drvene ventilirane fasade - Drvo

d.o.o.
PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE
1
2
3
DRVENE VENTILIRANE FASADE
Drvo je prirodan, ekološki čist materijal koji je vrlo postojan. Poznavajući i uvažavajući
njegove karakteristike može postati izuzetno postojana obloga za pročelja atraktivnog
izgleda koja se uklapaju u svako okruženje.
Popis navedenih primjera : 1. K. M. ARCHITEKTUR (obiteljska kuća - Lindau, Njemačka) 2. DI BAYER/DI SCHARMITZER
(obiteljska kuća - Greifenstein, Austrija) 3. ARCHIFACTORY.DE (obiteljska kuća - Dortmund, Njemačka)
Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: [email protected]
d.o.o.
•Moco proizvodni program drvenih fasada
PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE
Ugođaj topline kojom drvo zrači u interijeru može se postići i u
vanjskom oblikovanju. Drvene ventilirane fasade nude idealan spoj ljepote
prirodnog materijala i odličnih fizikalnih svojstava zida.
Osnovno načelo funkcioniranja takvih fasada je razdvajanje
zaštitnog omotača (drvo) ventiliranim zračnim slojem od ostalih dijelova
zida (toplinska i hidro izolacija, nosiva konstrukcija i unutarnja obloga).
Zbog provjetravanja unutar fasade poboljšana je toplinska
učinkovitost zida i produžen je vijek trajanja omotača i nosive konstrukcije.
Drvena ventilirana fasada može se postaviti na svaki tip zida. Osnovni
dijelovi su vanjska drvena obloga s podkonstrukcijom, ventiliran zračni
sloj, hidroizolacija, toplinska izolacija i konstruktivni zid. Podkonstrukcija
može biti pocinčana (metalna) ili drvena, a debljina ovisi o potrebnom sloju
toplinske izolacije.
Prednost drvenih fasada:
- otpornost
- ekološka prihvatljivost- prirodni materijal
- atraktivnost izgleda (otmjen i topao izgled)
Oblikovanje:
- vertikalna i horizontalna postava
- otvorena ili zatvorena fuga
- veliki izbor profila
DRVENE VENTILIRANE FASADE
•Različiti tipovi drvenih fasada i način spoja
(proizvođači Moco i Honka)
•Sihga detalji metalnih spojeva
Ako se poštuju neka osnovna pravila, drvo je
u eksterijeru iznimno trajno. Ta se osnovna pravila s
jedne strane odnose na izbor odgovarajućih vrsta drva,
koje spadaju u različite razrede trajnosti, i s druge
strane na zaštitu drva od navlaživanja zbog padalina ili
kondenzata. Ugrožene dijelove građevine treba zaštititi
mjerama fizičke i konstrukcijske zaštite.
•Karakteristični presjek zida s drvenom vent. fasadom
NOSIVA KONSTRUKCIJA
TOPLINSKA IZOLACIJA
PAROPROPUSNA/VODONEPROPUSNA BRANA
VENTILIRANI SLOJ
ZAVRSNA DRVENA OBLOGA
•Rothoblaas detalj drvene ventilirane fasade
DRVENE VENTILIRANE FASADE
ENERGETSKA OBNOVA POSTOJEĆIH OBJEKATA
Analize pokazuju da uvođenje suvremenih principa energetske učinkovitosti u
zgradarstvu omogućuje energetsku uštedu od 50 do 70% u odnosu na dosadašnju klasičnu
gradnju. Rekonstrukcija postojećeg omotača najučinkovitiji je način poboljšanja toplinskih
svojstava zgrade.
U današnje vrijeme potreba za uštedom energije je veća nego ikad prije. Standardi
gradnje, kad je riječ o toplinskoj zaštiti su znatno postroženi. Taj trend će se nastaviti s
krajnjim ciljem gradnje objekata sa minimalnim gubitcima topline. Pitanje obnove starijih zgrada
je pitanje usklađenja s današnjim normama toplinske zaštite objekata. Učinkovita energetska
obnova podrazumijeva u prvom redu podizanje kvalitete plašta, ovojnice (vanjski zid, prozori,
krovne plohe). Kombinacija drvene ventilirane fasade i visoko kvalitetne stolarije u rekonstrukciji
jamči znatno smanjenje troškova grijanja i hlađenja kao i nov atraktivan izgled objekta.
U vezi s tim termografija se dokazala kao pouzdana metoda kojom se točno lokaliziraju
toplinski mostovi i provode postupci tehničko-energetskog optimiranja. Na taj se način uz pomoć
posebne kamere beskontaktno mjeri toplinsko zračenje zgrade i grafički prikazuje.
Slika prikazuje raspodjelu topline na površinama, te procese koji se odvijaju ispod
površine. Tako se mogu u tijeku saniranja popraviti vodovi tople i hladne vode, šupljine i loše
izolirana spojna mjesta i na taj način uštedjeti na troškovima grijanja.
GRIJANJE PROSTORA 51%
OSTALO 12%
RASVJETA 7%
HLADNJAK 9%
KLIMATIZACIJA ZRAKA 7%
GRIJANJE VODE 14%
•Termografski snimak dvojnog objekta - kvalitetno izvedena fasada (lijevo) i nedostatna izoliranost (desno)
•Prosječna godišnja potrošnja energije u
kućanstvu
Klasični zid od opeke debljine 29 cm s vanjskom žbukom od 3 cm ima koeficijent
prolaza topline 0.96 W/m2K. Taj isti zid s dodanom toplinskom izolacijom od 10 cm, ventilirajućim
slojem i završnom oblogom od drva ima 0.27 W/m2K. Dakle, s novom fasadom toplinska se
svojstva zida poboljšavaju više od tri puta! Klasičan prozor bez izo stakla i s običnim drvenim
doprozornicima 2-3 puta više propušta toplinu u odnosu na nove modele s dvoslojnim i troslojnim
izo staklom.
Uspješnim objedinjavanjem ovih dvaju bitnih faktora značajno se poboljšavaju
fizikalna svojstva zgrade.