Gradnja drvom - Opravdanost upotrebe u stanogradnji

d.o.o.
PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE
GRADNJA DRVOM
- OPRAVDANOST UPOTREBE U STANOGRADNJI
U javnosti već dugi niz godina vlada mišljenje kako su drvene konstrukcije nepouzdane,
nedovoljno trajne, protupožarno najmanje otporne, previše deformabilne zbog reologije i
djelovanja dugotrajnih opterećenja, podložne propadanju od insekata, truleži, gljivica i sl.
Uz današnje suvremene mogućnosti zaštite i održavanja stvarnost je potpuno drugačija.
Štoviše, drvene konstrukcije imaju niz prednosti koje ćemo ovom prilikom naglasiti. Njihovom
popularizacijom mijenjat će se i svijest naših ljudi prema drvu. Osim što je zdrav i obnovljiv
građevinski materijal, drvo je lagano, postojano, vrlo dobrih mehaničkih karakteristika i
u konačnosti ekonomski opravdan materijal.
Gradnja drvenih kuća poznata je u razvijenim zemljama, dok ih kod nas još uvijek smatraju
barakama i sl. To ni u kom slučaju nije točno. Gradnja montažnih i polumontažnih drvenih kuća
u svijetu je dovedena gotovo do savršenstva. Zna se točno da se stambeni objekti i objekti
slične namjene od drva mogu graditi do visine 4 kata i više.
Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: [email protected]
d.o.o.
PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE
•Japan - priprema za testiranje drvene višekatnice na potres
AMERIČKA ISKUSTVA
Za nedavnog boravka u SAD-u, obišli smo dio saveznih država Washington, Oregon,
Californiju, Nevadu i Georgiju. U svim državama vidjeli smo drvene konstrukcije koje se
koriste u stanogradnji za objekte s jednim ili više katova. Svi Holiday Inn hoteli u kojima
smo boravili bili su visine do 4 kata, izgrađeni od drva. Stambeni objekti, ovisno o platežnoj
moći i podneblju gdje se grade, mogu biti s vanjske strane završeni na različite načine.
Vanjska fasada može biti izvedena od dasaka, obložena termičkim izolacijama ili ožbukana,
a može se izvesti i ventilirajuća fasada sa slobodnim zračnim prostorom između unutarnje
drvene konstrukcije i vanjske zidane obloge od opeke. Upravo bi takve drvene kuće bile
•Tipično američko predgrađe od drvenih kuća
•Suvremena drvena arhitektura
Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: [email protected]
GRADNJA DRVOM
- OPRAVDANOST UPOTREBE U STANOGRADNJI
vrlo povoljne u našim uvjetima, kao i one obložene termičkim izolacijama i
ožbukane. Izvana se te kuće nimalo ne razlikuju od kuća koje viđamo u sredini
gdje živimo. Treba naglasiti da su drvene kuće k tome odlično termički izolirane,
pa su troškovi grijanja ili hlađenja daleko manji nego u stambenim objektima
kakve danas gradimo.
PREDNOSTI DRVENIH KUĆA
U čemu je prednost drvenih kuća? Prva velika prednost je trajnost
od preko 50 godina, što je ekvivalent trajanju produktivnog ljudskog života.
Nakon tog roka drvena kuća je lako razgradiva, a na istom prostoru može
se sagraditi nova, drugačija kuća. Druga velika prednost je cijena gradnje.
Pouzdano se zna da su cijene m2 izvedenog objekta u SAD-u daleko niže
od cijena m2 najjeftinije gradnje kod nas.
Npr. u novom stambenom naselju u Lawrencewilleu, 35 km od Atlante,
prije par godina mogla se kupiti nova kuća za 124.000 €. Što se dobije za
te novce? Stambenu prizemnu drvenu kuću obzidanu opekom i izvedenu
s ventilirajućom fasadom. Površina kuće je 200 m2 stambenog prostora +
40 m2 za garažu za dva automobila. Namještene su dvije kupaonice sa
svim uređajima, namještena kuhinja, klimatizirana cijelu kuća. Zemljište, t.j.
okućnica površine oko 1000 m2 također je obuhvaćena tom cijenom, a sve
je to dovršeno za malo više od tri mjeseca, po principu “ključ u ruke”. Ta je
cijena danas oko 10 % veća, ali i uz to takva kuća danas stoji oko 138.000
€. Podijelimo li tu cijenu s ukupnom kvadraturom kuće (240 m2), to je cijena
od 575 €/m2. U toj cijeni je i zemljište i sva infrastruktura u kući. Mislim da mi
u Hrvatskoj trebamo težiti takvim sustavima stambene gradnje. Evidentno
živimo u skupoj državi, jer su kod nas ljudi sretni ako npr. POS-ove stanove
mogu kupiti po 890 €/m2. U Varaždinu i nekim drugim gradovima se također
nude povoljni stanovi po toj cijeni ili nešto nižoj. Zbog toga se neki građani
sele čak u Varaždin, što smo nedavno mogli čuti u javnim medijima.
Osim povoljnih mogućnosti stambene izgradnje drvo ima i niz drugih
prednosti, a pogotovo se to odnosi na lijepljeno lamelirano drvo, koje
je kontrolirano proizvedeno, prosušeno, s odstranjenim greškama,
stabilizirano, pravilno piljeno, ne vitoperi se itd.
•Gradilište kuće od drva
•Detalj spoja dijelova konstrukcije
GRADNJA DRVOM
- OPRAVDANOST UPOTREBE U STANOGRADNJI
•Drveni paviljon u Božjakovini kraj Zagreba
DRVO I VATRA
Činjenica je da je nezaštićeno drvo goriv materijal, pa ga se stoga smatralo nepovoljnim u
gradnji jer podržava gorenje. No, također je činjenica da veliki drveni presjeci ne gore ako nema
uvjeta koji podržavaju gorenje. Tako su lijepljeni lamelirani nosači velikih dimenzija, koji su sve
više u upotrebi u našem okruženju (krovišta sportskih dvorana, crkava, nad bazenima, javnim
objektima, ulazne nadstrešnice, tržnice, izložbeni paviljoni i sl.) zapravo samogasivi. Prema
tome, treba već jednom zapamtiti da je drvo najpovoljniji građevni materijal u požaru.
Zašto? Zato jer ne gubi mehaničke karakteristike i jer se opožarena drvena konstrukcija neće
odmah urušavati i neće predstavljati opasnost za vatrogasce koji unutar gorućeg objekta
gase požar. Za razliku od toga, čelična konstrukcija će se u požaru prva srušiti jer čelik gubi
nosiva svojstva već pri temperaturi većoj od 300o C, tj. za otprilike 15 minuta. Slično je i s
armiranobetonskim konstrukcijama, koje za preuzimanje vlačnih naprezanja također koriste
čelik.Taj će čelik zbog zaštitnog sloja betona nešto kasnije izgubiti nosiva svojstva, ali su ipak i
takve konstrukcije sklone urušavanju. Sjetite se slike čeličnih nosača u zagrebačkom Paromlinu
koji je izgorio prije desetak godina!
Dakle, valja mijenjati predrasude o drvu kao materijalu nepodesnom za gradnju kuće,
posebno za višeetažne objekte i kao vrlo zapaljivom materijalu.
Doc.dr.sc. Miljenko Haiman, dipl.ing.građ.
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kačićeva 26, 10 000 Zagreb
Prof. Boris Baljkas, dipl.ing.građ.
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Avenija Većeslava Holjevca 15, 10 000 Zagreb