ISKUSTVA KORIŠTENJA INTERNETA UČENIKA OSNOVNIH

KJU „Porodično savjetovalište“
Odjeljenje za razvojno-istraţivačke i promotivne poslove
ISKUSTVA KORIŠTENJA INTERNETA UČENIKA
OSNOVNIH ŠKOLA U KANTONU SARAJEVO
Izvještaj o rezultatima istraţivanja
Sarajevo, februar 2011. godine
Pripremili:
Tarik Smailbegović, dipl. scr
Aldijana Kokić, dipl. psiholog
SAŢETAK
Cilj ovog istraživanja jeste ispitati navike i iskustva učenika o korištenju Interneta, te
identificirati najčešće opasnosti kojima su djeca izložena tokom pretraživanja Interneta.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1941 učenika od petog do osmog razreda, od čega je
51,9% dječaka i 48,1% djevojčica. Sudionici su učenici sedam osnovnih škola Kantona
Sarajevo: „Safvet-beg Bašagić“, „Vrhbosna“, „9. maj“ Pazarić, „Grbavica I“, „Behaudin
Selmanović“, „Meša Selimović“ i Katolički školski centar „Sveti Josip“.
Rezultati istraživanja pokazuju da 93,4% učenika koristi Internet i da najveći broj njih
Internet koristi kod kuće. Oko 60% učenika Internet koristi svaki dan i to u prosjeku od
jednog do tri sata, dok je ekstremno korištenje Interneta, odnosno više od šest sati dnevno
zabilježeno kod 5,8% učenika. Istraživanjem je potvrĎena teza da Internet postaje stil
življenja djece jer ga koriste u svim sferama života, od učenja, preko igranja igrica do
druženja. Profil na Facebook-u ima 77,7% učenika, a 64,4% ima objavljene lične podatke na
Internetu. Istraživanje pokazuje da roditelji nedovoljno shvataju važnost i ozbiljnost prisustva
i zainteresiranost za aktivnosti djece na Internetu, tako da samo 11,5% učenika navodi da su
roditelji uvijek prisutni za vrijeme korištenje Interneta, a 65,7% učenika navodi da se njihovi
roditelji nikad ili samo ponekad interesiraju za njihove aktivnosti na Internetu. Čak 35,6%
učenika je pretrežujući Internet naišlo na pornografske sadržaje, a trećina ih je doživjela neki
oblik nasilja na Internetu. Posebno zabrinjavajući podatak jeste da svaki peti učenik iskazuje
znakove razvoja ovisnosti o Internetu. Istraživanjem je utvrĎeno postojanje statistički
značajne razlike meĎu spolovima u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila,
čestini i svrhama korištenja Interneta, susretanju sa pornografskim sadržajem, doživljaju
nekog oblika nasilja, ovisnosti o Internetu, dok nije utvrĎeno postojanje statistički značajne
razlike u objavljivanju ličnih podataka izmeĎu spolova. Rezultati istraživanja pokazuju da se
učenici različite dobi razlikuju u korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i
svrhama korištenja Interneta, kao i objavljivanju ličnih podataka na Internetu, susretanju sa
pornografskim sadržajima i ovisnosti o Internetu, dok nije utvrĎeno postojanje statistički
značajne razlike meĎu učenicima različitih razreda u doživljavanju nasilja na Internetu. Prema
rezultatima nešeg istraživanja djeca čiji roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje njihovim
internetskim aktivnostima češće se susreću sa pornografskim sadržajima, češće doživljavaju
nasilje putem Interneta i iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu. TakoĎer, istraživanjem
je utvrĎeno da učenici koji imaju profil na Facebook-u iskazuju više znakova ovisnosti o
Internetu nego oni koji nemaju profil.
Ključne riječi: Internet, Facebook, ovisnost o Internetu.
2
1. UVOD
S obzirom da je korištenje Interneta postala jedna od najpopularnijih aktivnosti slobodnog
vremena djece, mi smo se u ovom istraživanju opredijelili za ispitivanje iskustava djece o
korištenju Interneta, te identificiranje najčešćih opasnosti kojima su djeca izložena tokom
korištenja globalne mreže.
Internet je medij koji se u široj upotrebi počinje koristiti 90-ih godina 20. vijeka, a do sada
broji milijarde korisnika. U našoj zemlji Internet je na početku 21. vijeka koristilo svega
nekoliko hiljada osoba, da bi se to korištenje u 2010. godini povećalo na čak 37% graĎana
BiH.1
Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija ili velikom internacionalnom
globalnom bazom podataka. S jedne strane, to je izniman medij po svojim tehničkim
mogućnostima, ali donio je i mnoge etičke dileme i probleme o kojima teoretičari danas
raspravljaju. Globalna mreža omogućava da se brzo informiramo o svim dogaĎajima u svijetu
i doznamo informacije koje nas zanimaju. MeĎutim, te informacije najčešće nisu provjerene
jer svako može otvoriti svoju stranicu i objaviti što želi (Ružić, 2007). Zanimljivo je da je i
ovaj rad usljed nedostatka literature koja se bavi ovom temom nastao uz korištenje
informacija sa Interneta.
Pretražujući Internet i dostupnu literaturu nismo naišli na relevantne podatke o njegovom
korištenju meĎu djecom u našoj zemlji, dok su detaljnija istraživanja raĎena u susjednoj
zemlji, Hrvatskoj. Stoga se značaj ovog istraživanja ogleda u tome što je ono meĎu prvima o
ovoj temi u Kantonu Sarajevo i predstavlja značajan resurs za rasvjetljavanje ove teme, te je
temelj za planiranje i razvoj preventivnih aktivnosti na ovom planu.
Internet je neograničen izvor informacija i usluga, medij koji omogućava učenje, zabavu,
komunikaciju i brz pristup različitim podacima. MeĎutim, Internet je poput stvarnog svijeta u
kojem se ove mogućnosti mogu zloupotrijebiti i koristiti na neetičan ili čak kriminalan način.
Internet postaje stil življenja djece jer ga koriste u svim sferama života, od igranja preko
druženja do pomoći pri učenju. To je veliko imaginarno područje koje je teško nadzirati;
njime se kreću, izmeĎu ostalih, i brojne neprovjerene informacije i nepoznate osobe. Globalna
mreža omogućava anonimnost koju je gotovo nemoguće postići u bilo kojoj drugoj vrsti
komunikacije, što omogućava lažno predstavljanje (Kraljik, 2010). Ta anonimnost je i razlog
zašto je Internet toliko popularan kod djece i zašto se njegova upotreba tako brzo širi.
Glavni rizici upotrebe Interneta za djecu su izlaganje seksualnim ili nasilnim sadržajima,
direktna komunikacija sa osobom koja traži neprimjerene odnose, izlaganje uznemirujućim,
neprijateljskim ili nepristojnim porukama, te pretjerana izoliranost djeteta usljed prečestog/
dugotrajnog korištenja Interneta.
Internetom sve češće kruže snimke tinejdžera koji se iživljavaju nad slabijim vršnjacima ili na
životinjama, o čemu svjedoče i snimci snimljeni u našoj zemlji. Takvi snimci postali su
svakodnevni u školama u različitim dijelovima svijeta, a njihova sličnost navodi na zaključak
da su ideje za takve zločine preuzete iz medija, odnosno sa Interneta (Ružić, 2007).
1
www.e-balkan.info
3
I pronalaženje pornografije je vrlo jednostavno: dovoljno je ukucati riječ seks i pojavit će se
milioni stranica sa pornografskim sadržajem.
Čovjekova želja za druženjem uvijek pronalazi nove načine interakcije koji u skladu sa brzim
razvojem tehnologije društvenost definiraju na sasvim nov način. Tako su u svijetu popularne
brojne društvene mreže pomoću kojih ljudi ostaju u stalnom kontaktu sa prijateljima, ali i
upoznaju ljude sa svih meridijana, odnosno virtualni svijet postaje važna komponenta
uspostavljanja novih meĎuljudskih odnosa. MeĎu društvenim mrežama najpopularniji je
Facebook, koji trenutno broji više od pola milijarde korisnika.
Razvoj tehnologije donosi i pojavu novih oblika ovisnosti u kojima se upotrebom odreĎenih
tehničkih sredstava postiže odreĎeni stepen zadovoljstva i ugode, pri čemu se javlja
psihološka ovisnost. Ovisnost o Internetu možemo definirati kao pretjeranu upotrebu Interneta
koja narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje, te uzrokuje poteškoće u društvenom
funkcioniranju. U DSM-IV ovisnost o Internetu nije opisana kao dijagnostička kategorija
(Pehar- Zvačko, 2003). Stručnjaci još uvijek raspravljaju da li je potrebno uključiti ovisnost o
Internetu kao dijagnozu u DSM-V, sljedećem izdanju DSM-a koji će biti objavljen 2013.
Young razlikuje nekoliko podtipova ovisnosti o Internetu i to: ovisnost o pornografiji, o
druženju, igrama, informacijama i računarima (Jeriček, 2002). Obilježje ovisnika o Internetu
su sljedeća: Internet im predstavlja središnje mjesto u svakodnevnom životu (i kada nisu
spojeni na Internet, razgovaraju ili razmišljaju o njemu), važniji im je od porodice i prijatelja,
provode beskonačno puno vremena na Internetu i osjećaju potrebu da provode sve više
vremena na njemu, smanjenje ili prekid korištenja Interneta čini ih potištenim, zlovoljnim,
razdražljivim, pa čak i depresivnim. Neke od posljedica ovisnosti o Internetu su
zanemarivanje prijatelja ili porodice, neobavljanje dužnosti, smanjena učinkovitost na poslu
ili u školi, smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost, hronična neispavanost,
smanjena tjelesna aktivnost, te konflikti sa okolinom prouzročeni pretjeranim korištenjem
Interneta (Pehar- Zvačko, 2003).
4
2. CILJEVI
Cilj ovog istraživanja jeste ispitati navike i iskustva učenika o korištenju Interneta, te
identificirati najčešće opasnosti kojima su djeca izložena tokom pretraživanja Interneta.
3. PROBLEMI I HIPOTEZE
3.1. Problemi
U skladu sa definiranim ciljevima istraživanja, odlučili smo se za ispitivanje navika i
iskustava djece u korištenju Interneta, zatim razlika u tim iskustvima izmeĎu učenika različitih
sociodemografskih karakteristika, potom za ispitivanje odnosa zainteresiranosti roditelja za
aktivnosti djece na Internetu i izloženosti djece pornografiji, nasilju i iskazivanja znakova
ovisnosti o Internetu. TakoĎer bili smo zainteresirani i za ispitivanje odnosa korištenja
društvene mreže Facebook i znakova ovisnosti o Internetu.
3.2. Hipoteze
U skladu sa definiranim problemima postavili smo sljedeće hipoteze:
1. Postoji značajna razlika u iskustvima o korištenju Interneta izmeĎu grupa ispitanika
različitih u odnosu na spol, dob i tip naselja.
2. Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu smanjuje izloženost djece
pornografiji i nasilju.
3. Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu smanjuje vjerovatnost ovisnosti o
Internetu.
4. Korištenje Facebook-a povećava vjerovatnost ovisnosti o Internetu.
4. METODA ISTRAŢIVANJA
4.1. Sudionici istraţivanja
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1941 učenika od petog do osmog razreda, od čega je
51,9% dječaka i 48,1% djevojčica. Sudionici su učenici sedam osnovnih škola Kantona
Sarajevo: „Safvet-beg Bašagić“, „Vrhbosna“, „9. maj“ Pazarić, „Grbavica I“, „Behaudin
Selmanović“, „Meša Selimović“ i Katolički školski centar „Sveti Josip“.
Cjelokupni uzorak činilo je 19,9% učenika petih razreda, 28,1% šestih razreda, 27,5% sedmih i
24,5% učenika osmih razreda, od čega 48,6% živi u gradskim, a 51,4% u prigradskim
naseljima.
4.2. Instrument
Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik koji sadrži 16 pitanja zatvorenog tipa. Prva dva
pitanja se odnose na razred i spol učenika, a ostala pitanja se odnose na iskustva učenika u
korištenju Interneta, posjedovanje Facebook profila, mjesto, čestinu i svrhu korištenja Interneta,
prisutnost roditelja prilikom korištenja i njihovu zainteresiranost za aktivnosti djece na
Internetu, susretanje sa pornografskim sadržajima, doživljavanje nekog od oblika nasilja i
objavljivanje ličnih podataka.
5
Posljednja četiri pitanja u upitniku predstavljaju bateriju pitanja za procjenu stepena razvijanja
ovisnosti o Internetu. Pitanja procjenjuju: toleranciju kod vremena upotrebe Interneta; gubitak
ili prekid socijalnih ili drugih aktivnosti zbog preduge upotrebe Interneta; nemoć pojedinca da
kontrolira upotrebu Interneta; te upotrebu Interneta kao bijeg od stvarnosti, problema, osjećaja
krivnje, nemoći ili zabrinutosti. Znakove razvijanja ovisnosti o Internetu smo izradili na osnovu
mjerila ovisnosti o Internetu koja su bila zajednička onima koje su izradili Young, Griffiths i
Golderberg (prema Jeriček, 2002). U obradi podataka za procjenu stepena razvijanja ovisnosti u
bateriju je uključeno i pitanje o čestini korištenja Interneta, pri čemu je odreĎeno da korištenje
Interneta više od tri sata dnevno predstavlja jedan od znakova ovisnosti. U konstruiranju
upitnika odreĎeno je da minimalno četiri pozitivna odgovora u bateriji pitanja indiciraju
postojanje znakova razvoja ovisnosti o Internetu. Prilikom izrade upitnika posebna pažnja
posvećena je prilagoĎavanju pitanja dobnom uzrastu djece.
4.3. Postupak
Istraživanje je realizirano u okviru programa rada KJU „Porodično savjetovalište“ Sarajevo za
2010. godinu. Uz saglasnost Prosvjetno - padagoškog zavoda Kantona Sarajevo upitnici su
sukcesivno distribuirani pedagozima sedam škola Kantona, koji su anketirali sve učenike od
petog do osmog razreda tih škola. Upitnici su zatim proslijeĎeni u Savjetovalište, gdje je
uraĎena logička obrada upitnika, te statistička obrada podataka uz korištenje SPSS 13.0.
Windows aplikacije za društvene znanosti.
5. REZULTATI ISTRAŢIVANJA
Posmatrajući dobivene rezultate na uzorku od 1941 ispitanika, identificirani su sljedeći
pokazatelji:
5.1. Deskriptivne vrijednosti ispitivanih varijabli
Kao deskriptivne vrijednosti ispitivanih varijabli korištene su frekvencije opredjeljivanja za
ponuĎene odgovore.
Rezultati istraživanja pokazuju da od ukupnog broja ispitanih učenika njih 93,4% imaju
iskustva u korištenju Interneta. Posmatrajući tip naselja evidentno je da Internet u velikoj
mjeri koriste i učenici iz gradskih (97,6%), ali i iz prigradskih naselja (89,5%). Ovi pokazatelji
govore o velikoj rasprostranjenosti Interneta meĎu djecom Kantona Sarajevo i upućuju na
značaj utjecaja koje ovaj medij ima na djecu.
Kada je riječ o pristupu Internetu, vidimo da najveći broj učenika (80,9%) Internet koristi kod
kuće, njih 14,5% kod prijatelja ili roĎaka, 3,6% u Internet klubu, dok 0,9% učenika Internet
koristi u školi.
Posmatrajući učestalost korištenja Interneta vidimo da 56,8% učenika Internet koristi svaki
dan, i to u prosjeku od jedan do tri sata, 21,2% Internet koristi sedmično, dok ostalih 22%
učenika koristi Internet jednom mjesečno ili još rjeĎe. Ekstremno korištenje Interneta (više od
šest sati dnevno) zabilježeno je kod 5,8% učenika. Ovi rezultati pokazuju da je sve veći broj
djece kojoj je korištenje Interneta glavni sadržaj slobodnog vremena. Velika količina vremena
koju djeca provode na Internetu ne ostavlja im puno vremena za druženje i igru sa vršnjacima,
razgovor sa članovima porodice, bavljenje sportom i sl., što može negativno utjecati na njihov
cjelokupni razvoj.
6
Interesiralo nas je i u koje svrhe učenici koriste Internet. Istraživanjem je potvrĎena teza da
Internet postaje stil života djece jer ga koriste u svim sferama života.
Grafikon 1- Svrha korištenja Interneta
svrha korištenja Interneta
77,90%
59,70%
41,90%
42,50%
14,50%
druzenje sa
prijateljima
za školu i
učenje
skidanje muzike za igranje igrica
i slika
pretraživanje
bez cilja
Iz Grafikona 1 možemo vidjeti da najviše učenika, tačnije njih 77,9% Internet koristi za
druženje sa prijateljima. Ovaj rezultat ukazuje na to da djeca na Internet gledaju kao na
mogućnost zadovoljenja potrebe za pripadanjem, koja je prema A. Maslow jedna od osnovnih
ljudskih potreba.
Za školu i učenje Internet koristi 59,7% učenika. Na Internetu su dostupne enciklopedije,
istraživanja, tematski site-ovi, kursevi, programi, konferencije, što olakšava pristup literaturi i
čini je raznovrsnom., a prema rezultatima istraživanja koje su proveli Suhail i Brodar (2006,
prema Lin i Yu, 2008) postoje pozitivni efekti korištenja Interneta na učenje. MeĎutim, s
obzirom da Internet stranice često ureĎuju i neprofesionalci, odnosno oni koji nisu kompetentni
da pišu o odreĎenim temama, informacije koje se dobiju na Internetu nisu provjerene, često su
površne, što predstavlja opasnost za stvaranje mediokriteta. To potvrĎuje i skandal u vezi sa
enciklopedijom Wikipedia, za koju se pokazalo da je njen urednik dvadesetčetverogodišnji
student Ryan Jordan, koji se predstavljao kao poznati profesor teologije (Ružić, 2007). Druge
su studije (Chen i Peng, 2008, prema Lin i Yu, 2008) pokazale negativnu vezu izmeĎu
korištenja Interneta i školskog uspjeha. Negativan utjecaj Interneta ogleda se i u gubljenju
navike čitanja, nestudioznosti, nekritičnosti, te copy- paste sindromu.
Internet za igranje igrica koristi 42,5% učenika. Ovaj rezultat upućuje na to da je razvoj
tehnologije doveo do značajnih promjena u tradicionalnim socijalnim igrama. Djeca sve više
vremena provode igrajući igre na računaru, uključujući i online igre u kojima se takmiče sa
drugim igračima. Takav oblik igre, kako navode Buljan-Flander i sur. (2004), za razliku od
igara koje su ranije bile popularne, zahtijeva manje socijalnih vještina, ne omogućava fizičku
aktivnost i kontakt sa djecom, pruža premalo mogućnosti za korištenje mašte i fantazije, te za
stvaranje vlastitih rješenja različitih problema. Ovoliko raširena upotreba Interneta za igranje
igrica može nepovoljno djelovati na razvoj djece, s obzirom da je u velikom broju tih igrica
nasilje način za prelazak nivoa, sakupljanje bodova i života, odnosno za rješavanje problema.
Aronson i sar. (2005) navode da je igranje nasilnih videoigrica pozitivno povezano sa
agresivnim ponašanjem i delinkvencijom djece. Gledanjem nasilnih junaka djeca mogu naučiti
nove oblike agresije i biti sklonija agresivnom ponašanju. Stoga, ukoliko likovi u igrama imaju
7
opciju nasilja za rješavanje nekog problema, djeca će naučiti da je takvo ponašanje jedno od
mogućih načina rješavanja sukoba, pa postoji odreĎena vjerovatnost da će ga upotrijebiti u
rješavanju vlastitih sukoba s djecom ili odraslima. Važno je imati na umu da nisu sve
kompjutorske igre negativne i štetne za razvoj djeteta. Postoji cijeli niz poučnih i zabavnih
igara, koje mogu biti vrijedan medij za učenje i približavanje računara djetetu (Buljan-Flander i
sur.,2004).
Za skidanje filmova, muzike ili slika Internet koristi 41,9% učenika, dok se 14,5% izjasnilo da
Internet koristi za pretraživanje bez odreĎenog cilja. Ova pojava je blisko povezana sa
neureĎenim uslovima vezanim za zaštitu autorskih prava u našoj zemlji, usljed čega djeca ne
uče da cijene vrijednosti umjetničkog rada i autorska prava. U studiji koju su proveli Kubey i
sar. (2007, prema Lin i Yu, 2008) došlo se do spoznaje da je korištenje Interneta za rekreaciju
značajno oslabilo uspjeh učenika.
Upitnikom je mjeren i trend korištenja Facebook-a, popularne internetske društvene mreže. Na
pitanje Da li imaš profil na Facebook-u?, od ukupnog broja učenika koji koriste Internet njih
77,7% odgovorilo je potvrdno. Ovaj pokazatelj ukazuje na veliku popularnost ove socijalne
mreže i na našim prostorima, koja je postala jedna od najpopularnijih online destinacija u
svijetu u posljednjih nekoliko godina. Korištenje društvenih mreža djeci može pružiti osjećaj
društvene prihvaćenosti, čime se zadovoljava jedna od osnovnih ljudskih potreba, potreba
pripadanja, ali pretjeranim korištenjem djeca mogu postati otuĎena i odvojena od realnog
svijeta. Facebook omogućava obnavljanje i održavanje kontakata, meĎusobnu saradnju i
podršku, razmjenu ideja i informacija, širenje mreže poznanstava, razvijanje samopouzdanja,
ali ima i svoje loše strane kao što su prebrzo, presnažno emocionalno vezivanje, iluzija o
poznavanju druge osobe, lažna predstavljanja, kraĎe identiteta, pornografija, pedofilija,
zlostavljanje, ucjene, ovisnost.
Ispitujući odnos (participaciju) roditelja prema korištenju Interneta dolazimo do podataka
da 26,9% djece Internet redovito koristi bez nadzora i prisutnosti roditelja, 61,6% navodi da su
roditelji ponekad prisutni, dok samo 11,5% djece navodi da su roditelji uvijek prisutni. Oko
dvije trećine učenika, tačnije njih 65,7% izjavljuje da njihove roditelje nikad ili ponekad
interesira šta rade na Internetu. Ovi rezultati pokazuju da roditelji nedovoljno shvataju važnost
prisustva tokom korištenja Interneta, razgovora sa djecom o tome koje opasnosti globalna
mreža sa sobom nosi i zainteresiranosti za aktivnosti djece na Internetu. Mahmutović i sar.
(2010) navode da predugo korištenje Interneta bez nadzora roditelja otuĎuje djecu i roditelje i
na taj način ovaj medij, uz televiziju, preuzima odgojnu ulogu djece, pri čemu djeca spoznaju
stvari koje nisu primjerene njihovom uzrastu.
Na pitanje Da li ti se desilo da pretraţujući Internet naiĎeš na pornografske sadrţaje, od
učenika koji imaju iskustva u korištenju Interneta, više od trećine njih (35,6%) je odgovorilo
potvrdno. Iako ova iskustva možemo posmatrati kao namjerna – kada djeca iz znatiželje traže
ovakve sadržaje, ili slučajna – kada djeca koristeći Internet dobiju neku neželjenu poruku,
reklamu ili mail sa pornografskim sadržajem, i jedna i druga često predstavljaju preveliku
seksualnu stimulaciju za djecu koja negativno utječe na njihovu socijalizaciju.
U istraživanju provedenom u SAD dobijeno je da je gotovo polovina djece od 10 do 17 godina
bilo izloženo pornografiji na Internetu, od čega je dvije trećine onih koji su bili izloženi
neželjenoj pornografiji. TakoĎer, utvrĎeno je da se incidencija neželjene izloženosti
8
pornografiji sve više povećavati.2 PoreĎenjem ovih podataka sa podacima dobivenim u našem
istraživanju možemo pretpostaviti da će se izloženost pornografskim sadržajima vremenom
povećavati, a time i negativni utjecaj Interneta.
Interesantni su dobijeni podaci koji se odnose na objavljivanje ličnih podataka ispitanika na
Internetu. Tako 64,4% ispitanika koji koriste Internet ima objavljene svoje fotografije, mail
adresu ili broj telefona. Djeca na Internetu su sklona nesvjesno otkriti vrlo privatne detalje o
sebi, svojim prijateljima i porodici, postaviti fotografije, ne razmišljajući ko ih sve može vidjeti
i na taj način postaju meta brojnih internetskih predatora. Ovi pokazatelji govore da se vrlo
malo pažnje posvećuje temi zaštite ličnih podataka, te da djeca nisu dovoljno upućena o
opasnostima i posljedicama koje objavljivanje ličnih podataka može imati.
Grafikon 2- Nasilje na Internetu
doživljavanje nekog oblika nasilja
19,30%
11,60%
7%
2,90%
nagovaranje na
nasilje, govor
mržnje, drogu i sl.
prijedlog za
sastajanje sa
nepoznatim
osobama
objavljivanje slika ili
lažno
f ilmova sa
predstavljanje i
neugodnim
pisanje u tuđe ime
komentarima
Naredno pitanje u ispitivanju se odnosilo na nasilje koje su učenici doţivjeli prilikom
korištenja Interneta. Dobiveni rezultati na ispitanom uzorku učenika indiciraju da se trend
različitih oblika nasilja i zloupotrebe Interneta povećava. Zabrinjavajuće je da svi ponuĎeni
odgovori iz upitnika imaju frekvenciju odreĎenog broja odgovora. Podaci govore da od
ukupnog broja ispitanih, njih 33,9% doživjelo je jedan ili više oblika nasilja koji su bili
ponuĎeni u upitniku. U Grafikonu 2 predstavljeni su derivirani podaci o doživljavanju oblika
nasilja, gdje možemo vidjeti da su najzastupljeniji odgovori u vezi plasiranja pogrešnih
informacija o pojedincima i lažnim predstavljanjima (19,3%). Ponekad se odrasle osobe koje
često nemaju prijateljske namjere mogu predstavljati kao djeca kako bi uspostavili odnos
povjerenja i prijateljstva, a sve s ciljem pridobijanja djeteta za susret koji obično završava
pravom seksualnom zloupotrebom. TakoĎer, evidentiran je i vrlo značajan procenat (11,6%)
učenika koji su imali ponudu da se sastanu sa nekom osobom koju su upoznali preko Interneta,
te 7% učenika čije je slike neko objavljivao na Internetu ili ih popratio neugodnim
komentarima.
2
www.apa.org
9
Grafikon 3- Ovisnost o Internetu
ovisnost o Internetu
Ostajanje na internetu duže nego što je u
početku planirano
53,70%
Potreba da sve više vrem ena provodi na
internetu
33,70%
Odgađanje planova zbok korištenja interneta
Upotrebljavanje interneta kao bijega od
problem a, osjećaja krivnje, nem oći ili
zabrinutosti
28,50%
15,50%
Analizirajući odgovore na pojedina pitanja koja se odnose na znakove ovisnosti o Internetu, iz
Grafikona 3 možemo primijetiti da više od polovina učenika, tačnije 53,7% ostaje na Internetu
duže nego što su planirali, te da trećina osjeća potrebu da sve više vremena provodi na
Internetu. TakoĎer, veliki je procent onih koji odgaĎaju svoje planove kako bi bili na Internetu,
a značajan je i broj onih koji besciljno pretražuju Internet.
Na osnovu baterije za procjenu razvijanja ovisnosti o Internetu u koju je, pored ova četiri
navedena pitanja o ovisnosti, kao znak ovisnosti uključeno i korištenje Interneta duže od tri sata
dnevno, došli smo do podatka da 20% učenika pokazuje odreĎene znakove razvoja ovisnosti o
Internetu. Naime, svaki peti učenik iz našeg uzorka produžuje korištenje Interneta radi
postizanja ranijeg zadovoljstva, zanemaruje obaveze radi korištenja Interneta, koristi Internet
kao bijeg od problema, zabrinutosti i depresije, iskazuje nemoć kontroliranja upotrebe, odnosno
duže vrijeme koristi Internet nego što je u početku planirano, te Internet koristi više od tri sata
dnevno.
Ovi pokazatelji upućuju na to da je Internet zauzeo središnje mjesto u svakodnevnom životu
velikog broja učenika koji, uz to što provode sve više vremena na Internetu, stavljaju u drugi
plan sve ostale aktivnosti i na taj način se socijalno izoliraju i zanemaruju svoje obaveze. A s
obzirom na to da učenici žele upotrebljavati Internet sve više, možemo predvidjeti da će
njegova upotreba sljedećih godina rasti, a time će se povećati mogućnost ovisnosti o Internetu.
Mladi ljudi koji prekomjerno koriste Internet su pod dva ili tri puta većim rizikom za depresiju
nego oni koji nisu, što je posljedica njihove ovisnosti o korištenju Interneta (Harrison, 2010).
Posebna opasnost kod ovisnosti o Internetu jeste neprepoznavanje njenih znakova i
nepravovremeno reagiranje. Kao relativno nova pojava, ovisnost o Internetu se spominje samo
sporadično, sa nedovoljno jasnim odrednicama, što utječe na nedovoljno posjećivanje pažnje
ovom problemu od strane profesionalaca i ostavlja mogućnost eskaliranja ove pojave. Ovisnost
o Internetu kod djece može utjecati na njihovu nedovoljnu socijaliziranost i razvijanje
socijalnih vještina zbog čega mogu imati poteškoća prilikom sklapanja prijateljstava u realnom
svijetu. S obzirom na to da vršnjaci imaju velik utjecaj na formiranje ličnosti, na razvoj
socijalnih vještina, te na usvajanje društvenih normi i vrijednosti, takvo dijete će biti uskraćeno
za dragocjena iskustva druženja sa vršnjacima. Predugim boravkom u virtuelnom svijetu dijete
će postati otuĎeno od realnog svijeta i ljudi, usljed čega će njegova prirodna potreba za
pripadanjem biti nezadovoljena i dijete zadovoljenje te potrebe može potražiti kod prijatelja na
10
društvenim mrežama. MeĎutim, virtuelni kontakti su najčešće površni i obično se stvari u
realnom životu razlikuju od onoga kako ih mi zamišljamo, pa se tako i virtuelni prijatelji
razlikuju od onoga što su u stvarnom životu. S obzirom na to da društvene mreže omogućavaju
predstavljanje osoba onakvim kakvi žele da ih drugi vide, to utječe i na razvoj slike o sebi jer
psihološki portret koji oslikavamo o sebi utemeljen je djelimično na onome što neko misli o
tome kako ga vide drugi. Dakle, takav pojedinac će imati iskrivljenu sliku o sebi i o svojim
sposobnostima. TakoĎer, dijete će biti u sukobu sa svojom okolinom, s obzirom na to provodeći
previše vremena na Internetu zanemaruje svoje obaveze i ne uspijeva udovoljiti očekivanjima i
zahtjevima koje mu socijalna okolina postavlja, a za koje on vjerovatno neće imati ni interes ni
sklonosti da ih ispuni.
5.2. Razlike u iskustvima korištenja Interneta izmeĎu grupa ispitanika različitih prema
spolu, dobi i mjestu stanovanja
Za provjeru prve hipoteze primijenjen je hi-kvadrat.
5.2.1. Spolne razlike u korištenju Interneta
Tabela 1- Spolne razlike u iskustvima korištenja Interneta
VARIJABLA
SPOL %
χ2
muški
ţenski
93,0
93,9
7,10*
Korištenje Interneta
75,8
79,8
4,2*
Posjedovanje Facebook
profila
74,7
81,3
11,35**
Druţenje sa prijateljima
51,5
68,5
54,05**
Za školu i učenje
42,3
41,4
0,12
Za skidanje muzike i slika
16,6
12,2
7,18**
Besciljno pretraţivanje
52,4
31,8
78,26**
Igranje igrica
62,3
66,7
3,72
Objavljivanje ličnih
podataka
48,2
22,1
134,39**
Susretanje sa
pornografskim sadrţajem
38,6
28,9
19,21**
Doţivjeli nasilje
22,6
17,2
7,81*
Ovisnost o Internetu
29,58**
Čestina korištenja
** p<0,01
* p<0,05
Iz Tabele 1 vidimo da postoji statistički značajna razlika meĎu spolovima u korištenju Interneta
(χ2=7,10, p<0,05), posjedovanju Facebook profila (χ2=4,2, p<0,05), čestini (χ2=29,58, p<0,01) i
svrhama korištenja Interneta, susretanju sa pornografskim sadržajem (χ2=134,39, p<0,01),
doživljaju nekog oblika nasilja (χ2=19,21, p<0,01), ovisnosti o Internetu (χ2=7,81, p<0,05), dok
nije utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike u objavljivanju ličnih podataka izmeĎu
spolova (χ2=3,72, p>0,05).
Posmatrajući korištenje Interneta u odnosu na spol vidimo da je nešto veći procenat djevojčica
(93,9%) nego dječaka (93%) koji koriste Internet. Iako je tradicionalno tehnologija „muška
oblast“ i muškarci su zainteresiraniji za tehnologiju nego žene, korištenje Interneta je približno
jednako rasprostranjeno i meĎu osobama ženskog spola.
11
TakoĎer, veći je procenat djevojčica (79,8%) nego dječaka (75,8%) koje imaju profil na
Facebook-u, dok nije utvrĎena značajna razlika u objavljivanju ličnih podataka. Rezultati
mnogih studija pokazuju da žene više koriste socijalne mreže. Općenito, žene koriste socijalne
mreže za društveno povezivanje i postavljanje fotografija, te češće objavljuju lične podatke.
Jedna grupa istraživača 3je utvrdila da je za žene manje vjerovatno da će dijeliti informacije
koje ih direktno identificiraju, kao što su prezime, broj mobitela, adresa ili kućni telefonski broj,
povezujući taj otpor sa zabrinutošću zbog uhoĎenja ili nasilja putem Interneta i sigurnosnim
problemima.
Sagledavajući odnos spola i svrhe korištenja Interneta, možemo uočiti da je značajno veći
procenat djevojčica nego dječaka koji Internet koriste za druženje, kao i za školu i učenje, dok
dječaci značajno više Internet koriste za igranje igrica, te besciljno pretraživanje Interneta. Nije
utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike meĎu spolovima u korištenju Interneta za
skidanje muzike i slika. Ovakav rezultat je u skladu sa rezultatima drugih istraživanja koja su
pokazala da muškarci koriste Internet uglavnom za svrhe vezane za zabavu i razonodu, a žene
uglavnom za druženje i učenje (Weiser, 2004). U istraživanju koje su proveli Lin i Yu (2008)
dječaci su provodili nešto više vremena u korištenju Interneta nego djevojčice i značajno su se
razlikovali u aktivnostima: djevojčice su više Internet koristile za školu i dopisivanje, dok su
dječaci češće igrali igrice.
Grafikon 4- Spol i susretanje sa pornografskim sadržajem
susretanje sa pornografskim sadržajima
48,20%
22,10%
dječaci
djevojčice
Možda neiznenaĎujuće, rezultati istraživanja pokazuju da je više od dvostruko veći procenat
dječaka nego djevojčica koji su pretražujući Internet naišli na pornografski sadržaj (Grafikon
4). I u istraživanju provedenom u Americi (Greenfield i Yan, 2010) došlo se do rezultata da
postoji veća vjerovatnoća da će muškarci tražiti pornografiju nego djevojke.
Posmatrajući odnos spola i doživljavanja nekog od oblika nasilja putem Interneta, evidentno je
da je veći procent dječaka koji su doživjeli jedan ili više oblika nasilja na Internetu nego
djevojčica (38,6%, u odnosu na 28,9%).
3
www.cyberbullyng.org
12
TakoĎer, sagledavajući odnos spola i ovisnosti o Internetu, te čestine korištenja, vidimo da je
veći procent dječaka (22,6%) koji iskazuju znakove ovisnosti, kao i da oni značajno češće
koriste Internet nego djevojčice. I u drugim istraživanjima (Luan i sar., 2008) se pokazalo da
muškarci provode više vremena na Internetu od žena, dok detaljnije analize pokazuju nekoliko
ekstremnih korisnika meĎu oba spola.
5.2.2. Dobne razlike u iskustvima korištenja Interneta
Tabela 2- Dobne razlike u iskustvima korištenja Interneta
VARIJABLA
RAZRED %
V
VI
VII
90,4
92,5
93,8
Korištenje Interneta
68,9
73,5
82,6
Korištenje Facebook
profila
70
73,5
81,8
Druţenje sa prijateljima
59,1
60,0
59,9
Za školu i učenje
37,8
47,9
Za skidanje muzike i slika 35,7
14,6
12,5
15,2
Besciljno pretraţivanje
55,7
58,0
69,3
Objavljivanje ličnih
podataka
56,0
47,1
36,7
Igranje igrica
16,0
29,1
45,5
Susretanje sa
pornografskim sadrţajem
29,4
34,1
34,5
Doţivjeli nasilje
13,2
16,6
21,2
Ovisnost o Internetu
Čestina korištenja
** p<0,01
* p<0,05
χ2
VIII
96,4
83,9
17,74**
37,97**
84,5
59,7
44,4
15,9
72,8
34,48**
0,07
17,54**
2,6
39,82**
33,3
47,1
53,25**
115,46**
36,6
27,4
4,69
27,61**
103,20**
Posmatrajući rezultate predstavljene u Tabeli 2, može se uočiti da postoji statistički značajna
razlika izmeĎu ispitanika različite dobi u korištenju Interneta (χ2=17,74%, p<0,01),
posjedovanju Facebook profila (χ2=37,97, p<0,01), čestini (χ2=103,2, p<0,01) i svrhama
korištenja Interneta, kao i objavljivanju ličnih podataka na Internetu (χ2=39,82, p<0,01),
susretanju sa pornografskim sadržajima (χ2=115,46, p<0,01) i ovisnosti o Internetu (χ2=27,61,
p<0,01), dok nije utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike meĎu učenicima različitih
razreda u doživljavanju nasilja na Internetu.
Rezultati istraživanja pokazuju da se korištenje Interneta povećava u funkciji dobi učenika, kao
i posjedovanje profila na Facebook-u. Ovaj rezultat je u skladu s očekivanim, s obzirom na to
da starija djeca češće prate trendove i pokušavaju na različite načine (uključivanjem u društvene
mreže, otvaranjem svojih blogova, foruma i sl.) zadovoljiti svoju potrebu za pripadanjem i
izraziti svoju kreativnost.
TakoĎer, s dobi se mijenjaju interesi učenika, tako da se povećava korištenje Interneta za
druženje, što je u skladu sa rezultatima istraživanja4 provedenog meĎu učenicima susjedne
zemlje, dok opada korištenje Interneta za igranje igrica. Skidanje muzike i filmova je najveće
4
Istraživanje o korištenju Interneta, mobitela i drugih tehnologija. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba:
Dostupno na: www.poliklinika-djeca.hr
13
meĎu učenicima sedmih razreda, dok nije utvrĎena statistički značajna razlika u korištenju
Interneta za školu i učenje, te za besciljno pretraživanje.
Grafikon 5- Razred i susretanje sa pornografskim sadržajima
susretanje sa pornografskim sadržajem
47,1%
45,5%
29,1%
16,0%
V
VI
VII
VIII
S dobi se povećava i objavljivanje ličnih podataka na Internetu, a iz Grafikona 5 se može vidjeti
da se u funkciji dobi povećava i susretanje sa pornografskim sadržajima, što je u skladu sa
rezultatima drugih istraživanja (Greenfield i Yan, 2010).
S dobi se povećava i čestina korištenja i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu.
5.2.3. Korištenje Interneta i tip naselja
Grafikon 6- tip naselja i korištenje Interneta
tip naselja i korištenje Interneta
97,60%
89,50%
grads ko
prigrads ko
Sagledavajući odnos tipa naselja i korištenja Interneta, vidimo da postoji statistički značajna
razlika u korištenju Interneta meĎu učenicima iz gradskih i prigradskih naselja (χ2=65,43,
p<0,01). Naime, iz Grafikona 6 vidimo da 97,6% učenika iz gradskih naselja koristi Internet, a
taj procenat za učenike iz prigradskih naselja iznosi 89,5%. Ovaj rezultat možemo objasniti
većom dostupnošću Interneta u gradskim naseljima. MeĎutim, procenat od 89,5% učenika iz
14
prigradskih naselja nije zanemarujući. Naprotiv, ovaj pokazatelj govori o velikoj dostupnosti
Interneta u svim dijelovima Kantona, što upućuje na veliki utjecaj koji ovaj medij ima na djecu.
5.3. Zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu
Za ispitivanje druge hipoteze takoĎer je korišten hi-kvadrat test.
Rezultati istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna razlika u zainteresiranosti roditelja
za njihove aktivnosti izmeĎu spolova (χ2=59,49, p<0,01), zatim izmeĎu učenika koji iskazuju
znakove ovisnosti i onih koji ih ne iskazuju (χ2=59,29, p<0,01), izmeĎu onih koji su
pretražujući Internet naišli na pornografske sadržaje i onih koji nisu (χ2=57,6, p<0,01), te
izmeĎu onih koji su doživjeli jedan od oblika nasilja na Internetu i onih koji nisu (χ2=22,86,
p<0,01).
Grafikon 7- Spol i zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu
spol i zainteresiranost roditelja za aktivnosti djece na Internetu
dječaci
djevojčice
50,80%
46,80%
41,80%
27,20%
22%
11,40%
nikad
ponekad
uvijek
Naime, roditelji se manje interesiraju za aktivnosti muške djece na Internetu, tako da je meĎu
dječacima 22% onih čiji se roditelji nikad ne interesiraju za njihove aktivnosti, dok je taj
procenat dvostruko manji za djevojčice (Grafikon 7). Ovakav rezultat možemo objasniti time da
se tradicionalno razlikuje odgajanje muške i ženske djece, ali i time da na Internetu vrlo često
muškarci traže seksualni kontakt sa maloljetnicama, što povećava roditeljsku zabrinutost, a time
i zainteresiranost za internetske aktivnosti njihove ženske djece. MeĎutim, zabilježeni su i
slučajevi fizičkog zlostavljanja dječaka kao što je primjer tinejdžera kojeg je umjesto djevojke
sa kojom je dogovorio sastanak, dočekala banda, što upućuje na važnost zainteresiranosti
roditelja za aktivnosti njihove djece na Internetu bez obzira na njihov spol.5
5
Zaštitite privatnost na Facebooku. Nacionalni CERT
15
Grafikon 8- Zinteresiranost roditelja za Internet aktivnosti djece i susretanje djece sa
pornografskim sadržajima
zainteresiranost roditelja i susretanje sa pornografskim sadržajem
54,50%
susreli se sa
pornografskim
sadržajem
nisu se susreli sa
pornografskim
sadržajem
45,80%
40,30%
23,40%
22,10%
14%
nikad
ponekad
uvijek
Nezainteresiranost roditelja za ono što djeca rade na Internetu značajno utječe na povećanje
nepoželjnog izlaganja pornografskim sadržajima. Naime, samo 23,4% djece koja su
pretražujući Internet naišla na pornografski sadržaj izjavljuje da se njihovi roditelji uvijek
interesiraju za njihove aktivnosti, dok je taj procenat dvostruko veći kod djece koja nisu naišla
na pornografski sadržaj (Grafikon 8).
Sličan je odnos zainteresiranosti roditelja i doživljavanja nekog od oblika nasilja putem
Interneta, a i rezultati drugih istraživanja (Buljan- Flander i sar., 2004) pokazuju da se najveći
broj iskorištavanja i izlaganja neprimjerenim sadržajima putem Interneta dogodio dok su djeca
bila na Internetu bez prisustva odraslih.
5.3. Zainteresiranost roditelja i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu
Grafikon 9- Zainteresiranost roditelja i ovisnost djece o Internetu
zainteresiranost roditelja i ovisnost o Internetu
ovis ni
55,10%
nis u ovis ni
47,40%
38,50%
26,50%
18,50%
14,10%
nikad
ponekad
uvijek
MeĎu onima koji iskazuju znakove ovisnosti o Internetu samo je 18,5% onih čiji su roditelji
zainteresirani za njihove aktivnosti, dok su roditelji onih koji ne iskazuju znakove ovisnosti
dvostruko zainteresiraniji, odnosno 38,5% njih se uvijek interesira za ono što im dijete radi na
Internetu (Grafikon 9).
16
Ovi pokazatelji ukazuju na to da Internet skraćuje zajedničko vrijeme roditelja i djece, a i u
drugim istraživanjima je dobijeno da je vrijeme provedeno u interakciji sa porodicom znatno
smanjeno u posljednjih deset godina, a istraživači tvrde da je to vjerojatno zbog pomaka od
stvarnog svijeta u virtuelne aktivnosti. Istraživanja su, takoĎer, pokazala da polovina onih koji
su aktivni u online grupama smatraju te grupe jednako važnim kao kontakte u stvarnom
svijetu.6 Rezultati istraživanja ukazuju na to da kvalitetna komunikacija u vezi korištenja
Interneta može spriječiti razvoj kompulzivnog korištenja Interneta kod tinejdžera.
Iako roditelji sve više iskazuju zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe Interneta svoje djece,
malo se zna o ulozi koju roditelji mogu igrati da bi spriječili svoju djecu u razvoju
kompulzivnog korištenje Interneta. Rezultati istraživanja (Eijnden, 2010) ukazuju na to da
kvalitetna komunikacija u vezi korištenja Interneta može spriječiti razvoj kompulzivnog
korištenja Interneta kod tinejdžera. Osim toga, reakcija roditelja na prekomjerno korištenje
Interneta i pravila o sadržajima koji se pretražuju može spriječiti razvoj ovisnosti. Stroga
pravila o vremenu korištenja Interneta, meĎutim, mogu promovirati prekomjerno korištenje s
obzirom na to da zabrane povećavaju interes za odreĎene aktivnosti.
5.4. Ovisnost o Internetu i Facebook
Grafikon 10- Odnos Facebook-a i ovisnosti o Internetu
korištenje Facebook-a i ovisnost o Internetu
23,10%
8%
korisnici Facebook-a
nisu korisnici Facebook-a
Prema rezultatima našeg istraživanja, a što možemo vidjeti iz Grafikona 10, meĎu onima koji
imaju profil na Facebook-u čak je 23,1% onih koji iskazuju znakove ovisnosti, dok meĎu onima
koji nemaju profil je 8% učenika sa znakovima ovisnosti i ova razlika je statistički značajna
(χ2=39,29, p<0,01), odnosno na osnovu rezultata možemo zaključiti da korištenje Facebook-a
povećava vjerovatnost nastanka ovisnosti o Internetu. Ovaj pokazatelj je u skladu sa rezultatima
koje je u svom istraživanju dobila Young (1997, prema Jeriček, 2002), gdje je utvrdila da
postoji razlika meĎu aktivnostima na Internetu koje izazivaju ovisnost. Naime, Young tvrdi da
upotreba Interneta, ako je usmjerena prema uspostavljanju kontakata ima veći potencijal da
postane ovisnost od upotrebe Interneta za traženje informacija. TakoĎer, istraživanje je
pokazalo da neposredna online komunikacija koju čine poruke i chat povećavaju vjerovatnost
6
American parents seek to curb Internet use among children. dostupno na: www.empowerednews.net
17
ovisnosti o Internetu nego druge internetske aktivnosti. Iako uspostavljanjem novih
prijateljstava i druženjem putem Interneta učenici mogu zadovoljiti svoju potrebu za kontaktom,
za pripadanjem, pretjeranim korištenjem društvenih mreža su pod rizikom da razviju ovisnost o
Internetu koja za posljedicu ima zanemarivanje obaveza, porodice, prijatelja, odnosno vodi u
socijalnu izoliranost. Dakle, iako Facebook povezuje ljude, on ih istovremeno otuĎuje, odvaja
od realnog svijeta i to je jedan začaran krug u kojem nezadovoljena potreba za pripadanjem
utječe na uključivanje u društvene mreže i grupe kako bi se oslobodili tog osjećaja, a te
aktivnosti samo mogu dodatno povećati otuĎenost.
18
6.
ZAKLJUČCI
 Procenat od 93,4% učenika iz našeg uzorka koji koriste Internet upućuje na popularnost
ovog medija meĎu djecom, kao i na značaj utjecaja koje ovaj medij ima na socijalizaciju
djece, što predstavlja dovoljan argument da se ovoj temi posveti značajna pažnja, kako
kroz predavanja učenicima i roditeljima, tako i kroz edukaciju nastavnika i stalno traganje
za strategijama prevencije negativnog utjecaja Interneta na učenike.
 Ispitanici najčešće Internet koriste kod kuće (80,9%), što je posebno upozorenje za
roditelje i njihov odnos prema Internetu.
 Istraživanjem je potvrĎena teza da Internet postaje stil življenja djece jer ga koriste u svim
sferama života. Ispitanici najviše koriste Internet za druženje sa prijateljima (profili
ličnosti, stranice za upoznavanje, forumi, blogovi, chatovi, e-mailovi, itd.), zatim za školu
i učenje (enciklopedije, literatura, istraživanja, referati, lektire, online kursevi i sl.), za
zabavu i igru (igranje igrica, skidanje muzike, filmova, slika i sl., te pretraživanje bez cilja
(opće informiranje i provoĎenje slobodnog vremena). Ovi pokazatelji ukazuju na to da
korištenje Interneta postaje glavni sadržaj slobodnog vremena djece.
 Profil na Facebook-u ima 77,7% djece, što upućuje na veliku popularnost ove socijalne
mreže. Iako korištenje društvenih mreža djeci može pružiti osjećaj društvene
prihvaćenosti, čime se zadovoljava jedna od osnovnih ljudskih potreba, potreba
pripadanja, pretjeranim korištenjem djeca mogu postati otuĎena i odvojena od realnog
svijeta.
 Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji nedovoljno shvataju važnost prisustva tokom
korištenja Interneta, te razgovora sa djecom o tome koje opasnosti Internet sa sobom nosi.
 Zabrinjavajući je visok procenat mladih koji imaju iskustva sa pornografskim sadržajima
na Internetu (35,6%). Iako ova iskustva možemo posmatrati kao namjerna – kada mladi iz
znatiželje traže ovakve sadržaje, ili slučajna – kada mladi koristeći Internet dobiju neku
neželjenu poruku, reklamu ili mail sa pornografskim sadržajem, vrlo je bitno utjecati da se
ta iskustva ne dogode ili da se djeci pravovremeno objasne njihovi sadržaji.
 Posebno su zabrinjavajući podaci koji govore o objavljivanju ličnih podataka na Internetu.
Istraživanje pokazuje da 66,4% ispitanika koji koriste Internet ima objavljene svoje lične
podatke kao što su fotografije, adrese ili brojevi telefona. Posmatrajući sa aspekta
sigurnosti mladih na Internetu, ovaj podatak govori o tome gdje su mladi najranjiviji i gdje
treba najviše potencirati u okviru preventivnih aktivnosti.
 Istraživanje je evidentiralo i konkretne oblike zloupotrebe Interneta koje su osjetili ispitani
učenici. Ovi podaci govore da je pored preventivnih aktivnosti potrebno ponuditi i
adekvatnu pomoć mladima koji već imaju probleme sa Internetom. Važno je da škola
zadobije povjerenje učenika, kako bi eventualne probleme povjerili stručnom osoblju
škole koji će posavjetovati učenika ili ga uputiti na druge stručnjake koji mogu adekvatno
tretirati njegov problem.
 Najalarmantniji podatak u ovom istraživanju jeste da 20% učenika iskazuje znakove
razvoja ovisnosti o Internetu. Pretjerano korištenje Interneta kod djece može izazvati
poteškoće u fizičkom i psihičkom zdravlju, kao i probleme u socijalnom funkcioniranju.
Nužno je provesti aktivnosti na nivou škole koje će ići u pravcu osvještavanja ove djece i
njihovih roditelja o problemu ovisnosti o Internetu, ali i aktivnostima koje će poticati
promjene njihovih navika u vezi sa korištenjem Interneta.
 Istraživanjem je utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike meĎu spolovima u
korištenju Interneta, posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta,
susretanju sa pornografskim sadržajem, doživljanju nekog oblika nasilja, ovisnosti o
Internetu, dok nije utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike u objavljivanju ličnih
podataka izmeĎu spolova.
19
 Veća izloženost dječaka pornografskim sadržajima, nasilju putem Interneta, te njihove
učestalije internetske aktivnosti i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu upućuje na
važnost roditeljskog nadzora i nad aktivnostima ne samo djevojčica, već i dječaka na
Internetu, ali i kvalitetnog razgovora o tim aktivnostima.
 Rezultati istraživanja pokazuju da se učenici različite dobi razlikuju u korištenju Interneta,
posjedovanju Facebook profila, čestini i svrhama korištenja Interneta, kao i objavljivanju
ličnih podataka na Internetu, susretanju sa pornografskim sadržajima i ovisnosti o
Internetu, dok nije utvrĎeno postojanje statistički značajne razlike meĎu učenicima
različitih razreda u doživljavanju nasilja na Internetu.
 Povećano korištenje Interneta, Facebook profila, objavljivanje ličnih podataka, susretanje
sa pornografskim sadržajima i iskazivanje znakova ovisnosti o Internetu meĎu učenicima
starijih razreda, upućuje na važnost posvećivanja pažnje roditelja aktivnostima kojima se i
njihova starija djeca bave na Internetu.
 Istraživanjem je utvrĎeno veće korištenje Interneta meĎu učenicima iz gradskih sredina,
nego iz prigradskih.
 Važnost roditeljskog nadzora i zainteresiranost za aktivnosti djece na Internetu ogleda se i
u činjenici da djeca čiji roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje njihovim internetskim
aktivnostima češće se susreću sa pornografskim sadržajima, češće doživljavaju nasilje
putem Interneta i iskazuju više znakova ovisnosti o Internetu.
 Istraživanjem je utvrĎeno da učenici koji imaju profil na Facebook-u iskazuju više
znakova ovisnosti o Internetu nego oni koji nemaju profil. Iako uspostavljanjem novih
prijateljstava i druženjem putem Interneta učenici mogu zadovoljiti svoju potrebu za
kontaktom, za pripadanjem, pretjeranim korištenjem društvenih mreža su pod rizikom da
razviju ovisnost o Internetu koja za posljedicu ima zanemarivanje obaveza, porodice,
prijatelja, odnosno vodi u socijalnu izoliranost.
Iako Internet ima svoje prednosti, moramo paziti na zamke koje postavlja, opasnost koju
predstavlja najviše za djecu koja nekontrolirano pretražuju po sadržajima Interneta, često
neprimjerenim njihovoj starosti i stepenu razvoja.
Preporuke i savjeti za djecu
 Ne otvaraj sumnjive site-ove i e-mail-ove;
 Ne šalji nepoznatim osobama svoje fotografije, adrese i brojeve telefona;
 Poznanike s Interneta prihvati s rezervom, ne razgovaraj telefonski s njima i ne
zakazuj sastanke;
 Ne vodi i prekini nemoralne razgovore;
 Izbjegavaj prijetnje, govor mržnje, nagovaranje na drogu, kriminal, prostituciju;
 Ne predstavljaj se svojim imenom, nego “imenom za Internet”;
 Razmisli prije unošenja teksta, jer što napišeš, to će svi čitati;
 Svoju lozinku ne govori ni najboljim prijateljima.
Preporuke i savjeti za roditelje
 Smjestite računar u dnevnu sobu kako biste imali nadzor nad djetetovim aktivnostima
na Internetu;
 Educirajte se;
 Pretražujte Internet zajedno sa svojim djetetom;
 Razgovarajte sa djetetom o aktivnostima na Internetu, saznajte s kim vaše dijete
komunicira na Internetu i što objavljuje;
20








Objasnite djetetu važnost čuvanja ličnih podataka;
Ne dopustite susrete sa nepoznatim ljudima sa Interneta;
Čuvajte se poklona;
Prijavite neprimjereno ponašanje pojedinaca;
Upozorite dijete da Internet informacije mogu biti netačne;
Koristite tehnička rješenja za blokiranje neželjenih sadržaja;
Dogovorite se oko dužine korištenja Interneta i igranja igrica;
Ne uskraćujte djetetu pristup Internetu.
Pored navedenih zaključaka potrebno je naglasiti i potrebu poticanja učenika za sigurno i
pozitivno korištenje Interneta od strane škole. Naime, preporučljivo je da nastavnici
učenicima daju zadatke za pretraživanje Interneta (koje će prethodno sami nastavnici
provjeriti) kako bi učenici dobili pozitivne primjere korištenja Interneta, u odnosu na rizično
korištenje koje je kod njih prisutno u velikom broju.
Preporuke i savjeti za nastavnike






Educirajte se i pratite trendove djece;
Promovirajte korisno korištenje Interneta;
Upozoravajte na netačne informacije;
Razgovarajte s djecom o Internetu i njegovim opasnostima;
Prijavite nasilje ili nedolično ponašanje;
Nadzirite korištenje Interneta u školi.
21
7.
LITERATURA
Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate d.o.o.
Zagreb.
Buljan-Flander, Karlović, A. I Dosić, I. (2004). Izloženost djece zlostavljanju putem interneta:
Medix.
Greenfield, P. i Yan, Z. (2006). Children, adolescents and the Internet. Dostupno na:
www.apa.org
Jeriček, H. (2002). Ovisnost o Internetu u Sloveniji. Znanstveni članak. Medijska istraživanja:
znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije.
Kraljik, N. (2010). Internet bez opasnosti za djecu u Osijeku. Hrvatski časopis za javno
zdravstvo.
Lin, C.H. i Yu, S.F.(2008). Adolescent Internet usage in Taiwan: exploring gender differences.
Dostupno na: www.findarticles.com
Luan, W.S. i sar.(2008). Gender differences in the usage and attitudes toward the Internet
among student teachers in a public Malaysian University: American journal of applied science.
Dostupno na: www.scipub.org.
Mahmutović, A., Mikanović, B., Hebib, A., Koledin, G., Ganija, H., Jašarević, O.(2010).
Slobodno vrijeme mladih. Fojnica: Štamparija Fojnica.
Pehar-Zvačko, L. (2003). Slobodno vrijeme mladih ili…. Sarajevo: Filozofski fakultet Sarajevo.
Ružić, N. (2007).
http://hrcak.srce.hr/-
Nasilne
scene
na
Internetu.
Zagreb:
Hrčak.
Dostupno
na:
Van den Eijnden i sar. (2010). Compulsive Internet Use Among Adolescents: Bidirectional.
Dostupno na: http://www.ncbi.nlm
Weiser, E.B. (2004). Gender Differences in Internet Use Patterns and Internet Application
Preferences. CyberPsychology & Behavior. Dostupno na: http://www.liebertonline.com
URL izvori:
www.apa.org
www.e-balkan.info
www.cyberbullyng.org
www.poliklinika-djeca.hr
http://www.medscape.com
http://empowerednews.net/
http://www.cert.hr
http://informationr.net
22

Download Report