravom u gostima u
pretposljednjem kolu bilo je jasno da je Zabok na
korak od ulaska u Ligu za prvaka. Kakvo je bilo
raspoloženje u momčadi prije utakmice s Alkarom?
Raspoloženje u momčadi odisalo je odlučnošću da
dobijemo tu utakmicu, jer je svaki od nas znao da
nam pobjeda u toj utakmici donosi ulazak u Ligu
za prvaka. Isto smo tako znali da se bez pravog pristupa ne možemo nadati pobjedi protiv jakog protivnika kao što je momčad Alkara. Također, činjenica da nam zapravo cijela sezona i veliki uspjeh
Robert Lež s loptom
ovisi o tih 40 minuta dala nam je dodatni
poticaj da tu večer budemo oni pravi.
Možeš li komentirati samu utakmicu s Alkarom? Naime, pobjeda je bila uvjerljiva s
čak 28 koševa razlike.
Kao što sam već ranije rekao, znali smo da
bez pravog pristupa nema ni pobjede. Sam
ulazak u utakmicu nije baš bio kvalitetan.
Bilo je puno grešaka sa svake strane, kako
u obrani tako u napadu, no mi smo imali
dobru šutersku večer. Lakim koševima i ranim ulaskom Alkara u bonus odvojili smo se
na relativno stabilnu prednost, pa je i ruka
manje drhtala. Kad vodiš 20 razlike, ekipa se
lako opusti, te se zna dogoditi da se olako
ispusti vodstvo, ali mi smo ostali hladne glave do
kraja i držali se dogovora iz svlačionice, što nas je
odvelo k pobijedi.
Utakmicu protiv Alkara pratila je puna dvorana u
Bedekovčini. Koliko je ta podrška Zagoraca važna
vama igračima?
Naravno, puno nam znači podrška. Lijep je osjećaj
igrati u takvoj atmosferi. Mnogo puta se ispostavilo da je navijačka skupina Erotic Front bio naš šesti
igrač. Nažalost svih ljubitelja košarke, sve je manje
publike onakve kakva je naša zagorska, glasna i
mnogobrojna. Ovim putem im se od srca zahvalju-
GLAS ZAGORJA
Piše
Maja Šimunić
Igor Peklarić s loptom
jem na vjernoj podršci, te ih pozivam u što većem
broju na utakmice Lige za prvaka.
Što možemo očekivati od Zaboka u Ligi za prvaka?
Svi očekujemo što bolji rezultat protiv ekipa iz
našeg ranga, a protiv NLB ekipa treba odigrati
iznadprosječno da bi nekog mogli iznenaditi, što
nije nemoguće. Prošle godine smo bili u egalu većinu utakmice sa NLB ligašima. Te ekipe ove godine imaju slabije rezultate i ne toliko kvalitetne
igrače kao prošle godine, pa se usudim reći - sve
je moguće.
55
55
SPORT INFO
01. TRAVNJA 2011.
KRAPINA
Izborna Skupština Košarkaškog kluba Krapina
I dalje pod Strehovčevim vodstvom
Bio je to valjani razlog za zadovoljstvo na izbornoj skupštini Košarkaškog kluba Krapina, na kojoj je
podnijeto izvješće o radu i financijskom poslovanju za proteklu godinu. Izvješća, kao i ono nadzornog
odbora, jednoglasno su usvojena.
Spomenimo još da je skupština
održana u prostorijama Gradske
knjižnice u Krapini, 25. ožujka.
U novom sazivu, za razdoblje
od 2011. - 2015., Skupštinu sačinjavaju: Marlis Vučajnk, Darko
Vodolšak, Dražen Križnik, Zoran
Strehovec, Boris Bočkaj, Domagoj Vragović, Mladen Gregurović, Alen Peer, Saša Kundih, Branko Kučko, Slavko Bigec, Danijel
Rezultati su ove godine najbolji od osnutka kluba,
u svim mlaðim kategorijama ekipe su u vodstvu
dok su kadeti osvojili 2. kadetsku ligu. Sve tri ekipe
mlaðih kategorija od 27. studenoga prošle godine
nisu izgubile ni jednu utakmicu, a seniori su se plasirali na final-four LBG-a.
Poljak, Radovan Cesarec, Dražen
Družinec, Ivica Poslončec, Damir
Hmelina, Ivan Inkret, Dubravko
Đerić i Marijan Cerovečki.
Oni su za predsjednika kluba ponovno izabrali Zorana Strehovca
koji je za dopredsjednika predložio Darka Vodolšaka, a u prošireni Upravni odbor su još ušli:
Dražen Križnik, Mladen Gregurović, Branko Kučko, Danijel Poljak i
Domagoj Vragović. U nadzornom
odboru su Marijan Cerovečki,
Marlis Vučajnk i Alen Peer. Predsjednik je ukratko iznio planove
za ovu godinu i zatražio veći angažman svih prisutnih, a najviše
članova Upravnog odbora. Spo-
KRAPINA
KRAPINA
Nove medalje za
ŠPK Habanera
Jakina prilika
Još jedan dječak ponikao
u omladinskoj školi krapinskog Zagorca sprema se put
Mediterana. Naime, mladi
šesnaestogodišnji Jasmin
Konjić Jaka dobio je poziv
omladinske škole splitskog
Hajduka da se pridruži njihovom
sedmodnevnom
kampu kako bi vidjeli njegove mogućnosti i talentiranost.
Svakako, bit će to veliki ispit za mladog igrača, ali isto
tako njegove igre u dosadašnjem dijelu prvenstvenih nadmetanja govore da
bi se mladi igrač Zagorca,
iz Ravninskog, mogao nametnuti trenerima splitskih
mladića. Igra na mjestu lijeve špice iako je dešnjak, te
56
56
menimo kad je već o riječ Košarkaškom klubu Krapina da njihovi
juniori nastavljaju pobjednički
niz. Naime, u šestom kolu, 3. juniorske lige koja je odigrana 26.
ožujka, pobijedili su Košarkaški klub Jaska rezultatom 73:62
(5:14) (25:13) (27:11) (16:24).
KK Krapina: Križnik 15, Vinski
8, Leško 2, Crnek, Potrebić, Cekol, Bigec 15, Družinec, Vučajnk
4, Medvedec 4, Kralj, Klasić 25.
Trener: Križnik D.
KK Jaska: Popović, Lukić 4, Katović 4, Bingula 18, Majcunić 31,
Joksimović 5, Golub, Meštrić,
Bastašić, Sirovčić. Trener: Majcunić R. (gz)
je jedan od rijetkih igrača
koji se koristi s obje noge,
što njegovoj igri daje posebnu težinu. Naime, u ovoj
sezoni - jesenski dio - postigao je 15 pogodaka uz nekoliko asistencija te je najbolji strijelac svoje kadetske
ekipe. Prvi trener bio mu je
Mladen Ferk, potom ga je
dugo vodio Željko Tihava da
bi ove sezone pozornost za
razvoj talenta pripala Dubravku Pastorčiću.
- Počašćen sam i iznenađen
pozivom splitskog Hajduka,
ali ću učiniti sve da ostavim
što bolji utisak. Ako ovoga
puta ne uspijem, nije važno.
Mlad sam, bit će još prilika rekao nam je Jasmin Konjić
Jaka. (miv)
ŠPK Habanera Krapina sa 8 parova u ukupnom je plasmanu u Sisku 27. ožujka osvojilo 3 srebrne
i jednu brončanu medalju na bodovnom turniru iz kalendara Hrvatskog športskog plesnog saveza. Osvajači medalja su Roberto
Hruševar/Ema Inkret, Alen Kralj/
Magdalena Potočnjak, Karlo i
Marta Premužak. Ostali parovi
koji su sudjelovali na natjecanju
su Šeb/Tramišak, Zgorelec/Kastelan, Zubić/Hruševar, Spiegl/
Špiljak te Kopčić/Damić.
Na natjecanju se inače okupilo
176 plesnih parova iz cijele Hrvatske, te gosti iz BiH. Organizatori natjecanja bili su klubovi
Top step Sisak i Dianthus Zagreb.
Idući nastup je na prvenstvu RH
u latinsko američkim plesovima,
koje se održava 2. travnja u Varaždinu.
GLAS ZAGORJA
SPORT INFO
01. TRAVNJA 2011.
KRAPINA
Krapinske mažoretkinje osvojile tri srebra
Krapinske mažoretkinje su prošli vikend sudjelovale u Čakovcu, na 15.
državnom prvenstvu u mažoret
plesu, te 11. državnom prvenstvu
TUHELJ
Plivači kluba Olimp briljirali u Splitu
Plivački klub Olimp-Terme Tuhelj na
Prvenstvu Hrvatske u 25-metarskom
bazenu za sve dobne kategorije plivača osvojio je krajem ožujka u Splitu čak 17 medalja.
Najbolji je bio Mihael Vukić, osvojivši
5 zlata, 3 srebra i 3 bronce. Ivan Kukolja osvojio je 3 zlata i srebro, Filip Ciglenečki broncu, te Goran Koprivnjak
također broncu. Trener PK Olimp-Terme Tuhelj, prof. Ivica Androić, izuzetno je zadovoljan ovim rezultatom, jer
izboriti se na ovo natjecanje samo po
sebi bilo je veliki uspjeh, ukoliko se
zna kako je u svakoj kategoriji plivača
njih 400 do 500 koji se bore za plasman među plivačku elitu.
Klub je dobio još jedno priznanje, po
prvi puta su na navedenom natjecanju sudila i njihova dva plivačka suca:
Romeo Vranić i Dražen Šuto.
Sveukupno je na bazenu Poljud nastupilo 8 plivačica i plivača spomenutog kluba, a organizatori natjecanja bili su PK Mornar Split i Hrvatski
plivački savez.
u twirlingu. Krapinske mažoretkinje djeluju i pod nazivom Twirling
klub Krapina, te su tako punopravne
članice Hrvatskog twirling saveza i
Hrvatskog saveza mažoretkinja. Redovito sudjeluju na godišnjim državnim prvenstvima i već su se okrunile
mnogim odličjima.
Na Državnom prvenstvu sudjelovale
su ekipe iz 30-ak gradova s oko 900
natjecatelja i natjecateljica. Natjecanje je održano u četiri twirling kategorije koje su zahtjevnije i složenije
od standardnih mažoret kategorija.
Krapinske mažoretkinje su na 11.
državnom prvenstvu u twirlingu
osvojile tri srebrne medalje. Jedna
je pripala cijeloj grupi koja je u kategoriji zastave izborila drugo srebrno mjesto, a zlato je otišlo na jug
GLAS ZAGORJA
cavtatskim mažoretkinjama. Ovogodišnja dva twirling dueta su se
plasirala u finale, te su tako juniorke
sestre blizanke Ana i Maja Veseljak,
te seniorke Ana Zaplatić i Jelena Lež
osvojile srebrne medalje na državnom prvenstvu. Naše natjecateljice
su pokazale izniman napredak u manipulacijama mažoret štapom, što je
i rezultiralo velikim uspjehom.
57
57
01. TRAVNJA 2011.
NEZAVISNA LISTA SINIŠE MIKLAUŽIĆA – br. 5
Poštovane Humčanke i Humčani!
Prije svega, razočarani smo što je uopće došlo do prijevremenih izbora u našoj Općini. Žalosno je i sramotno da se ljudi koji vode općinu, bili oni oporba ili vlast,
nisu uspjeli dogovoriti i naći kompromis do redovnih
lokalnih izbora. U ovim financijski teškim vremenima,
kada je svaka kuna u općinskoj blagajni važna i kada
zaista treba štedjeti, upravo takvi, prijevremeni izbori
opterećuju općinski proračun za stotinjak tisuća kuna.
Upravo je to, razbacivanje novcem, kojeg, kako kažu
općinski čelnici, nema.
Nezavisna lista čiji je nositelj Siniša Miklaužić, lista je
običnih, jednostavnih ljudi, koje ne zanimaju politička spletkarenja, namještanja, trgovine mandatima,
stranke, lijeve ili desne. To je lista ljudi koji istinski
žele svima nama, mještanima Huma na Sutli, svakodnevni bolji i kvalitetniji život. Ova lista je zaista
nezavisna lista, te nije stvorena političkim inženjeringom kao paravanom nekoj političkoj stranci ili nekoj drugoj političkoj opciji. Nismo opterećeni vlašću,
niti vas želimo posjećivati u vašim domovima, s ko-
58
58
jekakvim nerealnim i nemogućim obećanjima, kako
bismo dobili vaš glas. Želimo da upravo vi prepoznate ovu listu, kao listu ljudi koji će raditi na široj popularizaciji Huma na Sutli kroz šport, kulturu i turizam,
koji će provoditi svoje vizije i ideje, koji će se maksimalno zalagati za socijalna pitanja i probleme svih,
posebice mladih ljudi, humskih branitelja, nemoćnih
i umirovljenika.
Ono što vam za vaš glas možemo obećati jest naš
rad, trud, energija i apsolutni angažman u svakom segmentu društvenog života, a jedini nam je interes da
prestane višegodišnji politički cirkus u našoj općini i
da se svi zajedno okrenemo svakodnevnim životnim
problemima za boljitak svih.
Dođite, upoznajte nas, družite se s nama na tamburarock večeri u restoranu Iva u Humu na Sutli, 1. 4. u
petak s početkom u 20 sati, a za vas će svirati i pjevati
TS Savski valovi, A. Turner-Juci, Rajko Suhodolčan, Siniša Miklaužić i Rock band Flair.
GLAS ZAGORJA
POD STRAHINJÈICOM
01. TRAVNJA 2011.
Klubovi pokazali nezainteresiranost
u izboru sportaša!
Piše
Milorad Videković
Ove je godine povjerenstvo imalo zaista težak posao, jer su nominacije od strane klubova bile minimalne - ponekad se èovjek pita da li su ti klubovi uopæe radili - i svakako da onda izbor najboljih
nije lagan jer dobit æete, na primjer, u jednoj kategoriji jednu nominaciju i što da radite - da li da
sportaša proglasite najboljim, izazvat æete bezbroj reakcija, ili da ga ne proglasite iz razloga što to
ne zaslužuje znajuæi koliko je pružio u prošloj godini - izazvat æete još veæe reakcije javnosti.
Svi su u pokretu. Natjecanja
odnosno prvenstvena nadmetanja su u punom pogonu.
Možda bi netko očekivao da
će ona izazivati punu pozornost ljubitelja sporta jer ipak
Zagorec se grčevito bori da
ostane u četvrtoligaškoj karavani, zagorske puce isto tako
muku muče za ostanak u drugoj hrvatskoj rukometnoj ligi
za žene zapad dok košarkaši
Krapine odlično prezentiraju
ovaj sport u prvenstvenim natjecanjima. Naime, kadeti su
se već osladili naslovom prvaka dok u svojim natjecanjima
uvjerljivo igraju mlađi kadeti i
juniori.
Ipak, unatoč svemu ovom
nabrojanom najviše je priče i
polemike, koje još uvijek traju, vezano uz izbor najboljih
sportaša grada Krapine. Postavljaju se različita pitanja od onih koja glase zašto baš
ona ili zašto baš on jer bilo je
i boljih, zašto baš ovaj klub, a
ne onaj i tako u nedogled. No,
nije u problem u tome tko je
izabran - on(a) je bio (bila)
nominiran(a) i na osnovi pravilnika zaslužila odnosno zaslužio je taj naslov. Problem
je u nečem drugom. Po meni,
puno značajnijem. Naime, da
bi netko bio proglašen sportašem - sportašicom - najboljim
klubom - mora biti nominiran
od strane svog kluba, a potom
povjerenstvo bira na osnovi
pravilnika najbolje. Ove je godine povjerenstvo imalo zaista
težak posao jer su nominacije
od strane klubova bile minimalne - ponekad se čovjek
pita da li su ti klubovi uopće
radili - i svakako da onda izbor
najboljih nije lagan jer dobit
ćete, na primjer, u jednoj kategoriji jednu nominaciju i što
da radite - da li da sportaša
proglasite najboljim, izazvat
POD
POVEÆALOM
Velika borbenost i
upornost mladih igrača
Zagorca te rukometašica
da ostanu u svojim ligama
Inertnost i
nezainteresiranost
klubova da nominiraju
svoje sportaše za najbolje
u prošloj godini
ćete bezbroj reakcija, ili da ga
ne proglasite iz razloga što to
ne zaslužuje znajući koliko je
pružio u prošloj godini - izazvat ćete još veće reakcije javnosti.
Da previše ne filozofiram - trebalo bi odrediti da svi klubovi
koji se natječu u pojedinim
sportovima moraju nominirati svoje predstavnike u pojedinim kategorijama jer na
taj način konkurencija bi bila
puno jača i, vjerujem da se
nakon takvog izbora ne bi razbuktale polemike da li je ovaj
ili onaj sportaš zaslužio titulu
najboljeg ili najboljih.
Vratimo se na prvenstvena
natjecanja. U ovom trenutku najviše pozornosti sportske javnosti Krapine izaziva
grčevita borba nogometaša
i rukometašica za ostankom
u ligama gdje se trenutačno
natječu. Za razliku od rukometašica koje znaju da ne smiju
biti na posljednja dva mjesta
- vode grčevitu borbu s rukometašicama Ivanića, Rudara
koji imaju isti broj bodova 10
te Senie i Lokomotive koje
imaju 14 bodova - nogometaši Zagorca imaju drugačiji problem. No, on je već uobičajen
u nogometnoj organizaciji
- još uvijek se ne zna, barem
službeno, koliko će klubova
seliti u niži rang natjecanja,
da li će doći do reorganizaci-
GLAS ZAGORJA
je natjecanja ili neće tako da
su nogometaši u vrlo čudnoj
situaciji. Moraju igrati kao da
će ispasti posljednja dva kluba na kraju prvenstva, tu su u
dobroj poziciji jer zasigurno tu
neće biti, ali isto tako može im
se dogoditi da proslave ostanak u ligi, a da netko tamo iz
Rusanove kaže i poruči - nemojte slaviti - vi ste ispali jer
idemo u reorganizaciju nižih
liga. Zaista divno i čarobno.
No, s obzirom na sve ono što
se događa u toj sporednoj ulici
kraj Zvonimirove nedaleko od
ekonomskog faksa i isto tako
od najljepšeg stadiona u Hrvatskoj, nikoga ne bi začudilo
da plavi dečki iz Podgore dobrano proslave ostanak u ligi,
a da im sve to veselje pokvare
minutu prije dvanaest velikani
iz Rusanove.
Za kraj nešto što nikoga neće
previše razveseliti, pogotovu one koji pozorno prate
sportska zbivanja u županiji
- naime, jedna od najčitanijih
dnevnih tiskovina ukinula je
od 1. ožujka rubriku Sport u
vašem gradu tako da ćemo
sportska zbivanja u županiji
moći preko tiskovina pratiti
jednom tjedno ili mjesečno. Ili
se orijentirati na ono što smo
odavno trebali, a prestali smo,
- uvijek su nam na raspolaganju radiostanice koje su ipak
najbrži donositelji vijesti.
59
59
01. TRAVNJA 2011.
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
U ovom broju Glasa Zagorja donosimo vam ususret pohoda Svetoga Oca Benedikta XVI. njegov životopis te fotografije iz Papina
života. Neke æe vas zasigurno iznenaditi, a ponajprije ona s misnog slavlja u Mariji Bistrici u našem Hrvatskom zagorju koje je
sadašnji Papa posjetio kao kardinal Joseph Ratzinger.
Rane godine: 1927. - 1953.
Kardinal Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. godine,
u Marktl am Innu, u Biskupiji Passau, u Slobodnoj
Državi Bavarskoj, a kršten je istog dana. Njegov je
otac bio policajac, podrijetlom iz stare, skromne
zemljoradničke obitelji iz Donje Bavarske. Majka je
bila kći obrtnika iz Općine Rimsting, na obali jezera
Chiem. Prije udaje radila je kao kuharica u raznim
hotelima.
Joseph Ratzinger proveo je djetinjstvo i mladenaštvo u Traunsteinu, malom selu blizu granice s Austrijom, trideset kilometara od Salzburga. U takvu
je okruženju, koje je sam opisao mocartovskim, primio kršćansku, kulturnu i humanističku formaciju.
Obitelj Ratzinger, prvi s lijeve strane mali Joseph
Ratzinger
60
60
Njegovo mladenaštvo nije bilo lagano.
Vjera i obrazovanje koje je primio
u svojem domu
pripremili su ga za
teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao
neprijateljski stav
prema
Katoličkoj
crkvi. Mladi Joseph
je vidio kako nacisti
Papa Benedikt XVI.
tuku župnika prije
kao mladi svećenik
misnog slavlja.
Upravo je u takvoj složenoj situaciji otkrio ljepotu
i istinu vjere u Krista, koja je bila temelj njegove
obitelji, koja mu je uvijek davala jasan primjer dobrote i nade, utemeljene na čvrstom uvjerenju i
vezi s Crkvom.
Tijekom posljednjih mjeseci rata bio je unovačen
u pomoćno protuzrakoplovno topništvo. Od 1946.
do 1951. godine studirao je filozofiju i teologiju na
Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu i na
Sveučilištu u Münchenu. Za svećenika je zaređen
29. lipnja 1951., a godinu dana kasnije počeo je
predavati na Višoj školi u Freisingu.
Godine 1953. doktorirao je teologiju, s disertacijom koja je nosila naslov Narod i dom Gospodnji u
Augustinovu nauku o Crkvi.
GLAS ZAGORJA
Detalj s blagoslova zvona
Sveučilišni predavač: 1954. - 1972.
Četiri godine kasnije, 1957. g., pod vodstvom slavnog profesora fundamentalne teologije Gottlieba
Söhngena, postao je predavač na sveučilištu, s habilitacijskom radnjom Teologija povijesti svetoga
Bonaventure.
Nakon što je predavao dogmatsku i fundamentalnu teologiju na Višoj filozofsko-teološkoj školi
u Freisingu, predavao je u Bonnu, od 1959. do
1963., zatim u Münsteru, od 1963. do 1966., a
potom u Tübingenu, od 1966. do 1969. g. Tijekom te posljednje godine bio je pročelnik Katedre za dogmatiku i povijest dogme na Sveučilištu
u Regensburgu, gdje je bio prodekan.
Od 1962. do 1965. g. značajno je pridonio radu
Drugoga vatikanskog koncila kao ekspert, a
sudjelovao je u radu koncila i kao teološki savjetnik kardinala Josepha Fringsa, nadbiskupa
Kölna.
Njegova intenzivna znanstvena djelatnost dovela
ga je do važnih zadaća u služenju Njemačkoj biskupskoj konferenciji te Međunarodnoj papinskoj
teološkoj komisiji.
USUSRET DOLASKU SVETOG OCA
Imenovanje kardinalom:
1977. - 1981.
Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Ratzingera
kardinalom, s naslovnom crkvom Santa Maria
Consolatrice al Tiburtino, tijekom konzistorija 27.
lipnja 1977. g.
Godine 1978. sudjelovao je u konklavi 25. i 26.
kolovoza, kada je izabran papa Ivan Pavao I., koji
ga je imenovao posebnim izaslanikom na Trećemu
međunarodnom mariološkom kongresu, održanom u Guayaquilu u Ekvadoru, od 16. do 24. ruj-
01. TRAVNJA 2011.
Pripremio Zvonko Franc
Fotografije Fotoarhiva
Glasa koncila
Kardinal Ratzinger za svojim radnim stolom. Papa
je poznat po strogoj radnoj disciplini.
Godine 1972., zajedno s Hansom Ursom von Balthasarom, Henrijem de Lubacom i ostalim važnijim teolozima, pokrenuo je teološki časopis Communio.
Nadbiskup Münchena i Freisinga:
1973.-1977.
Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Ratzingera
nadbiskupom Münchena i Freisinga 25. ožujka
1977. g. Iste je godine, 28. svibnja, primio biskupsko ređenje te je postao prvi dijecezanski svećenik
nakon 80 godina koji je prihvatio pastoralnu skrb
nad velikom bavarskom nadbiskupijom. Njegovo
biskupsko geslo bilo je: “Suradnici istine”.
Objasnio je geslo ovako: “S jedne strane vidio sam
to kao vezu između mojega prijašnjeg zadatka kao
profesora i mojega novog poslanja. Unatoč različi-
Prvo pojavljivanje pred vjernicima nakon izbora
za Papu
na. U listopadu iste godine sudjelovao je u konklavi kada je izabran papa Ivan Pavao II.
Bio je relator Pete redovite opće skupštine Biskupske sinode, koja je održana 1980. godine, na temu
“Poslanje kršćanske obitelji u današnjem svijetu”.
Bio je delegirani predsjednik Šeste opće skupštine Biskupske sinode, 1983. godine, a tema je bila
“Pomirenje i pokora u poslanju Crkve”.
Prefekt i papa: 1981. - 2005.
Ivan Pavao II. imenovao je Josepha Ratzignera
prefektom Kongregacije za nauk vjere i predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne
teološke komisije 25. studenoga 1981., nakon
čega je odstupio od pastoralne službe nadbiskupa
Tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere
kardinal Joseph Ratzinger, a sadašnji Papa Benedikt
XVI., posjetio je 8. studenoga 2001. godine svetište
Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
tim pristupima, uvijek moramo slijediti i služiti istini. S druge strane, odabrao sam taj slogan zato što
je u današnjem svijetu istina gotovo u potpunosti
zanemarena, kao nešto previše teško za čovjeka,
ali kada istine nema - sve propada.”
Papa svira klavir. Poznato je da voli glazbu,
osobito Mozarta i Bacha, koje sluša svaki dan.
U sklopu svog posjeta Mariji Bistrici sadašnji Papa
predvodio je i misno slavlje u bistričkoj bazilici te
pohodio karmel u Mariji Bistrici
Münchena i Freisinga, 15. veljače 1982. Papa ga
je 5. travnja 1993. g. promaknuo u red kardinala biskupa, dodjeljujući mu suburbikalno sjedište
Velletri-Segnia.
Bio je predsjednik Papinskog povjerenstva za izradu Katekizma Katoličke Crkve i nakon šest godina
rada (1986. - 1992.) predao je Papi novi Katekizam.
Papa je odobrio izbor kardinala Ratzingera za vicedekana Kardinalskog zbora od strane kardinala
biskupa 6. studenoga 1998. g., a izbor za dekana
Kardinalskog zbora, s pripadajućim suburbikalnim
sjedištem u Ostiji, 30. studenoga 2002. g.
GLAS ZAGORJA
Papa je veliki zagovornik zaštite prirode i okoliša.
Na slici je „uhvaćen“ u hranjenju ribica u jezercu
u Vatikanu. Po izrazu lica možemo zaključiti da su
mu one drage i da ga vesele, a očito i ribice vole
Papu kad su se tako skupile.
Godine 1999. bio je posebni papinski izaslanik na
slavlju dvanaest stoljeća osnutka Biskupije Paderborn, u Njemačkoj.
Od 13. studenoga 2000. g. počasni je član Papinske akademije znanosti. U Rimskoj kuriji bio je
član Odsjeka Državnog tajništva za odnose s državama. Bio je član kongregacija za istočne crkve, za
bogoštovlje i disciplinu sakramenata, za biskupe,
za evangelizaciju naroda, za katolički odgoj, za
kler i za proglašavanje svetaca, papinskih vijeća
za jedinstvo kršćana i za kulturu, papinskih povjerenstava za Latinsku Ameriku, Ecclesia Dei, za autentično tumačenje Zakonika kanonskog prava i za
reviziju Zakonika kanonskog prava istočnih Crkava
te član Vrhovnog suda Apostolske signature.
Nakon smrti pape Ivana Pavla II. kardinal Joseph
Ratzinger je, 19. travnja 2005., izabran za 265.
Papu u povijesti Katoličke crkve. Uzeo je ime Benedikt XVI.
Papa je zagovornik novih medija i stalno naglašava
njihovu veliku odgovornost u izgradnji pravednijeg
društva. Ovdje na slici u studiju Radija Vatikan.
61
61
JUNAK NAŠEG DOBA
01. TRAVNJA 2011.
Piše
Monika Briševac
Nadica Žuèko
[email protected]
Jedina urarka u Županiji
I u nadaleko poznatoj urarskoj radionici Žuèko složili bi se s motom jedne zagrebaèke urarske radionice: Popravljamo sve što kuca, osim srca! Sigurno vam se veæ dogodio ovakav scenarij - stale
su vam kazaljke ure, urara u vašoj blizini nije bilo, pa ste sat samo zamijenili novim… Ništa èudno. Ali, iako su neki zaboravili na taj klasièni zanat s najdužom tradicijom, urarka Nadica Žuèko
i danas pronalazi rješenje za svaki popravak sata. Poput starih kopaèa zlata, moraš se pomiriti s
time da trebaš iskopati mnogo pijeska iz kojeg æeš poslije strpljivo isprati nekoliko siæušnih zrnaca zlata (Dorothy Bryant).
Satovi, satovi, satovi… danas bez njih
ne možemo, ali ne kao nekad - bez
džepnih, nego ovih modernih na rukama i za pripadnice ljepšeg spola,
ali i za muškarce.
Od stoljeća dvanaestog
S razvojem proizvodnje satova, počinju se pojavljivati i prvi urarski obrti.
Prve poznate kućne satove 1364. počeo je proizvoditi Giovanni Dondi u
Italiji. Ti su satovi bili smanjene verzije toranjskih ura, a imali su i brojčanik sa satnom kazaljkom, a najstariji
poznati podaci o urarskim radovima
na području grada Zagreba potječu
iz 16. stoljeća. Riječ je o popravcima zagrebačkih javnih satova, točnije satova na katedrali i na crkvi sv.
Marka, koje su obavljali bravari, postupno specijalizirani za obavljanje
urarskih poslova. Što se tiče kućnih
satova, urari se u Zagrebu spominju
u drugoj polovici 18. stoljeća. Prema
njihovim imenima i arhivskim podacima može se zaključiti da su to bili
62
62
većinom stranci koji su se tu naselili
i dobili građanska prava. Primjerice,
urar Benedict Schwabbauer, Bavarac, postao je građanin Zagreba
1777., a bio je čuven po umijeću
pravljenja malih satova. Sredinom
19. stoljeća sve više se uvoze gotovi
rata Zagreb je bio centar urarstva u
tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Osim
onih koji se ponajprije bave montažom i prodajom satova postojali su
i majstori koji su njegovali pravila
struke i odškolovali generacije vrlo
kvalitetnih urara.
DOBAR DAN KOLEGA
Kad sam položila završni ispit za urara, došla sam iz Zagreba
kuæi, a tata je bio kod susjeda na dvorištu. Došla sam do
njega, pružila mu ruku i ponosno rekla - Dobar dan, kolega.
Rukovali smo se, sjeæa se rado, ali s nostalgijom tog trenutka
Nadica Žuæko.
satovi na koje urari stavljaju svoju
signaturu kao jamstvo kvalitete, a
oni se poglavito bave popravcima i
trgovinom. Na prijelazu u 20. st. broj
zagrebačkih urara i trgovaca satovima i dalje raste o čemu svjedoče
dozvole koje su im izdavane. Urari,
pored popravaka, imaju trgovine
satova, često u kombinaciji s drugim
sličnim obrtima. Između dva svjetska
Tradicija obitelji Žučko
seže u 1890.
Obitelj Žučko iz Zlatara nadaleko je
poznata po tradiciji urarstva, tradicija seže u davnu 1890. Nadica Žučko,
junakinja ovog broja i jedina urarka
na području KZŽ, četvrta je generacija urarske obitelji koja je od malih
nogu vrijeme rado provodila u oče-
GLAS ZAGORJA
voj radionici, u obiteljskoj kući. - Ako
mislite da je taj obrt lagan, varate
se, počinje svoju životnu priču. Pitali
smo ju potom kakav je bio njezin životni urarski put, i onda je uslijedila
topla obiteljska priča.
- Otac Franjo Goleš bavio se urarstvom, stalno je radio… Često nisam
navečer mogla spavati, pa bi se došuljala u radionicu, gledala što to i
kako tata radi, nastavlja naša sugovornica. Djetinjstvo joj je tako, možemo zaključiti, bilo najviše vezano
uz oca i urarsku radionicu. Nije čudo
što je već sa 10-ak godina poželjela
nešto raditi, popravljati. - Prvi moj
posao obavljen je kako treba. Tata mi
je dao vekericu da zamijenim feder, i
tako je sve počelo, ispričala nam je
sa smiješkom na licu. Otada se naša
Nadica nije micala iz radionice, radila
je, pomagala tati. Prisjeća se kao da
je bilo jučer kako se zajedno s ocem
penjala na crkvene tornjeve popravljajući velike crkvene satove. Inače,
JUNAK NAŠEG DOBA
naša je junakinja završila osnovnu
školu u Zlataru, srednju u Bedekovčini, a potom još V. stupanj, godinu
i pol u Ruđeru Boškoviću u Zagrebu
- tehničar za finomehaniku.
Vlasnica urarske radionice
sa 22 godine tek
- Nakon školovanja, postala sam i
službeno specijalist finomehaničar
01. TRAVNJA 2011.
Urar mora biti
strpljiv i precizan
Ne može svatko biti urar, morate biti
psihički stabilni, našalila se naša junakinja Nadica. Urarski posao nije
možda fizički naporan, no zahtijeva
psihičku stabilnost i sposobnost za
strpljiv i precizan rad, te sposobnost
prostornog predočavanja i zaključi-
Ispred urarnice u Zlataru
za konstrukciju i održavanje, i nije
me sram priznati da sam bila jedina cura u školi, ali baš smo se svi
dobro slagali. Praksu sam obavljala
kod pokojnog oca u radionici, bio mi
je mentor, ocjenjivao me, a morala sam čak pisati i dnevnik prakse.
Iako imam još dvije sestre, jedina
sam tatina kći koja je išla njegovim
stopama. Istim zanimanjem inače
se bavio i pradjed, djed, tata, tatin
brat, sestra, tri nećakinje. Nakon što
smo 6 godina zajedno radili, otac je
1985. otišao u mirovinu, a nakon
njegove smrti naslijedila sam radionicu u Zlataru, prisjeća se svojih
prvih samostalnih početaka urarka
Nadica.
Sa samo 22 godine postala je vlasnica urarske radionice u kojoj se
nalazi zaista puno alata i strojeva.
- I majka je jedno vrijeme radila u
radionici, pomagala ocu sa strankama, zapošljavali smo u to vrijeme i
radnike. Nakon udaje, muž Neven,
po struci elektroničar, pridružio se
našoj urarskoj obitelji. Kćer Jelena
povremeno si je u radionici zaradila
džeparac, a sin Matija u Zagrebu se
školovao za urara, te je peta generacija u urarskoj obitelji, i nadamo
se da će nastaviti obrt. Žao mi je što
taj zanat u cijeloj Hrvatskoj uče po
jedan do dvoje učenika. Nažalost,
vremena su se drastično počela
mijenjati, a zanimanja poput urara
polako su odlazila u zaborav, posla
je bilo sve manje, tako da su u tome
opstali samo ustrajni, uporni i vrijedni pojedinci.
vanja. Osoba zaista mora biti psihički
stabilna i sposobna za strpljiv i precizan rad. Usklađenost pokreta prstiju i
šake s vidom mora biti natprosječna.
Potrebe za zanimanjem urar nisu ve-
želi raditi. Najstariji dokaz izrade potječe s jedne zidne drvene ure Šoten
sa 2 utega. Na uri je pečat naše radionice s datumom izrade 1890. - Nije
mi palo na pamet odustati od našeg
tradicijskog obrta službeno registriranog 1937., nego smo došli na drugu
ideju - proširiti ga. Prije 15-ak godina
u Zabok, a potom, prije godinu i pol
i u Krapinu. Muž je preuzeo Zabok, a
imamo i radnike u Zlataru i Zaboku,
kao i u urarskoj radionici u Krapini,
gdje često radim i ja - nastavila je naša
junakinja, vlasnica i desetak mašina
za ključeve. Zahtjevnije servise satova
rade muž i ona, a dečki Gordan Vurnek, zaposlen već 12 godina i Drago
Petrinec zaposlen 8 godina, izrađuju
ključeve i popravljaju satove. - Moram
priznati da još jako puno ljudi u Krapini ni ne zna za našu urarsku radionicu,
iznenade se - nastavila je. Ako uzmemo u obzir da je Nadica jedini urar u
cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji, to
i je nešto što budi iznenađenje.
- Sve, baš sve što zna o satovima,
mehanizmima, alatima, naučio ju je
tata. Inače, u urarskoj radionici Žučko
služe se sa zaista raznim specijalnim
alatima od izvijača, pinceta, kliješta
za sječenje, čekića, škripca, turpijom
do povećala, ključa za vodootporne
satove, kliješta za kazaljke, šestara
za ravnanje zupčanika, radnog ta-
U KRAPINI BEZ POREZA
Ono što zadovoljava našu poznatu urarku je to što Krapinsko-zagorska
županija novčano potpomaže stare zanate i dodjeljuje obrtnicima bespovratne kredite, a u Krapini su tradicijski obrti oslobođeni plaćanja gradskog poreza. Kako kaže vlasnica, nažalost, samo u Krapini. Nekad je u radionici Žučko bilo zaposleno desetak majstora i šegrta, a danas su npr.
popravci satova rijetki, kupuju se jeftini satovi koji se ne mogu i ne isplate
se popravljati.
like, zanimanje nije toliko atraktivno,
a izgledi za zapošljavanje su osrednji.
Nakon tri godine pomoćnog rada,
urari mogu polagati majstorski ispit koji omogućava napredovanje u
struci i otvaranje vlastitog obrta.
Što se tiče sina Matije, sa samo sedam godina, mogu reći, sam je odabrao životni poziv. Popravio je tada
sam svoj prvi Seiko sat.
- Cijela priča zapravo je počela od pradjeda Martina. Jako davno, pod kraj
19. st. pradjed se doselio iz Štajerske
u Zlatar. Popravljao je i sam izrađivao stare ure. Posao je nastavio djed
Franjo. Nosio je nedjeljom satove u
crkvu, razmjenjivao ih s kolegama,
popravljao, ljudi su se tako nalazili
i družili. Ljudi su mu jednom na tjedan na sajmu u Zlataru nosili satove
na popravak, a on im ih je vraćao na
idućem sajmu. Radilo se o zidnim i
džepnim urama. Njegov obrt nastavio je moj otac Franjo. Stoga ne čudi
da je Nadica od malih nogu znala što
njurića sa zvonom, noža za otvaranje
kućišta, brusnog kamena i vage za
ispitivanje ravnoteže… Izrađuju, održavaju i popravljaju mehaničke, električne i elektroničke satove, satove u
industriji, te satne mehanizme.
Drago Petrinec
već 8 godina
radi kod
obitelji Žučko
Popravljamo sve
što se može popraviti
- Puno se mora raditi i uložiti puno
truda da bi opstao. Tisuću je modela
satova, s nekim popravcima je posla i
po nekoliko sati, zaista je puno raznih
mehanizama. Popravljamo sve što se
popraviti da, mada ima nekih satova koje je nemoguće popraviti. Zato
izrađujemo i sve vrste ključeva, graviramo pločice za vrata, križeve, nadgrobne spomenike, natpise za firme,
kućne brojeve. Godinama nije bilo
urara u Krapini, ljudi su se snalazili,
sami si sve radili. Ima još puno kuća
koje imaju stare, drvene tradicionalne satove stare i 130 godina, ističe.
Kako nam je za kraj otkrila, najviše
voli raditi servise, popravke u miru,
ali više nije kao nekada kada se u radionicama radilo dugo u noć.
Nadica Žučko, koja je nekad popravljala i zlato, motala lančiće, dobitnica
je plakete Obrtničke komore KZŽ za
postignute uspjehe i doprinos, uz
razna priznanja za održavanje tradicijskog obrta na županijskom nivou.
Danas, kada naša junakinja pogleda unatrag svoj život, ne žali što je
krenula baš ovim putem. - Voljela
bih kad bi i moja djeca nastavila tu
našu dugogodišnju tradiciju. Nade za
to ima, a nadamo se da će oni imati
još bolju budućnost, završila je svoju
životnu priču Nadica Žučko.
Nadica polako prikuplja posjetitelje
i u krapinskoj radionici
GLAS ZAGORJA
63
63
PRIÈA
01. TRAVNJA 2011.
Najradije bih otišla u kino i pogledala
jedan od zanimljivih iranskih filmova ili
onih koji su upravo na programu Sine-
slijepodne? Na aleji i uzduž Magistratske ulice susrećem samo pokojeg prolaznika kako poput nekog osobenjaka
U redakciji Glasa Zagorja kolege
listaju Stuttgarter Zeitung
vijori iznad njihovih glava. Zastavu drže
ponosno i prkosno snažne ruke mladih
Egipćana! Fotografije pune rubrike koje
govore o sportu, kulturi, sve do političkih događanja... One prodaju novine i
golicaju kupce da pročitaju najaktualnije
vijesti… Kolege s velikom pažnjom komentiraju sve slike, pa i one s policijom u
mirnim prosvjedima s demonstrantima
protiv futurističkog kolodvora u centru
Stuttgarta… Objašnjavam bunt nazvan
Stuttgart 21 - magična brojka 21… iz
razloga što bi kolodvor trebao biti gotov do 2021. Taj ambiciozni zahvat pod
zemljom neslućenih razmjera i visokog
rizika toliko bi poremetio statiku tla da bi
se možda i poznate termalne kupke pod
nazivom Leutze Termalbad, omiljeno
kupalište svih građana Stuttgarta, potpuno urušile… Opet nailazimo na fotke
Piše
Vesna Gruica,
prof.
stoljećima posebno njeguje u samostanima. Dozvoli sebi da upoznaš sebe
samog naslov je prvog dijela te vrlo zanimljive i poučne knjige… Benediktinac
Anselm Grün napisao je - što duže pratim ljude, to mi je sve jasnije da svi patimo za istim postulatima duše kao što
su perfekcionizam, potreba da se moramo uspoređivati s drugima. Umjetnost
življenja je u osjećaju jedne duševne
opuštenosti i unutarnje stabilnosti
koja se sastoji u tomu da prepoznamo
granice naših osobnih opterećenja i
da se možemo nositi u životu ne samo
s pobjedama, već da znamo živjeti i s
Moja druga domovina
I kod nas sve se rjeðe susreæu oni koji imaju s
onima koji nemaju, i sve se više i kod nas i u
svijetu dijelimo na gladne i site. Ovo je prièa
o prijateljstvu, zaèetom kada je naša država
stvarana, o iskrenoj potpori divnih ljudi koji su
dijelili s nama naše dane i bili potpora kada su
bili nužni, a uglavnom ostali neimenovani.
stara poput ovogodišnjeg hita, nominiranog za Oscara, Crni labud s Natalie
Portman… Kino??? Kada sam zadnji
puta pogledala jednu kino predstavu u
Krapini? Ne, zaista se ne mogu sjetiti…
možda bih bubnula krivu godinu. Kino
je nekad u pedesetima sve do osamdesetih imalo kultno kulturno obilježje u
našem gradu i to je bilo omiljeno okupljalište ljubavnih parova svih uzrasta.
Znam da je kino radilo 3 dana u tjednu,
obavezno četvrtkom i vikendom… mislim da je zadnji film koji sam odgledala
bio s Meril Streep u filmu Divlja rijeka.
…Kuda otići u ovo pusto krapinsko po-
dr. Gabi Finger Hoffmann
čita Stuttgarter Zeitung
64
64
šeće laganim korakom i u glavi možda
prebire iste nostalgične misli kao i ja…
Ima li neke druge opcije osim donijeti
u stan veliku ružu i staviti je u topli kutak među anđele?… Možda ipak otići u
posjet? Odmah me blokira pomisao - Bi
li bilo prigodno u ovo vrijeme dana pozvoniti nekome na vrata i doći nenajavljen? Ne, idem doma!
Zagrijana redakcija
Glasa Zagorja
Danas sam posjetila i redakciju Glasa
Zagorja. Donijela sam mnoštvo interesantnih članaka iz dnevnih novina Stuttgarter Zeitung. Upravo sam se vratila iz
mog osmodnevnog posjeta (2.-10. veljače) prijateljima u Stuttgart. Želim našim
novinarima pokazati suvremeno i maštovito dizajniranje njemačkih novina. Unosim proljeće u zagrijanu redakciju. Svaki
novinar za svojim kompjutorom. Kidam
monotoniju. Odvlačim im pažnju s ekrana. Jedan kolega zadivljeno primjećuje
- Kakva je to fina kvaliteta papira i fotografija! Aktualne teme su puč u Egiptu
popraćen jumbo fotografijama koje
zauzimaju gotovo trećinu stranice. One
plijene svojom ekspresivnošću, životnošću i nevjerojatno dojmljivim prikazom
burnih događaja u arapskom svijetu…
Lica demonstranata na ulicama Kaira
prikazana su u velikom formatu, posebno je dojmljiv njihov buntovnički izraz
lica uz ogromnu egipatsku zastavu koja
gdje se može vidjeti kako ogromni viljuškari čupaju stoljetne platane iz korijena
i pomiču ih nekoliko desetaka metara
dalje… kakvog li apsurda, primjećujemo
u redakciji! Pričam kako demonstracije
traju već skoro 2 godine i kako se ljeti tu
pleše, zabavlja i okuplja na miran način…
potpuno neshvatljivo da demonstracije
mogu i na takav način izražavati neslogu
građana Stuttgarta. U redakciji su svi fascinirani člancima. A koliko koštaju tako
ogromno formatirane novine? - pita
jedna novinarka. Sigurno su skupe ovako luksuzno opremljene… Ne znam, ah,
da, 2.30 EU… format 35x53 cm, za naše
pojmove neprikladan i preglomazan.
Nijemci ga vole… To su inače najčitanije
novine u regiji. Sretna sam da su kolege
redakcije Glasa Zagorja pokazali takav
interes.
Umjetnost življenja
Ma, donijela sam ja u svojoj teškoj prtljazi još puno toga zanimljivog… najviše
knjiga. Po tematici mogu ih pomalo svrstati u sličnu domenu, to su knjige koje
govore o ljepoti življenja… naslovi poput
- Pokloni smiješak svojoj duši - s teksto-
iskustvima vlastitih brodoloma. Ta, tako
potrebna karika unutarnje ravnoteže
je lijek protiv stresa, preopterećenosti
i žurbe - cajtnota. Dakle, morali bismo
prihvatiti da trenuci sreće kao i oni teški
trenuci vlastitih poraza pripadaju životu
nas smrtnika, ljudi, koji ponekad čeznemo samo za jednim podarenim anđeoskim osmijehom…
Jedna vrlo zanimljiva knjiga koju sam
donijela je - način kako sniziti krvni tlak,
u kojoj mladi dr. med. Thomas Breitkreutz, ravnatelj klinike Parazelsus-Krankenhaus Bad Liebenzell načinima liječenja
povezuje prirodno znanstvene metode
s antropozofskim načinima liječenja u
medicini, pogotovo u slučaju visokog
tlaka i tumorskih oboljenja. Knjiga je
prepuna zanimljivih fotografija i jednostavno opisanih praktičnih savjeta,
kako se zdravo hraniti. Tu su i recepti
za pripravke zdrave hrane. On navodi
koji su prirodni lijekovi, kako napraviti program za 3 tipa različitih ljudi, od
čovjeka pod stresom, onog koji se ne
voli kretati, i onog koji je kaotičan tip….
Jednostavno, to je učenje o zdravom i
prirodnom životu. Naravno, to je jedna
Danas je Valentinovo… Kakav predivan osjeæaj povratka! Ulice moga grada u magli,
vlažne od juèerašnjeg snijega. Gledam brda,
osjeæam svježinu oporog zraka i nosim jednu
veliku crvenu ekvadorsku ružu gradom. Znak
da postoji ljubav.
vima Benedikta XVI., Frère Roger Taizé i
Phila Bosmansa, knjiga je tiskana 2009.
U njoj je napisano sedamdeset kratkih
priča i pjesama. One govore kako se poziva čitatelje da dođu do izvora svojeg
osobnog smirenja i pouzdanja, jer to je
tajna svake umjetnosti življenja, jedna
sasvim praktična mudrost koja se već
GLAS ZAGORJA
u nizu knjiga tematike - savjeti za zdravlje - pod šifrom GU-Ratgeber Gesundheit. Pogađate da sam posegla odmah
i za knjigom o Yogi. Prijateljica, psihoterapeutkinja, Hilde Sanders, poklonila
mi je i svoje dvije knjige - Odlazi, ti si
moja maćeha - i Odgoj vlastitog djeteta. Hilde, kao psihoterapeut za djecu i
PRIÈA
mladež ima u svojoj kući ordinaciju koju
mi je s ponosom i u cijelosti detaljno
pokazala. U prostoriji ordinacije mogu
se naći svakakve zanimljivosti: na policama je poslagano bezbroj minijaturnih
gumenih junaka iz bajki, kutije s igrama
za djecu. U kutu sobe je mali pješčani
bazen dimenzija 1x1 m, puno plastelina
za kreiranje figurica i mali Kaspertheatar, malo kazalište, pozornica sa zavjesama iza kojih se otkrivaju velike lutke
na koncu… No, razlog posjeta Hilde u
Schwäbisch Hall nije ni najmanje bio
razgledavanje njene psihoterapeutske
ordinacije ni traženje njene stručne psihološke pomoći…
Gabi i ja uputile smo se već drugog dana
mog dolaska, u četvrtak, nekih 100 km
autoputom od Stuttgarta, pravac Heilbronn, da zajedno s Hilde radimo žele
od gorkih naranči po najboljem starinskom receptu iz 19. stoljeća… Pravljenje
marmelade bio je pravi ritual, mukotrpno i precizno sjeckale smo u milimetar
tanke korice od naranči, dok smo im
prije toga žlicom ostrugali i zadnji sloj
bijele supstance. Procedura je trajala
točno dva sata, pratila sam svaki detalj
da mi što ne promakne. - Vesna, to je
prava delicija! - objašnjavala je Hilde,
dok sam ja već gubila snagu istiskujući prirodni konzervans, pektin u obliku
želatinaste mase poput hladetine. Taj
recept je zanimljiv jer u marmeladu ide
sve, ništa se ne baca!!! Koštice i bijela
ostrugana masa kuhaju se zajedno u
vodi umotane čvrsto u gazu s koricama
naranči. Od 5 kg naranči dobili smo oko
dvanaest staklenki marmelade. To je
vjerojatno najbolji recept za marmeladu od gorkih naranči na svijetu! Posebno je zdrav za srce. Ja sam pet komada
donijela doma! Staklenke sam omotala
u moje odjevne predmete i sakrila ih
u kofer, nikad se ne zna, mi još nismo
članica EU… Znate li tko je autor tog recepta? Florence Nightingale, engleska
bolničarka koja je aktivno sudjelovala
u Krimskom ratu (1853. - 56.), gdje je
organizirala prvu ekipu za njegu ranjenika i bolesnika. Njena zasluga je što je
smrtnost ranjenika u poljskim bolnicama smanjena od 40 na 2%, poboljšani
su higijenski uvjeti, uklonjeni izvori
sepse, tifusa i crijevnih bolesti. Čuvena je njena njega ranjenika u ratnim
uvjetima. Poslije povratka s bojišta posvetila se obrazovanju bolničarki i njegovateljica, organizirala je i patronažnu
službu. Njezin primjer bio je priprema
osnivanja Crvenog križa 1863. u Ženevi.
Kraljica Viktorija, 1883. odlikovala ju je
ordenom kraljevskog crvenog krsta za
svoj izuzetan rad. Na kraju teksta donosim recept Florence Nightingale u
potpunosti!
Pisanje - ljubljenje bez
usnica
Potrošila bih možda još puno teksta
opisujući tu šaroliku paletu literature za
dušu. No, na kraju moram navesti ono
što mi je najzanimljivije, a to je zbirka
01. TRAVNJA 2011.
Vesna i Daniel Finger
u Gabinom domu
e-mail pisama između dvoje stranaca
koji se putem elektronske pošte, poslavši mail na krivu adresu, upravo oni, kao
potpuni stranci, zaljubljuju… Ova knjiga
Daniela Glattauera Prkoseći vjetru sjevercu - Gut gegen Nordwind, proglašena
je jednim od najčudesnijih i najsofisticiranijih ljubavnih dijaloga suvremene
literature! Prava napeta ljubavna saga u
kojoj se svi mi možemo prepoznati i, štoviše, ona se i nama može dogoditi…
Samo da navedem sadržaj jednog emaila: Pišite mi draga Emmi. Pisanje
je poput ljubljenja, samo ljubljenja bez
usnica. Kod pisanja ljubite se glavom.
Lijep dan! Leo
Svako jutro na krevetu bi me dočekala
nova knjiga, poklon, iz bogate i raznolike biblioteke moje drage prijateljice
Gabriele Finger Hoffmann, doktorice
filozofije, novinarke i docentice kreativnog pisanja na Univerzitetu Karlsruhe. Uz knjige, na krevetu ili na malom
stoliću bi se našli vrlo neobični pokloni
iz čitavog svijeta poput predivnih razglednica, čestitaka za rođendan, indijski
pergament u tirkiznoj boji sa zlatnim ornamentom, poput malog svitka, ovijen
o drveni štapić i omotan tankim zlatnim
koncem s dva mala bisera…. Kad ga se
odvije onda se otkrije jedna mala bijela, od papira, prilijepljena kuverta duž
cijelog smotuljka. U nju se može staviti
malo pismo, pramen kose…
Gabina vjernost dobroti
(za slobodnu Hrvatsku)
Gabi sam upoznala 91., kod prvih demonstracija naših Hrvata protiv agresije
na Vukovar! Na velikoj bini na poznatom
središnjem trgu u centru Stuttgarta Schlossplatz, čitala sam potresna svjedočanstva prvih izbjeglica iz Dubrovnika,
Nove Gradiške, Vukovara, učenika koji
su već početkom listopada prihvaćeni
u našu Gimnaziju Lucijana Vranjanina
u Zagrebu. I tu je došlo spontano do
mog prvog intervjua s našim novinarom
Ivanom Ottom u štutgartskom studiju
SWR-a, južnonjemački radio. Bila sam
tada prvi i ostala jedini ratni reporter
tijekom čitavog Domovinskog rata koji
je izvještavao o traumama djece koja su
stradala u ratu i to s prvih linija bojišnica
kao što su Dubrovnik, Novska, Slavonski
Brod i iz Zagreba, o iskustvima radeći s
mnogobrojnim mladima iz Vukovara,
Sarajeva, Orašja i ostalih gradova okupirane nam Hrvatske, na školi za zubne
tehničare u Medvedgradskoj, gdje sam
i provela nekoliko mjeseci predajući engleski nakon četverogodišnjeg boravka u
Njemačkoj, u pokrajini Baden Württem-
berg (85. - 89.) odakle sam se vratila u
srpnju 1989. Gabi je od 91. do 96. bila
urednica kulturnog programa Eckpunkt
2 i njezinom zaslugom moji intervjui su
obišli, naravno, na njemačkom, čitavu
južnu Njemačku svih tih godina rata, a
suradnja s kolegama na južnonjemačkom radiju nastavila se sve do današnjih
dana. Moj nedavni posjet bio je isključivo
privatnog karaktera, željela sam vidjeti
moju Gabi nakon šest godina. Zadnji put
smo u njenom stanu slavili moj pedeseti
rođendan uz dalmatinski pršut, livanjski
sir i hvarske masline u rujnu 2004.
Za Njemačku i njemački narod oduvijek je kod nas bila uvriježena prilično
rigidna uzrečica kako su Nijemci hladni, negostoljubivi, kako strance drže na
velikom odstojanju od svog privatnog
života… Naravno da svaka tvrdnja ima
svoje opravdanje. U slučaju opisa njemačke nacije presudnu ulogu odigralo
je vrijeme Naci režima i posljedice Drugog svjetskog rata na našim prostorima.
I danas, kad otvorim Stuttgarter Zeitung
nema dana kad ne osvane tekst i pokoja
crno bijela fotografija o holokaustu i toj,
još uvijek prisutnoj krivnji cijele nacije i
potrebe za isprikom i oprostom…
Srdačan pozdrav, puno uspjeha i dobar
tek žele Vam Hilde, Gabi i Vesna!
1 kg gorkih
naranči
1 limun
1,8 l vode
1,5 kg šećera
korijen đumbira /
ingver/
Naranče presjeći
na polovice i pomoću mašine za
istiskivanje soka,
dobro
iscijediti
sok. Polovice kora
Marmelada od gorkih naranči po
izrezati na kriške
receptu
Florence Nightingale iz 19. st.
i žlicom ostrugati
što više moguće
bijelu masu koja se prianja uz koru. tekućine iz, sada već omekšane kuOstrugane korice naranče nasjeckati hanjem smjese koštica i bijele kore
tanko, širine 3 mm i dužine jednog u vrelu tekućinu. To je jedan od najcm u male komadiće. Tako fino na- mukotrpnijeg postupka u pripravku
sjeckane narančine kore dodati u 1,8 marmelade, jer je upravo ta istisnuta
l vode uz sok od limuna i sok od oci- masa prirodni konzervans koji sadrži
jeđenih naranči. U jednu veliku gazu pektin i on zdravo djeluje na rad srca.
staviti bijele ostatke narančine kore s Nakon što smo potpuno iscijedili sakošticama koje smo odlagali tijekom držaj iz gaze, u posudu dodamo 1,5
prerade u jednu zdjelu i pomiješati kg šećera i još sve kuhamo 10-15
s ostatkom koji je ostao u citronskoj minuta na laganoj vatri. Potrebno
preši (koštice plus bijela masa). Gazu je uzeti za probu malo marmelade i
čvrsto zavezati u čvor i položiti tako provjeriti da li se masa počela želizavezanu masu s košticama i bijelim rati, tj. postajati poput hladetinaste
ostatkom od kore oprezno u duboku strukture. Kipuća marmelada ulijeva
posudu od rostfraja da se sve zajed- se u staklenke koje se stavljaju okono kuha. Taj sadržaj zavežljaja mora mito, na poklopac i ostave dok se ne
postati potpuno mekan, da bi se kroz ohlade. Znak da je uspjelo želiranje
gazu istisnula kašasta supstanca, s marmelade vidi se po koricama naiznimno ljekovitim svojstvima. Sve ranči koje moraju biti raspoređene
kuhati sat do sat i pol sve dok se teku- ravnomjerno po cijeloj masi u staklenćina prepolovi. Ako jest, onda izvaditi ci. U vodu na početku se mogu staviti
oprezno sadržaj mase u gazi i ostaviti i fino narezane kockice đumbira, što
ga oko 10 min. hladiti. Snažnim po- dodatno pojačava okus marmelade
kretima iscijediti što više želatinaste od gorkih naranči!
GLAS ZAGORJA
65
65
ZANIMLJIVOSTI
01. TRAVNJA 2011.
Champions implantati - nova šansa za lijep osmijeh
Izgubljeni zubi mogu se nadomjestiti izradom mosta, proteze ili ugradnjom implantata. Nedostatak
proteze je u njenoj veličini i vađenjem tijekom čišćenja, a za izradu mosta je potrebno izbrusiti susjedne zube koji su nosači mosta.
Nadoknada izgubljenih zuba ugradnjom implantata
u čeljusnu kost radi se više od 40 godina. Današnja
tehnologija ugradnje osigurava oseointegraciju,
odnosno sraštavanje implantata s kosti, čime implantat postaje dio tijela i u potpunosti preuzima
funkciju zuba.
Najsuvremenija njemačka tehnologija Champions implantata osigurava bezbolnu i jednostavnu
ugradnju, bez operativnog zahvata, koja je gotova
za oko 10 minuta po ugrađenom implantatu.
Ovu metodu u svojoj estetskoj stomatološkoj ordinaciji u Stubičkim Toplicama primjenjuje mr. sc. Alen
Ahmetović, dr. dent. med. (www. intradent.hr).
Prema njegovom iskustvu, ovom tehnikom je moguće ugraditi i više implantata u jednom posjetu,
bez neželjenih nuspojava. Naime, u većini slučajeva, na implantate je moguće odmah napraviti nove
zube, što ovisi o kvaliteti čeljusne kosti u koju se
implantat ugrađuje.
Jedna od najvećih prednosti Champions implantata
je i cijena ugradnje koja iznosi 500 eura što je polovina dosada uobičajene cijene za ugradnju drugih
vrsta implantata.
66
66
implantati prije
implantati poslije
GLAS ZAGORJA
Estetska
stomatološka
ordinacija
& dental design
Stubičke Toplice
ZANIMLJIVOSTI
01. TRAVNJA 2011.
PETO POKLADNO JAHANJE
Majsec – najatraktivniji jahač
Možda niste znali, ali i konji vole krafne. Navečer su
se okupili na zajedničkoj večeri i druženju u mjesnom
domu, a podijeljeni su pehari i medalje za sve sudionike. Dakle, to je bilo isto kao ranijih godina, no razlika je
u broju okupljenih jahača, procjenjuju 250, odnosno
pet puta više nego prve godine.
I opet potvrđeno, za uspjeh neke manifestacije bitna je dobra zamisao, jer uostalom koja bi to povorka
U Rušèici, mjestu nedaleko Slavonskog Broda, u nedjelju uoèi fašnika organizirano je pokladno jahanje. Tradicionalno, i na ovom
petom jubilarnom, jahaèi su prolazili cijelim selom zaustavljajuæi
se na odreðenim postajama gdje su se okrijepili i oni i konji.
Mirko Majsec u Krapinu se vratio s osvojenim
peharom koji je Udruzi dodijeljen u kategoriji
najatraktivniji jahač
mogla nadmašiti ljepotu i prikazanu gracioznost jahača i konjskih grla. Time je plaćen trud organizatora - članova Konjogojske udruge Lipicanac, na čelu s
predsjednikom Ivicom Mirkovićem.
Dok su se Slavonci isticali u prikazu svojih Lipicanaca,
kako bi se vidjele i druge vrste konja, u goste su pozvani
predstavnici Središnjeg saveza udruga hrvatskog hladnokrvnjaka. Središnje mjesto među gostima svakako
su, zbog atraktivnosti svojih grla, a posebno se to odnosi na Tornado der Boysa, zauzeli predstavnici Županijske
udruge uzgajivača konja Krapina na čelu s predsjednikom Mirko Majsecom.
Tročlana delegacija, Jakopčević, Kolman i Majsec
na putu iz Krapine morala se zaustaviti u Popova-
Božidar Jakopčević na Tornadu der boysu, a Mario
Kolman jahao je na mladom atraktivnom pastuhu
Cvetku kojem je to bio prvi nastup na ovakvom
velikom skupu ljudi i životinja
či, gdje im je mali doček priredio Vjekoslav Posarić,
predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača konja hladnokrvnjaka. Kad se uvjerio da je riječ o pravoj
ekipa koja će najdostojnije predstavljati Savez, poželio im je sretan nastavak puta, a ne treba posebno
naglašavati da su uz zastavu Saveza ponijeli i nešto
za pojesti i popiti.
Sve to još je jednom potvrdilo dobru koordinaciju između vodećih ljudi Središnjeg saveza.
I na kraju, treba zahvaliti financijskoj potpori Grada
Krapine, bez koje ne bi bilo odlaska u Ruščicu a za
uzvrat su konji, okićeni zastavicama Grada Krapine i
jahači promovirali glavni grad Hrvatskog zagorja. (D.
Kozina)
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
GLAS ZAGORJA
67
67
KONCERT
Tamburaši KUD-a Đurmanec
ŽVA Sotelija
Nikolina Šoštarić
Zvonko Franc i klapa Bistrica
Maja Komadina
Branko Greblički Ventek
Auswinkl muzikanti
Levis band i Lucija Job
Zlatko Job
Voditelji - Monika i Siniša
Željko Kokorić
Siniša Miklaužić i Tomislav Vidmar
68
68 Radija Tanja Gregurović i dožupan KZŽ
Direktorica
Anđelko Ferek Jambrek sa supružnicima
GLAS ZAGORJA
Načelnici općina Đurmanec i Jesenje - Branko Horvat i Ivan Maligec sa suprugama
KONCERT
Danijel Češnjaj i Branko Greblički Ventek
Davor Totović
Podvinčani
Klapa Bistrica
Večer za dušu
Ako nam se i ponekad čini kako u ovoj svekolikoj globalizaciji i borbi za
probitak i golu egzistenciju, polako gubimo rat, pa i za istinske glazbene
vrijednosti, to više raduje svaka dobivena bitka. Koncert RHZK za rođendan još jedna je takva dobivena bitka, kojim smo podsjetili na četrdesetčetverogodišnju tradiciju Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Nostalgičan
pak zov starine, u zvuku violine, za mnoge je bio povratak nekim izgubljenim vrijednostima. Što se češće uputite tim putem, više ćete razumjeti
sebe!
Nastupili su ponajbolji zagorski izvođači: Ženska vokalna grupa i Tamburaški orkestar KUD-a Đurmanec, AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje,
ženski vokalni ansambl Sotelia, Klapa Bistrica, Humoristično društvo Zvonec, Nikolina Šoštarić, Lucija Job, Maja Komadina, Kavaliri, Branko Greblički Ventek, Zvonko Franc, Zlatko Job, Željko Kokorić, Siniša Miklaužić,
Podvinčani, Levis band i gosti iz Gorskog kotara i Istre Ausswinkl Muzikanti. U stihovima izvedenih pjesama osjećali su se snažno otkucaji života
zagorskog čovjeka, a zametena ubrzanim tijekom življenja, razbuktala se
topla ljubav za rodnu hrvatsku grudu. Pjevala se sjetno Suza i Oko jeden
hiže, huškalo se uz zagorske polke… Copenicu, Pepu, Švabicu i Faniku, a s
pažnjom su slušane virtuozne glazbene dionice puhača… Bila je to večer
za dušu, odmor koji nam sve češće treba. (T. G.)
Svi zajedno pjevaju Veselo, veselo Zagorci
GLAS ZAGORJA
Kavaliri žajgaju
KUD Đurmanec
AKUD Jesenje
HD Zvonec
69
69
100 GODINA OŠ LJUDEVIT GAJ - KRAPINA
01. TRAVNJA 2011.
I opet…
profesor biologije
Piše Marija Gruica,
profesor biologije
su bile opremljene starinskim namještajem,
a drveni starinski pod
škripao je pod nogama kad bi se prolazilo
između redova.
Imala sam veliku tremu pri mom prvom
ulasku u školu. Prvi susret bio je s tadašnjim
ravnateljem
škole,
profesorom Filipovićem, koji je bio vrlo
srdačan i topao i takav
je ostao cijelo vrijeme svoga mandata.
Sjećam se kako me je
nakon našeg srdačnog
razgovora, za vrijeme
odmora, uveo u zbornicu koja je bila puna
nastavnika i učitelja.
Svi su bili vrlo srdačni
prema meni, a moje
najdraže kolegice bile
su Rezika Vrabec, Slavica Dolovčak, te Eča
Šaić. Poslije smo postale i vrlo bliske prijateljice. Često smo od-
Profesorica Marija Gruica s ponosom pokazuje
svoj kabinet biologije u OŠ Lj. Gaj
Bilo je to davnog 26. veljače 1955.
Jedan poseban dan u našem životu,
polaganje diplomskog ispita na Prirodoslovnom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Toga jutra probudili smo
se jako rano, vjerojatno zbog uzbuđenja, ali i bojazni kako doći do fakulteta. Razlog tog straha bio je visoki snijeg od gotovo jednog metra
koji je to jutro napadao, a mi smo
se morali pojaviti na ispitu već u 10
sati. Diplomski ispit započeo je u 12
sati. Ne zbog našeg kašnjenja, stigli
smo točno u 10 sati, ali dogodio se
jedan drugi propust. Profesor Vale
Vouk jednostavno je zaboravio na
naš diplomski ispit…
Nakon uspješno položenog ispita
odmah smo odjurili u Novotnijevu
ulicu, gdje nas je čekala naša Vesna,
kojoj je bilo samo šest mjeseci. Nažalost, za malu zakusku s kolegama
vremena nije bilo…
Krapina – životna odrednica
Krapina je bila prvo i posljednje
radno mjesto mog supruga i mene.
Kao mladi profesori za Krapinu smo
znali samo po nalazištu pračovjeka.
70
70
kako se ta nekadašnja ljepotica
urušava. Nehotično se vratim u one
lijepe dane gledajući u ta razlupana
stakla na prozorima i devastiranu
drvenu ogradu.
Ja još uvijek sebi dočaravam crvene kao krv, ruže penjačice koje su
se penjale uzduž cijele izrezbarene
drvene ograde. I, kao da sanjam, ja
gledam još uvijek, kao nekad, brižno ošišanu živicu od šimšira, njene
omiljene božure… S toliko pažnje
njegovan cvijetnjak…
Istraživački
kreativan pristup biologiji
Ulazak u školu bio je za mene veliko
veselje. Uvijek sam razmišljala kako
osmisliti nastavu da đacima bude
zanimljiva i poticajna. Moji satovi
bili su puni različitih eksperimenata, posebno zanimljivo bilo je mikroskopiranje, gledanje zanimljivih
preparata koji su prikazivali presjek
lista, stabljike i stanice luka, i još
mnogo toga iz moje bogate zbirke
preparata koje sam donijela s fakulteta. Sekcija žabe bila je vrlo zanimljiva i upečatljiva za moje učenike.
Žabi sam dala narkozu i zajednički
smo promatrali pod mikroskopom
Škola u Krapini postojala je veæ 1590. Kao ravnatelj i uèitelj spominje
se domaæi kapelan Luka Benkoviæ. Kamen temeljac za puèku školu
(danas OŠ Ljudevita Gaja) položen je 2. listopada 1911. Zgrada je
dovršena 1914., iako je nastava u njoj poèela veæ šk. god. 1912./13.
U spomen na stotu obljetnicu, u nastavku donosimo sjeæanje prof.
Marije Gruica, pedagoginje koju je životni put doveo u Krapinu. Ovdje je život postojano daruje iskustvom, katkada bolnim, no brojni
prijateljski susreti nastanjuju njeno srce dobrotom, koju èitav život
nesebièno daruje djeci.
Dolazak u taj gradić pitomih brežuljaka bio je svojevrsna atrakcija.
Za seobu su se pobrinuli tadašnji
rukovodioci i poslali veliki kamion
u kojem se našla samo naša skromna studentska imovina… Krapina
je 1954. izgledala potpuno drugačije no danas. Sjećam se da je na
mjestu današnjeg dječjeg igrališta
rastao kukuruz, dakle, to je bila
obradiva oranica…
Naša zgrada osnovne škole bila je
stara, nije još bilo sportske dvorane, niti igrališta oko škole. Učionice
lazile jedna drugoj u posjete. Rezika
i Eča imale su vrtove pune raznolikog cvijeća. U Rezikinom vrtu cvale
su ruže penjačice i božuri (petunike) bordo i roza boje. I danas, kad
cvatu u mom cvjetnjaku roza božuri, prisjetim se moje Rezike i njenih
božura koje mi je još onda dala za
presaditi i oni su se razrasli u velike
grmove, baš onakve kao nekad u
Rezikinom vrtu.
Danas, kad prolazim pokraj njene
kuće ispod Doma zdravlja, osjećam
neku tugu i nostalgiju kad vidim
GLAS ZAGORJA
kolanje krvi u plivajućoj kožici i rad
srca. Nedavno me zaustavila jedna
moja bivša, draga učenica, sada liječnica i prisjetila me na sekciju oka
goveda koje još i danas pamti…
Jedna mala anegdota iz današnjih
dana. Iz zdravstvenih razloga često
odlazim oftalmologu na pregled.
Pri jednom od pregleda liječnik mi
je započeo opisivati građu oka. Ja
ga saslušam i dodam: Znam ja dobro građu oka, doktore, radila sam
nebrojeno puta sekciju goveđeg
oka koje smo dobivali iz obližnje
100 GODINA OŠ LJUDEVIT GAJ - KRAPINA
Mali, žuti pilići…
Jedna izuzetna aktivnost koja je trajala godinama na školi bila je valjanje pilića… Imali smo inkubatore koji su se nalazili u sadašnjoj učionici za
tehnički odgoj. U toj neobičnoj aktivnosti sudjelovalo je puno učenika.
Posebno veselje bio je trenutak kad su na svijet došli mali, žuti pilići… Sve
je prštalo od cijuka tek izvaljanih pilića i uzbuđenih povika sreće učenika
u toj živahnoj sceni, u današnje vrijeme potpuno nezamislivoj i neshvatljivoj sreći!… Imamo zaista predivne zajedničke fotografije s malim žutim
pilićima koji su bili stari samo jedan dan! Piliće smo prodavali građanima
Krapine i zarađeni novac potrošili smo na đačke ekskurzije…
klaonice. Naravno, liječnik je ostao
zatečen i pomalo zapanjen, ali i zadivljen kako posjedujem takvo iskustvo. Bila sam na trenutak ponosna
na moj tadašnji suvremeni pristup
biologiji koji je bio i istraživačkog
karaktera i nadasve kreativan.
Neobične zgode iz svakidašnjeg života s učenicima pratile su me tijekom mog čitavog rada u OŠ Ljudevita Gaja. Samo jedan primjer: Jedan
je učenik bez mog znanja donio
živog poskoka u flaši i stavio ga na
stol u kabinet. Drugo jutro dođem
u kabinet i poskoka nema… Zovem
podvornika Franca Barića koji mi je
bio desna ruka u svakom pogledu.
Odemo mi do ravnatelja Filipovića i
ispričamo mu priču o poskoku. Jako
se uznemirio, u strahu da se nekom
od učenika ne bi što dogodilo. Sve
smo temeljito pregledali, ali poskoka nismo našli. On se najvjerojatnije uvukao kroz jednu od rupa u
drvenom podu i nestao!
pripremila nastavnica Kristina Svetlečić.
Moram priznati, uvijek sam bila zaljubljena u svoju profesiju, tj. zanimanje profesora biologije. I kad bi
me danas, nakon dvadeset godina
mirovine netko pitao bih li se bavila istim zanimanjem, moj odgovor
uvijek bi bio - samo profesor biologije! Još i danas susrećem puno
mojih učenika, koji su toliko ponosni na mene. Kad me vide, pitaju
me za zdravlje i uvijek mi podare
kompliment kako dobro izgledam i
onda se prisjetimo mojih živopisnih
Djeca su divni prijatelji
Mnogo uspjeha pokazali smo na
natjecanju iz biologije pod nazivom Nauka mladima. Osvajali smo
gotovo uvijek prva i druga mjesta
na općinskom i republičkom natjecanju. Jedne godine bili smo pozvani i na Savezno natjecanje u Beograd i osvojili treće mjesto. Za to
je, naravno, bila zaslužna učenica
Miljenka Matejaš, sada uspješna
odvjetnica u Krapini s prezimenom
Klasić. Srećko Zorko pokazao je
također zavidno znanje i rezultate
na natjecanjima iz kemije, koje je
predavanja i mog entuzijazma. Često mi kad prolazim ulicom stanu
u svom automobilu i puste me da
prođem preko ceste ili me povezu,
ako vide da sama šećem podalje od
grada… Lijepo, zar ne?
Postoji jedna teška tragedija koja je
zadesila moju malu obitelj, a to je
01. TRAVNJA 2011.
gubitak mog sina Milivoja. Dugo se
nisam mogla oporaviti od tog neopisivog gubitka i ta bol i tuga u srcu
ostala je još uvijek prisutna i nakon
toliko puno godina. Moj sin Milivoj
umro je u svibnju 1967. Posao nisam prekidala, pa mi se često znalo
dogoditi da zaplačem pred cijelim
razredom koji je ostao skamenjen,
u tišini, čekajući da se priberem i
nastavim s predavanjem. Često me
na stolu dočekao stručak narcisa,
maca ili visibaba, znali su moji đaci
da ću time okititi Milivojev grob.
Djeca su divni prijatelji! I, još ću
jednom naglasiti, da se ponovno
rodim, opet bih birala to plemenito
zvanje, učiti djecu!
Kao biolog po prirodi volim cvijeće, volim da cvijeće raste i u mom
stanu i na balkonima. U školi sam
vodila cvjećarsku grupu i bili smo
zaduženi za uljepšavanje školskih
hodnika, učionica i okoliša oko
škole. Sadili smo ukrasne grmove
koji i danas rastu oko škole, a to su
grmovi poput kotoneastra, spirea,
ukrasni javor, mahonija, forzicija.
Posadili smo oko rondele s istočne
strane škole 88 ruža koje su danas
Upravo u to vrijeme započela je
borba s opakom bolesti mog sina i
tu se prekida svaki moj dalji rad na
školskoj zemlji s učenicima…
Nezaboravna
druženja
Željela bih s nekoliko riječi opisati
moju zbornicu i život s mojim kolegama. Bilo je tada vrlo lijepo raditi
u školi jer smo imali bogat društveni život. Punih 35 godina provela
sam sjedeći s kolegama Ivankom
Kveton, s moje lijeve strane i Dragutinom Grđanom s moje desne
strane… Dočekivali smo Nove godine, pripremali zajedničke zabave
i uvijek je bilo veselo…
I danas susrećem Ivanku i Grđana u
šetnji gradom. Baš šteta da se malo
više ne družimo i danas, kao i nekad kad smo bili mladi… Pa, čovjek
se osjeća mlad u duši bez obzira na
godine i bolesti koje su neminovne.
Ja bih se jako rado ponekad susrela
na kavi s mojim dragim kolegama…,
ali nitko nema vremena, uvijek postoji neki razlog…
No, vratit ću se u moj vremeplov
prošlosti kada smo svi bili uniformi-
Moj životopis
Rođena sam 1929. u selu Pitve na otoku Hvaru. OŠ sam završila u Zavali na Hvaru. Drugi i treći razred gimnazije položila sam u Dominikanskoj
gimnaziji u Bolu na Braču. Treći gimnazije završila sam u pustinji ELL Shat,
gdje smo s drugim izbjeglicama iz Brača, Visa i drugih dalmatinskih otoka
izbjegli pred Nijemcima. Tamo smo proveli godinu i pol. Ostale razrede
gimnazije pohađala sam u Hvaru, Splitu i Zagrebu, gdje sam i maturirala.
U ono poslijeratno vrijeme živjelo se na točkice… to su bili bonovi s kojima smo mogli kupiti nešto hrane, no bili smo više gladni nego siti. Studij
biologije uspješno sam završila na Prirodoslovnom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Za vrijeme studija upoznala sam svog budućeg supruga Ivana
Gruicu, također profesora biologije, s kojim sam provela čitav životni vijek
u Krapini. Naše prvo i zadnje radno mjesto ostala je Krapina. Moj suprug
radio je na Gimnaziji sve do 1994., a ja u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja do
siječnja 1991.
zamijenile trajnice, a u sredini je
spomenik palom borcu iz NOB-a.
Dok se restaurirala naša stara škola
bili smo sedam godina smješteni u
tzv. gornjoj školi August Cesarec. I
tamo sam posadila mnogo grmova
oko škole te stabla japanske trešnje
i ginko.
Nekada davno, početkom šezdesetih, dobili smo od Poljoprivredne
zadruge i zemljište koje se nalazilo
iznad pruge na sadašnjem Šapcu.
U to vrijeme tamo nije bilo ni jedne kuće. Obrađivali smo vrtove,
sadili grašak koji je obilato rodio,
sijali smo mrkvu i ostalo povrće,
što se može vidjeti na izblijedjelim
crno bijelim fotografijama iz mog
privatnog foto arhiva. Život je bio
tako lijep! Kasnije smo dobili veliki
obradivi komad zemlje iza Tvornice
štapova, gdje smo sijali kukuruz.
GLAS ZAGORJA
rani, nosili smo svi kute i nastavnici
i učenici. Za vrijeme mog službovanja moji su ravnatelji bili Stjepan
Filipović, Vinko Fruk, u gornjoj školi
August Cesarec Dragutin Tumpa i,
naposljetku, Ignac Pavić.
I na kraju želim naglasiti, čovjek uvijek može postići svoj životni cilj ako
nešto voli i ako je dovoljno uporan.
Draga djeco, nikad nemojte posustati! Učite, radite, poštujte svoje
učitelje jer oni vam daju temelj
u vašem budućem životu. Želim
svako dobro našoj lijepoj staroj
školi, stoljetnoj svečarici, da izdrži
još mnogo godina na dobrobit naših učenika i njezinih nastavnika.
Osnovna škola Ljudevita Gaja je
prelijepa zgrada i ustanova na koju
sam jako ponosna, u kojoj sam provela 37 godina radnog staža… jedan
čitavi vijek!
71
71
01. TRAVNJA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Svjetski dan
voda - 23. ožujka
Piše Dunja Horvatin
Da je briga za vodu svjetska, govori
i činjenica da joj je posvećen jedan
dan u godini – Svjetski dan voda,
22. ožujka. Održavaju se uz taj dan
raznorazne manifestacije, mnogobrojni sastanci na temu zaštita
voda, donose konvencije i deklaracije. O vodi je izgovoreno puno riječi,
popilo se neproporcionalno puno
gemišta, prvašići su tog dana potrošiti nerazmjerno puno plave boje,
a školske panoe krasili su prigodni
slogani kao Voda život znači kako
bi se poučilo mlade ono što njihovi stariji nisu uspjeli shvatiti: mišlju,
riječju i djelom. I nadasve propustom… Konkretno, iz godine u godinu, tog se dana mijenja samo voda
u čašama govornika, bez opipljivog
pomaka u stvarnoj zaštiti voda. Kao
i prije, mali dio bogatog svijeta ne-
Poèevši od samog poèetka svijeta i vijeka,
voda je najvrjednije Zemljino bogatstvo.
Voda kao izvor života, voda u kojoj plutamo pod majèinim srcem, voda za naše prvo
kupanje, ona u èaši za piæe, u kapima kiše,
magli, rosi, ledu, inju i snježnim pahuljama,
voda je èudo i voda je život.
razumno troši (ne samo vodu), dok
veliki dio čovječanstva oskudijeva
pitkom vodom i hranom. Premda
svi znamo da bez vode nema života
na Zemlji, ipak većina nas neodgovorno postupa s tim važnim, dragocjenim i nezamjenjivim blagom.
Hrvatska spada među mali broj
zemalja bogatih kvalitetnim vodama. Neki su u to duboko uvjereni,
Hrvatska spada meðu mali broj zemalja bogatih
kvalitetnim vodama. Neki su u to duboko uvjereni,
pa zagledajuæi u dubine nasluæuju nesluæene širine…, pa bi predložili preustroj javne ustanove Hrvatskih voda u trgovaèko društvo, kako bi u nekoj
skoroj buduænosti tu, sada našu vodu, kvalitetnu i
finu, kupovali od nekog nam neznanog u plastiènoj boci. Bez da ih je za to itko ovlastio.
pa zagledajući u dubine naslućuju
neslućene širine…, pa bi predložili
preustroj javne ustanove Hrvatskih
voda u trgovačko društvo, kako bi
u nekoj skoroj budućnosti tu, sada
našu vodu, kvalitetnu i finu, kupovali od nekog nam neznanog u plastičnoj boci. Bez da ih je za to itko
ovlastio.
A i te naše vode, ni one nisu bez
dna. Izvori okolnih gorja brojčano
su prepolovljeni, teku osiromašenim potocima na kojima su se i ne
tako dugovječni Zagorci, istodobno
kupali i tažili žeđ, uzvodno od napajališta njihovog blaga. Mnogi pam-
JEMO
ISTRAŽU
Carex Randalpina
Močvarna staništa, nekad su smatrana leglom komaraca, neiskorištenim
dijelom prirode koji treba čim prije
zatrpati, poravnati, kultivirati… Malo
je tko pri tom razmišljao da su ta područja odgovorna za pročišćavanje
zagađenih voda i tla na prirodni način, da su to riznice bioraznolikosti,
kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj.
U našoj županiji uz 18 od ukupno 40 koliko
je evidentirano u Republici Hrvatskoj, pronaðena i nova moèvarna zajednica - Carex
Randalpina.
72
72
Kako bi se saznalo što imamo i što
se još može očuvati u našoj županiji, JU za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima u surad-
te okupljališta i kupališta - brane,
stijeske, tunjke i kanale, okupljanja
oko seoskih bunara… Oko vode se
uvijek nešto događalo, bio je to
svojevrsni meetingpoint za mlado i
staro, prilika za čeznutljivi pogled,
dogovor za ponovno viđenje u
neko drugo doba dana ili noći…
Za sve čovjekove aktivnosti potrebna
je voda, a tehnologija kojom smo se
okružili znade samo uzimati, nima-
nji s Geotehničkim fakultetom pokrenuli su istraživanje močvarne
vegetacije u dolini rijeke Krapine.
Na nedavnoj prezentaciji rezulta-
GLAS ZAGORJA
lo uzvraćati. Sva uporabljena voda
prepušta se prirodi, iskorištena,
onečišćena, bez osvrtanja. Što reći,
što činiti? Svedemo li stvari na pravu
mjeru, nije rečeno ništa nepoznato.
Ostaje pitanje u zraku: zašto je evolucijski vrh našega svijeta tako inteligentan i istodobno tako nerazuman?
Zašto se naše najbolje želje i nastojanja u ovozemaljskoj interpretaciji
prometnu u svoju suprotnost? Vrijednosne kategorije erodirale su do
besmisla. Koliko još voda treba proteći Krapinom, Krapinčicom, Kosteljinom… da shvatimo naše prednosti i
vrijednosti? Ovisi o nama.
ta projekta, održanoj u općinskoj
vijećnici u Bedekovčini, voditeljica projekta doc. dr. sc. Zvjezdana
Stančić s Geotehničkog fakulteta u
Varaždinu potvrdila je postojanje
raznolikosti močvarne vegetacije:
od ukupno 40 močvarnih zajednica evidentiranih u RH, tu ih je
pronađeno 18; štoviše, potvrđena
je prisutnost u RH nove močvarne
zajednice, Carex Randalpina. Znači,
još uvijek imamo što drugi nemaju,
a htjeli bi imati: očuvanu prirodu i
bogatstvo flore i faune.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
a
c
i
)
v
s
i
r
a
g
a
k
e
c el
01. TRAVNJA 2011.
Piše Dunja Horvatin
m
o
a
K ritillari
(F
Zovu je još i kukovača i močvarni
tulipan. Svako od imena ima opravdanje: kockasti uzorak cvjetnih latica daje joj hrvatsko ime; u Zagorju
je poznatija kao kukovača, jer se u
polju pojavljuje s prvim pjevom kukavice iz tek zazelenjele šume, a močvarni tulipan odaje njeno stanište
- vlažne nizinske livade. Zanimljivo je
porijeklo njenog latinskog imena Fritillaria, koje dolazi od fritillus, a znači
posudicu u kojoj su kockari protresali kocke.
Skromna, lijepa i već vrlo rijetka
trajnica vlažnih livada zaslužuje da
se prignemo i zavirimo u njezin klimajući zvončić, većinom purpurno
crvene boje. Može ih se naći i u bijeloj do blijedo žutoj boji, ali rjeđe.
Neki neće odoljeti i ponijeti je kući, u
vazu, na zgražanje ljubitelja prirode,
iako takvo uništavanje u stvarnosti
ne ugrožava njezin opstanak. Kockavica nestaje zbog isušivanja vlažnih travnjaka, zbog izgradnje novih
cestovnih pravaca, novih građevinskih zona, parkirališta ili čak divljih
odlagališta otpada. Zakon kojim je
biljka zaštićena, tu, nažalost, malo
pomaže.
Lukovice kockavice imaju izrazito neugodan miris, a bake su ih pažljivo
uzgajale u sjenovitom kutu vrta kao
sredstvo za tjeranje voluharica.
Danas vrtlarije uzgajaju lukovice kockavica, a mogu se uzgojiti i iz sjemena. Uzgojene na taj način, godinama
će obilno cvasti u laganoj polusjeni
vašeg vrta i svakog proljeća iznova
ponosno pokazivati svoj lijepi kockasti uzorak.
Na žalost, te lijepe proljetnice u
svom prirodnom staništu nemaju sigurnu budućnost.
Državni zavod za zaštitu prirode,
u suradnji s javnim ustanovama
i osnovnim školama u sedam županija sjeverne Hrvatske provodi
projekt prebrojavanja kockavica
(Varaždinska, Međimurska, Ko-
privničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska,
Krapinsko-zagorska i Zagrebačka
županija). U pravilu, broji se svaka
jedinka unutar kvadrata 5x5 m, na
mjestu s najgušćim rastom.
U Krapinsko-zagorskoj županiji akciju prebrojavanja i ovog æe proljeæa
raditi osnovnoškolci škola iz Zaboka, Gornje Stubice, Konjšèine, Svetog
Križa Zaèretja i Zlatar Bistrice. Na nedavnoj prezentaciji rezultata projekta u Vijeænici grada Zaboka, eko-grupe ukljuèenih škola dobile su
komplete Crvenih knjiga kao zahvalu i poticaj za nastavak praæenja stanja i brojnosti ove ugrožene i sve malobrojnije proljetnice naših livada.
GLAS ZAGORJA
73
73
IZ DRUGOG KUTA
01. TRAVNJA 2011.
U ruhu vremena, zadesi se pokoji usamljeni heroj biblijske stvarnosti. Prorok.
Progonjeni siromah stvarnosti izvrgnut
ruglu vremena. Ismijan. Odbačen…
Mada nisam čovjek proračuna i kalkulacija, algebri i jednadžbi - s tugom
u srcu zamjećujem da se uvijek radi o
nekakvim mjerama! Mada samo suhoparna ljudska ljubav (Božja - NE!) ima
takve bezlične parametre, varijable,
jednadžbe... pregradu za kovanice...
nepoznanice. Čista Božja ljubav nikada
nije nepoznanica. Ona je uvijek objava
nježnosti, brige i sućuti prema najranjivijem dijelu čovjekova ishodišta: Osobi.
Takva ljubav se uvijek nada. Pati... čini
dobro s čovjekom, u čovjeku, i za čovjeka... Ulijeva milost u rane. Iscjeljuje molitvom napaćeni duh. Ne odustaje od
osobe... kako bi rekao argentinski pjesnik Borges: ... osim da kuca na vrata i
kada umire od hladnoće... pretvara se i
u šugava psa za ljubav prema ljudima...
shvaća našu bijedu... ne gnuša se naših
rana... ne umara zbog naših odbijanja...
U našem životu uvijek postoji trenutak
kada ostaje samo on da nas brani...
Franjo je slijedio poziv srca... Dođi, slijedi me!... Slijedi... U svome djelovanju
vazda mu je srce bilo izvorom skromne
ljubavi. Taj čovjek o kojemu govorim
večeras (nek’ mi oprosti, jer vjerujem
da bi ga na neki način duboko ražalostilo - jer sumnjam da je ikada i pritajice
čeznuo da se o njemu pišu kilometarske
knjige - drže nabožna predavanja - što
ujedno upravo iz tih navedenih razloga
neću ni ja osobno činiti večeras).
Da bi motivi ovakva pomalo zbunjujućeg
govora bili donekle jasniji, usputno bi
mogli navesti da je prošle godine negdje
tijekom lipnja - u Zagrebu bio gostovao
Tariq Ali (autor Fundamentalizama - što
se usko nadovezuje na ovu prijašnju
temu suodnosa kršćanstva i islama), kojega sam promatrajući - i slušajući silna
besmislena pitanja, zapravo doživio upravo kao što Franju doživljavam večeras:... Idi svojim putem... Slijedi istinu...
ljubav u samom sebi, u svom malom
ljudskom srcu... Tariq Ali je govorio da
je silazio u tamo neka zabačena indijska
sela... zapravo prijateljski poručujući, siđi
i Ti u svoja napuštena sela... napuštena
srca... Bilo da je tu riječ o Franji, Tariq
Aliju, Jacques le Goffu.. nije bitno! Otiđi
i Ti među one radnice Kamenskog, stani uz one tamo napaćene ljude napolju
što kisnu, mrznu, gladuju... nemoj se
74
74
prijetvorno kriti iza svojih uhljebljenih
priča, floskula... jer bi jedan od ljudi koji bi mogao nehotice žurno prelazeći
Trg bana Josipa Jelačića (u toj žalosnoj
povorci iznevjerenih ljudi) mogao biti i
Franjo Asiški (bosonogi hodočasnik)...
Evo, uzori su tu - tik pred vratima: Franjo
Asiški, Oscar Romero, Mahatma Gandhi,
Giuseppe Lanza del Vasta, Majka Terezija, Zlatko Sudac... Željko Mardešić...
Franjo je (kako bi to rekao francuski filozof Michel de Montaigne za rimskoga
pjesnika Vergilija) maître du coeu“ (majstor srca)... nije mario za zamke i dvorove, zlatne lance i kočije... On je mario
van. Obziran. Živio je vjerom, s vjerom i
u vjeri! Duboko je bio uvjeren da ispod
ove silne prljavštine svijeta ima još ponešto sjaja i prostora - za milosrđe, čistu
istinu, još neutabana puteljka pravednosti za ranjeni svijet. Naprosto, Franjo
je duboko u duši bio pravedan čovjek.
A pravednost nije samodopadna - ne
traži slavu, kutke u novinama. Ne! To
nije pravednost Franjinog boga ljubavi.
Uzgredno rečeno, niti mojega...
Franjinim srcem je Bog nesebično ljubio
svijet. Mada je u današnjoj izgubljenoj
duševnosti čovjeka - i nesumnjivo mnogim današnjim ljudima više stalo do
Odreći se svega materijalnog, prigrliti
raspeti križ raspetoga Boga, postati raspeti sluga Crkve bilo kojega vremena, i
bilo koje epohe. E, to se može nazvati
istinskom hrabrošću. Razliti žive vode
evanđelja... ugasiti mržnju - to se može
nazvati herojstvom... Donijeti svijetu
istinski mir... to je izazov... primijeniti
riječi evanđelja na evanđeoski način...
Ne reći loše o zlu, ljubiti svakog čovjeka
kao majka svoga sina... Htjeti društvo
ljubavi... il’ pak taj san ostaje u domeni
snova samih svetaca...
Poruke simpatičnog redovnika iz Asiza
posvema se jedinstveno očituju u svo-
... koliko bi nas dalo poljubac gubavcu... !?
(... s èovjekom, u èovjeku, i za èovjeka)
...Prosvjedujem ljubavlju... mirnim... nenasilnim govorom veèeras o Franji iz Asiza...
kao što bi to rekao i sam Mahatma Gandhi:
Nenasilje je oružje jakih.
samo za predanu ljubav prema Bogu,
prema Osobi, prema svakom živom biću,
napose prema svakome obliku života...
I tada je bilo basnoslovnih bogatstava
svijeta... no, Franjo je znao da je vrijednost ljubavi prema najmanjem i najneznatnijem mravu veća od divljenja sjaju
prema bilo kojoj datosti prividnog sjaja
vremena. Njegovo poimanje ljubavi,
međuljudskih odnosa, osjećaja, misli...
bilo je kudikamo pronicljivije od bilo koje
skladbe renesansnog virtuoza...
Mogli bismo se zapitati je li Franjo bio
jedan svojevrsni zanesenjak srednjeg vijeka... entuzijast (kako bi to rekli nekim
modernim rječnikom)? Je li bio samozatajni akrobat na tankoj žici u nečijem
(feudalnom) konfekcijskome društvu?
Tko je bio Franjo iz Asiza... Čovjek koji
nije bio zaljubljen u novac. Čovjek koji
se ni dandanas ne bi nikoliko zamarao:
postotcima, medijskim nastupima... interijerima restorana. Naprosto, bio je
(i upravo što je bio) i ostao svjetionik
koji neumoljivo i nakon skoro 8 stoljeća zrači punom svjetlošću. Bosonogi
hodočasnik koji i danas poziva čovjeka
na pravi put sebedarne ljubavi! Požrtvo-
Benettonova pulovera, negoli do onih
bolesnika koja možda nemaju nikoga u
Petrovoj. Znao je da je jedino vrijedno
ono što ostaje u biti – tu – u srcu. Bio
je jedan od onih koji su u svijetu živjeli
od same svjetlosti Duha. Poput njegova
uzdanika (Boga) nikada se nije predao,
skrštenih ruku stajao iza prozora, bio
rado viđen na gozbenim stolovima, svečanim primanjima. Franjo nikada nije
odustajao od zaboravljenog čovjeka.
Hrvao se za njega. Bio mu je blizak. Prijatelj. Iznad svega je ljubio samu ljubav,
ne dopuštajući da je ondašnji svijet učini isuviše ofucanom (prizemljenom), izdanom! Taj sumaniti redovnik naprosto
nije imao srca izdati još jednom svijet,
kao što je taj isti svijet nebrojeno puta
izdao njega... U svijetu gdje se neumorno (beskrupulozno) trguje središnjom
tajnom ljudskog bića, osobom (i osobnostima), uvijek stradavaju bezazlene,
nezaštićene... izigrane ljudske duše!
Šarm sv. Franje je neodoljiv zbog bezazlenih namjera kojima se obraćao
svijetu. Na način na koji je pokušavao
ljubiti svijet potpunom evanđeoskom
logikom, čistim evanđeoskim srcem.
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
[email protected]
joj iskrenoj jednostavnosti. Čak bismo
mogli biti bliže uvjerenju da mu je i
sama svetost bila strana; kudikamo bismo mogli vjerovati da je htio biti samo
tek mali, neprimjetni, nenametljivi brat
bratske ljubavi. Štoviše, mnogi su mislitelji, slikari, pisci, pjesnici – odvijeka bili
zapanjeni upravo takvom golubinjom
prostodušnošću Franje iz Asiza...
Cjelokupna preobrazba osobe koja se
napose odozgor rađa, rađa se duhom.
Ne postoje dimenzije, okviri, umjetnička dostignuća u kojima bismo mogli u cijelosti uprispodobiti, prikazati
naizgled banalnu riječ Duh. Ljudskim
očima skrivenom rađanju (u dubokoj
šutnji, intimi svijesti), priprema se neprestano rađanje hodočasničkog puta
u Duhu. Upravo se i sam Franjo, iznovice rađajući - nanovo rađao u Duhu, i
s Duhom! Duh istine ne skriva se nigdje
tamo izvan. Ne! Kraljevstvo Božje je u
blagu koje nosimo u srčanosti svojih sićušnih srdašaca: ljubavi... Nepodnošljiv
biva onaj svijet u kojem nema mjesta za
ljubav: Mene prema Tebi, Tebe prema
Meni, Boga prema Čovjeku, Čovjeka
prema Bogu...
GLAS ZAGORJA
75
3
76
4
GLAS ZAGORJA

NIKOLA Br 41(354).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Broj: 32 Datum: 14. travnja 2013.

Ovdje - besplatne digitalne novine

Oglas regate - JK VAL Šibenik

OSLONI SE NA KRIŽ, GOSPODINOV JE! Srdžba i ljutnja može do te

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

NIKOLA Br 37(350).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

ovdje - zagorje-international.hr.