GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (6)
Ma koja istina gosparu Boško…
Suštinska razlika između hrvatske nacije, čiji sam predstavnik recimo ja, i hercegovačko-dinaroidskog plemena,
koje izvrsno reprezentirate Vi, gosparu Boško Maslaću, što ja bezuvjetno osuđujem i gnušam se ustaštva, što
ne nalazim niti mi pada na pamet tražiti ikakvo opravdanje za strahote Jasenovca ili Stare Gradiške, Prebilovaca
ili Šurmanaca, Stoca ili Počitelja…
Gosparu Boško Maslaću, istina, baš u
onom smislu u kojem ste Ga se drznuli citirati („Istina će vas osloboditi.“) Vam je, na
primjer, da su sva ozbiljnija naša, a svakako i njemačka javna glasila, pa možda čak
i (samo) za Vas „ugledni“ Bild, ovih dana
izvijestila da je njemačka kancelarka gospođa Angela Merkel, vjerojatno najmoćnija žena Europe, pa i šire, na čelu najmoćnije
europske, pa i šire, ekonomije, ovih dana
dobila uistinu uglednu svjetsku mirovnu
nagradu za opetovano iskreno i bezuvjetno priznanje „trajne odgovornosti“ Njemačke u nacističkim zločinima, te skrušeno traženje oprosta za holokaust i druga
nacistička zlodjela počinjena od (ondašnjih) pripadnika njezine nacije. Hrvatska je u
odnosu na Njemačku, u svakom pogledu,
od odnosa prema svom ekstremnom šovinizmu (ustaštvu, odnosno kleroustaštvu) do
ekonomije, u zapećku Europe, pa i šire. Prvi
korak u suštinskom približavanju Hrvatske
(nacije) vrednotama i standardima današ-
nje Njemačke (nacije) je suočavanje s istinom o onom najmračnijim i zapravo
neoprostivom, pa utoliko i neprispodobivom iz vlastite prošlosti. Suštinska razlika između hrvatske nacije, čiji sam
predstavnik recimo ja, i hercegovačko-dinaroidskog plemena, koje izvrsno reprezentirate Vi, gosparu Boško Maslaću, što ja bezuvjetno osuđujem i gnušam se ustaštva,
što ne nalazim niti mi pada na pamet tražiti
ikakvo opravdanje za strahote Jasenovca
ili Stare Gradiške, Prebilovaca ili Šurmanaca, Stoca ili Počitelja…
Parafrazirate Ga pa kažete: „Istina će nas
osloboditi“. Ma koja istina, gosparu Boško
Maslaću, peru nestručni inđenjeru strojarstva, a stručnjače za recikliranje kaciga (i
Kaciga?) u visokim pećima? „Istina“ da su
Vaši u nedavnom „Obrambenom ratu“ srušili „samo jednu džamiju, koja je ponovno
izgrađena ona u Stocu koja je bila izgrađena na srušenoj katoličkoj crkvi. Kao dokaz
u podu te džamije pronađen je kalež.“ Ne,
gosparu Maslaću, istina je da su Vaši samo
u Stocu srušili sve četiri (pra)stare džamije,
sve četiri na listi nacionalnih spomenika BiH.
Nijesam provjerio, pa Vam ne mogu jamčiti istinitost informacije da su radnici razgrnuvši ruševine jedne od njih, e sad jel’ Ćuprijske, jel’ Podgradske, jel’ Čeršijske, jel’
Uzunovićke, našli krvlju ispisanu poruku:
„Djelo antikristovo. Ja sam ćor-sokak, laž i
smrt.“ Isti grafit da su našli i radnici mostarske čistoće kad su neki dan dobili nalog da
uklone najkrupnije smeće i govna s
Bogdanovićevoga Partizanskoga groblja.
Onda, gosparu Boško, počinje li Vam se
sviđati moj pozdrav: Mrš kleroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji?
A moji ceterum censeo…uostalom mislim
da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo
svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke
dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno
ime – Most Dubrovnik?
Darko Kaciga Dubrovčanin
JEDNO SJEĆANJE NA SLUGU BOŽJEG FRA IVANA PERANA
Malo je koji grad povezan s
franjevcima kao što je Dubrovnik
Nikada fra Peran nije povisio glas. Bio je blag, strpljiv i mladi su ga voljeli i poštivali. Bio je i vrstan glazbenik i bilo
ga je divota slušati kada bi svirao za orguljama u crkvi Male braće
U franjevačkom samostanu Male braće u
Gradu, 22. rujna, prikazan je film o životu i
radu fra Ivana Perana (1920.-2003.). Uvodnu
riječ imao je fra Stipe Nosić. U filmu je uglavnom prikazano posljednje vrijeme njegovog
plodnog svećeničkog života, zatim sprovod
2003. i prijenos njegovih posmrtnih ostataka
u Košljunsku crkvu 2013. U travnju 2010.
pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Ja ću se osvrnuti na moj
susret sa fra Ivanom Peranom u Dubrovniku
od davne 1969. do 1971. godine. U to vrijeme
fra Peran je obnašao dužnost gvardijana samostana Male braće. Bilo je to vrijeme kada
su crkva i vjernici bili pod strogom opaskom
pa i u mnogim slučajevima i progonom od
tadašnjeg Titovog komunističkog režima u
bivšoj Jugoslaviji. Ja sam od 1969. pjevao u
zboru mladih kojeg je oformio i uspješno vodio fra Peran. Naš zbor pjevao je na misi za
mlade u crkvi Male braće nedjeljom u 11 sati.
Tada bi crkva bila puna dubrovačke mladosti. Bio je to jedan divan crkovni zbor mladih u
kojem su među ostalima pjevali i današnja
dubrovačka operna mezo sopranistica
2
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
Malonogometno igralište Shell
16.5.1971. Prvo izvođenje hrvatske
himne u Sustjepanu
(na fotografiji pok. fra Ivan Peran)
Dijana Hilje, Pero Šiša, bivši direktor gradskog
orkestra, a koji je uz naš nastup zbora po
potrebi svirao violinu i električne orgulje, potom Đosi koji je kasnije diplomirao na muzičkoj akademiji u Londonu, pa Niko Glumac
sa kojim sam se najviše družio.
Zbor je imao veoma dobre mlade soprane i
tenore. Toliko puta poslije proba, časne sestre
franjevke počastile bi nas vrućim priklama.
Te probe i nastupi zbora mladih crkve Male
braće pod vodstvom fra Iva Perana, ostali su
mi u dragom sjećanju. Nikada fra Peran nije
povisio glas. Bio je blag, strpljiv i mladi su ga
voljeli i poštivali. Bio je i vrstan glazbenik i bilo
ga je divota slušati kada bi svirao za orguljama u crkvi Male braće. Sjećam se i naših
zajedničkih izleta na kojima smo pjevali na
misama: u crkvi Gospe Velike u Rožatu (među
najstarijim Gospinim svetištem u Hrvata), u
Stonu, Orebiću, posebno je bilo svečano u
staroj romaničkoj Gospinoj crkvi, na otočiću
sv. Marije na Mljetu koji je u sklopu nacionalnog parka. Svaki naš izlet fra Peran bi dobro
organizirao, ali u sjećanju mi je posebno ostao ovaj izlet na otok Mljet sa starim Atlaso-
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
DA OPET NE BI ISPALO DA SAM ZLOČESTA…
Ko popluta, popluto je
Posljedice su nažalost već jako vidljive i uvelike nepopravljive, a odgovornost je na
svima u gradskoj upravi, posebno na gradskim vijećnicima ali i na građanima,
naročito onim šutljivim „intelektualcima“
Čitajući Glas Grada uvijek me privuku one stranice pod naslovom
„Grad Dubrovnik“ i „DU-neretvanska županija“, jer je to rubrika gdje
se načitaš svakakvih „priča“
i“priopćenja“ pa se ne možeš odlučit hoćeš li plakat ili se smijat. Ja
se naravno uvijek odlučim za smijeh, jer sav taj nazovi „rad„ gradskih vlasti a naročito županijskih
može se svest na onu narodnu:
“trla baba lan da joj prođe
dan“(samo što u nas na kraju
nema ni lana).
Da opet ne bi ispalo da sam
zločesta, navest ću par primjera iz
ovoga zadnjega broja Glasa koji
to zorno prikazuju, i ovaj put ću
počet od Županije. Najprvo na str
5 (u ovom broju nijesu označene
stranice!), nadobudni direktor
Sanitata i predsjednik županijske
organizacije HNS-a Dujmović daje
Priopćenje pa i pučanstvu na
znanje kako je naša Županija u
posljednje 2 godine izvukla tek
mizernih 0,4 % ili 1,4 milijuna kuna
od ukupno dostupnih 320 milijuna kuna u programu Jamstvenog
fonda,te dodaje kako Županija u
2013. godini uopće nije ni sudjelovala u tom programu, a u 2014.
je sudjelovala samo s jednim projektom i povukla spomenutih 1,4
milijuna. A to zapravo znači i uka-
zuje na totalni nerad, neznanje i
javašluk u radu županijskih službi!
Narod bi reko: “ali je dobar ovaj
režim, plaća kuri a ja ležim“), ali,
zato je Župan bio u Torinu 12. rujna (ne znamo koliko dana i s kime
sve u društvu) gdje se ko bajagi
raspravljalo o gospodarskom rastu i zapošljavanju mladih, strategiji za borbu protiv nezaposlenosti, te ulaganje u gradove i regije
kroz održivi razvoj i tome slično,
sve teme i pojmovi potpuno strani
i Županu i Županiji, više kao
„strane riječi“. Reklo bi se „paket
pošo, paket došo„ jer od tih svih
putovanja i sastanaka te rasprava
o stranim i nepoznatim pojmovima i temama, ostanu samo računi koje opet mi plaćamo. Župan
je održo i „radni sastanak “O
navodnjavaju“!? Ne znam što se
u nas navodnjava osim Straduna,
Lapada , Gruža i Župe za vrijeme
kiša?! Ali, oni su sastančili, dali su
sebi važnost, opravdali radno
vrijeme,išta ih ne košta, a ko popluta, popluto je, njegov problem! Ima
još „važnih“ događanja: Županijsko izaslanstvo (ma što to bilo) otišlo je u posjetu Vukovaru i Vukovarsko- srijemskoj Županiji, njih 14,
ne zna se na koliko dana, ali se
zna da je na naš račun, reklo bi se
„da im guz... vidi put“, jer Grad i
Županija od toga nemaju ama baš
nikakve koristi.
I tako bi se moglo do beskonačnosti nabrajati đabalebarenje naših gradskih i županijskih vlastodržaca (uhljebljenika) uz neizostavno trošenje naših
para. Opet čovjek ne bi ništa imao
protiv svih tih šetanja kad bi na
koncu bilo i nekakve koristi od svega toga, ali koristi nema, samo
štete, jer dok se oni šetaju, problemi u Gradu i Županiji se gomilaju, nema ih tko rješavat. Župan ni
u 2 i po godine i sa cijelom svitom
uposlenika, nije bio kapač provesti
potpuno jasno Rješenje Ministarstva kulture o uklanjanju
montažnih kućica s Peskarije, pa
sam mu e-mailom postavila pitanje da li bi mu i 300 godina mandata bilo dovoljno za riješit sve probleme u Županiji. Nije odgovorio,
ali kućice i dalje tamo stoje, pa je
moje pitanje opravdano.
O gradonačelniku i njegovoj
naučnoj fantastici, suvišno je više
i govorit kad je općepoznato da
su sve to obećanja bez pokrića,
da ne rečem laži ili nešto još gore.
Očito se gradonačelnik oteo
samokontroli pa leti, a nama ostaje za vidjet gdje i kako će prizemljit, nadajmo se što prije. Pročistač
za vodu je već godinama „apso-
vim brodom Antika tada punim
vjernika i mladosti iz Dubrovnika.
To je bio moj prvi posjet Mljetu,
jezerima, starom benediktinskom
samostanu.
Akustika stare Gospine crkve u
kojoj smo tog blagdana na
svečanoj misi pjevali uz vodstvo
fra Perana, posebno me dojmila.
Sjećam se izleta u Ston gdje smo
sa fra Peranom na igralištu SOŠKa odigrali nogometnu utakmicu.
Igrali su navijači Dinama protiv
navijača Hajduka i pobijedili su dinamovci rezultatom 3:1.
Zatim izlet u Župu i malo nogometna utakmica u Kuparskom
polju. Malonogometnu utakmicu
u svibnju mjesecu 1971. u Sustjepanu sam organizirao zajedno
sa fra Peranom na igralištu u Šelu
koji se za tu malonogometnu
utakmicu dotjeravao cijelu sedmicu. Bile su postavljene tribine,
obojene vratnice, a domaća eki-
pa Sustjepana za koju sam ja
tada igrao, zaigrala je prvi put u
novim, plavim dresovima. Pred
prepunim gledalištem, prije
početka utakmice, tog 16. svibnja 1971. Sustjepanu je uz pratnju
gitara i violine, prvi put otpjevana
Hrvatska himna uz dirigiranje fra
Perana. Na svim ovim malonogometnim utakmicama s nama je
veoma dobro igrao fra Ivan Peran. Volio je sport, a imao je i zavidnu kondiciju za svoje godine, tako
da smo mu se svi divili. Kada sam
se vratio u Dubrovnik, fra Ivan
Peran je obnašao dužnost
glavnog franjevačkog provincijala u Zadru. Jedino mi je žao za to
vrijeme koliko sam ga poznavao
da nisam imao sreće da prisustvujem njegovoj misi i da slušam
njegovu propovijed.
Nakon toliko godina, danas sa
zborom Male braće u kojem pjevam u toj crkvi, sa zadovoljstvom
pjevamo Peranovu misu nedjeljom u 9,30 ujutro. I na kraju citat
iz završetka mog rada “Franjevci
u Dubrovniku tijekom stoljeća“ (u
kojem sam se dijelom osvrnuo i
na rad i djelovanje fra Ivana Perana u Dubrovniku), objavljen u časopisu Dubrovnik br.1 / 2010.: „
Kulturno i povijesno bogatstvo
koje se nalazi u franjevačkom samostanu Male braće (biblioteka,
glazbeni arhiv, arhiv bivše dubrovačke franjevačke provincije,
muzej ljekarne, razne umjetnine),
dostatno govori i svjedoči o povijesnoj i kulturnoj ulozi ovog samostana i njegovih redovnika u
Dubrovniku tijekom dugih stoljeća dubrovačke povijesti“. I Malo
je koji je naš grad tako usko povezan sa franjevcima kao što su
Dubrovčani sa svojom Malom
braćom, tijekom stoljeća.
Nikša Violić
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
lutni prioritet“ naročito pred izbore,
ali ON kao liječnik trebao bi problem sagledati etiološki, pa prvo ukloniti uzrok zagađenju vode
(smeće na Grabovici), pa onda
raditi razne nadogradnje, od
pročistača do „muzeja vode„,jer
je u protivnom sve skupa
smiješno,da ne rečem otužno.
Očito je već počeo sa predizbornom kampanjom, pa se u paničnom strahu od gubitka stočića
počeo služiti i ucjenama gradskih
vijećnika. S istim ciljem upriličio je
ON čak i Međunarodnu radionicu o održivom upravljanju i
prometnim rješenjima, jer to kao
dobro zvuči, ali svi znamo da nikakve ideje ni projekti ni mišljenja
jednostavno ne dopiru do njegove
svijesti, potpuno blokirane isključivo njegovim nebuloznim idejama,
pa je i to bacanje naših solada u
vjetar.
Još jedno bacanje para bez ikakve
koristi dogodilo se 11. rujna kad
je dogradonačelnik Raguž sa
izaslanstvom Grada Dubrovnika i
razvojne agencije DURA boravilo
u posjetu Turskoj (ne zna se koliko dana ni tko je sve poimence
pošo u tu mukte „promenadu“).
Para kako da išta „razvijamo“ osim
sedmerorazrednog turizma pa je
potrebito“ potegnut“ i do Turske!
Gradonačelnik se opet razmaho
sa virtualnim soldima pa u najnovijem naletu obećo kupovinu
Marine, vile Čingrije , odletio u
nebesa sa investicijskim fantazijama bez pokrića, umjesto da se
prizemlji, okrene okolo sebe i
počne konačno raditi svoj poso a
to je održavanje i obnova već postojećeg, ulica, zgrada, dvoraca,
parkova i slično. Međutim, osim
što se već godinama uopće ne
radi na održavanju Grada, nego
se na očigled svih nas sve raspada, gradska vlast još bezočno
raspisuje i natječaj za prodaju
stanova u vlasništvu Grada. Izgleda opet fali para za „kontrolirano“
rasipanje! Pa ima li kraja tim zlodjelima gradske vlasti?!
Rekla sam na početku da se sve
radi po onoj “trla baba lan da joj
prođe dan“, samo kamo sreće
kad bi sve to bilo tako naivno i bez
posljedica za Grad i građane Dubrovnika. Ali,posljedice su
nažalost već jako vidljive i uvelike
nepopravljive, a odgovornost je na
svima u gradskoj upravi, posebno na gradskim vijećnicima ali i na
građanima, naročito onim šutljivim
„intelektualcima“.
Dr Dorina Mitić-Šoša
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
SRĐ JE GRAD
G(old)un city
Krajnje je vrijeme da se ime i grb Dubrovnika zaštite
jasnim pravilnikom o njihovoj upotrebi
Skrbi li itko o znamenjima Grada Dubrovnika, pitamo se već
duže vrijeme u klubu vijećnika
Kandidacijske liste grupe birača
Srđ je Grad. Suvišno je podsjećati na značaj i ugled koji
imaju simboli Dubrovnika, i to
ponajprije zahvaljujući odnosu
njegovih stanovnika prema njima, tijekom cijele svoje prošlosti, prije i nakon pada Republike.
Taj je odnos slijedio jednostavnu logiku: kako bi vas
drugi poštovali, isprva morate
imati poštovanja prema sebi
samima.
Više smo puta aktualnu gradsku
upravu upozoravali na nep-
rimjereno korištenje obilježja
Grada Dubrovnika. Uzaludno
smo pokušavali potaknuti
nadležne na izradu jasnog i detaljnog pravilnika o izgledu, različitim službenim verzijama
grba i načinima njegovog propisnog isticanja (što ima gotovo
svaki grad u Europi i svijetu koji
drži do svojih znamenja).
Međutim, kao i u mnogim
drugim slučajevima, i ovdje je
na djelu samovolja i neprimjereno pribavljanje ovlasti od
strane gradonačelnika, kojemu
nepostojanje jasno definiranog
i na internetskim stranicama
Grada svima dostupnog
PRIOPĆENJE GO HSS-a DUBROVNIK
Podrška inicijativi
Udruge „U ime obitelji“
Predsjednik dubrovačke Gradske organizacije
HSS-a Željko Raguž pozvao birače HSS-a da
podrže inicijativu za održavanje referenduma o
promjeni izbornog sustava
Na danas (23.rujna) održanoj konferenciji za novinare
predsjednik dubrovačke Gradske organizacije HSS-a
Željko Raguž pozvao je birače HSS-a da svojim potpisom podrže Građansku inicijativu Udruge “U ime obitelji” pod nazivom Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, a čiji je cilj promjena izbornog sustava. Istom prilikom Raguž je pojasnio i zašto je Hrvatska seljačka stranka javno podržala ovu inicijativu.
“Izborni sustav kakav sada imamo nije dobar, ima puno
manjkavosti, a ono što je najvažnije – ne odražava pravu
volju birača. HSS podržava ovu inicijativu jer želimo da
upravo birači budu ti koji će, kada se uvede preferencijalno glasovanje, odabrati tko će ih zastupati u parlamentu.”, istaknuo je Raguž.
Dodao je i kako je izborno zakonodavstvo kakvo sada
imamo nepravedno, jer broj i veličina izbornih jedinica
pogoduju prije svega velikim strankama, a to je očito i iz
činjenice što se one ovoj inicijativi protive. “Primjerice,
2011. godine je 600 tisuća birača, odnosno njih 25 posto
ostalo bez svojih predstavnika u parlamentu, a ti su glasovi, zbog D’Hontove metode, otišli onima za koje ti isti
birači nikada ne bi glasovali. Preferencijalno glasovanje,
činjenica da će o rezultatu odlučivati broj glasova, a ne
poredak na listi, usklađenost broja birača i broja zastupnika koji se bira i sve ostale promjene koje se predlažu
dovest će nas do pravednijeg sustava pa tako i društva”,
zaključio je Raguž.
Raguž je istaknuo i kako je i Glavni odbor HSS-a na svojoj posljednjoj sjednici donio zaključak kojim će pružiti
potporu ovoj inicijativi, smatrajući kako bi ovakav izborni
sustav pridonio demokratizaciji političkih stranaka, ali i
demokratizaciji hrvatskog društva u cjelini.
Silvija Petrlić Saltarić
4
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
pravilnika omogućuje da osobno, od situacije do situacije,
odlučuje o tome tko i kako može
koristiti grb Dubrovnika.
Da aktualna gradska uprava
uopće ne poštuje i ne razumije
značaj i ulogu insignija Dubrovnika jasno je iz dva više
nego ilustrativna i sramotna
primjera: Sama gradska uprava dala je izraditi naljepnice s grbom Grada Dubrovnika koje su
postavljane po pločnicima kako
bi se označile površine na kojima se mogu nalaziti stolovi
pojedinog ugostiteljskog objekta. Nikome u gradskoj upravi
nije palo na pamet da će na taj
način prolaznici gaziti po simbolu duge i slavne povijesti.
Nakon što smo na to ukazali,
naljepnice su povučene iz upotrebe, a dogradonačelnik Raguž
u službenom je dopisu priznao
da je ta upotreba grba Dubrovni-
ka bila neprimjerena.
No vrhunac ponižavanja i profaniranja grba i imena Grada
svakako su kondomi upakirani
u čuvene vedute i obilježja Dubrovnika koji se bez ikakve kontrole već godinama prodaju u
suvenirnicama na Stradunu.
Ima li većega poniženja od stavljanja onoga što simbolizira
vrednote i povijest koje traju stoljećima na proizvod za jednokratnu upotrebu i to baš kondoma? Nije li to samo najekstremniji i najvulgarniji izraz
neshvaćanja i nepoštivanja Dubrovnika u njegovoj samoj biti?
Kako ih indignirani ne bismo
susretali na mjestima koja s njihovom namjenom, značajem i
simbolikom nemaju nikakve
veze, krajnje je vrijeme da se
ime i grb Dubrovnika zaštite jasnim pravilnikom o njihovoj upotrebi. KLGB Srđ je Grad
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Trafostanica,
igralište…
Šetando
šetajući
Liechtensteinovom ulicom, u blizini kućnog
broja 15, primijetio sam
trafostanicu neobičnog
izgleda. Sa strane je
postavljena drvena
greda, a betonska
ploča samo što se nije
urušila. Uz to vrata su
zakrpljena plehom
visine vrata. Ne znam
što je sve uzrok
ovakvom stanju, ali
zbog sigurnosti građana u HEP-u bi trebali
izvršiti nadzor i izbjeći,
ne daj Bože, posljedice
koje za nekog mogu
biti kobne.
Malo dalje od trafostanice je ograđeno
dječje igralište. Uistinu
urađeno za pohvalu, ali
ne znam zbog čega
nije napravljena javna
rasvjeta, pa da djeca,
mladi i odrasli mogu i
u kasnijim satima
„liječiti tijelo“. Ne kaže
se zaludu „U zdravom tijelu zdrav duh“. Zdravko Trojanović Trojo
PS
I. Hvala vrijednim i marljivim radnicima IPSUM-a za popravljeni pločnik kod
FINA-e.
II. Hvala za novu Libertasovu tablu kod Čistoće.
SRETNA LI GRADA
Abrivala „krivom“ bandom
Još nekako mogu probavit tu tzv. regulaciju prometa kad su strahovite gužve ali me inače strašno nerva što je
neko sebi dao za pravo da mi čak odredi i kako ću uć ili izić iz mog Grada
Nikada do sad nijesam ništa pisala u “Glasu Grada”, ne zato što nijesam imala povoda, nego što bi nakon kraćeg razmišljanja
odustala. Sad više ne mogu izdurat.
Jedna sam od onih 800 (ne)sretnika koji
još stalno žive u ovome lijepome
Gradu. Iako sam sretna što imam kućicu u
ovom slavnom Gradu puno je stvari koje
nas, preostalu gradsku čeljad ćeraju da odu
odovle ako ikako mogu.
Ja, na sreću, imam mogućnost izbora, ali
ne želim ovu kuću učinit u
još jednu kuću za afitavanje i preselit se u mirniji kvart.
Danas je srijeda, 24.10.14.,
otprilike 12 sati i 10 min. S
putnom bursom na ramenu
teškom mukom probijam
se s dna Prijekoga prema
vratima od Grada.
Da, ali tu stoji neko čeljade
u žućkastoj monturi koje
pazi da se promet odvija
po nečijem “izumu” lijevo
od špaga ulaz u Grad, desno od špaga izlaz iz Grada.
Gužve nikakve nema,
promet se bez problema
odvija, a ja krećem “krivom
“ bandom jer mi je lakše i
brže doć do autobusa preko skalina nego zaobilazno.
Još nekako mogu probavit
tu tzv. regulaciju prometa
kad su strahovite gužve ali
me inače strašno nerva što
je neko sebi dao za pravo da mi čak odredi
i kako ću uć ili izić iz mog Grada.
Intanto, ja sam se abrivala “krivom” bandom a dundo u monturi viče zamnom da
idem krivim smjerom a ja mu u prolazu
odgovorim “Nemojte mi, molim Vas i Vi
pokazivat pravi put u životu” na što on meni
odvrati “A što bi bilo kad bi svi tako išli?”
(Stvarno, što bi bilo?) Moj odgovor je bio:
„Kad budete stali u gradu onda mi recite
kako Vam je”.
I cijeli taj diskoras s dundom u žutoj monturi ne bi bio vrijedan spomena, da se na
“pravoj” desnoj bandi nije našo gradski
maneken, naš dragi gospar Milan Perić,
naša prezenca od turizma. Šesan, u vestitu, s aktovkom u ruci, polako šetando /bogu
fala, niti mu je teška aktovka, niti mu je preša - plaćica ide)/.
I taj gospar, onako “preko plota” s visine,
prezirno me odmjeri i dovikne: „ Ajde, ajde;
ne držite govor”.
Ne znam koje je skule gospar Perić finio,
ali sikuro nije bio u skuli kad se govorilo o
manjerama. Čudi me što još nije zazvo
policijota da me kastiga za tu moju dizgraciju. Budući, da eto nijesam na njegovom
nivou, pa ne umijem dovikivat preko špaga
(odn. plota), ovim putem mu poručujem:
“Gosparu Periću, Vi ste (nažalost) taj koji
drži govor, a mi puk to plaćamo što posredno što neposredno. Skalajte se iz tijeh visina u koje ste se sasvim neopravdano vinuli.”
Pitala bih, gospara Perića, bi li provo bar
jedanput, usred ljeta, otić mjesto mene (ili
još bolje, neke puno starije i slabije gospođe) s place natovaren bursama pa preko Straduna u Žudiosku. E tu se odma toka
tresat i tako tresan pasat Piceriju, pa onda
doć do Sinagoge pa svakom turistu
ponaosob rijet “sorry, sorry”, pa se provuć
ispod suncobrana od restorana na Prijekome, pa opet svakom turistu “sorry, sorry...”
da bi se dokopala svoje kuće u pola
Žudioske.
Đe je taj Vaš red od stolova i restorana o
kojemu ste Vi i gospar Raguž na početku
ljeta pripovijedali tako punih usta? Vidite li
Vi, u tim svojim manekenskim paradama
po gradu kako je na Prijekome i u ulicama?
Jeste li ćoravi ili ste obneviđeli od silnijeh
solada? Sve vam je na prodaju. I svoju bi
dušu prodali ali za nju nema mušterija.
Očekivam da vam je sljedeći potez da nama
despetozima koji se još nijesmo iselili /i kvarimo vam planove o
stvaranju grada muzeja/
odredite isto ko i karićima,
vrijeme kad smiju ulazit i
izlazit iz grada, da ne bi
smetali. Nama propusnice
od-do, a strancima naplatit
ulaznice.
Sretna li Grada!
Nisam ja, a ni velika većina,
ove preostale despetoze
čeljadi, protiv turizma.
Svi mi, posredno ili neposredno živimo od njega, i
vjerujte mi jako dobro smo
svjesni toga. Svašta trpimo,
čak i ono što ne bi trebali.
Ali, ne mogu prihvatit to
kako se VI i Vama slični
odnosite prema ovoj čeljadi i ne mogu prihvatit što ste
(je li samo zbog svog
neznanja?) učinjeli od ovog
slavnog Grada običnu birtiju (ne betulu - nego krčmu
oliti birtiju).
Jer, ako ste zaboravili, i prije Vas je u ovom
gradu bilo turizma i to, vjerujte, uspješnog,
onog što je kontento i domaću čeljad i
strance, zato se i jesu vraćali po 10-20-30
puta, za razliku od ovih “Vaših” što dođu i
ne vrate se više nikad.
Citirala bi moga omiljenog pisca Mešu Selimovića: “Alajhimanet dobri čovječe, nisi ti
kriv za svoju sitnu dušu. Došao si na red
kad boljih nije bilo.”
Marijanka Knego
P.S.
Smatram, da boljih ima dosta, samo što se
oni radije uspješno bave svojim poslom za
koji su se školovali, nego neuspješno politikom.
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
E: [email protected]
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
5
LUKA DUBROVNIK
Milijunta putnica Korčulanka Tina
Botica Tulić
Korčulanka Tina Botica Tulić je
ovogodišnja milijunta putnica u
Luci Dubrovnik. Ona je u Gruž
stigla u četvrtak 18.rujna 2014.
u 12:30 sati brzobrodskom linijom Krilo Jeta, Split – Dubrovnik, a svečano je dočekana na mulu Petka, ispred Upravne zgrade Lučke uprave.
“Često putujem, i ova linija je
definitivno nešto što nama otočanima znači jako puno, i treba
se za nju izboriti. Pored svega
onoga što nemamo, velika je
privilegija to što možemo u jedan dan doći
u Dubrovnik, obaviti sve što trebamo, i
vratiti se doma bez naporne plovidbe.” rekla je milijunta putnica na svečanom
AGROTURIZAM KONAVLE
Trganje 2014.
Agroturizam Konavle je i ove godine organizirao tradicionalnu berbu grožđa pod nazivom
„Trganje 2014“, čime je najavljen početak berbe naše autohtone sorte Dubrovačka malvasija, u vinogradima istaknutog konavoskog vinara Nika Karamana.
Oživljeni su i upriličeni stoljetni običaji Konavljana prilikom trganja, te se dao naglasak da
će i u ovoj teškoj godini, zahvaljujući selektivnoj berbi samo najboljeg i najzdravijeg
grožđa, konavoski vinari, uz znatno manje prinose, opet proizvesti visokokvalitetna i vrhunska vina.
Manifestaciju su svojim nastupom uveličali
dočeku. Brzobrodska linija Krilo Jet povezuje
Dubrovnik sa Splitom od sredine svibnja. Plovi
dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom te uplovljava u luke na Korčuli, Hvaru te u Milnu na
otoku Braču. “Linija se pokazala vrlo respektabilnom i do kraja kolovoza je prevela oko 11
i pol tisuća putnika. Prometovati će do 15.
studenog, jako dobro funkcionira i očekujemo
da će dogodine i češće ploviti” - kazao je
ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić.
Asić je nadodao i da je po ukupnom broju putnika Luka Dubrovnik na prošlogodišnjoj razini
usprkos padu kružnih putovanja za 10 posto.
“Milijunti putnik je stigao samo jedan dan kasnije nego prošle godine. Sezona je dobra, na
nivou prošlogodišnje. Bilo je više linijskog
prometa, ali i dnevnih izleta s čime smo kompenzirali pad dolazaka kruzera. Kruzeri su
bili dobro raspoređeni kroz tjedan, subote su i
dalje udarne, ali vikend gužve su nešto što ne
možemo potpuno izbjeći” - istaknuo je Asić.
dubrovniknet team / foto: Vedran Jerinić
KUD „Stjepan Radić“, dok su u trganju ruke
dali učenici Gimnazije Dubrovnik, te Obrtničke
Škole Dubrovnik, smjera Agroturizam.
I ovaj projekt je odrađen u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Konavle s kojom
Agroturizam Konavle ima izvrsnu suradnju, te
je i direktor TZ-- Konavle, Frano Herendija
svojom prisutnošću uveličao ovu manifestaciju.
„Trganje“ je i ujedno i posljednja ljetna aktivnost
Agroturizma Konavle, nakon koje kreće u organizaciju brojnih jesenskih i zimskih događanja, tako da već iduću subotu organiziraju Natjecateljsko-taktičku promotivnu utrku „Istraži
Konavle“, te se već kreće u organizaciju najpoznatije manifestacije „Mirisi Božića kao krunom još jedne uspješne godine.
Agroturizam Konavle
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Predavanje na temu prevencije obiteljskog nasilja
Početkom prošlog tjedna policijski službenici Policijske postaje
Dubrovnik roditeljima učenika prvih i drugih razreda Osnovne škole
Ivan Gundulić održali su predavanje na temu prevencije obiteljskog nasilja, utjecaja obiteljskog nasilja na ponašanje djece i na
temu među vršnjačkog nasilja kao posljedici izloženosti djece
obiteljskom nasilju. Predavanja na navedenu temu provode se u
sklopu preventivnog projekta „U dobru i zlu bez nasilja“, a njihovo
je u26.
svim
osnovnim školama na području
6 održavanje
GlasGrada -planirano
497 - petak
9. 2014.
grada Dubrovnika i to kontinuirano svake školske godine. Opći
cilj projekta je povećanje svijesti o problemu nasilja, smanjenje
svakog oblika nasilja, ali i senzibiliziranje javnosti na prijavljivanje
nasilja. Na kraju predavanja, istaknuta je važnost zajedničkog djelovanja obitelji, kao primarne zajednice, obrazovnog sustava te
policijskih službenika, Centra za socijalnu skrb i drugih subjekata,
kako bi se u što većoj mjeri preveniralo nasilje.
Glasnogovornica Marija Gjenero
UČIMO HRVATSKI
Camp (?)
mARKETIN
[email protected]
T: 020 358 980 F: 020 311 992
Svakoga dana hrvatski je jezik
bogatiji za mnoštvo novih riječi,
posebno onih engleskog podrijetla.
Što nam donosi novi dan, govori
nam mr.Nives Opačić u obrazovnoj
radijskoj emisiji Hrvatskog radija
Govorimo hrvatski pa pogledajmo
što nam ona o tome ima reći.
“Mislila sam da je camp (č.kemp) –
kamp, mjesto za logorovanje i kraći
boravak u prirodi, a potom i za ljetovanje. Da kampiranje znači život pod
šatorom ili u kamp-kućici uz pokoje
drvo koje će ljudima pružiti malo hlada. Na koncentracijske, žicom
opasane logore, obično ne pomišljamo, jer za njih ne rabimo tako
bezbrižan naziv, nego logor ostaje
logor. Uz takva siromaška ljetovanja
ide niz praktičnih predmeta: poljski
krevet, sklapajući stolac,vreća za
spavanje, plastične garniture čaša,
tanjura i zdjela, razna mala kuhala,
vreće s vodom što vise s grane i
služe umjesto bojlera itd. Sve to još
razumijem, no kad se u novinama,
bez ikakva objašnjenja novinske
avangardne snage raspišu o campu koji nije ništa od navedenoga,
odmah znam da su to od nekoga
prepisale. Riječ camp u dosad
poznatom značenju teško ćete naći
i u standardnim englesko – hrvatskim rječnicima, bez kojih, zna se,
nema više čitanja hrvatskih novina.
Naravno je da se taj izraz camp povezuje s modom, kojekakvim
društvenim trendovima i prenavljanjima i da je uvoz iz američkog slenga. Ondje camp znači i namjerno kultiviranje kiča pa i vulgarnosti, a nerijetko i bolećive feminiziranosti. Campi lokal bit će tako dekorirani lokal,
campi odjeća, nešto, meni, ukratko,
neopisivo, no i jedno i drugo izazvat
će, poglavito među određenom populacijom i sličnim ljepodusima, opći
ushit. A naš će narod nerijetko to čitati baš tako kako piše, campi (kao
cvijet), misleći da se odnosi na
nekakvog campeka – psića. Ne
kažem da je to znanje bez kojega
ne mogu, no kad već tako piše u tiskovini koju sam kupila i pošteno platila, onda bi bilo pristojno da ti novinari i novinarke, toliko uronjeni u
engleski jezik, objasne i nama, hrvatskim neznalicama od kojih dobrim dijelom i žive. No možda zec
leži baš u tom grmu njihova neznanja.”.
Gospođa se, a to je opće poznato,
svojski i uporno bori protiv nekontroliranog i neopravdanog prodiranja engleskog, pa i njegova slenga, u
hrvatski jezik, posebno jezik pisanih
medija, no bojimo se da se sav njezin
trud može objasniti onom pričom o
psima i karavanama. T.K.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 7
SVJETSKI DAN TURIZMA U DUBROVNIKU
Festa od mušula
na Prijekome i Jose
Feliciano na Stradunu
Svjetski dan turizma (WTD), obilježava se svake godine 27. rujna, a Svjetska turistička organizacija (WTO)
nastoji globalno istaknuti ulogu turizma kao socijalne,
kulturne, političke i ekonomske vrijednosti. WTD 2014.
se ove godine održava se s temom turizam i razvoj zajednice - s naglaskom na sposobnost turizma da osnaži
ljude i podari im vještine za postizanje promjene u svojim
lokalnim zajednicama.
Turistička zajednica grada Dubrovnika , kao i posljednjih godina 27. rujna, povodom Svjetskog dana turizma,
organizira tradicionalnu Festu od mušula koja će se ove
godine održavati u devet dubrovačkih restorana na
poznatoj dubrovačkoj ulici Prijeko.
U subotu će se na Prijekome prigotovljavati mušule na
buzaru, rižoti od mušula, špageti sa mušulama, juha
od mušula, pohovane i zapečene mušule te mušule na
dubrovački način. Vješti chefovi restorana na Prijekome pokazat će svoje umijeće, uz pratnju klapske glazbe.
Na festi sudjeluju restorani Stara loza, Antunini, Moby
Dick, Captain, Ragusa 2, Wanda, Moskar, Sebastian i
San Francisco i nude svoje specijalitete uz vrlo pristupačne cijene.
Ne propustite Prijeko 27. rujna, uživajte u mirisima i
okusima jadranskih mušula, poslušajte koncert legendarnog gitariste Jose Feliciana Pred Dvorom i proslavite Svjetski dan turizma u Dubrovniku. J.T.
8
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK PORUČIO ‘DEŽURNIM KATASTROFIČARIMA’:
Imamo 29 milijuna kuna, ne brinite za Proračun!
Šesti kolegij gradonačelnika grada Dubrovnika održan je 24.rujna u Maloj vijećnici, a na kojem je bilo govora o točkama koje
bi se trebale naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća koje će se održati u subotu.
Tako će se na dnevnom redu naći Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća gradonačelnika o radu za razdoblje siječanj –
lipanj 2014. godine.
‘Grad Dubrovnik ide uzlaznom putanjom.
Problem koji smo uspješno riješili tijekom
proteklih šest mjeseci jest donošenje prostornog plana. Usvojili smo izmjene i dopune
GUP-a i PPU-a. To su bile vrlo obuhvatne
promjene. U Gradu Dubrovniku trenutno
imamo oko 2 i pol milijarde eura ili oko 17
milijardi kuna vrijednih privatnih investicija.
Imamo privatne investitore i prostorne planove,’ kazao je Vlahušić.
Također je dodao kako je pitanje prometne izoliranosti primarno političko, a ne realno životno pitanje jer je relativno mal broj
onih koji sa svojim osobnim automobilima
idu za Zagreb. Također je najavio kako će
se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća
naći i točka dnevnog reda prema kojoj će
se uvođenje subvencioniranja na cestarine
proširiti i na obitelj vozača, a ne samo na
vozača, kako je to do sada bilo, te kako će
se proširiti na gotovo cijelu mrežu
Hrvatskih autocesta.
O Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2014.
godine više je govorio pročelnik
Niko Pavlović.
‘Danas na računu imamo 29 milijuna kuna, a do 22. rujna ostvarili smo
nešto više od 295 milijuna kuna. To
je 11,8 posto više od prihoda ostvarenih
lani,’ kazao je Pavlović.
Vlahušić je kazao kako je to zapravo ‘odgovor dežurnim katastrofičarima u gradu koji
brinu oko Proračuna’. Dodao je i to kako je
u Proračun od žičare trebalo biti uplaćeno
oko pet milijuna kuna te od autobusera još
toliko.
Po pitanju Izvješća o postupku izdavanja
koncesije za žičaru za prijevoz osoba, gradonačelnik je podsjetio kako je kompletna
žičara stajala 40 milijuna kuna.
‘Društvo je od srpnja 2010. godine, kad je
žičara puštena, pa do 31. prosinca 2013.
godine uprihodovalo 65 milijuna kuna od
prodaje ulaznica, a do kraja 2014. godine
taj iznos će se popeti na oko 92 milijuna
kuna. Čista zarada prije oporezivanja iznosi više od 60 milijuna kuna. Ne žele dati
Zahtjev za koncesiju, sukladno Zakonu i iz
tog razloga sam podnio zahtjev nadležnim
ministarstvima,’ kazao je Vlahušić.
Na Gradskom vijećnici će se naći i Izvješće
o arbitraži za javnu garažu na Ilijinoj glavici.
Tom je prilikom Vlahušić kazao kako će se
u petak održati sastanak po tom pitanju, a
kako je ovih dana u tijeku arbitražni postupak oko garaže.
‘Ukupni dug garaže iznosi oko 60 milijuna
kuna, ukupni dug prema Gradu Dubrovniku je šest, a prema Sanitatu još dva milijuna kuna. Zahtjev PBZ-a i Midia grupe jest
da Grad plati preko 200 milijuna kuna. Kad
bi se taj Zahtjev usvojio, to bi značio trenutni bankrot Grada Dubrovnika,’ kazao je gradonačelnik.
www.dubrovackidnevnik.hr
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ NA BATALI:
Želimo samostalno upravljati cjelokupnim dubrovačkim akvatorijem
Konferenciju za novinare u parku na Batali, gdje teku posljednji radovi na postavljanju sprava za vanjski fitness, održali su
18. rujna gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i njegov zamjenik
Nenad Vekarić. U projekt uređenja Batale,
rekao je gradonačelnik Vlahušić, Grad je
uložio oko dva milijuna kuna te dodatni
milijun kuna u projektnu dokumentaciju
za Lapadsku obalu, prometnice i infrastrukturu.
Uz sprave za rekreaciju na otvorenom
uređeno je dječje igralište te su postavljeni kameni stolovi i klupe s drvenom podlogom. Park Batala bit će službeno otvoren
krajem mjeseca prigodnom manifestacijom
‘Noć Batale’.
Gradonačelnik Vlahušić ovom prilikom govorio je i o projektu rekonstrukcije Lapadske obale, čiji je park integralni dio, a za što
su osigurana sredstva te o gradnji komu-
URED GRADONAČELNIKA
Pozivaju se građani da dostave svoje prijedloge
na Nacrt prijedloga proračuna za 2015.
Po nalogu gradonačelnika Andra Vlahušića
na službenim stranicama Grada Dubrovnika objavljen je Nacrt prijedloga proračuna
za 2015. kao i projekcije za 2016. i 2017.
godinu.
Uz gradske vijećnike, Grad Dubrovnik želi
informirati građane o sadržaju Nacrta prijedloga proračuna i uključiti ih u proces
odlučivanja. Namjera je prikupiti prijedloge
i komentare građana prije donošenja
konačnog prijedloga. Svi građani stoga
svoje eventualne primjedbe i prijedloge
mogu dostaviti na adresu elektroničke
pošte Upravnog odjela za poslove gradonačelnika [email protected] zaključno
do 30. rujna 2014. godine. Nakon
provedene rasprave i prihvaćenih prijedloga
na Nacrt, Upravni odjel za proračun, financije i naplatu dovršit će konačni Prijedlog
proračuna za 2015. i projekcije za 2016. i
2017. godine, te pripremiti dokument za
Gradsko vijeće.
nalne marine za Dubrovčane. Pozvao je
Dubrovačko –neretvansku županiju da ne
koči projekt i da završi ‘svoj dio posla’.
Na području Batale, neposredno uz dio
gdje su postavljene sprave za vanjski fitness, a na kojem koncesiju ima Luka Dubrovnik, sukladno GUP-u gradit će se objekt koji će na 350 metara kvadratnih
sadržavati klupske prostorije te prostore
Lučke uprave, ali i dizalicu za plovila.
Ovom prigodom gradonačelnik Vlahušić
izrazio je i želju da Grad Dubrovnik cjelovito i sustavno upravlja čitavim dubrovačkim akvatorijem za što je nužno donijeti izmjene i dopune Zakona o pomorskom
dobru, a kojim bi Županijska lučka uprava
postala gradska.
Grad Dubrovnik, iznio je Vlahušić, želi u
svoje stopostotno vlasništvo preuzeti tvrtku Luka Dubrovnik, a za tu akviziciju već se
provode istražne radnje.
Treći dio plana naziva ‘Projekt more’ preuzimanje je ACI marine Komolac i ljetnikovca Sorkočević, o čemu je u Zagrebu razgovarao s direktorom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom
Pejnovićem. –’To što su velike svjetske tvrtke zainteresirane za ulaganje u marini
potvrđuje opravdanost naše namjere. Nitko ne želi ulagati da bi izgubio, pa tako ni
Grad. Pozivajući se na dugo nasljeđe dubrovačke pameti želimo upravljati morem i
obalom u cijelosti’, zaključio je Vlahušić.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 9
GRAD DUBROVNIK
RAZVOJNE AGENCIJE GRADA
DUBROVNIKA I ZAGREBA
OVE SUBOTE
12. sjednica Gradskog
vijeća
Zajedno osnažuju
poduzetništvo
Razvojna agencija Zagreb -TPZ i Razvojna
agencija Grada Dubrovnika DURA, potpisali
su „Memorandum o razumijevanju“, kojim
su izrazili interes i spremnost za međusobnu suradnju u području promocije poduzetništva.
Sporazum su potpisali Andrea Novaković,
direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e i Frane Šesnić, direktor
Razvojne agencije Zagreb - TPZ, koji su tom
prigodom naglasili kako je prijenos dobre
prakse, znanja i iskustva među agencijama nužan za kvalitetan rad te za postizanje zajedničkog cilja; promocija poduzetništva i projekata vezanih za lokalni i regionalni
razvoj.
„Mišljenja sam kako zajedničkim radom
uvijek možemo postići bolji učinak te je stoga potpisivanje ovog sporazuma o suradnji prvi korak prema tom cilju“, istaknula je
Novaković, direktorica DURA-e te nadodala kako je Razvojna agencija Zagreb institucija od koje će se puno toga moći naučiti
i primijeniti, no da zajednički projekti razvoja otvaraju mnogobrojne mogućnosti što će
se itekako odraziti u lokalnim zajednicama
ova dva grada u narednim godinama.
„Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, spojili smo sjever i jug Hrvatske,
kako bi omogućili produktivnije rješavanje
izazova na projektima međulokalnog i
međuregionalnog karaktera, a u svrhu potpore malog i srednjeg poduzetništva“ rekao je Šesnić, direktor Razvojna agencija
Zagreb - TPZ, koja se sa svojim rezultatima
dokazala kao stručna i profesionalna platforma za doprinos razvoju poduzetništva.
„Veselim se suradnji i budućim projektima
s Razvojnom agencijom Grada Dubrovnik
i siguran sam kako zajedno možemo ostvariti velike rezultate“ zaključio je Šesnić.
Suradnja razvojnih agencija, između ostaloga, uključuje i zajedničke aktivnosti u obliku partnerstva pri prijavi na natječaje Europske unije i u provedbi EU projekata kao
i zajedničku komunikaciju prema javnim i
upravnim tijelima.
VISOKA TURISTIČKA DELEGACIJA IZ KINE U DUBROVNIKU
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Niko Bulić sazvao je 12.sjednicu
Gradskog vijeća za subotu 27.rujna 2014., s
početkom u 10 sati. Sjednica će se održati u
Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred
Dvorom 1. Na dnevnom redu je 39 točaka,
a među njima su: Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća gradonačelnika o radu za
razdoblje siječanj – lipanj 2014. Godine; Izvješće o postupku izdavanja koncesije za
žičaru za prijevoz osoba; Izvješće o arbitraži
za javnu garažu na Ilijinoj glavici; Prijedlog
polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište
2014. Godine; Prijedlog odluke o pretvaranju tražbine u kapital, ulaganja prava i upisa
dionica u postupcima predstečajnih nagodbi
nad dužnicima; Prijedlog odluke o izradi
UPU-a Trsteno - Veliki stol; Prijedlog odluke
o organizaciji i načinu naplate i kontrole
parkiranja u Gradu Dubrovniku; Prijedlog
odluke o uređenju prometa na području
Grada Dubrovnika; Prijedlog odluke o
zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa
i osbnih automobila (8+1) u zoni posebnog
prometnog režima; Prijedlog odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika;
Prijedlog odluke o načinu i vremenu obavljanja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika;Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi prijevozu u cestovnom prometu i td.
23.RUJNA 2014.
Dubrovnik ‘Home Port’ za kineske turiste Grad Dubrovnik u Global
Gradonačelnik Grada
Compact inicijativi UN-a
Dubrovnika Andro
Vlahušić primio je
23.rujna visoku turističku delegaciju grada
Chongqinga iz NR
Kine, a tema razgovora bila je moguća
suradnja na polju turizma. Delegacija kineskog grada Chongqinga u Hrvatskoj boravi na studijskom putovanju s ciljem upoznavanja hrvatske turističke ponude i iznalaženja modela buduće suradnje.
Na sastanku s gradonačelnikom Androm Vlahušićem razgovaralo se o mogućnosti pozicioniranja Dubrovnika kao luke ukrcaja i iskrcaja (Home Port)
za kineske turiste, koji bio dio aranžmana proveli u Dubrovniku, a drugi dio
na krstarenju Mediteranom. Istaknuta je nužnost uvođenja direktnih čarter
letova.
Predstavnici vodećih turističkih agencija i touroperatora iz grada Chongqinga izrazili su svoje oduševljenje ljepotama i kulturnim bogatstvom Dubrovnika.
Dubrovnik je posljednjih godina sve poznatiji među turistima s područja
Kine, a Chongqing je jedan od najvećih kineskih gradova s preko sedam
milijuna stanovnika, dok na širem gradskom području živi gotovo 30 milijuna ljudi.
10 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
Početkom rujna ove godine
Grad Dubrovnik pridružio se
Puli i postao dio renomirane
međunarodne inicijative
The United Nations Global
Compact. Global Compact
inicijativa pokrenuta je 2000.
godine s ciljem uvođenja
društveno odgovornog poslovanja i danas je najveća takva inicijativa koja okuplja preko 8000 korporativnih dionika iz preko 135 zemalja diljem svijeta.
Kao dio Global Compact inicijative Grad Dubrovnik obvezao se podupirati načela inicijative iz područja ljudskih
prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije te
će svake dvije godine UN-ovoj inicijativi dostavljati izvješće
o konkretnoj podršci načelima Global Compacta. Izvješća
će biti javno objavljena na web stranici.
Pristupanje Global Compact inicijativi korak je prema unaprjeđenju društveno odgovornog poslovanja Grada, a
svoje zadovoljstvo učinjenim izrazio je i gradonačelnik
Andro Vlahušić poslavši pismo Ban Ki Moonu, generalnom tajniku UN-a obvezujući se podupirati transparentno
poslovanje i pridržavati se načela Global Compact inicijative.
Više o inicijativi može se doznati putem stranice:
www.unglobalcompact.org
GRAD DUBROVNIK
PU DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
Edukacijom i sportom u Domu Maslina započelo obilježavanje Dana policije
U tjednu obilježavanja Dana policije,
policijski službenici Policijske uprave
dubrovačko-neretvanske 23.rujna su
posjetili Dom Maslina u Dubrovniku.
Edukacijom i sportskim druženjem djeci, korisnicima Doma, ukazalo se na
moguće opasnosti prilikom korištenja
interneta, a cilj sportskog druženja bio
je promovirati zdrave stilove života.
Tako su policijski službenici za prevenciju korisnicima Doma održali edukativno predavanje u sklopu kojeg su govorili o pravilima korištenja interneta ,
prepoznavanju neprimjerenog sadržaja, cyberbullingu i drugim oblicima
daktiloskopskog izuzimanja otisaka
prstiju.
U sportskom dijelu odigrala se nogometna utakmica između korisnika i
odgajatelja Doma te pripadnika Interventne jedinice policije, što je posebno razveselilo ekipu Doma Maslina.
Ovakav oblik druženja izuzetno je dobro prihvaćen od strane djece,
obzirom da se radi o dobi učenika koji
su vrlo aktivni na brojnim društvenim
mrežama, a veliki dio njih se bavi i
nekom sportskom aktivnošću.
Glasnogovornica Marija Gjenero
zlostavljanja putem interneta. Isto tako objasnili su im što učiniti ukoliko se na internetu susretnu sa neprimjerenim sadržajem
ili zlostavljanjem te kako i kome ga prijaviti.
Osim nasilja putem interneta, djeci se ukazalo i na razne druge oblike među vršnjačkog nasilja te kako postupiti u takvim situacijama.
U nastavku druženja kriminalistički tehničar
korisnicima Doma pokazao je postupak
23.RUJNA 2014.
MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE
Obilježen Europski
dan bez automobila
Javni poziv za dva člana povjerenstva za
izbor Europske prijestolnice kulture
Obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti, kao najraširenije manifestacije
posvećene održivoj mobilnosti, završava Europskim danom bez automobila
povodom kojeg je 22.rujna održana
grupna vožnja biciklima od Luke Gruž
do Pila. Vožnju je organizirala PU Dubrovačko-neretvanska u suradnji s
Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada
Dubrovnika, a okupila je dubrovačke
bicikliste svih generacija. Cilj ove manifestacije je promicanje biciklizma kao
aktivnog, zdravog i ekološki prihvatljivog načina života. Jednako tako,
ovom se simboličnom vožnjom promiče suradnja među svim sudionicima u
prometu te povratak pješaka, biciklista
i javnog prijevoza u gradska središta.
Ministarstvo kulture na svojoj web stranici objavilo je Javni poziv za iskaz
interesa kandidata za imenovanje dva člana Povjerenstva nezavisnih
stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka osniva se radi provedbe postupaka odabira i praćenja
izbora hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Ovim javnim pozivom, poziva
se hrvatske građane, nezavisne stručnjake u kulturi, s iskustvom rada u kulturi i organizaciji
međunarodnih kulturnih događaja, da se prijave i budu članovi Povjerenstva za izbor Europske prijestolnice kulture. Poziv se može pronaći na web stranici Ministarstva kulture Republike Hrvatske na sljedećem linku: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=11259. Natječaj
je otvoren do 22. listopada 2014. godine, do 16 sati, a sve detaljne informacije dostupne su
na web stranicama Ministarstva kulture.
OBAVIJEST
Isplata
stipendija
učenicima i studentima
za rujan 2014.
Sukladno ugovorima o stipendiranju
dana 19. rujna 2014. godine izvršena
je uplata stipendija učenicima i studentima Grada Dubrovnika za mjesec rujan 2014. godine.
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA-DUBROVNIK
Obavijest umirovljenicima
Pozivamo sve umirovljenike sa dubrovačkog područja da se pridruže aktivnostima Crvenog križa sa
posebnim naglaskom na Klub 65+ koji je formiran
početkom ove godine. Učlanjenjem u Klub 65+ sa
simboličnom godišnjom članarinom od 12 kn. u mogućnosti ste svaki mjesec na adresu Vašeg stanovanja dobivati rasporede aktivnosti Kluba. Aktivnosti
su mnogobrojne i za sve ukuse i interese starije populacije – od zabavno rekreativnih aktivnosti,
zdravstveno-preventivnih, raznih edukativnih predavanja, društvenih igara, gledanja filmova i dokumentaraca te mnogobrojne goste suradnike. Misija Kluba 65+ je podići svijest starije populacije kao i svih
građana o aktivnom druženju u starijoj dobi sa ciljem prevladavanja usamljenosti i sadržajnog i veselog
upotpunjavanja slobodnog vremena građana treće
životne dobi. Dođite svi i informirajte se za sve što
Vas zanima uvezi Kluba. Tu smo za Vas da Vam život
učinimo slađim i ljepšim. Ovim putem
Vas pozivamo dana 1.10.u 18:00 na
obilježavanje Međunarodnog dana
starijih osoba uz predavanje o aktivnom i zdravom starenju na kojem će
se održati prezentacija knjige Jesenji
valcer Mirjane Krizmanić. Predavanje
će voditi gđa. Vesna Miović. Također
formiramo dramsku grupu sa glumicom Mimom Brautović koja se
održava svake srijede od 18:00-20:00
te kreativno literarno- recitatorsko
druženje uz gospođu prof. Anitu Vlašić
svakim četvrtkom od 18-19. Veselimo
se Vašem dolasku, vaše GRADSKO
DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA - DUBROVNIK, Josipa Kosora3, područje
Hladnice- kod PBZ banke, tel: 333465.
Voditeljica Kluba65+
Jelena Žaknić
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU ČIPKE U LEPOGLAVI
Nastupio Folklorni ansambl Linđo
Folklorni ansambl Linđo nastupio
je na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi u sklopu suradnje
sa čipkarskim društvom „Danica
Bresler“ iz Lepoglave koji su gostovali prošle godine u Dubrovniku
sa svojom izložbom povodom
obilježavanja 10. obljetnice
UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini. U ispunjenom festivalskom šatoru publika je
čestim aplauzima iskazivala
oduševljenje nastupom gostiju iz
Dubrovnika, koji su se predstavili
plesovima iz cijele Hrvatske. Jedna
od najzaslužnijih za uspostavljenu
suradnju predsjednica je Čipkarskog društva Danica Bresler - Verica Dubovečak, koja otkriva kako
nije trebalo puno da se stvori prijateljski odnos budući da i Linđo i
Čipkarsko društvo Danica Bresler
njeguju kulturnu baštinu. „ Kad sam
ih u Dubrovniku prvi puta čula kako
pjevaju i vidjela kako plešu, pitala
sam se kada će oni doći u Lepoglavu i hoće li nam uopće ikad doći.
Srećom, nije nam puno trebalo da
se povežemo i dogovorimo „– rekla
je Dubovečak. Na nastupu im se
pridružio i gradonačelnik Lepoglave, Marijan Škvarić te zajedno
s linđovcima zaplesao bunjevačke
plesove. Uoči nastupa su i razmijenjeni prigodni darovi, a članovi ansambla su oduševljeni gostoprimstvom izrazili želju za ponovnim
susretom…
DUBROVNIK U POZNO LJETO
Za kraj simfoničari, Campestrini i Maras
Posljednji koncert ovogodišnjeg Međunarodnog
glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto
održao se u petak 19. rujna u atriju Kneževa dvora.
Dubrovačkim simfonijskim
orkestrom još jednom je
ravnao
Christoph
Campestrini, a kao solist
će nastupio mladi dubrovački violinist, Marin
Maras. Marin je dobitnik brojnih nagrada na violinističkim natjecanjima, a
na Festivalu je nastupio i prošle godine. Na programu su bila djela: E.
Chaussona , M. Ravela i L. van Beethovena.
DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
Koncert Ansambla Plazarius
U organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Ansambl Plazarius će
u petak 26. rujna održati koncert u Kneževu dvoru koji je nedavno bio
odgođen zbog velikog nevremena. Koncert pod nazivom „Čarobni kompas“ počinje u 21 sat, a program kroz koji nas vode dvorska luda i
narator pratit ćemo na engleskom jeziku. Radi se o koncertu renesansne
i barokne glazbe, a Čarobni kompas nas vodi od Dubrovnika do europskih gradova predstavljajući nam tako autore iz domaćih krajeva poput
V. Jelića, T. Cechinia, A. Antica, V. Comnena, te mnoge europske autore
poput raznih anonymusa te poznatih skladatelja kao što su P. Attaignant,
T. Susato, G. Mainerio, F. Caroso. Gledatelji uz prekrasnu glazbu imaju
priliku saznati i zanimljive detalje iz naše povijesti. Informacije, rezervaci12 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
SAVRŠEN DOŽIVLJAJ NA FESTIVALU „DUBROVNIK
INTERNATIONAL WINE&JAZZ“ FESTIVALU U DUBROVNIKU
Legendarni Jose Feliciano i
sjajna hrvatska vina!
Priuštite sebi uživanje u opojnim okusima lokalnih vina iz
vinarija Vina Vukas, Korta Katarina, Crvik vinogradi i vinarija te Vinarija Bura-Mokalo, popraćenih vrhunskom
glazbom. Četvrti po redu festival „Dubrovnik International
Wine &Jazz na kojemu gostuje veliki svjetski gitarist Jose
Feliciano. Ne propustite besplatni koncert Carol Cass i
Michaela Kissingera 25. rujna u dubrovačkim vrtovima sunca, te koncert Jose Feliciana i Dubrovačkog simfonijskog
orkestra na Stradunu 27. rujna i izaberite vino koje volite,
uz izložbu dubrovačkih likovnih umjetnika.
Svake godine na festivalu sudjeluju i neki od najboljih vinara iz regije, čija se vina predstavljaju prije i tijekom koncerata. Ove godine nudit će se crna vina punog okusa te
osvježavajuća bijela vina iz lokalnih vinograda dubrovačke
regije, s Pelješca i Konavala. Za ljubitelje crnog vina iznimne punoće isprobajte Plavac mali, a ako ste pak ljubitelj
laganih ljetnih bijelih vina, za vas je Pošip ili Malvasija dubrovačka savršen izbor. Isprobajte neka od njih i pronađite
ona koja najviše odgovaraju vašem nepcu. Ovogodišnja
odabrana vina uključuju vina vinarija Vina Vukas, Korta
Katarina, Crvik vinogradi i vinarija te Vinarija Bura-Mokalo.
Izvrsna hrvatska vina, sjajna jazz glazba i lijepe umjetnosti
spajaju se na Dubrovnik International Wine&Jazz festivalu
na odličan način nudeći posjetiteljima vrhunski doživljaj.
Znanstvenici kažu da bi ljudi koji piju vino trebali slušati
glazbu,kako svjetlo i zvuk utječu na to je li vino voćno, gorko ili kiselkasto, testirajte kakv je okus vina popraćenog
sjajnim jazz izvedbama.
PROGRAM FESTIVALA:
Četvrtak, 25. rujna, 21h Jazz pjevačica Carol Cass i klarinetist Michael Kissinger –
besplatni koncert - Dubrovački vrtovi sunca
Petak, 26. rujna, 21h –
Ekskluzivni VIP JAZZ IT UP! koncert s Joséom Felicianom
u Dubrovačkim vrtovima sunca za partnere & prijatelje
Subota, 27. rujna, 21 h Under The Stars With José Feliciano – José Feliciano i
Dubrovački simfonijski orkestar, dirigent Michael Kissinger
– Stradun/Pred Dvorom
A.T.
ja i prodaja karata u uredima Orkestra u Slanici (Revelin),
na tel. 417 110, mob. 099 2211 585, e-mail [email protected],
u turističkoj agenciji Stradun TIC, Placa bb, na tel. 323 350,
u turističkoj agenciji Perla Adriatica, Frana Supila 2 na Pločama, na tel. 422 766, u Kulturno-informativnom centru Luža,
kao i na ulazu jedan sat prije početka koncerta. K.R.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
SLANO
LAG5 u Dubrovačkom primorju
Susret predstavnika LAG-a5 i gospodarstvenika s ovoga
područja, predstavnika lokalne
samouprave, vlasnika OPG-a
s područja Općine Dubrovačko primorje te ostaloga zainteresiranoga stanovništva,
održan je u četvrtak 18. rujna
u prostorijama Vatrogasnoga
doma u Slanomu. Nakon upoznavanja nazočnih s programom LAG-a za ovo područje i
mogućnostima ostvarivanja
raznih projekata, vodila se
duga i kreativna rasprava u
kojoj su zainteresirani tražili
OŠ SLANO
Prezentacija juda
Već godinama znatan broj učenika
OŠ Slano trenira judo i na natjecanjima u Županiji, u Hrvatskoj i turnirima van Hrvatske postižu zavidne rezultate. Njihov interes za judom ne
konkretne odgovore na različita pitanja i nejasnoće vezane uz projekte LAGa. LAG5 je osnovan 2012. s ciljem promjene postojećega stanja na području krajnjega juga Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije.
LAG5 obuhvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo i Dubrovačko primorje i Pelješac. Radi na unaprjeđenju zajednice s
konkurentnim gospodarstvom i visokom
kvalitetom življenja i atraktivnom očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom koja svoj razvoj
temelji na tradicijskim vrijednostima i održivom
razvoju. Budući da je Dubrovačko primorje područje s potencijalom kakvoga bi LAG5 trebao
podržati i poticati svojim projektima u razvoju,
interes je bio veliki i svakako će ova prezentacija i razmjena iskustava te otklanjanje nejasnoća u ostvarivanju projekata i realiziranju u razvoju istih biti od velike pomoći u očuvanju
tradicijskih vrijednosti i održivoga razvoja u Dubrovačkom primorju. Lj.Šimunović
prestaje ni kada završe osnovnu
školu, nego s treninzima i uspjesima nastavljaju i poslije. Kako bi privukli što veći broj novih članova, Judo
klub Ura-nage i Judo klub Slano u
petak 19. rujna u 11 i 30 su u školskoj sportskoj dvorani održali
prezentaciju ovoga sporta u svrhu
uključivanja što većega broja djece u klubove i promoviranje zdravoga načina života uz bavljenje sportom. Za sada
Judo klub Slano ima 17 članova, uglavnom djece iz Slanoga koja pohađaju slanjsku školu i 5 članova koji dolaze
na treninge iz susjedne BiH. U školskoj sportskoj dvorani,
gdje je prezentacija i održana, učenici i njihovi roditelji su
imali prigodu vidjeti odabrane članove koji su demonstrirali svoja umijeća i sposobnosti iz juda. Među njima je
bila i Ema Knežić, učenica 4. razreda OŠ Slano, koja već
ima zapažene rezultate na turnirima. Treneri Maro Đapić,
Marko Giljača, Lovro Ljevak i Maro Sentić bili su otvoreni
za sve informacije zainteresiranoj djeci i njihovim roditeljima. Budući da je školska sportska dvorana izvrstan prostor za bavljenje dvoranskim sportovima, a treneri veoma
susretljivi i uporni u svom radu, vjerojatno će se nakon
ove prezentacije broj članova Judo kluba Slano povećati.
Pa i oni koji dvoje je li judo sport koji uči nasilju, sigurno
su se uvjerili kako je ovo sportsko umijeće primjenjivo
samo u dvorani na strunjačama i, ako i zatreba u iznimnim situacijama, za obranu od nasilja. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
BISKUP UZINIĆ U ŽUPI DUBROVAČKOJ
CARITAS
U posjetu obiteljima
stradalim u poplavama
Za poplavljene
u Župi
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić obišao je u
Caritas Dubrovačke biskupije
četvrtak, 18. rujna obitelji stradale u olujnom nevrepoziva na prikupljanje finanmenu u petak 12. rujna u Župi dubrovačkoj. Biskup
cijske pomoći za poplavljene
se u Kuparima upoznao s onim što je poplava učiniobitelji na području Općine
la pojedinim obiteljima, a članovi obitelji su podijelili
Župa dubrovačka. Svi koji
s biskupom svoju muku i sve ono s čime se sada
žele pomoći novac mogu
susreću nakon poplava. Izrazili su bojazan da im se poplava može opet dogoditi jer je konfiguracija uplatiti na žiro-račun Caritasa
terena takva da se oni nalaze na najnižim točkama te je moguće da opet dožive poplavu, a nekima se PBZ
HR
242340009to i prije događalo. Iskazali su i dileme oko toga je li ima smisla popravljati uništene prostorije ako se 1110646693 s naznakom: Za
uzrok poplava ne riješi. S obzirom da je uz biskupa u obilasku bio i načelnik općine Silvio Nardelli sve poplavljene u Župi. Iz Carisvoje bojazni su i njemu iznijeli tražeći da im se konkretno kaže kako će im općina i država pomoći jer tasa također najavljuju da će
sami nisu krivi za poplave koje su im se dogodile. Načelnik Nardelli je kazao da je proglašena elemen- rado posredovati u slučajevitarna nepogoda za ova kraj te da će na prvoj sjednici Općinskog vijeća vidjeti na koji način im se može ma da netko ima namještaj ili
pomoći. Većina obitelji je već počistila uništene prostorije u prizemljima i izbacila ono što se više neće bijelu tehniku koje žele daromoći upotrebljavati, te su počeli s popravcima zidova i podova. No, otežano im je funkcioniranje dnevnog vati stradalim obiteljima jer u
života zbog nemogućnosti boravka u poplavljenim prostorijama ili smještaja bolesnika u njih, a tu su i skladištu Caritasa nema
problemi s djecom koja moraju izvršavati svoje školske obveze, a trenutno nemaju najbolje uvjete za dovoljno mjesta za smještaj
to. Razgovori su u pojedinim trenucima bili praćeni i otvorenim emocijama, od suza u kojima su mještani istog. Dovoljno je nazvati broj
isplakivali nakupljeni stres i strah do ljutnje i osjećaja bespomoćnosti pred onim što sami ne mogu Caritasa 612 240, pa će
promijeniti, a prijeti normalnom odvijanju života njihovih obitelji. Neki od njih su kazali kako im je sad djelatnici Caritasa spojiti one
ipak lakše jer su nekom rekli ono što ih muči, moleći za razumijevanje jer su to izrekli na možda pre koji darivaju s onima kojima
emotivan način. Izvor: Dubrovačka biskupija, A.T.
je takvo nešto potrebno.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ZA SANACIJU OLUJOM POGOĐENOG PODRUČJA ŽUPE DUBROVAČKE
Županija osigurala 50 tisuća kuna
U tijeku je popisivanje nastale štete koje koordinira
Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od
elementarne nepogode te će ga uputiti istoimenom
Županijskom povjerenstvu, a potom i Državnom
povjerenstvu s ciljem osiguravanja sredstava za
sanaciju
Područja Župe dubrovačke
pogođena olujnim nevremenom praćenim poplavom, obišli
su 19.rujna župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Župa
dubrovačka Silvio Nardelli i
voditelj Županijskog povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode Maro Kristić.
Naime, župan Dobroslavić proglasio je 15. rujna elementarnu
nepogodu za područje Općine
Župa dubrovačka nastalu uslijed olujnog nevremena
praćenog poplavom od 12.rujna, a koje je uzrokovalo ogromnu štetu na stambenim i gospodarskim objektima, komunalnoj
infrastrukturi, imovini u vlasništvu građana i gospodarskih subjekata te na poljoprivrednim
površinama, dugogodišnji nasadima i tekućoj poljoprivrednoj
proizvodnji.
Načelnik Nardelli izvijesto je
Župana o stanju na terenu te aktivnostima vezanim uz sanaciju
nastale štete. Posebno je pohvaljen angažman Civilne zaštite,
koja se još jednom pokazala
kao neophodan faktor u
ovakvim situacijama.
U tijeku je popisivanje nastale
štete koje koordinira Općinsko
povjerenstvo za procjenu štete
od elementarne nepogode te će
ga uputiti istoimenom Županijskom povjerenstvu, a potom
i Državnom povjerenstvu s ciljem osiguravanja sredstava za
sanaciju.
“ Dubrovačko-neretvanska žup-
anija osigurala je građevinsku
mehanizaciju za raščišćavanje
cesta, a s obzirom na razmjere
štete, interventno ćemo iz
pričuve osigurati 50 tisuća kuna
za pomoć u sanaciji iste. Svakako, očekuje se adekvatna pomoć države.” - zaključio je
župan Dobroslavić.
Dubrovačko- neretvanska županija suočena je i s tučom koja
je pogodila Općinu Konavle i
vinograde u cijeloj županiji, a za
PROJECT HER.CUL - STEĆCI KAO BAZA ZA NOVI TURISTIČKI PROIZVOD:
Valorizacija stećaka u turizmu
Nakon što je u Dubrovniku, 5. rujna u čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku u palači
Sponza održan prvi u nizu okruglih stolova
pod nazivom „Valorizacija stećaka u turizmu“, spomenuti okrugli stol nastavio je
svoj put za Ljubuški u Bosni i Hercegovini.
Dio je to projekta HER.CUL čiji je osnovni
cilj očuvanje izuzetno vrijedne i jedinstvene
kulturno-povijesne baštine stećaka na području četiriju država, a čiji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA.
Okrugli stol pod nazivom „Valorizacija
stećaka u turizmu“ održao se u Ljubuškom
u petak 19. rujna 2014. u prodajnom centru „Kerametal“. Na okruglom stolu su sudjelovali Vjekoslav Vierda, kreator i moderator, Ivan Matić, predsjednik Turističke zajednice županije zapadno-hercegovačke,
ispred Razvojne županijske agencije
DUNEA sudjelovala je Marija Radovanović, koordinatorica projekta
Her.Cul, po struci povjesničarka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog,
zatim profesor Radoslav Dodig, te
direktor TZ Županije zapadno-hercegovačke Grgo Mikulić. Nakon
stručnog izlaganja, moderator, Vjekoslav Vierda prezentirao je sponu
između znanstvene podloge i praktične primjene u turizmu, čija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta.
Prezentirao je mogućnosti valorizacije
stećaka u turističkoj ponudi. A nakon
toga, turistička struka je ispričala svo14 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
ja praktična iskustva sudjelovanjem Mili Bijavica iz turističke agencije Fortuna Tours.
U KERAMETALU OTVORENA
MEĐUNARODNA IZLOŽBA
„STAZAMA STEĆAKA“
Odmah nakon Okruglog stola, u Prodajnom centru „Kerametal“ otvorena je međunarodna izložba Stazama stećaka. Autorica
ove izložbe je Ivona Mich, arheologinja i
zaposlenica Dubrovačkih muzeja, autorica
brojnih izložbi u Dubrovniku, te međunarodnih, putujućih izložbi, poput gore
spomenute. Na otvorenju se prigodno obratio Grgo Mikulić, kao i Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA koja je
pozdravivši sve prisutne, kao i autore
izložbe, istaknula kako je projekt HER.CUL
koje će Županija također osigurati adekvatna financijska sredstva.
Za četvrtak 25. rujna 2014. zakazan je sastanak Savjeta za vinarstvo i vinogradarstvo Dubrovačko- neretvanske županije
na kojem će sa predstavnicima
Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore
razgovarati o načinu rješavanja
novonastalih problema u vinogradarstvu i vinarstvu.
dogovoren direktno s Europskom komisijom, a a financiran iz fondova EU.
Helena Lončar, ministrica obrazovanja,
znanosti, kulture i sporta Županije zapadno-hercegovačke je na kraju ove ceremonije i otvorila ovu međunarodnu izložbu
„Stazama stećaka“.
U sklopu izložbe nastupilo je hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vrilostica“ iz
Vitine.
Izložbene fotografije djelo su poznatog i
međunarodno priznatog dubrovačkog fotografa Zorana Marinovića, koji je nedavno
okrunio svoj dugogodišnji rad humanitarnom izložbom u prestižnoj galeriji War Photo limited kao jedini Hrvat koji je izlagao u
spomenutoj galeriji, a autor glazbe koja prati
ovu izložbu je mo. Joško Ćaleta, etnomuzikolog. Glazba je sastavljena od šest
glazbenih slika s podlogama svakodnevnih
zvukova iz prirode (vjetar, voda, ljetna
žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina…)
preko kojih komunicira bivanje na ovim
prostorima – od pastoralnih, radosnih
životnih situacija do mističnih, tužnih
priprema za odlazak te napokon glasova s onog svijeta koja prostorom odzvanjaju kroz medij stećka.
Ova međunarodna izložba, nakon Dubrovnika i Ljubuškog, BIH izložit će se
od 6. – 9. listopada u Bruxellesu, Belgija od 14. – 23. listopada u Prijepolju,
Srbija, od 24. listopada – 7. studenoga
u Pljevljima, Crna Gora, nakon čega
će se ponovo vratiti u Dubrovnik, u
palaču Sponza od 14. – 24. studenoga
2014. godine.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ODRŽAN OKRUGLI STOL NA TEMU
Unaprjeđenje sustava podrške žrtvama nasilja
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana
borbe protiv nasilja nad ženama, 22.rujna,
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
Dubrovačko-neretvanske županije organiz-
iralo je Okrugli stol na temu “Unaprjeđenje
sustava podrške žrtvama nasilja“. Osnovni
cilj obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama je senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad
ženama te slanje jasne poruke da živimo
u društvu koje ne tolerira nasilje ni u
kakvom obliku. Stoga, je cilj ovog Okruglog stola bio potaknuti raspravu o mogućem unaprjeđenju
međuresorne suradnje institucija i
ZAMJENICA ŽUPANA MARIJA VUČKOVIĆ I DIREKTORICA DUNEA-e
MELANIJA MILIĆ U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA
Predstavljen prijedlog Centra za
kompetencije za agrume i južne kulture
Zamjenica župana Marija Vučković
i direktorica Regionalne razvojne
agencije DUNEA-e Melanija Milić
sudjelovale su 23.rujna u Ministarstvu gospodarstva na sastanku na
temu budućih centara kompetencije, od kojih će se neki unutar pet
tematskih područja kandidirati za
sredstva iz Europske Unije. Predstavnice Dubrovačko - neretvanske
županije na sastanku su iznijele
pripremljeni prijedlog Centra za kompetencije za agrume i druge
južne kulture. Centar bi se trebao
kandidirati na natječaj Ministarstva
gospodarstva za prehrambenoprerađivački sektor, područje biotehnologije i bio-ekonomije, akompo-
nente I&R&I koje bi se provodile u
suradnji s Zavodom za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku. Projekt bi uključivao razvojno
istraživačke radove na introdukciji
novih ranih i kasnih sorti mandarina, te selekcijski rad na postojećem
sortimentu mandarina. Istraživala bi
se i introdukcija novih sorti i klonova ostalih agruma čija je trenutna
proizvodnja nedovoljna za podmirivanje tržišta Republike Hrvatske te
zaštita agruma od bolesti i štetnika. Razvojno istraživački rad bi obuhvaćao i rad na certificiranom sadnom materijalu, unapređenju tehnologije proizvodnje eteričnih ulja
agruma i određivanje optimalnih
ustanova u borbi protiv nasilja nad ženama
te osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja.
Iako nadležna tijela na razini Županije dobro surađuju u provedbi Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, kao što
se na Okruglom stolu moglo čuti, potrebno je cjelovitije koordinirati aktivnosti u sustavnom suzbijanju nasilja počevši s edukativnim programima u najranijoj dobi.
rokova berbe za svaku pojedinu vrstu i sortu agruma. Također bi se osigurala i pomoć proizvođačima pri određivanju optimalnih uvjeta čuvanja ploda, pakiranju, certificiranju i
ostalim vidovima postizanja dodatne vrijednosti proizvoda.
Ovaj projekt iniciran je od strane Dubrovačko - neretvanske
županije i Regionalne razvojne agencije DUNEA-e, a za njegovu kandidaturu osigurana je podrška udruge proizvođača
„Mandarina“, otkupljivača na području doline Neretve,
Sveučilišta u Dubrovniku putem Zavoda za mediteranske
kulture te lokalne samouprave.
Projektu vrijednom 2,7 milijuna eura u prve dvije faze cilj je
osnivanje, opremanja i razvoj Centra kompetencija za
agrume, te poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije u sektoru agrumarstva. Dodatno se planira razvoj
novih proizvoda, dizajna i pakiranja baziranih na proizvodnji i preradi agruma, te uvrštavanje u turističku ponudu s
ciljem podizanja prepoznatljivosti regije, promocije turizma
i lokalnih proizvođača, što je kompatibilno i namjeri osnivanja novog dislociranog studija u Pločama koji nosi radni
naziv Studij biomediteranske kulture.
Prezentacija je ocijenjena dobro pripremljenom u Ministarstvu gospodarstva, a poseban značaj projektu daje
združenost lokalne i područne samouprave, znanstvenog i
poslovnog sektora u namjeri njegova ostvarenja.
EU PROJEKT „LIBRARY. I LOVE IT!
Pročelnica Hladilo primila
sudionike Međunarodnog
susreta knjižničara
Pročelnica za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primila je 23.rujna u posjet sudionike Međunarodnog susreta knjižničara koji su u posjetu Dubrovačko neretvanskoj županiji u okviru EU projekta „Library. I love
it! “. Pročelnica Hladilo poželjela je dobrodošlicu svim sudionicima ovog susreta te se zahvalila što su za održavanje
odabrali Korčulu i našu županiju uz želju da se ovakvi susreti i ubuduće održavaju na području Dubrovačko - neretvanske županije. Korčulanska Gradska knjižnica “Ivan Vidali” u suradnji s parterskim knjižnicama iz Austrije, Finske,
Italije, Poljske, Španjolske, Češke i Turske organizator je
ovog susreta koji se odvija i financira u okviru EU projekta
Library. I love it! kao dio programa Grundtvig za cjeloživotno
učenje. Cilj projekta je podsjetiti na funkciju suvremene
knjižnice kao centra za cjeloživotno učenje koji posredovanjem kulturnih vrijednosti omogućuje društveni i profesionalni razvoj kako knjižnice tako i njezina osoblja.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 15
GLAS PLOČA
ODOBREN PROJEKT “PSIHOSOCIJALNA POTPORA I
REHABILITACIJA ŽENA OBOLJELIH OD RAKA DOJKE”
Pozivaju se na druženje i zajednički
rad sve žene oboljele od raka dojke
Udruga “Vita” obavijestila je da je nakon potpisivanja ugovora s
Ministarstvom zdravlja odobren projekt „Psihosocijalna potpora i
rehabilitacija žena oboljelih od raka dojke”, te se nakon provedenih
opsežnih priprema započelo sa radom. Ovim projektom nastoji se
unaprijediti kvaliteta života oboljelih žena kroz psihosocijalnu potporu, kako za žene tako i za njihove obitelji. U proces rehabilitacije
je uključen terapijski tretman limfedema, kao i kompresivno
bandažiranje, uz konstantnu i neizostavnu kineziterapiju. U prostorijama udruge održao se prvi konstruktivni radni sastanak u cilju
što boljeg provođenja projekta, na kojem su prisustvovali dr. Ankica Džono-Boban, voditeljica projekta iz Zavoda za javno zdravstvo
Dubrovačko-neretvanske županije, gospođa Vesna Babarović,
predstavnica Dubrovačko-neretvanske županije, zatim prvostupnica fizioterapije Sara Mateljak, te predsjednica udruge Nataša
Vojnović. Pločanske Vitice i ovim putem pozivaju na druženje sve
žene oboljele od raka dojke, jer bitno je da znate da niste same.
PROJEKT GRADA PLOČA USPJEŠNO PROŠAO NATJEČAJ
Započeli radovi na izgradnji crpne stanice u Kominu
GRADSKO VIJEĆE PLOČA
Tematska sjednica
U četvrtak, 02. listopada održat će se tematska sjednica Gradskog vijeća Ploča a s
točkom dnevnog reda: Posljedice izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama i stav
Gradskog vijeća
ZANIMLJIVOSTI
Crni ulovio kapitalca
Započeli su radovi na izgradnji crpne postaje za oborinsku odvodnju u ulici Stjepana
Radića u Kominu. Vrijednost investicije, s
PDV-om, je oko 330 tisuća kuna, a sredstva osigurava Grad Ploče, koji je uspješno
prošao natječaj, i Ministarstvo regionalnog
razvoja, u odnosu 40 naprema 60 posto
kada je u pitanju neto iznos, dok cjelokupan iznos PDV-a plaća Grad Ploče.
Namjena crpne postaje je odvodnja oborinskih voda prepumpavanjem kada su vodostaji u Neretvi visoki i gravitacijskom vodom se ne može upustiti oborinska voda u
Neretvu, a crpna postaja pomoći će i kod
eventualnih poplava, kojima je Komin bio
16 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
izložen. Oborinski sustav Komina sastoji se
od zasebnih kolektora uz cestu MetkovićPloče. Oborinske vode se sakupljaju u sabirni šaht odakle se, jedan dio godine, kada
su vodostaji u Neretvi relativno niski, gravitacijski upuštaju u rijeku.
Kada se zbog visokoga vodostaja u Neretvi
oborinske vode ne mogu upustiti gravitacijskom vodom, potrebno ih je prepumpati u Neretvu. Crpna postaja prima oborinske vode iz dva obalna kolektora i oborinske vode od poplava. U idućoj fazi projektiranja predvidjet će se sakupljač i eventualna obrada zauljenih otpadnih voda s javnih
površina.
Smiljan Batinović-Crni uhvatio je morskog
goluba težine 25 kilograma u Neretvanskom kanalu. Golub je uhvaćen na parangal, a ješka je bila od lignje!
GLAS PLOČA
ZA GRAD PLOČE POSEBNE POHVALE ZA ISPUNJENE SVE UVJETE I CJELOKUPNU DOKUMENTACIJU
Poljoprivrednici čekaju, agencija
prebacuje odgovornost
Zakup državnih parcela u dolini Neretve opstruiraju Opuzen i Kula Norinska
Ravnateljica Agencije za poljoprivredno
zemljište Blaženka Mičević u razgovoru za
“Slobodnu Dalmaciju” otvoreno je, bez
dlake na jeziku, progovorila o problemima
zakupa državnih parcela u dolini Neretve.
To pitanje intrigira mnoge, a posebno zainteresirane za zakup i ulaganje u zemljište,
koje im u pravilu izdašno uzvraća.
Što je s državnim poljoprivrednim zemljištem na predjelu Luke između grada
Opuzena i općine Kula Norinska?
– Agencija za poljoprivredno zemljište
zaprimila je do 17. travnja 2014. zahtjeve za
raspisivanje javnog poziva za Kulu Norinsku
(10,4 hektara), Opuzen (27,46 ha) i Ploče
(709,55 ha). Nakon 17. travnja 2014.
zahtjeve za raspisivanje javnog poziva
dostavili su Lastovo (4,3 ha), Metković
(125,66 ha), Blato (24,855 ha) i Korčula
(1,456 ha). S obzirom na datum zaprimanja
zahtjeva, a prema Pravilniku o dostavi dokumentacije potrebne za raspisivanje javnog poziva zaprimljene do tog 17. travnja,
obavezni su sudjelovati općine i gradovi. Od
Kule Norinske i Opuzena do danas nismo
dobili potrebnu dokumentaciju iako smo ih
u nekoliko navrata o tome obavijestili. S
druge strane, suradnja s Gradom Pločama
vrlo je korektna i za svaku je pohvalu. Kod
njih imamo prvenstveno probleme zbog
starih katastarskih planova i neusklađenog
imovinsko-pravnog stanja, ali i to u suradnji
s njima rješavamo i pokušavamo pronaći
najbolji model po kojem bismo raspisali javni
poziv.
JAVNI POZIVI DO
KONCA RUJNA
Zbog čega Agencija nije
raspisala natječaj za zakup
pojedinih parcela, unatoč interesu poljoprivrednika koji
su višekratno tražili da na tim
državnim parcelama organiziraju poljoprivrednu proizvodnju, na temelju članka 28
Zakona o državnom zemljištu?
– Naš je primarni posao stavljanje državnog poljoprivrednog
zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje raspolaganjem, a ne organiziranje poljoprivredne proizvodnje. U tom
smislu odgovor se upravo krije
u činjenici da lokalna uprava ne dostavlja
potrebnu dokumentaciju. Budući da od Grada nismo dobili sve potrebne informacije,
sada krećemo samostalno. Javnost mora
znati da i načelnici i gradonačelnici, zbog
nama nepoznatih razloga, ponekad ne žele
sudjelovati u ovim postupcima. Naša profesionalnost u radu nalagala nam je prvenstveno suradnju s njima.
Nezadovoljni poljoprivrednici ističu da se
Agencija oglušila na njihove zahtjeve za
zakupom. Možete li to prokomentirati?
– Ponavljam, nije Agencija do sada bila jedina u ovom postupku. Ne znamo kakve informacije poljoprivrednici dobivaju od svojih
načelnika i gradonačelnika, ali informacije
koje dobivaju iz Agencije sigurno su ove koje
sam do sada iznijela. Raspisivanje javnih
poziva mogu očekivati do kraja mjeseca.
PITANJE PASTIRA BEZERA
U NADLEŽNOSTI DORH-a
Grad Opuzen uvrstio je 2006. godine
prostor Luka u program raspolaganja
državnim poljoprivrednim zemljištem, ali
zakupoprimci nikada nisu uvedeni u
posjed. Zapravo, 2009. godine fiktivno su
uvedeni u posjed, ali zemlju ne obrađuju jer to područje koristi lokalni stočar
Drago Bezer za ispašu svoje stoke, koja
poljoprivrednicima nanosi veliku štetu.
Što Agencija namjerava učiniti u vezi s
tim?
Blaženka Mičević
– Rješavanje ovog pitanja u nadležnosti je
DORH-a.
Zbog neobrađivanja zemlje u Lukama na
gubitku su i poljoprivrednici i država. Poljoprivrednici ostaju bez prihoda, a država
također bez plaćenog PDV-a. Hoće li se
to promijeniti?
– Vjerujemo da hoće, jer i radimo na uspostavi takvog sustava. Svaki dan
raspisujemo javne pozive za zakup, dajemo
obavijesti o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta i provodimo mjere zemljišne
politike. Uspostava transparentnog informacijskog sustava, koji smo predstavili
početkom ovoga mjeseca, već daje dobre
rezultate i tako planiramo raditi i dalje.
Ovako je novinaru Slobodne
Dalmacije odgovarala ravnateljica Agencije za poljoprivredno
zemljište na pitanja oko ove aktualne, za poljoprivrednike vrlo
važne teme. Iz Grada Ploča
potvrđuju kako su Agenciji i
više puta dostavljali potrebnu
dokumentaciju i da već duže
vrijeme očekuju samo još raspisivanje tog natječaja.
“Pohvala za dobru suradnju
naravno da nam znači, no ipak
nadamo se što skorijem raspisivanju natječaja i time rješavanju ovog gorućeg pitanja”,
rekao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Ploča Izvor Škubonja, komentirajući navode ravnateljice
Agencije.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 17
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
raspisuje
NATJEČAJ
za upis na poslijediplomski specijalistički
studij „UPRAVLJANJE MARKETINGOM U
TURIZMU“
PRAVO PRIJAVE U PRVU GODINU STUDIJA imaju pristupnici koji su :
• završili sveučilišni diplomski studij u polju ekonomije ili integrirani sveučilišni studij u polju ekonomije, ili
• završili drugi sveučilišni diplomski studij ili integrirani sveučilišni studij uz obvezu polaganja tri razlikovna
predmeta i uvjet da polaznik radi najmanje tri godine na marketinškim poslovima, ili
• završili četverogodišnji dodiplomski studij u polju ekonomije prema studijskim programima prije akademske
2005./2006. godine,
• završili drugi četverogodišnji dodiplomski studij prema studijskim programima prije akademske 2005./
2006. godine uz obvezu polaganja tri razlikovna predmeta i uvjet da polaznik radi najmanje tri godine na
marketinškim poslovima,
• prosjek ocjena najmanje 3,5. Iznimno, ako je prosjek ocjena pristupnika manji od 3,5 pristupnik je dužan uz
prijepis ocjena priložiti i 2 (dvije) preporuke nastavnika visokoga učilišta.
Akademski naziv koji se stječe završetkom studija - Sveučilišni specijalist ekonomije (univ.spec. oec.)
Broj pristupnika - 30 pristupnika, u slučaju da se prijavi više kandidata od navedenog broja provest će se
selekcijski postupak.
Trajanje studija: 3 semestra
ECTS: 90
Prijave – podnose se poštom uz naznaku:
Natječaj za poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje marketingom u turizmu“ na adresu:
Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20 000 Dubrovnik.
Prijava treba sadržavati:
-
Popunjeni obrazac za prijavu
Ovjerenu kopiju diplome
Prijepis ocjena prethodnih (dodiplomskih, diplomskih) studija
Kopiju domovnice
Životopis
Visina školarine iznosi 10 000,00 kuna po semestru
Rok za podnošenje prijava: 15. 10. 2014.
Dodatne informacije – e-mail: [email protected]
tel. 020- 446 042
Web: www.unidu.hr
18 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
OBAVIJEST
Uprava Zračne
luke Dubrovnik
na novoj adresi
Nove prostorije Uprave Zračne luke Dubrovnik su od 15. rujna
preseljene na novu lokaciju, Cargo blok, odnosno u bivše prostorije avioprijevoznika Dubrovnik Airlines. Iz dubrovačke zračne
luke svim korisnicima njihovih usluga i poslovnim partnerima također poručuju kako su svi brojevi telefona, telefaxa, kao i sve postojeće e-mail adrese ostale nepromijenjene.
ČEŠKI SMARTWINGS POJAČAVA LETOVE
Dubrovnik - Prag u 2015.
svakodnevno od 1.lipnja
Obje linije su u code-share suradnji sa češkim nacionalnim zrakoplovnim prijevoznikom ČSA Czech Airlines (OK/CSA) i članom
globalnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika SkyTeam, donosi
aerocroatia.fly.
Češki niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Smartwings (QS/TVS)
najavljuje za ljetni red letenja 2015. godine značajno pojačanje na
linijama iz Dubrovnika i Splita za glavni grad Češke, Prag. Najranije u povijesti počinju obje linije s prometom, odnosno iz Dubrovnika za Prag već od 31. ožujka a iz Splita za Prag, dan kanije,
od 1. travnja 2015. Obje linije počinju sa frekvencijom od 3 leta
tjedno, odnosno iz Dubrovnika za Prag utorkom, petkom i nedjeljom, a iz Splita za Prag ponedjeljkom, srijedom i petkom, Vremenom kako se bude približavala sezona od 14. svibnja iz Splita za
Prag se pojačava na svakodnevnu liniju a iz Dubrovnika za Prag
od 1. lipnja, takodjer svakodnevno, U slučaju Dubrovnika to će
značiti vrlo značajno pojačanje, jer su ove godine imali samo 3
rotacije tjedno. Ovogodišnja nova linija izmedju Pule i Praga nije
više u planovima za iduću godinu. Na linijama Smartwings-a najavljeni su zrakoplovi Boeing 737-800 (na slici) iz flote tvrtke vlasn
ika, češkog charterskog prijevoznika Travel Service-a (QS/TVS).
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 19
OBLJETNICA CROATIA AIRLINESA
U 25 godina prevezli
preko 29 milijuna putnika
U Zagrebu je obilježena 25. obljetnica osnutka Croatia Airlinesa, hrvatske zrakoplovne tvrtke i člana udruge Star Alliance.
Svečanosti su prisustvovali predsjednik
Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović,
potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić, ministar rada Mirando Mrsić te brojni visoki predstavnici hrvatskoga političkog života, predsjednik Star
Alliancea Mark Schwab, predstavnici
međunarodnih zrakoplovnih udruga i organizacija, mnogi poslovni partneri tvrtke iz
zemlje i inozemstva, te zaposlenici kompanije na čelu s predsjednikom Uprave,
Krešimirom Kučkom.
Čelni čovjek Croatia Airlinesa u svom
obraćanju prisutnima podsjetio je da se
"Oni koji poznaju prilike u zrakoplovnoj industriji, vrlo dobro znaju da u njezinu osjetljivom okružju nije jednostavno ostvariti
povijest. Ali Croatia Airlinesu to je uspjelo.
Naša povijest ima već jasne obrise i čvrsto
je utkana u 25 godina zahtjevnog rada i
stvaranja, odricanja, uspješnih slijetanja i
uzlijetanja, uspona i padova, kojima je godinama izložena cijela industrija." - rekao je
Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia
Airlinesa i dodao: "Croatia Airlines posjeduje
nešto što je moćnije i važnije od tehnoloških potencijala, a to su naši zaposlenici.
Samo ljudi, njihova stručnost, odanost kompaniji i odnos prema poslu, čine jednu
kompaniju jedinstvenom i drugačijom od
ostalih."
Croatia Airlines u proteklih četvrt stoljeća
povijest hrvatske zrakoplovne tvrtke počela pisati 7. kolovoza 1989. godine kada je u
registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisan Zagreb Airlines d.d. (Zagal), poduzeće
za zračni prijevoz. Zagal je bio prvo dioničko društvo u Republici Hrvatskoj, a u srpnju 1990. promijenio je ime u Croatia Airlines
d.d., nacionalna aviokompanija za prijevoz
putnika, robe i pošte.
S putničkim prijevozom počelo se 5. svibnja 1991.g., kada je unajmljenim zrakoplovom MD-82 obavljen prvi let u domaćem
prometu i to na liniji Zagreb – Split. Godinu
poslije, 5. travnja 1992., tvrtka je obavila i
prvi međunarodni let (Zagreb – Frankfurt),
čime je počelo povezivanje Hrvatske s Europom i svijetom.
postala je članica najvažnijih zrakoplovnih
udruženja kao što su Međunarodna udruga za zračni promet (IATA), Europska udruga avioprijevoznika (AEA) i Star Alliance,
najveći zrakoplovni savez aviokompanija.
Mark Schwab, predsjednik Star Alliancea,
čestitao je Croatia Airlinesu na uspješnih 25
godina rada, kao i na desetoj obljetnici članstva u najuglednijoj globalnoj udruzi na svijetu. "Vaša zrakoplovna tvrtka razvijala se
slično kao i vaša zemlja. Nove neovisne
države često nastoje uspostaviti veze s vanjskim svijetom radi stvaranja trgovinskih i
diplomatskih odnosa. Croatia Airlines sasvim je sigurno imao značajnu ulogu u tom
zadatku. A ulaskom u Star Alliance kompanija je unaprijedila svoje usluge nudeći
20 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
veze za letove, uglavnom preko europskih
čvorišta Star Alliancea, koji sada pokriva
1316 zračnih luka u 192 zemlje.". - rekao je
Mark Schwab.
U 25 godina postojanja Croatia Airlines
izrastao je u zrakoplovnu tvrtku srednje
veličine, koju putnici prepoznaju po sigurnosti letenja, kvaliteti usluge i profesionalnom osoblju. Kao nacionalni avioprijevoznik tvrtka daje važan doprinos razvoju hrvatskog turizma jer u zrakoplovima
Croatia Airlinesa u Hrvatsku dolazi jedna
trećina svih avioturista na godišnjoj razini,
a u 2013. godini kompanija je bila peti najveći izvoznik u Republici Hrvatskoj.
Čestitajući Croatia Airlinesu srebrni jubilej,
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Siniša Hajdaš Dončić rekao je: "Prije 25
godina nekolicina upornih ljudi upustila se
u prilično neizvjestan poslovni poduhvat
stvaranja hrvatske nacionalne zrakoplovne
tvrtke i privukla kapital malih dioničara kojim
su počeli graditi temelje ove kompanije.
Danas smo ponosi na kompaniju i njezine
zaposlenike koji su omogućili povezivanje
Republike Hrvatske sa svijetom i na taj način
prepoznatljivo i aktivno sudjelovali u
stvaranju i jačanju međunarodnog ugleda
Republike Hrvatske. Ova kompanija predstavlja puno više od zračnog prijevoznika –
ona svojim poslovanjem doprinosi povezanosti unutar Hrvatske, razvoju turističkog
sektora i jačanju ukupnog gospodarskog i
društvenog potencijala. Uz sve to, osigurava iznimnu sigurnosnu razinu operacija.
Zračni promet u Europi trenutno se nalazi
pred ozbiljnim problemima - regulatornim,
političkim, sigurnosnim, ekološkim, a najviše ekonomskim. S kolegama ministrima
iz ostalih država članica u okviru Vijeća ministara gotovo najviše raspravljamo o
temama zračnog prometa. Svi smo svjedoci da uslijed tih izazova zrakoplovne kompanije gotovo svakodnevno nestaju i nastaju.
Usprkos takvom nepovoljnom okruženju,
Croatia Airlines nastoji kroz Program restrukturiranja koji se temeljito provodi minimizirati te izazove, mijenjati se i pozicionirati se kako bi i u budućem razdoblju mogla uspješno ostvarivati svoju misiju.
U tome je još dug put. Upravo iz tih razloga,
Vlada Republike Hrvatske želi pronaći
strateškog partnera koji će pomoći u ostvarenju strateških ciljeva održavanja i razvoja tvrtke. Naši ciljevi su: širenje prometne
mreže i povećanje tržišnog udjela, potpora
razvoju Međunarodne zračne luke Zagreb
prema snažnom reginalnom čvorištu, obnova flote adekvatnoj planovima širenja,
CROATIA AIRLINES
daljnji razvoj usluga tehničkog održavanja
na tržištu te dokapitalizacija u svrhu potpore
provedbi programa restrukturiranja.
Želim zahvaliti svima koji su u ovih 25 godina doprinijeli i usadili dio sebe u ovu kompaniju - svakom malom dioničaru, svim
zaposlenicima i sindikatima jer kao čest
putnik zrakoplovom uvjereno tvrdim da
Croatia Airlines ima najbolje pilote i kabinsko osoblje, upravama društva, mojim suradnicima u MPPI koji predano vode i rade u
zračnom sektoru i naravno putnicima – njih
29,5 milijuna dosad je letjelo našim zrakoplovnim prijevoznikom.". – naglasio je ministar Hajdaš Dončić.
Upravo zbog uspješnog provođenja mjera
strateškoga, financijskoga i operativnog
restrukturiranja, Croatia Airlines ostvario je
pozitivni financijski rezultat u 2013. godini
u iznosu od 721.000 kuna. To je prva ostvarena dobit nakon 2007. godine i pozitivni
pomak od 65,5 milijuna kuna u odnosu na
2012. godinu. Pozitivan trend zadržan je i u
dosadašnjem dijelu ove godine, a ostvareni poslovni rezultati ukazuju na to da će
Croatia Airlines i 2014. godinu završiti s
pozitivnim neto rezultatom.
Od prvoga komercijalnog leta do danas,
zrakoplovi Croatia Airlinesa obavili su
470.000 letova i prevezli više od 29,000.000
putnika. Od toga je više od 20,000.000 putnika prevezeno na međunarodnim letovima, a oko 9,000.000 na letovima unutar
Hrvatske.
Ove sezone zrakoplovi Croatia Airlinesa
izravno povezuju Republike Hrvatsku s 32
europska odredišta u 18 država, a u
domaćem prometu glavni grad Zagreb sa
šest zračnih luka (Split, Dubrovnik, Zadar,
Pula, Osijek i Bol na Braču).
Flota Croatia Airlinesa sastoji se od dvanaest zrakoplova: četiri Airbusa A319, dva
Airbusa 320 i šest turboprop zrakoplova
Dash 8-Q40.
(Ministarstvo prometa, pomorstva i veza)
PRAKSA EU
Suradnja na području
istraživanja nesreća
U sklopu službenog radnog posjeta mađarskom istražnom tijelu sa sjedištem u Budimpešti, 22. rujna, Agencija za istraživanje
nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i Transportation Safety
Bureau of Hungary potpisali su Sporazum
o suradnji i uzajamnoj pomoći vezano uz
istraživanje nesreća i nezgoda u zračnom,
pomorskom i željezničkom prometu.
U ime Agencije za istraživanje nesreća u
zračnom, pomorskom i željezničkom
prometu sporazum je potpisala v.d.
ravnateljica Anita Koprivnjak, a u ime mađarskog istražnog tijela generalni direktor dr.
Loránd Becske.
Svečanosti potpisivanja sporazuma nazočili
su i mađarski glavni istražitelji zrakoplovnih,
željezničkih i pomorskih nesreća, te brojni
drugi, a generalnom direktoru dr. Loránd
Becske uručena je zahvalnica Agencije za
istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu za izniman
doprinos u razvoju i promicanju suradnje
između dviju Agencija.
Svrha sporazuma je suradnja i uzajamna
pomoć hrvatskog i mađarskog istražnog
tijela u istraživanju zrakoplovnih, željezničkih
i pomorskih nesreća, organizacija treninga
istražitelja, razmjena informacija, eksperata i opreme u području sigurnosnih istraga
nesreća i nezgoda u sve tri vrste prometa,
kao i sudjelovanje i razmjena istražiteljskih
timova u istrazi koju provodi druga spora-
zumna strana, sve u cilju učinkovitijeg rada
istražnih timova i racionalizacije poslovanja istražnih tijela.
Potpisivanjem ovakvog sporazuma, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu potvrdila
je odnose i s mađarskim nacionalnim
istražnim tijelom.
Također, ovo je prvi korak prema jačanju
suradnje i sklapanju sličnih sporazuma s
nacionalnim istražnim tijelima drugih država
članica Europske unije, s kojima Agencija
također razvija stručnu suradnju i održava
kontakte, sukladno standardima i preporučenoj praksi Europske unije. (mppi)
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PET 26.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
SUB 27.9.
6:25-7:20
6:55-7:50
19:25-20:30
NED 28.9.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 29.9.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:00-13:55
UTO 30.9.
6:25-7:20
12:15-13:20
SRI 1.10.
6:25-7:20
13:15-14:55
ČET 2.10.
6:25-7:20
12:55-13:50
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 3.10.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
13:15-14:20
20:55-21:50
SUB 4.10.
6:25-7:20
16:15-17:20
19:25-20:30
21:20-22:15
NED 5.10.
6:25-7:20
13:20-14:25
13:35-14:30
20:55-21:50
PON 6.10.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:20-14:25
UTO 7.10.
6:25-7:20
12:55-13:50
SRI 8.10.
6:25-7:20
13:50-14:55
12:55-13:50
ČET 9.10.
6:25-7:20
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 26.9.
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 27.9.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 28.9.
5:50-6:55
21:10-22:05
PON 29.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
UTO 30.9.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 1.10.
5:50-6:45
14:30-15:35
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 2.10.
5:50-6:45
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PET 3.10.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 4.10.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 5.10.
5:50-6:55
10:35-11:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PON 6.10.
5:50-6:45
11:40-12:45
21:10-22:05
UTO 7.10.
5:50-6:45
13:45-14:50
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 8.10.
5:50-6:45
12:10-13:05
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 9.10.
5:50-6:45
12:10-13:15
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom
info’.
GlasGrada ’za
- 497dbv
- petak
26. 9. 2014. 21
22 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Božo jedva skapulo
Božo je, s puno žara, govorio o vremenu (ili bolje, o nevremenu), što nas je
snašlo. I ne brinu njega klimatološke promjene, nego on, naše iznenadne
delubije, tumači Knjigom Postanka
Ma, mislio sam propustit’ ovaj broj, našega
omiljenoga Glasa Grada, jer sam bio u inozemstvu cijelu setemanu. Kako tamo ništa ne pišu o našim temama, bio sam
prikraćen za bilo kakve novitati, koje bi miritalo zapisat’.
Pa iako je nastojim, na tekuća zbivanja pogledat’ i kroz lijevu i kroz desnu političku
prizmu, palo mi je na pamet, da postoji još
jedna prizma... ona duševno nestabilnoga
ili barem, trenutno neuračunjivih Hrvata.
A takav me je jedan Hrvat, sasvim slučajno, nadahnuo da zabilježim par redaka,
umjesto uobičajenoga lamentiranja. Pa
neka ovo bude, i u spomen, svima onima,
koji pričaju nerazumljive priče, ali ne
svojom krivnjom, nego krivnjom
bolesti, koja im je oduzela one
sposobnosti, za falimenat kojih, političari nemaju nikakvo opravdanje.
In tanto, dva dana prije puta, sreo sam
mlađega brata, moga dobroga prijatelja Boža, iz školskih dana. Kaže
mi, znaš, jedva ti je Božo skapulo.
Udrila ga je bila kap, još otprije, deboto dva mjeseca. Apena su ga puštili
doma. Pa ga malo obiđi. Bit’ će mu
drago.
Škatula beškotina, boca vina, mala
grasta sa žutom vodenicom...i... eto
mene u Boža doma. Otvorila mi Mare,
jedva se škivavajući od Božova štapa,
kojim joj je sputio noge, u skoro djetinjem nastojanju, da me on prvi
pozdravi. A prepozn’o me je odma’.
Osjetno raspoložen što me vidi (ili što bilo
koga vidi), nije fermav’o govorit’. Mare mi
je stalno nešto ačenavala, njema iz leđa.
Božo je, s puno žara, govorio o vremenu
(ili bolje, o nevremenu), što nas je snašlo. I
ne brinu njega klimatološke promjene, nego
on, naše iznenadne delubije, tumači Knjigom Postanka. Po njemu je tamo sve
zapisano. Lijepo piše, kako je Bog rek’o:
Ljude koje sam stvorio, izbrisat ću s lica
zemlje; od čovjeka do zvijeri, gmizavce i
ptice u zraku - jer sam se pokajao što
sam ih napravio.
A zna se, bome... je li… da je, Božji
Prokurist, veliki moreplovac Noa (preteča
agencije Green Peace), spasio većinu
ugroženih vrsta. Zahvaljujući njemu, i mi
smo mi, eto preživjeli, skupa s ostalim sisavcima i gmizavcima. I sad’ je Bog, kako
misli Božo, nakon tisuća godina opet ustvrdio, da su ljudi iznova postali pokvareni i
nasilni. Zbog toga je odlučio, da ponovi
Biblijski potop.
Božo je ipak bio u dilemi ; je li uopće
opravdana zamisao, da se iskorijene svi zli
ljudi? Štoviše, on nije siguran, jesu li baš
svi ljudi i sve životinje, zaslužili da ih se
udavi? Djeca? Novorođenčad? A najviše ga
jedi to, što su vrag i njegovi demoni, ostali
pošteđeni, za neka druga vremena? Takvi
se vazda izvuku!
Baš kad’ sam počeo hvatat’ tijek njegovih
misli, Božo je okrenuo na - politiku. Sve je
od tad’ krenulo čudnim tijekom, ukazujući
na to, da je ta njegova kap, bila velika kap,
a sve što je dalje govorio, bilo je ispremetano, pa sam ga teško pratio. Zato je u nastavku priče, bilo potrebno, svaku riječ
vratit’ na njezino
mjesto (ako ne i sudionike). Jer, Božu se
puno tega izmiješalo,
ne sjeća se svega po
redu, nego samo
preskakice; političke
svakodnevnice, životnih zgoda, svojih i
žene mu Mare. Nakon cijele ure napornoga monologa, uspio sam samo
zapamtit’ nekoliko
rečenica.
Prvo je spomenuo, njemu
dragoga
hrvatskoga Premijera, i
ustvrdio, da se Premijer
nije još ni navik’o na Hrvatsku, a izbori navalili
nanovo
raspisat’
opoziciju. Htio je rijet,
da se Hrvatska nije još
ni navikla na Premijera,
a opozicija navalila
nanovo raspisat’ izbore. Piše: Mario Klečak
To sam odma’ uspio
pogodit’. Onda je rek’o, kako misli, da bi to
bilo uznemiravanje potrebe, bez javnosti,
jer su tek tri godine, navršile ovu Vladu.
Valjda uznemiravanje javnosti bez potrebe?!
I da bome, nije Premijer kriv, što soldi nisu
zaradili državu, pa autoput neće viđet’ našega Grada. Sad’ svi trebamo šparat’.
Pa mi otkriva, kako mu je jučer, došla bursa iz spenze, pa je kopajući po Mari...
u kuhinji, zlovoljno brontulala o skupoći na
Peskariji. A onda, ljutim nožem dohvatila pokret i počela čistit’ stol na
freškim vrnutima. Luda skušo (mislio
je, ženo!), pusti ženu, ( misleći na
skušu!), nego mi isprigaj dva oka na
jaju. Šparaj crne dane za solde. Blesava penzijo, da ti nije možda prevelika žena! Nego, moli ti Vladu, da
poživi Boga, što će oprostit’ komunalne dugove, nama siromasima, inače bi glad umrla od nas oboje.
Na to se, jadna Mare sva uznervala i
poslal ga, u neku stvar, pa mu u afektu još rekla, da bi bilo bolje, da ga je
strefila prava poplava, umjesto one
kapi.
I onda je, kaže Božo, za despet stavio kontejner na glavu, pa otiš’o zavirit’ u kapu. Možda će se u jelu naći i
nešto od otpada. Pa nepažljivo, ulica krene
uz Boža, ne vodeći saobraćaja o računu.
Od tega se isprepadale gume, i uz škripu
auta, skoro prevrnule šofera, kome su ruke
ispale iz volana. Pa je jako opičio prednjim
zidovima o branik.
Jaki udarac se prep’o Boža, pa je uskočio
u ulicu, da se skloni s kontejnera.
Iz glave, da ne izgubi strah, nabio je škljanke, skoro do nosa, i bacio dno smeća
prema pogledu. Kad’ tamo, iz smrdljive
pantagane, virila je krvoločna najlonska
vrećica. Činilo se, da je žuti, najebo ko Božo!
A onda je, ustrašena gladnim Božom, pantagana gadljivo skočila preko paletuna i isparala kontejner, pa brže od kuće pobjegla nazad u munju.
Priča mi je bila, istovremeno jezivo uzbuđujuća i poučna, ali nisam zn’o, bili se smij’o
ili plak’o. Pa sam se samo - naježio. Bože,
za malo sam i ja udario kap. Ili...u stvari...
kap - mene.
A sve je počelo (na odlasku mi priča njegova Mare), sva smantrana od umora,
brige i nespavanja, kad’ sam tega nesretnoga dana, ušla u kuhinju i našla Boža,
kako u tećici kuha sat, a da ga ne bi
prekuh’o, mjerio je vrijeme, pažljivo gledajući u jaje, koje je drž’o u ruci.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 23
mali OGLASI
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš
tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
KUĆE
Prodajem novu kuću na
dvije etaže (107 m2 x 2)
u BiH, u blizini manastira
Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2.
095 87 49 371
STANOVI
U strogom centru Zagreba prodajem stan 115
m2, cijena 2400 eura/m2.
Ozbiljnom kupcu popust.
Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i na
Katedralu. 098 9660 420
ULICAMA
MOGA GRADA
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći
- Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107.
Prodaju se parcele od
trafostanice do Hodilja.
Parcele se nalaze pokraj
ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095
812 8042.
VOZILA
MERCEDES E 200 cdi,
‘99.g. model 2000.g.,
reg. do 06/’15.g.
213000km. cijena po
dogovoru. 091 5400 137
AUDI A3 1.9, diesel, reg.
do 11/’14. 098 285 582.
PLOVILA
Drvena plastificirana
pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made
in UK, 11100 Eura. 098
747 107.
POTRAŽNJA
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
RAZNO
Iznajmljujem vez za barku u
Rijeci dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran parking. 020
452 646.
ZAHVALA
Poštenom i nepoznatom
nalazniku novčanika koji je
izgubljen u Gradu u utorak,
23.9., i preko policije isti dan
vraćen, od srca zahvaljuje
gospođa Anđa.
POSAO
Tražimo kreativne osobe
- direktna prodaja, radni
odnos moguć. 098 345
891.
Trebamo suradnike za
prodaju - sustavi za
pročišćavanje vode-za
domaćinstva, odlično rješenje 098 345 891.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
se koristiti
24
- 497
- petakniti
26.će9.
2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM
PODRUČJU (4)
Nastavak blokade
Dana 20. rujna 1991. glavni zapovjednik Vojnopomorske oblasti,
viceadmiral Mile Kandić, a pod čije zapovjedništvo je pripadao kompletni
9. Vojno-pomorski sektor Boka i 472. trebinjska brigada, izdao je i slijedeću
zapovijed: «Jedinicama 9. VPS (472. mtb.- motorizovano tenkovska
brigada), što pre izbiti na Jadransku magistralu u širem rejonu Dubrovnik,
deblokirati vojno odmaralište «Kupari», zaposesti objekat «Srđ», blokirati
grad Dubrovnik i odseći ga od ostalog dela teritorije Republike Hrvatske.
Biti u gotovosti za angažovanje snaga prema naknadno dobijenim
zadacima»
JNA je u rujnu 1991. čak tri puta vršila pomorske blokade cijelog Jadrana, a sve su
počinjale u Dubrovniku. Početkom tog devetog mjeseca 1991., iz Beograda je upućena naredba da se blokiraju svi pomorski putovi, pa su admiral Mile Kandić, te ostale glavešine VPO (Vojno pomorska
oblast), general major Nikola Mladenić i
kontraadmiral Nikola Ercegović, zapovjedili
svojim podčinjenima na
brodovima neka budu u
punoj borbenoj gotovosti i zatvore sve luke
na Jadranu. Istodobno
su načelnik KOS-a za
VPO; Ljubiša Beara i
njegov zamjenik Nikola
Zdravković sa svojim
suradnicima plasirali niz
informacija o navodnoj
ugroženosti JNA u Dalmaciji, kako bi se stvorila lažna napetost, a koja
je bila pokriće za kasnija borbena djelovanja
po civilnim ciljevima. I
dok je još tekla mobilizacija rezervističkog
sastava kopnenih snaga JNA-e, oružano
djelovanje na hrvatskom jugu počela je
Jugoslavenska ratna
mornarica (JRM). Prvo oružano djelovanje
izvedeno je već tijekom noći s 14. na 15.
rujna pri deblokiranju vojnih brodova u luci
Ploče. Tada je JRM-a izvršila napad na grad
Ploče, vojne objekte i skladišta municije Teritorijalne obrane RH koji su već bili pod nadzorom hrvatskih oružanih postrojbi. I premda je zapovjedništvo vojno-pomorskog sektora Boka formalno zapovjedilo blokadu
Ploča, te cijelog akvatorija oko Dubrovnika
tek 17. rujna, blokada pomorskog prometa
zapravo je počela kako vidimo već 15. rujna. Zapovijed o nastavku blokade izdao je
ponovo 20. rujna zapovjednik zapovjedništva Vojnopomorske oblasti viceadmiral Mile
Kandić, a pridodao je i sljedeće: «jedinice
flote prema ranijoj odluci vatrom da podrže
dejstva jedinica VPS i KoV ( Vojno-pomorskog sektora i Kopnene vojske ) u gradovima i u rejonima Ploča i Dubrovnika». Dakle,
izdana je zapovijed JRM-i o podršci kopnenim oružanim snagama JNA koje su tih
dana prema prvotnom planu - u četvrtak
26.9., trebale početi oružane operacije
«rasijecanja» Hrvatske u ovom području. Te
su zadaće bile namijenjene mostarskoj skupini – za kopneno pločansko područje, i
trebinjsko (hercegovačko) - crnogorskoj
skupini - za dubrovačko kopneno područje.
Već 17. rujna prvi rezervisti Trebinjske brigade zauzeli su položaje u selima na granici s općinom Dubrovnik, duž granice sa BiH.
Tijekom iduća dva dana pridružile su im se
nove postrojbe iz Hercegovine te oklopne i
tenkovske snage iz Crne Gore. Odmah su
počeli ukopavati baterije dalekometnih topova s cijevima okrenutima prema svim naseljima dubrovačkog podneblja i hrvatskim
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
selima Popova polja. Također, 20. rujna glavni
zapovjednik Vojnopomorske oblasti, viceadmiral
Mile Kandić, a pod čije
zapovjedništvo je pripadao kompletni 9. Vojnopomorski sektor Boka i
472. trebinjska brigada,
izdao je i slijedeću
zapovijed: «Jedinicama 9. Piše: Silvio Market
VPS (472. mtb.- motorizovano tenkovska
brigada), što pre izbiti na Jadransku magistralu u širem rejonu Dubrovnik, deblokirati
vojno odmaralište «Kupari», zaposesti objekat «Srđ», blokirati grad Dubrovnik i odseći
ga od ostalog dela teritorije Republike Hrvatske. Biti u gotovosti za angažovanje snaga prema naknadno dobijenim zadacima».
Na moru, blokada Dubrovačkog akvatorija
zavedena od KVPS Boka uključivala je zonu
zabrane uplovljavanja, plovljenja i isplovljavanja iz obje luke u Dubrovniku, te je bila
omeđena točkama: rt
Bat (Zaton), rt Bezdanj
(otok Lopud*, zapravo
Koločep) – svjetionik
Grebeni – južni rt otoka
Lokruma (rt Pelegrin).
Pomorskom blokadom
su zatvoreni prilazi lukama Gruž i stari Grad, ali
i otocima Lokrum,
Koločep i Lopud. Izvan
ove zone plovidba je
bila navodno moguća.
Nakon uvođenja pomorske blokade od
strane JRM-e, odlučeno
je kako će brod Perast
rano ujutro, po svom
plovidbenom redu isplovljavati s Mljeta i ticati
samo Luku šipansku, te
će putnike koje ukrca na
ova dva otoka iskrcavati
u luci Slano. Tako je i
bilo. Po dolasku m/b
Perasta u Slano autobusi su prevozili putnike u Dubrovnik. M/B
Perast bi potom ostao u Slanome do
popodneva, čekajući autobuse iz Dubrovnika koji bi u Slano vraćali putnike i dovozili
eventualno nove, te bi se s njima brod
vraćao nazad, pristajući ponovno u Luci šipanskoj i nastavljajući prema Mljetskim lukama. Iz dubrovačkog centra za obavješćivanje pokušavali su poslati upit u KVPS
Boka kako bi im pojasnili razloge ovakve
okupacije, i upozoriti ih na grešku kojom
su rt Bezdanj postavili na otok Lopud, a ne
na Koločep, no veze su bile prekinute,
odnosno, nitko od nadležnih iz okupatorske vojske nije odgovarao. (nastavlja se)
E: [email protected]
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 25
DUBROVAČKA BISKUPIJA / LAPAD
Novim odraslim članovima Crkve biskup poručio kako
je u kršćanskom životu najvažnije ljubiti
U župnoj crkvi sv. Mihajla u Lapadu četvero odraslih katekumena u četvrtak, 18. rujna primilo je sakramente kršćanske inicijacije i tako postalo u odrasloj
dobi novim članovima Katoličke
Crkve. Na istom slavlju desetero odraslih krštenih osoba iz
Gradskog dekanata primilo je
ostale sakramente inicijacije
koje, zbog raznih razloga, ranije
nije primilo.
Euharistijsko slavlje predvodio
je dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić koji je u obredu
ispred vrata crkve katekumene
i njihove kumove pitao o njihovoj želji da postanu članovi
Crkve, nakon kojeg su katekumeni u procesiji ušli u crkvu.
U propovijedi je biskup istaknuo ljepotu njihove želje da kao
odrasle osobe postanu članovi
Crkve, a da na to nisu niti
na kakav način prisiljeni
nego je to njihova slobodna odluka. Također
je kazao da i oni koji su
kršteni kao djeca, kao ni
oni koji su kršteni kao
odrasle osobe nisu članovi Crkve postali po
svojim zaslugama nego
po Božjoj milosti. Uputio
ih je u svom novom
kršćanskom životu ne
trebaju težiti tome da
budu bezgrešni - jer svi,
iako se iskreno kaju i
trude opet iznova čine grijehe nego da u životu nastoje što više
ljubiti.
Dirljivo je bilo vidjeti s koliko
vjere i pobožnosti su ove
odrasle osobe pristupile i
proživljavale svoje krštenje,
krizmu i prvu pričest, a i neskrivenu radost zajednice koja ih je
s radošću prihvatila.
Župnik don Željko Kovačević je
na kraju istaknuo kako je ovo
deseta obljetnička godina kako
se u Lapadu održavaju priprave
i sakramentima kršćanske inici-
jacije pristupaju odrasle
osobe. Ovogodišnjim
slavljenicima poželio je
da nastave živjeti svoju
vjeru i u svom životu
nasljedovati Krista u
ljubavi prema Bogu i
svakom čovjeku.
Nakon slavlja u crkvi
potvrde o primljenim
sakramentima u župnoj
dvorani novim zrelim članovima kršćanske
zajednice podijelio je
biskup Uzinić.
Za sakramente kršćanske inicijacije pripreme su vodili,
uz župnika Kovačevića, župni
kapelan don Alen Keri i župnik
u Zatonu fra Ivica Karatović, koji
su koncelebrirali na ovom slavlju.
Angelina Tadić
SLAVLJA REDOVNICA
DOKUMENTARNI FILM U MALOJ BRAĆI
Pedeset godina redovništa proslavilo je u četvrtak, 18. rujna u
kapelici samostana na Pilama u Dubrovniku pet redovnica Družbe
službenica milosrđa (Anćela) u Dubrovniku, a dvije redovnice su
proslavile 25. obljetnicu. Euharistijsko slavlje predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić, a slavlju je
nazočila i provincijalna poglavarica s. Mariangela Galić. U procesiji sa svijećama na kojima su bila ispisana njihova imena i broj
godina koji je prošao od njihovih prvih redovničkih zavjeta u kapelicu su ušle slavljenice s. Klementina Banožić, s. Irma Ćurković , s.
Elvira Kvesić, , s. Kazimira Mamić i s. Veronika Penava, koje su
slavile zlatni jubilej te ‘srebrne’ s. Mirjana Kutleša i s. Roza Marković. Tijekom slavlja sestre su obnovile svoje redovnička zavjete.
„Mi svoj život nismo dali nekoj izmišljenoj osobi, nekom mrtvom
idealu. Mi svoj život nismo posvetili nekoj ideji koja je na neko
određeno vrijeme, a kasnije propada. Mi svoj život nismo žrtvovali
za neku ideologiju. Mi smo, vi ste, svoj život žrtvovali za osobu
Isusa Krista, onoga za koga vjerujete da vas je doista spasio, da je
došao na ovaj svijet, da je na ovom svijetu sve što je učinio bilo
dobro. I da taj isti Isus Krist i danas živi u svojoj Crkvu, u svojoj
riječi koju slušamo, po sakramentima koje slavimo, a onda i po
našim životima kojim ga nastojimo svjedočiti,“ kazao je, uz ostalo,
u
Tadić
26propovijedi
GlasGradamons.
- 497 -Palić.
petak Angelina
26. 9. 2014.
Dokumentarni film o sluzi
Božjem fra Ivanu Peranu,
napravljen prigodom 11. godišnjice njegove smrti (umro u Splitu14. rujna 2003) prikazan je u
blagovaonici samostana Male
braće u ponedjeljak 22. rujna.
Film u trajanju 55 minuta režirao
je Sanjin Badurina, a na DVD-u
ga je izdao „Video studio Piloto“ i Franjevački provincijalat iz
Zadra. Sluga Božji fra Ivan Peran tako je opet nakratko uz pomoć ekrana posjetio blagovanonicu u kojoj je blagovao
obnašajući službu gvardijana
Samostana Male braće od
1967. do 1973.
Sluga Božji fra Ivan Peran rođen
je u Kaštel Starom, 25. lipnja
1920. S novicijatom na Košljunu, godine 1937., postaje franjevac, u Dubrovniku studira
teologiju i tamo je 1943. zaređen za svećenika. Godine 1946.
pozvan je u vojsku, ubrzo lažno
optužen za rušenje komunističke države, osuđen na smrt
strijeljanjem, potom pomilovan
prvo na dvadeset, potom na pet
godina strogog zatvora. Nakon
održane zatvorske kazne, u žaru
vjere provodi čitav život kao
odgojitelj mladih franjevaca, kao
profesor crkvene glazbe i zborovođa, kao putujući navjestitelj
Evanđelja, kao provincijalni ministar, kao voditelj posjetitelja na
Košljunu gdje je proveo najveći
Tristo godina života za Krista Peran u svojoj blagovaonici
dio svojeg redovničkog života.
Umro je u samostanu na Poljudu u Splitu, 14. rujna 2003.
Sprovodno slavlje obavljeno je
na Košljunu, gdje je sudjelovao
veliki broj vjernika i časnih sestara, te oko 150 svećenika, predvođenih biskupom krčkim,
msgr. Valterom Županom i nadbiskupom riječkim, msgr. Ivanom Devčićem.
Svi su svojim sudjelovanjem, a
neki i riječima, posvjedočili da
je umro franjevac sveta života.
U travnju godine 2010. pokrenut je postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim, što
se vodi u Nadbiskupijskom ordinarijatu u Splitu. O desetoj
obljetnici smrti, u rujnu godine
2013., njegovi posmrtni ostaci
preneseni su u košljunsku crkvu.
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 27
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
70. obljetnica oslobođenja Dubrovnika
Povodom 70. obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južne Dalmacije od
fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu, u nekoliko nastavaka
objavljujemo izvod iz knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ dr. Nikole
Anića. Knjigu je za tisak priredio i uredio dr. Nikola Tolja, a izdana je prošle
godine u biblioteci Udruge antifašista Dubrovnik „Da se ne zaboravi“
Pred početak oslobođenja Dalmacije, u
rujnu 1944. godine, stanje u Dubrovniku i
na njegovu području bilo je krajnje zamršeno. Nijemci su ga zajedno s vojskom NDH
i četnicima Draže Mihailovića (jedinstven
slučaj u čitavoj Hrvatskoj) bili jako utvrdili i
za njegovu obranu koncentrirali veliku vojnu
silu. Na drugoj pak strani Titova partizanska vojska nastojala ga je među prvima osloboditi. Problem Dubrovnika bio je tim
složeniji jer su antihitlerovski saveznici svoje
snage stacionirane u Italiji namjeravali
iskrcati u rejonu Dubrovnika i tu se povezati
s četnicima Draže Mihailovića. Vjerovali su
da će tako zadati snažan udarac NOP-u u
okupiranoj Jugoslaviji i stvoriti uvjete za povratak dinastije Karađorđevića u Beograd te,
konačno, Dubrovnik otrgnuti od Hrvatske i
uključiti ga u sastav Velike Srbije.
Za te je paklene planove saznao maršal
Josip Broz Tito dok se s Vrhovnim štabom
i drugim rukovodećim organima nove Jugoslavije nalazio na Visu, s kojega je 18/19.
rujna 1944. preko Rumunjske otišao za
Moskvu. Tita je na Visu, a i kasnije, jako
zaokupljao problem oslobođenja Dubrovnika i južne Dalmacije. Znao je da će se njemačka balkanska grupacija, s dijelom snaga iz Grčke i Albanije, povlačiti preko Boke
kotorske i Dubrovnika prema sjeveru. U
tome ih je nastojao osujetiti prisiliti na povlačenje preko istočne Bosne, kroz njene
planine i teške prometnice; tu ih tući i postepeno uništavati. Dubrovnik je Titu trebao i
radi osiguranja morskih prometnica i kopnene suradnje sa snagama u Bosni i Srbiji
jer su se, primjerice, upravo preko Dubrovnika NOVJ i POJ u Bosni, Crnoj Gori i Srbiji
mogli najlakše opskrbljivati. Zato se zalagao da se glavna ofenziva grupacija Osmog dalmatinskog korpusa (26. divizija s
1, 11. i 12. dalmatinskom i 3. prekomorskom
brigadom, 1. tenkovskom brigadom i Artiljerijskom grupom) s oko 10 000 boraca s
Visa usmjeri na oslobađanje srednjedalmatinskih i južnodalmatinskih otoka, a zatim
krene prema Dubrovniku i oslobode ga. S
tim se međutim nije slagao Glavni štab NOV
Hrvatske i Štab Osmog korpusa. Oni su
smatrali da se Viška operativna grupacija
treba prebaci u rejon Splita i Šibenika i krenuti preko Knina prema Zagrebu. Prije polaska za Moskvu Tito je na Visu upriličio
povijesno značajan sastanak sa zapovjednicima i članovima Vrhovnog štaba. Na
dnevnom redu je bilo oslobođenje Dubrovnika. Tom prilikom izdao je zapovijed
da se najprije razrade planovi za oslobođenje Dubrovnika i južne Dalmacije, izloživši pritom sve vojne i političke sastavnice takve
orijentacije. Naređeno je da 26. dalmatinska divizija nakon oslobođenja srednjedalmatinskih i južnodalmatinskih otoka zajed28 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
no s 29. hercegovačkom divizijom oslobodi Dubrovnik. To međutim nije išlo tako
lako. Tito je, kako je već navedeno, otišao
u Moskvu, odakle se vratio početkom listopada 1944. i saznao da Dubrovnik još nije
oslobođen. Čuvši za to, 8. listopada 1944.
poslao je Rankovića i Jovanovića na Vis i
zapovjedio da se 26. dalmatinska divizija
uputi prema Dubrovniku, da joj se pri operaciji oslobađanja pridruži 29. hercegovačka divizija, da se u istom cilju prema Dubrovniku uputi najmanje polovica 1. tenkovske brigade, jedan do dva topnička diviziona te da se angažiraju zračne snage 1.
i 2. eskadrile s Visa i južne Italije.
Tijekom rujna 1944. godine 26. dalmatinska divizija je oslobodila Brač, Šoltu, Korčulu, Mljet i najveći dio Pelješca, a u borbama
za Ston angažirana je samo 1. i 11. dalmatinska brigada, koje su se nešto kasnije,
nakon oslobođenja Dubrovnika, obračunale s 369. legionarskom divizijom kod
Vukova klanca. Štab 29. hercegovačke divizije je 15. listopada 1944. godine izdao
zapovijed za oslobođenje Dubrovnika.
Gledano s današnje povijesne distance,
može se zaključiti da je vrhovni komandant
Tito bio u pravu kada je tražio brže oslobađanje Dubrovnika. Prema Dubrovniku je
iz pravca Konavala krenula 2. dalmatinska
proleterska brigada sastava Primorske operativne grupe 2. crnogorskog korpusa), a
na dubrovačkom području djelovali su Dubrovački partizanski odred i Konavoski
partizanski odred, zatim jedinice Zapovjedništva mjesta (Dubrovnika) i drugi manji
borbeni sustavi.
U rejonu Dubrovnika bilo je stacionirano
oko 4 000 njemačkih vojnika i vojske NDH,
i to: 369. puk 369. legionarske (hrvatske)
divizije, 9. posadna brigada vojske NDH
(zapovjednik pukovnik Stijepo Zuech), postrojbe 9. ustaške brigade, sustavi topništva, mornaričko pješaštvo, dijelovi 1. divizije
torpednih čamaca itd. U Dubrovniku i oko
njega nalazila su se dva topnička puka
uglavnom dalekometne artiljerije postavljene od Molunta, po Konavlima i oko Dubrovnika te na otocima ispred grada. Sa
svim tim njemačkim i ustaško-domobranskim snagama zapovijedao je njemački
pukovnik Krammer, a zapovjednik 369. njemačkog pješačkog legionarskog puka pukovnik Ficher nalazio se u Metkoviću uz
zapovjednika 369. legionarske divizije.
Nijemci su u Dubrovniku i oko njega stacionirali tako brojne snage jer su i oni imali
informaciju da će u rejonu Dubrovnika doći
do povezivanja četnika Draže Mihailovića s
desantnim snagama anglo-američke vojske
iz južne Italije.
Zato borba za Dubrovnik nosi obilježje krupnih vojno-političkih sadržaja kao rijetko koja
bitka vođena u NOR-u uopće. Krupnu povijesnu misiju odigrao je upravo maršal Tito
svojom vojničkom i političkom lucidnošću i
upornošću u ostvarivanju zamišljena plana
oslobođenja Dubrovnika.
Tvrdnju prema kojoj bi Dubrovnik za Hrvatsku bio izgubljen da nije bilo Titovih partizana koji su ga pravovremeno oslobodili,
temeljimo i dokazujemo sljedećim tijekom
povijesnih događanja: Namjera četnika
Draže Mihailovića da se na području Dubrovnika povežu s jedinicama zapadnih
saveznika aktualizirana je u proljeće i ljeto
1944., kada je četnički major Vojislav
Lukačević kao izaslanik Draže Mihailovića
20. ožujka 1944.boravio u Londonu na
vjenčanju kralja Petra II. Karađorđevića s
princezom Aleksandrom kćerkom grčkog
kralja Aleksandra. Na svadbi je bio odjenut
u odoru kraljeva ađutanta s činom majora,
a doputovao je preko Kaira u pratnji britanskog pukovnika Baileya koji je bio u Štabu
Draže Mihailovića. Lukačević je u Londonu
dobio upute da se vrati u Hercegovinu i
povede akciju za oslobođenje Dubrovnika.
Kad se vratio u Štab Draže Mihailovića,
počeo mu je okretati leđa i s potpukovnikom Bačevićem (sve ratni zločinci zbog
krvavih zločina nad Hrvatima i antifašistima
u Hercegovini) sačinio je plan za oslobođenje, a zapravo osvajanje, Dubrovnika.
Pridružio im se i major Ostojić zapovjednik
četničkog korpusa u Sandžaku.
Prema uputama iz Londona, pokrenuli su
četnike iz Srbije, Sandžaka i Bosne i Hercegovine prema Trebinju i Dubrovniku.
Akcija je započela početkom rujna 1944.
godine. Prema Dubrovniku je krenulo oko
4 500 četnika. Nakon sastanaka u Rudom i
u Kalinoviku Lukačević je s četnicima krenuo prema Nevesinjskom polju, Stocu i Ljubinju, a zatim prema Trebinju i približio se
Dubrovniku. Iz Londona je dobio informaciju o predstojećem iskrcavanju britanskih i
američkih trupa u rejonu Dubrovnika, a
kružile su i informacije o iskrcavanju
jugoslovenske vojske izvan otadžbine, pod
zapovjedništvom generala Petra Živkovića,
na području Boke kotorske. Lukačević je
usmjeravao akciju prema južnoj Hercegovini i morskoj obali, na sektor Trebinje – Cavtat
– Dubrovnik. Sa svojim postrojbama 22. i
23. rujna 1944. napao je postrojbe 369. njemačke legionarske divizije na željezničkim
stanicama Poljice, Diklići, Jasenica, Hum i
Uskoplje. Tvrdio je kako je zarobio 350
Nijemaca, jedan tenk i jednu bateriju, dok
je bojnik Zvonimir Šporčić, zapovjednik
Župnog oružništva u Dubrovniku, 27. rujna
1944. zapisao da su imali samo jednog
mrtvog i tri ranjena. Ovo je bila jedina borba četničkih postrojbi s Nijemcima u 1944.
godini. Nijemci su ih odbacili prema Trebinju, a poraženi Lukačević zatražio je pomoć od partizana. Tito je odbio taj zahtjev,
a Štab 29. hercegovačke NOU divizije
Lukačeviću je odgovorio: S izdajnicima
nećemo pregovarati. Nakon toga
Lukačevićeve četničke postrojbe krenule su
u bijeg preko Popova polja, gdje su najvećim dijelom poražene od 2. dalmatinske
PNOU brigade i od 29. hercegovačke divizije.
Tek kada su NOVJ i POJ oslobodili Dubrovnik, Tito je
odobrio iskrcavanje dijela britanskog 211. topničkog diviziona i komandosa iz Floyd force. Britanske su snage
stigle do Bileće, gdje im se Lukačević predao, ali su ga
Britanci morali predati partizanima. (Suđeno mu je za ratne zločine i pogubljen je u Beogradu u kolovozu 1945.
godine.) Tako je završena kombinatorika četnika i britanskih snaga oko Dubrovnika. Težak udarac Lukačevićevim
četnicima zadao je 2. i 5. bataljun 2. dalmatinske PNOU
brigade pod zapovjedništvom načelnika Štaba brigade
majora Bruna Vuletića (rodom iz okolice Sinja) kod sela
Poljica u Popovu polju. Borba se vodila 4. i 5. listopada
1944. godine. Četnici su bili brzo razbijeni, pa su, u panici i bijegu prema Ljubinju, jurnuli preko mosta na Trebišnjici. Kako je među njima bilo dosta civila – žena, staraca i djece – Vuletić je zapovjedio obustavu napada i propustio civile da krenu prema Ljubinju, ali se malo koja
četnička postrojba izvukla preko rijeke Trebišnjice. Ovim
su Lukačevićevi četnici doživjeli potpun poraz. Time su
propale i njihove nakane da Dubrovnik priključe Velikoj
Srbiji. Ostaci četnika su se razbježali – neki su krenuli
prema Kalinoviku i istočnoj Bosni, ali su pri bijegu potpuno potučeni od postrojbi 29. hercegovačke NOU divizije.
Tako je, konačno, nestalo četnika s dubrovačkog području. Kako je ranije kazivano, oni su ondje bili legalno prisutni
od 1941, kada su ih, uz suglasnost vlasti NDH, bili doveli
Talijani. Dubrovnik je odahnuo. Nestali su četnici s njegovih ulica; nije više bilo njihova slavlja, orgijanja i krvoločnih pjesama po dubrovačkim hotelima i gostionicama. Nije više bilo ni Dubrovačke četničke čete ni Dubrovačkog četničkog korpusa – svih su ih natjerali u
paničan bijeg i porazili dalmatinski i hercegovački partizani. Englezi su se također povukli iz Dubrovnika, pod
svojim okriljem spašavajući neke četničke ratne zločince.
(nastavlja se)
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 29
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Je li sačuvana „Ragusiana“
u Pragu?
Priredio:
Damir Račić
Zbog nezainteresiranosti i nedostatka novca u proteklim
desetljećima izgubili smo značajno kulturno nasljeđe koje je
završilo u inozemstvu, bilo u kolekciji privatnika, muzeja ili
nekih drugih kulturnih institucija
Stanovnici svakog grada
pa i najmanjih seoskih naselja ponose se
svojim povijesnim i kulturnim nasljeđem bilo
ono materijalne ili duhovne prirode. Tako
bi trebalo biti u svakoj civiliziranoj državi.
Nažalost, nije uvijek tako. Postoje primjeri
kad ideologija ili vjerska uvjerenja zamrače
um ljudima i u njihovoj mržnji i bijesu uništava se spomeničko i kulturno nasljeđe
vlastitog ili drugog naroda. To se najčešće
događa u osvajačkim i građanskim ratovima. Mogu se navesti i drugi razlozi, a to je
kad su nečiji privatni interesi važniji od kulturne spomeničke baštine, pa se dogodi
potpuna ili djelomična devastacija različitih
objekata spomeničke baštine. Nažalost, u
našem gradu nisu rijetki slučajevi devastacije ni unutar zidina, bilo da se radi o eksterijeru ili interijeru objekta. U najekstremnijim slučajevima i potpuno rušenje
spomeničkog objekta. Pored povremenih
manjih ili većih „grickanja i ujeda“ u kameno
tkivo Grada, ali i na širem području Dubrovnika, najžešći i najpogubniji atak na
spomeničku baštinu bez sumnje je prirodna katastrofa i rat („Ratovi su mrski majkama“ – Horacije). Kolonijalne zemlje također su tijekom XIX. i XX. stoljeća opljačkale i
prenijele u svoje muzeje i privatne zbirke
umjetničko blago iz država s drugih kontinenata.
Zamislimo, da Dubrovnik nije pogodio
katastrofalni potres 1667. godine. Od samog rušenja veću štetu napravio je razbuktali požar, jer je Grad neprekidno gorio oko
70 sati. Plamen je „progutao“ mnoge privatne knjižnice, dokumente, rukopise, raskošni namještaj, umjetnička djela, rastopio
sakralne i privatne predmete izrađene od
plemenite kovine i mnogo drugog vrijednog povijesnog i umjetničkog blaga pretvorio je u pepeo i bezobličnu izgorjelu masu.
(Godine 1966. veliko umjetničko blago
Firence stradalo je od izlijevanja rijeke Arno.
Trebalo je smisliti novu tehniku za restauriranje jer nikad ranije umjetnički predmeti
nisu bili u isto vrijeme oštećeni vodom i
naftom!)
Osim prirodnog uzroka koje sam naveo,
ogromna materijalna razaranja na
spomeničkoj baštini su nedjela ljudskog
faktora prilikom ratnih sukoba. Na sreću,
Dubrovnik je u oba Svjetska rata prošao bez
težih posljedica po kulturnu baštinu. Onda
se je dogodila 1991. godina, kad je srpsko-crnogorski agresor želio satrti naš grad,
kao i druge hrvatske gradove koji su mu
bili na dometu topništva i zrakoplovstva. Uz
izravno uništavanje spomeničke baštine
granatiranje i bombardiranjem, jedna od
popratnih pojava je i pljačka agresorske
vojske. (Od toga nisu bili imuni ni Ameri30 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
kanci u ratu s Irakom.) Pri tome strada djelomično ili u potpunosti, između ostalog, i
kulturna baština napadnute države, odnosno svako naselje u koje uđe neprijateljska
vojska. Pljačkaju se muzeji, arhivi, crkve,
privatne kuće, gospodarski objekti i štošta
drugo. To je „dodatni motiv“ svim osvajačkim vojskama od postanka čovječanstva pa do suvremenog doba. I „mirna“ okupacija donosi nedaće i pljačku. Dubrovnik
je okupacijom od strane Francuza (18061815) „izgubio“, tj. opljačkano je veliko arhivsko blago iz knjižnice samostana Dominikanaca i benediktinskog samostana na
Višnjici. Francuski osvajači istjerali su redovnike iz samostana i uzimali što su htjeli.
Za vrijeme I. svjetskog rata dubrovački arhiv prenesen je u Austriju (Graz) da bi se
sačuvao od uništenja i pljačke. (Teško je
povjerovati da je prilikom prijenosa napisan
detaljan popis cjelokupne arhivske građe!
– kom. D.R.) Postoji opravdana sumnja da
nije sve vraćeno u Dubrovnik (preko Beograda) nakon završetka I. svjetskog rata.
Općenito govoreći predugo se čekalo na
povrat arhivske građe. O tome je objavljeno
nekoliko tekstova u lokalnim tiskovinama,
a među ostalim i u „Narodnoj Svijesti“. O
osobi koju je angažirala vlada Kraljevine
SHS-a i obvezala da vrati arhivsku građu u
Dubrovnik o tome nešto kasnije.
Postoji još jedan važan razlog gubitka dubrovačke kulturne baštine, a to je nezainteresiranost i nebriga nadležnih institucija
oko njenog primjerenog čuvanja. Naposljetku, može se spomenuti i nedostatak novca oko otkupa zbirke ili predmeta od privatnih vlasnika ili njihovih nasljednika. (Npr.
Boškovićeva privatna korespondencija o
kojoj sam pisao u „GG“ broj 488 od 25.srpnja 2014. godine.) Zbog nezainteresiranosti
i nedostatka novca u proteklim desetljećima izgubili smo veoma značajno kulturno
nasljeđe koje je završilo u inozemstvu, bilo
u kolekciji privatnika, muzeja ili nekih drugih
kulturnih institucija.
Razlog ovom opširnom uvodu u svezi kulturne baštine, u najširem smislu, je tekst
posvećen Milanu Rešetaru (Dubrovnik,
1860. – Firenza, 1942.) objavljen u lokalnoj
tiskovini tijekom II. svjetskog rata.
„Hrvatska“ od 1.7.1944. godine, broj 65.
JEDNA ZNAČAJNA 20-GODIŠNJICA
Dubrovnik, 30. lipnja. Ovih dana navršilo se
20 godina, što je u velikoj knjižnici u Pragu,
koju je godine 1924. osnovalo Češko ministarstvo vanjskih poslova, osnovan i posebni odjel t. zv. „Ragusiana“. To je bivša
knjižnica našeg sugrađanina, pok. dr. Milana Rešetara, velikog hrvatskog filologa,
književnika i kulturnog povjestničara. Re-
šetarova knjižnica sadrži samo knjige dubrovačkih pisaca i djela, koja sadrži 2877(!!)
komada, (a) vodi se starim Rešetarovim signaturama, što omogućuje rad. Prava je grehota (nesumnjivo! – kom. D.R.), da se onda
nije našao način, da ova važna knjižnica
ostane u Dubrovniku, gdje joj je i pravo
mjesto.
Nevjerojatno veliki broj knjižnih jedinica
posjedovao je Milan Rešetar koje je sakupio(?), a to baš nije jeftin hobi pogotovo kad
se radi o starim i rijetkim izdanjima (samo)
dubrovačkih autora. Je li zbirka „Ragusiana“ preživjela II. svjetski rat i je li se još
nalazi u kompletu od 2877 „komada“, na
to bi trebali odgovoriti dubrovački povjesničari književnosti. Ako je sačuvana u
potpunosti ili djelomično, je li dostupna za
popis što sve sadrži i naravno, za
istraživanje dubrovačke književnosti iz različitog vremenskog razdoblja?!
Nebrigom, nezainteresiranošću, uzmimo u
obzir i nedostatak novca za otkup tadašnjih vlasti ali i ostalih kulturnih društava toga
vremena (1924.) Dubrovnik je osiromašen
za vrijednu (srednjovjekovnu) zbirku
književnih djela raznih dubrovačkih autora,
a time je umanjena i sveukupna duhovna
baština Dubrovnika.
U svezi odugovlačenja oko povratka arhivske građe, lokalni tjednik „Narodna
Svijest“ objavila je nekoliko novinskih izvješća koje citiram.
„Narodna Svijest“ od 10.12.1919. godine,
broj 15. DUBROVAČKI DRŽAVNI ARHIV
Profesor Rešetar, naš sugrađanin, pozvan
je od vlade, da otputuje u Graz i preuzme
dubrovački državni arhiv, koji je za vrijeme
rata tamo pohranjen.
„Narodna Svijest“ od 7.4.1920. godine,
broj 15.
Arhiv Dubrovačke Republike, hvala zauzimanjem naših rodoljuba i dobrotom g. prof.
Dr.a Milana Rešetara, stiže nam iz štajerskog Graza i Beča za Uskrs. Ta naša
dragocjena starina smješta se na svoje prijašno mjesto, u donjem spratu Dvora, na
pouku, na korist nama Dubrovčanima,
cijelom jugoslavenskomu i sveslavenskomu naučnom svijetu, k’o što se njime (arhivom) dičimo tako se i okoristimo! (Iz Dvora
u Sponzu arhiv je prenesen tijekom 60-ih
godina XX. stoljeća – nap. D.R.)
„Narodna Svijest“ od 3.3.1921. godine,
broj 10. PRENOS ISPRAVA
DUBROVAČKOG ARHIVA
Na Ministarstvu prosvjete deputacija (delegacija iz Dubrovnika – op. D.R.) je zamolila, da se pospješi sa prenosom isprava dubrovačkog arhiva, a gosp. Ministar je izjavio, da će se prenos u najkraće vrijeme obaviti pod nadzorom gosp. Jova Radonića.
„Narodna Svijest“ od 31.10.1922.
godine, broj 43. POPUNJENJE
DUBROVAČKOG ARHIVA
Ministar prosvjete potpisao je naredjenje
(!!), po kojemu se u Beogradu zaostali
djelovi našega arhiva imaju prenijeti u Dubrovnik.
„Narodna Svijest“ od
8.7.1924. godine, broj 29.
DUBROVAČKE STARINE
Veoma je umjestan uvodnik
„Dubrovačkog
lista“
o
nevraćenim ispravama našeg
arhiva iz Beograda, ali nijesu
samo stare arhivske isprave,
koje nam se ne vraćaju, nego
ima još i starinskih naših predmeta, koje moramo dobiti
natrag, ka(o) n.p. stare dubrovačke topove. (Vojni muzej
na Kalemegdanu raspolaže sa
jednim ili više komada dubrovačkih topova! – nap. D.R.).
Svojevremeno poduzeti su koraci u tom pravcu, ali do sada
uzalud. Da nije bilo Mnsgr. Dr.
Bulića i naš Pracat bi bio još na
reparaciji (obnovi, popravci u
Beču – nap. D.R.). Imamo mi
mnogo državnih i privatnih
ustanova, koje bi mogle dosta
poraditi u tom pravcu, ali zato
treba ustrajnog rada. Svakako
dosta žalosno da u narodnoj
državi ne nailazimo na shvaćanje za naše starine!
Ni tijekom 1925. godine „Narodna Svijest“ nije objavila vijest o
povratu dubrovačkog arhiva iz
Beograda, a kada je to konačno
učinjeno i u potpunosti nije objavljeno u lokalnom tisku. S
obzirom na višegodišnju
sporost oko prijenosa dubrovačke arhivske građe, može
se osnovano pretpostaviti da
nije vraćena u potpunosti cjelokupna arhiva, a i svi povijesni
predmeti, kako iz Graza i Beča
tako i iz Beograda. Na impozantnu količinu od 2877(!) knjiga koje je imao Milan Rešetar i
na njegovu službenu ulogu oko
povrata dubrovačkog arhiva,
koje su 1924. godine (neobjašnjivo i misteriozno) završile u
Pragu kao zbirka „Ragusiana“
postoji određena sumnja, jer
1925. godine, prema pisanju
lokalnog tiska, u dubrovački
državni arhiv još nije vraćena
arhivska građa. (Podsjećam:
Češko ministarstvo vanjskih
poslova osnovalo je 1924. godine(!!) poseban odjel t.zv. Ragusiana. Je li se M. Rešetar okoristio svojom službenom ulogom u povratu dubrovačkog
arhiva iz Graza i zadržao značajan dio zbirke te je prodao Česima?! – kom. D.R.)
Značajni dio kulturne materijalne i duhovne baštine Dubrovnik
je nepovratno izgubio najprije u
prirodnoj katastrofi, zatim od
raznih osvajača tijekom XIX. i
XX. stoljeća, ali i nebrigom
odgovarajućih kulturnih institucija, gradske vlasti, a vjerojatno i nečijim osobnim interesima.
KORČULANSKA GRADSKA KNJIŽNICA “IVAN VIDALI”
Susret knjižničara
Korčulanska Gradska knjižnica “Ivan Vidali” od 22. do
27. rujna 2014. godine bit će, u suradnji s parterskim
knjižnicama iz Austrije, Finske, Italije, Poljske, Španjolske, Češke i Turske, organizator međunarodnoga
susreta knjižničara koji se odvija i financira u okviru EU
projekta Library. I love it!, kao dio programa Grundtvig
za cjeloživotno učenje. Ovaj hvale vrijedan projekt prepoznalo je i podržalo Ministarstvo kulture u RH. Realizacija projekta Library. I love it! traje od kolovoza 2013.
do srpnja 2015. godine financiranjem najmanje dvanaest planiranih mobilnosti.
Cilj je projekta podsjetiti na funkciju suvremene knjižnice kao centra za
cjeloživotno učenje koji posredovanjem kulturnih vrijednosti omogućuje društveni i profesionalni razvoj kako knjižnice tako i njezina osoblja. U sklopu projekta predviđeni
su posjeti i sastanci u svakoj od knjižnica
partnera, što pridonosi kulturnoj i turističkoj
promidžbi pojedinih dijelova europskih zemalja. Na ljestvici poretka Nacionalne agencije ovaj se projekt Gradske knjižnice “Ivan
Vidali” nalazi na 13. mjestu od ukupno 112
prijavljenih sa 100 bodova na EU razini
ocjene projekta te su mu dodijeljena sredstva u iznosu od 14.000 eura. E.D.
KORČULA
Predstavljen
roman Ivone Kapor
„Zorzijeva kletva“
Roman “Zorzijeva kletva” Ivone Kapor u izdanju obitelji Kapor i izdavačke kuće Akademski
pečat iz Zagreba (roman, kombinacija povijesti iz 13. stoljeća i današnjice, prepun spletki,
mistike, tajnih obreda, lascivnosti, ubojstva)
predstavljen je 19.rujna u Domu kulture u Korčuli. Predstavljači su bili Tonći Petković, dr.
Goran Kalogjera, Goran Cvjetinović i prof. Stanka Kraljević. U prigodnom dijelu predstavljanja
nastupila je klapa Fortuna iz Grada.
LJETNIKOVAC BUNIĆ-KABOGA
Skica za raj Ivane Miloglav Ivanković
Samostalna izložba dubrovačke akademske slikarice Ivane Miloglav Ivanković „Skica za raj“ otvorena je četvrtak 18.rujna u obnovljenom ljetnikovcu
Bunić – Kaboga na Batahovini. Izloženo je deset
slika, većeg formata, ulja na
platnu- sve jedna ljepša od
druge, to treba
doći
vidjeti.
Izložbu je otvorio prof. Marin
Ivanović, povjesničar umjetnosti i likovni
kritičar,
s
mnogo lijepih
riječi o izloženim slikama i likovnim pravcima autorice. Izložba je
otvorena do 5. listopada, svaki dan od 16 do 19 sati. V.Komarica
VIJESTI IZ KLUBA SARAJLIJA – DUBROVNIK
Proširena sjednica
Predsjedništva
U srijedu 17.rujna održana je proširena sjednica Predsjedništva na kojoj su članovi davali prijedloge za aktivnost
Kluba u narednih 6 mjeseci. Neki od prijedloga su prihvaćeni - izleti, druženja, književna večer, obilježavanje 6.godišnjice rada Kluba, tradicionalna zabava za 8. ožujak Dan
žena. Za izvršenje su zaduženi pojedini članovi.
Književna večer
Književnik Mato Jerinić predstaviti će
knjigu, prijatelja Kluba, Kemala Tursunovića „Tanke životne žice sjeverno
istočne Bosne (tambura i saz). Večer će
biti održana u četvrtak 2. listopada u 19
sati, u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Klub 65 +, Josipa Kosora 2
(kod zgrade PBZ poslovnice Lapad).
Veselimo se Vašem dolasku.
V.Komarica
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Prema nekim podacima iz razdoblja pred
I. svjetski rat, izlazi da su mnogo uspješnije poslovali hoteli koji su imali
bogatiji i raznovrsniji sadržaj ponude (uz
ugostiteljske su pružali i druge usluge,
kao što su zabave i si.). Takvima je bilo
dovoljno ostvariti oko 120 dana pune iskorištenosti smještajnih kapaciteta, da bi
poslovnu godinu završili s uspjehom
(npr.”Imperial” je u 1902. godini, prvoj
koju je završio bez gubitka, ostvario oko
166 dana pune zauzetosti svojih 70 soba,
što je činilo oko 120 dana realne zauzetosti svih postelja, budući da su se dvokrevetne sobe često izdavale za jednokrevetne).
Ostali objekti su se “mučili” i na 130 dana,
a jedino su se manji obiteljski objekti “izvlačili” i s manjim brojem dana. Relativno
česte su bile promjene vlasnika, voditelja, pa i firmi malih objekata (pansiona,
svratišta i gostionica). To se događalo
dijelom zbog nesnalaženja u relativno
teškim uvjetima poslovanja, a dijelom i zbog
stalne pokretljivosti manjih poduzetnika.
Promjene su se odražavale kroz povremeno
poslovno propadanja, prodaju, ili iznajmljivanje takvih objekata. S rastom turističkog
prometa, prema kraju razdoblja, poboljšavali su se i uvjeti poslovanja, odnosno
poslovni rezultati smještajnih objekata pa
je tada bilo manje promjena.
Kao kuriozitet se može istaknuti činjenica
kako dubrovački hoteli nisu prestajali radom
u prvim godinama rata, sve do 1917.godine. Tek tada su se hoteli počeli zatvarati,
prije svega zbog nestašica hrane i znatno
smanjenog broja posjetitelja. Uglavnom, tek
u trećoj (kalendarski u četvrtoj) godini rata
bili su prisiljeni prekinuti rad. Do tada, veliki
dio hotela i svratišta je radio tijekom ljeta,
ugošćavajući pretežno posjetitelje iz Bosne
i Hercegovine.
Češko Dubrovačko dioničko društvo je u
drugoj polovica 1917. g. planiralo izgradnju “hospicija za nastradale ratnike” u/ Srebrenom i Kuparima, na zemljištu što ga je
Feljton br. 38
Svratište hotel i restoran Sarajevo
Uoči Prvog svjetskog rata u dubrovačkoj okolici su radili slijedeće smještajni
objekti i to: Thermo-Therapija (Mokošica), Svratiste Miramar (Cavtat), Pansion Glavović (Lopud), Gost. Jakov Skočić (L.Šipanska), Gostionica Federik
Glumčić (Slano), Svratiste L.Baća (Ston)
a u Dubrovniku: Grand hotel Imperial (grad-Pile), Hotel Hollman (Gruž), Grand
hotel Petka (Gruž), Pansion vila Hariett (Gruž), Pansion Helena (G.Kono),
Vila Roma (put Gruž-Boninovo), Hotel Gradac (grad-Pile), Pansion Šoletić
(grad-Brsalje), Hotel de la Ville (grad), Svratiste Lacroma (grad) Svratiste Al
Sole (grad), Pansion Adria (grad-Ploče) i Svratiste hotel i restoran Sarajevo o
kojem će biti riječi u ovom feljtonu.
Svratiste hotel i restoran Sarajevo nalazio se jednim dijelom na Gundulićevoj
poljani a drugim dijelom preko puta Dvora.
Cjenik pansiona nam govori kako
je za duži boravak cijena bila
mnogo povoljnija. Imao je dobar
položaj – baš u centru današnje
stare gradske jezgre. Ovaj
smještajni objekt prestao je raditi
poslije Prvog svjetskog rata.
Vlasnici hotela su i u to vrijeme
prepoznali prednost oglašavanja pa tako u raznim novinama iz
tog vremena susrećemo reklamu
ovog hotela, ne samo na našem,
već na talijanskom i njemačkom
jeziku.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
32 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
društvo kupilo prije rata. To nije realizirano ali će kasnije, neposredno po završetku rata, isto društvo početi podizati
smještajne objekte u Kuparima.
U međuvremenu se radilo na proglašenju Dubrovnika Iiječilišnim gradom (Kurort).
Već 1904. godine “CH” prenosi pisanje
“Obzora”, u kojem se ukazuje na pogodni položaj područja Dubrovnik-Gruž-Lapad, zgodnog za razvoj klimatskog lječilišta, posebno za zimski boravak, što bi moglo “postati vremenom ono što je danas
Niza” /CH,5/1904/. Slijede i neke akcije,
nakon kojih se očekivalo kako će to biti
povoljno riješeno, a odgovarajući propis
o tome očekivao se 1910.godine. To se
ipak nije ostvarilo, zbog navodnog
neispunjenja nekih uvjeta “u okruženju”
(raspoloživa infrastruktura i sadržaji u
gradu). Unatoč tome, Dubrovnik se razvijao kao turistički grad, a slijedećih godina, sve do Prvog svjetskog rata, bilježen
je stalni rast posjeta i smještajnih kapaciteta.
LJUDI KOJI SU GRADILI DUBROVAČKO
HOTELIJERSTVO I DUBROVAČKI TURIZAM
Neno Kljunak
Pred nekoliko dana nas je napustio jedan od najuspješnijih
hotelskih direktora gospodin
Neno Kljunak i to samo nekoliko dana poslije njegovog 95-og
rođendana.
Rođen je 1919. u Primorju a njegovi roditelji imali su desetoro
djece i to sedmoro sinova i tri kćerke. Zbog
neimaštine Neno sa navršenih 12 godina
odlazi raditi i zapošljava se kod poznatog
brodovlasnika Federika Glavića. Na njegom
brodovima („Kumanovo“) plovi sve do
Drugog svjetskog rata kada se priključuje
Narodno oslobodilačkoj vojci. Poslije rata
radi u tadašnjoj Općini da bi 1957./58. godine bio postavljen za direktora hotela „Pošte“
na Pilama.
Evo nekoliko riječi o ovom važnom smještajnom objektu - kada je riječ o povijesti dubrovačkog hotelijerstva. Davne 1854. godine u toj zgradi (dvorcu) Andro Mitrović otvara gostionicu, a nekoliko godina kasnije i
hotel pod nazivom hotel „Miramar“. Bio je to
prvi smještajni objekt koji se u Dubrovniku
nazvao „hotelom“. Uspješno radi sve do
početka prošlog stoljeća kada dolazi do zatvaranja ovog objekta. Nekoliko godina prije
Drugog svjetskog rata u te prostore ulazi
poštanski ured. Nakon napuštanja tih pros-
tora zgrada se preuređuje i opet postaje hotel
pod nazivom Hotel „Pošta“ u kojem je Neno
Kljunak radio do 1952./53. godine. Zbog
derutnog namještaja i malih smještajnih
kapaciteta (imao je samo 15 soba) hotel se
zatvara a Neno Kljunak slijedećih par godina vodi nekoliko restoranskih objekata u
našem gradu.
Godine 1964. u Dubrovniku se osniva Hotelsko poduzeće Dubrovnik u kojem su se
nalazili hoteli „Argentina“, „Excelsior“, „Imperijal“ i noćni bar „Labirint“. Godine 1967.
ovo poduzeće kupuje „Villu Dubrovnik“ koje
je bilo odmaralište Izvršnog vijeća republike
Hrvatske. Hotel se renovirao a Neno Kljunak
dolazi za direktora tog hotela.
Treba napomenuti još i to: godine 1970. integriraju se, već spomenuto, Hotelsko
poduzeće Dubrovnik s „Ugostiteljskim
poduzećem Lapad“ u jedno
poduzeće pod nazivom HOTELSKO
TURISTIČKO
PODUZEĆE „DUBROVNIK“
a „Villa Dubrovnik u njegovom sastavu posluje sve do
početka Domovinskog rata.
Dolaskom u „Villu Dubrovnik“
Neno Kljunak zapošljava sve
mlade i sposobne ljude i hotel ubrzo postaje jedan od
najboljih hotela u Dubrovniku i šire. U ovom hotelu Neno
Kljunak radi više od 20 godina kad na njegovo mjesto
IZABRAN U BARCELONI
Kristijan Pavić potpredsjednik Udruženja Med Cruise
Osim sajma Seatrade Med, u Barceloni se
u petak 19. rujna 2014. održala i 45. Generalna Skupština Med Cruise udruženja, gdje
su se ponovno birali članovi Predsjedništva udruženja za razdoblje 2014-2017. Za
potpredsjednika Udruženja Med Cruise (
Senior Vice President) izabran je Kristijan
Pavić iz dubrovačke Lučke uprave.
Za Predsjednicu Udruženja izabrana je
Carla Salvado iz Barcelone a zamjenik
ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik, gosp.
Kristijan Pavić, izabran je za potpredsjednika Udruženja Med Cruise ( Senior Vice President). U Predsjedništvo Med Cruisa izabran je i gosp. Marijan Petković iz Lučke
uprave Šibenik te Vlado Mezak iz Lučke
uprave Rijeka. Iduća, 46. Generalna Skupšina Med Cruisa održat će se u Zadru od
03.-06. lipnja 2015. godine. Med Cruise
udruženje osnovano je 11. lipnja 1996, kao
REPORTAŽA IZ ALBANIJE - KAKO JE MAHNITI URBANIZAM UNIŠTIO ZAHUKTALI TURIZAM
Je li Albanija turistička konkurencija Hrvatskoj i Grčkoj?
Tportalov urednik ovoga je ljeta boravio na
albanskoj rivijeri, koja se po turističkim
brojkama, ali i hvalospjevima u inozemnim
medijima, sve više nameće kao konkurencija regionalnim turističkim silama poput
Grčke i Hrvatske. Reportaža s Jonskog
mora donosi osobni i nešto manje romantičan pogled na albansko turističko čudo.
Zamislite ovakvu situaciju – vozili ste više
od 1.300 km i stigli u nepoznatu zemlju koju
ste, temeljem divnih preporuka, odabrali za
destinaciju svog ljetovanja. Ondje se susrećete s vlasnikom apartmana s kojim ste
prethodno dogovorili smještaj po povoljnoj
i za područje koje posjećujete prosječnoj
cijeni. Apartman ima sve što treba – klimu,
wi-fi, novu kuhinju i namještaj, no nećete
ga nikad vidjeti jer ga je vlasnik, unatoč vašoj rezervaciji, izdao nekome drugome. Moli
vas da se strpite koji dan, a on će vas četvero s dvoje malene djece u međuvremenu
strpati u dvostruko manju sobu. Odbijate i
ignorirate njegov cinični komentar kako ‘ništa bolje, ma ništa uopće, nećete naći’ te
krećete u potragu za nečim normalnijim. No
ta misija se razvlači na nekoliko sati, jer vas
unajmljivači vode po urušenim sobičcima
s čijeg stropa malter pada po glavi, a ispod
njega klimavi čavli nakrivo pridržavaju mrke
crno-bijele fotografije pokojnih članova
obitelji. Nakon višesatnog natezanja i komunikacije rukama i nogama, uoči pada
mraka, pronalazite prenoćište koje djeluje
prihvatljivo i čisto, pa makar bilo i 50 posto
dolazi Nada Marić.
Struktura njegovih gostiju, pored mnogih drugih,
bila je pretežno iz Velike
Britanije i to zahvaljujući
najviše tadašnjoj putničkoj agenciji „Yugoturs“ – London.
Tko god je radio u turizmu znade kako su engleski gosti vrlo zahtjevni Lukša Lucianović
gosti a oni su bili vrlo www.dubrovnikturistinfo.com
zadovoljni boravkom u
ovom hotelu. Pravilo ove agencije je bila i
anketa koju su svi gosti morali popunjavati
po povratku u svoju zemlju a onda se prema mišljenju tih gostiju birao najuspješniji
hotel ne samo za Dubrovnik već za sve hotele u bivšoj državi u kojima su boravili britanski gosti. Tako je godinama, ponavljam godinama,
sve do Domovinskog rata,
ovaj hotel dobivao prvu nagradu i bio smatran jedan do
najboljih hotela u bivšoj državi
a po mišljenju britanskih gostiju. Sve je to bila zasluga
Nena Kljunka i njegovih vrijednih zaposlenika.
I na kraju: HVALA mu za sve
ono što je napravio za dubrovačko hotelijerstvo i dubrovački turizam i neka mu je
vječna SLAVA.
neprofitna organizacija čija je misija promicati krstarenja na Mediteranu i susjednim
morima.( Područje organizacije pokriva Sredozemno more i susjedna područja u Atlantskom oceanu, Crnom moru i Crvenom
moru.) Udruga pomaže svojim članovima
pružajući umrežavanje, promotivne i
stručne razvojne mogućnosti vezane za
kružna putovanja. Danas udruga broji 70
članova koji predstavljaju više od 100 luka
diljem mediteranske regije, uključujući 32
pridružena člana, koji predstavljaju ostale
udruge, turističke zajednice i brodske
agenate.
skuplje i morali spavati na dječjem pomoćnom ležaju od opruga. Međutim, priča od
jučer ponavlja se ujutro po dolasku na
plažu. Domaćini vas dočekuju čarobnim
riječima ‘all is reservation’, nemušto tumačeći kako svoj ručnik ne možete spustiti
ni na jednu od milimetarski načičkanih
ležaljki kojima upravljaju ugostiteljski objekti
milimetarski načičkani uz plažu. To da ste
trebali doći prije osam sati te da ste sa
sobom trebali imati račun s dokazom
napravljenog prometa u dotičnom kafiću ili
restoranu dan prije, shvatit ćete sljedećeg
dana, kad robinzonski ovladate lokalnim
pravilima, kojih ćete se narednih dana
pridržavati manirom dresirane životinje. Za
početak – namjestit ćete sat na vremensku
zonu susjedne države kako biste se ranije
budili i stigli zauzeti dragocjenu ležaljku i
mjesto za parking.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 33
ŠPORT
TURNIR NA KORČULI
Jug CO prvi
Pobjedom nad reprezentacijom Brazila 10:5 VK Jug
CO je osvojio treće izdanje Međunarodnog turnira
Korčula Suzuki 2014. Najboljim vratarom turnira proglašen je Marko Bijač, dok je najbolji strijelac i najbolji igrač kapetan Brazila Felipe Perrone. Treće mjesto osvojila je momčad ruskog Spartaka koja je uvjerljivo pobijedila splitskoga Mornara. Peto mjesto pripalo je splitskom OVK POŠK, dok je šesto mjesto
zauzeo Medvešćak.
- Turnir je, s obzirom na način treniranja posljednjih
mjesec i pol dana i da smo praktično došli bez trening utakmice, bio baš po mjeri. Možemo reći da smo
igrali sa tri različita stila. Rusi su jaki i graju ‘muški’,
POŠK je bliži našem načinu vaterpola, dok je Brazil sa
još dvojicom igrača iz Barcelonete podsjećaju na
Španjolce – kazao je uvodno trener Juga Miho Bobić
nakon osvojenog turnira za službenu stranicu Juga.
D.Lopin
TENIS-TURNIR U FRANCUSKOJ
Konjuh u polufinalu parova
JUDO
Šutalo unatoč
ozljedi na
krovu Europe!
“Crven, bijeli, plavi, vise
se ne krije” - otpjevao
je Dražen Žanko u svojoj pjesmi, ali zaista,
“naš” barjak zaista se
više nigdje ne krije na
judo natjecanjima. Još
jednom Hrvatska ženska juniorska ekipa ispisala je povijest juda u
Hrvatskoj. Na prvom
ekipnom EP-u za juniore ikad, Hrvatska
reprezentacija osvojila
je zlatno odličje. Ove
godine u nešto izmijenjenom sastavu za razliku kada su osvojile broncu na SP, još jednom su trijumfirale. U
finalnom meču, Hrvatska je bila bolja od reprezentacije Francuske sa 3:2 i slavlje je moglo početi. Kao drugi
nositelj u prvom kolu smo bili slobodni, u drugom kolu Hrvatska je pobijedila Veliku Britaniju sa 5:0, u polufinalu je pala reprezentacija Njemačke sa 3:2. Hrvatska je nastupila u sljedećem sastavu: Barbara Matić,
Ivana Šutalo, Buga Kovač, Maja Blagojević, Tena Šikić i Tihea Toplolovec. Treba posebno istaknuti, Ivana
Šutalo, članica Judo kluba Dubrovnik istegnula je rame u polufinalu, a njezin nastup je došao pod znakom
pitanja. Ipak je Ivana nastupila i osigurala Hrvatskoj treći bod u pobjedi nad Francuskom. D.Lopin
NA MEĐUNARODNOM
MITINGU U ČITLUKU
Osam medalja za
atletičarke i atletičare
Ana Konjuh je u paru s Francuskinjom Manon Arcangioli ušla u polufinale ITF-ovog turnira u Clermont
Ferrandu u Francuskoj. U 1.kolu su bile bolje od para
Ons Jauber (Turska) i Alize Lim (Francuska) s 2:1
(6:2, 1:6 i 10:1), a u 2.kolu (četvrtfinale) od Francuskinja, trećih nositeljica Julie Coin i Stephanie Foretz sa
2:1 (6:4, 4:6 i 10:7). U polufinalu, u četvrtak 25. rujna
popodne, očekuju ih Irina Ramialison iz Francuske i
Nina Zander iz Njemačke. Inače, mlada dubrovačka
tenisačica je u 1.kolu singla izgubila od Švicarske
reprezentativke, 21-godišnje Viktorije Golubić s 2:0
(6:3, 7:6).
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Ana Čeović i Maja Mrša
pobjednice
U ponedjeljak 22.09.2014. u hotelu Neptun odigran
je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo rekordnih dvadeset i tri para zajedno s
njemačkim gostima hotela uz Matchpoints obračun.
Pobijedile su Ana Čeović i Maja Mrša. U četvrtak
18.09.2014. odigran je turnir od sedamnaest parova
po Matchpoints obračunu također zajedno s gostima hotela. Na turniru su uvjerljivo pobijedili Monica
Fischer i Rolf-Klaus Appelt. Najbolje plasirani domaći
predstavnici su Dubravka Zvrko i Frano Mozara na
drugom mjestu, Boris Lovjer i Marija Jelčić na trećem
mjestu te Frano Staničić i Joško Đilović na petom
mjestu. U poretku za ciklus rezultata u rujnu, vodeći
je Velibor Puzović, ispred Tonija Radića i Zdenka
Stankovića.
34 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
Atletičarke i atletičari AK Dubrovnik sudjelovali su na 9.
Međunarodnom mitingu „Dani
berbe grožđa - Bože Gagro 2014.”
u nedjelju 21. rujna u Čitluku. Na
mitingu je nastupilo 15-ak klubova s više od 350 natjecatelja, a dubrovačke atletičarke i atletičari osvojili su osam medalja.
Ivana Karačić (1999.) nastupila je
u skoku u dalj i sa skokom od 5,42
metra osvojila je drugo mjesto.
Rebecca Beazkoetxea Radić (2002.) u utrci na 60
metara (8,85) osvojila je prvo mjesto, dok je u skoku
u dalj (4,30) osvojila treće mjesto.
Anđela Curić (2002.) u bacanju kugle (2 kg) osvojila
je drugo mjesto i s rezultatom 9,42 metra upisala novi
osobni rekord.
Josipa Habjan (2003.) u utrci na 60 metara osvojila je
prvo mjesto, a Lea Madeško (2004.) u skoku u dalj
(3,82 metra) osvojila je treće mjesto.
Filip Grgurević nastupio je u utrci na 100 metara i s
rezultatom 11,97 osvojio je drugo mjesto.
REGIONALNA LIGA
Slavlje rukometašica Dubrovnika
U drugom krugu Amaterske Regionalne ženske rukometne lige u Metkoviću sastale su se ekipe Metkovića,
Dubrovnika, Leotar Trebinje i Lokomotiva Mostar.
Dubrovkinje su u susretu protiv Metkovića slavile
30:21. U dosta zanimljivoj utakmici domaće igračice
su dobile prvo poluvrijeme 11:10.
Drugo poluvrijeme pripalo je dubrovačkim rukometašicama koje su tako potpuno zasluženo stigle do prvog slavlja. Za ekipu Žrk Dubrovnik nastupile su Menalo, Mojaš 2, Čubrić, Bušlje, Haklička 1, Pantović 8,
Varela 4, Prkačin 4, Pandža, Bačić 6, Vrbica, Prkačin
Ženska štafeta 4X100 u sastavu: Rebecca Beazkoetxea, Ivana Karačić, Helena Zvone, Karla Vučetić, osvojila je treće mjesto.
Na mitingu su nastupili i najmlađi uzrasti AK Dubrovnik
kojima je ovo ujedno bilo i prvo natjecanje. Trenerica
Daria Ljubojević istaknula je da je zadovoljna svim
ostvarenim rezultatima, te kako se nastavljaju
pripreme za nadolazeću sezonu, a posebno za nastup Ivane Karačić za reprezentaciju Hrvatske u Mariboru 27. rujna.
Marina Majić
2, Previšić 1, Šišić 2. U drugom susretu Dubrovkinje
su igrale protiv Lokomotive. Utakmica protiv Premjer
ligaša BIH za naše cure je bio izazov kojeg su izvanredno iskoristile i prvi dio utakmice riješili u svoju
korist rezultatom 14:12. U drugom poluvremenu igračice Lokomotive koriste bolju fizičku i tehničku spremu i rješavaju utakmicu u svoju korist rezultatom
29:24.
U drugom susretu Žrk Dubrovinik nastupio je u satavu Menalo, Mojaš, Čubrić1, Bušlje, Haklička, Pantović4, Varela 6, Prkačin5, Pandža, Bačić 5, Vrbica 2,
Prkačin 1, Previšić i Šišić. Ostali rezultati: Rk Lokomotiva – Žrk Leotar Trebinje 22:17, Žrk Metković Žrk Leotar Trebinje 26: 29. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL www.dbksport.hr
www.dbksport.com
NOGOMETNI KUP:
MALI NOGOMET-DAMJAN ŠULIĆ IZ ITALIJE:
GOŠK „razbio“ drugoligaša!
Sve je iznad očekivanja
Dubrovački GOŠK ostvario je plasman u
osminu finala Kupa Hrvatske! Momčad Milana Petrovića bez većih je problema u srijedu 24.rujna nadigrala drugoligaša Pomorca iz Kostrene. Na poluvremenu je bilo
već 4:0, a nakon 90 minuta igre potpuno
neočekivanih - 7:0! Zaista nevjerojatna pobjeda Dubrovčana. GOŠK je poveo već u 11.
minuti preko Domagoja Veraje. Svega
sedam minuta kasnije Caput je najviši u
skoku, Dubrovčani vode 2:0. Veliki pritisak
i ogromna želja za uspjehom vidjela se već
u 29. minuti kada je Veraja svojim drugim
pogotkom uništio goste iz Kostrene. Samo 60 sekundi kasnije, Domagoj Veraja je na asistenciju Cicjelja postigao svoj treći pogodak – 4:0. U nastavku još tri pogotka, prvo je Dragić pogodio za 5:0 u 57.
minuti, potom u 64. Torbarina za 6:0, a u samom finišu utakmice Nediljko Grgurinović pogodio je za
konačnih 7:0. Treba istaknuti, gosti su u Dubrovnik stigli sa tri igrača iz prvog sastava koji igra II.
Hrvatsku nogometnu ligu. Uz samo dvije zamjene na klupi Pomorac je u ovom susretu igrao sa trećim
vratarom. Nakon odigranih svih utakmica 1/16 finala, GOŠK će doznati protivnika - a to je sigurno jedan
od prvoligaša. GOŠK će u osmini finala sigurno igrati kao domaćin, a prema posljednjim informacijama
na gradski stadion u Lapad stiže – HNK Rijeka. D.Lopin
Prošlo je već više od mjesec dana otkad je 22 - godišnji
Damjan Šulić otišao put Italije, točnije u novu sredinu. Nakon pet godina provedenih u Squareu, Šulić je zatražio
papire te je u vrlo brzom roku pronašao novi klub - talijanski Montesilvano, član drugog razreda talijanskog futsala.
Otišao si iz rodnog Dubrovnika i napravio veliki iskorak, kakvi su dojmovi nakon mjesec dana u novoj sredini?
- Iskreno na početku me bilo strah, jer sam se na brzinu,
točnije u dva dana, trebao spakirati i pojaviti u Italiji na
pripremama. Čekao sam poziv i trenirao više od mjesec
dana sa trenericom Dariom Ljubojević, stvarno nije bilo lako
ni meni, ni trenerici jer su me prije tri mjeseca minute dijelile od smrti, pukao mi je čir na želudcu, ali smo na kraju
izgleda uspjeli. Ovim putem joj se zahvaljujem jer je ona
zaslužna za moju kondicijsku spremu. Zahvalio bi se i prijatelju Ivanu Šakoti koji je prije i poslije operacije također
radio na mojoj spremi. Shvatio sam da se radi o ozbiljnom
klubu na početku putovanja kada su mi osigurali sve karte
do Montesilvana i javili mi sve informacije o putovanju.
Prema informacijama koje imamo, veliki iskorak za tvoj
odlazak napravio je bivši trener Ivica Gvozden?
- O Ivici Gvozdenu bi mogao napisati jedan veliki roman.
Svi znamo koliko je dao za klub (Square) i igrače to ne
treba ni spominjati, pogotovo je utjecao na mene prvenstveno kao čovjeka i igrača. Vidio je nešto u meni kada
nisam, kako se reče, znao putem hodati. Koliko mi je samo
pomogao u životu. U najgorim trenucima kada sam i
zaslužio, nikad nije odustajao od mene uvijek je bio tu sa
svojom bezuvjetnom ljubavi, prijateljskim savjetima pa čak
i financijski. Dovoljno je samo to da njegovu ženu Emu
oslovljavam sa ‘mama 2’, to vam sve govori. On je najviše
zaslužan za ovaj iskorak u mojoj karijeri i jedno veliko HVALA njemu i njegovoj obitelji!
Kakva je atmosfera u klubu, je li blizu onome što si
doživio u Gospinom polju?
- Odlična je atmosfera u klubu, prošli smo pripreme, sada
se igraju prijateljske utakmice, svaki tjedan jedan turnir,
bude ekipa iz svih serija A1, A2, i B stvarno se puno truda
ulaže i zasada su dobri rezultati. 27.rujna idemo u Caglari,
kažu da je teško gostovanje ali smo se dobro pripremili za
utakmicu, ja se nadam punom plijenu. Ovo je pravi klub, to
na Balkanu ne postoji, u Upravi ima 10-15 ljudi koji vode
brigu o financijama, papirologiji i td., doktori koji su dostupni svaki dan, ženska ekipa futsala koja igra seriju A, rade
sa djecom od 5 godina pa nadalje, čak sam prisustvovao
treningu dječaka sa posebnim potrebama sto me jako razveselilo. U dvorani se kreće više od par tisuća ljudi tjedno i
svatko radi svoj posao tako da je glupo uspoređivati sa
bilo kojim klubom u našim krajevima.
Prošlo je već skoro mjesec dana, jesu li te suigrači već
prihvatili, navijači...?
- Dobro sam se uklopio u ekipu stvarno su me odmah prihvatili. Moram priznati da imam problema sa taktikom jer
se do sada nisam susreo sa ovakvim nivoom futsala ali
svakim danom napredujem i trener mi vjeruje što je najbitnije od svega. Jezik otežava situaciju ali se i tu svakog dana
vidi napredak. Živim sa prijateljem Talijanom koji igra za
mlade uzraste Montesilvana do 21 godine i Brazilcem koji
je već 8 godina u Italiji, on mi dosta pomaže glede moga
napredovanja u futsalu. Svi se odlično odnose prema meni,
od predsjednika do najmlađega člana, nemam se na što
stvarno požaliti... Ostatak razgovora pročitajte na prvom
dubrovačkom sportskom portalu dbksport.com.
D.Lopin
III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA
I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
Derbi pripao Neretvancu
Pobjede Konavljanina i Slavena
GOŠK je poražen na svom terenu od Mosora
1:0 u šestom kolu 3. HNL-Jug. Domaćin je oštećen, gost je slavio sa minimalnim rezultatom
zahvaljujući pogrešci glavnog suca. Naime, Ercegović je poentirao u 53. minuti nakon što je
Renato teatralno pao u petercu domaćina. U
županijskom derbiju na Zlinjama, BSK Zmaj je
doživio težak poraz, Neretvanac je slavio 3:0!
Jadran Luka Ploče je u ovom kolu osvojio bod
u Sinju, dok je Neretva svoju utakmicu protiv
Hrvaca odgodila zbog natopljenog terena. REZULTATI 6. KOLO Zmaj Makarska-Šibenik 0:1
(Španja 75), Val-Primorac 2:1 (Duvnjak 22, Čubrilo 65/ Hajder 11), GOŠK-Mosor 0:1 (Ercegović 11m, 53), Zagora-Croatia 5:0 (Bonacin
39, Barać 73,85,90, Bakić 90), Junak-Jadran LP
1:1 (Sablić 84/ Mustapić 8), BŠK Zmaj-Neretvanac 0:3 (Vasilj 48, Katić 71, Bubalo 87), OmišKamen 3:2 (M.Vučemil 33,90+4, Klarić 63/
B.Kujundžić 11, T.Vučemil 37) Hajduk II – Solin
1:1 POREDAK 1. Šibenik 14 bodova (10:3), 2.
Mosor 13 bodova (11:3), 3. Neretvanac 12
bodova (9:4), 4. Solin 12 bodova (12:5), 5.
Junak 11 bodova (5:4), 6. Neretva (utakmica
manje) 9 bodova (11:7), 7. Hrvace (utakmica
manje) 8 bodova (7:4), 8. Zagora 7 boda (9:8),
9. Jadran Luka Ploče 7 bodova (8:7), 10. BŠK
Zmaj 7 bodova (7:11), 11. Val 7 bodova (4:8),
12. Primorac 1929. Stobreč 6 bodova (8:6), 13.
Omiš 6 bodova (7:9), 14. Zmaj Makarska 6
bodova (8:12), 15. Kamen 4 boda (11:13), 16.
Hajduk II. 5 boda (8:12), 17. GOŠK 4 boda
(5:12), 18. Croatia 4 boda (4:16), RASPORED
7. KOLO (Subota, 27. rujna) Ivanbegovina: Kamen - Zmaj Makarska, Solin: Solin - Omiš,
Ploče: Jadran LP - BŠK Zmaj, Hrvace: Hrvace Junak, Šibenik: Šibenik - Val, Žrnovnica: Mosor
- Zagora, nedjelja, 28. rujna, Opuzen: Neretvanac - Hajduk II., Zmijavci: Croatia - Neretva,
Stobreč: Primorac 1929. - GOŠK. D.Lopin
Odigrane su utakmice drugog kola 1. Županijske
nogometne lige. U ovom kolu dva puta su uspješni
bili gosti, dva puta domaćini a u jedan susret je završio bez pobjednika. Najveću pobjedu ostvario je
Konavljanin koji je na gostovanju kod Croatije upisao
pobjedu 4:1. REZULTATI 2. KOLO Maestral - Župa
dubrovačka 2:1, Gusar - Metković 1:1, Orebić - Hajduk
2:0, Croatia - Konavljanin 1:4, Žrnovo - Grk 1:3 POREDAK Konavljanin 6 bodova, Grk 6, Slaven 6, Metković 4, Dubrovnik 3, Orebić 3, Maestral 3, Hajduk 3,
Gusar 1, Župa 0, Croatia 0, Žrnovo 0 RASPORED 3.
KOLO Dubrovnik - Maestral, Grk - Slaven, Konavljanin - Žrnovo, Hajduk - Croatia, Metković - Orebić i Župa
dubrovačka - Gusar (nedjelja, 28.rujna). D.Lopin
II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
Start ove nedjelje
U Dubrovniku je održan plenum klubova 2. ŽNL na
kojem je obavljeno izvlačenje brojeva za klubove po
Berger sistemu. Ove sezone sudjeluju 1. Jadran, 2.
NA Libertas, 3. SOŠK, 4. Rat, 5. Omladinac, 6. Faraon, 7. Enkel, 8. Putnikovići i 9. Ponikve. Prvenstvo
počinje 28. rujna, a sve se utakmice igraju s početkom od 16.30 sati prema sljedećem rasporedu: NA
Libertas - Ponikve, SOŠK - Putniković, Rat - Enkel i
Omladinac - Faraon. D.Lopin
I.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA-ŽENE
Dinamo na Lapadu
Nogometašice Omble u nedjelju, 28.rujna s početkom u 11 sati igrat će utakmicu drugog kola 1. Hrvatske nogometne lige. U prvom kolu ekipa Nevena
Tomičića nije bila uspješna, Osijek - aktualni prvak i
višestruki osvajač Kupa Hrvatske bio je itekako
raspoložen te nije dopustio Ombli iznenađenje. Na
svom terenu, u prvom kolu uvjerljiva pobjeda – 10:0.
Iako je ‘Osijek svijet za sebe u ovom prvenstvu’, Ombli
će u nedjelju, 28. rujna susret protiv Dinama biti pravi
test što se može očekivati ove sezone. D.Lopin
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 35
ŠPORT
BOĆANJE
II. HBL-a – JUG
Hidroelektrana pobijedila Gorčinu,
Komolcu bod kod Zlatan Otoka
Boćari Hidroelektrane u 3. kolu uvjerljivo su slavili protiv Gorčine iz Omiša, od 11 disciplina prepustili su gostima samo jednu i to u brzinskom izbijanju. Komolac
je osvojio bod na gostovanju kod Zlatan Otoka, utakmica se odigrala u dvorani u Splitu radi kiše koja je
padala na Hvaru pa se nije moglo igrati na vanjskim
terenima. Ploče su u neretvanskom dvoboju izgubile
od Metkovića, i ova se utakmica igrala u dvorani u Metkoviću, jer se u Pločama nije moglo igrati zbog kiše. U
sljedećem kolu Hidroelektrana će na gostovanje u
Šibenik kod Croatie, dok će Komolac biti domaćin Stivanu sa Brača. Rezultati 3. kola: Croatia – Sokol 10:12,
Hidroelektrana – Gorčina 20:2, Ploče – Metković 8:14,
Zlatan Otok – Komolac 11:11, Stivan – Povljana 14:8.
Izvješće sa utakmice 3. kola II. HBL-e
HIDROELEKTRANA – GORČINA 20:2
Boćarska dvorana u Srebrenom. Suci: Srećko Batinić
(Mlini) i Petar Biočić (Dubrovnik). Pojedinac: Nino Čović
– Ivica Bilokapić 13:4(2:0), par: Pavo Matković, Paulino Hendić – Ivan Beović, Toni Škrabić 13:2(2:0), trojka: Tonći Bulat, Mato Kesovija, Nino Đanović – Bože
Ribičić, Zdravko Katušić, Milan Tavra 13:3(2:0), krug:
Mile Vidović – Branko Ćubela 28:21(2:0), brzinsko:
Mihael Matković – Branko Ćubela 25:37(0:2), precizno:
Mile Vidović – Toni Škrabić 17:12(2:0), štafetno: Nino
Čović, Mato Kesovija – Branko Čubela, Mateo Jurčević
40:36(2:0), pojedinac: Tonći Bulat – Ivan Beović
13:7(2:0), par: Mile Vidović, Paulino Hendić – Zdravko
Katušić, Toni Škrabić 13:5(2:0), trojka: Pavo Matković,
Miro Vidović, Stijepan Mikulić – Tonći Jurjević, Mateo
Jurčević, Bože Ribičić (Milan Tavra) 13:0(2:0), krug:
Nino Čović – Ivica Bilokapić 24:17(2:0). Poredak: 1.
Komolac 5 bodova, 2. Hidroelektrana 4, 3. Povljana 4,
4. Sokol 4, 5. Gorčina 4, 6. Zlatan Otok 3, 7. Croatia 2,
8. Metković 2, 9. Stivan 2, 10. Ploče 0 bodova.
Raspored 4. kola igra se 27.09.2014. u 15,00 sati: Sokol
– Povljana, Komolac – Stivan, Metković – Zlatan Otok,
Gorčina – Ploče, Croatia – Hidroelektrana.
III. HBL-a – DUBROVNIK-NERETVA
Donji Brgat bolji od Postranja,
Župa dubrovačka od Brgata
U 3. kolu odigrana su ponovo dva župska dvoboja.
Donji Brgat je zabilježio pobjedu protiv Postranja,
odličan je bio Ante Farčić sa sve 3 pobjede kod domaćina. Župa Dubrovačka je uvjerljivo slavila protiv Brgata,
baš kao i što je Omladinac uvjerljivo izgubio od Umčana. Ova utakmica se nije igrala u Vodovađi zbog kiše,
nego se išlo igratu u bočarsku dvoranu u Srebreno.
Slivno je potopilo Rijeku, nije im dozvolilo ni jedan poen,
sve discipline su pobjedili domaćini. Rezultati 3. kola:
Donji Brgat – Postranje 13:9, Slivno – Rijeka 22:0,
Omladinac – Umčani 4:18, Župa Dubrovačka – Brgat
18:4, Hvidra Gromača – slobodna. Poredak: 1. Slivno
4 boda, 2. Župa Dubrovačka 4, 3. Umčani 4, 4. Donji
Brgat 4, 5. Postranje 3, 6. Hvidra Gromača 2, 7. Omladinac 2, 8. Rijeka 1, 9. Brgat 0 bodova. Raspored 4.
kola igra se 28.09.2014.: Postranje – Brgat (10,00),
Umčani – Župa Dubrovačka (16,00), Rijeka – Hvidra
Gromača (16,00), Donji Brgat – Slivno (16,00), Omladinac – slobodan.
LIGA PELJEŠAC
Bistrina i Hodilje kolo vode
Bistrina je najbolje otvorila sezonu sa 2 pobjede, te je
sa Hodiljama na vrhu tablice. Brijesta je nakon 2 poraza sve naplatila maksimalnom pobjedom protiv Putnikovića. Rezultati 3. kola: Sveta Ana – Bistrina 5:7, Ponikve – Faraon odgođeno, Brijesta – Putniković 12:0,
Duba Stonska – Hodilje 5:7, Orebić – slobodan. Poredak: 1. Bistrina 4 boda, 2. Hodilje 4, 3. Ponikve(-1) 2, 4.
Duba Stonska 2, 5. Faraon(-1) 2, 6. Orebić 2, 7. Brijesta 2, 8. Sveta Ana 2, 9. Putniković 2 boda. Raspored 4.
kola igra se 28.09.2014. u 16,00: Putniković – Duba
Stonska, Faraon – Brijesta, Bistrina – Ponikve, Orebić
– Sveta Ana, Hodilje – slobodne.
TURNIR PAROVA - DUBRAVKA 2014
Slavili Sukno, Pendo i Vukić
I.ŽUPANIJSKA LIGA – DUBROVNIK
Torcida Osojnik i Sokol na vrhu
Najbolji start u I. Županijskoj ligi imaju Torcida Osojnik
i Sokol koji su zabilježili po 2
pobjede. Ljuta je zabilježila prve
bodove u ovoj ligi, Orašac je
uzeo bod kod Montovjerne.
Rezultati 2. kola: Montovjerna
– Orašac 8:8,Strijelac – Sokol
7:9, Ljuta – Komolac Ombla
11:5, Torcida Osojnik – Gornja
Vrućica 11:5. Poredak: 1. Torcida Osojnik 4 boda, 2. Sokol
4, 3. Strijelac 2, 4. Gornja Vrućica 2, 5. Ljuta 2, 6. Orašac 1, 7.
Montovjerna 0, 8. Komolac
Ombla 0 bodova. Raspored 3.
kola igra se 28.09.2014. u 16,00
sati: Gornja Vrućica – Montovjerna, Komolac Ombla –
Torcida Osojnik, Sokol – Ljuta,
Orašac – Strijelac.
II.ŽUPANIJSKA LIGA –
DUBROVNIK
Hajduk nastavlja
dominaciju
36 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
6. Bosanka 2, 7. Petka 0, 8. Pridvorje 0 bodova.
Raspored 3. kola igra se 28.09.2014. u 16,00 sati: Petka – Hajduk, Slaven – Bosanka, Epidaurus – Zrinski,
Pridvorje – Uskoplje.
Boćari Hajduka ponovno su bili
uvjerljivi i tako još jednom pokazali svoju snagu. U susjedskom
derbiju u Konavlima Uskoplje
je slavilo nad Epidaurusom,
dok se Slaven osladio bodom
kod Zrinskog. Rezultati 2. kola:
Hajduk – Pridvorje 14:2,Uskoplje – Epidaurus 10:6, Zrinski –
Slaven 8:8, Bosanka – Petka
12:4. Poredak: 1. Hajduk 4
boda, 2. Uskoplje 3, 3. Zrinski
3, 4. Slaven 2, 5. Epidaurus 2,
Završen je i posljednji ovoljetni tradicionalni turnir
parova. Pobjednici turnira u Dubravci postali su Niko
Sukno, Đuro Pendo i Pero Vukić. Oni su u finalu bili
uvjerljivo bolji od Pera Fjorovića i Stanka Matkovića.
Posebno treba istaknuti igru Nika Sukna, za kojeg
vrijedi ona stara kao vino – što starije to bolje. Treće
mjesto osvojili su Štefi Ljubimir i Alen Franić, dok su
na četvrtom mjestu bili Luko Kelez, Mateo Haićman i
Mario Raguž. Na turniru je nastupilo 34 para i trajao
je 20 dana. Turnir je odlično organizirao i vodio Božo
Đuka. Najbolje plasirani parovi nagrađeni su medaljama i prigodnim boćarskim torbama i rekvizitima.
Posebnu nagradu dobili su braća Kristo i Vlaho
Fjorović iz Župe Dubrovačke (boćarske statue) za
sudjelovanje na svakom turniru u Dubravci u posljednjih 12 godina. Nakon završetka finala, upriličena
je zajednička večera za sve prisutne boćare i ljubitelje boćanja. Rezultati završnog dana, polufinala: Niko
Sukno, Đuro Pendo – Luko Kelez, Mateo Haićman
13:5, Stanko Matković, Pero Fjorović – Štefi Ljubimir,
Alen Franić 13:8.
Finale: Stanko Matković, Pero Fjorović – Niko Sukno,
Đuro Pendo 2:13.
Za 3. mjesto: Štefi Ljubimir, Alen Franić – Mateo Haićman, Luko Kelez 13:9.
Priredio: Luko Hendić
MARKETING
[email protected]
T: 020 358 980
T/F: 020 311 992
dana. Osobito posljednjih godina odkako je Njemački nogometni savez izdvojio desetke
milijuna eura kako bi se izgradilo više tisuća kvalitetnih igrališta
da današnji klinci mogu igrati i
nekoliko engleskih navijača koji uela Neuera. U vječnim dilema- trenirati. Svima treba dati priliku,
nisu mogli dočekati zadnji sučev ma nogometnog svijeta o tome a najbolje, najtalentiranije i nazvižduk i početak slavlja, priča tko je najbolji igrač svih vreme- jradišnije će današnji skauti
Hans Tilkowski o utakmici i golu na (Pele, Maradona, Messi, nogometnih ekipa prepoznati,
koji su obilježili njegovu veoma Cruijf, Beckenbauer, Ronaldo…) govori naš sugovornik.
uspješnu karijeru.
svoj će glas „ali samo za nijan- Od ex jugoslavenskih igrača
Bilo je jako bolno sve to izdržati, su“ dati Peleu. Bio je čudesan pamti Vladimira Bearu, Zlatka
no poslije mnogo godina mogu napadač. Brz, vrhunski tehničar, Čajkovskog, Ivicu Horvata, Drareći kako je bol prošla, a rana je igrao je s obje noge, imao je sja- goslava Šekularca Šekija… a oszacijelila. Najvažnije je od svega jan udarac glavom. Nikad nisi obito cijeni i kao igrača i trenera
što smo i nakon toliko godina mogao znati što će s loptom ura- Branka Zebeca. Bio je ispred
ostali prijatelji s kolegama iz en- diti, hoće li dodati lijevo ili desno svog vremena, kaže. Na prostorigleske izabrane vrste. I mi i En- ili će sam krenuti u napad.
ma bivše Jugoslavije igrao se
glezi smo imali sjajne ekipe. Za Pele je bio nepredvidiv i neuh- odličan nogomet. Pa nije slučanašu reprezentaciju su igrali vatljiv. Ali je imao i sjajne suigrače jno što su se reprezentacije BiH
Schnellinger, Haller, Seeler… a u svim linijama, sjetite se samo i Slovenije plasirale na svjetska
na tom prvenstvu je kao 19-go- Garinche, Didija, Vave… Pojedi- prvenstva. Hrvatska je osobito
dišnji mladić odlično igrao Franz nac može dosta toga napraviti u uspješna jer je za kratko vrijeme
Beckenbauer koji je kasnije nogometu, ali momčad je iznim- kao samostalna nacionalna vrsizgradio čudesnu karijeru u no važna. Bez dobre i uigrane ta postigla velike uspjehe u
nogometnom svijetu. Tako ele- ekipe teško se može uspjeti. Pa nogometnom svijetu, ističe
gantnog igrača kakav je Franz vidjeli ste i na nedavnom Sv- Tilkowski.
bio već dugo nema na nogomet- jetskom prvenstvu: Brazil je gra- Kaže da je vrlo teško usporenim terenima. I Englezi su tada dio igru uglavnom na Neymaru, đivati nekadašnji i današnji
nogomet. Danas se jako mnogo
novca vrti u nogometu, a toga u
moje doba nije bilo. Držim kako
je danas lakše i trenerima i igračima, klubovi su organiziraniji,
financijski jači, jednostavno život
ide dalje i to mi je posve normalno i samorazumljivo, napominje
Tilkowski koji je na nogometnim
terenima aktivno (1955. – 1970)
proveo punih petnaest godina.
Započeo je u Westfaliji Herne,
nastavio u dortmundskoj
Borussiji s kojom je 1966. godine osvojio Kup europskih pobjednika kupova, a karijeru je zaključio u frankfurtskom Eintrachtu. Na popisu njemačke nacionalnu vrste bio je od 1957. do
1967. godine braneći 39 puta
Hans Tilkowski (desno) u društvu s Aleksndrom
boje „elfa“. Nogometni znalci ga
Ristićem (lijevo), te Mijom Jerkovićem
opisuju kao veoma pouzdanog
imali sjajnu ekipu u kojoj su bili pa su se u srazu s njemačkim golmana, sjajnih refleksa i čovjeizvrsni golman Gordon Banks, uigranim timom raspali. Vjerujem ka koji je na „crti radio čuda“. Kao
braća Jackie i Boby Charlton, da su izvukli pouke iz onog po- nogometni trener od 1970. do
Boby Moore… Unatoč svemu raza koji će ih peći godinama, 1978. godine u dva je navrata vošto se dogodilo u tom finalu i jed- kaže Hans Tilkowski.
dio Werder iz Bremena, te
ni drugi smo ostali u korektnim i I u svojim poznim godinama (79) Munchen 1860, Nurnberg i Saarprijateljskim sportskim odnosi- je aktivan. Obilazi nogometne brucken.
ma. S Geoffom Hurstom sam i kampove i igrališta po Nje- Zadovoljan sam svojim životom
gostovao u mnogim sportskim mačkoj, savjetuje mlade, osobi- i prijateljima sa svih strana svijetelevizijskim emisijama. On je to u gradu Herneu, u Westfaliji, ta koje sam stekao baveći se
uvijek tvrdio da je bio gol, a ja gdje jedna od škola nosi njego- nogometom. Ništa ne bih mijenobrnuto.
vo ime. Ponosan sam na to i na jao, kazao nam je Hans TilkowsRana je zacijeljena, ali je ostalo način na koji moji mladi kolege ki koji se u Dubrovniku družio s
neizbrisivo sjećanje na te dane. treneri rade s talentiranom dje- njemačkim i hrvatskim prijateljiUostalom, nogometni svijet je i com. Često me pitaju koja je taj- ma te nekadašnjim suigračem,
dalje podijeljen oko „gola koji to na uspjeha njemačkog nogome- poznatim bekom i veznjakom
nije bio“, ističe Hans Tilkowski.
ta, još od Svjetskog prvenstva u Veleža, Hajduka i Sarajeva AleS mnogo respekta priča o svojim Švicarskoj 1954. godine i tamo ksandrom Ristićem koji je u
nekadašnjim kolegama golman- osvojenog naslova. Nije bilo „bundes ligi“, u Eintrachtu, ostima poput Lava Jašina, Gordo- lako, bilo je i padova i uspona. vario zavidnu nogometnu karijena Banksa, Vladimira Beare… a Ali, nema tajne, radi se jako ru.
Luko Brailo,
od današnjih iznimno cijeni Man- mnogo, od tada do današnjih
dubrovniknet
GlasGrada - 497 - petak
26. 9. 2014.team
37
GOLMAN NJEMAČKE NOGOMETNE REPREZENTACIJE KOJA JE NA SVJETSKOM PRVENSTVU 1966.
GODINE U FINALU IZGUBILA OD ENGLESKE
Legendarni Hans Tilkowski u Dubrovniku
Među najvećim skandalima i
šokovima zabilježenim na svjetskim nogometnim prvenstvima, poput glasovite „Božje ruke“
Diega Maradone i njegova gola
Engleskoj u Meksiku 1986. godine, o još jednom zgoditku s tih
natjecanja se i dalje vode polemike na globalnoj razini. Radi
se o Svjetskom prvenstvu u Engleskoj 1966. godine kada je
domaća izabrana vrsta na svom
tlu uzela prvi (i dosad jedini)
naslov u povijesti.
No, i dan danas je kontroverzan
način na koji su Englezi u finalnoj utakmici protiv Njemačke
došli do pobjede i slavlja na
Wembleyu.
O tome smo razgovarali s tadašnjim golmanom njemačke reprezentacije Hansom Tilkowskim
koji je u svjetskoj nogometnoj
povijesti, osim što je bio sjajan
vratar, zapamćen i kao žrtva
„gola koji to nije bio“. U velikom
finalu pred prepunim Wembleyem Englezi su svladali Njemačku 4:2, ali tek nakon
produžetaka. Poveli su, podsjećamo, Nijemci golom Halera,
izjednačio je Hurst, novo vodstvo domaćima osigurao je Peters,
da bi u posljednjoj minuti izjednačio Weber. U produžecima
je Geoff Hurst postigao još dva
gola, prvi „sporni“ u 101., i drugi
u 120 minuti utakmice.
O Hurstovu golu iz 101. minute
(koji je jedan od gledanijih nogometnih clipova na You Tubeu) iz
prve ruke pričao nam je Hans
Tilkowski koji je proteklih dana s
prijateljima iz Njemačke posjetio
Dubrovnik.
Nije bio gol, i danas to tvrdim.
Hurst je u finalnoj utakmici zaista sjajno igrao, ali gol koji mu je
priznat i dan danas je sumnjiv.
On je u jednom trenutku doista
snažnim udarcem uzdrmao
gredu od koje se lopta odbila na
gol crtu. Međutim, lopta nije prešla crtu što su potvrdile i analize
tog gola rađene suvremenom
tehnologijom. One sugeriraju da
to ipak nije bio pogodak koji je
glavni sudac Švicarac Gotfried
Dienst priznao nakon konzultacija s pomoćnim sucem Tofikom
Bakhramovim iz ondašnjeg Sovjetskog Saveza. Bakhramov je
ustvrdio kako je lopta prešla gol
crtu i tog trenutka smo
nezasluženo pali. Na samom
završetku utakmice Hurst je
postigao i svoj treći gol na utakmici, iako je na teren utrčalo
Putin i Obama, i đe svijet ide… sve znadu, u
sve se razumiju… ali ne znadu što im je u
suśedstvu. Ne znadu, žali Bože, ni što im je
sadarke u baštini. I jesu li žukva i drača osvojile, jesu li se međe ko babini zubi prosule, more li se proj…
- I ja brez velikije škola – kaže Mato – mogu
ne znam što misli, misli da znam ko od nji
dva, Putina i Obame, puti, a ko obameće, ili
će obametnu, ali… boje se prekrsti. Imam
dzeru pameti da znam kako ja to ne znam i
ne mogu zna! A lupa mogu, ko mi brani…
Bogu zafalivam što mi je do bi o svomu
poslu, a ne ko one prije što bi do srijede
govorile kako je bilo u neđeju, a od srijede
kako će bi u neđeju. Koga je moli, nije ga
srdi.
U kojijem je kućama, pripovijeda Pero, bilo
mira i reda, đe je lijepa riječ budila i išla na
počinak, tu nijesu osvajali ni žukva ni drača,
tu se nije ni prdoklačilo ni pametovalo, te
kuće Judi nijesu dijelili po onoj: prvi dolac
tebi, drugi njemu, treći tebi, četvrti njemu… i
tako redom. Tu se dijelilo: pola baštine tebi,
pola njemu. Ako se to ondarke nije moglo
viđe i zna, vidi se i zna danaske. Nigda nije
kasno za viđe i zna, ali i to treba, ko i sve
drugo, ćet.
Nije bilo gore vengo ču onu:
- Oni ti se nijesu mogli!
E sadarke, je li se više mijenjaju bremena ili
judi, ili i jedno i drugo, ajde znaj… a ajde ne
znaj?! Mato kaže kako niko više o tebi ne
može rijet ko ti sam o sebi. I da nema tega
ko je brez grijeha, i da nešto u sebi nevajalo
ne nosi.
- Znam da nijesam
svetac, a Bog jedini
zna za sve moje grijehe. Kako za one koje Piše:
go
ja znam, tako i za one Antun Šva
koje ne znam, a Svevišnji i’ ima u Libru.
Vrlo blizu nas, odma iza državne međe,
priča Pero, niknula je ona o farizejštini koja
nema premca: „Ja tebi vojvodo, ti meni
serdare“. Ali, ajde je ti ovijem našijem čistuncima reci, prvo će ti rije da se ta i tako u
naske ne govori. I da tako mogu govori
samo oni što ne mogu prežali ono brijeme
i onu državu.
A ajde provaj takijem rije i onu što su je mrski neprijateji izračunali; da su naši veliki domojubi i poduzetnici Lijepu našu okračali
za, ni manje ni više, vengo 300 milijardi eura.
E sadarke, je li ili nije prećerano, brijeme će
kaza. Ništa se nigda nije moglo skri, pa neće
ni to. A oćemo li mi bi živi pa to dočeka i
obazna, ili će obazna neki drugi, to ijonako
nije u našoj moći. Ni u našijem rukama.
- Ako ništa, osta će nam država – Pero će.
Boje i nju gologuzu ima, ijonako nam vaja
u prazne šake puva.
Kadarke su pokonjega Joza pitali o onoj
našoj: „Sa svakijem lijepo, s nikijem
iskreno“, pokonjik je reko da sa svakijem
treba lijepo, a iskreno samo s Onijem Gore.
On te neće izda. Ni za tobom govori. Nije
Oni Gore ovi doje pa da te rani dok te
cukarom mami, a kad te premami i kruva ti
brani. I neće te ko ovi doje prije i vengo išta
rečeš, zađes.
Dok te Oni Gore ne zazove Sebi, treba i s
našijem čoekom i s našijem narodom, koliko se uzda, sve proj. Ne moreš mimo. Sve
proj, ali osta svoj!
nine su važne ne samo za svoje stanovnike, već i za ljude koji žive u nizinama.
Na globalnoj razini, kao najveći značaj planina može se istaći i to što su one izvor svih
glavnih svjetskih rijeka i još velikog broja
manjih vodenih tokova. Planinski masivi
nisu samo veliki resurs pitke vode već i energije i biološke raznolikosti.
Neodgovorno ponašanje grupa i pojedinaca, pustošenje šuma, neprikladna poljoprivreda i neplanski infrastrukturni razvoj
doprinos su zagađenju okoliša i gubitku
biološke raznolikosti. Hrvatsko planinarsko
društvo Dubrovnik koje postoji već 85 godina – stoga poziva sve istinske ljubitelje planina koji uživaju u upoznavanju prirode, prostora i novih ljudi te osvajanju planinaskih
vrhova da, poštujući planinarsku etiku i
pravila daju svoj doprinos zaštiti osjetljivih
planinskih ekoloških sistema.
Ako volite prirodu, na planinu odlazite u svako godišnjeg doba. U nedjelju 05.10.2014.
organizira se planinarenje po Sniježnici,
koje će dati cjelovit doživljaj prirode. Polazak
je u 08,00 sati iz mjesta Mihanići. Više na
www.hpd-dubrovnik.hr
MATO MALI I PERO NJIOV
Sve proj, ali osta svoj
Nigda nije kasno za viđe i zna, ali i to treba, ko i sve drugo, ćet
Pripovijeda Jane Mala, kadarke je bila manjica, đe goj bi išla, mati bi jom prikričila da
se pazi, i da sa svakijem ne stada. Ili se ne
do Bog, ukrca s nepoznatijem. Ne treba ni
spominja kako je morala bi ne samo krijana, vengo i šesna i uredna. I da se za njom
ne govori. I vuku repi.
I Mato panti kako su ga iz doma ispraćali.
Nije se pasavalo pro praga, a da se ne bi
prekrstilo:
- Nemoj đe što grubo rije, nevajalo učinje ili
promisli. Sa svakijem lijepo. Ko bijo da bijo.
Neka ti je Oni Gore vazdarke na pameti.
Imaj straja od Njega, i prolazi se onije koji
se Njega ne boju. I nemoj, da jadan nijesi,
o čem govori, što nije lijepo ču. I osramoti
nas. I ne donosi što pošteno steko nijesi.
Krivo stečeno, vragu je predato.
Neće, kaže Mato, nigda zaboravi ni onu što
mu je pokonji ćaća reko kadarke je š njim
trapijo Lazine:
- Štogoj činijo, vazdarke išti najboje, ali i
očekuj najgore. A što dobiješ – primi, i Bogu
zafali. Njegovu voju ne tanći.
Nije se ondarke čejade plenkalo u sve, ni u
tuđe posle ni u pulitiku, ko danaske. Nije se
imalo kad. Bilo je prešnije posala. Nije bilo,
ko danaske, posala brez posala. Nije ondarke, govori Pero, bilo važno koliko što znaš
vengo kako znaš. Zaludu je bilo popi svu
pamet svijeta, a ne zna uśeć palicu i nasadi
dikelu. Mislo se tadarke na ono od čega
živeš.
Danaske su, kaže Pero, nogi puštali baštine, ali toboš znadu i kakvu pulitiku batu i
HPD DUBROVNIK
Dan čistih planina
U petak 26. rujna se obilježava Dan čistih
planina! Ovo je prilika da, uz čestitke, podsjetimo! Planine su po strogoj definiciji uzdignuti dijelovi zemljine kore, no sasvim je
jasno da one za nas predstavljaju mnogo
više od toga. One su nužne za život, zauzimaju oko 1/5 svjetskog kopnenog područja
i procjenjuje se da dijelu ljudske populacije
egzistencija ovisi izravno od planina. Pla-
UDRUGA SLATKI ŽIVOT
Desetogodišnjica rada
Udruga obilježava 10. godišnjicu rada i 5. redovnu Skupštinu, dana 27. rujna 2014. godine u 11 sati u Eastwest
Beach Clubu Banje, na adresi Frana Supila 4. Udruga je u
prošlom desetljeću uspješno provela brojne projekte vezane za potrebe djece dijabetičara, ali i široj zainteresiranoj javnosti. Danas ukupno brojimo 114 članova (41 dijete
i 73 roditelja). Suradnjom s Dječjim odjelom Opće bolnice
Dubrovnik pronašli smo najbolje rješenje u okviru postojećih mogućnosti za poboljšanjem liječenja naše djece.
Obilježavamo svake godine godišnjicu postojanja 7. listopada i Dan svjetske borbe protiv dijabetesa 14. studenoga
uz javna mjerenja GUK-a. Smatramo da su ovakve akcije
dobronamjerne i potrebne, jer njima upoznajemo širu jav38 GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
nost o opasnostima koje nosi dijabetes i
u jednoj ležernoj atmosferi provjerimo
građanima razinu šećera u krvi. Najveći
uspjeh je samostalna organizacija 8 zimskih i 5 ljetnih kampova za djecu dijabetičare i njihove roditelje. Uspješno smo
sudjelovali na 5 Kongresa dijabetičkih
udruga, a prošle godine smo bili suorganizator i domaćin Kongresa. O našim
aktivnostima više na web stranicama
udruge www.udruga-slatki-zivot.hr.
Svojim angažmanom kroz ovih deset godina rada udruga je stekla ugled i povjerenje u zajednici, te je zbog toga priznata
kao siguran i kvalitetan partner u području
zdravstva.
Predsjednik Udruge Željko Jaković
UDRUGA BRANITELJA
Izlet u
Vrapčiće
Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 11.10.2014. u Vrapčiće.
Polazak sa Pila u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo
sve zainteresirane da nam se
pridruže u našem zajedničkom i veselom druženju kao i da obavezno
potvrde svoj dolazak. Za sve informacije javiti se na broj Udruge branitelja na 333-324 ili na broj 417-034,
ili mobitel 0915717963.
IN MEMORIAM
Marija Brautović Marusja
Kad umre čovjek, kazuje pjesnik, svijet bi
morao stati i zadrhtati.
Zastao sam u nevjerici i
srce je zadrhtalo kad
sam čuo da je preminula Marija Brautović
Marusja. Draga žena
najplemenitijeg kova.
Nježna lirska duša,
umirovljena bibliotekarka, pjesnikinja haiku
poezije, zaljubljenica u
fotografiju, vješta u oblikovanju keramike, ali
iznad svega i pored svega, slikarica kakvih je
malo na ovim prostorima. Živjela je život s kistom, platnom i bojama.
Slikarstvo joj je bilo i san
i java. Ljubav, strast i
radost. Bilo joj je sve. “Kad ne budem u stanju slikati, neću biti u
stanju ni živjeti“, rekla mi je jednom prigodom kad sam otvorio
jednu od brojnih izložaba njezinih slika. Imala je naša Mare blagu
riječ i osmijeh za svakoga, bio znan ili neznan. Onako zatajna
uvijek je bila spremna pomoći, utješiti, ohrabriti,probuditi nadu.
Radovala se iskreno svakoj izložbi dubrovačkih i ostalih slikara
i svakoj likovnoj koloniji. Oduševljavale su je nove knjige i veselile predstavi u dubrovačkom teatru kao i premijere na Igrama.
Nikad joj ništa u kulturom životu Grada i umjetnosti u njemu i u
njezinom Cavtatu, nije promaklo. Ne umiru dragi ljudi, kazuje
pjesnik, sve dok žive u našim sjećanjima, mislima i snovima.
Marija Brautović Marusja živjet će dugo! Mato Jerinić
Obavijest o smrti
CECILIJA JAKOVLJEVIĆ, 1935.
DANKO DANIČIĆ, 1938.
MARIJA BELIN, 1933.
IVO ŠKRABALO, 1934.
ANE PALUNČIĆ, 1934.
IVAN JOVIĆ, 1933.
HALIDA ZEKIĆ, 1930.
MIRO BRAĆIĆ, 1956.
ANKA BUTRICA, 1925.
DANILO MIŠ, 1930.
MATO ASTURIĆ, 1928.
PERO RADELJ, 1947.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na gđu Mariju
Marusju Brautović Klub Sarajlija prilaže 300,00 kn. Udruga “Poseban prijatelj” zahvaljuje se na donaciji. Udruga za savjetovanje,
edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama
“Poseban prijatelj” Dubrovnik 098608742 žiro-račun
HR7623600001102283431(Zagrebačka banka)
www.effect-dubrovnik.com
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014. 39
VESELJE U MARIJINOM DOMU
Mališani oživjeli povijesnu jezgru Cavtata
Fotografija za pamćenje
Dječji smijeh ponovno odzvanja cavtajskom rivom, posebice
Marijinim domom – mjestom
koje više od 70 godina u svoje
skute prima one najmlađe, ali i
nešto starije. Dječji vrtići Konavle – Vrtić Cavtat otvorili su u Marijinom domu dvije predškolske
skupine koje broje 47 djece.
Prostor u koji su došli, mogao
bi ispričati brojne priče, a tetama su svoju priču ispričala djeca od kojih su doznale da su
nekima roditelji, djedovi i bake
također pohađali ovaj dom.
IVANO LONČAR – “Moj đedo
Dragan i moj pradjed Mate su
napravili kapelicu u ovoj kući”
IVAN PULJIĆ – “Đedo Pero i
mama Marija su isto išli ođe u
časnih”
IVA HERENDIJA – “Moj tata
Đuro i tetka Lukrecija su ođe išli”
ADRIJANO KLEČAK – “Moj
dundo Miho ođe je išo, rekla mi
je baba Nane.”
NINA MARKONI – “Nono mi je
rekao da je ođe išo i moj tata
Toni.”
Dječju priču nadopunila je tete
Dragica Sturica kad je s priklama i starim fotografijama došla
u Marijin dom. Upravo taj se
naziv spominje u svim spisima
vezanim za tu kuću, a vlasnica
kuće je bila gospođa Marija Urlović Letunić koja je kuću ostavila na korištenje djeci i starijima,
pa otud i sam naziv Dom.
OBILJEŽAVANJE DANA POLICIJE
Središnja proslava u petak
Sjede: 1. Antun Kocelj, 2. Pero Puljić, 3. ?, Seka Katarina Kušelj, 5. ?, 6. Nela
Kocelj. Drugi red: Marija Brailo, Dragica Guljelmović, časna Nazarena u krilu drži malog Ernesta unuka od Pepa Maloševića, Marina Delać, Marija Jelenković. Treći red: 1. ?, 2. Riko Kušelj, 3. ?, 4. ?, 5. Bero Đovaneli. Četvrti red:
Tanja Avelini, Josip - Pepo Puljić, Acija Krik, Marija Hunjić - Marusija, Vinka Kocelj, Nikša Krik, Mirica Guljelmović.
Djeca i tete doznali su i kako je
nekada bilo u “Marijinom domu”
zahvaljujući fotografiji koju im je
donijela gospođa Dragica Sturica. 1943. godine u kući
“Družbe kćeri milosrđa trećeg
reda sv. Franja”, u Marijinom
domu, djecu su čuvale časne
sestre. Časna Nazarena koja je
tada čuvala djecu danas živi u
župi sv. Josipa na Lapadu. Stara fotografija prikazuje neka od
poznatih lica iz Cavtata, no
nekih se teško sjetiti pa ako ih
tko prepozna neka se javi tetama u vrtiću. Istražujući priču o
Marijinom domu tete su na-
pravile i mali vremeplov.
1943. - 1992. časne sestre su
čuvale djecu i starije
1992. - 1994. dom je bio
zatvoren
1994. - 1996. bio je vrtić i časne
su čuvale djecu
1996. - 2002. u domu su boravile samo časne
2002. - 2007. kuća je bila
zatvorena
2007. - 2013. dnevni boravak za
starije osobe
2014. - .......... prostore koriste
djeca Dječjih vrtića Konavle
I.P.
LASTOVO
Foto: Petar Ipšić
Blagdan sv. Kuzme i Damjana
Policijska uprava dubrovačko-neretvanske i ove godine svečano
obilježava Dan policije i blagdan zaštitnika policajaca Sv. Mihovila,
koje je započelo 23.rujna u Domu Maslina, a nastavilo se nogometnom utakmicom između ekipe Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Veterana GOŠK-Juga 79, u četvrtak 25.rujna na stadionu u
Lapadu. Središnja proslava Dana policije održat će se u petak 26.rujna i to prema slijedećem rasporedu:
- 10 sati: polaganje vijenaca ispred Spomen križa na groblju Boninovo i na grobove poginulih pripadnika policije;
- 10,30 sati: polaganje vijenaca ispred zgrade Policijske uprave
dubrovačko-neretvanske;
- 11 sati: prigodna svečanost u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Također u petak, 26. rujna, u vremenu od 10 do 16 sati, u
Sportskoj dvorani u Gospinom polju, održat će se malonogometni
turnir i natjecanje u stolnom tenisu između ekipa Policijske uprave
dubrovačko-neretvanske. Sveta misa s početkom u 10 sati, održat
će se na sam dan Sv. Mihovila, u ponedjeljak, 29. rujna, u Crkvi sv.
Mihajla u Lapadu. Glasnogovornica Marija Gjenero
POSTOJI VELIKA RAZLIKA IZMEĐU BRIŽNE I ZABRINUTE OSOBE. Frank
Stepenson
ZABRINUTA OSOBA VIDI PROBLEM, A BRIŽNA GA RJEŠAVA
GlasGrada - 497 - petak 26. 9. 2014.
misao
tjedna
40
Blagdan sv. Kuzme i Damjana svečano se proslavlja u istoimenoj
župi na Lastovu. Središnje euharistijsko slavlje u petak, 26. rujna
u 10,30 sati u župnoj crkvi predvodit će don Frano Markić, župnik
s Lopuda. Za blagdan su se vjernici pripravljali trodnevnom duhovnom pripravom koja je počela u utorak, 23. rujna. Svake večeri
u 18 sati bila je misa s propovijedi, a pola sata prije mise molitva.

29.siječnja – 2.veljače 2015. FESTA DUBROVNIK Humanitarna

HOTEL EXCELSIOR

1 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

Glas_Grada496-1

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.