ib j 2012 Broj 44 / Godina V V. / 15 15. svibnja 2012. ISSN 1846-7857 GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE SVEČANOST PUŠTANJA U PROMET RIMSKE CESTE ZAVRŠILA JE NA OBITELJSKOM GOSPODARSTVU DRAGUTINA KISELJAKA DO KOJEG ĆE SE NAKON REKONSTRUKCIJE CESTE MNOGO LAKŠE MOĆI DOĆI ČLANOVI UDRUGE PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA «JELA» JESENJE KUPILI HIDRAULIČNI CJEPAČ DRVA RADOBOJ: JESENJE: GDJE JE LJEKARNA? VATROGASCI SLAVILI SVETOG FLORJANA Str. 3 RADOBOJSKI I JESEJANSKI HDZ ZA KARAMARKA str. 6 NAJBOLJE VINO IMA STJEPAN KOVAČEC str. 7 str. 7 ODRŽANA LIKOVNA KOLONIJA DAVOROV SVIJET IZ MUZIČKE BAJKE str. 10 str. 5 2 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. PROMOCIJA OPĆINE RADOBOJ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA NABAVILA CJEPAČ DRVA U Hypo centru u Zagrebu 19. i 20. travnja održan je specijalizirani sajam investicija i investitora pod nazivom REXPO. Na njemu je Općina Radoboj promovirala svoje ulagačke kapacitete domaćim i stranim potencijalnim ulagačima. Održana je, konkretno, multimedijska prezentacija koja će služiti za reprezentativno predstavljanje Općine Radoboj u pogledu mogućnosti razvoja gospodarstva i turizma. Ova će prezentacija uskoro biti postavljena na Internet stranicu: www.radoboj-zeleni-otok.com i tako će biti dostupna svim zainteresiranima, a ujedno će služiti i kao sredstvo promocije Općine. Održavanje sajma, načelnik općine Radoboj, Anđelko Topolovec iskoristio je za održavanje više susreta sa predstavnicima Njemačko-Hrvatske industrijske i trgovinske komore kako bi im što pobliže objasnio i prikazao vrijednosti s kojima Općina Radoboj raspolaže. Sudionici susreta sa posebnim su interesom pratili izlaganja o vrijednostima prirodne baštine s kojima Radoboj raspolaže, a pokazali su interes za ulaganje u obnovljive izvore energije, te za obnovu i korištenje postojećih objekata na području Općine s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost u čemu je Njemačka svjetski lider. Prisutnost Općine Radoboj na ovom su sajmu svojom svojim dolaskom podržali, dožupan Krapinsko zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek, pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Igor Cigula te pročelnik Upravnog odjela za promet Željko Horvat. Udruga privatnih šumovlasnika "Jela" Jesenje kupila je za svoje članove hidraulični cjepač drva. Održana je pokazna edukacija kako bi članovi bili upoznati sa načinom rada cjepača i njegovim sigurnim rukovanjem. Cjepač je nabavljen iz sredstava koje je udruga prikupila od dotacije Općine, prodajom električnog cjepača koji je osvojen na državnom natjecanju, te članarinom. Članovi udruge moći će koristiti cjepač prema Pravilniku o korištenju koji će donijeti Upravni odbor udruge. DRUŽENJE KOD SVETOG JAKOVA Kod crkve sv. Jakova i ove je godine 9. travnja, na Uskrsni ponedjeljak, održana sveta misa, poznatija kao proštenje na «Vuzmeni ponedjeljak». Svetu misu služio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić uz koncelebraciju vlč. Juraja Jerneića i radobojskog župnika vlč. Ivice Bračuna. Tradicionalno se tu okupilo , unatoč lošem vremenu, mnoštvo vjernika iz radobojske i okolnih župa, a svoj doprinos ovom skupu dali su i članovi kuburaškog društva «Radobojska kubura» i njihovi gosti iz Zaboka, članovi kuburaškog društva «Grof Josip Kulmer». Nakon mise organizirano je druženje ,kojeg već kao deseto godišnju tradiciju, organiziraju članovi Općinske organizacije HDZ-a Radoboj. Druženje je iskorišteno za razgovor sa sumještanima, njihovim gostima i prijateljima što nije omeo ni jak vjetar koji je sprijećio druženje pod šatorom. ( D. K.) Zidine crkve sv. Jakova poslužile su kao dobar zaklon od jakog vjetra i nakon sv. mise mnogi su vjernici tu ostali na druženju. ODRŽANA AKCIJA UREĐENJA POVODOM DANA PLANETA ZEMLJE Dan planeta Zemlje obilježava se kako bi se probudila i ojačala ekološka svijest ljudi te se promijenio odnos prema prirodi i sačuvao okoliš za naraštaje koji dolaze. Povodom toga dana, udruga “Zeleno Zagorje” organizirala je akciju čišćenja i uređenja okućnice obitelji Trstenjački na Cerju Jesenjskom. Iza pokojne obitelji Trstenjački, nasljednik njihova imanja postala je Općina Jesenje. Na inicijativu načelnika Ivana Maligeca i predsjednika udruge Josipa Bukvića, pokrenuta je akcija uređenja spomenutog imanja. Prva akcija održana je u nedjelju na sam Dan planeta Zemlje, kada je posječeno grmlje, trnje te pokošena trava. Budući da su dvorište i okućnica već nekoliko godina zapušteni, napravljena je velika hrpa posječenog raslinja koje će u narednoj akciji biti spaljeno. AKCIJA ZELENA ČISTKA - JEDAN DAN ZA ČISTI OKOLIŠ ODRŽANA I U RADOBOJU U AKCIJI SUDJELOVALO PEDESETAK GRAĐANA Na terenu je bilo mnogo posla jer 3 tone smeća valjalo je sakupiti. Povodom Dana planeta Zemlja koji se obilježava 22. travnja u Hrvatskoj je prvi put provedena akcija Zelena čistka - jedan dan za čisti okoliš koja se inače provodila u 82 zemlje u sklopu jedinstvene akcije World Cleanup 2012. Pokrovitelji akcije Zelena čistka u Hrvatskoj bili su Predsjednik Ivo Josipović i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. U Radoboju se u subotu 21. travnja okupilo pedesetak članova lovačkog društva, vatrogasaca i ostalih udruga koje djeluju na području Općine i prionuli su na čišćenje okoliša. Sakupili su oko 30 tona raznog otpada, kojeg su preuzeli radnici Krakoma iz Krapine. Nakon završetka akcije uslijedila je okrepa za što se pobrinula Općina Radoboj. Uz zahvalu svima koji su sudjelovali u akciji slijedi i molba svima koji svoje smeće bacaju po šumarcima, potocima i drugim površinama da to ne čine, jer prirodu valja čuvati, a i razbacano smeće uz prometnici ne pruža baš najljepšu sliku o nama. RADOBOJSKO-JESEJANSKI LIST Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec UREDNIŠTVO: Branka Oslić, Ivan Habjanec, Ana Kranjčec, Ivan Maligec, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar - glavni i odgovorni urednik. Lektor: Tanja Gregurović Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: 049/349-109, e-mail: [email protected] Gornje Jesenje 103, 49233 Gornje Jesenje, tel: 049/375-503, e-mail: jesenje 2 @jesenje.hr Grafička priprema i tisak: Papir market d.o.o. Krapina List je besplatan i izlazi mjesečno. Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. GDJE JE LJEKARNA? Krajem prošle godine Općina Radoboj pokrenula je inicijativu za otvaranje ljekarne u Radoboju. Općinsko vijeće donijelo je odluku kojom se prizemni prostor u općinskog zgradi i prostor koji je kupljen od Poljoprivredne zadruge Krapina namjenjuje za tu namjenu. Raspisan je i natječaj i neke su najave govorile da će ljekarna biti otvorena početkom 2012. godine. Sada smo u drugoj polovici svibnja, a od ljekarne ništa. Potražili smo odgovor na pitanje gdje se izgubilo obećanje? Nakon dva objavljena natječaja prijavili su se zainteresirani, ali je stvar zapela u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koji treba dati odobrenje za otvaranje ljekarne. Tu su iznijeli dokaz da za otvaranje ljekarne u Radoboju imaju već od ranije zaprimljen zahtjev za otvaranje ljekarne na temelju ugovora koji je o najmu prostora potpisao vlasnik objekta u Radoboju, gdje je već ranije bila ljekarna i zainteresirani poduzetnik. Dok se taj ugovor ne realizira ili raskine HZZO na temelju zakonskih odredbi ne može dati novo odobrenje za otvaranje ljekarne. Zbog čega potpisani ugovor između privatnog vlasnika prostora i zainteresiranog ljekarnika nije realiziran nismo uspjeli saznati, ali se navodno radi o nesuglasici oko visine naknade za najam prostora. Kako je Općina na taj način ostala bez mogućnosti sudjelovanja u rješavanju ovog pitanja, načelnik Anđelko Topolovec pokrenuo je inicijativu za donošenje izmjena zakona kojima bi se omogućilo lakše otvaranje ljekarni u manjim sredinama. Hoće li i kada će to biti riješeno ovisi o proceduri koja je potrebna za donošenje izmjena zakona. Po svemu sudeći i uz najbolju volju odgovornih u Općini da to tako ne bude, stanovnici Radoboja još dugo će po lijekove odlaziti u Krapinu ili druga mjesta.(vir) ŠKOLA DOBILA NOVU FASADU Zahvaljući programu energetske učinkovitosti zgrada, OŠ Side Košutić Radoboj dobila je novu fasadu. Uz novi ljepši izgled zgrada je toplinski izolirana, a uz ranije zamjenjenu stolariju to će u mnogome pridonijeti uštedi energije. Prema riječima , ravnateljice Milene Veseljak, škola je pripremila sve potrebne dokumente za dogradnju zgrade u Radoboju i sada je na Županiji da provede ostale potrebne radnje kako bi se krenulo u taj prijeko potreban zahvat, kjoji će omoguućiti svoj djeci s podučja Općine Radoboj da nastavu pohađaju u jednoj smjeni. Nova fasada na zgradi OŠ Side Košutić Radoboj. U RADOBOJU OBILJEŽEN DAN EUROPE U srijedu 9. svibnja u Radoboju je u organizaciji mladih HNS-a obilježen Dane Europe. Na postavljenom štandu prolaznici su mogli dobiti informacije, brošure i letke koje su mladi HNS-a sami pripremili. Među prolaznicima bilo je najviše djece koje je zanimalo kako je nastala Europska Unija, zašto je baš 9. svibnja proglašen Danom Europe, a odrasle je najviše zanimalo što ih očekuje nakon skorog ulaska Republike Hrvatske u EU. Mladi HNS-a Radoboj istaknuli su važnost ove akcije baš iz razloga što ćemo za nešto više od godinu dana i svi mi zajedno morati prihvatiti europske obrasce života. 3 POSTAVLJEN SVJEĆOMAT NA MJESNOM GROBLJU Ovih je dana na mjesnom groblju u Gornjem Jesenju postavljen svjećomat - samouslužni automat za kupnju nadgrobnih lampiona. Uređaj se nalazi pored samog ulaza na groblje, a kupnja lampiona vrlo je jednostavna; odabirom željenog modela ubaci se određeni iznos kovanice te se okretanjem ručice na zadanom polju mehanički pokrene automat i uzme traženi lampion. Postavljanjem svjećomata posjetitelji na groblju mogu u bilo koje vrijeme nabaviti i zapaliti lampion na počivalištu svojih pokojnika. ODRŽANA JAVNA RASPRAVA VEZANA UZ GOSPODARENJE ŠUMAMA ZA GOSPODARSKU JEDINICU “JESENJE-GORNJI MACELJ” U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju 12. travnja ove godine, održana je javna rasprava vezana uz odobrenje Programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu “Jesenje-Gornji Macelj”. Prezentaciju radova održao je dipl. ing. šum. Davor Topolnjak iz Uprave šuma Po- družnica Koprivnica. Programi gospodarenja šumama donose se na rok od 10 godina, a rade se zbog utvrđivanja zaliha drvne mase, prema kojima se izrađuje plan eksploatacije, kako bi se sačuvala ravnoteža eko-sustava. Tim Programom također se utvrđuje plan izrade šumskih prometnica koje su u lošem stanju ili ih gotovo nema na nekim dijelovima te je pristupačnost određenim predjelima šuma veoma loša. Iz izlaganja se moglo čuti da su šume na navedenom području u izuzetno dobrom stanju; prosjek drvne mase iznosi gotovo 250 m3/ha, od toga najviše bukve, koja sačinjava gotovo polovicu ukupne mase, zatim slijedi hrast kitnjak, jela, grab i ostalo. Uz slabu pristupačnost istaknut je problem malih parcela kojih je u ovoj gospodarskoj jedinici 7300, a čiji prosjek iznosi 0,29 ha, te velik broj vlasnika i suvlasnika kojih ima 5500. 4 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. ZAVRŠENA DRUGA FAZA REKONSTRUKCIJE CESTE RADOBOJ – GORJANI - OČURA RIMSKA CESTA - ŽUPANIJSKA CESTA Kada su pojedini lokalni političari prije petnaestak godina s ciljem da dobiju povjerenje birača između ostalog govorili kako će od Radoboja do Gorjana biti izgrađena moderna prometnica malo im je tko vjerovao. U međuvremenu mijenjale su se strukture vlasti kako na državnoj tako i na lokalnoj razini i sve do 2008. godine barem što se tiče ceste prema sv. Jakobu nije se ništa mijenjalo. No, tada dolazi do značajne promjene. Općinski načelnik, Anđelko Topolovec sa svojim suradnicima pokreće inicijativu za rekonstrukciju ceste koju od tada slikovito nazivaju Rimskom cestom. Nije to bez razloga. Postoje vjerodostojni dokazi da su cestu od Krapine preko Trškog Vrha, Radoboja, Očure pa sve do Ptuja i Varaždina zaista gradili Rimljani. Te 2008. godine uz veliku pomoć lokalnog čelnika HSS-a, Josipa Potočkog i ta- dašnjeg tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja Branka Mučnjaka dolazi do potpisivanja ugovora o financiranju rekonstrukcije Rimske ceste. Trebalo je međutim proći još nekoliko godina da bi konačno 2011. radovi krenuli. Nakon raspisanog natječaja za izvođenje radova krenula je rekonstrukcija. U 2011. proširuje se trasa, vlasnici zemljišta uz cestu uglavnom nemaju primjedbi, uređuje se sama trasa i polaže se asfaltni sloj od nekadašnjeg Rihtarovog bunara na početku uspona prema Petrićima do odvojka ceste prema kapeli sv. Jakoba. U 2012. godini nastavljaju se radovi na dionicama od župne crkve u Radoboju do prvih kuća prema Gorjanima te one kroz šumu od Gorjana prema granici općine Novi Golubovec. Cesta je tako u svojem najvećem dijelu rekonstruirana i poprimila je obilježje prave prometnice. Svečanost završetka ovog dijela radova upriličena je na početku rekonstruirane ceste kod Župne crkve u Radoboju. Okupilo se tu 23. travnja dvadesetak uzvanika i ljudi koji su na razne načine doprinijeli ostvarenju tog projekta. Bili su tu: pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Jasnim Krizmanić, dožupan za gospodarstvo KZŽ Anđelko Ferek Jambrek, ravnatelj Županijske uprave za ceste Željko Vincelj, saborski zastupnik i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, načelnici općina Jesenje i Novi Golubovec, Ivan Maligec i Boris Tušek, predstavnici izvođača radova, predsjednik Općinskog vijeća Radoboj sa vijećnicima Alojz Sajko, te općinski načelnik Anđelko Topolovec. Kako je to u takovim prilikama i uobičajeno najodgovorniji su iznijeli razloge za obavljanje ovih radova i na- značili su korisnost poduhvata, te otkrili buduće planove. Za rekonstrukciju je ostao još jedan, moglo bi se konstatirati, najteži dio ceste, onaj koji od kružnog toka prolazi kroz najgušće naseljeni dio trase. Prema planu tu treba prethodno obaviti rekonstrukciju postojećih komunalnih instalacija, od vodovoda, plina, telefona i kanalizacije do rješavanja pitanja odvodnje oborinskih voda. Pored toga na tom dijelu u dužini od nekoliko stotina metara izgrađene su brojne ograde i drugi objekti koji sprečavaju planiranu rekonstrukciju ceste. Sve će to trebati rješavati Županijska uprava za ceste koja je i službeno preuzela cestu Radoboj – Gorjani - Novi Golubovec u svoju nadležnost tako da Općina Radoboj više neće imati nadležnosti u pogledu rekonstrukcije i održavanja te ceste. Skup na početku novouređene ceste Radoboj – Gorjani - Novi Golubovec. Postavljeni prometni znaci upozoravaju vozače na činjenicu da je sada ovo županijska prometnica. Dio Rimske ceste koja čeka rekonstrukciju. Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. LIJEPA I SIGURNA ZA PROMET Na svečanosti puštanja u promet Rimske ceste domaćini i gosti između ostalog naglasili su: Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj: Ova će cesta omogućiti daljnji razvoj gospodarstva, a posebno turističke djelatnosti na našem području. Projektom je bilo predviđeno da u cijeloj dužini bude širine četiri metra, ali je na pojedinim mjestima, gdje je to bilo moguće izgrađena i šire što samo doprinosi sigurnosti prometa. Tome će pridonijeti i kružni tok koji je izgrađen na križanju cesta od centra Radoboja prema Crnekima i Rimske ceste, a sam kružni tok biti će dovršen naknadno. Željko Vincelj, ravnatelj ŽUC: Preuzimanjem ove prometnice Županijska uprava za ceste obavezuje se da će je održavati kako bi ostala što duže lijepa i sigurna za promet, da u svim vremenskim uvjetima bude prohodna i da će dovršiti njenu rekonstrukciju u dijelu gdje to za sada nije učinjeno. Puštanjem u promet ove ceste i preuzimanjem i svrstavanjem iste u županijske ceste skraćuje se i put od Krapine do Varaždina. Alojz Sajko, predsjednik Općinskog vijeća Radoboj: U ime Općinskog vijeća zahvaljujem svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta. POVODOM PUŠTANJA U PROMET REKONSTRUIRANE RIMSKE CESTE OPĆINA RADOBOJ UPUTILA JE ZAHVALU POJEDINCIMA KOJI SU DAROVALI ZEMLJIŠTE ZA UREĐENJE CESTE JOŠ IMA DOBRIH LJUDI Da još uvijek ima dobrih ljudi kojima je boljitak i napredak Radoboja važniji od komada zemlje, pokazuje i primjer gospođe Štefanije Jurinjak iz Gornje Šemnice. Naime, da bi se izgradio kružni tok na Rimskoj cesti bilo je potrebno proširiti cestu. S obzirom da je na parceli na kojoj je trebalo proširiti cestu zasijana pšenica, i poučeni iskustvom kad je zemlja u pitanju, proširenje ceste činilo se kao nemoguća misija. Međutim naišli smo na veliko razumijevanje gospođe Jurinjak Štefanbije i njezina sina Davora, koji su Općini ustupili dio svojeg zemljišta, za izgradnju kružnog toka, potpuno besplatno i zbog toga veliko im HVALA. Zahvalu Općine zaslužuju i gospodin Blaž i gospođa Pavlina Tušek, koji su dozvolili da se poruši dio njihove ograde kako bi se omogućio lakši pristup sa ceste koja vodi u Malu Goru na Rimsku cestu. Njima se pridružuju i gospođa Slavica i gospodin Dragutin Hrvoj koji su također bez naknade dozvolili rušenje drveća na njihovom zemljištu i tako omogučili proširenje ceste i izgradnju nogostupa. Nažalost, ovo su tek malobrojni primjeri da mještani prepoznaju trud i volju ljudi koji vode Općinu i žele svojim doprinosom našu sredinu učiniti ponosom svih mještana, jer sve što se gradi, obnavlja ili uređuje ostaje kao trajna vrijednost za sve nas. Zbog svega toja još jednom HVALA ovim dobrim ljudima. Želimo da sličnih akcija bude i ubuduće, jer ceste spajaju ljude i susjedne jedinice lokalne samouprave. Anđelko Ferek Jambrek, dožupan KZŽ: U predstojećem razdoblju ovakvih bi svečanosti u našoj Županiji trebalo biti više, a ova je cesta ostvarenje višegodišnjeg sna mojih sumještana. Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture: Kada se u Zagorju otvaraju ceste posebno se radujem, jer su naše prometnice godinama bile u jako lošem stanju. Znam da je takove projekte teško realizirati, ali zajedničkim ćemo naporima i u idućem razdoblju, stanje mijenjati na bolje. Marijan Škvarić, saborski zastupnik: Rekonstrukcijom ove prometnice bolje se povezuju naše sredine, što me kao gradonačelnika Lepoglave veseli, jer ćemo sada moći brže i lakše stići i u Radoboj i u Krapinu i obrnuto Vi do nas. Kao saborski zastupnik nastojat ću da ovakvih svečanosti idućih godina u našem kraju bude što više. 5 ULICA VJEKOSLAVA CEROVEČKOG U VARAŽDINU U naselju Hrašćica u Gradu Varaždinu 14. svibnja održana je svečanost na kojoj je novosagrađenoj ulici sa POS-ovim zgradama dodjeljeno ime Vjekoslava Cetrovečkog, zapovjednika Zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske koji je 1991. godine poginuo braneći Vukovar. Uz predstavnike braniteljskih udruga, Varaždinske županije i Mjesnog odbora Hrašćica na skupu je govorio i Goran Habuš, gradonačelnik Grada Varaždina. Ploču s imenom Vjekoslava Cerovečkog na početku ulice otkrio je njegov sin Valent. Vjekoslav Cerovečki je porijeklom iz Jazvina, rođen je 1955. a djelatnik policije postao je 1975. Završio je Višu školu za unutarnje poslove. Na izvršenje službenog zadatka u Vukovar je upućen 11. rujna 1991. s grupom varaždinskih policajaca. Obnašao je odgovornu dužnost zapovjednika Zasebne postrobe Policijske uprave varaždinske u vrlo teškim uvjetima obrane Vukovara. Smrtno je stradao 18. studenoga 1991. ispred alatnice tvornice Borovo u Borovom Naselju. Indentificiran je među žrtvama na Novom vukovarskom groblju, a sahranjen je 1998. godine u Radoboju. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata te odličjima Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s posrebrenim i pozlaćenim pleterom. (vir) AKTIVNE ŽENE I MLADI Ženska inicijativa HNS-a iz Radoboja, zahvaljujući predsjedniku Županijske organizacije HNS-a Krapinsko-zagorske županije Anđelku Topolovcu organizirala je posjet Saboru. Domaćica im je bila saborska zastupnica HNS-a Sonja Kenig, koja je ujedno i predsjednica Ženske inicijative HNS-a na razini države. Prilikom razgledavanja prostorija Sabora žene iz Radoboja primio je i predsjednik kluba zastupnika HNS-a u saboru Jozo Radoš koji ih je upoznao s radom zastupnika. Mladi HNS-a podružnice Radoboj 19. travnja odazvali su se akciji dobrovoljnog darivanja krvi koju je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Krapina. Mladi HNS-ovci tim su primjerom pozvali i ostale sumještane da se uključe u humanitarne akcije Crvenog križa i svojim doprinosom pomognu onima kojima je pomoć društva neophodna.(K. H.) 6 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. VATROGASCI ODRŽALI GODIŠNJE SKUPŠTINE PREVIŠE POŽARA Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Radoboj okupili su se u subotu 21. travnja kako bi održali redovitu godišnju skupštinu. Predsjednik društva, Anđelko Ferek Jambrek prilikom otvaranja skupa pozdravio je radobojske vatrogasce, te predstavnike brojnih društava i vatrogasnih zajednica iz Krapinsko-zagorske županije, a nakon intoniranja državne himne od strane limene glazbe Radobojska zvona pozvao je sve prisutne da minutom šutnje odaju počast vatrogascima koji su preminuli između dvije godišnje skupštine. U svom izvješću o radu i financijskom stanju predsjednik društva posebno je istaknuo problem pojavljivanja brojnih požara na otvorenom prostoru. Jedan od najvećih dogodio se ovog proljeća na Strahinjčici u čijem su gašenju sudjelovali pripadnici brojnih dobrovoljnih vatrogasnih društava i dvije javne vatrogasne postrojbe. Zahvalio je svima na uloženom trudu i izrazio želju da u buduće bude što manje prilika za takovim zajedničkim akcijama. Godišnja skupština iskorištena je za uručivanje priznanja i zahvalnicima kako vatrogascima tako i drugim udrugama građana i institucijama. Posebno su bili ponosni radobojski mladi vatrogasci koji su primili priznanja za desetogodišnji rad kao i oni najmlađi koji su ovom prilikom primljeni u DVD Radoboj. Skup radobojskih vatrogasaca pozdravili su predstavnici DVD-a iz Jazvina, Krapine, Pregrade, Đurmanca, Jesenja, Škarićeva, Lepajaca i Petrovskog, te Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina, Boris Uhernik, zamjenik predsjednika Vatrogasne zajednice KZŽ i Janko Potočki, zamjenik predsjednika Lovačkog društva Strahinjčica Radoboj. Za radobojske vatrogasce svakako bi izlaganje M. Lovrenčića, trebalo biti poticaj za buduće aktivnosti jer je uz pohvalu za dosadašnji rad ukazao i na neke stvari koji bi trebalo popraviti. Radi se prije svega o osposobljavanju novih vatrogasnih kadrova te uključivanju društva u akcije koje se organiziraju na razini Županije kao što su natjecanja i vježbe gdje barem za sada vatrogasci iz Radoboja nisu u potpunosti ispunili očekivanja. Skupština je prihvatila plan aktivnosti za 2012., razriješila je zamjenika zapovjednika Mladena Cerovca, zbog odsutnosti s područja Općine i na njegovo mjesto imenovala Zlatka Pospiša. Zapovjednik DVD-a Radoboj Branko Tušek podnio je izvještaj o aktivnostima u 2011. spomenuvši 9 požara, od toga 6 na otvorenom prostoru, aktivnosti na osiguranju kontroliranog spaljivanja korova, prijevoz vode za domaćinstva, sudjelovanje u više manifestacija te osiguranje pojedinih sportskih i ostalih događanja.(vir) VATROGASCI SLAVILI SVOG ZAŠTITNIKA SV. FLORIJANA Tradicionalno obilježavanje blagdana Sv. Florijana, svog nebeskog zaštitnika, vatrogasci DVD-a Gornje Jesenje svake godine upriličuju kod Pilja na Cerju. U subotu 5. svibnja kod kapelice posvećene tom svecu, domaći župnik Josip Krčmar, služio je svetu misu na kojoj su sudjelovali vatrogasci i ostali vjernici. U obraćanju okupljenima, pater je istaknuo vrijednost pomaganja bližnjima; “Upravo takve vrednote krase vatrogasce koji su velikog srca i hrabrosti; žrtvujući sebe, nesebično pomažu drugima, zato smo danas ovdje da molimo njihovog nebeskog zaštitnika, da ih štiti i bude im na pomoć u njihovim zadaćama”. Misa je prikazana za sve žive i pokojne vatrogasce ovdašnjeg DVD-a, a nakon mise upriličeno je kraće druženje vatrogasaca i mještana. DOBITNICI PRIZNANJA Na sjednici DVD-a Radoboj uručena su priznanja za deset godina članstva. Priznanja su primili: Zoran i Zlatko Pospiš, Tihomor Mišak, Dalibor Rihtar, Božidar Tušek,Boris Mišak te Mladen Rihtar, otac umrlog člana Zlatka. DVD Radoboj dobio je i desetak vatrogasaca I. klase koji su uspješno završili obuku i položili ispite. To su: Branko Cerovec, Božidar Draganić, Dragutin Slukan, Boris Mišak, Dejan Jurinjak, Mario Majstorović, Siniša Jurinjak, Zoran Pospiš, Zlatko Pospiš, Janko Sever i Nikola Pospiš. Uvjerenje o osposobljavanju za gašenje šumskih požara i prijevoz helikopterom primio je Branko Tušek, a za vatrogasca specijalnost bolničar, osposobljeni su: Dragutin Slukan i Siniša Jurinjak. Novi članovi DVD-a Radoboj postali su: Goran Horvat i Krunoslav Mikša te Mihael Pospiš, Jasmin Slukan, Denis Jurinjak, Mihael Florjan, Stjepan Malogorski, Dario Slukan, Nikola Horvat, Matija Čerpes, Marko Rihtar i Adrian Jurinjak, kao pripadnici mladeži DVD-a. Dobitnici priznanja za 10 godina rada u DVD-u. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO JAZVINE DOBILO NOVOG PREDSJEDNIKA NAKON IZBORA PRIHVATILI SE POSLA Dobrovoljno vatrogasno društvo Jazvine održalo je izvještajno izbornu skupštinu. U izvještaju su istaknute aktivnosti u prošloj godini. Posebno je istaknuta nabava vatrogasnog vozila koje ima kapacitet 4.000 litara, što je najviše u Općini Radoboj te obnovu stare cisterne. Pored toga počeli su radovi na uređenju terena na kojem bi se trebalo prići izgradnji novog spremišta. Na skupštini je za predsjednika izabran Zlatko Tušek, za potpredsjednika Alojz Mikša, zapovjednik je Boris Kiseljak, a dozapovjednik Željko Vidović. Nakon izbora novi su čelnici krenuli u organizaciju aktivnosti, provedena je akcija čišćenja okoliša doma u Jazvinama, uređeno je spremište i oprema, a članovi su u proljetnom razdoblju sudjelovali na gašenju požara, kojih je na području Općine Radoboj bilo desetak. (M. Topolovec) Članovi DVD-a Jazvine nakon održane skupštine prihvatili su se uređenja okoline doma i spremišta. Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. KRANJČEC I JEDVAJU ŽUPANIJSKOM ODBORU HDZ-a U krapinskoj Festivalskoj dvorani 5. svibnja održana je izborna skupština HDZ-a Krapinsko zagorske županije. Među 245 izaslanika bilo ih je 10 iz Radoboja i 6 iz Jesenja. Općinsku organizaciju HDZ-a Radoboj na Županijskoj su skupštini zastupali: Dubravko Kranjčec, Vlado Svedružić, Mladen Fruk, Ivan Miljan, Mario Herak, Ivan Poljak, Ivan Horvat, Ivan Vuzem, Franjo Novački i Zdenko Vidović, dok su predstavnici iz Općine Jesenje bili: Zdenko Brodar, Ivica Jedvaj, Dubravko Turniški, Vladimir Jagušić, Karlo Habjanec i Milan Forjan. U Županijski odbor izabrani su: Dubravko Kranjčec iz Radoboja i Ivica Jedvaj iz Jesenja. Izaslanici na 16. općem Saboru HDZ-a, koji će se održati 20. svibnja biti će Mladen Fruk, Ivan Vuzem, Franjo Novački i Zdenko Vidović iz Radoboja te Ivan Malogorski, Ivica Jedvaj i Milan Forjan iz Jesenja. Kako saznajemo oni će na Saboru HDZ-a u Zagrebu podržati kandidaturu za predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. ( D. K.) Izaslanici HDZ-a na Županijskoj skupštini u društvu sa Ivanom Jarnjakom. OCJENJIVANJE VINA U organizaciji Udruge vinogradara i podrumara Sv. Martin iz Jesenja održano je ocjenjivanje vina prošlogodišnje berbe. Na ocjenjivanje je pristiglo 60 uzoraka sortnih i vina miješanih sorti, te dva voćna vina. Najbolje ocjenjeno vino ove godine je zeleni silvanac Stjepana Kovačeca; uz spomenuto vino još su 4 vina osvojila zlatne medalje, 32 vina ocijenjena su također visokim ocjenama te je njima pripala srebrna medalja, 14 vina ocjenjeno je brončanom medaljom, priznanje je dobilo 1 vino, dok je 10 uzoraka odbačeno. Predsjednica komisije enologinja Dunja Mežnarić nakon ocjenjivanja se obratila okupljenim vinogradarima te istaknula kako je prošla godina bila izuzetno zahtjevna za podrumarenje. Zbog visokih temperatura i suše koja je zavladala, vina su ove godine izuzetno jaka, ali su zato nešto slabijih aroma. Zbog visoke temperature i suše došlo je do gubitka sokova u grožđu dok je još bilo na čokotima, nakon toga su visoke temperature fermentacije uzrokovale gubitak aroma pa će ovo biti jedna prosječna godina što se tiče kvalitete vina. 7 RADOBOJSKA VINA DOBILA DEVET ZLATNIH, DVADESETDEVET SREBRNIH I DVADESETČETIRI BRONČANE MEDALJE KVALITETNA RADOBOJSKA KAPLJICA Vinogradari su na ocjenjivanje dostavili ukupno 76 uzoraka vina, a stručna je komisija svoj dio posla obavila u Kleti gorica. U Radoboju je sredinom travnja održano tradicionalno ocjenjivanje vina članova udruge vinogradara i vinara Radobojski pajdaši. Na provjeru kvalitete stiglo je ukupno 76 uzoraka, 75 vina od grožđa i jedno o kupine, a stručna komisija u sastavu: dipl. ing. Zdenko Ivanković, dip. ing. Ivana Puhelek i dip. ing. Goran Marmelić, zaključila je da su radobojska vina proizvedena od grožđa roda 2011. zaista kvalitetna. Čak 9 uzoraka zaslužilo je zlatnu medalju, lani su samo tri vina dobila to priznanje, 29 vina je dobilo dovoljno bodova za srebrnu, a 24 za brončanu medalju. Pored toga dodijeljeno i 5 priznanja, a samo 8 uzoraka iz raznih razloga nije zadovoljilo stroge kriterije članova komisije. Radobojski vinogradari su na ocjenjivanje dali 50 uzoraka miješanog vina te 26 sortnih. Među sortnim vinima su: šipon, zeleni silvanac, graševina, pinot bijeli, chardonay, rajnski rizlng, suvignon, muškat žuti, pinot crni, blauburger, cabernet suvignon i zweigelt. I ovogodišnje ocjenjivanje pokazalo je da u Hrvatskom zagorju nema više kiseljiša, kako je to na žalost godinama bilo predstavljano javnosti od strane pojedinaca, već da se tu danas proizvode vrhunska vina koja idu uz bok onim najhvaljenijima iz drugih vinorodnih regija. Priznanja će proizvođačima biti uručena na posebnoj prigodnoj svečanosti a ovom prilikom istaknimo da su zlatne medalje za svoja vina dobili: Stjepan Oraić, Alojz Sajko i Vladimir Vidović za miješana vina, Slavko Švaljek za zeleni silvanac, Josip Macan za chardoney, Jasminka Šaško za rajnski rizlig, Vinko Rihtar za muškat žuti, Anđelko Gotlin za blauburger, te Željko Sajko za suvignon koji je ujedno ocijenjen najvišom ocjenom i to 18.30 od ukupno mogućih 2o bodova. (vir) 8 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. LIJEPA JE OVA STARI MLIN SE JOŠ DRŽI Nekada je na našim potocima bilo desetak mlinova, bilo kao zadružno ili pojedinačno vlasništvo. Samo na potoku Radobojčica od sela Kamenečki do Jazvina bilo ih je devet, danas se tek tu i tamo naziru njihovi ostaci. Slično je bilo i na drugim vodotocima, koji su zbog izgradnje vodovoda i promjene klimatskih prilika gotovo pre- sušli. Ostao je mlin na imanju obitelji Dragutina Kiseljaka u šumi iza sv. Jakoba. ZEMLJA, CVIJEĆE, ZLATNO DRVO Igrom sunčanih zraka na lišću prolistale vrbe stvorilo se «zlatno runo». Koliko nam takovih prizora izmakne zbog sve manjeg zanimanja za prirodu i okoliš I on bi najvjerojatnije doživio sudbinu ostalih da vlasnici nisu uložili mnogo truda i sredstava na njegovoj zaštiti, tako da i danas kada je to potrebno njegovi kamenovi zrnje žita melju u domaće brašno. Stari mlin na rubu šume svakim danom izaziva sve veće zanimanje posjetitelja. STAR Ako bi što više toga ostalo i za buduće generaciji brinu se dobri ljudi. CVIJEĆE SAMONIKLO I UZGOJENO Proljeće na ovim našim prostorima donosi niz raznovrsnih cvjetova, kako onih koji se još uvijek iz godine u godinu javljaju u šimama i na livadama tako i onih ćije su sadnice kupljene i zasađene u vrtovima ili okućnicama. Evo samo nekoliko odabranih primjeraka. 9 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. RINE NEBO SVUDA OKO DUGA NAD MOJIM SELOM Promjenljivo vrijeme u mjesecu travnju u više je navrata mještane Radoboja podarilo prekrasnom prirodnom pojavom «dugom na nebu». Ona nastaje kada se kišni oblaci nalaze na suprotnoj strani od sunca, uglavnom u poslijepodnevnim satima i svojim bojama oduvjek je oduševljavala ljude koji su je promatrali. I IZNAD NAS HLADNO TOPLI TRAVANJ Nakon sušnog ožujka, mjesec travanj donio nam je dosta kiše. Čak 17 dana u mjesecu padalo je više ili manje, a najkišovitiji je bio 7. travnja kada je palo nešto manje od 22 litra kiše na kvadratni metar. Ukupno je u travnju palo 72,4 litara kiše, a doda li se tome i kiša koja je pala prvih dana mjeseca svibnja bilježimo ukupnu količinu od kraja ožujka do 10 svibnja 88,5 litara. U mjesecu travnju bilo je niskih i vrlo visokih dnevnih temperatura. Najhladnije je bilo 9. travnja, kada je na meteorološkoj postaji u Radoboju zabiilježeno -1 stupanj, a najtoplije je bilo 28. travnja , 28 stupnjeva u hladu i 40 na suncu. Valja naglasiti da su to temperature i količina oborina zabilježene u središtu Radoboja, jer je 9. travnja na mnogim nizinskim dijelovima Općine bilo mnogo hladnije pa su tako na području Jazvina, Šemnice i drugim nizinskim područjima zabilježene velike štete u voćnjacima i vinogradima. Dokaz toga je i medonosno drvo bagrem, ili po domaće akacija, koja je sada na višim predjelima u punom cvatu, a u nizinskim je predjelima pozebla i za pčele neće biti paše. PRVI OVOGODIŠNJI VRGANJ MALE IVE Četverogodišnja Iva Presečki iz Donjeg Jesenja, kao i mnogi njezini vršnjaci voli se igrati, ali uz to njezina je velika ljubav šetnja prirodom i traženje vrganja. Prvi ovogodišnji vrganj kojeg je pronašla krajem mjeseca travnja u šumi odmah iznad sela Jarčani, jako je razveselio Ivu. Ako je suditi prema tome, ova godina bi malenoj Ivi mogla donijeti puno radosti. Rascvjetala stabla bagrema nedaleko središta općine Radoboj. 10 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. DAVOROV SVIJET IZ MUZIČKE BAJKE Radoboju, prekrasnom i slikovitom zagorskom mjestu, kao nepresušnom izvoru kvalitetnih glazbenika, postoji bezbroj zapisa i to je u Hrvatskom zagorju već općepoznata činjenica. Ljubav prema glazbi prenosi se s generaciju na generaciju, a interes mladih za glazbu toliki je da će Radoboj i dalje ostati zabilježen kao središte glazbene kulture u Krapinsko zagorskoj županiji. Obiteljska tradicija bavljenja glazbom čvrsta je karika koja spaja veći broj radobojskih obitelji. Svakako da u njih spada i obitelj Ivice Zrinščaka, koja istinski živi glazbu i za glazbu. Poznavatelji zagorske narodno-zabavne glazbe sigurno se sjećaju 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je Ivica Davor je u veljači ove godine Zrinščak svirao u tada jednom nastupio kao solist sa Sinfo- od najpopularnijih sastava ovog nijskim puhačkim orkestrom podneblja – Amorima. Protekom Oružanih snaga Republike Hr- vremena, Ivica vatske. se oženio, a iz sretnog braka sa suprugom Anicom rodila su se dva sina, Davor i Dominik, koji smjelo koračaju očevim stopama i svojim glazbenim talentom zasjenjuju sve one koji su im bili uzor u vrijeme kada su počeli otkrivati svijet glazbe. Ovu, ne priču nego zbilju, posvećujemo starijem sinu Ivice Zrinščaka – Davoru, iako sa sigurnošću već sada možemo najaviti i onu u kojoj ćemo pisati o mlađem Dominiku, učeniku osmog razreda osnovne škole, koji izvanredno svira dva instrumenta – klarinet i tubu. Davor Zrinščak rodio se 1991. u Zagrebu. Njegovi roditelji u najranijoj su mladosti prepoznali Davorov, rijetko viđeni, smisao i talent za bavljenje glazbom. Zbog toga su Davoru osigurali obrazovanje, koje će mu omogućiti maksimalno ostvarivanje svih njegovih potencijala, kroz kvalitetnu nastavu koja pretpostavlja pronalaženje pravog puta za stalno napredovanje. Taj put u Davorovom slučaju u potpunosti je pronađen, a započeo je glazbenim obrazovanjem u osmoj godini života, u klasi profesora Ljudevita Gečeka. Budući da je otac Ivica vrhunski svirao trubu ( a i danas je poput starog vina i ne da se ) to je utjecalo na Davora da i on izabere ovaj limeni puhaći instrument, koji se smatra jednim od najstarijih, jer se spominje već u antici, IZLOŽBA KARIKATURA Pod pokroviteljstvom župana Krapinsko zagorske županije u prostorijama Osnovne škole Side Košutić Radoboj otvorena je izložba karikatura četrdesetak autora, članova Hrvatskog društva karikaturista. Nakon uvodnih riječi ravnateljice OŠ Side Košutić, Milene Veseljak, v.d. pročelnice Upravnog odbora Marije Pernjek, predsjednika Općinskog vijeća Općine Radoboj Alojza Sajka, te člana Hrvatskog društva karikaturista, Milana Lekića Lexa posjetitelji su na otvorenju mogli razgle- da bi svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solističkoj svirci, truba dobila tek u 18. stoljeću. Nakon što je kod profesora Gečeka dobio čvrste stručne temelje, Davor glazbeno obrazovanje nastavlja u klasi profesora Želimira Dubovečaka u Glazbenoj školi Krapina. Zbog iznimnih ostvarenja i polučenih rezultata u osnovnoj glazbenoj školi, Davor upisuje Srednju glazbenu školu u Pregradi, gdje dolazi u ruke još jednog vrhunskog glazbenog znalca i pedagoga – profesora Krunoslava Zvera. Za vrijeme svog školovanja, Davor je kao solist sudjelovao na brojnim regionalnim i državnim natjecanjima, osvajajući prve i druge nagrade, počevši od 2002. do 2010. godine. Zbog svoje ljubavi prema glazbi i trubi, Davor je aktivno pohađao seminare kod poznatih trubačkih imena, od kojih sp minjemo Stanka Arnolda iz Slovenije, Guida Segersa iz Belgije i Daria Teskeru iz Hrvatske. Kruna dosadašnjeg Davorovog glazbenog stvaralaštva je prošlogodišnji upis na Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi izvanrednog profesora Daria Teskere, što mu je uspjelo u prvom roku. Ako kažemo da su na odjelu trube upisana ukupno tri studenta iz Hrvatske, zar je uopće potrebno isticati Davorovu iznadprosječnu kvalitetu. Osim spomenutog, činjenice govore o tome da je Davor jedan od, do sada, dvojice Zagoraca koji su uspjeli upisati studij trube na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, koja po kvaliteti spada u najprestižnije institucije glazbenog obrazovanja u Europi. Iako tek na početku akademskog naukovanja, Davor je početkom veljače ove godine već nastupio kao solist na trubi sa Simfonijskim puhačkim orkestrom Oružanih snaga Republike Hrvatske. Trenutak je to o kojem mnogi mogu samo sanjati. Obaveza i novih izazova na akademiji je mnogo, ali Davor unatoč tome pronalazi dovoljno vremena da svojim maestralnim muziciranjem oplemenjuje glazbene probe i nastupe sa Gradskim puhačkim orkestrom Krapina, čiji je stalni član. Njegovi kolege iz GPO o Davoru govore samo biranim riječima. Osim sviranja u puhačkom orkestru, Davor je član vrlo popularnog sastava Prijatelji Zagorja, a rado pomaže i drugim orkestrima i sastavima koji često traže njegovu pomoć. Ono što Davora posebno krasi jest istinska skromnost i neiskvarenost, bez trunke egoizma. On jednostavno živi svoj svijet iz bajke. Zahvalan je što se u tako velikom prostoru, što ga dijele nebo i zemlja u stalnom dodiru, u čudnovatoj ljepoti Hrvatskog zagorja, našlo mjesta za njega i njegovu najveću ljubav glazbu, koju stvara i oplemenjuje nevjerojatnom vještinom i lakoćom sviranja trube. Davoru želimo da uspješno prijeđe put koji je odabrao, da i dalje postiže glazbene uspjehe, da ostane na ponos svojih roditelja i brata, svojih prijatelja i obožavatelja, kraju iz kojeg dolazi i cijelom Hrvatskom zagorju. (Branko Bolfek) dati stotinjak radova na kojima se jasno raspoznaju mnogi bivši i aktualni političari, sportaši i osobe iz kulturno i ostalih područja života. Za brojne prisutne na otvorenju bilo je i zadovoljstvo poziranja pa su nakon vrlo kratkog vremena nastale nove karikature. Ova je izložba inače već ranije bila postavljena u Norveškoj, Sesvetama, Ivanić Gradu i Oroslavju, a nakon Radoboja seli se u Klanjec, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli i druga mjesta. Ugodnom raspoloženju pridonijeli su i članovi glazbenog sastava Sinovi zagorja.(vir) LIMENA GLAZBA MIRNA SNIMILA SPOT Tijekom mjeseca travnja Limena glazba Mirna iz Radoboja snimala je svoj prvi spot u produkciji snimatelja Božidara Horvata iz Velikog Trgovišća. Izvođenje pjesme Prolivene suze biti će popraćeno radobojskim pejzažima od kapelice, preko središta Radoboja, župne crkve, kapele sv. Jakoba do klijeti. amo snimanje trajalo je dva dana i na snimci će trajno ostati zabilježena aktivnost glazbenika okupljenih u limenoj glazbi. Nakon montaže snimljenog materijala predviđena je promocija, a potom i prikazivanje na više televizijskih kanala od Drugog programa HRT-a preko Jabuka TV, NET – televizije, Z-1 i Varaždinske televizije do CMC-a. (B.B.) ANGELJEKI Z RIJEKE JORDAN SNIMILI PJESMU ZA KRAPINAFEST 2012. Petu godinu za redom dječji crkveni zbor Angeljeki z rijeke Jordan iz župe Jesenje nastupaju na festivalu duhovne glazbe Krapinafest u Krapini. Za tu prigodu snimili su novu pjesmu koja nosi naziv “Povratak”. Autor teksta i glazbe je župnik župe Jesenje, pater Josip Krčmar. Angeljeki z rijeke Jordan pozivaju sve ljude dobre volje koji žele uživati u duhovnoj glazbi i na taj način slaviti Boga, da im se pridruže 19. svibnja 2012. u Festivalskoj dvorani u Krapini, gdje će biti održan festival. Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. 11 ČETRNAESTI DANI SIDE KOŠUTIĆ U RADOBOJU ZAKE NESMEM POVEDATI «KAJ» ? Od 8. do 13 svibnja u Radoboju su održani 14. Dani Side Košutić. Kulturno-obrazovno društvo Side Košutić Radoboj još se jednom pobrinulo da se evociraju uspomene na radobojsku književnicu Sidu Košutić. U okviru manifestacije «Radobojsko proljeće» od utorka 8. do nedjelje 13. svibnja svakodnevno se nešto događalo. Tako je održana priredba pod nazivom «Zauzetost za dobro» koju je pripremila prof. Dubravka Habjanec a bila je inspirirana susretima sa Sidom Košutić kroz fotografije te glazbeno- poetski program. Slijedila je radionica «Cvijeće utkano u stihove Side Košutić» pa sve do središnjeg događaja dodjele nagrade «Side Košutić» za pjesme i prozne radove učenika osnovnih škola iz svih krajeva Hrvatske. Uz nazočnost sudionika natječaja i njihovih učitelja, uzvanika i članova ocjenjivačkog žirija sve je na početku pozdravila u ime domaćina ravnateljica OŠ Side Košutić, Milena Veseljak te u ime Kulturno obrazovnog društva «Side Košutić» Dubravka Habjanec. Već dobro poznati radobojski gosti: prof: Nada Babić, prof. Mirko Ivanjek i prof. Stjepan Lice vrlo su se pohvalno izrazili o kvaliteti učeničkih radova,a dali su i niz korisnih prijedloga za buduće natječaje. Ove je godine iz 27 osnovnih škola od Osijeka, preko Zagreba, Zagorja, Istre, Kvarnera i Gorskog Kotara do Dalmacije stiglo ukupno 288 što pjesama što proznih radova pisanih na temu poznatih stihova Side Košutić « Poljubi grumen zavičajne zemlje i prošapći –HVALA». Stručnjaci su procjenili da 11 radova zaslužuje treću nagradu te po jedan rad drugu i prvu nagradu. Prva nagrada pripala je učenici osmog razreda Antoneli Bosi iz OŠ Hercegovac, druga nagrada otišla je u OŠ Draš, a treće nagrađeni radovi stigli su iz osnovnih škola iz: Stubičkih Toplica, Pule, Bjelovara, Vidovca, Rijeke, Bereka, Radoboja, Zagreba, Đurmanca, Petrovskog i Oroslavja. Svoj doprinos uspješnosti svečanosti dodjele nagrada dao je i pjevački zbor Vrijeskice pod ravnanjem prof. Dubravke Habjanec. Na kraju svi su sudionici ovogodišnje manifestacije obećali dolazak na jubilarne 15. susrete iduće godine.( vir) Nazočne su pozdravile: ravnateljica OŠ Side Košutić Milena Veseljak i Dubravka Habjanec, potpredsjednica KOD Side Košutić. Zbor Vrijeskice i ove je godine dao kvalitetan doprinos održavanju manifestacije. DOMAĆA RIEČ Zake škole nesmem povedati «Kaj»? Čim to velim, vučitel me opomene: «Kaže se molim!» Gda mi nešče neke liepoga napravi, velim mu «Fala» Mam me se opomene i popravi: «Kaže se hvala!» Gda nekomu neke krivoga napravim, velim mu da mi je žal i da nisam štela! I opet me se ispravi: «Pristojnije je reći oprosti!» Nek nas drugač vučiju i stalne ispravljaju, al domaču rieč v srcu mi nosime i Božji blagoslov rada z nju prosime. Antonija Markuš, 7. razred, OŠ Stubičke Toplice Prof. Mirko Ivanjek, prof. Nada Babić i prof. Stjepan Lice stalni su sudionici na dodjeli nagrade Side Košutić u Radoboju. Ovo je jedan od nagrađenih radova, koji najbolje ilustrira kako razmišljaju mladi sa kajkavskog govornog područja. ODRŽANA LIKOVNA KOLONIJA JESENJE 2012. U subotu 28. travnja u organizaciji Općine Jesenje i Likovnog društva Ernest Tomašević iz Krapine, održana je treća likovna kolonija Jesenje 2012. Koloniji se odazvalo dvadesetak umjetnika iz sjeverozapadne Hrvatske, koji su inspiraciju za svoja djela našli u pejzažnim motivima, a prevladavale su tehnike ulja na platnu i akrilika. Organizatori kolonije pobrinuli su se da cjelodnevni boravak likovnim umjetnicima protekne u ugodnoj atmosferi, a na kraju kolonije načelnik Ivan Maligec zahvalio se sudionicima te im uručio zahvalnice, nakon čega je slijedio zajednički ručak i druženje. Nastala djela bit će izložena povodom Dana općine u dvorani Vatrogasnog doma do slijedeće likovne kolonije. 12 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. NOVOSTI IZ OŠ SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ ŽUPANIJSKO VIJEĆE UČITELJA FIZIKE 23. travnja naša škola ugostila je učitelje fizike Krapinsko-zagorske županije koji su održali županijsko stručno vijeće. Nakon pozdrava ravnateljice, učitelji fizike obradili su različite teme iz svog stručnog područja kao što su pripremanje nastavnih tema iz fizike, predstavljanje literature iz fizike, te su izvijestili o održanom stručnom skupu u Opatiji. Osvrnuli su se i na provedena natjecanja iz fizike. Vjerujemo da im je stručni skup u našoj školi protekao u ugodnom i poticajnom ozračju. Jasenka Marmilić OBILJEŽEN SVJETSKI DAN KNJIGE Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježen je u našoj školi na tradicionalan način – kvizom. Ove godine učenici petih razreda dobili su zadatak pročitati knjigu Ljubavni slučaj mačka Joje, književnice Branke Primorac. Kviz je održan 24. travnja u knjižnici. Okupile su se dvije ekipe: 5.a razreda koju su činili Luka Topolovec, Barbara Rihtar, Lucija Sajko, Adriana Hlebec i Lorena Potočki te 5. b razreda u kojoj su sudjelovali Helena Horvat, Kristina Kranjčec, Marija Kiseljak, Klaudija Žun i Dominik Kiseljak. Natjecatelji su odgovarali na tridesetak pitanja vezanih uz pročitanu knjigu, a sam tijek kviza je pokazao da su se dobro pripremili i pažljivo pročitali djelo. Na kraju se za nijansu boljim pokazao 5. b razred. Sudionici kviza dobili su priznanja i straničnike kao simboličnu nagradu za pokazanu ljubav prema knjizi i čitanju. Jasenka Marmilić DAN PLANETA ZEMLJE 22. travnja se već 42 godine obilježava kao Dan planeta Zemlje. Za ovogodišnje aktivnosti i realizaciju plana cjelotjednih događanja u našoj školi odgovorna je Ekološka skupina, a izuzetnu čast učinili su nam i počastili nas svojim dolaskom naša nova v. d. županice KZŽ gospođa Sonja Borovčak, dožupan Anđelko Ferek Jambrek te vršiteljica dužnosti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ, gospođa Dijana Klasić sa djelatnicima svoje ustanove koji su nam pomogli u realizaciji Dana planeta Zemlje. Dan planeta Zemlje obilježava se u više od 175 država svijeta s namjerom jačanja svijesti i poštovanja ljudi za prirodu i okoliš našeg planeta. Ove godine obilježava se pod sloganom „POKRENIMO ZEMLJU“ upozoravajući nas da Zemlja neće čekati neke nove zakone, neke nove uredbe... Ovogodišnje aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana planeta Zemlje u matičnoj školi i Područnim odjelima Jazvine i Gornja Šemnica obuhvaćale su: akciju sakupljanja starog papira, plastičnih vrećica i baterija, uređenje hola škole i atrija, izradu plakata, prezentaciju o ekološkim dostignućima naše škole, uređenje školskog parka, suradnju sa KZŽ, eko kviz te predavanje i radionicu o sortiranju otpada. Učenici su se aktivno uključili u sve aktivnosti. Najbolje znanje u eko kvizu pokazali su učenici 6.b razreda i za to primili prigodnu nagradu. Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti KZŽ uručila je predstavniku razreda Marinu Heraku dvije vrijedne knjige: Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske i Crvenu knjigu gljiva Hrvatske koje će obogatiti školsku knjižnicu. Za aktivno sudjelovanje u cijelom programu učenici su nagrađeni simboličnim prigodnim poklonom: bilježnicom od recikliranog papira s ekološkim porukama, olovkom i označivačom stranica. Obilježavajući Dan planeta Zemlje osvijestili smo kako je važno malim koracima krenuti ka održivom razvoju i stvari će se itekako promijeniti na bolje jer upamtimo: NA ZEMLJI NISMO GOSPODARI VEĆ SAMO GOSTI! Jasenka Marmilić REZULTATI NATJEČAJA SIGURNIJI INTERNET 2012. U kategoriji najboljih radova (prezentacije, asocijacije) objavljeni su radovi učenica Anamarija Žun, 7.b i Mia Jurinjak, 8.b razred. http://ucitelji.hr/Sigurnijiinternet/Sigurnijiinternet2012/ Izlo%C5%BEba2012/RadoviO%C5%A0vi%C5%A1irazredi/Najboljiradovi/tabid/544/language/hr-HR/Default.aspx U kategoriji istaknutih radova (prezentacije) objavljeni su radovi sljedećih učenika: David Vuzem, 7.b Maja Cerovečki, 8.b Tea Tušek, 8.b Željka Erdelja, 8.a U kategoriji istaknutih radova (stripovi, plakati, križaljke, bojanke) objavljeni su radovi učenica Maje Bistrović, 6.a i Lucije Kunštek, 7.b razred. http://ucitelji.hr/Sigurnijiinternet/Sigurnijiinternet2012/ Izlo%C5%BEba2012/RadoviO%C5%A0vi%C5%A1irazredi/Istaknutiradovi/tabid/545/language/hr-HR/Default.aspx Učenike očekuju vrijedne nagrade. Učiteljica informatike Ivanka Švaljek Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. 13 NAŠ MIHAEL OPET NA MATEMATIČKOM TRONU MEĐUNARODNI DAN PLESA Na 53. državnom natjecanju iz matematike koje je održano od 25. – 27. travnja u Poreču, našu školu je predstavljao Mihael Grmovšek, učenik 7. razreda, pod vodstvom svoje mentorice učiteljice Dragice Šalković. I ove godine Mihael je postigao izniman uspjeh. Osvojio je treće mjesto te zbog visokog postotka riješenosti testa odnio drugu nagradu i tako potvrdio da spada u sam vrh najboljih matematičara Hrvatske. Opet se ime našeg Radoboja našlo među imenima velikih gradova. Čestitamo Mihaelu na uspjehu i zahvaljujemo mu što na najljepši način promovira školu i naše mjesto. Jasenka Marmilić Povodom Međunarodnog dana plesa 27. travnja u našoj su školi učenici razredne nastave sudjelovali u projektu Cunge, cunge, cungeraj... Učiteljica Dragica Pospiš obišla je prethodnih mjeseci područne škole i podučavala ih folklornim plesovima. Učenici su odabrali jedan od naučenih plesova te su se predstavili svojim načinom plesanja folklora. Predavanje o vrstama plesova i narodnih nošnji također je održala učiteljica Dragica nakon čega je uslijedilo natjecanje u brzini oblačenja nošnji u kojem su pobijedili učenici prvih razreda i Male škole. Nakon otplesanog folklora učenice nižih razreda iz matične škole počastile su nas svojim nastupima kojima su rasplesale čitavu dvoranu. Na kraju svečanosti pridružio nam se Mihael Grmovšek koji se vratio s Državnog natjecanja iz matematike, a dočekali smo ga uz pjesmu i ples. Čestitamo svim plesačima koji su uložili trud u svoj nastup i naravno, Mihaelu. Učiteljica Dragica Pospiš PREZENTACIJA OBRTNIČKIH I OSTALIH SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA 2012. Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije održala je u utorak, 24.travnja 2012. prezentaciju obrtničkih zanimanja za sve učenike osmih razreda i njihove roditelje u OŠ Side Košutić Radoboj. Uz Obrtničku komoru Krapinsko-zagorske županije, Udruženja obrtnika Krapinsko-zagorske županije i Hrvatski zavod za zapošljavanja u prezentaciji su sudjelovale i srednje škole iz Krapine, Zaboka, Bedekovčine i Pregrade. Nadamo se da je ova prezentacija barem malo pomogla učenicima kod odabira njihovog prvog zanimanja i zahvaljujemo svima na sudjelovanju. Ivana Trtoman, pedagoginja NOVOSTI IZ OŠ JESENJE OBILJEŽEN 9. SVIBNJA - DAN EUROPE U cijeloj Europi 9.svibnja se obilježava Dan Europe pa smo ga tako i mi tog dana obilježili u našoj školi. Sve je počelo 1951. sa Schumannovom deklaracijom. Dan Europe obilježava se 9.svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova deklaracija”, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donio je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe”. Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetioce su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija svake godine određuje zemlja koja je u tom periodu predsjedavajuća Europske unije. Dan Europe obilježava se i u Hrvatskoj, na način da se tjedan u koji pada 9. svibnja obilježava kao Europski tjedan. Mi smo Dan Europe označili tako da su učenici pod odmorima slušali popularnu njemačku glazbu (Tokio Hotel, Die Ärzte, Die Söhne Mannheims, Xavier Naidoo, Wise Guys, Torpedo Boyz, Seeed). Cilj je bio da se djeci približi ta glazba budući da se na radiju i na televiziji nikada ne mogu čuti njemačke pjesme. Na satu njemačkog jezika učenici su također pjevali pjesme koje smo prije obradili na satovima. Tako su i na satu engleskog jezika pjevali obrađene engleske pjesme. Učenicima se jako sviđala glazba pod odmorima i oni bi voljeli da je tako češće u školi. Pogledali smo i kratak film „Italians – germans“ u kojem se opisuju Nijemci i Talijani. Razgovarali smo o tome kako nastaju predrasude o pojedinim narodima. Predrasude su unaprijed donesen sud ili mišljenje o nečemu što se ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo, odnosno prije iskustva. SMOTRA ZBOROVA 31.3. ove godine održana je Županijska smotra zborova u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Pjevački zbor OŠ Gornje Jesenje sudjelovao je i ove godine na Županijskoj smotri zborova u Zaboku. Pri dolasku su pred školom svaki od zborova dočekali organizatori i hostese koje su ugodno primile i ugostile zborove. Svakom zboru dodijeljena je jedna učionica u kojoj su vježbali. U 10 sati održana je generalna proba svih zborova. U 11 sati ponosno je otpjevana Lijepa naša. U prvom dijelu smotre slušali su izvedbe natjecateljskog dijela u kojem su sudjelovala tri zbora. Nakon natjeca- Učenici 6. razreda izradili su plakat sa zastavama i nazivima zemalja članica Europske Unije. Učenici 4. razreda su trebali nacrtati svoje viđenje Hrvatske unutar Europske Unije. Na tu temu su nastali zanimljivi crteži koji su izloženi u holu škole. Alexandra Krklec, prof. teljskog dijela povjerenstvo je imalo „pune ruke posla“, ali sve je bilo lakše uz ono što je slijedilo, regionalni nenatjecateljski dio u kojem je OŠ Gornje Jesenje nastupila treća sa pjesmama Čiste ruke i Pjesma mira. Kao zadnje izvedbe bile su otpjevane pjesme Lepe ti je zagorje zelene i Meknite se sve gore uz pratnju tamburaša iz OŠ Gornje Stubice te je došao kraj smotri. Uslijedilo je proglašenje pobjednika, a prvo mjesto osvojio je zbor OŠ Zlatar. Nakon proglašenja uslijedio je ručak, nakon kojeg su svi sudionici su imali vremena da se zabave i upoznaju nove prijatelje. Osnovnim školama dodijeljena je zahvalnica i sa pjesmom sudionici smotre otišli su kućama. Svi žurno iščekuju sljedeću smotru. Sara Gašparić, 7.r 14 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. DRŽAVNO NATJECANJE IZ POVIJESTI Dnevnik by Denis Vaupotić Prvi dan: Od 2. do 4. svibnja održavalo se Državno natjecanje iz povijesti drugom najljepšem mjestu na svijetu (nakon Gornjeg Jesenja), u Dubrovniku. Pošto se Dubrovnik nalazi na krajnjem jugu Hrvatske, morao sam jako rano ustati kako bih stigao na autobus. Kako je autobus krenuo iz Zeline i putem uzimao nove „povjesničare“ trebalo mu je dosta vremena da stigne do Krapine. U autobusu me čekao i moj mentor, prof. Mario Hranj koji me cijelim putem do Krapine informirao koliko im još treba da stignu. Sa mnom je autobus čekala i moja mama koja je svake dvije minute ponavljala istu rečenicu: „Denise, pazi što radiš i vrati mi se zdrav.“ Iz Krapine smo krenuli oko 7:30 sati. Kada sam ušao u autobus vidio sam mnoga sretna, ali i umorna lica. Neki su još uvijek ponavljali gradivo. Tijekom vožnje pričao sam sa dečkima iz varaždinske gimnazije, slušao glazbu, a najviše sam spavao. Kada smo stigli u Dubrovnik, smjestili su nas u hotel Argosy. U sobi sam bio sa dva prijatelja iz Nedelišća i Donje Zeline. Nakon večere smo profesor i ja otišli na otvaranje Državnog natjecanja iz povijesti i geografije. Mladi Dubrovčani su nas ugostili pjesmama, plesom, linđom, igrokazom, a na kraju je nastupala i jedna dubrovačka klapa. Nakon otvaranja natjecanja, odmah sam otišao u sobu kako bih se što bolje pripremio za sutrašnji ispit. Drugi dan: Ujutro smo odmah nakon doručka krenuli prema OŠ Ivana Gundulića gdje nas je čekalo Državno povjerenstvo s ispitima. Ispit je bio veoma težak i zahtjevan. Nakon ispita smo otišli u stari grad Dubrovnik gdje smo razgledavali kulturne spomenike. Najviše su mi se svidjele Dubrovačke zidine. Poslije ručka smo profesor i ja otišli razgledavat obližnju plažu i okolicu hotela. Nakon razgledavanja otišao sam u sobu malo gledati TV, a neprestano sam razmišljao o ispitu. Oko 18:30 objavljeni su privremeni rezultati. Prema njima sam bio 9. sa 57 %. Poslije večere sam išao proslaviti uspjeh sa svojim novim prijateljima. Zabavljali smo se do kasno uvečer. U međuvremenu su objavljeni konačni rezultati prema kojima sam zauzeo 10.mjesto. Treći dan: Nakon doručka otišao sam pospremiti stvari u kovčeg, koje smo potom stavili u autobus. Nakon toga sam otišao na svečano zatvaranje natjecanja. Poslije zatvaranja natjecanja i ručka posljednji sam se put pozdravio sa svojim prijateljima. Taj dan ujedno mi je bio i najtužniji od svih, vjerojatno zbog rastanka. U autobusu je bilo sve isto, samo malo tužnije jer smo se ponovno morali vratiti u stvarnost. Kada sam došao kući. svi su me radosni i ponosno primili. Ovo natjecanje bilo je veliko iskustvo za mene i nadam se da će s godinama biti sve više učenika koji će predstavljati našu školu na državnim razinama diljem Hrvatske. OBILJEŽEN DAN PLANETA ZEMLJE Učenici naše škole raznim akcijama uređivanja interijera i okolice škole obilježili su Dan planeta Zemlje. Predavanje o zaštiti ozonskog omotača te očuvanju okoliša održale su učiteljice Marina Puljko i Erika Tušek Vrhovec. Prigodan animirani film na tu temu izradile su učenice 7.razreda i članice Eko grupe Zdenčeki Željka Cvilko i Ana Draganić. Filmić možete pogledati na našoj mrežnoj stranici. (etv) Projekt prezentacije obrtničkih i ostalih srednjoškolskih programa 2012. 23.4.2012. održana je prezentacija obrtničkih i ostalih srednjoškolskih programa za učenike 8.razreda na kojoj su osim učenika bili nazočni i njihovi roditelji. Prezentirani su obrtnički i ostali srednjoškolski programi kao pomoć roditeljima i učenicima u odabiru škole nakon završetka 8.razreda. Na sastanku su prisustvovali predstavnici Srednje škole Krapina, Pregrada, Bedekovčina i Zabok te ŠUDIGO Zabok. Svaki od predstavnika nam je predstavio svoju školu te njihove programe, kao i mogućnosti zapošljavanja nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja. Nakon srednjih škola predstavila se i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije koja nas je upoznala s obrtničkim zanimanjima, kao i sa tradicijskim obrtima i vještinama karakterističnim za naš kraj. Nakon završetka prezentacije svatko od učenika je mogao postaviti pitanja o određenoj školi, a predstavnici Srednjih škola su nam podijelili brošure o školskim programima. Roditeljski sastanak je bio veoma zanimljiv i poučan te je mnogima pomogao pri odabiru škole. Denis Vaupotić, 8.r SREBRNE KRAPINSKE MAŽORETKINJE Krenule smo s pjesmom koju smo same osmislile: „Nema ekipe koja je bolja od nas, ajmo Krapina svi u jedan glas!“ Na državnom natjecanju u mažoret plesu i twirlingu, u Cavtatu, 26. travnja 2012. godine, osvojile smo srebrnu medalju u twirlingu. Twirling je dvoranski sport koji podrazumijeva zahtjevnu vještinu baratanja štapom (vrtnja prstiju, kotrljanje ili rolove, bacanja i hvatanja i dr.) uz glazbu te je usko povezan sa plesnim koracima, okretima i skokovima. Krapinske mažoretkinje natjecale su se u kategoriji „zastave“ kao gusarice. Na natjecanju je bilo oko 900 sudionika iz 30 hrvatskih klubova. Na putu prema Cavtatu prošetale smo Dubrovnikom. Ponosna sam što sam članica Krapinskih mažoretkinja i što smo marljivim trudom i vježbanjem postigle tako dobar uspjeh. Iva Malogorski, 8. razred NASTUP NA DJEČJEM GLAZBENOM FESTIVALU RASPJEVANO SUNCE Patricija Pek, učenica 6.razreda naše škole sudjelovala je na Dječjem glazbenom festivalu Raspjevano sunce koji se održao u Klanjcu 05.svibnja 2012.godine. Tamo je postigla zapaženi rezultat osvojivši 3. nagradu stručnog žirija za izvedbu pjesme “Zagorka”. Ovom prilikom čestitamo našoj Patriciji na zapaženom nastupu i osvojenoj nagradi! (etv) 15 Radobojsko-Jesejanski list br. 44 / Godina V. / 15. svibnja 2012. RASPORED UTAKMICA DO KRAJA PRVENSTVA SENIORI: NEDJELJA; 20. SVIBNJA: RADOBOJ - IVANČICA, početak u 17.00 NEDJELJA; 27. SVIBNJA: ZAGOREC (VT) - RADOBOJ, početak u 17.00 NEDJELJA; 3. LIPNJA: RADOBOJ - STUBICA, početak 17.30 NEDJELJA; 10. LIPNJA: SCHIEDEL - RADOBOJ, početak u 17.30 JUNIORI: SUBOTA; 19. SVIBNJA: OMLADINAC - RADOBOJ, početak u 17.00 SUBOTA; 26. SVIBNJA: RADOBOJ - PREGRADA, početak u 17.30 SUBOTA; 9. LIPNJA: RADOBOJ - MLADOST, početak u 17.30 PIONIRI: SUBOTA; 19. SVIBNJA: IVANČICA - RADOBOJ, početak u 15.00 SUBOTA; 26. SVIBNJA: RADOBOJ - PREGRADA, početak u 15.30 SUBOTA; 2. LIPNJA: ZAGOREC - RADOBOJ, početak u 9.00 SUBOTA; 9. LIPNJA: RADOBOJ - MLADOST, početak u 15.30 ML. P I O N I R I: NEDJELJA; 20. SVIBNJA: M. GUBEC - RADOBOJ, početak u 10.00 NEDJELJA; 27. SVIBNJA: RADOBOJ - INKOP, početak u 10.00 NEJDJELJA; 3. LIPNJA: OMLADINAC - RADOBOJ, početak u 10.00 ZAVRŠNICA OPĆINSKIH MALONOGOMETNIH LIGA Udruga za šport i rekreaciju Jesenje u subotu 05.05.2012. bila je organizator i domaćin završnice općinskih malonogometnih liga. Tradicija je to koja se održava već nekoliko godina i to svake godine u drugoj općini. Pravo sudjelovanja imaju po dvije ekipe iz svake općine (pobjednik lige i pobjednik kupa), dakle iz Đurmanca, Jesenja, Petrovskog i Radoboja. Na poziv organizatora sve navedene ekipe potvrdile su svoj dolazak, no usprkos tome završnicu je igralo samo pet ekipa i to: iz Đurmanca „JAVOR“ i „M-KLUB MACELJ“, iz Jesenja „SOKOLI“ i „DONJE JESENJE“, te iz općine Petrovsko samo jedna ekipa „SVEDRUŽA“, dok se iz Radoboja nije odazvala ni jedna ekipa. Obzirom na broj ekipa organizator je odredio da igra svaki sa svakim, ta da ne kraju broj bodova bude presudan za poredak i da se na taj način dobije pobjednik. Najbolja bila je ekipa „JAVOR“ sa maksimalnim učinkom, dakle se sve četiri pobjede i osvojenih 12 bodova. Druga je bila ekipa „M-KLUB MACELJ“ sa sedam bodova, treća ekipa „DONJE JESENJE“ osvojila je šest bodova, te „SVEDRUŽA“ sa dva i posljednje peto mjesto pripalo je ekipi „SOKOLI“ sa osvojenim jednim bodom. Gledatelji, kojih se okupilo stotinjak, mogli su uživati u kvalitetnom nogometu, što se moglo i očekivati obzirom na to da se ipak radi o najboljim timovima. Nadamo se da će se ovakav tip druženja i takmičenja nastaviti i u budućnosti, jer kako bi rekli sami igrači ovo je za nas naša malonogometna „Liga prvaka“. VETERANI: PONEDJELJAK; 21. SVIBNJA: OROSLAVJE - RADOBOJ, početak u 17.30 PONEDJELJAK; 28. SVIBNJA: RADOBOJ - TONDACH, početak u 17.30 PETAK; 1. LIPNJA: ZAGOREC - RADOBOJ, početak u 18.00 PONEDJELJAK; 4. LIPNJA: RADOBOJ - MLADOST, početak u 18.00 PONEDJELJAK; 11. LIPNJA: VATROGASAC - RADOBOJ, početak u 18.00 ŽUPNIJSKA NOGOMETNA LIGA LOŠI NASTUPI RADOBOJA Proljetni dio natjecanja u okviru I. ŽNL nogometaši Radoboja otvorili su pobjedama protiv Oštrca i Pregrade, ali je potom uslijedio niz poraza. Jedinstvo,Rudar Mihovljan i Straža bili su bolji od Radoboja, tek je uslijedio jedan blijesak i to pobjeda protiv Inkopa i nerješeno protiv Oroslavja, da bi uslijedila pobjeda protiv vodećeg Rudara u Dubravi Zabočkoj. Od mogućih 27 bodova osvojeno je 13 što je NK Radoboj doveo u opasnu zonu. Do kraja natjecanja preostaju još tri utakmice, a protivnici Radoboja su: Zagorec u Velikom Trgovišću, Stubica u Radoboju i Schiedel u Novom Golubovcu. Kako zbog reorganizacije natjecanja iz lige ispadaju najmanje četiri kluba, a u nepovoljnijoj varijanti i pet može se dogoditi da Radoboj nakon mnogo godina bude u zoni za seobu u najniži rang natjecanja. Evo rezultata i tablice nakon odigranog 22. kola: REZULTATI 22.KOLA: STRAŽA- PREGRADA OŠTRC –KLANJEC SCHIEDEL-JEDINSTVO STUBICA- INKOP 3: 0 1:5 0:5 1:2 ZAGORED-OROSLAVJE 3:2 IVANČICA-RUDAR (M) 1:1 RUDAR (D)-RADOBOJ 0:1 Od svi radobojskih nogometnih ekipa najbolje rezultate ostvaruju najmlađi. Evo detalja sa utakmice protiv Sloge kada su pobjedili sa 14:0. TABLICA RUDAR (D) 22 14 4 4 48 : 20 46 INKOP 22 14 2 6 53 : 29 44 ZAGOREC 22 14 2 6 45 : 33 44 JEDINSTVO 22 13 3 6 59 : 31 STRAŽA 22 10 4 8 33 : 33 34 STUBICA 22 10 3 9 32 : 28 33 RADOBOJ 22 9 8 5 27 : 24 33 KLANJEC 22 9 4 9 34 : 34 31 RUDAR (M) 22 7 8 7 35 : 26 29 SCHIEDEL 22 8 3 11 29 : 37 27 PREGRADA 22 5 3 14 25 : 46 18 OROSLAVJE 22 4 5 13 25 : 46 17 IVANČICA 22 4 5 13 19 : 54 17 OŠTRC 22 4 9 14 18 : 39 16 42 PROHUJALA VREMENA NA RADOBOJSKOM PODRUČJU MILIVOJ RANOGAJEC (1933. -1994.) II. dio RADOBOJSKI KORIJENI USPJEŠNI PRIVREDNIK I AKTIVAN DRUŠTVENO POLITIČKI RADNIK Milivoj Ranogajec obavljao je 1984. godine odgovornu dužnost predsjednika Skupštine općine Krapina i predsjednika Tjedna kajkavske kulture Krapina pa mu je stoga i pripala čast da otvori 19. festival Kajkavskih popevki. stigla je u Radoboj zahvaljujući predsjedniku Milivoju Ranogajcu, a najveći uspjeh ostvario je uspješnom organizacijom posla oko određivanja mjesta nogometnog igrališta, otkupa zemljišta i početku izgradnje tog sportskog objekta. Uz angažiranje u vođenju nogometnog kluba u Radoboju gotovo ni jedna društvena, kulturna ili politička aktivnost sve do devedesetih godina prošlog stoljeća u Krapini nije mogla proći bez njegovog doprinosa. Kada 1966. godine u Krapini dolazi do osnivanja Festivala kajkavskih popevki svoj doprinos od početka sedamdesetih daje i cijeli kolektiv Tiskare Ljudevit Gaj, preuzimajući na sebe veliki dio tereta oko pripreme i održavanja te manifestacije. Ostaje tako sve do neslavnog kraja Tiskare. Sve ulaznice, propagandni materijal, brošure posvećene festivalu i Tjednu kajkavske kulture, notne knjižice i druge prigodne publikacije Uz sva ostala zaduženja ni članstvo u DVD-u mu nije tiskane su Uspješno vođenje Tiskare Ljudevit Gaj Krapina od strane Milivoja Ranogajca nije moglo proći nezapaženo i na odvijanje mnogih drugih područja života. Kada je u Radoboju 1975. godine do realizacije došla inicijativa za osnivanje nogometnog kluba, inicijatori su odlučili zamoliti svog Radobojca Milivoja Ranogajca da bude prvi predsjednik. Na osnivačkoj skupštini krajem iste godine jednoglasno je izabran na tu dužnost i Nogometni klub Radoboj može zahvaliti upravo njemu što se već iduće godine ime NK Radoboj našlo na popisu Varaždinskog nogometnog saveza i što su se mladi uključili u redovito natjecanje. Prva garnitura opreme za nogometaše bilo strano. Na slici sa svojim vatrogascima iz Tiskare. u Tiskari Ljudevit Gaj Krapina, koja je u nekoliko navrata bila i pokrovitelj cijele manifestacije. Od prvih dana festivala pa kasnije preko Tjedna kajkavske kulture, Milivoj Ranogajec bio je uključen bilo među članove skupštine i izvršnog odbora bilo u pojedine druge organe, da bi 1984. godine bio predsjednik Tjedna kajkavske kulture i samog festivala. Te je godine, naime, obavljao dužnost predsjednika Skupštine općine Krapina, koja je uz sadašnji Grad Krapina obuhvaćala i današnje općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Bila je to i jedina godina od svog dolaska u Tiskaru pa do odlaska kada Može se slobodno tvrditi da su za održavanje festivala Kajkavskih popevki u Kranije bio isključivo vezan pini među najzaslužnijima dva čovjeka za taj kolektiv, ali je uz rođena u Radoboju, Milivoj Ranogajec i obavljanje odgovorne Viktor Crnek. dužnosti predsjednika kolektivu i na mnogim drugim Općine stalno vodio brigu i o uspješnosti svog kolekti- mjestima uvijek je bio spreman pomoći, sudjelovati u raznova. Valja spomenuti i doprinos vrsnim društveno političkim, kojeg je Milivoj Ranogajec dao sportskim ili kulturnim zbivau radu Kulturno umjetničkog njima. Nije stoga bilo ni slučajdruštva Ilirci Krapina. Kao nje- no što se mogao naći u vatrogov dugogodišnji član i pred- gasnom odjelu na primjer, kao sjednik omogućio je mnogim član DVD-a ili na najviših polizaljubljenicima u glazbu da se tičkim skupovima u Hrvatskoj i njome i bave, bilo kao glazbe- tadašnjoj Jugoslaviji. Sve u svemu svojim radom nici u limenoj glazbi, tamburaškom orkestru ili pjevačkom i životom svrstao se u red najzboru. Osiguravajući potrebna poznatijih i najuspješnijih posredstva kao predsjednik Ilira- jedinaca rođenih u Radoboju ca omogućio im je brojne na- u sredini koja se barem za sada stupe kako u Hrvatskoj tako i premalo ponosi sinovima i širom Evrope. Ovo je društvo kćerima rudara i seljaka koji su pod njegovim predsjedavanje svojoj djeci, šaljući ih na ško1990. godine obilježilo 25 go- lovanje omogućiti ljepši i bolji dina uspješnog djelovanja. U život nego što su ga oni imali, svom rodnom Radoboju, mje- a što su oni svojim radom i dostu življenja Krapini, radnom kazali.(vir) MENADŽER SVOG DOBA U PRIVREDI I POLITICI U godinu dana koliko je prema tadašnjim zakonima trajala funkcija predsjednika Skupštine općine, Milivoj Ranogajec je pokrenuo i realizirao brojne aktivnosti. Radilo se tako na obnovi komunalne infrastrukture u gradu, glavne gradske ulice bile su prekopane radi rekonstrukcije brojnih instalacija i novog asfaltiranja, ali sve je bilo gotovo do rujna kada je bilo otvaranje Tjedna kajkavske kulture. Te je godine građena sudska zgrada u Krapini, postavljani su prvi semafori i građen je spomenik Izidoru Štroku ispred zgrade Srednje škole.
© Copyright 2024 Paperzz
