GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE t d 2011 Broj 38 / Godina IV. / 15 15. studenoga 2011. ISSN 1846-7857 BARICA I JANKO RANOGAJEC IZ RADOBOJA NAKON PEDESET GODINA BRAKA OBNOVILI ZAVJET MJEŠTANI GORJANA ZADOVOLJNI: PROŠIRENA I ASFALTIRANA RIMSKA CESTA 2 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. MJEŠTANI OPĆINE RADOBOJ ZA 4-5 GODINA IMATI ĆE JEDAN OD NAJKVALITETNIJIH SUSTAVA ZA OPSKRBU PITKOM VODOM MILIJUN I PETSTO TISUĆA KUNA ZA PROJEKTE Općina Radoboj, poštujući zakonske odredbe prenijela je pravo upravljanja svojim vodovodom Krakomu. Ni nakon više od godinu dana pojedincima, nažalost, još nije jasno kakova je to korist za njih i ukupnu opskrbu pitkom vodom na području Općine Radoboj. Još se uvijek prigovara načelniku da je prodao našu vodu, da sada plaćamo mnogo više nego ranije i da se ništa nije promijenilo. Jeli to baš tako? Naravno da nije. Uveden je red u pogledu legalizacije priključaka, promijenjeni su vodomjeri i danas potrošnju vode plaća mnogo više potrošača nego ranije. Drugo i mnogo važnije pitanje bi li Općina mogla koristiti sredstva Hrvatskih voda da vodovod nije prenijela na Krakom. Normalno da ne bi, jer se Općina na temelju zakonskih odredbi ne može baviti distribucijom vode. Zahvaljujući donijeto odluci o predaji vodovoda Krakomu ovih dana svjedočimo potpisivanju ugovora između Krakoma i Hrvatskih voda o izradi projekta za rekonstrukciju vodoopskrbnog sustava na području Opći- U RADOBOJU ĆE BITI EDUKACIJSKO-PROMIDŽBENI CENTAR JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE JOŠ JEDAN ZNAČAJAN PROJEKT Općina Radoboj među svoje je prioritete uvrstila uređenje prostora u kojima će se održavati djelatnosti iz oblasti zaštite kulturno-povijesne baštine i prirodnih vrijednosti. Za te su namjene namijenjene stare zgrade osnovne škole i bivše školske drvarnice koja se nalazi uz staru školu. Dok se radovi na adaptaciji školske zgrade u kojoj će biti Zavičajna zbirka privode kraju ovih dana učinjen je još jedan korak prema uređenju Edukacijsko-promidžbenog centra Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. U Općini je održan sastanak na kojem je u petak 11. studenoga župan Krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić potpisao Sporazum o suradnji s Ministarstvom kulture radi financiranja projekta u Radoboju. Sporazum je već ranije potpisao ministar kulture Jasmin Mesić. Radi se o iznosu od 1.500.000 kuna koliko će prema troškovniku trebati za uređenje zgrade površine oko 90 m2, koja je u vlasništvu Općine Radoboj, a iznajmit će je Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima bez naknade na rok od 30 godina. Ova zgrada kao i ona u kojoj se uređuje Zavičajna zbirka imaju status energetski učinkovite građevine i koristit će zajedničko postrojenje za grijanje i hlađenje. Uređenjem ove sada ruševne zgrade zaokružit će se prostor kojem pripada i Radobojski trnac i zajedno će služiti kao mjesto koje će posjećivati mnogi turisti i drugi zainteresirani. Predviđeno je da građevinski dio radova bude dovršen tijekom iduće godine.(vir) Župan Siniša Hajdaš Dončić potpisuje Sporazum o financiranju Edukacijskog centra u Radoboju. ne. Hrvatske vode će izdvojiti 1.500.000 kuna za projekte, a kasnije će u cijelosti financirati rekonstrukciju koja će se provoditi u tri faze. U okviru prve faze rekonstrukcije planirana je izgradnja bazena zapremine 400 kubika u zaselku Jambreki, postavljanje magistralnog voda do pumpne stanice kod Kapelice i izgradnja pumpne stanice u zaselku Košutići koja će služiti potrošačima na području Gornje Šemnice. Druga faza obuhvaća izgradnju magistralnog voda do Gornje Šemnice i Radobojskih Brega sa spojem na vodoopskrbni sustav Krapina. Treća, završna faza obuhvaća izgradnju još jednog bazena na lokaciji Beli zdenci i cjelokupnu sanaciju izvorišta. Na potrošačima je da ocjene je li potez da se distribucija vode na području Općine Radoboj povjeri Krakomu bio dobar ili ne.(vir) ODRŽANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE RADOBOJ SMANJEN OPĆINSKI PRORAČUN U Radoboju je 14. listopada održana 18. sjednica općinskog vijeća na kojoj je usvojena Odluka o prvoj izmjeni Proračuna za 2011. godinu. Prvom izmjenom proračuna smanjeni su prihodi za 49.500 kuna, a rashodi za 761.185 kuna. Na taje će se način pokriti manjak u proračunu koji je ostvaren na kraju prošle godine. Inače su unutar pojedinih stavki prihvaćene manje izmjene tako da su kao novi izdaci uvršteni za izgradnju društvenog doma u Radobojskim Bregima, izgradnja tribina na nogometnom igralištu te radovi na zamjeni stolarije i sanaciji fasade na zgradi OŠ Side Košutić Radoboj. Odluka o prvoj izmjeni proračuna Općine Radoboj za 2011. godinu usvojena je jednoglasno. Nakon provedenih javnih natječaja općinski vijećnici su donijeli i odluke o sklapanju ugovora za održavanje javne rasvjete i održavanja nerazvrstanih cesta konkretno za košenje i održavanje travnatih površina uz te ceste. Na temelju usvojene odluke brigu o održavanju javne rasvjete na području Općine Radoboj vodit će firma Tehnoelektro elektroinstalacije vlasnika Viktora Pohižeka iz Gornje Šemnice, a travu će uz nerazvrstane ceste kositi firma Dina proizvodnja, trgovina, prijevoz i usluge vlasnika Danijela Draganić, iz Gorjana Sutinskih. Na sjednici Općinskog vijeća donijeta je i odluka o izmjenama i dopunama odluke o nerazvrstanim cestama. Kod toga je za građane bitno da se tom odlukom među ostalim određuje da uz nerazvrstane ceste treba biti bankina najmanje širine od 0,50 metra i da vlasnici zemljišta trebaju to omogućiti jer im u protivnom slijedi predviđena kazna. Kao i obično pojedini vijećnici postavljali su pitanja, a ovaj je put najinteresantnije ono koje se odnosilo na mogućnost uređenja križanja cesta kod Ruke. Prema prijedlogu vijećnika Zdenka Vidovića i Josipa Potočkog na tom bi mjestu trebalo izvidjeti mogućnost izgradnje kružnog toka odvijanja prometa kako bi se izbjegli sadašnji zastoji. Inicijativa će biti upućena nadležnim tijelima za rješavanje tog pitanja i o njima ovisi hoće li se što poduzeti. (vir) Zahvaljujući i sufinanciranju Općine zamijenjena je stolarija i uređuje se fasada na zgradi OŠ Side Košutić u Radoboju. RADOBOJSKO-JESEJANSKI LIST Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec UREDNIŠTVO: Branka Oslić, Ivan Habjanec, Ana Kranjčec, Ivan Maligec, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar - glavni i odgovorni urednik. Lektor: Tanja Gregurović Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: 049/349-109, e-mail: [email protected] Gornje Jesenje 103, 49233 Gornje Jesenje, tel: 049/375-503, e-mail: jesenje 2 @jesenje.hr Grafička priprema i tisak: Papir market d.o.o. Krapina List je besplatan i izlazi mjesečno. Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. POVODOM 20. GODIŠNICE POGIBIJE NA RODNOJ KUĆI HRVATSKOG BRANITELJA VJEKOSLAVA CEROVEČKOG U JAZVINAMA OTKRIVENA SPOMEN PLOČA 3 Nazočnima su se obratili: načelnik općine Radoboj, Anđelko Topolovec i Darko Posavec iz PU Varaždinske, dok je ploču i sve prisutne blagoslovio vojni kapelan, prečani Pavlek. NAJVEĆA MOGUĆA LJUDSKA ODLUKA Predgrađe Vukovara, Borovo naselje, 1991. godine mjesto je pogibije VJEKOSLAVA CEROVEČKOG – CIGE, posljednjeg zapovjednika Specijalne postrojbe Policijske uprave varaždinske koja je branila Vukovar. Vjekoslav je rođen u Jazvinama, općina Radoboj i nakon završetka srednje škole odlučio se za poziv policajca. Završivši Policijske škole raspoređen je u Policijsku upravu Varaždinsku gdje ga je zadesio i Domovinski rat. Kao sposoban pripadnik Hrvatske policije u jesen 1991. godine imenovan je za zapovjednika zasebne policijske postrojbe koja je iz Varaždina otišla braniti Vukovar. Bila je to nažalost posljednja dužnost koju je Vjekoslav Cerovečki - Cigo obavljao. U posljednjim danima obrane Vukovara sa svojim je suborcima bio u Borovu naselju, opkoljeni bez pomoći nastojali su zaštiti jedni druge koliko su to mogli. Upravo na takovom zadatku poginuo je posljednji zapovjednik obrane Borovog naselja Vjekoslav Cerovečki. Prisjećajući se tog trenutka njegov suborac Darko Posavec iz PU Varaždinske, prilikom otkrivanja spomen ploče u Jazvinama rekao je: Svakodnevno smo donosili odluke koje nisu bile lake, ali odluke koje su nas motivirale u nastojanju da branimo i obranimo domovinu. Njegova odluka u trenutku kada više nismo imali izlaza, kada smo bili bez streljiva i nismo se imali čime braniti, da ode u pedesetak metara udaljen prostor alatnice s ciljem da spasi nas ranjenike i civile, bila je najveća moguća ljudska odluka. U zadnjim minutama borbe za Vukovar pao je, a ja sam ponosan što sam bio njegov vojnik. Načelnik Općine Radoboj, Anđelko Topolovec, naglasio je kako ovaj naš kraj može biti ponosan na činjenicu što su u obrani domovine sudjelovali brojni naši mještani i dali doprinos konačnoj pobjedi. Nažalost jedan od najistaknutijih, Vjekoslav Cerovečki, dao je i svoj život što ne smijemo nikada zaboraviti, a spomen ploča na njegovoj rodnoj kući također će tome pridonijeti. Ploču je otkrio Vjrekoslavov sin, Valent, a nakon nastupa radobojske limene glazbe Mirna ispred ploče cvijeće su položili i svijeće zapalili predstavnici braniteljskih udruga iz Krapinsko - zagorske i Varaždinske županije. Valja naglasiti da je unatoč kišovitom vremenu na otkrivanje spomen ploče bilo nekoliko stotina građana među kojima i pedesetak iz Varaždina.(vir) DAN SVIH SVETI NA RADOBOJSKOM GROBLJU Na Blagdan Svih Svetih svetu misu u radobojskoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva služio je pomoćni biskup Zagrebački mons. Valentin Pozaić. Nakon mise na mjesnom je groblju obavio blagoslov grobova kod središnjeg križa gdje su zapaljene brojne svijeće. Spomen ploču otkrio je sin Valent Brojni predstavnici braniteljskih udruga došli su na otkrivanje ploče i tako još jednom odali počast hrvatskom vitezu, generalu Vjekoslavu Cerovečkom. PREMINULA NAJSTARIJA MJEŠTANKA U 95. godini života preminula je Josipa Maligec, najstarija mještanka Općine Jesenje. Sa svojih 95 godina hrabro se nosila. No kako uz godine imunitet polako opada i pojavljuju se razne bolesti koje iscrpljuju ljudski organizam, i Josipa je shrvana bolešću izgubila posljednju ovozemaljsku utrku. Svoj radni vijek Pepica je, kako su je od milja zvali mještani, započela u bivšoj tekstilnoj industriji KTI gdje je s trideset godina staža otišla u “zasluženu mirovinu”. Često i s ponosom je voljela isticati kako se u ono vrijeme pješice išlo na posao te je ona svojih trideset godina staža odradila hodajući svakodnevno pješke na posao. “Nije bilo onda prijevoza, a kad si se vratil s posla, uzmi motiku ili koš i brže na njivu. Suprug nije išao na posao, bavio se poljoprivredom pa smo uz naše troje djece uvijek imali žita i mesa, nije bilo glada. Danas je ipak ljepše, imam svega, jedino mi nedostaje društvo; suprug je umro prije 26 godina, a od moje generacije u selu više nema nikoga i to mi je najteže. Znate, mladi imaju svoje brige i drugačije gledaju na život, a ja si vrijeme kratim gledajući televiziju” ispričala je sada pokojna Josipa općinskoj delegaciji koja joj je bila ove godine u posjetu. Nažalost, uz Anu Ranogajec, Stjepana Kovačeca, Josipa je treća osoba od ukupno njih 9 iz “Kluba 90 “ koji su preminuli ove godine. 4 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA POVODOM DANA OPĆINE RADOBOJ DOBRI PROGRAMI TEMELJ RAZVOJA U prostorijama Vatrogasnog doma u Radoboju 20. listopada održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Radoboj povodom obilježavanja Dana Općine. Nakon što su glazbenici limene glazbe Mirna odsvirali državnu himnu, predsjednik Općinskog vijeća Alojz Sajko pozdravio je sve nazočne i pozvao ih da minutom šutnje odaju počast svima koji su položili život za Hrvatsku i svim građanima Općine Radoboj koji su preminuli između dvije svečanosti obilježavanja Dan općine. Među uzvanicima u dvorani su se našli: predsjednik HNS-a Radimir Čačić, dožupan Krapinsko-zagorski Anđelko Ferek Jambrek, držani tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Branko Mučnjak, predsjednik Skupštine Međimurske župa- nije Petar Novački, dožupan Varaždinske županije, te gradonačelnici i načelnici zagorskih općina. Kao što je to uobičajeno, prigodnim se govorom nazočnima obratio općinski načelnik Anđelko Topolovec, koji je u kratkim crtama iznio podatke o realizaciji općinskih programa u posljednjoj godini. Unatoč lošem ekonomskom stanju u državi, općina Radoboj je uglavnom nastavila realizaciju zacrtanih programa, a sa posebnim zadovoljstvom je konstatirao da se konačno realizira program proširenja Rimske ceste i dovršenja projekta Zavičajne zbirke. Na ostvarenim rezultatima u Općini Radoboj u prošloj godini govorili su gosti, a posebno je dirljivo obraćanje nazočnima bilo Petra Novačkog, koji je rođen u Gornjoj Šemnici, završio je Gimnaziju u Krapini, a danas je predsjednik Skupštine Međimurske županije. Rekao je među ostalim: Ponosim se što potječem iz ovog kraja, ali se sramim činjenice što dolaskom u svoj rodni kraj prepoznajem sve manje ljudi. Stjecanjem okolnosti nakon završetka fakulteta morao sam potražiti posao van mog mjesta rođenja. Ostvario sam zapaženu profesionalnu i političku karijeru u Međimurju, ali se ponosim što sam ponikao u ovoj sredini. Predsjednik HNS-a Radimir Čačić naglasio je sposobnost općinskog rukovodstva na planu određivanja prioriteta i pripremi projekata jer se samo tako mogu ostvariti rezultati, dok je zamjenik Varaždinskog župana uz konstataciju da je na dan obilježavanja Dana općine Radoboj kišovito vrijeme, ali da nakon toga dolazi sunčano i lijepo, a to će se ostvariti nakon 4. prosinca, kada će odgovornost za razvoj svih područja Republike Hrvatske preuzeti ljudi iz Kukuriku koalicije koji neće prvenstveno puniti svoje džepove, već će voditi brigu o ravnomjernom razvoju svih krajeva Lijepe naše. Dobre želje i čestitke općinskom vodstvu i svim građanima Općine Radoboj, zbog spriječenosti da prisustvuju svečanosti uputili su brojni dužnosnici od sabora RH, preko Grada Zagreba do susjednih gradova i općina.(vir) Predsjednik Općinskog vijeća bio je domaćin skupa. Općinski načelnik Anđelko Topolovec pohvalio se ostvarenim rezultatima. Zabilježili smo i srdačni susret radobojskog župnika vlč. - Ivice Bračuna i predsjednika HNS-a Radimira Čačića. Pogled na svečano uređenu dvoranu u kojoj je održana sjednica Općinskog vijeća Radoboj povodom Dana općine. Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. 5 OPĆINSKA PRIZNANJA Uz Dan Općine Radoboj, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća zaslužnim udrugama i pojedincima uručena su posebna priznanja. Ove su godine Zahvalnicu za doprinos u razvoju Općine primili: Osnovna škola Side Košutić Radoboj, DVD Gornja Šemnica, Radoboj i Jazvine, Sportska udruga građana G. Šemnica, Radobojske mažoretkinje, ŠKD Radobojska kubura, Nogometni klub Radoboj, Limena glazba Mirna, Sportska udruga Radoboj, ŠKUG Josip Poljak Jazvine, KD Viniverhska kubura, Likovno društvo Ernest Tomašević i Radio Hrvatsko zagorje Krapina. Posebna priznanja dobili su Mihael Grmovšek i njegova mentorica Dragica Šalković za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju iz matematike, te Mia Jurinjak s mentoricom Josipom Miljan za osvojeno treće mjesto na Županijskom natjecanju iz geografije. Nagrade za najljepše uređene okućnice dobili su: Ana Horvat, Marija Dolski i Josip Švaljek.(vir) Mia Jurinjak i Josipa Miljan primile su poklon za ostvareni uspjeh na natjecanju iz znanja učenika. BLAGOSLOVLJENA NOVOUREĐENA SVEĆENIČKA GROBNICA Na blagdan Svih svetih, kada obilazimo groblja i odajemo dužno poštovanje onima koji nisu više među nama, ukrašujući njihove grobove cvijećem i paleći svijeće, zahvaljujemo im za sve ono što su za ovozemaljskog života učinili za nas i našu zajednicu. Na mjesnom groblju u Gornjem Jesenju nakon mise koja je služena za sve pokojne, župnik pater Josip Krčmar blagoslovio je novouređenu svećeničku grobnicu. U grobnicu je ukopano troje svećenika; uz Ivicu Košutića, ukopanog prošle godine, sahranjeni su posmrtni ostaci svećenika Lepoša Tome i Juraja Šporčića koji su službovali u župi Jesenje prije više od stotinu godina. Blagoslovu je prisustvovao načelnik Ivan Maligec s vijećnicima Općine Jesenje koja je financirala uređenje grobnice te svi okupljeni mještani. 6 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. OPĆINSKA ORGANIZACIJA HRVATSKE SELJAČKE STRANKE ODRŽALA U RADOBOJU PROGRAMSKU SKUPŠTINU UVIJEK UZ OBIČNOG ČOVJEKA Članovi Hrvatske seljačke stranke iz Općine Radoboj održali su Programsku skupštinu na kojoj su ocijenili svoj dosadašnji rad i utvrdili zadatke za iduće razdoblje. Predsjednik HSS-a Radoboj Josip Potočki naglasio je u svom izvješću kako je HSS na razini države na vlasti, a u Općini Radoboj je konstruktivna opozicija. U okviru rada Općinskog vijeća nastoji se pridonijeti donošenju takovih odluka koje će biti od koristi najvećem broju ljudi. Naglasio je i ulogu HSS-a kod realizacije programa uređenja Rimske ceste, te ostale aktivnosti koje se prije svega odnose na pružanje pomoći poljoprivrednicima. Radoboj ima dugu i bogatu tradiciju kada je u pitanju Hrvatska seljačka stranka, počevši od prijeratnog tajnika i potpredsjednika HSS-a i bliskog suradnika Sjepana Radića i Vlatka Mačeka, Alojza Košutića, zatim Petra Novačkog iz Gornje Šemnice koji je kao HSS-ovac bio zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, a sada obavlja dužnost predsjednika Županijske skupštine Međimurske županije, Stjepana Novačkog koji je obavljao dužnost kra- pinskog gradonačelnika, a i Općina Radoboj imala je načelnika iz redova HSS-a. Zbog svega toga radoboski HSS očekuje dobre rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima. O radu HSS-a na razini države gdje je osam godina bio u koaliciji sa HDZ-om govorio je državni tajnik Branko Mučnjak, naglasivši kako je HSS uvijek bio uz običnog čovjeka i da će to biti i ubuduće. HSS je išao u koaliciju sa HDZ-om radi dobrog programa, a to ćemo učiniti i nakon predstojećih izbora ukoliko će HDZ sastavljati novu Vladu, rekao je između ostalog državni tajnik Branko Mučnjak i pozvao članove da se angažiraju na upoznavanju birača s programom HSS koji se temelji na pet poluga: Obitelji kao temelju društva, Pravednom razvoju svih hrvatskih regija, Turizmu na modelu novog razvoja, Zaštiti okoliša na modelu zelene ekonomije i Jačanju hrvatskog sela i očuvanju hrvatskih prirodnih sirovinskih bogatstva. Inače na HSS-ovoj listi za Sabor u trećoj izbornoj jedinici biti će pet Zagoraca i jednom od njih pripast će drugo mjesto na listi.(vir) Josip Potočki, predsjednik Općinske organizacije HSS-a Radoboj. Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja. TRI ZLATA I DVADESET I TRI SREBRA Članovi radobojske udruge vinogradara i vinara ove su godine dostavili više od pedeset uzoraka svojih vina na ocjenjivanje. Na temelju utvrđenih kriterija, koji se primjenjuju prilikom ocjenjivanja vina u svim udrugama, vinarima iz Udruge vinogradara i vinara Radobojski pajdaši pripale su tri zlatne, dvadeset i tri srebrne te devetnaest brončanih medalja. Zlato su dobili: Vinko Rihtar za chardonay, Slavko Švaljek za silvanac zeleni i Ivan Vinceljak za miješano vino. Broj i raznovrsnost uzoraka vina koja su visoko ocjenjena, dokazuje da se kvaliteta vina na našem području iz godine u godinu povećava i da više nema loših zagorskih vina. Priznanja je nagrađenim predao dožupan Krapinsko-zagorski, Anđelko Ferek Jambrek. STIGAO ASFALT Radovi na Rimskoj cesti ubrzano se odvijaju od zemljanih, preko pripremanja trase i ugradnje rubnika do polaganja asfaltnog sloja. Iako radovi na cijeloj dužini ceste ne će biti obavljeni ove godine, već sada učinjeno znači mnogo, jer je cesta proširena i asfaltirana na onom djelu gdje je bila gotovo neprohodna. Strojevi su obavili svoje. Trasa ceste je proširena i moglo se pristupiti pripremi podloge za polaganje asfalta. Dva sloja asfalta položeno je za samo nekoliko dana, a sami su radovi pobuđivali veliku znatiželju mještana. Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. RADOBOJSKI VINOGRADARI I VINARI IZABRALI NOVO VODSTVO 7 PROSLAVA MARTINJA U JESENJU MEĐU NAJBOLJIMA Članovi Udruge vinogradara i vinara Radobojski pajdaši održali su izbornu skupštinu na kojoj su ocijenili dosadašnji rad, utvrdili program rada za slijedeći period, razriješili dosadašnje i izabrali novo čelništvo. Podnoseći izvješće, dosadašnji predsjednik Dragutin Kiseljak naglasio je, da Udruga ima više od stotinu članova, koji aktivno sudjeluju u aktivnosti i stalno unapređuju proizvodnju grožđa i vina. Svakako su najpoznatije manifestacije koje se održavaju uz vinske blagdane: Vincekovo i Martinje, te Bartolovo kada se u jednom od vinograda podiže klopotec. Sudjelujući, među ostalima, u raspravi dožupan Krapinsko-zagorski Anđelko Ferek Jambrek, čestitao je vinogradarima na dosadašnjim rezultatima, napomenuvši da radobojska udruga spada među tri najbolje od ukupno njih 83 koje djeluju u oblasti poljoprivrede na području Krapinsko-zagorske županije. Vinogradari su izrazili zahvalnost dosadašnjim čelnicima udruge koje je niz godina predvodio Dragutin Kiseljak i izabrali nove. Za predsjednika je izabran Berislav Rihtar, dopredsjednik je Stjepan Oraić, a tajnik Josip Krleža. U Upravni odbor izabrani su: Ivan Inkret, Anđelko Gotlin, Dubravko Kranjčec, Janko Oraić, Alojz Sajko i Marijan Topolovec, dok će novi članovi Nadzornog odbora biti: Boris Ivanković. Dragutin Kiseljak i Josip Macan. Na kraju sjednice uručene su zahvalnice najaktivnijim članovima te udrugama i drugim institucijama koje su pridonosile uspješnosti rada udruge. Kako je izborna skupština održana 11. studenoga, na Martinje, uslijedila je ceremonija krštenja mošta i druženje. Dosadašnji predsjednik D. Kiseljak podnio je na sjednici skupštine izvješće o radu. Nakon izborne sjednice uslijedilo je druženje vinogradara povodom Martinja. Krštenje mošta izveli su članovi Humorističkog lista “Zvonec” iz Krapine. Svake godine za blagdan Sv. Martina vinogradari i ljubitelji dobrog vina prelazak mošta u vino obilježavaju kako to i priliči, kod svojih podruma i klijeti. Vinogradari udruge Sv. Martin iz Jesenja blagdan toga, njima najdražeg sveca, tradicionalno slave u dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju. Kruna je to cjelokupnog mukotrpnog rada u vinogradima i podrumima kada se na simbolički način obilježava prelazak mošta u vino koje će cijele godine razveseljavati žalosne, krijepiti dušu i tijelo, grijati srca... Na početku je upriličena podjela diploma ocjenjivanih vina prošlogodišnje berbe, a onda je uslijedilo krštenje mošta. Mošt su ove godine krstili Članovi humorističkog lista Zvonec iz Krapine; i tak je moštek odriješen od: ”smrdljivoga žvepla, i vode, cukora i teleće kože, te raznog drugog smrada, zmazanoća i kemijskih pripravaka, nek bude čist i pošten pun tečne duhe i muške jakosti, krijepi nas i naše pajdaše”... Za dobro raspoloženje okupljenih u dvorani pobrinula se grupa Treća sreća, a kao gost večeri nastupio je Siniša Miklaužić koji je sa svojim pjesmama još više podigao raspoloženje. Druženje je potrajalo do kasno u noć. 8 Radobojsko-Jesejanski list br. 37 / Godina IV. / 15. listopada 2011. DANI OPĆINE I ŠKOLE RADOBOJ DANI OPĆINE I ŠKOLE RADOBOJ Mnoge od sadržaje iz programa obilježavanja Dana Općine Radoboj i Osnovne škole Side Košutić Radoboj zabilježili smo fotoaparatom, a kako nam prostor ne dopušta da ih opširnije opisujemo evo nekoliko odabranih detalja: Općina je i ove godine uz Dan općine dodijelila priznanja za najljepše uređene okućnice: Učenici OŠ organizirali su među ostalim i prodaju radova koje su sami izradili. Prva nagrada pripala je Mariji Dolski. Druga najljepše uređena okućnica je ova Ane Horvat. Treća nagrada pripala je Josipu Švaljeku. U prigodnom programu uz Dan škole sudjelovale su pored ostalih folklorna i ritmička skupina učenika. Radobojsko-Jesejanski list br. 37 / Godina IV. / 15. listopada 2011. DANI OPĆINE I ŠKOLE RADOBOJ Vnučekova popevka i ove je godine bila jedna od najposjećenijih priredbi. Značajnu ulogu imale su domaće mlade pjevačke i voditeljske snage: Ana Pavleković, Filip i Sabina Mikša. DANI OPĆINE I ŠKOLE RADOBOJ 9 Središnjoj proslavi Dana škole uz brojne roditelji, uzvanike i učenike prisustvovali su i neki od bivših učitelja i drugih djelatnika škole, koji su otišli u zasluženu mirovinu. Svoj doprinos proslavi Dana općine i ove su godine dali kazališni amateri iz Svetog Križa Začretja. OD 16. DO 29. LISTOPADA NIZOM RAZNOVRSNIH SADRŽAJA OBILJEŽEN DAN OPĆINE I OSNOVNE ŠKOLE RADOBOJ BOGATSTVO STVARALAŠTVA Malo je sredina veličine Općine Radoboj koje se mogu pohvaliti da na svojem području imaju sedam sportskih udruga, tri dobrovoljna vatrogasna društva, dvije limene glazbe, dvije kuburaške udruge, dva kulturno-umjetnička društva, kinološko društvo, udrugu vinogradara i vinara, Auto klub i još mnogo toga što doprinosi njegovanju bogatih tradicija tog kraja. Zasluga je to stoljetnoj prošlosti koja je Radoboju donijela dobre temelje za razvoj, obrazovanje i ugodan život što i danas potvrđuje slogan Tu se najde mira i spokoja. Zaslužni za to su radobojski rudari koji su iz dubine zemlje vadili sumpor i 20. lipnja 1833. godine odlučili da dio svoje zarade izdvajaju za školovanje svoje i djece drugih mještana. Osnovali su prvu školu na tom području što je pridonijelo snažnom razvoju ovog kraja. Upravo je taj događaj bio povod Općinskim vijećnicima da 20. listopada proglase Danom Općine, a to je učinila i Osnovna škola Radoboj. Od nedjelje 16. do nedjelje 29. listopada gotovo svakodnevno u Radoboju se imalo što vidjeti, saznati mnogo toga o tome što se na tom području događa, zapljeskati nastupu sportaša, učenika, kulturno-umjetnički društava ili se jednostavno zabaviti uz glazbu, jelo i piće. Evo kronološkim redom pobrojenih najznačajnijih događanja. Nedjelja, 16. listopada započela je svetom misom u Župnoj crkvi, nastavljena održavanjem Biciklijade i utrke sve popularnijih quadova, crossera i bgya na stazi Borje u Gornjoj Šemnici. U ponedjeljak, 17. listopada u OŠ Side Košutić obavljen je blagoslov kruha, a idućeg dana uz kolaž poezije i proze, otvorena je izložba uz Dan kravate i predavanje za roditelje i učenike o ulozi samohranih roditelja u društvu. Turistički vodič kroz Radoboj predstavljen je u OŠ, a u vatrogasnom je domu otvorena izložba slika nastalih na ovogodišnjoj likovnoj koloniji u Radoboju. Središnji dan proslave 20. listopada započeo je u Jazvinama, otkrivanjem Spomen ploče na rodnoj kući poginulog hrvatskog branitelja Vjekoslava Cerovečkog, nastavljen održavanjem svečane sjednice Općinskog vijeća i priredbom u povodu Dana OŠ Side Košutić. Vatrogasni sat i književni susret s Mladenom Kušecom u OŠ, te održavanje popularne priredbe Vnučekove popevke i gostovanje kazališnih amatera iz Svetog Križa Začretja bili su sadržaji petka 21. listopada. Izložbom sportskih radnih pasa započeo je program predviđen za subotu 22. listopada, da bi završio sportskim susretima u školskoj sportskoj dvorani. Tradicionalna utrka Radobojski maraton održana je u nedjelju 23. listopada da bi program završio iduće nedjelje 29. listopada druženjem ljubitelja automobila u organizaciji Auto kluba Radoboj. Bilo je dakle za svakog ponešto, za neke previše za druge premalo no sve je prošlo u skladu s aktualnom gospodarskom situacijom i mogućnostima. Uz čestitke i zahvalu svima koji su planirali i realizirali cjelokupni program kako u Općini tako i u OŠ Side Košutić završeni su tako još jedni Dani Općine i OŠ Radoboj.(vir) 10 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. NOVOSTI IZ OŠ SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ NJE A V LE A Ž JE ŠKO L I OB DANA Povodom Dana škole, koji smo svečano proslavili 20. listopada 2011. godine, škola je svima otvorila vrata u tjednu od 17. do 21. listopada. Osim učenika, školu su mogli posjetiti svi koji su nam se željeli pridružiti u proslavi i pritom nešto naučiti, vidjeti i zabaviti se uz bogat program. .Dana 17. listopada 2011. miris kruha i kolača širio se našom osnovnom školom, te PO Jazvine i Gornja Šemnica. Župnik župe Presvetog Trojstva Ivica Bračun blagoslovio je kruh i peciva. Naše škole su uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha zahvalile Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili blagoslovljeni. U istom duhu druženje se nastavilo i u večernjim satima. Škola je već drugu godinu uključena u projekt UNICEF-a, Škole za Afriku. Mladi glazbenik, Karlo Krešimir Kukovačec, održao je otvoreni sat na kojemu je učenicima prikazao čarobni svijet udaraljki, glazbu Afrike. 18. listopada svake godine obilježava se Svjetski dan kravata. Izložbu kravata u školi su organizirale učiteljice: Laura Kukovačec, Sanja Dunaj, Ivanka Švaljek i Karmen Martinić. Posjetitelji su mogli uživati u pogledu na raznolike kravate: široke, uske, svečane…, a i upoznati se s poviješću, etimologijom i značenjem kravate. Croatakravata donirala nam je svoje proizvode čijom prodajom se također uključila u projekt Škole za Afriku. Svojim dolaskom počastila nas je i dožupanica Sonja Borovčak koja je pohvalila izložbu i rad škole. Za učenike predmetne nastave bio je organiziran susret s hrvatskim glumcima, Pericom Martinović i Goranom Matovićem. Kroz kolaž poezije i proze Ljubav je…, učenici su dobili odgovor na pitanje što bi ljubav zapravo mogla biti. Održane su i prezentacije koje su nas ostavile u dubokom razmišljanju. Defektologinja, Elizabeta Končić Trlek, predstavila je zbirku Priča o nenasilju koja će uskoro biti objavljena, a nastala je kao rezultat rada učenika i učitelja razredne nastave. Nakon nje, djelatnice Obiteljskog centra održale su predavanje o ulozi samohranog roditelja u društvu. Ako upitate naše učenike, reći će vam da ih se najviše dojmila Večer plesa, 19. listopada. Nakon prezentacije Turističkog vodiča kroz Natjecanje “Skockajte web! 2011” Radoboj na kojem su marljivo radili učenici i učitelji naše škole, te obilježavanja Europskog dana jezika koji su nam prezentirali učenici, školska dvorana oživjela je vatrenim plesovima. Uz glazbu i ples svi smo zaboravili na probleme i opustili se. U tome su nam pomogli mladi folkloraši učiteljice Dragice Pospiš, ritmičarke učiteljice Karmen Martinić. Daria, učenica 6. razreda i Matija, koji je stigao iz OŠ Ljudevita Gaja, rasplesali su se uz vruće ritmove latinoameričkih plesova, a naše mažoretkinje s voditeljicom Sonjom, dodatno su začinile ovu večer. Uživali smo u njihovim novim kostimima i koreografijama, a publika ih je čitavo vrijeme pratila pljeskom. U ovom veselom raspoloženju goste je dočekalo iznenađenje – u predvorju škole dočekali su ih tamburaši na čelu s Željkom Grozajem, članom kvarteta Gubec te se školom zaorila i pjesma. U četvrtak, 20. listopada 2011. godine, svečano smo proslavili Dan škole i općine održavanjem školske priredbe. Učenici i učitelji marljivo su se pripremali za taj dan. U 16 sati mogli ste s nama uživati u raznim pjesmama zbora, pomno pripremljenim igrokazima, recitacijama i plesnim izvedbama. Posjetili su nas brojni gosti, od kojih posebno izdvajamo zamjenika župana za gospodarstvo Anđelka Ferek-Jambreka, pročelnika KZŽ Ivana Lamota, ravnateljicu Obiteljskog centra Gordanu Maligec, predstavnike Općine, ravnatelje drugih škola … Nakon priredbe, posjetitelji su se mogli zasladiti kestenima pripremljenima na različite načine - kuhani, pečeni, kolači od kestena... Iako vrijeme nije poslužilo, Kestenijada je uspješno održana. Šećući školom, posjetitelji su mogli uživati u izložbi likovnih radova učiteljice Martine Vincelj te radovima članova Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama, učenika i zaposlenika naše škole te sudjelovati u humanitarnoj akciji kupnjom izrađenih proizvoda. Na kraju tjedna, u petak 21. listopada, obilježen je Međunarodni dan školskih knjižnica. Nakon kratkog programa kojim je proslavljena informatizacija naše školske knižnice, uslijedila je svečana podjela učeničkih iskaznica koje će učenici ubuduće koristiti za posudbu lektire i druge knjižne građe. Nakon podjele, svi smo se uputili u park škole. Tamo smo dočekali vatrogasce koji su održali zanimljiv vatrogasni sat u kojem su osobno mogli sudjelovati učenici i učitelji. Tjedan je bio prepun raznolikih događaja. Zahvaljujemo svima koji su došli i s nama proslavili Dan škole. Učiteljica Tamara Poljak Ove godine sudjelovali smo u natjecanju “Skockajte web! 2011”, (CARNetov CMS-u). U natjecanju su sudjelovale 123 škole, 84 osnovne i 39 srednjih. Ocjenjivački sud odabrao je one osnovne i srednje škole čiji su webovi u najvećoj mjeri pokazali poštivanje pravila za izradu dobrog weba te ostavile dojam ažurnosti, angažiranosti, timskog promišljanja, vizualne privlačnosti i svih ostalih kriterija. Škole koje su ušle u finale ovogodišnjeg natjecanja: U kategoriji osnovnih škola: 1. OŠ Matija Antun Reljković 5. OŠ Side Košutić Radoboj 2. OŠ Orebić 6. OŠ Supetar 3. OŠ Petra Kanavelića Korčula 7. OŠ Sve Ane u Osijeku 4. OŠ Retfala OsijeK Ovom prilikom pozivamo Vas da posjećujete našu stranicu http.//www.os-skosutic-radoboj.skole.hr/ te svojim prijedlozima, primjedbama, pohvalama, kritikama pridonesete još boljem rezultatu jer već se pripremamo za prijavu “Skockajte web! 2012”. Za peto mjesto zaslužni su svi učenici i učitelji čijim radovima popunjavamo našu stranicu, a među najzaslužnijima su naši web masteri, a to su: David Vuzem, 7.b, Anamarija Žun, 7.b, Lucija Kunštek, 7.b, Tamara Leško, 7.a, Filip Haldek, 8.a, Suzana Rihtar, 8.a, Barbara Ivanković, 8.a, Nikola Topolovec, 6.a, Jelena Sajko, 6.a. Članovi informatičke grupe! Ivanka Švaljek Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. DANI KSAVERA ŠANDORA GJALSKOG - ZABOK 2011. I opet Kristina... Od 24. do 29. listopada 2011. godine u Zaboku se obilježava kulturna manifestacija pod nazivom Dani Ksavera Šandora Gjalskog. Nezaobilazan dio te tradicionalne manifestacije je i dodjela Male nagrade Gjalski koja se održala 25. listopada. Inače, Mala nagrada Gjalski se dodjeljuje učenicima osnovnih škola Hrvatskog zagorja za najbolje prozne ostvaraje. Ta se nagrada dodjeljuje od 1985. Ove je godine na natječaj pristiglo 66 proznih radova, od kojih samo 11 na kajkavskom narječju. Ocjenjivački sud u sastavu: prof. Borna Lulić, urednik Modre laste, Barica Gradiški, prof. Srednje škole Oroslavje i Nevenka Miškulin, nastavnica savjetnica Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog, imali su težak posao. Kako je naglasio Borna Lulić, predsjednik ocjenjivačkog suda, radovi su bili iznimno kvalitetni i bilo im je jako teško odabrati najbolje. Ujedno je i izrazio žaljenje što nije više proznih radova bilo pisano kajkavskim narječjem. Na samoj dodjeli nagrada četiri su rada bila pohvaljena, a tri i posebno nagrađena. Među nagrađenima je bio i prozni rad Kristine Košutić Veter i ja. O Kristini i njezinoj mentorici smo pisali u prošlom broju Radobojsko – jesejanskog lista pa ovdje nećemo duljiti. Važno je naglasiti da je ova talentirana učenica postigla izvrsno drugo mjesto i time još jednom na dostojan način predstavila školu i Radoboj. Među pohvaljenim i nagrađenim radovima jedino je njezin rad bio na kajkavskom, što je još jedan dokaz da je uistinu teško stvarati na tom narječju. Njezin će rad biti objavljen u zbirci literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice pod nazivom PoZiCa. Uz čitanje proznih radova učenika, u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog mogli smo uživati i u programu koji su nam pripremili učenici i učitelji te škole. Kristina je ovim drugim mjestom osvojila Guinessovu knjigu rekorda, godišnje izdanje Modre laste i još poneku knjigu te će zajedno sa svojom mentoricom, učiteljicom Ivanom Čavužić, u petom mjesecu otputovati tri dana u Poreč. (ič) SMOTRA DJEČJEG KAJKAVSKOG PJESNIŠTVA DRAGUTIN DOMJANIĆ SVETI IVAN ZELINA 2011. MAJINA PJESMA UŠLA MEĐU NAJBOLJE 22. listopada 2011. godine u Svetom Ivanu Zelini se održala 31. smotra dječjeg kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić - Sveti Ivan Zelina 2011. Za tu je smotru pristiglo 299 radova iz 56 osnovnih škola s područja cijele kajkavske Hrvatske (od Gorskog kotara, preko Pokuplja, Posavine, Zagreba sa širom okolicom, Zagorja, Međimurja, sve do Podravine na istoku). Stručni ocjenjivački sud u sastavu: dr. sc. Ivo Kalinski, prof. dr. sc. Joža Skok i mr. sc. Božica Pažur imali su veoma odgovoran posao. Naime, izabrano je 50 najljepših pjesama koje su tiskane u zborniku koji nosi naziv po pobjedničkoj pjesmi - Moja cesta. Među tim je radovima i pjesma Smeh autorice Maje Cerovečki, učenice 8. b razreda. Njezina je mentorica Ivana Čavužić, učiteljica hrvatskog jezika. Valja naglasiti da je i rad Helene Horvat, učenice 5. b razreda uvršten u isti zbornik. Naime, Helena je na satu likovne kulture, uz budno oko učiteljice Martine Vincelj i inspirirana Majinom pjesmom, dobila zadatak tu istu pjesmu i likovno prikazati. Budući da je taj posao izvrsno odradila, crtež možete pronaći ispod Majine pjesme. Na početku bogatog programa svi sudionici smotre imali su prijem u gradskoj Vijećnici, a zatim se program nastavio u dvorani Kraluš Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina, gdje smo mogli čuti 31 pjesmu u izvođenju samih autora. Voditelj smotre bio je Vid Balog. U pauzama između izvođenja pjesama uživali smo u divnim instrumentalnim izvedbama braće Tonija i Josipa Ivekovića (na gitari i violini), u igrokazu Gostioničarka Mirandolina u izvedbi učenica 4. razreda Srednje škole Dragutina Stražimira te u pjesmama i plesovima zelinskog kraja u izvođenju dječje folklorne sekcije HPD - a Zelina. Smotra se održavala pod dvostrukim visokim pokroviteljstvom: Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Na kraju programa uslijedilo je proglašenje najboljih među najboljima. Po prvi su puta najuspješnijim pjesnicima dodijeljene i novčane nagrade, što ih je motiviralo da još više pišu djela na kajkavskom narječju. Uslijedio je bogat domjenak, a zatim i dodjela zahvalnica i priznanja za sve sudionike smotre. Maja se već i prije okušala u pisanju pjesama na kajkavskom narječju. Tako je prije dvije godine njezina pjesma prošla tešku konkurenciju i uvrstila se na županijsko natjecanje LiDraNo. Nada se da će na sljedećim natječajima osvojiti još mnoga priznanja (a i poneku novčanu nagradu). (ič) NOVOSTI IZ OŠ JESENJE DANI KRUHA – DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE U Osnovnoj školi Gornje Jesenje Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje obilježeni su 19.listopada 2011. Središnji zadatak ove šk.godine bio je pripraviti voćni kolač. Svi se nisu držali zadane teme, već su napravili kolače prema receptima koje im je ponudila prof. njemačkog jezika Alexandra Krklec ili su napravili svoje omiljene kolače. Stolovi su bili vrlo lijepo ukrašeni jesenski m plodovima, a 6.razred imao je čak i salvete. Prije samog početka blagovanja izveden je kratak program. Pjesme koje su zboraši pjevali bile su: Bunt sind schon die Wälder, Milosti je čas, a uz pomoć učenica Lucije Šoštarić (8.r), Sare Gašparić (7.r) i Patricije Pek (6.r) otpjevana je pjesma Uzmi kruh. Recitacije su krasnoslovili učenici 1., 2., 3. I 6.razreda. nakon tog kratkog programa učenica Sara Gašparić pročitala je psalam, a nakon toga pater Josip Krčmar blagoslovio je jela. I blagovanje je započelo. Uz pomoć razrednika i učitelja razdijelili su se kolači. Učenici su veselo kružili blagovaonicom u potrazi za omiljenim kolačima. Nakon blagovanja slastica i kolača, učenici su pomogli raspremiti stolove i time su završili obilježavanje Dana kruha. David Gašparić, 5.r 11 Zanimljivosti iz školske knjižnice Prošlo je mjesec dana od početka rada knjižnice. Knjižničar Pjerino Hrvaćanin potrudio se unaprijediti njezin rad. Katalogizirao je sve sveske te svim učenicima i djelatnicima naše škole podijelio iskaznice za lakše praćenje posuđivanja školske lektire. Prateći stanje u knjižnici dao nam je nekoliko zanimljivih informacija. Prvih pet učenika s najvećim brojem posuđenih knjiga su: 1. Malogorski, Petar 2. Juraić, Melani 3. Jedvaj, Juliana 4. Bosek, Dino 5. Draganić, Laura Ukupan broj posuđenih knjiga od 13.9.2011. - 13.10.2011. je 133. Pet najčitanijih knjiga je: Ratko Zvrko: Grga Čvarak Hrvoje Hitrec: Eko Eko Vladimir Nazor: Poezija I.B.-Mažuranić: Priče iz davnine Josip Kozarac: Slavonska šuma; Tena; Mrtvi kapitali; Moj djed; Oprava U našoj školskoj knjižnici djeluje i Knjižničarska grupa, a moguće se i poslužiti računalom te drugim medijima. Knjižnica je zanimljiva, osim igre u njoj možeš pronaći i mir. Sara Gašparić, 7.r 12 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. Nagrade za likovne radove na natječaju Šuma - zelena pluća Zagorja Ponosno objavljujemo da su učenice naše škole osvojile nagrade na natječaju “Šume - zelena pluća Zagorja” u kategoriji likovnih radova. 2. mjesto osvojila je Katarina Galović, učenica 5.razreda, dok je učenica istog razreda Sara Draganić svojim likovnim radom osvojila 5.mjesto. Mentor učenicama bila je Zdenka Lazar. ETV Halloween - 31.10.2011. MARTINJE – MARTINSTAG 29.10.2011. u sklopu nastave engleskog jezika učenici 4. i 5. razreda s učiteljicom Lidijom Leljak obrađivali su običaje zemalja engleskog govornog područja i pri tome se zadržali na aktualnoj temi obilježavanja Halloween-a. Evo što su nam učenici ispričali i objasnili o Halloween-u. Noć vještica ili Halloween je noć uoči Svih svetih, a zapravo je skraćenica od “All Hallow’s Eve” ili “Hallow Eve” (Sveta večer, noć uoči Svih svetih), slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, a odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16.stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta. Učenici su proučili Legendu o Jack-o’-lanternu iz koje dolazi običaj dubljenja buča, odnosno bundeva. Nakon sata engleskog jezika učenici od 4.-8. razreda su izložili svoje izdubljene buče u predvorju škole gdje je nakon toga bilo proglašenje najmanje, najsmješnije, najveće i najstrašnije buče. ETV Na što vi pomislite kad čujete Martinje, pretpostavljam na pretvaranje mošta u vino. U Njemačkoj se naime na taj dan obilježava nešto posve drugo. Djeca i odrasli u predvečerje izlaze na ulice i sudjeluju u blještavoj povorci lampiona. Povorku predvodi konjanik koji predstavlja viteza i sveca Sv. Martina koji je svoj plašt podijelio sa siromahom. Svako dijete drži u svojoj ruci lampion koji se ističe svojim oblikom, bojom i motivima. I mi smo u našoj školi htjeli osjetiti radost sudjelovanja u martinjskoj povorci. 11.11.2011. učenici 4. razreda su zajedno sa svojom učiteljicom Anitom Sviličić i s učiteljicom njemačkog jezika Alexandrom Krklec obojili staklene čaše raznim motivima i u njih stavili lučice. Novonastali svijećnjaci poslužili su im kao lampioni. Učenici su u povorci s lampionima krenuli prema holu škole pjevajući pjesmu „Sankt Martin ritt durch Schnee und Wind“. U holu su izložili lampione, a za trud ih je ravnateljica škole Ljerka Malogorski-Dragoslavić nagradila bombonima. Alexandra Krklec, prof. Obilježavanju Halloween-a izradom crteža bundeva pridružili su se i mališani iz Male škole pri OŠ Gornje Jesenje. Svoje slike izložili su na panou Anamarija, Martina Josipa, Ana, Anđelina, David, Adrian, Dora, Mateo, Verner i Natalija. Nagrada za Ivanu Janžek na natječaju “Deca iščeju Veroniku” Ponosno objavljujemo da je naša Ivana Janžek, učenica 6.razreda osvojila nagradu na natječaju “Deca iščeju Veroniku” za svoj likovni rad na zadanu temu natječaja. Društvo Veliki Tabor i Općina Desinić organizirali su svečanost dodjele nagrada sudionicima projekta ‘’Deca iščeju Veroniku’’ 21.listopada 2011 godine u Desiniću, dvorani OŠ Đure Prejca. Tragična ljubav mlade Desinićanke Veronike i moćnog celjskog grofa Fridriha, legenda o kojoj i danas bruje zidine srednjovjekovnog dvora Veliki Tabor iznad Desinića, bila je inspiracija našoj Ivani za likovni rad za koji je i nagrađena. Mentorica je bila učiteljica likovne kulture Zdenka Lazar. ETV Velika akcija skupljanja otpadnih baterija OŠ Gornje Jesenje i Eko-grupa Zdenčeki uključila se u veliku akciju sakupljanja otpadnih baterija koju provodi tvrtka CIAK. Obavještavamo sve učenike, roditelje i mještane Općine Jesenje da je počela akcija prikupljanja starih otpadnih baterija u školi. Pozivamo sve koji imaju stare neupotrebljive baterije od 1,5 i 4,5 V da ih donesu u školski spremnik kako bi nam pomogli da skupimo što više baterija i da osvojimo izlet. Akcija je započela, a traje do ožujka 2012. ETV Predstava „Koliko je sati?“ 25.listopada 2011. u našoj školi održala se predstava pod nazivom „Koliko je sati?“ Predstava je počela u 12 sati, a izveli su je glumci Mak teatra iz Zagreba, od kojih je jedan mađioničar koji je pokazivao trikove. Trikovi su bili zanimljivi učenicima nižih razreda, dok su učenici viših razreda vrlo lako razotkrili i proučili izvođenje trikova. U predstavi su glumci predstavljali satove, kakvi su se satovi koristili kroz povijest , od sunčanog sata, pa sve do današnjeg zidnog sata. Učenici nižih razreda uživali su u pjesmi Tika taka koju su i naučili pjevati. Neki naši učenici čak su i sudjelovali u predstavi; učenica 6.razreda Silvija Kučko i učenik 8.razreda Josip Ranogajec koji su bili i nagrađeni slatkišem. Učenici su na kraju predstavu i ocjenjivali ocjenom od 1 do 10 te su je ocijenili sa 5. David i Sara Gašparić Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. 13 BRAČNI PAR BARICA I JANKO RANOGAJEC IZ RADOBOJA OBNOVILI BRAČNI ZAVJET NAKON PEDESET GODINA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA ZAJEDNO U SREĆI I NEVOLJI U Župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Radoboju 5. studenoga 2011., nakon pedeset godina braka ponovno su se uz nazočnost članova obitelji, prijatelja i znanaca obavili ceremoniju sklapanja braka. Svečanost je predvodio radobojski župnik vlč. Ivica Bračun. Obitelj Ranogajec živi na selu, Barica, rođena Rukav bavila se kućanskim poslovima i obrađivanjem zemlje dok je Janko punih trideset godina svakodnevno putovao na posao u Zagreb, gdje je kao radnik Željeznice zarađivao za život svoje obitelji. Godinama se trebao ustajati rano ujutro da bi stigao na prvi vlak za Zagreb, a do Krapine ili Velike Vesi trebalo je putovati pješice ili biciklom. Povratak je slijedio u kasnim poslijepodnevnim satima, u ljetnom periodu još se moglo nešto pomoći kod kuće, ali u zimskom periodu odlazak i dolazak bili su po tvrdom mraku. Život im je donio mnogo sretnih trenutaka, naročito kada su im rođena djeca: Ivan, Boris i Štefica, ali i žalosti jer je upravo u ovoj godini nenadano preminuo njihov sin Ivan. Danas nakon pedeset godina braka žive u svom selu, bave se koliko mogu poljo- Snimka novih mladenaca i njihove najuže obitelji privredom i sa zadovoljstvom promatraju kao odrastaju njihovi unuci Laura, Katrin, Martin, Marko i Ivan. Uz 50. godišnjicu braka zaželimo Barici i Janku Ranogajec još mnogo godina zajedničkog života.(vir) MISA ZAHVALNICA ZA DAROVE ZEMLJE U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u G. Jesenju, prve nedjelje u mjesecu studenom služena je misa zahvalnica za plodove zemlje. Misno slavlje predvodio je fra. Vlado Mustač, župnik župe Đurmanec, a koncelebrirali su mu vlč. Stjepan Vorih, dekan bednjanskog dekanata i župnik u Vrbnu, Ivan Hruško, župnik župe Cvetlin i domaći župnik Josip Krčmar. U propovjedi fra Mustač naglasio je važnost zahvalnosti;Zahvalnica jest dan kada na poseban način zahvaljujemo Bogu za primljena dobra u ovoj godini, no zahvaljivati trebamo svakodnevno, čineći dobra djela, pomažući potrebitima, naša dobra djela bit će zahvalnost Bogu od kojeg nam dolazi svako dobro-naglasio je fra Mustač. Ispred glavnog oltara bili su postavljeni brojni plodovi: povrće, voće, žitarice.. a kroz središte crkve na postavljenim stolovima bili su pekarski proizvodi i kolači. Misnom slavlju nazočili su članovi udruga s područja općine, a pjevanjem su ga uveličali dječji crkveni zbor predvođen Monikom Galović i školski pjevački zbor s prof. Anitom Habjanec. Na kraju slavlja načelnik Općine Ivan Maligec domaćem je župniku pateru Krčmaru povodom prve godišnjice djelovanja i rada u župi uručio sliku koja uprizoruje crkvu i župni dvor, a koja je nastala na likovnoj koloniji. Slavlje je proteklo u duhu zahvalnosti i radosti, a završilo pjesmama Tebe Boga hvalimo i Hvala ti Bože za ovaj dan. Uz zahvalu dragome Bogu u čije smo ime okupljeni te svima koji su sudjelovali na ovoj svečanosti, domaći župnik pozvao je sve okupljene na druženje uz pekarske proizvode pekare Jedvaj, kolače koje su pripremile vrijedne domaćice te sokove i vino koje su za tu prigodu pripremili vinogradari. UGRAĐENI UPRAVLJAČKI SUSTAVI ZA JAVNU RASVJETU Radovi na rekonstrukciji niskonaponske električne mreže koja je izvršena na većem području Gornjeg Jesenja i Lužana te izgradnji javne rasvjete, ovih su dana privedeni kraju. Budući da je održavanje javne rasvjete u nadležnosti općine, postignut je dogovor s HEP-om da se na trafostanice ugrade upravljački ormarići preko kojih će se moći upravljati javnom rasvjetom. Ormariće su izradili i postavili djelatnici obrta Elektroservis Kranjčec, kojima je povjereno održavanje javne rasvjete na području općine Jesenje. Ormarići su postavljeni na trafostanicama u Gornjem Jesenju, Donjem Jesenju, Cerju i Lužanima, a radovi izrade i instaliranja financirani su iz Proračuna Općine Jesenje. Misu zahvalnicu predvodio je fra Vlado Mustač, a koncelebrirali su mu vlč. Stjepan Vorih, Ivan Hruško i pater Josip Krčmar. Misa zahvalnica. Montaža upravljačkog ormarića za javnu rasvjetu u Lužanima. 14 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. NA REVIJI PASA U RADOBOJU ŠAMPIONI I KUĆNI LJUBIMCI ROTTWAILERU PRVO MJESTO ODRŽANO NATJECANJE U LOVNOM STRELJAŠTVU U Cerju Jesenjskom na streljani kod lovačkog doma, a u organizaciji LD Kuna Jesenje održano je prvenstvo u lovnom streljaštvu Lovačkog saveza Krapinsko-zagorske županije. Na natjecanju su sudjelovale ekipe pet lovnih ureda LS KZŽ-a s 30 natjecatelja, u dvije serije po 15 letećih meta. Natjecanje je otvorio predsjednik LS-a Krapinsko-zagorske županije i dopredsjednk HLS-a, Ivica Halapir, a prvim hicima streljanu je otvorio načelnik općine domaćina, Ivan Maligec. Nakon zbrajanja rezultata, najbolja je bila ekipa LU Zabok sa 130 pogodaka, drugo mjesto osvojila je ekipa LU Zlatar sa 118, treće mjesto osvojila je ekipa LU Krapina sa 112, za njima slijede ekipe LU Klanjec (104) te LU Pregrada (90) pogodaka. U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji strijelac je bio Zlatko Jug s 42 pogotka, Dario Balija 41, a Mladen Ban 40; svi su iz LU Zabok, za njima slijedi Zvonko Jakuš i Josip Šumiga sa po 39 pogođenih meta, obojica su iz LU Zlatar te Zlatko Jurina (37) iz LU Zabok. Spomenutoj šestorici strijelaca priključit će se Marijan Loinjak koji je nakon raspucavanja zauzeo 7. mjesto te će oni sudjelovati na državnom prvenstvu, braneći boje KZŽ-a, koje će biti održano u Zagrebu. Najuspješnijim ekipama i pojedincima nagrade su predali Antun Podoreški, predsjednik LD Kuna Jesenje i voditelj streljačke ekipe Vlado Plancutić. Natjecanje je održano po vrlo lijepom vremenu i u odličnoj organizaciji domaćina, a proteklo je u prijateljskom ozračju i ugodnom druženju. OBILJEŽEN BLAGDAN SV. HUBERTA Članovi Lovačkog društva Strahinjčica Radoboj prisustvovanjem svetoj misi u Župnoj crkvici Presvetog Trojstva u Radoboju obilježili su 3. studenoga spomendan Sv. Huberta, nebeskog zaštitnika lovaca, lovočuvara i zagovornika šumara. Svečanosti su održane diljem Hrvatske a središnja je bila u Đakovu uz nazočnost oko dvije tisuće lovaca među kojima su bili i predstavnici Lovačkog društva iz Radoboja. Nakon svečanog mimohoda s bakljama lovci su u katedrali prisustvovali misnom slavlju, a posvetom zastava županijskih lovačkih organizacija. ( I. Vidović) Radobojski lovci na svetoj misi u župnoj crkvi. Oni su osvojili prva tri mjesta. Povodom proslave Dana Općine Radoboj, Kinološki klub je i ove godine organizirao reviju pasa. Bilo je tu nacionalnih i međunarodnih šampiona, policijskih radnih pasa te običnih kućnih ljubimaca. Internacionalni sudac Srećko Kukić s puno je pedantnosti pregledao svakog psa koji je bio u konkurenciji za medalje. Od ocjene izgleda, držanja hoda do poslušnosti vlasnika sve je utjecalo na to koji će od predstavnika više vrsta četverononožaca dobiti više bodova. Nakon zbrajanja svih pozitivnih i oduzimanja negativnih pojedinosti najvišu ocjenu dobio je rotwailler Bozz magnificds black angels, vlasnika Cvjetka Fruka iz Radoboja. Drugo mjesto pripalo je bernskim psima Atosu i Divi uzgajivača Davora Istenića iz Zaboka, a treće bernardincu Caruso uzgajivača Branka Mlakara iz Špiškovine, dok se četvrtim mjestom morala zadovoljiti njemačka ovčarka vlasnika Zdravka Košutića iz Gornje Šemnice. Svi ostali morali su se zadovoljiti sudjelovanjem uz prigodne medalje, a posebnu je pozornost među njima pobudio mali pinč Ivane Avdić. Za posjetitelje je posebno zanimljiv dio revije bio nastup policijskih pasa i njihovih vodiča iz Policijske akademije MUP-a RH. Najprije je prikazano kako pas traži drogu u prtljazi putnika i u automobilu, a potom su demonstranti prikazali svladavanje lopova i naoružanog pojedinca od strane posebno uvježbanog psa. Na kraju se predsjednik Kinološkog kluba Radoboj. Cvijetko Fruk zahvalio svim sudionicima i prisutnim mještanima koji su po hladnom vremenu s velikom pažnjom pratili ovu reviju.(C.F.) SEDAMDESET NATJECATELJA NA RADOBOJSKOM MARATONU. NASTUPILI I NAŠI PREDSTAVNICI: KRISTINA MURAJA I STJEPAN SEVER BRAVO KRISTINA U okviru obilježavanja Dana općine Radoboj održan je četvrtu godinu zaredom Radobojski maraton. Na stazi od 15 kilometara ove je godine nastupio rekordan broj natjecatelja ukupno 72, a među njima i dvoje naših, drugi put Stjepan Sever i prvi put trinaestogodišnja Kristina Muraja. Organizatori: Sportska zajednica općine Radoboj, Školsko sportsko društvo Mirna Radoboj i suorganizator udruga Pokreni se pobrinuli su se da ovogodišnja utrka bude najmasovnija i da natjecanje prođe u najboljem redu. Kao i ranijih godina natjecatelji i natjecateljke podijeljeni su po dobnim skupinama, a svi su trčali na istoj stazi čiji je početak i kraj u središtu Radoboja, a prolazi diljem općinskog područja preko Lopatica, Radobojskog Orehovca, Jazvina, Radobojskih Bregi, Gornje Šemnice i Gorjana. Ukupnom pobjedniku Goranu Grdeniću iz AK Agram Zagreb trebalo je 57 minuta i 29 sekundi da pretrči 15.200 metara, dok je među maratonkama prva bila Mateja Matošević iz istog kluba s vremenom od 1 sata 3 minute i 58 sekundi. Inače je najveći broj natjecatelja, njih 35 bio u muškoj konkurenciji dobne skupine od 24 do 44 godine, starijih od 45 godina bilo je 14, onih mlađih od 24 godine 13, te ukupno 10 maratonki, među kojima je bila i trinaestogodišnja Kristina Muraja iz Radoboja koja je ostvarila veliki uspjeh već samom činjenicom da je uspjela pretrčati svih 15.200 metara. Naš predstavnik Stjepan Dsever ostvario je u ukupnom plasmanu zapaženo 19 mjesto. Nažalost i ove se godine dogodilo da je na startu i cilju bilo više natjecatelja nego gledatelja što svi oni koji od Zagreba, Varaždina i drugih mjesta dolaze u Radoboj ne zaslužuju. Prvih pet u ukupnom poretku kako kod muških tako i kod žena zaslužilo je međutim skromne nagrade od 100 do 500 kuna. Naši predstavnici primili su posebna priznanja, Kristina Muraja kao najmlađa sudionica, a Stjepan Sever za posebni doprinos održavanju maratona. Radobojsko-Jesejanski list br. 39 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. 15 BICIKLIMA PO BREGU I DOLU Jedna od tradicionalnih sportskih priredbi uz obilježavanja Dana općine Radoboj je i Biciklijada. Vozi se po Rimskoj cesti, šumskim i seoskim putevima, te djelom asfaltnom cestom uz teške uspone i često teško prohodan teren. To međutim nije zapreka da se iz godine u godinu na startu u Radoboju pojavljuje sve veći broj zaljubljenika u vožnju biciklom. Za one mlađe trasa je prilagođena, kraća je i nema toliko uspona i uglavnom se vozi na asfaltiranim prometnicama. Ove se godine za natjecanje prijavilo devet mladih rođenih 1996. i kasnije te ukupno 22-je koji su rođeni prije 1996. godine. Najbrojnije predstavnike na ovogodišnjoj su Biciklijadi imao je Biciklistički klub Lastavica iz Zlatara, a našli su se tu natjecatelji iz Zagreba, Oroslavja, Zaboka, Donje Stubice, Krapine i drugih sredina te dva predstavnika Radoboja: Stjepan Ferek Florjan i Darko Strahinec. Nakon 36 minuta i 23 sekunde na cilj je prvi stigao Zoran Bregović iz BK Maraton, drugi je bio njegov klupski kolega Luka Špehar, a treći Vjeran Skupnjak iz BK Lastavica. Naš predstavnik, Stjepan Ferek Florjan osvojio je 12. mjesto, dok Darko Strahinec nije imao sreće kvar na biciklu doveo ga je na 22. mjesto. Kod mladih natjecatelja po prvi put su domaćini bili u većini, no prvo je mjesto pripalo Filipu Penteku iz BK Lastavica, koji se biciklizmom bavi ozbiljnije i sudjeluje na mnogim utrkama, ali su zato domaći dečki, Mihael Pospiš i Dario Slukan zauzeli drugo i treće mjesto. U toj je kategoriji sudjelovala i maratonka Kristina Muraja koja je osvojila 5. mjesto. Uz njih u utrci su još sudjelovali: Andrija Horvat, Luka Topolovec, Martin Ranogajec, Matija Čerpes i Rej Šafranko. Najmlađi sudionik bio je Martin Ranogajec. Biciklisti na startu utrke u Radoboju. Uz sva nastojanja organizatora da natjecanje prođe u najboljem redu, još uvijek ima pojedinaca koji tako ne misle. Jedan je vlasnik svog četverokotačnog ljubimca parkirao baš na startnom i ciljnom mjestu i nije ga micao čitavo vrijeme trajanja utrke, da bi na dijelu staze koju su vozili mladi biciklisti bilo od strane neodgovornih pojedinaca i pokušaja sprečavanja pojedinaca u vožnji puštanjem četveronožnih kućnih ljubimaca ili podmetanjem prepreka pred bicikle. Nažalost i toga ima. Dok nam svojim dolaskom u Radoboj uveličavaju proslavu Dana općine pojedinci iz mnogih bližih ili daljnjih sredina mi im umjesto dobrodošlice podmećemo klipove. Vjerujemo da takovih primjera idućih godina neće biti.(vir) NA JZA PRI NIM RED LJIV BA IJA U PROGRAMU PROSLAVE DANA OPĆINE RADOBOJ SUDJELOVALA I KUKURIKU KOALICIJA POMOĆ ŠKOLSKOJ DJECI U školskoj sportskoj dvorani 22. listopada bilo je uspjelo sportsko natjecanje i druženje u organizaciji Kukuriku koalicije. Članovi i simpatizeri SDP-a i HNS-a odmjerili su snage u malom nogometu, svoj su program uz nastup limene glazbe Radobojska zvona izvele mažoretkinje, posjetitelje su zabavljali Ivan Benc, te Filip i Sabina Mikša uz grupu Tornado, a aktivisti su za sve pripremili gulaš i piće. Sve je to bilo u znaku prikupljanja sredstava za sufinanciranje prijevoza učenika OŠ Side Košutić Radoboj, koja su izgubila pravo na besplatan prijevoz, u i iz škole. U zanimljivim susretima malonogometnih ekipa Predsjedništva HNS-a, Predsjedništva SDP-a, Mladih HNS-a, Foruma mladih SDP-a, te Foruma žena SDP-a i Ženske inicijative HNS-a najviše su pljeska pobrale ženske predstavnice, koje su se ravnopravno nosile sa muškim suparnicima i nisu dozvolile poraz. Tako su predstavnice Foruma žena SDP-a odigrale 4:4 protiv članova Predsjedništva HNS-a, a članice Ženske inicijative HNS-a ostvarile su 5:5 protiv Predsjedništva SDP-a. Najviše simpatija pobrale su predstavnice Foruma žena SDP-a i Ženske inicijative HNS-a. Svoj doprinos ugodnom raspoloženju dale su i mažoretkinje te domaće pjevačke zvijezde Sabina i Filip Mikša uz pmoć Ivana Benca i grupe Tornado Više od tisući gledatelja bilo je oduševljeno nastupom vozača Kada je 2008. godine ma samoj granici općina Radoboj i Mihovljan, nedaleko kapele sv. Magdalene uređena staza za održavanje utrka Bagya, Guardi motora i motocros motora bila je to nova atrakcija na našem području. Od tada do danas Moto klub Borje iz Gornje Šemnice uz Dan općine Radoboj organizira atraktivna natjecanja ovih sve popularnijih prometala. Bilo je tako i ove godine. U nedjelju 16. listopada na stazi Borje okupilo se preko 40 natjecatelja u različitim kategorijama i više od tisući gledatelja. Bilo je tu natjecatelja iz cijele Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije te drugih sredina da bi pokazali atraktivnost vožnje na zemljanoj stazi sa mnogo uspona zavoja i prepreka, što privlači pažnju brojnih posjetitelja. Natjecanja su se održavala u čak sedam kategorija i svaka je vožnja donosila nova uzbuđenja. Ni oblaci prašine što se dizala iza kotača motornih ljubimaca svojih vlasnika nije mogla odvući pažnju brojnih gledatelja od koji se neki još uvijek sjećaju utrka motocrosa u Zaboku, gdje je ta aktivnost nažalost prestala. Sva je sreća da tradiciju nastavlja Moto klub iz Gornje Šemnice s kojim se Općina Radoboj može ponositi. Evo i najboljih u pojedinim kategorijama natjecanja. QUAD PROFI 1. Berislav Šimag 2. Krešo Putar 3. Krešo Špljar QUAD MK KLUB BORJE MX PROFI 250 CCM Krešo Putar 1. Neven Čorko Krešo Kolarić 2. Vedran Groš Nenad Klasić 3. Marko Novosel MX AMATER BAGY: Danijel Halapir 1. Damir Hajdek Mislav Celjak 2. Jasmin Horvat Stjepan Horvat 3. Ivica Mikulec MX PROFI 450 CCM AUTOCROSS: Dejan Opet 1. Ivica Mikulec Ivica Cebović 2. Josip Šantek Dario Ivanuš 3. Ivica Tuđa RADOBOJSKI KORIJENI 16 Radobojsko-Jesejanski list br. 38 / Godina IV. / 15. studenoga 2011. PROHUJALA VREMENA NA RADOBOJSKOM PODRUČJU 80 GODINA ŠKOLE U GORNJOJ ŠEMNICI BILI SMO ŠKOLSKI CENTAR Malo je sadašnjih stanovnika Općine Radoboj koji znaju da je niz godina Gornja Šemnica bila središte osnovnoškolskog obrazovanja. Tadašnjom teritorijalnom podjelom područje Gornje Šemnice, Gorjana i Kraljevca spadali su u okvir općine Mihovljan i kotara Zlatar. Sve do 1960. godine Gornja Šemnica bila je mjesto gdje su osnovnoškolsko obrazovanje stjecala djeca ne samo iz tog mjesta već i iz Donje Šemnice, Gorjana , Kraljevca, Kuzminca i ostalih okolnih sela. Ne čudi stoga podatak da je na primjer u školskoj godini 1958./59. u tu školu bilo upisano ukupno 249 učenika, a da je u školi bilo zaposleno samo šest nastavnika i to: Dragutin Jurinjak koji je ujedno bio i upravitelj, Jelena Jurinjak, Hinko Jurinjak, Josipa Draganić, Vjenceslava Sluka i Petar Šaško. Školska spomenica čuva niz za današnje uvjete nevjerojatnih podataka. Tako među ostalim zanimljivostima iz školske godine 1950./1951. piše: Školsku ogradu je podigao upravitelj škole Josip Sirovec. Utrošeno je oko 7 kubnih metara građevinskog materijala, oko 80 metara duljine željeznih šipki, 25 kg čavala i dr. materijala. U tu svrhu dobivena je pomoć od Kot. N.O. Zlatar 16.500 Din, od Poljoprivredne zadruge Šemnica Gornja 8.000 Din, iz budžeta škole 15.000 Din, a dobrovoljni prilog seljaka bio je 8.000 Din. Cijela ograda stajala je bez radne snage oko 70.000 Din jer je ogradu vlastitim rukama podigao upravitelj škole, a pomagali su mu jedino jači pioniri iz škole. Spomenica iz tih godina zabilježila je i podatak da su održani izbori za kotarske i oblasne Narodne odbore i da je na izbore izašlo 98% birača. Školske godine 1951./1952. bilo je ukupno 248 učenika. Te je školske godine školska zgrada dobila električnu struju za što je bila zaslužna ondašnja Poljoprivredna zadruga u Gornjoj Šemnici, koja je financirala uvođenje struje. Slijedeće se školske godine broj učenika smanjio na 195. Kao zanimljivost u tim godinama školska Spomenica čuva podatak da se pojavila epidemija ospica zbog čega je veliki broj djece izostao sa nastave, ali su svi preboljeli tu bolest, da bi na kraju školske godine otišli na zajednički izlet u Trakovščan, a prijevoz je kamionima organizirao tadašnji prijevoznik Klarić. ne zbog čega su zimski praznici produljeni za punih 15 dana i ukupno su trajali mjesec dana. Te je godine po prvi put organizirana i svečana podjela svjedodžbi uz prigodni kulturno zabavni program i izložbu ručnih radova učenika. Zgrada škole u Gornjoj Šemnici od 1954. godine nosi na svojoj južnoj strani spomen ploču na kojoj piše: Na ovom mjestu održana je 17. I. 1944. godine masovna konferencija naroda Hrvatskog zagorja, na kojoj je biran prvi Okružni Narodno-oslobodilački odbor za okrug Krapina, koji je predstavljao istinsku, demokratsku vlast naroda Hrvatskog zagorja. Svečanost otkrivanja Spomen ploče održana je 15. svibnja 1955. godine kada je uz više tisuća Zagoraca obilježena i 10. godišnjica oslobođenja. Te su godine školu u Gornoj Šemnici pohađala 193 đaka, a bilo je zaposleno četvero učitelja. Upravitelj škole u Gornoj Šemnici u Spomenici za školsku godinu 1955./1956. između ostalog piše: Dana 3. VI. 1956. organiziran je izlet po Zagorju do mjesta Kumrovec - rodne kuće našeg Maršala – autobusom Auto poduzeća Zlatar, kojim je upravljao Stanko Bartolec, direktor poduzeća. U školi je te godine bilo 191 učenika i pet učitelja. U međuvremenu počele su pripreme za izgradnju škole u Donjoj Šemnici. Znano je da su tada mještani samodoprinosom pomagali izgradnju takovih objekata. No, u ovom slučaju bilježimo jednu zanimljivost. Stanovništvo Grojana, Šemnice Gornje i Kraljevca izglasavaju referendu- mom uvođenje samodoprinosa u iznosu od 5% na plaće, mirovine i katastarski prihod, stanovnici većeg djela Donje Šemnice odbijaju takav prijedlog iako se škola gradi na njihovom području. Razlog je, piše u Spomenici škole, taj što su se mještani posvađali oko toga gdje će biti nova škola. Referendum je kasnije uveden i u Donjoj Šemnici i tu je izgrađena škola koja je preuzela ulogu školskog centra što je dovelo do toga da škola u Gornjoj Šemnici postane područna. Dogodilo se to 1960. godine kada je nastava počela 17. listopada jer škola u Donjoj Šemnici nije bila na vrijeme dovršena. Iste je godine došlo do nove teritorijalne podjele pa su Donja i Gornja Šemnica pripala općini Krapina. Svečanost otvaranja škole u Donjoj Šemnici održana je 25. listopada uz nazočnost brojnih dužnosnika iz Krapine. Školu je pohađalo 249 učenika, a nastavu je provodilo deset nastavnika predvođenih upraviteljem Dragutinom Jurinjakom. Školski centar u Donjoj Šemnici s područnim odjeljenjem u Gornjoj Šemnici samostalno je djelovao do 1963. godine kada je u Krapini donijeta odluka o osnivanju središnje škole u Radoboju kojoj su kao područna odjeljenja pripojene škole u Donjoj i Gornjoj Šemnici i Jazvinama. Broj djece u školi Gornja Šemnica iz godine u godinu se smanjivao, jer su učenici iz mnogih sela koja su ranije išla u školu u Šemnici krenula u radobojsku školu tako da danas u Gornjoj Šemnici postoje četiri odjeljenja, a u prvom je razredu svega šest učenika. ( Vir. V. H. ) PRODULJENI ZIMSKI PRAZNICI Školsku 1953./54. godinu započelo je točno 200 učenika, a zapamtili su je po velikom Danas je zgrada škole u Gornjoj Šemnici lijepo uređena, izgrađeno je igralište, ali iz godine u godinu opada snijegu početkom1954. godi- broj učenika.
© Copyright 2024 Paperzz
