d.o.o. PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE 1 2 3 DRVENE VENTILIRANE FASADE Drvo je prirodan, ekološki čist materijal koji je vrlo postojan. Poznavajući i uvažavajući njegove karakteristike može postati izuzetno postojana obloga za pročelja atraktivnog izgleda koja se uklapaju u svako okruženje. Popis navedenih primjera : 1. K. M. ARCHITEKTUR (obiteljska kuća - Lindau, Njemačka) 2. DI BAYER/DI SCHARMITZER (obiteljska kuća - Greifenstein, Austrija) 3. ARCHIFACTORY.DE (obiteljska kuća - Dortmund, Njemačka) Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: [email protected] d.o.o. •Moco proizvodni program drvenih fasada PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE Ugođaj topline kojom drvo zrači u interijeru može se postići i u vanjskom oblikovanju. Drvene ventilirane fasade nude idealan spoj ljepote prirodnog materijala i odličnih fizikalnih svojstava zida. Osnovno načelo funkcioniranja takvih fasada je razdvajanje zaštitnog omotača (drvo) ventiliranim zračnim slojem od ostalih dijelova zida (toplinska i hidro izolacija, nosiva konstrukcija i unutarnja obloga). Zbog provjetravanja unutar fasade poboljšana je toplinska učinkovitost zida i produžen je vijek trajanja omotača i nosive konstrukcije. Drvena ventilirana fasada može se postaviti na svaki tip zida. Osnovni dijelovi su vanjska drvena obloga s podkonstrukcijom, ventiliran zračni sloj, hidroizolacija, toplinska izolacija i konstruktivni zid. Podkonstrukcija može biti pocinčana (metalna) ili drvena, a debljina ovisi o potrebnom sloju toplinske izolacije. Prednost drvenih fasada: - otpornost - ekološka prihvatljivost- prirodni materijal - atraktivnost izgleda (otmjen i topao izgled) Oblikovanje: - vertikalna i horizontalna postava - otvorena ili zatvorena fuga - veliki izbor profila DRVENE VENTILIRANE FASADE •Različiti tipovi drvenih fasada i način spoja (proizvođači Moco i Honka) •Sihga detalji metalnih spojeva Ako se poštuju neka osnovna pravila, drvo je u eksterijeru iznimno trajno. Ta se osnovna pravila s jedne strane odnose na izbor odgovarajućih vrsta drva, koje spadaju u različite razrede trajnosti, i s druge strane na zaštitu drva od navlaživanja zbog padalina ili kondenzata. Ugrožene dijelove građevine treba zaštititi mjerama fizičke i konstrukcijske zaštite. •Karakteristični presjek zida s drvenom vent. fasadom NOSIVA KONSTRUKCIJA TOPLINSKA IZOLACIJA PAROPROPUSNA/VODONEPROPUSNA BRANA VENTILIRANI SLOJ ZAVRSNA DRVENA OBLOGA •Rothoblaas detalj drvene ventilirane fasade DRVENE VENTILIRANE FASADE ENERGETSKA OBNOVA POSTOJEĆIH OBJEKATA Analize pokazuju da uvođenje suvremenih principa energetske učinkovitosti u zgradarstvu omogućuje energetsku uštedu od 50 do 70% u odnosu na dosadašnju klasičnu gradnju. Rekonstrukcija postojećeg omotača najučinkovitiji je način poboljšanja toplinskih svojstava zgrade. U današnje vrijeme potreba za uštedom energije je veća nego ikad prije. Standardi gradnje, kad je riječ o toplinskoj zaštiti su znatno postroženi. Taj trend će se nastaviti s krajnjim ciljem gradnje objekata sa minimalnim gubitcima topline. Pitanje obnove starijih zgrada je pitanje usklađenja s današnjim normama toplinske zaštite objekata. Učinkovita energetska obnova podrazumijeva u prvom redu podizanje kvalitete plašta, ovojnice (vanjski zid, prozori, krovne plohe). Kombinacija drvene ventilirane fasade i visoko kvalitetne stolarije u rekonstrukciji jamči znatno smanjenje troškova grijanja i hlađenja kao i nov atraktivan izgled objekta. U vezi s tim termografija se dokazala kao pouzdana metoda kojom se točno lokaliziraju toplinski mostovi i provode postupci tehničko-energetskog optimiranja. Na taj se način uz pomoć posebne kamere beskontaktno mjeri toplinsko zračenje zgrade i grafički prikazuje. Slika prikazuje raspodjelu topline na površinama, te procese koji se odvijaju ispod površine. Tako se mogu u tijeku saniranja popraviti vodovi tople i hladne vode, šupljine i loše izolirana spojna mjesta i na taj način uštedjeti na troškovima grijanja. GRIJANJE PROSTORA 51% OSTALO 12% RASVJETA 7% HLADNJAK 9% KLIMATIZACIJA ZRAKA 7% GRIJANJE VODE 14% •Termografski snimak dvojnog objekta - kvalitetno izvedena fasada (lijevo) i nedostatna izoliranost (desno) •Prosječna godišnja potrošnja energije u kućanstvu Klasični zid od opeke debljine 29 cm s vanjskom žbukom od 3 cm ima koeficijent prolaza topline 0.96 W/m2K. Taj isti zid s dodanom toplinskom izolacijom od 10 cm, ventilirajućim slojem i završnom oblogom od drva ima 0.27 W/m2K. Dakle, s novom fasadom toplinska se svojstva zida poboljšavaju više od tri puta! Klasičan prozor bez izo stakla i s običnim drvenim doprozornicima 2-3 puta više propušta toplinu u odnosu na nove modele s dvoslojnim i troslojnim izo staklom. Uspješnim objedinjavanjem ovih dvaju bitnih faktora značajno se poboljšavaju fizikalna svojstva zgrade.
© Copyright 2024 Paperzz