Magazin-U-JEDINSTVU-JE-SNAGA

INTERVJU: Emdžad Galijašević
Krajišnici zaslužuju više
Evroatlanske integracije
NATO, strateški cilj BiH
Apelacije Ustavnom sudu BiH
Spašena državljanstva BiH
u jedins
t vu je
Tiraž
300.000
primjeraka
Sulejman Tihić, 1951. - 2014.
Jaka SDA, jaka
Bosna i Hercegovina
U pismu kojeg je 23. juna ove godine iz bolesničke
postelje poslao članovima Glavnog odbora SDA,
Sulejman Tihić upozorava da nas iskustvo uči da
jaka SDA znači sigurnu i jaku BiH.
“Drago mi je da ćete raspravljati o konceptu
ekonomskog razvoja 2014. - 2018. i da će to
biti esencijalni dio naše platforme za izbore
ove godine. Ono što nam je u ovom trenutku
potrebno, osim deblokade EU i NATO puta,
jeste intenzivan ekonomski razvoj i kvalitetniji
standard naših građana. Potrebna nam je
jaka SDA. Čuvajte jedinstvo stranke. Držite se
Programske deklaracije i Statuta. U procesu
donošenja odluka nastojte postići što je moguće
širi konsenzus. Jedino na takav način možemo
ispravno odgovoriti izazovima”, poručio je Tihić.
Posao za 5.700
nezaposlenih
SDA može biti osnova
jakog probosanskog bloka
Investitori neće doći u zemlju u kojoj se političari svađaju i prepucavaju,
u kojoj se konstantno prijeti otcjepljenjima, referendumima, trećim
entitetima... Kapital bježi od nestabilnih područja. Treba nam politička
stabilnost, kredibilna vlast, a zatim i efikasno eliminiranje birokratskih
i pravnih prepreka koje destimuliraju investitore i odvraćaju ih od BiH.
Potrebno je skratiti proceduru za otvaranje firme u BiH koja sada traje u
prosjeku 37 dana.
Desetogodišnji projekt, kojeg
je pokrenula Vlada Republike
Turske u iznosu od 100 miliona
eura (195.583.000 KM) i koji se
implementira putem dvije banke,
samo u prvih 18 mjeseci osigurao
je zaposlenje za više od 5.700 ljudi. Bosna Bank International d.d.
(BBI) i Ziraat Bank BH d.d. prezentirale su zvanične podatke o implementaciji turske kreditne linije. Prema bankarskoj evidenciji do sada je
privrednicima i fizičkim licima u BiH
plasirano ukupno 156.354.007 KM.
Povratnici
- prioritet SDA
Odbornici SDA, poslanici u lokalnim
i entitetskim institucijama, svakodnevno rješavaju probleme povratnika. Rezultat tog rada je i potvrda da
u manjem bh. entitetu trenutno živi
više od 200.000 Bošnjaka. Povratak
Bošnjaka u entitet Republika Srpska
strateško je, a možda i najvažnije,
pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine. Osiguranje svih prava
povratnicima i poboljšanje životnog
standarda povratnika jeste, i uvijek
će biti, jedan od prioriteta SDA.
2
Egrlić: Očekuju se
investicije Turske
„Platforma stranke
SDA je realna i potrebna je BiH. Na
ovoj Platformi su
radile stotine eksperata,
obuhvaćena
je svaka sfera društvenog života. BiH treba da napravi
snažan iskorak, da kreira snažan poslovni ambijent. U tom smislu, ova
Platforma treba jedinstvo i snagu
koja može iznijeti sve reforme koje
nas očekuju. Naime, predsjednik
Izetbegović uspostavio je izuzetno
dobre veze širom svijeta, od čega
izdvajam Republiku Tursku. Turska
ovih dana kreira takvu situaciju da
se očekuju značajne investicije u
BiH. BiH mora pripremiti teren i to,
zasigurno, poslije oktobra moramo
iskoristiti. To je naša šansa“ , misli
Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izborna platforma SDA za Opće izbore u BiH 2014.
Manja administracija,
bogami i plaće
Plaće direktorima javnih preduzeća maksimalno 3,5
prosječnih plaća. Zapošljavanje barem jedne osobe iz
porodica u kojima nijedan član nije zaposlen.
Obrazovanje i zdravstvo na državnom nivou
Razvoj i zapošljavanje, borba protiv
korupcije i organiziranog kriminala,
sigurnost građana, stabilnost penzija i socijalna zaštita najugroženijih
kategorija, te politička stabilnost i
deblokada evroatlanskih integracija
BiH, glavni su ciljevi SDA navedeni
u Izbornoj platformi za Opće izbore
u BiH. To podrazumijeva, između
ostalog, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,5 posto godišnje,
smanjenje javne potrošnje za 4,5
posto godišnje (1,22 milijarde KM za
četiri godine), uspostavu posebnih
odjela u Tužilaštvu i Vrhovnom sudu
FBiH za borbu protiv kriminala i korupcije, te podršku policijskim agencijama i sve potrebne mjere za punu
ličnu i imovinsku sigurnosti građana.
REPUBLIKA: Primarni i dugoročni
cilj SDA je usvajanje Ustava kojim bi
BiH bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika
Bosna i Hercegovina sa tri nivoa
vlasti: državni, regionalni i lokalni i sa
gradom Sarajevom koji je politički,
administarativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.
SDA neće prihvatiti bilo kakve nove
podjele, crtanje karata i formiranje
entiteta sa etničkom dominacijom.
U prvoj fazi ustavnih reformi SDA će
podržati amandmanske promjene
postojećeg Ustava BiH, koje osiguravaju usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih
prava, te uspostavljanje Vrhovnog
suda kao institucije koja će garantirati
jednake standarde za sve građane.
Insistirat će se na punoj implementa-
IMOVINA, KORUPCIJA:
ciji presude Ustavnog suda BiH o
državnoj imovini i hitnom knjiženju
državne, kao i perspektivne vojne
imovine na državu BiH. SDA će
zahtijevati da tužilaštva i sudovi
ubrzaju procesuiranje slučajeva korupcije, organiziranog kriminala i
sumnjive privatizacije, kao i da se izvrši
revizija privatizacije i provjera poštivanja privatizacijskih ugovora. Zalagat
će se i za efikasno procesuiranje odgovornih za ratne zločine, zakonsko i
finansijsko osiguranje samostalnosti i
neovisnosti institucija za provođenje
zakona. Odlučno će sprečavati pokušaje da se policija i tužilaštvo stave
pod političku kontrolu.
SDA će
nastojati da u naredne dvije godine
smanji administraciju za 20 posto,
smanjiti plaće u javnom sektoru,
smanji plaće direktorima javnih preduzeća na maksimalno 3,5 prosječnih plaća i ukine naknade za rad u
komisijama. Cilj SDA je energetski
pouzdana BiH. SDA će zato podržati
donošenje Strategije razvoja energetike BiH, koja će, između ostalog,
sadržavati i projekte izgradnje novih
energetskih objekata, alternativne
izvore snabdijevanja gasom, kao i sistem uvođenja evropskih standarda
u kvalitetu energenata. S ciljem poboljšanja i unapređenja transportne
i komunikacijske infrastrukture SDA
će se zalagati za izgradnju novih 100
kilometara autoceste i brze ceste.
ADMINISTRACIJA:
ZAPOŠLJAVANJE: SDA će podržati izmjene Zakona o radu i kolektivnog ugovora poštivajući principe
socijalnog dijaloga. Planirano je razvijanje slobodne industrijske zone
s poreskim olakšicama za kvalitetne
investitore koji će zapošljavati više
od 250 osoba, sufinansiranje zapošljavanja 10.000 do 12.000 nezaposlenih, kao i obuka, stručno osposobljavanje i usavršavanje 5.000 do
7.000 nezaposlenih na godišnjem
nivou, na osnovu povećanja iznosa
sredstava koja se izdvajaju za aktivne mjere zapošljavanja.
organiziraju u zonama povratka u
RS. Planirano je da se sva ministarstva uključe u podršku procesa povratka, oformi garantni fond pri Vladi
FBiH za podršku firmama povratnika
u RS kod kreditnog zaduženja, te hitno rješavanje problema u obrazovnom procesu Bošnjaka u RS.
OBRAZOVANJE: SDA će raditi
tički prioriteti SDA su punopravno
članstvo u NATO i EU, regionalna
saradnja, posebno sa susjednim
državama, privlačenje stranih investicija, podrška poslovnoj zajednici
iz naše zemlje u nastupu na inozemnom tržištu i zaštita interesa naših
građana u svijetu. SDA će i dalje
raditi na unapređenju prijateljskih
odnosa sa zemljama Istoka, posebno članicama OIC i intenzivirati
ekonomsku saradnju sa poticanjem
ulaganja u našu zemlju i jačanjem trgovinskih odnosa. U okviru državnih
institucija i na druge načine, SDA će
posebnu pažnju posvetiti anuliranju
antibosanskih i antibošnjačkih lobiranja u svijetu.
na efikasnom i kvalitetnom obrazovnom sistemu, čiji je razvoj povezan s
potrebama tržišta, ekonomskog i
društvenog razvoja BiH. Cilj je formiranje državnog ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu. Insistirati
će i na reformi finansiranja visokog
obrazovanja u skladu sa preporukama Evropske asocijacije univerziteta, izdvajanja do dva posto na svim
nivoima vlasti za nauku. Planira se
reforma i racionalizacija zdravstvenog sistema, uz jačanje principa solidarnosti, kako bi obezbijedili zdravstvenu zaštitu građana od rođenja
do kraja života, s posebnom brigom
za zdravlje osoba treće životne dobi,
te onih koji boluju od malignih i kardiovaskularnih bolesti. SDA će se
zalagati i za formiranje Ministarstva
zdravstva na nivou države BiH.
BORCI, POVRATNICI: SDA će
insistirati na pravičnoj kategorizaciji
i materijalnom obezbjeđenju ratnih
vojnih invalida i porodica poginulih
boraca. Smatra da će se izmjenama
zakona u FBiH osigurati kontinuitet
korištenja ostvarenih prava povratnicima. Do tada će donošenjem
privremenih mjera biti osigurano
korištenje tih prava, ekonomski jačati proces povratka kroz stimulaciju
firmi iz FBiH da dio svoje proizvodnje
IDEMO U NATO: Vanjskopoli-
POPLAVE: Što se tiče saniranja
posljedica nastalih od poplava,
SDA ističe da je prioritet izgradnja kuća i hitna obnova stanova,
škola, domova zdravlja i puteva
oštećenih i porušenih u poplavama. Pored ažurnog i efikasnog
djelovanja Fonda za pomoć nastradalim, SDA će insisitirati na
besplatnoj dodjeli građevinskog
zemljišta svima koji su ostali bez
kuća, dodjeli nužnih dozvola za
izgradnju kuća bez naknada i osiguranju komunalnih priključaka
bez naknada.
Softić:
Konkretne mjere
“Program je sveobuhvatan i, što je
najvažnije, bosanskohercegovački.
Zalaže se za uređenje
ekonomskog, društvenog, političkog i
funkcionalnog sistema na nivou cijele BiH, što je osnovna pretpostavka
implementiranju svega onoga što je
dobro markirano u samom programu: stimuliranje domaćih i stranih investicija, zapošljavanje, rasterećenje
poduzetnika, smanjenje javne potrošnje, racionalizacija javne uprave,
jačanje finansijske discipline i ostalo.
Ponuđene su konkretne mjere za ispunjenje postavljenih ciljeva. Posebno bih izdvojio mjere za poboljšanje
poslovnog ambijenta, mjere za ključne sektore privrede, te za smanjenje
nezaposlenosti”, kazao je Senad Softić, profesor Ekonomskog fakulteta u
Sarajevu.
Ahmetlić: Jasni
odgovori na krizu
„Svojom izbornom
Platformom
SDA
demistificira mnoga pitanja, jasnije
i odlučnije nego
ikada do sada daje
odgovore i smjernice, te nudi jasne izlaze iz složenog
socio-ekonomskog stanja društva.
Naglasak na ubrzan ekonomski oporavak, razvoj i zapošljavanje najprioritetnija su pitanja. Takav izazov mogu
pred sebe postaviti samo jake i dobro organizirane stranke, a to je nesumljivo SDA. Stoga, poštovani glasači, svoj glas, s punim povjerenjem,
povjerite SDA. To je po vas i društvo
neosporno najprofitabilnija politička
investicija. Sa SDA nikada ne gubite,
vaša budućnost je izvjesnija, a zadani
ciljevi postaju realniji!“, kaže Izudin
Ahmetlić, generalni direktor grupacije HIFA – OIL.
3
IN MEMORIAM: SULEJMAN TIHIĆ (1951. – 2014.)
Amanet: Čuvajte jedinstvo stranke
Sa dženaze predsjednika SDA
Jaka SDA, jaka Bosna i Hercegovina
Zahvaljujući njegovoj apelaciji Ustavni sud BiH je 2012. zaključio da manji bh. entitet nema ustavnu
nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o statusu državne imovine na teritoriji RS-a, te je stavio
pod zabranu raspolaganja
Nakon duge i teške bolesti, u četvrtak, 25.9.2014. godine, u 63. godini
u Univerzitetskom kliničkom centru
Sarajevo preminuo je Sulejman
Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA). Tihić je funkciju
predsjednika SDA obavljao od 2001.
Bio je omiljen kod prijatelja i kolega,
a poštovan kod svojih političkih protivnika u BiH. Sulejman Tihić će javnosti ostati poznat kao nespecifičan
lider. Smiren i tih, pouzdan, tvorac
politike “korak po korak”, koju je
SDA provodila u poslijeratnom periodu.
Amanet
U pismu kojeg je 23. juna ove godine
iz bolesničke postelje poslao članovima Glavnog odbora SDA, Sulejman Tihić upozorava da je politička
situacija u BiH teška, poziva da SDA
preuzme inicijativu i ponudi odgovarajuća rješenja.
“Drago mi je da ćete raspravljati
o konceptu ekonomskog razvoja
2014.- 2018. I da će to biti esencijalni dio naše platforme za izbore ove
godine. Ono što nam je u ovom
trenutku potrebno, osim deblokade EU i NATO puta, jeste intenzivan
ekonomski razvoj i kvalitetniji standard naših građana. Ovu godinu su
do sada obilježili opravdani protesti
građana u februaru i elementarne nepogode u maju. Mislim da
je stranka u oba slučaja ispravno
reagirala. Prijedlozi i mjere SDA su
poslužili kao osnova državnim organima za akciju. Istrajte u realizaciji
usvojenih zaključaka. Ispunjavanje
opravdanih zahtjeva građana i otklanjanje šteta elementarne nepogode
mora biti naš prioritet. Za sve ove aktivnosti potrebna nam je jaka SDA.
Čuvajte jedinstvo stranke. Držite se
Programske deklaracije i Statuta. U
procesu donošenja odluka nastojte
postići što je moguće širi konsenzus. Jedino na takav način možemo
ispravno odgovoriti izazovima”, poručio je Tihić.
Tokom svog višegodišnjeg političkog djelovanja Tihić je Ustavnom
sudu BiH podnio više apelacija, a
najvažnija među njima odnosila se
na rješavanje statusa državne imovine. Januara 2011. godine Tihić je
Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev
za ocjenu ustavnosti Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na
teritoriji entiteta Republike Srpske
(RS), a koji je Narodna skupština
usvojila 14. septembra 2010. i kojim
je definirano da ta imovina bude
uknjižena na manji bh. entitet.
Državna imovina
Ustavni sud BiH je 13. jula 2012. godine zaključio da manji bh. entitet
nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o
statusu državne imovine na teritoriji
entiteta RS, te je stavio pod zabranu
raspolaganja. Da je Ustavni sud BiH
odlučio drugačije, zakon bi omogućio knjiženje i upis u zemljišne knjige
državne imovine koja se nalazi u RS
u korist tog entiteta. Osim toga, primjenom zakona otežao bi se proces
rješavanja pitanja državne imovine,
koji je od ogromnog značaja za daljnje pregovore s Evropskom komisijom u procesu apliciranja BiH za
prijem u Evropsku uniju. Ovo je jedna od najvažnijih odluka Ustavnog
suda BiH od njegovog osnivanja,
te velika pobjeda Sulejmana Tihića
i SDA u očuvanju cjelovitosti i nezavisnosti BiH.
Sva nastojanja iz entiteta RS da i na
ovaj način pokušaju rasturiti državu
BiH još jednom su zakonski spriječena. Tihić je nakon odluke Ustavnog suda izjavio da ova presuda
Prijatelji
potvrđuje kontinuitet postojanja
BiH, što je veoma bitno i u pravnom
i političkom smislu, s obzirom na pokušaje i teze koje dolaze iz RS da je
BiH nastala u Dejtonu mehaničkim
spajanjem dva entiteta. Ocijenio
je da se radi o, možda, najvažnijoj
odluci Ustavnog suda od njegovog
postojanja, koja bi se mogla staviti u
ravan s odlukom o konstitutivnosti
naroda BiH.
“Bez te presude mi smo mogli biti
izloženi ucjenama, dogovorima
koji bi mogli biti na štetu BiH, kao
što sada imamo situaciju kada je u
pitanju jedna potpuno pogrešna interpretacija presude Sejdić - Finci”,
rekao je Tihić.
Aprilski paket
Po apelacijama Sulejmana Tihića,
Ustavni sud BiH utvrdio je da grb i
zastava Federacije BiH, te grb i himna RS nisu u skladu s Ustavom
BiH jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i da određeni članovi
Zakona o slavama i svetkovinama
nisu u suglasnosti s ustavnim principom ravnopravnosti konstitutivnih
naroda, građana i ostalih u BiH i da
su diskriminirajućeg karaktera.
Sulejman Tihić bio je mudar i tolerantan političar koji je stvarao i
gradio mostove za budućnost naše
zemlje. Svojom politikom “korak
po korak”, strpljivošću i upornošću,
izgradio je i ojačao institucije BiH.
Nažalost, jedan projekt na kojem
je radio, a to je “Aprilski paket”, nije
usvojen, a da jeste, danas ne bismo
bili u ovako teškoj situaciji.
Samo zbog političke manipulacije,
jeftinih političkih poena i gole borbe
za vlast, pojedine su stranke srušile
paket ustavnih promjena i nakon
2006. preuzele ulogu vodeće stranke, sve do 2010. „Aprilski paket” je
značio jaču i funkcionalniju državu
BiH i slabije entitete. Međutim,
neozbiljni, neodgovorni političari i
avanturisti srušili su ovaj sporazum,
stavljajući tako lične i uskostranačke interese ispred interesa države i
naroda.
U takvoj atmosferi, 2006. pobijedile
su politike isključivosti, politike sve
ili ništa zbog čega su BiH i njeni građani izgubili četiri godine. Na drugoj
strani - u RS, političari koji su pristali
na kompromise u „Aprilskom paketu” vratili su se na startne dejtonske
pozicije, boreći se ne samo da zadrže loša dejtonska rješenja, već da
ospore i ponište do tada provedene
reforme.
“Tada su kola krenula nizbrdo. One
snage koje su protiv BiH, sada koriste mehanizme Dejtonskog sporazuma, te pokušavaju otežati ili
onemogućiti rad institucija BiH. Također, žele otežati rad na postizanju
novih rješenja kao poput ovih u slučaju ‘Sejdić-Finci’. Zato je situacija u
BiH unazad nekoliko godina dosta
složena. Nemamo rješenja mnogih
pitanja. Međutim, nadamo se da će
građani na sljedećim izborima prepoznati one političare koji negiraju
BiH i shvatiti da je to njima na štetu”, izjavio je Sulejman Tihić jednom
prilikom.
Od advokata do člana
Predsjedništva BiH
Prije nego se počeo baviti politikom bio je cijenjen advokat i sudija u rodnom Bosanskom Šamcu.
Rođen je 26. novembra 1951. u
Bosanskom Šamcu, diplomirao
je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1975. U periodu od 1975. do
1983. bio je sudija i javni tužilac
u Bosanskom Šamcu, a potom
advokat do 1992. Stranci demokratske akcije se pridružuje 1990.
godine, a jedan je od osnivača
ove stranke u Šamcu.
U periodu od maja do augusta
1992. bio je zatočenik u logorima
u Bosanskom Šamcu, Brčkom,
Bijeljini, Batajnici (Beograd, Srbija) i Sremskoj Mitrovici (Srbija).
Nakon oslobađanja iz logora bio
je od 1994. do 1996. šef konzularnog odjela Ambasade Bosne i
Hercegovine (BiH) u Njemačkoj.
Od 1996. do 1999. Bio je ministar
- savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Od 1996. do
2000. bio je poslanik u Narodnoj
skupštini Republike Srpske, te
njen potpredsjednik od 2000.
do 2002. U oktobru 2002. godine na općim izborima izabran
je za člana Predsjedništva BiH iz
reda bošnjačkog naroda.
4
Olovo: U nasipe rijeka
uloženo 80.000 KM
Zahvaljujući dvomjesečnim naporima na čišćenju riječnih korita iz
kojih je izvučeno na desetine hiljada
kubika riječnog nanosa, poplave su
u augustu mimoišle Olovo. Podsjetimo, Olovo, grad smješten na
obalama tri rijeke, u majskim je poplavama bio jedan od najpogođenijih gradova u BiH i od 14. do 16. maja
bukvalno je bio pretvoren u jezero.
Načelnik općine Olovo Džemal
Memagić kaže da se sredstva predviđena za sanaciju šteta prouzrokovanih poplavama planski troše.
“Znali smo da moramo očistiti rije-
ke. Uložili smo u izgradnju nasipa
jedne zaobilaznice, čija je predračunska vrijednost oko 80.000 KM”,
objasnio je načelnik Memagić.
Šef Službe civilne zaštite Općine
Olovo Avdo Degirmendžić rekao
je da su iz korita rijeka, samo u gradskom jezgru Olova, izvadili preko
60.000 kubnih metara materijala.
Računajući i ostale rijeke i pritoke
izvađeno je milion kubika materijala.
“U zadnjih 10 godina približno tri
kompletna budžeta Općine usmjerili smo na zaštitu od voda”, istakao
je Degirmendžić.
Izetbegović posjetio poplavljena područja
Para ima, fale projekti
Mnogi su već živjeli na rubu egzistencije. Sada su ostali i bez
svojih domova i ne mogu se sami oporaviti. Moramo im pomoći,
poručio je Izetbegović
Predsjedavajući
Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović je tokom
svojih posjeta poplavljenim područjima, između ostalog, angažovao tri ekipe Elektrodistribucije
radi hitnog uspostavljanja dotoka
električne energije u Maglaj, dostavu kola Hitne pomoći i lijekova
za Maglaj, organizaciju konvoja od
dva šlepera lopata i ostalih potrepština, koje su iz Goražda upućene u
Maglaj i Zenicu.
Euro po euro, 809 miliona
U saradnji s Oružanim snagama
BiH, osiguran je agregat za Dom
zdravlja u Maglaju, obezbijeđena
koordinacija s BH Telecomom radi
uspostave baznih stanica, angažirane cisterne KJKP rada, koje su
bile u Olovu i Maglaju, te izvršeno
mobiliziranje 2.000 osoba u Gradačcu, koje su bile angažirane u
pružanju pomoći u Posavini .
Na Izetbegovićevu inicijativu također su osigurana i dva agregata za
Odžak. Predsjedavajući Izetbegović, sa svojim saradnicima, ostaje
u punom kapacitetu angažiran na
prikupljanju pomoći za narod najugroženijih područja u BiH.
Elementarna nepogoda koja je
pogodila BiH prevazišla je njene
granice i pogodila cijeli region
zapadnog Balkana. „Želim izraziti naše divljenje i zahvalnost internacionalnim organizacijama i
finansijskim institucijama, koje su
već izdvojile sredstva za obnovu
zemlje”, rekao je Izetbegović na
donatorskoj konferenciji u Briselu.
Istakao je zadovoljstvo što na
konferenciji prisustvuje zajedno sa
Očišćena korita olovskih rijeka
predsjednikom Srbije Tomislavom
Nikolićem, te je izrazio nadu da će
se dvije zemlje obnoviti sredstvima prikupljenim na konferenciji.
”Ova konferencija je primjer naše
saradnje. U maju smo pogođeni
katastrofalnim poplavama koje su
izazvale velike štete. Voda se zadržavala u nizinama veoma dugo.
Stotine klizišta bilo je aktivno i
brojne općine u BiH su pogođene”,
rekao je Izetbegović.
Naglasio je da su brojni građani
ostali bez svojih domova i rekao
da bi neki od njih, ukoliko im se
ne pomogne, mogli dočekati zimu
bez krova nad glavom.”
“Ono što su naši ljudi gradili godinama nestalo je za tren. Mnogi su već
živjeli na rubu egzistencije. Sada su
ostali i bez svojih domova i ne mogu
se sami oporaviti. Moramo im pomoći”, rekao je Izetbegović.
Štete nastale prilikom poplava BiH
procjenjuju se na četiri milijarde
konvertibilnih maraka.
Za otklanjanje posljedica poplava u
BiH na donatorskoj konferenciji u Briselu prikupljeno je 809 miliiona eura.
“Sredstva su osigurana, potrebni
su projekti, jasne transparentne
procedure i koordinacija svega:
brži rad, bolja i brza saradnja svih
nivoa vlasti u BiH“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Izetbegović je nedavno posjetio
Doboj i Maglaj, te naselje Željezno
Polje.
“Došao sam ovdje sa ljudima iz
TIKA-e i predstavnicima građevinskih firmi, sa grupom ljudi koji
mogu naći rješenje“, kazao je
Izetbegović mještanima.
Ide jesen, a i zima će
Izetbegović je podsjetio da je problem veliki, te da su se ogromne
količine materijala navukle u rijeke
i potoke, pa se ponavljaju problemi sa klizištima.
“Oni traže vrijeme i valjane projekte, traže velika sredstva. U ovome
času moramo nešto interventno
uraditi. Treba se do zime otvoriti
cesta kojom ova sela mogu komunicirati sa Žepčem i doći do ceste
M-17. Ja ću na dnevnoj bazi raditi
na tome, da se iznađu sredstva i
rješenja, dok nisu počeli snjegovi
i kiše. Narod u Željeznom Polju to
i zaslužuje“, rekao je Izetbegović.
U Maglaju 1.500 kuća
pod vodom
Prema podacima lokalne vlasti,
u Maglaju je polovinom maja poplavljeno oko 1.500 kuća i stanova, dok je oko 300 kuća ugroženo
klizištima. Lokalna vlast nema
sredstava da pomogne oštećenima, a Mehmed Mustajbašić,
načelnik Općine Maglaj, kaže da
s općinskim budžetom od pet do
šest miliona KM ne može značajnije pomoći ugroženim građanima
i uništenoj infrastrukturi grada.
Javne ustanove u Maglaju obnavljaju se sredstvima Razvojnog pro-
grama UN-a , a očekuje se pomoć
Fonda za podršku nastradalim
područjima od prirodne nepogode
Federacije BiH. Načelnik, koji je i
član UO Fonda, kaže da se, naža-
lost, u Federaciji BiH sve svelo na
Fond i interventnu pomoć, te da
ne zna hoće li država obeštetiti
nastradale.
5
Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica
Gornji Vakuf/Uskoplje
Za regulaciju korita
rijeke Vrbas 350.000 KM
Općina Gornji Vakuf - Uskoplje
smještena je u gornjem toku rijeke
Vrbas, koja je od vitalnog značaja
za ekonomski prosperitet ove lokalne zajednice, naročito poljoprivredne grane i turizma.
Ugroženim 3.700.000 KM
Za popravku podova, stolarije i zidova osigurano 454.130 KM za 158 domaćinstava
u FBiH, te RS-u 2.537.712 KM za 878 domaćinstava
U maju ove godine, nakon Odluke
Vlade FBiH o proglašenju stanja
prirodne nesreće na području Federacije BiH, uzrokovane obilnim
kišnim padavinama, Federalno
ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je Odlukom ministra formiralo operativni štab za pružanje
pomoći raseljenim osobama i
povratnicima.
kom kukuruzu za obnovu sjetve,
sanaciji putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture manjeg
obima na poplavljenim povratničkim područjima.
Krizni štab
Za realizaciju ove pomoći ministrastvo je izdvojilo 3.701.006,93
KM. Federalna direkcija robnih
rezervi izdvojila je 645.300,00
KM za sjeme kukuruza za obnovu
sjetve i 60.000 litara dizel goriva.
Ugroženima je hitno poslana
pomoć u paketima hrane, higijenskim potrepštinama i dezinfekcionim sredstvima, kolicima,
čizmama, rukavicama, lopatama,
stočnoj hrani, medicinskim maskama za lice, gorivu, sjemens-
Uz koordinaciju aktivnosti sa
ministarstvom hitnoj pomoći
povratnicima u poplavljenim područjima uključili su se i UNDP
(koncentrat đubriva i sjeme
kukuruza), Islamic Relief Worldwide (sjeme kukuruza i đubrivo
Održan Savjet načelnika općina
Poplave u BiH, bile su povod
da se u Sarajevu održi sjednica
Savjeta načelnika općina - kandidata SDA. Sjednicom Savjeta načelnika predsjedavao je
zamjenik predsjednika Savjeta
Nedžad Koldžo. Sjednici su prisustvovali i Amir Zukić- sekretar
Savjeta načelnika i generalni
sekretar SDA i Sanjin Halimovićpotpredsjednik SDA.
Savjet načelnika ima zadatak da
koordinira pružanje pomoći općinama pogođenim poplavama
od općina koje to nisu. Savjet je
usvojio hitne mjere pomoći općinama pogođenim poplavama
i klizištima.
Savjet načelnika SDA traži hitnu
pomoć od svih struktura prema
pogođenim općinama u okviru
pomoći drugih jedinica lokalne
samouprave, kantona, federacije i federalnih institucija, kako
bi se hitno zbrinuli svi pogođeni
katastrofom i otklonile dugoročne posljedice.
Ukazujući na ogromne poslje-
dice poplava u BiH, Republika
Turska je izrazila želju da preuzme odgovornost i pomogne
pogođenim općinama u BiH.
Jednoj ugroženoj općini u BiH će
pomoći jedna općina iz Republike Turske.
- 154.625,50 KM , Katar Al Khairia
- Katar Charity (sjeme kukuruza
- 4.947,50 KM, Human Appeal
International (sjeme kukuruza,
đubrivo - 30.000 KM, Nedwe
(sjeme kukuruza, đubrivo, gorivo-154.300 KM), Kuvajtski Gen-
eralni komitet za pomoć (paketi
hrane i higijenskih potrepština) i
Udruženje za Blagostanje (paketi
hrane i higijenskih potrepština).
Federalno ministarstvo raseljenih
osoba i izbjeglica je u maju
za sanaciju manjih šteta na
poplavljenim objektima (podovi,
unutarnja i vanjska stolarija, zidovi i
drugo) izdvojilo 454,130 KM za 158
domaćinstava u Federacijii BiH, te
u Republici Srpskoj 2.537.712 KM
za 878 domaćinstava.
Materijal za 1.036 kuća
Imajući u vidu značaj i hitnost
sanacije kuća na poplavljenim
područjima u povratničkim naseljima, za 1036 kuća/korisnika obezbijeđena je isporuka građevinskog
materijala, a u pripremi je izgradnja
10 kuća po sistemu “ključ u ruke”
na području općine Žepče.
Federalno ministarstvo raseljenih
osoba i izbjeglica osiguralo je za
ugrožene u poplavama 889.604
KM, Direkcija robnih rezervi 645.300
KM, te 60 tona goriva, a humanitarne organizacije 343.873 KM.
Načelnik ove općine Sead Čaušević naglašava da se posebna pažnja poklanjala održavanju korita
Vrbasa.
U prošloj godini utrošeno je 350.000
KM za regulaciju korita rijeke Vrbas,
što je jedan od najvažnijih realiziranih projekata ove općine“, kazao je
načelnik Čaušević.
Početkom maja ove godine dovršeno je i saniranje udarnih rupa na
gradskim ulicama i lokalnim putevima s asfaltnim zastorom kolnika,
čija je vrijednost radova iznosila
24.800 KM, ali i obnova zgrade općinske administracije, u vrijednosti
dva miliona KM.
Velika pažnja se posvetila i industrijskoj zoni, na čiju je izgradnju i
obnovu potrošeno milion KM.
6
EKONOMIJA: Turska kreditna linija
Prema bankarskoj evidenciji do
sada je privrednicima i fizičkim
licima u BiH plasirano ukupno
156.354.007 KM
Ribnjak u Žepi, milion KM turskog kredita
Siguran posao za 5.700 nezaposlenih
2.053 povratnika je dobilo kredit koji im je obezbijedio stabilan izvor sredstava za život
Desetogodišnji projekt, kojeg je
pokrenula Vlada Republike Turske u iznosu od 100 miliona eura
(195.583.000 KM) i koji se implementira putem dvije banke, samo
u prvih 18 mjeseci osigurao je zaposlenje za više od 5.700 ljudi. Bosna
Bank International d.d. (BBI) i Ziraat
Bank BH d.d. prezentirale su zvanične podatke o implementaciji turske
kreditne linije.
BBI: Turska kreditna linija desetogodišnji je revolving projekt čiji
su efekti vidljivi iz mjeseca u mjesec. Prema bankarskoj evidenciji
do sada je privrednicima i fizičkim
licima u BiH plasirano ukupno
156.354.007 KM. Od toga BBI banka plasirala je 76.243.000 KM, a
Ziraat Bank BH d.d. 80.111.007 KM.
BBI banka plasirala je 53.092.000 u
privredne projekte što je omogućilo
zapošljavanje 817 radnika. Također,
finansirajući ove projekte indirektno
je kroz kooperantski odnos uposleno dodatnih 780 kooperanata.
ZIRAAT BANK: U istom periodu
Ziraat Bank BH d.d. je plasirala
72.193.159 pravnim licima, čime
je omogućeno 1.060 novih radnih
mjesta, te preko 1.000 ugovorenih
kooperantskih odnosa. Iz Turske
kreditne linije putem BBI banke finansirano je 1.666 povratničkih do-
maćinstava u ukupnom iznosu od
23.150.000, dok je iz istih sredstava
putem Ziraat Bank BH d.d. fizičkim
licima plasirala 7.917.848 KM za
387 povratničkih porodica.
POVRATAK: “Zahvaljujući turskoj
kreditnoj liniji 2.053 povratnika je dobilo sredstva koja su im pomogla da
osiguraju stabilne izvore sredstava
za život. Uzmemo li u obzir da jedna
prosječna porodica broji oko 3.26
člana (podatak Agencije za statistiku BiH iz novembra 2013. ) lahko je
zaključiti da je na ovaj način, putem
turske kreditne linije olakšan povratak i život u prijeratnim domovima za
više od 6.500 ljudi”, saopćile su ove
banke. Pomenute banke nastavljaju
sa implementacijom ovog vrlo značajnog društveno odgovornog, desetogodišnjeg projekta koji podržava
povratničku populaciju, ali i privredu
Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući
sredstvima turskog kredita danas se
zapošljavaju povratnici u Prijedoru,
Derventi, Zvorniku, Srebrenici, Bratuncu, Foči, Osmacima, Goraždu,
Čajniču i drugim mjestima, ali i nove
generacije, koje, uprkos svemu, ostaju da žive u svojim avlijama, obnavljaju prijeratne domove i stvaraju ugodniju budućnost za porodice.
LJEKOVITO BILJE: Maočanka Commerce prva je firma u Bosni i Her-
cegovini koja je implementirala
GLOBALGAP standard, kojim se
garantira visoki standard kvalitete
proizvoda, zaštite okoliša i ljudi. Osim
toga, posjeduju i organski certifikat za
ljekovito bilje, te obavezu provođenja regulative (EC)834/2007 i (EC)
889/2008 kroz edukaciju sakupljača
i programa prerade. U 2014. godini su
implementirali i IFS standard, koji je
garancija visoke kvalitete i sigurnosti
proizvoda.
“Naše proizvode plasiramo prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biljnim apotekama i trgovačkim
centrima u BiH. Većinu proizvodnje,
90 posto, izvozimo na tržište Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije,
Hrvatske, Rusije i Srbije. Sredstva iz
turskog kredita koja smo uzeli u BBI
banci pomogla su nam da ostvarimo svoje planove o proširenju.
Investirali smo u izgradnju fabrike
za preradu voća koja će početkom
nove godine početi sa radom. Kapacitet fabrike je 1.500 do 2.000
tona voća godišnje. Osim šljive
planirane su i prerade jabuke i kruške. Voće otkupljujemo iz cijele BiH.
Turski kredit dodatni je podsticaj
Ribarstvo Slap iz
Žepe useljavanjem
ribne mlađi u
novosagrađene
bazene, okončalo
je značajan
investicijski projekat
izgradnje Ribnjaka
vrijedan 2,3 miliona
maraka
Voće promet, posao za 30 ljudi
7
Firme koje su dobile kredit
Hercegovinalijek
1.500.000 KM
RIZ Krajina
600.000 KM
Elchytex
Rosewood
Bekto Preciza
Inox Ajanović
Prevent
Krajinović
750.000 KM
1.000.000 KM
za razvoj i rast našeg biznisa”, kaže
Ibrahim Tursunović, vlasnik kompanije Maočanke koja ima 14 stalno
zaposlenih, 50 sezonskih radnika,
137 kooperanata i 500 sakupljača
ljekovitog bilja.
Ideju da ljekovito bilje, osim za
kućnu apoteku, prerađuje i prodaje
donijela je Novaliji veliki poslovni
uspjeh. Maočanka godišnje proda
100 tona sušenog ljekovitog bilja
i 1.500 do 2.000 tona svježe šljive.
HEMIJA: Jedan od korisnika turskog kredita je i kompanija EZ iz
Busovače, koja je počela kao mali
porodični biznis sa dva zaposlenika. Ova kompanija danas ima
86 zaposlenih, a njihovi proizvodi
mogu se naći na policama u velikim trgovačkim centrima u regionu, Evropi, Aziji i Africi.
“BBI banka nas je prepoznala kao
partnera i kao domaću kompaniju
i ponudila nam tursku liniju, koja
je trenutno najpovoljnija na finansijskom tržištu. S nama su bili i u
projektu izgradnje proizvodnog pogona. Ova saradnja nastavljena je i
dalje. Zahvaljujući BBI banci, širimo
proizvodne kapacitete, podižemo i
dva nova skladišta od 1.200 i 1.400
kvadratnih metara”, kaže Mahir
Mujić, direktor EZ Busovača.
NAMJEŠTAJ: Proizvođač modernog
pločastog namještaja Bosna Wood
iz Viteza također je jedan od korisnika turske kreditne linije i kompletan
asortiman izvozi u Evropsku uniju.
“Biznis smo počeli kao pilana 1999.
Otac, koji je bio glavni incijator, ali i
brat Tarik i ja željeli smo učiniti više
kako bi naša zemlja bila poznata kao
destinacija za izradu vrhunskih, finalnih proizvoda. Vrijedilo je investirati,
jer smo u veoma kratkom vreme-
1.065.000 KM
1.000.000 KM
nu počeli proizvoditi namještaj.
Posjedujemo vlastitu kontrolu, a
proizvodnja se obavlja na najsavremenijim mašinama, pa su mini
kuhinje i dječije sobe ubrzo našle put
na tržište Evropske unije”, govori o
počecima rada kompanije Bosna
Wood Adnan Hodžić, direktor.
U kompaniji je stalno zaposleno 30
radnika koji su za prvih osam mjeseci ove godine ostvarili promet od
milion eura.
Turski kredit koji
smo uzeli u BBI banci
pomogao nam je da
proširimo proizvodne
kapacitete. Naša
strategija je rast i
širenje
“Turski kredit koji smo uzeli u BBI
banci pomogao nam je da proširimo
proizvodne kapacitete. Naše strategije su rast i širenje. Do 2016. godine
planiramo graditi novi objekt u kojem će biti smješten novi proizvodni
pogon. To će omogućiti i dodatna
radna mjesta”, naglašava Hodžić.
HIDRA STIL: Ovaj je kredit dobila
i kompanija Hidra Stil iz Brčkog i,
zahvaljujući njemu, zaposlit će 15
novih radnika. Inače, Hidra Stil je
vodeći proizvođač kupaonih kada
od livenog-sanitarnog akrila u BiH.
Investicija iz turskog kredita rezultirala je i proširenjem proizvodnog
programa, pa Hidra Stil, osim kupaonih kada od livenog akrila, sada u
svojoj ponudi ima i visokokvalitetne tuš kabine i kupaoni namještaj
sa umivaonicima od polimramora.
3.400.000 KM
1.955.830 KM
“Za kvalitetan i dobar proizvod tržište se uvijek nađe. Prvi u BiH uveli
smo inovativnu metodu proizvodnje kupaonih kada od livenog akrila.
S turskom linijom pokrenuli smo i
proizvodnju umivaonika i tuševa od
livenog mermera”, kaže Sead Huseinbašić, direktor kompanije Hidra Stil.
IZVOZ: Ova kompanija više od 70
posto svog proizvodnog asortimana plasira na bosanskohercegovačko tržište, a ostatak izvozi u Hrvatsku
i Crnu Goru. Namjera im je širiti se
ka jugu, jer njihove proizvode i tamo
traže. Osim proizvodnih pogona, u
njihovom portfoliju se nalazi i prodajni centar u Brčkom u kojem se
mogu pronaći svi proizvodi iz oblasti
sanitarija i centralnog grijanja.
“Naša zemlja je prelijepa, a uz kvalitetan rad, uspjeti se može i ovdje.
U narednom periodu radit ćemo na
proširenju kapaciteta i tržišta, unapređenju kvalitete i jačanju trenda.
Trenutno imamo 40 zaposlenika, a
strategija našeg razvoja je dalje širenje”, zaključuje Huseinbašić.
U zvorničkom naselju Glumina je
presjedavajući Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović zvanično otvorio
fabriku za preradu voća i povrća
“Voćar promet” u kojoj će posao
dobiti 30 ljudi. Uz prisustvo privrednika i predstavnika svih nivoa vlasti
Izetbegović je naglasio značaj ovakvih projekta u smislu zapošljavanja
i ekonomske održivosti povratka.
Riječ je o još jednoj uspješnoj realizaciji turskog kredita, a posao u
pogonima “Voćara” uglavnom će
dobiti povratnici opštine Zvornik.
Zadruga “Voćar” okuplja više od hiljadu kooperanata iz Podrinja i drugih općina u ovom dijelu BiH.
Osman Muharemović, 15.000 KM kredita za farmu
Nove mašine za Alma Ras
Alma Ras broji 585 uposlenika, sa
stalnom tendencijom širenja proizvodnje i prijema novih radnika.
“Oko 35% proizvoda izvozimo, a
ostalo je u našoj širokoj prodajnoj
mreži u BiH“, kaže Almasa Memagić, direktorica kompanije Alma
Ras, dodajući kako je posebno čini
sretnom činjenica da su otvorili proizvodni pogon u Srebrenici."Pogon
u Srebrenici zapošljava 50 radnika
i veoma nas raduje da smo ljudima
u ovom dijelu BiH, povratnicima,
otvorili mogućnost zaposlenja. Finansiranje iz turske linije, koje smo
uzeli u BBI banci, rezultiralo je kupovinom novih mašina, proširenjem
proizvodnog pogona i zapošljavanjem osam novih radnika“, zaključuje direktorica Memagić.
Proizvodni program u kompaniji Alma Ras
Bekto Precisa zaposlio 50 novih radnika
“Sredstva iz turske linije, koja smo
uzeli u BBI banci, rezultirala su
zapošljavanjem novih 50 radnika“,
kaže Enisa Bekto, generalna direktorica kompanije Bekto Precisa.
Inače, Bekto Precisa iz Goražda
sinonim je za poslovni uspjeh. Pouzdanost, povjerenje i kvaliteta odlike su koje su ih dovele u današnju
poziciju. U početku zamišljena kao
mala porodična firma, „Bekto Precisa“ je danas kompanija evropskog
formata koja se prostire na više od
50.000 kvadratnih metara i u čijim
pogonima radi oko 450 ljudi na 300
najmodernijih industrijskih mašina.
Višedecenijsko iskustvo u oblasti
proizvodnje
visokosofisticiranih
industrijskih alata za plastiku i obojene metale, kao i kombinacije
metal-plastika, ali i mnogobrojnih
proizvoda koji se brizgaju od plastike, a koji imaju široku primjenu u
više industrijskih grana, rezultiralo
je poslovnom saradnjom s vodećim
svjetskim brendovima. Počeli su sa
osam uposlenika, ali se posao počeo širiti. Analizirali su tržište i zahtjeve kupaca i prema tim pokazateljima
planirali svoje naredne korake.
Bakir Izetbegović u posjeti Bekto Precizi
8
Razvoj turizma u D. Vakufu
Put za Ajvatovicu
2,5 miliona KM
Ramiz Salkić, kandidat za predsjednika/potpredsjednika RS
Koalicija Domovina okuplja probosanske stranke
Nema više rasipanja
glasova povratnika
Predstavnici “Domovine” uvjereni su da će sa više poslanika u
Narodnoj Skupštini RS imati mogućnost da se izbore za svoja prava
Bošnjaci i Hrvati iz Republike
Srpske na Općim izborima 12.
oktobra moći će glasati za entitetski i državni nivo vlasti. Za nivo
Narodne Skupštine RS i predsjednika RS, sedam probosanski
orijentisanih stranaka odlučilo je
da nastupi jedinstveno u okviru
Koalicije “Domovina”, cijeneći da
na ovaj način mogu ostvariti više
prava i mogućnosti nakon izbora.
Stranke Koalicije nastupaju zajedno i na državnom nivou, ali ne pod
ovim imenom, već su za poslanike
u Predstavničkom domu PS BiH
kadrovi iz svih stranaka ove koalicije kandidovani na listi SDA.
Formiranje Koalicije “Domovina”
je, zapravo, odgovor na dugogodišnje rasipanje glasova na stranke
i kandidate koji ne mogu preći iz-
Jedinstvena država BiH nema
alternative. Ne prihvatam nijedno
rješenje osim jedinstvene, cjelovite
i nedjeljive države
duzećima, u školama, nedovoljno
ih je u policiji…
Kao povratnici, Bošnjaci i Hrvati nemaju prava i tretirani su kao
građani drugoga reda. U školama
se ne dopušta pohađanje nastave
na bosanskom i hrvatskom jeziku.
Povratnici nisu ravnopravni prilikom konkursa za posao. Vlada
RS ne želi investirati u obnovu
infrastrukture i stambenog fonda
povratnika. Kulturne institucije
Salkić : razgovor sa povratnicima
borni prag, zbog čega se gube poslanička mjesta, a sa njima i uticaj
u Narodnoj Skupštini RS. Bošnjaci i
Hrvati nisu zastupljeni u institucijama RS u skladu sa popisom iz 1991.
niti u skladu sa trenutnim stanjem
na terenu. Nema ih u javnim pre-
Bošnjaka i Hrvata su osuđene na
odumiranje, a bilo koji oblik organizovanja nailazi na ignoranciju.
“Svjesni činjenice da smo žrtve
diskriminacije jednonacionalnog
režima odlučili smo da zajednički
nastupimo, da izrazimo svoje neza-
dovoljstvo i protest zbog diskriminacije, ugrožavanja osnovnih
ljudskih prava i da demokratskim
putem izborimo svoja prava”,
navode iz Koalicije.
Predstavnici “Domovine” uvjereni
su da će sa više poslanika u Narodnoj Skupštini RS imati mogućnost
da se izbore za svoja prava, pri
tome ne uskraćujući prava drugima. Glas za ovu koaliciju je glas za
domovinu Bosnu i Hercegovinu!
Kandidat “Domovine” za predsjednika/potpredsjednika RS je Ramiz
Salkić, kadar SDA, dugogodišnji
političar iz Bratunca i aktuelni potpredsjednik Narodne skupštine
RS-a. Salkić uživa veliki ugled
među povratnicima, a zaslužan je
za brojne projekte realizovane u
Podrinju.
“Jedinstvena država BiH nema alternative. Ne prihvatam nijedno
rješenje osim jedinstvene, cjelovite i nedjeljive države. Borba za
državu BiH mora biti trajna, a na
tome putu trebamo stvoriti što
veći broj prijatelja i onih koji čuvaju, vole, cijene i poštuju državu,
sačinjenu od dva entiteta i Brčko
Distrikta BiH, u kojoj su tri naroda
potpuno ravnopravna i slobodna”,
rekao je Salkić.
Izgradnja puta doprinosi razvoju turizma
U Donjem Vakufu je pri kraju regulacija rijeke Vrbas, čime će biti
otklonjena opasnost od mogućih
poplava. Načelnik Općine Donji
Vakuf Huso Sušić ističe da je ova
investicija jako značajna, posebno
zbog poznatih dešavanja koja su
zadesila mnoge gradove.
Veći kapaciteti
U toku je investicija vezana za projekt
puta Donji Vakuf-Kamenjača-Kopčić,
vrijednosti 1,9 miliona KM, pri čemu je
urađena jedna trećina dionice.
„Put Prusac-Ajvatovica je završen,
a radilo se o investiciji vrijednoj 2,5
miliona KM. Dužina ove putne komunikacije je 4,6 kilometara, čime
su stvoreni povoljni uslovi za korištenje lokalnih turističkih kapaciteta“, rekao je Sušić.
Dodao je da je završena i ulica
Zlatnih ljiljana, projekt vrijedan oko
500.000 KM.
„U našoj općini u posljednje dvije
do tri godine zasađeno je više od
1.000 dunuma jagodičastog voća
i tendencija je da se svake godine
povećavaju zasadi. Naša procjena
je da se trenutno oko 300 porodica
bavi zasadom jagodičastog voća“,
kazao je načelnik Sušić.
Istakao je da uskoro očekuje izgradnju Agro centra većih kapaciteta za otkup tih proizvoda, što će
biti poticaj novim projektima i poboljšanje budžeta naših građana.
Njemačko tržište
Ukupna investicija za najsavremenije plastenike iznosi 3,9 miliona
KM i trenutno je realizirana prva i
druga faza gdje je instalirano oko
20.000 kvadratnih metara plastenika. Uglavnom se proizvodi
paprika za koju je obezbijeđeno
njemačko tržište i sva proizvodnja
je unaprijed prodata.
„Ove i naredne godine planirana
je treća faza koja podrazumjeva instaliranje 48 plastenika, gdje će biti
pokriveno oko 40.000 kvadratnih
metara poljoprivrednog zemljišta“,
kazao je Sušić.
Nacrt zakona o porijeklu imovine
I imovina političara
pod lupom
Skupština Kantona Sarajevo
(KS) utvrdila je Nacrt zakona o
prijavljivanju, porijeklu i kontroli
imovine
izabranih
dužnosnika,
nosilaca izvršnih funkcija
i savjetnika u KS.
Nosilac izrade prijedloga ovog zakona je
Elmedin Dino Konaković, šef Kluba SDA
u Skupštini KS.
“Odlučni smo uhvatiti se u
koštac s korupcijom i kriminalom, posebno s onim u političkim
klupama, parlamentarnim skupštinama”, kazao je Konaković.
Zakonom se utvrđuje obaveza izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih
funkcija i savjetnika da prijave imovinu, prihode i porijeklo
tih prihoda. Nacrtom je
obuhvaćena i bliža rodbina. Konaković smatra
da je najosjetljivija tema
vezana za formiranje
Agencije za borbu protiv korupcije, koja bi trebala biti potpuno nezavisna i raditi bez političkog utjecaja.
Za neprijavljenu imovinu ili davanje
lažnih podataka o imovini predviđene su novčane kazne u rasponu
od 1.000 do 100.000 KM.
9
Na predizbornom skupu u Banovićima više od 20 hiljada građana
Dosta je rasipanja bošnjačkih glasova
Odlučno ćemo se boriti protiv kriminala, korupcije,
zalagati za sigurnost građana, investitora i investicija
Predizbornu kampanju za Opće izbore 2014. godine u Bosni i Hercegovini
SDA je počela velikim skupom u Banovićima, gdje su se, pred više od 20
hiljada građana, predstavili nosioci
listi, kandidati za Skupštinu Tuzlanskog kantona, Predstavnički dom
Parlamenta Federacije BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine
BiH i kandidat za bošnjačkog člana
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
JEDINSTVO: Izetbegović je u
svom govoru naglasio da SDA treba
nadmoćnu pobjedu, kako bi pobijedili korupciju, siromaštvo, poniženje;
nadjačali sile koje BiH drže u blokadi.
Tražimo, rekao je, 300 hiljada glasova, kako bi SDA stabilizovala stanje
u zemlji i zaposlila 100.000 ljudi.
Pozvao je na ujedinjenje te zaključio
da je bilo dosta rasipanja bošnjačkih
glasova i lažnih obećanja.
„Odlučno ćemo se boriti protiv
kriminala, korupcije, zalagati za
sigurnost građana, investitora i investicija. Smijenit ćemo one koji se
nedovoljno energično bore sa nasiljem, kriminalom i nepravdom!“,
poručio je Izetbegović.
Asim Sarajlić, potpredsjednik SDA govorio je o tome da
narod u SDA vidi snagu i to, zbog
KIČMA:
onih majki koje su 20 i više godina čekale da se u grobnicama, o kojima su
komšije šutjele, po Kozarcu i Prijedoru, pronađu njihovi najmiliji.
„Bošnjacima se pokušava saviti kičma,
da pognutih leđa koračaju svojom
zemljom! Svi su uz nas ostvarili lične
interese, iskoristili su i rahmetli predsjednika i našeg predsjednika koji je bolestan. Sulejmana Tihića iskoristili su za
lični boljitak. Kad narod krene za lijepim
obećanjima, onda nam se dešava da
se institucije BiH, za koje smo se izborili,
koriste da se Bošnjaci ponovo hapse,
proganjaju, maltretiraju, izgone iz svojih
domova...“, poručio je Sarajlić.
10
Prioritet
privredi
Bužim, sa svojom okolinom, u svojoj
dugoj historiji prošao je kroz mnogobrojne faze koje su do danas ostavile
trajne i upečatljive tragove, a ovaj
kraj i ljude učinile nadaleko poznatim
i prepoznatljivim.
Općinski načelnik Agan Bunić prioritetom smatra stvaranje pozitivne
klime za razvoj privrede na području
ove općine.
Ista zemlja, različita prava
BIJELA KUGA: BiH na posljednjem mjestu u regionu po natalitetu
Godišnje 83 bebe na
10.000 stanovnika
„Privrednici će imati poseban tretman kroz moj rad i stavljam im
se svim na raspolaganje, a sve s
ciljem većeg zapošljavanja. Morate biti jedinstveni, imati jako i
organizirano udruženje privrednika
i jedinstveno nastupati naspram
vlasti“, poručio je načelnik Bunić.
Prijedlog je da žene koje rode prvo dijete dobiju do 5.000 KM,
a one koje rode drugo i treće dijete do 10.000 KM
Prava porodilja u BiH zavise od
toga u kojem dijelu zemlje žive,
jer ne postoji državna politika koja
regulira njihov status. Entitet Republika Srpska ima svoj zakon, a
na federalnom nivou svaki kanton
ima svoja pravila. Naknade za porodilje su neredovne i neujednačene, a u nekim kantonima ovakav
vid podrške natalitetu i ne postoji.
Najbolja situacija je u Sarajevu,
a najlošija u Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Također, razlika je i u tome da li je
porodilja zaposlena ili ne.
Svijetla tačka u takvoj realnosti
mogao bi biti novi zakon o zaštiti
porodice sa djecom, ukoliko dođe
do njegovog usvajanja. Zastupnik
u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) i
poslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Amir Zukić uvidio je potrebu
sistemskog rješavanja pitanja zaštite porodica sa djecom i prije više
od dvije i po godine inicirao da se
jasnije i konkretnije podrže majke
porodilje, te da se na federalnom
nivou formira porodiljski fond.
“Žene su te koje rade, prehranjuju
porodicu, educiraju svoju djecu,
izvode ih na pravi put. Moramo im
olakšati! Porodilje su u nezavidnom
položaju. Moramo im poboljšati
status, stvoriti ambijent u kojem
bi se mladi parovi lakše odlučili da
zasnuju porodicu”, izjavio je Zukić.
Objasnio je da se novim zakonom
želi postići izjednačavanje socijalnih prava porodilja i porodica s djecom na teritoriji cijele FBiH.
Porodilje koje nisu u radnom odnosu
imale bi pravo na jednogodišnju novčanu pomoć u visini 40 posto prosječne plaće (350 KM). Jednokratna
pomoć za opremanje novorođenog
djeteta iznosila bi 50 posto od prosječne plaće, a vrijednost naturalnog mjesečnog davanja za pomoć
u prehrani djeteta do šest mjeseci ne
bi smjela biti manja od 10 posto od
prosječne plaće u kantonu.
Osim ujednačavanja prava na
cijelom
teritoriju
Federacije,
predviđeno je uvođenje prava na
novčanu naknadu plate za polovi-
Amir Zukić
nu punog radnog vremena, kao i
dodatna prava za treće i četvrto
rođeno dijete. Za svako treće i
četvrto novorođeno dijete koje
živi u istoj porodici, dječiji dodatak će iznositi 10 posto od prosječne plaće u FBiH. Zaposlene
žene će 12 mjeseci nakon poroda
imati pravo na 80 posto prosječne plaće u Federaciji, a ostatak
do punog iznosa plate ostvarene
u mjesecu koji je prethodio poro-
diljskom odsustvu isplaćivat će
poslodavac.
“Predlažem da se na federalnom
nivou formira porodiljski fond
i da žene koje rode prvo dijete
dobiju beneficiju do 5.000 KM,
a one koje rode drugo i treće dijete do 10.000 KM. U Prednacrt
zakona uvršten je dio moje inicijative, mada ima prostora da se
još dorađuje”, rekao je Zukić.
KALESIJA: Tri miliona za dvoranu
Za izgradnju gradske dvorane u
Kalesiji izdvojeno je tri miliona
KM, a nova zgrada JP Vodovod
i kanalizacija koštat će 250.000
KM. Ovom je preduzeću na
upravljanje predata Fabrika vode
za piće, vrijedna 1.5 miliona KM.
Sa partnerima iz Hrvatske općina
ulaže 400.000 KM u obnovljive
izvore energije, a napravljen je
projekt fekalne kanalizacije za
općinu, u koji se investira 110.000
KM. U širenje vodovodne mreže
uloženo je 600.000 KM.
Realiziran je i veliki broj konkretnih
projekata, na dobrobit stanovništva.
Tako je, recimo, potpisan ugovor vrijedan više od 27 hiljada KM o izvođenju radova na sanaciji divljih deponija
na području više mjesnih zajednica u
Bužimu. S ciljem stvaranja ugodnijeg
ambijenta življenja svakom građaninu na području bužimske općine,
potpisan je ugovor o izvođenju radova na modernizaciji puta Bezi – Bajrektarevića Polje u mjesnoj zajednici
Vrhovska. Za izgradnju ovog puta
obezbijeđena su sredstva u iznosu
100 hiljada KM. Također je izdvojeno 150 hiljada KM za sanaciju drugih
lokalnih puteva. Počela je i prva faza
izgradnje decentraliziranog kanalizicionog sistema. Ovaj projekt, u vrijednosti oko 89.000 KM, već odavno čeka svoju realizaciju i značit će
rješavanje problema kanalizacije za
mnogobrojna domaćinstva.
Općinski načelnik je potpisao i ugovore sa predstavnicima 13 nevladinih
organizacija koje su ponudile kvalitetne projekte od interesa za lokalnu
zajednicu. Iako se Općina susreće sa
brojnim ekonomskim poteškoćama,
općinski načelnik je našao način da se
iz općinskog budžeta za ove namjene izdvoji 16.000 KM, što je svakako
znatno više nego prethodnih godina.
11
Salko Selman, predsjednik Kadrovske komisije SDA HADŽIĆI: Ugodni za život
Konvencija SDA
Na kandidatskim
listama 40 posto žena
Vodilo se računa o svim aspektima
ravnomjernog predstavljanja, a kvalitet i snaga
kadrova dovešće SDA do izborne pobjede
Jarbol za najveću
državnu zastavu
Kandidatske liste Stranke demokratske akcije (SDA) za oktobarske Opće izbore garantuju izbornu pobjedu, a treba istaći da liste
SDA za izbore čini 40 posto žena,
kao i 30 posto mladih i obrazovanih kadrova. Predsjednik Kadrovske komisije SDA Salko Selman
kaže da je na listama SDA 560
kandidata.
“SDA je ozbiljna politička stranka koja
je, u skladu s aktima stranke, proces
kandidiranja obavila na vrijeme, a liste su gotovo jednoglasno prošle na
kantonalnim i regionalnim nivoima,
potom i na predsjedništvu stranke,
na najvišem nivou”, rekao je Selman.
U SDA su uvjereni u pobjedu kandidata za člana Predsjedništva BiH
Bakira Izetbegovića , kao i u kvalitet i snagu ostalih kadrova koji će
Stranku dovesti do pobjede.
Za Predstavnički dom Parlamentarne
skupštine BiH SDA je kandidirala 66
kandidata, a za Predstavnički dom
Parlamenta Federacije 119 kandidata
u ukupno 11 izbornih jedinica. Za skupštine kantona u Federaciji BiH SDA je
kandidirala 272 kandidata.
SDA se za Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS) kandidirala u
svim izbornim jedinicama u zajedničkom nastupu sa probosanskim
političkim subjektima koji čine
koaliciju “Domovina” i od ukupno
108 kandidata “Domovine” njih 47
je iz SDA. Kandidat SDA za pred-
Jarbol visok 38 metara
U posljednje dvije godine na području općine Hadžići urađen je
niz značajnih projekata, koji ovu
općinu dovode bliže postavljenim
ciljevima.
Uvjereni smo u
pobjedu Bakira
Izetbegovića, kao
i u kvalitet i snagu ostalih kadrova SDA
sjednika/potpredsjednika entiteta
RS je Ramiz Salkić.
Nosioci listi za Zastupnički dom
Parlamentarne Skupštine BiH sa
područja Federacije BiH su Senad
Šepić (izborna jedinica 1), Salko
Sokolović (izborna lista 2), Asim
Sarajlić (izborna lista 3), Šefik
Džaferović (izborna lista 4), Amir
Fazlić (izborna lista 5) i Sadik Ahmetović (izborna jedinica 3 sa područja entiteta RS).
Nosioci listi za Predstavnički
dom Parlamenta Federacije BiH
su Sead Kadić (izborna jedinica
1), Muhamed Ibrahimović (izborna
jedinica 2), Tarik Arapčić (izborna
jedinica 3), Mirsad Kukić (izborna jedinica 4), Ibrahim Šišić (izborna jedinica 5), Mirza Ganić (izborna jedinica
6), Safet Kešo (izborna jedinica 7),
Salko Selman (izborna jedinica 8),
Mušić Edin (izborna jedinica 9), Denis Zvizdić (izborna jedinica 11) i Nermina Zahirović (izborna jedinica 12).
Nosilac liste za Narodnu skupštinu RS ispred SDA za izbornu
jedinicu 1 je Senad Bratić, Esed
Sejkić (izborna jedinica 2), Adil
Osmanović (izborna jedinica 5) i
Samir Bačevac (izborna jedinica
6). U SDA dodaju da su pri izradi
kandidatskih lista vodili računa
o svim aspektima ravnomjernog
predstavljanja.
„U velikom broju naseljenih mjesta
izgrađena je javna rasvjeta, kao dio
višegodišnjeg projekta da svako
naselje dobije javnu rasvjetu. Također je asfaltiran veliki dio puteva,
kako bi se spriječilo njihovo propadanje“, istakao je Hamdo Ejubović,
načelnik Općine Hadžići.
Općina Hadžići poznata je i po
tome što je na njenoj teritoriji sagrađen 32 metra visok jarbol na
Ban brdu i na njega postavljena
najveća državna zastava u BiH.
Zastavu dimenzija 12×6 metara
podigli su najbolji učenici i učenice
hadžićkih škola, uz prisustvo školskih kolega, općinskih zvaničnika i
stanovnika Hadžića.
Kako je rečeno prilikom podizanja
zastave, cilj njenog postavljanja
nije samo da se ona vidi sa svih
strana, već da se iskaže poštovanje
prema državi Bosni i Hercegovini i
njenim građanima. Izgradnju jarbola je, uz Općinu Hadžići, pomogla
bratska Općina Meram iz Konye u
Turskoj.
Također je izgrađen i otvoren turistički kompleks Lanište - Megara,
te je završeno mapiranje i obilježavanje dijela staza na prostoru
Igmana i Bjelašnice, u sklopu projekta „Olimpic Bike Park Sarajevo“.
Realizovan je i niz kulturnih manefestacija: „Hadžićko ljeto“,
„New wave Hadžići music fest“,
Međunarodna smotra folklora u
okviru „Hadžićkog ljeta“, kao što
je u organizaciji KUD–a „Ivan planina“ u Tarčinu, organizovana ili
potpomognuta promocija velikog
broja knjiga.
Da je prioritet općinskih vlasti poboljšanje životnih uvjeta stanovnika općine Hadžići, pokazuje i niz
realiziranih projekata koji se tiču
životne sredine. Izvršena je regulacija korita rijeke Zujevine u centru
Hadžića, naselja Dupovci i Binježevo, te je završen projekt izgradnje kolektora Koščan, Selimovići,
Drozgometva, Vrančići, Grivići,
Kučice. Također je izvršeno uređenja parka u novom naselju Pazarić,
kod nove džamije.
12
Trgovina bošnjačkim i povratničkim interesima
Novo Sarajevo
Slobodan izbor prebivališta
Sportska dvorana
SDA spriječila usvajanje Sedam miliona
opasnog zakona
KM za dvoranu
Jednom su protjerani jer su imali kuće, onda
su im spalili kuće i sada bi da ih protjeruju jer
nemaju kuće!
Bošnjački delegat u Domu naroda
Parlamentarne skupštine BiH, Halid
Genjac, upozorio je da bi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana
BiH mogao biti usvojen ukoliko se u
novom sazivu tog doma nađu neodgovorni delegati koji trguju bošnjačkim i povratničkim interesima.
“Postoji ta bojazan, a ja jedinu garanciju vidim u dovoljnom broju bošnjačkih delegata iz Stranke demokratske
akcije (SDA), jer znam da oni nikada
neće dozvoliti usvajanje takvog opasnog zakona”, zaključio je Genjac.
Sloboda kretanja
Slobodan izbor prebivališta i sloboda kretanja osnovna su ljudska
prava zagarantovana Ustavom BiH
za sve državljane BiH, a ovim rješenjem se to pravo ograničava i daje
mogućnost policajcima u entitetu
Republika Srpska (RS) da odlučuju
ko ima to pravo.
Ovo rješenje ukida prava koja
su
povratnicima
garantirana
Dejtonskim mirovnim sporazumom
- povratnici imaju pravo prijaviti
prebivalište u općinama svojih
ognjišta uz jedan jedini uslov, a to je
da dokažu identitet ličnom kartom
ili sa dva svjedoka.
“Ovaj sramni prijedlog traži da povratnici imaju kuću da bi se vratili u
svoj zavičaj. Dakle, jednom su protjerani jer su imali kuće, onda su im
spalili kuće i sada bi da ih protjeruju
jer nemaju kuće”, kazao je Genjac.
Ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Saveza za bolju budućnost (SBB) glasali su za ovakav
prijedlog u Vijeću ministara, a poslanici iz ovih stranaka podržali su
ga i u Predstavničkom domu.
Međutim, zahtjev za razmatranje
ovog zakona, po hitnoj proceduri,
nije podržan od dovoljnog broja
delegata iz FBiH u Domu naroda,
zbog čega predsjedavajući i dopredsjedavajući ovog doma trebaju
pokušati postići saglasnost.
S obzirom na to da je jedan član Kolegija odsutan, nije moguće održati
sjednicu i odluka o daljnoj proceduri
usvajanja zakona je na čekanju.
“Ovaj prijedlog je antidejtonski,
protivan Konvenciji o osnovnim
ljudskim pravima i otvara mogućnost diskriminirajućeg progona
povratnika u entitetu RS, a predloženo je njegovo razmatranje po hitnoj proceduri, što isključuje mogućnost popravljanja tih neprihvatljivih
rješenja”, naglasio je Genjac.
Posljedice
On je ocijenio da u pogledu predstojećih Općih izbora 2014. neće biti
nikakvih posljedica zbog neusvajanja
predloženih izmjena i dopuna Zakona
o prebivalištu i boravištu građana BiH.
“Naprotiv, usvajanje takvog zakona
moglo je imati dalekosežne posljedice”, zaključio je Genjac.
Nakon Općih izbora 2014. i formiranja nove vlasti na državnom nivou
bit će nastavljena parlamentarna
procedura u vezi s donošenjem
ovog zakonskog prijedloga. Prema
Poslovniku Doma naroda, nakon izbora se nastavlja procedura u onoj
fazi u kojoj je zatečena u vrijeme
održavanja izbora.
U toku je rekonstrukcija objekta
„Pionirski centar Boško Buha“
Teritorij općine Novo Sarajevo zauzima centralni dio Sarajevskog
polja, administrativni je, poslovni, kulturni, obrazovni i trgovinsko-uslužni dio grada Sarajeva.
Nedžad Koldžo, načelnik Općine,
ističe više od 450 realiziranih projekata koji su omogućili da ova
općina bude zajednica ugodnog
življenja, prepoznatljivo područje
modernih, urbanih cjelina.
„Kontinuiranim radom poboljšali
smo saobraćajnu infrastrukturu,
izgradnjom novih saobraćajnica u
ulicama, te sanacijom postojećih
sanirali smo objekte kolektivnog
stanovanja, izgradili i prelijepe šetnice u naselju Malta i u Ulici Aleja
lipa, čime smo svojim sugrađanima priuštili još ugodnih mjesta za
odmor i opuštanje. Ovo je samo
mali dio onoga što smo realizirali
za vrijeme mog mandata, a sve s
ciljem da građanima naše općine
ponudimo bolje uvjete življenja“,
kazao je Koldžo.
Izgradnjom ambulante i prostorija mjesne zajednice u Velešićima
omogućena je kvalitetna primarna
zaštita stanovnika ovog naselja. U
toku je rekonstrukcija objekta „Pi-
JABLANICA: Posao za 29 nezaposlenih
Uređenje plaža
Općina Jablanica, zbog svog jedinstvenog geografskog položaja,
posebnu pažnju pridaje razvoju
turizma, te se intenzivno radilo
na uređenju plaža na području
ove općine što je koštalo 4.391,83
KM. Za izgradnju “zelenih ostrva“
i natkrivenih boksova za kontej-
Kapacitet
dvorane je do
3.000 gledalaca
i treća je
po veličini
u Kantonu
Sarajevo, a prva
sa podzemnom
garažom
onirski centar Boško Buha“, namijenjenog najmlađim stanovnicima
općine Novo Sarajevo. Vrijednost
ugovorenih radova je oko 265.000
KM. U cilju poboljšanja kvaliteta
života osoba treće životne dobi i
njihove socijalne uključenosti u zajednicu, otvoren je Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo, prvi
centar ove vrste u BiH i regionu.
Aktivnosti Centra dizajnirane su
na taj način da animiraju građane
treće dobi na promjenu životnog
stila kako bi aktivno sudjelovali u
društvenim aktivnostima, te kvalitetno, zdravo i aktivno provodili
svoje vrijeme.
nere, izdvojeno je 44.058,92 KM.
nicima Općine, koji su za zapošlja-
gradskim i prigradskim ulicama,
KM. Tako je zaposleno 29 novih
Asafaltirane su rupe i oštećenja na
urađena je horizontalna saobraćajna signalizacija (14.970,15 KM).
Salem Dedić, načelnik Općine,
potpisao je 24 ugovora s privred-
vanje nezaposlenih dobili 110.000
radnika, zahvaljujući programu
poticanja zapošljavanja malih i
srednjih preduzeća u Jablanici, u
2014. godini.
13
Asocijacija Fatma
Otvorena ambulanta porodične medicine
U ambulantu
investirano 350.000 KM
Mjesna zajednica Mrakovo u općini
Ilijaš prošle je godine dobila ambulantu porodične medicine, što je
četvrta po redu zdravstvena institucija ove vrste na području ilijaške
lokalne zajednice.
Načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić
naglasio je da je izgradnja objekta
počela 2011. godine, te da se izvođenje radova odvijalo u fazama,
u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima.
Najvrednija investicija
„Moram napomenuti da je ovo
samo jedan u nizu projekata koji su
realizovani u ovoj MZ, jer vidno je
da je ovo područje itekako napredovalo u poslijeratnom periodu, u
svakom pogledu“, kazao je načelnik Fazlić.
Još je rekao da je ukupna vrijednost
projekta bila 350.000 KM, te da
je ambulanta porodične medicine svečano otvorena 10. oktobra
prošle godine.
Zbog specifičnosti situacije u
oblasti osnovnog obrazovanja na
području općine Ilijaš, učenici su
pohađali nastavu u prekobrojnim
odjeljenjima, ali i u međusmjeni u
OŠ “Hašim Spahić”, što je utjecalo na otežano odvijanje nastavnog
procesa.
Općinsko vijeće Ilijaš krajem 2006.
godine donijelo je Odluku o utvrđivanju postojanja javnog interesa za
osnivanje Osnovne škole u Starom
Ilijašu. Izgradnja objekta, vrijednog
3.155.125 KM, odvijala se fazno, ali
zbog finansijske krize nije išla planiranom dinamikom.
Ovo je samo
jedan u nizu
projekata koji
su realizovani
u ovoj MZ, jer
vidno je da je ovo
područje itekako napredovalo
u poslijeratnom
periodu
Ipak, OŠ „Stari Ilijaš“ svečano je
otvorena 1. septembra 2014. godine, a otvaranju je prisustvovao
i predsjedavajući Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović. Novootvorenu školu pohađa više od 500
učenika i ovo je najvrednija investicija na području ove općine u poslijeratnom periodu.
Pješačka zona
Na području ove općine rađeno je
puno i na infrastrukturnim projektima, pa je tako uređena pješačka
zona Centar Ilijaš, koja je smještena u stambeno-poslovnoj zoni, čija
ukupna površina iznosi 8.700 metara kvadratnih.
Investitor je općina Ilijaš, koja je sredstva osigurala kreditnim zaduženjem
kod Razvojne banke FBiH, a ukupna
vrijednost projekta je 1.134.051 KM.
Projekt je podrazumijevao polaganje
nove vodovodne mreže, uvezivanje
kanalizacione mreže i rekonstrukciju
toplovodne mreže.
Plastenička proizvodnja
Općina je kroz nabavku i podjelu plastenika podržala razvoj
plasteničke proizvodnje, formirala organsku zadrugu za prikupljanje i otkup organskog bilja i
realizovala projekt “Zaštita djece od nasilja u BiH”. Napravljen
je most u Sebešiću, te 150 no-
vih parking mjesta. Otvoreni su
i javni radovi za nezaposlene, a
u toku je realizacija projekta obnove trinaest kuća po principu
„ključ u ruke“ za raseljena lica.
Rade se novi sportski tereni,
počela je izgradnja tribina na
stadionu.
Aktivistice Fatme
Podijeljeno 500 stipendija
po 100 dolara
Aktivistice Asocijacije su žene različitih
profila, različite starosti i iskustava, različitih
interesovanja, ali iste misije
“Veoma uvažena majko, tako ti
je veličanstveno ime, tako ti je
veličanstvena uloga, mjesto ti je
na visokom pijadastalu, ali ti si
odgovorna za budućnost Svijeta.“
Ovo je moto Asocijacije “Fatma”
koja djeluje već 21 godinu, nudeći
siguran koncept za bolje, sigurnije
okruženje i društvo kroz doprinos
nadogradnji žene kao jedinke, ali i
njenoj ulozi u društvu općenito.
Odgoj djeteta
“Fatma” brine za porodicu i, kao takva, zajedno s ostalom političkom
snagom Stranke demokratske akcije (SDA), doprinosi i uspijeva da
Bošnjaci opstanu i ostanu ponosni.
Njezin zadatak je da zajedno s majkom traži najbolji način odrastanja
djeteta, pa se tako i njen program
rada zasniva na educiranju žena
- majki, a sve u cilju što boljeg odgoja djeteta.
Naime, dijete treba odgojiti tako da
postane zdrav član zajednice, koji
će usvojiti općeljudske vrijednosti i
biti sposoban za život u slobodnoj,
multikulturnoj i multietničkoj Bosni
i Hercegovini, a takav cilj najbolje se
može postići permanentnom stručnom edukacijom majki.
Asocijacija poseban značaj daje
svakoj djevojci, ženi i majci preko
edukacionih predavanja, ohrabrujući ih da steknu što veći stepen
naobrazbe, kako bi im bila dos-
tupna sva radna mjesta koja neće
povrijediti njihovu ženstvenost, da
se uključuju u političke aktivnosti,
jer to njie stvar prestiža, nego obaveza, te da, kada postanu majke,
ispred svih aktivnosti stave odgoj
djeteta. Samo na taj način mogu
prosperirati i žena, i dijete, i društvo u kojem živimo.
“Fatma” radi na tome da ženama
ukaže na njihovu vrijednost u porodici, ali i u društvu. Edukacije žena
i djece, tribine, seminari, socijalno
i materijalno pomaganje porodica,
stipendiranje učenika, povezivanje
sa različitim organizacijama i fondacijama unutar i izvan BiH, izleti,
dječije ekskurzije i sl. aktivnosti su
koje se kontinuirano realiziraju u
svim dijelovima BiH.
Aktivistice Asocijacije su žene
različitih profila, različite starosti i
iskustva, različitih interesovanja,
ali iste misije. One danas, u vremenu različitih društvenih kriza, zbog
ljudskih, moralnih, odgojnih, etičkih, političkih i bošnjačkih razloga,
predano žive, rade i bore se za bolji
položaj porodica (prije svega šehidskih), djece, žena i svih drugih
kojima je pomoć potrebna.
Nakon mnoštva uspješno relizovanih projekata Asocijacija “Fatma” je
dobila niz visoko prestižnih nagrada kao što su “Zlatna ruža” 1998.,
koju dodjeljuje časopis “Žena 21”,
ali “FATMI” je pripala čast da dodjeljuje priznanja majkama koje su,
u teškim uslovima za vrijeme rata,
ostale samohrane majke i uspješno školovale svoju djecu do fakultetskog obrazovanja.
Također, Asocijacija “FATMA” je
od 2010. godine potpisnik ugovora
o stipendiranju djece šehida, poginulih boraca i djece slabog imovinskog stanja sa Fondacijom Sheik
Salih Kemel. Školske 2010./2011.
je podjeljenjo 500 stipendija po
100 Američkih dolara, a saradnja
sa navedenom Fondacijom se nastavlja.
Žena, stub porodice
Strateški plan Asocijacije “Fatma”
je da nastavi sa isticanjem značaja
porodice i žene - majke kao stuba
porodice, koja teži pravilnom odgoju djeteta, kao i povećanju nivoa
svijesti o položaju žene u društvu.
Asocijacija „FATMA“ je respektabilna institucija koja ima veliku
podršku eminentnih ličnosti, kako
u BiH, tako i u svijetu. Prvu podršku nam je pružio predsjednik
Predsjedništva RBiH rahmetli Alija
Izetbegović sa suprugom, prihvatajući generalno pokroviteljstvo
nad Asocijacijom „FATMA“. Za
Asocijaciju i njene saradnice pokroviteljstvo prvog predsjednika znači
da ćemo nastaviti koračati putem
koji nam je trasirao.
14
Evroatlanske integracije
Stanovništvo opredjeljeno za NATO
NATO, strateški cilj BiH
RS: Otimačina
imovine Bošnjaka
Težak život bošnjačkih povratnika
Vlasnicima imovine,
Kada se nađe rješenje, dužnosnici iz RS-a postavljaju Bošnjacima koji borave
nove uslove, nude rješenja za koja se unaprijed zna da u inostranstvu, prijeti
neće biti prihvaćena u FBiH i obrnuto.
oduzimanje imovine na osnovu
Član Stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH u
Parlamentarnoj skupštini NATO-a Asim Sarajlić tvrdi
da se, zbog neodgovornog ponašanja političkih elita,
cijela zemlja nalazi u velikoj političkoj i socijalno – ekonomskoj krizi.
On je pozvao EU i SAD da BiH, kako je rekao, ne prepuste samoj sebi i da se dodatno angažiraju, kako bi
domaćim političarima pomogli da postignu kompromis o ključnim pitanjima čije je rješavanje uslov za dalji
evropski i evroatlantski put BiH.
Izgubljeno vrijeme
Sarajlić smatra da je samo odgovornim i ozbiljnim pristupom međunarodne zajednice i Evropske komisije,
te odgovornim i ozbiljnim pristupom domaćih snaga,
moguće prekinuti višegodišnji zastoj BiH na putu prema evroatlantskim integracijama. On misli da je izgubljeno i previše vremena, da treba prestati dezintegracija onoga što funkcionira u BiH.
“Već godinama govorimo o potrebi rješavanja viška
naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, a to od nas traži svaka delegacija koja posjeti BiH.
Kada se nađe rješenje, dužnosnici iz Republike Srpske postavljaju nove uslove i nude rješenja, za koja
se unaprijed zna da neće biti prihvaćena u Federaciji
BiH i obrnuto”, podsjeća Sarajlić, objašnjavajući da je
u Federaciji BiH stanovništvo većinom opredijeljeno
za ulazak u NATO.
Evropska unija ponovila je poruku da je BiH država i da
samo ona može biti članica EU, odnosno da je jedini
subjekt koji će voditi pregovore s Evropskom unijom,
kazao je Sarajlić. Prema njegovim riječima, BiH je potrebna pojačana vašingtonsko - briselska inicijativa,
kako bi se BiH pokrenula iz trenutnog zastoja i ostvarila napredak na EU putu.
Sejdić - Finci
“To je moguće ostvariti uz ozbiljniji i aktivniji pristup
EU, ali i obeshrabrivanjem snaga u BiH koje put u EU
i NATO pokušavaju zloupotrijebiti za dodatne dezintegracije. U tom smislu, evropski ministri vanjskih
poslova jasno su upozorili da neće proći pokušaji da
se implementacija presude ‘Sejdić-Finci’ iskoristi za
dodatne podjele unutar BiH, jer to nije cilj presude”,
kazao je Sarajlić.
Nažalost, naveo je, pokušalo se iskoristiti apelaciju
Sejdića i Fincija “da se u BiH postignu ciljevi koji se ratom nisu mogli postići”.
BiH je zemlja koja je od NATO-a dobila značajnu sigurnosnu pomoć, a danas aktivno učestvuje u operacijama kolektivne sigurnosti pod vođstvom NATO-a.
Asim Sarajlić
neplaćenog poreskog računa
Republika Srpska usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na nepokretnosti od 15. juna 2014. godine kreira
uslove za ubrzavanje i olakšavanje
procesa za masovno oduzimanje
imovine protjeranih Bošnjaka na
području ovog entiteta.
Usvojeni Zakon predviđa da poreski račun stječe svojstvo izvršne
isprave na osnove koje Poreska
uprava RS-a može pokrenuti postupak naplate pred sudovima i
staviti pod hipoteku zemljište. Budući da su mnogi Bošnjaci vlasnici
zemljišta i nepokretne imovine na
području RS-a, a koji su u ratu protjerani i sada borave u inostranstvu, postoji realna osnova da porezni računi ne stignu na njihove
adrese i da protekne predviđeni
rok od osam dana za izjavljivanje
prigovora, nakon čega Poreska
uprava stječe mogućnost prinudne naplate i stavljanja zemljišta
pod hipoteku. Također, mogućnost obračunavanja kamata na
dnevnoj osnovi znatno uvećava
troškove za plaćanje poreza na
zemljište.
Mnogi Bošnjaci su
vlasnici zemljišta i
nepokretne imovine
na području RS-a
Usljed primjene ovog i više drugih
zakona koji uređuju pitanje oporezivanja i naplate poreza, koji su
međusobno povezani, vlasnicima
nepokretnosti u RS-u, posebno
onima koji borave u inostranstvu,
među kojima je najviše Bošnjaka,
prijeti oduzimanje imovine samo
na osnovu u roku neplaćenog poreskog računa.
Klub delegata bošnjačkog naroda
u Vijeću naroda RS-a donio je odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa
na usvojeni Zakon.
JAJCE: U infrastrukturu uloženo 900.000 KM
Radovi na gradskom vodovodu
Prošle, 2013. godine, u infrastrukturu
Općine Jajce uloženo je 900.000 KM.
Obnova dvije gradske ulice i izgradnja kružnog toka koštala je 400.000
KM. Izgrađena su dva kilometra lokalnih puteva, te mostovi u Karićima
(30.000 KM) i Bilim Vodama (50.000
KM). Izgrađen je distributivni vod u du-
žini od dva kilometra, u što je uloženo
Kruščica, Šibenica, Bučići i Lendići
je se puštanje u rad lokalnog vodovo-
650.000 KM. U sportsku infrastruktu-
130.000 KM, a do kraja godine očekuda čija je vrijednost oko 800.000 KM.
Gradi se i vodovod i kanalizacije u
naseljima na desnoj obali Vrbasa vrijedan oko 11.000.000 KM. U naseljima
gradi se kanalizacioni sistem vrijedan
ru uloženo je 340.000 KM. Javna rasvjeta stajala je općinu 200.000 KM.
U privredu, poljoprivredu i turizam
uloženo je 1.565.000 KM.
15
Vlasti entiteta RS-a svakodnevno vrše diskriminaciju
Općina Visoko ide naprijed
Ambulanta porodične medicine
Bolji životni
standard građana
U RS-u živi 200.000 Bošnjaka
Ravnopravnost bošnjačkih
povratnika prioritet SDA
Odbornici SDA, poslanici u lokalnim i
entitetskim institucijama, svakodnevno
rješavaju probleme povratnika. Rezultat tog
rada je i potvrda da u manjem bh. entitetu
trenutno živi više od 200.000 Bošnjaka
Povratak Bošnjaka u entitet Republika Srpska strateško je, a možda
i najvažnije, pitanje za budućnost
Bosne i Hercegovine. Osiguranje
svih prava povratnicima i poboljšanje životnog standarda povratnika jeste, i uvijek će biti, jedan od
prioriteta SDA.
Sudske odluke
Dosadašnja praksa pokazuje da
je SDA jedina stranka koja je konstantno uz povratnike i za povratnike. Odbornici SDA, poslanici u lokalnim i entitetskim institucijama,
svakodnevno rješavaju probleme
povratnika. Rezultat tog rada je i
potvrda da u entitetu RS-a trenutno živi više od 200.000 Bošnjaka.
Da bi se još više povećao broj povratnika, važno je da se svaki od
njih osjeća sigurno, ravnopravno
i slobodno. U ovom kontekstu,
ravnopravnost je možda i ključna
riječ. Vlasti u entitetu RS-a danas
provode istu politiku kao i prije 20
godina, ali samo koristeći druga
sredstva. Spremne su odmah Bošnjacima dati sva prava koja pripadaju manjinama.
Turski kredit
Projekti poput kredita Turske za
poljoprivredu u iznosu od 100
miliona eura, kojeg je osigurao
predsjedavajući
Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović, izuzetno su
važni. Ovim su kreditom osigurana
beskamatna sredstva za početak
ili razvoj poljoprivredne proizvodnje, otkup proizvoda, te kreiranje
cijelog lanca od proizvodnje, preko prerade do plasmana na tržište.
Ovim se dugoročno osigurava
ekonomska nezavisnost Bošnjaka
Potvrda ove politike ogleda se u
upornom ignoriranju čak i sudskih
odluka, kojima je bošnjačkoj djeci
garantovano pravo izučavanja nacionalne grupe predmeta. Vlasti entiteta RS-a ne žele prihvatiti ništa što u
sebi sadrži prefiks bosanski u strahu
od stvaranja bosanske nacije, odnosno prihvatanja atributa državnosti.
S druge strane, prihvatanjem nacionalne grupe predmeta osigurava
se ravnopravnost bošnjačke djece,
a vlasti entiteta RS-a ne žele ravnopravnost, nego žele asimilirati
Bošnjake. Sličan je i problem dvije
u entitetu RS-a, razvijaju se dijelovi
ovog entiteta s bošnjačkom većinom i promovira povratak. Kao
nadgradnja ovog projekta, nužno je
raditi na uspostavi bošnjačkih obrazovnih i kulturnih institucija.
Sve ovo dugoročno će doprinijeti
povratku i ostanku, te će konstantno rasti populacije Bošnjaka u entitetu RS-a. To će, pak, značiti veći
broj poslanika u Narodnoj skupštini RS-a i državnom parlamentu iz
ovog entiteta, a samim tim i promjenu političkih odnosa.
škole pod jednim krovom, samo što
se u ovom slučaju koristi drugi, najgori oblik diskriminacije - segregacija.
Radna mjesta
Diskriminacija u entitetu RS-a
ogleda se i prilikom zapošljavanja.
Primjeri poput Žepe, Srebrenice,
Janje, te Kozarca govore da snažne
bošnjačke zajednice mogu osigurati radna mjesta, neovisno o volji
ili želji vlasti u manjem bh. entitetu.
Ekonomski snažne bošnjačke zajednice dugoročno su važne i kao
pokazatelj snage države BiH.
Izgrađena je i otvorena
ambulanta porodične medicine
„Tika“ u Moštru, ukupne
vrijednosti 1,5 miliona KM
Načelnica Općine Visoko Amra
Babić, prva pokrivena načelnica u
Evropi, nakon pobjede na lokalnim
izborima 2012. godine pokrenula je
značajne projekte koji su imali za cilj
povećanje razine standarda života
građana ove općine.
Izgrađena je i otvorena ambulanta
porodične medicine „Tika“ u Moštru,
ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM, s
asfaltiranom pristupnom saobraćajnicom prema ambulanti iz naselja
Šareni Hanovi, čija je vrijednost bila
oko 180.000 KM.
Infrastrukturni projekti
Izgrađena je javna rasvjeta u naselju Šareni Hanovi u vrijednosti od
44.990 KM za koju su osigurana
sredstva od Vlade Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), te počela
realizacija višemilionskog projekta
izgradnje Kulturnog centra u naselju
Prijeko, za koje su osigurana sredstva od bratske općine Altindag Ankara iz Republike Turske, a Općina
Visoko je budžetom za ovu godinu
osigurala sredstva za usluge nadzora projekta.
Izgrađen je vodovodni prsten u
poslovnoj zoni Ozrakovići, čija ukupna vrijednost iznosi 187.743 KM,
od čega je Općina Visoko izdvojila
90.371, a Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
ZDK 97.371 KM.
Općina Visoko realizovala je i projekt izgradnje obaloutvrde i regulacije toka rijeke Bosne (lijeva i desna
obala), za što su sredstva obezbijeđena od Agencije za vode FBiH u
vrijednosti od 89.758 KM, kao i za
regulaciju rijeke Bosne s obaloutvrdom, u vrijednosti od 50.000 KM.
Urađena je rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici Rašidovića, a
ugovoren je i nastavak radova u ovoj
ulici čime je riješen dugogodišnji
problem nemogućnosti spajanja na
gradski vodovodni sistem vodosnabdijevanja. Vrijednost radova iznosi
136.835 KM.
Rekonstrukcija vodovoda
Općina Visoko okončala je drugu
fazu radova na izgradnji rezervoara
s crpnom stanicom u mjesnoj zajednici Poriječani, a projekt je finansiran
sredstvima Fonda za zaštitu okoliša
FBiH u iznosu od 43.450 KM.
U prošloj godini privedeni su kraju
i radovi na rekonstrukciji vodovoda „Tutnjevac“, u mjesnoj zajednici
Zimči, za kojeg su sredstva odobrena od Ministarstva za poljoprivredu,
vodoprivredu i šumarstvo ZDK i
Općine Visoko. Resorno kantonalno
ministarstvo izdvojilo je 21.427 KM, a
Općina 24.272 KM.
Bitno je istaći da je Općina Visoko
uspjela završiti sve obaveze prema
Sporazumu o realizaciji vodnih naknada, potpisanom između Općine
Visoko i Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
ZDK, tako da su ukupno planirana
sredstva vodnih naknada za Općinu
Visoko u 2013. godini, koja iznose
300.000 KM, ugovorena i u fazi
realizacije. Radi se o projektima rekonstrukcije vodovoda Radinovići,
rekonstrukcije lokalnog vodovoda
Kučetine s povećanjem kapaciteta i
proširenjem zone vodosnabdijevanja, izgradnje kanalizacione mreže
u naselju Oštrac i izrade idejnog i
glavnog projekta kolektora otpadih
voda na rijeci Fojnica na dionici od
mosta Konfekcija do Luke.
16
SPORT, KULTURA: Prvi put i novac za mlade u budžetu FBiH
Vrijeme je za mlade
stava za domaće filmske projekte, koji su pronosili ime Bosne i
Hercegovine u Cannesu, Berlinu,
Veneciji i nerijetko bivali nagrađivani.
A kada je u pitanju bh. kinematografija, bitno je naglasiti i sporazum J. P. Filmski centar Sarajevo,
koje djeluje pod nadzorom ovog
ministarstva, sa producentskim
kućama iz NR Kine, o snimanju
remake-a kultnog filma ‘’Valter
brani Sarajevo’’, što znači da će
BiH dobiti još jednu višemilionsku
investiciju.
U mandatu ministra Salmira Kaplana ministarstvo je počelo
podržavati rad sedam institucija
kulture, a od 2014. je ustanovljen
poseban transfer za institucije kulture od značaja za BiH.
Za najbolje pojedince
i klubove 400.000 KM
Da nije usvojen Zakon o naplati i djelomičnom
otpisu dugovanja, FK Sarajevo bi ostao bez licence za evropska takmičenja, baš kao i Željezničar i Zrinjski
Vlada Federacije BiH nema ministarstvo koje se bavi problemima
mladih, te je Federalno ministarstvo kulture i sporta, pored svojih redovnih aktivnosti, odlučilo
pokrenuti niz aktivnosti da bi implementiralo Zakon o mladim.
Dobili su podršku Vlade FBiH i
Predstavničkog doma Parlamenta
FBiH, koji je proširio nadležnosti i u
nazivu Ministarstva kulture i sporta
dodao naziv ‘’mladi”.
Pitari, Manijaci i Ultrasi
Ministarstvo je osiguralo i novac za
mlade u budžetu koji nije postojao
zadnjih godina. U toku tri godine
oko 200 projekata mladih podržano je putem javnog poziva, potpisana su dva značajna sporazuma
o saradnji sa Institutom za mlade
Kult i Fondacijom Mozaik.
“Sporazum sa Fondacijom Mozaik
osigurao je da je Federalno ministarstvo kulture, zajedno sa USAID-om i lokalnim zajednicama,
jedan od partnera u projektima
Omladinske banke. Značaj projekta Omladinske banke je u tome
što je finansijski uključeno dosta
partnera, pa su tim i finansijska
podrška i broj projekata veći, a o
dodijeli sredstava odlučuju upravo
mladi ljudi, koji su u lokalnim odborima “omladinskih banaka””, kaže
ministar Kaplan.
U okviru unutrašnje organizacije
Ministarstvo je formiralo Sektor
za mlade, čiji je zadatak koordinacija pitanja mladih na nivou FBiH.
Sektor je ove godine počeo s radom i na taj način Ministarstvo je
osposobljeno da se na stručan i
kvalitetan način bavi koordinacijom
omladinske politike.
Federalno ministarstvo kulture i
sporta finansiralo je istraživanje položaja mladih u FBiH, koje je radio
Institut Kult, kao prvi korak za izradu Strategije za mlade FBiH. Prije
godinu dana donesen je i Pravilnik
o certificiranju službenika za mlade
i sa Institutom Kult vode se aktivnosti oko certificiranja službenika
za mlade na svim nivoima u Federaciji BiH.
cegovačkih sportista, na prijedlog
Federalnog ministarstva kulture i
sporta 2012. godine, donesena je
i Uredba o nagrađivanju vrhunskih
sportskih rezultata.
Po osnovu te Uredbe, svaka ekipa
ili pojedinac ostvaruju pravo na
novčane nagrade za ostvarene rezultate na zvaničnim međunarodnim takmičenjima.
Tokom 2013. po ovoj osnovi izdvojeno je blizu 400.000 KM za
pojedince i klubove koji su ostvarili
vrhunske rezultate.
Prije četiri godine Federalno ministarstvo kulture i sporta promijenilo je svoju politiku prema
sportskim savezima u BiH, dalo
im je finansijsku podršku za njihov
rad i taj potez pokazao se ispravnim. Prvi put u historiji BiH, reprezentacije u nogometu i rukometu
kvalificirale su se za Svjetsko
prvenstvo, košarkaška reprezentacija u svim kategorijama bilježi
fantastične rezultate, a reprezentacija u sjedećoj odbojci nastavlja
osvajati zlatne medalje.
Festivali
gućeno je klubovima da uz olakšice
izmire višemilionska dugovanja prema državi, te da obezbijede potrebne
licence za međunarodna takmičenja.
Slobodno se može kazati da su
usvajanjem Zakona neki od najznačajnih klubova u BiH dugoročno
spašeni od nestanka.
Tokom 2014. usvojen je prvi zakon iz
oblasti sporta - Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim
kolektivima na području Federacije,
čiji je predlagač i nosilac bilo Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Da kojim slučajem nije usvojen Zakon o naplati i djelomičnom otpisu
dugovanja, FK Sarajevo bi, umjesto
da zlatnim slovima ispisuje najveće
uspjehe u svojoj historiji, ostalo bez
licence za evropska takmičenja,
baš kao i Željezničar i Zrinjski.
Ovim zakonom, koji je dobio i podršku
cjelokupne sportske javnosti, omo-
Kako bi država stimulisala i sistemski podržala uspjehe bosanskoher-
Federalno ministarstvo kulture i
sporta glavni je pokrovitelj Sarajevo Film Festivala, među najznačajnijim je sponzorima Teatarskog
festivala MESS, JAZZ festivala, Sarajevske zime, a u značajnoj mjeri je
podržalo i projekt Crvene linije, koji
je cijelom svijetu bio podsjetnik na
stradale stanovnike Sarajeva.
Pored podrške festivalskim manifestacijama, znatni poticaji izdvajani su i za kulturnu produkciju, jer
upravo je Federalno ministarstvo
kulture i sporta, putem Fondacije
za kinematografiju, koja djeluje u
okviru ministarstva, najznačajniji
finansijer kinematografije u BiH.
Obezbijeđen je znatan dio sred-
Inašallah, stećak na
listi UNESCO
Iako je Evropski parlament još
2008. dao konačnu saglasnost
na projekt ‘’ARCH Stolac’’, vrijedan 1.500.000 eura, kojim je
predviđena obnova građanskog povjerenja kroz obnovu
u ratu porušenih nacionalnih
spomenika, bio je na pragu
da postane jedan od propalih
projekata. Domaći partneri nisu
uradili ništa na njegovoj implementaciji.
No, 2011. Federalno ministarstvo kulture i sporta pokreće i
vodi sve potrebne aktivnosti za
realizaciju ovog projekta. Nakon pripreme projektne i izvedbene dokumentacije, projekt je
uspješno realiziran i obuhvatio
je rekonstrukciju tvrđave Stari
Grad Stolac, mostova na Bregavi, pet mlinica na Bregavi, te
Šarića kuću.
Federalno ministarstvo je aktivno uključeno i u projekt nominacije stećaka na UNESCO-vu
listu svjetske baštine. Nominacija je uručena Irini Bokovoj, generalnoj direktorici UNESCO-a,
na sastanku Savjeta ministara
kulture Jugoistočne Evrope u
Ohridu.
17
Otvorena OŠ „Stari Ilijaš“
Presjecanje svečane vrpce
Općinsko vijeće Ilijaš krajem 2006.
godine donijelo je Odluku o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanje Osnovne škole u
Starom Ilijašu. Izgradnja objekta,
vrijednog 3.155.125 KM, odvijala se
fazno, ali zbog finansijske krize nije
išla planiranom dinamikom.
Ipak, OŠ „Stari Ilijaš“ svečano je
otvorena 1. septembra 2014. godine, a otvaranju je prisustvovao
i predsjedavajući Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović. Novootvorenu školu pohađa više od 500
učenika i ovo je najvrjednija investicija na području ove općine u
poslijeratnom periodu.
Na području ove općine rađeno je
puno i na infrastrukturnim projektima, pa je tako uređena pješačka
zona Centar Ilijaš, koja je smještena u stambeno-poslovnoj zoni, čija
ukupna površina iznosi 8.700 metara kvadratnih.
Mjesna zajednica Mrakovo u općini Ilijaš prošle je godine dobila ambulantu porodične medicine, što je
četvrta po redu zdravstvena institucija ove vrste na području ilijaške
lokalne zajednice. ukupna vrijednost projekta bila 350.000 KM
Investitor je Općina Ilijaš, koja je
sredstva osigurala kreditnim zaduženjem kod Razvojne banke
FBiH, a ukupna vrijednost projekta je 1.134.051 KM. Projekt je
podrazumijevao polaganje nove
vodovodne mreže, uvezivanje kanalizacione mreže i rekonstrukciju
toplovodne mreže.
U saobraćajnice uloženo
sedam miliona KM
Početkom 2015. prve bušotine nafte
Na Dinaridima milijarde
barela crnog zlata
Britansko - holandska firma Shell spremna
uložiti 700 miliona dolara u projekt istraživanja
i eksploatacije
Nakon što se do kraja ove godine
potpiše ugovor o koncesiji, naftna
istraživanja bit će obavljena na području Dinarida, koje obuhvata područje od Bihaća, preko Drežnice
do Stoca, gdje bi nalazišta mogla
biti veća od milijardu barela.
Dolazi Shell
Obnova vodovodne mreže
U protekle dvije godine na području općine Ilidža izgrađeno je 1.500
metara novih saobraćajnica, kao
i kružni tok u Sokolović Koloniji, a
vrijednost radova bila je viša od 3,5
miliona KM.
investirali 30 % od ukupnih sred-
Velika pažnja posvećena je zahtjevima građana da se poboljša saobraćajna infrastruktura u manjim
ulicama mjesnih zajednica. Tako
je izgrađeno 55 ulica ukupne dužine 12 kilometara, čija je vrijednost
iznosila 2,1 milion KM.
pravljeno 900 kućnih priključaka.
„Posebno želim istaknuti program
obnove i ponovne izgradnje pojedinih saobraćajnica uz učešće
građana. U okviru ovog programa
izgrađeno je 35 ulica dužine 7,5
kilometara, čija je vrijednost iznosila milion KM, s tim da su građani
stava“, rekao je načelnik Senaid
Memić, načelnik Općine Ilidža.
Izgrađena je vodovodna mreža u
naselju Rakovica u dužini od 7,5
kilometara, gdje je ukupno na-
Vrijednost ovih radova iznosila je
1,1 milion KM.
Načelnik Memić rekao je da se radilo i na regulaciji vodotoka rijeka
Zujevine i Dobrinja, za što je bilo
izdvojeno nešto više od 1,1 milion
KM. Izgrađeno je i pet mostova, a
vrijednost radova je bila 400.000
KM. Obnovljena je i zgrada Opći-
ne Ilidža, koja ima površinu 6.000
metara kvadratnih, a vrijednost radova je bila šest miliona KM.
“Vlada FBiH će odabrati konsultantsku firmu koja bi trebala krenuti u pregovore sa Shell-om o
dodjeli koncesije za naftu”, kazao
je federalni ministar energetike,
rudarstva i industrije Erdal Trhulj.
Ugovor o koncesiji mogao bi biti
potpisan nekoliko mjeseci nakon
izbora konsultanta, a to će vjerovatno učiniti novi sazivi Vlade
i Parlamenta FBiH. Time će biti
stvoreni uslovi za zvanični početak
istraživanja.
Trhulj smatra da odluka Shella da
zanemari već ranije pronađene
manje zalihe nafte kod Tuzle, te da
se fokusira na istraživanje Dinarida, daje razlog za optimizam, te
predstavlja signal da su istraživanja na pravom putu.
“Ohrabruje što je Shell kao multinacionalna kompanija i dalje zainteresirana za istraživanje nalazišta
nafte u FBiH, bez obzira na politič-
ku krizu u BiH, česte rekonstrukcije
vlasti, proteste i ostale događaje
koji su stvorili negativan imidž.
Shell je odlučio da ostane i to je
veoma pozitivno za Federaciju
BiH", naglasio je Trhulj.
Ranije je utvrđeno da na području
Tuzle i Posavine postoji 300 miliona barela nafte na dubini 1.000 do
1.500 metara, ali istraživanja iz devedesetih godina prošlog stoljeća
govore da su na području Dinarida
moguća značajnija nalazišta.
Bušotina 75 miliona dolara
“Eksploatacija nafte u Federaciji
BiH značila bi mnogo za privredu
ovog entiteta. To bi značilo daleko
veće prihode, razvoj i rješavanje
svih ovih nagomilanih problema”,
zaključio je Trhulj.
Na području Dinarida radit će se
bušotine do osam kilometara dubine, a jedna košta 75 miliona dolara.
Potrebno je napraviti najmanje pet
takvih bušotina kako bi se potvrdilo
nalazište nafte, što znači da je nužno
uložiti najmanje 300 do 400 miliona
dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH, kako je rekao ministar,
nema, niti bi mogla osigurati samostalno. Trhulj je objasnio da je istraživanje nafte dugoročan projekt i da će
u drugom krugu biti raspisana dodjela koncesije za aktivnosti na području
Tuzlanskog i Posavskog kantona. Također, u planu su i iste aktivnosti na
području sarajevsko-zeničke kotline.
18
INTERVJU: Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Nastavit ću da koristim
sva svoja prava da
institucionalno
otklonimo diskriminaciju
i sve oblike
neravnopravnosti bilo
koga i u bilo kojem dijelu
Bosne i Hercegovine
Molim građane da nas cijene prema djelu
SDA može biti osnova
jakog probosanskog bloka
Bošnjaci moraju pokazati zrelost i odgovornost prema sebi i svojoj
državi! Samo onda kada je bila jaka SDA i kada je vodila procese,
jačala je i Bosna i Hercegovina
Za manje od mjesec bit će održani Opći izbori u BiH. Kako biste
ocjenili ovaj mandat Predsjedništva BiH?
Predsjedništvo BiH korektno je
obavljalo svoj posao. Unosili smo
neophodnu dozu stabilnosti u
godinama koje su obilježene konstantnim krizama, višekratnim
promjenama vladajućih koalicija,
te stagnacijom u procesu evroatlantskih integracija. Predsjedništvo
BiH je vrh izvršne vlasti, ali ima relativno uzak obim nadležnosti. Ono
predstavlja zemlju u međunarodnim odnosima i vrhovni je komandant Oružanih snaga naše države.
Imenujemo i predsjedavajućeg
Vijeća ministara, ali on nakon toga
odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH. Imenujemo ambasadore i
upravni odbor Centralne banke i to
dosta uspješno funkcionira. Posebno smo se fokusirali na regionalnu
saradnju. Odnosi sa susjednim
zemljama se nisu sami od sebe
popravili, naročito odnos sa Srbijom. Posjeta Beogradu koju smo
Nebojša Radmanović i ja obavili
prošle godine donijela je historijski
preokret kad je izgledalo da stvari
ponovo kreću u lošem smjeru. Uz
to, ja sam isposlovao veoma povoljnu kreditnu liniju od turske Vlade
za poticaj poljoprivrede u povratničkim mjestima, posredovao da
namjenska industrija dobije poslove
u Saudijskoj Arabiji i riješi probleme
koje je napravila u Pakistanu.
Da li je Predsjedništvo BiH u
atmosferi stalnih unutrašnjih
političkih sukoba moglo uraditi
više i bolje?
Moglo je, naravno. Uvijek se može
uraditi bolje i više. Ali, u atmosferi o
kojoj i sami govorite, Predsjedništvo
BiH je bilo svijetla tačka u političkom sivilu kojemu smo svjedočili
u protekle četiri godine. Skoro sve
odluke donijeli smo punim konsenzusom, a samo u malom broju
teških međunarodnih slučajeva, koji
imaju implikacije na unutrašnjopolitčke odnose, nismo uspjeli zauzeti
jedinstven stav. Ali, i u tim slučajevima, moj osobni stav bio je do kraja
jasan i principijelan.
Koje su, po Vašoj ocjeni, najznačajnije odluke Predsjedništva
BiH u ovom mandatu?
Mnogo značajnih odluka je doneseno i značajnih stvari urađeno u ovom
mandatu. Jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha naše zemlje je dvogodišnje nestalno članstvo u Vijeću
sigurnosti UN-a. BiH je ispunila sva
očekivanja i potvrdila svoju međunarodnu poziciju. Dali smo puni doprinos radu ovog tijela i UN-a u cjelini i
dobili pohvale od stalnih članica i
samog generalnog sekretara UN
Ban Ki-moona. Nastavili smo sudjelovanje u NATO mirovnim operacijama i za to dobili pohvale vrha Alijanse. Bosna i Hercegovina je na taj
način od „zemlje slučaja“ i primatelja
međunarodne sigurnosne asistencije, postala značajan i istaknut
kontributor u globalno bitnim projektima uspostave i očuvanja mira,
poput Afganistana. Predsjedništvo
BiH, također, u slučajevima prirodnih
katastrofa, požara i poplava, reagiralo
je pravovremeno, odlučno i odgovorno. U slučaju majskih poplava, uradili
smo svoj dio posla koji je počeo angažovanjem Oružanih snaga, a rezultirao dobro organizovanom i izuzetno
uspješnom donatorskom konferencijom u Briselu. Animirali smo i niz
direktnih donacija za gradove i sela u
dolini Bosne i u Posavini. Time smo
pomogli desetinama hiljada ljudi u
cijeloj zemlji i spriječili da posljedice
budu višestruko izraženije. Niži nivoi
vlasti morali bi brže reagovati i iskoristiti te šanse.
Predsjedništvo BiH je, zajedno sa
UNDP-om, UNICEF-om i UNESCO-m, pokrenulo projekt “Dijalog
za budućnost: promocija suživota i
različitosti u Bosni i Hercegovini“, čiji
je cilj stvoriti platformu za sudjelovanje građana, naročito mladih i intelektualaca, u inicijativama izgradnje zajedničke budućnosti i pozitivne
promjene percepcije prema suživotu i poštivanju različitosti. Taj projekt
sam lično predložio 2011. godine
generalnom sekretaru UN-a Ban Kimoonu, zatim je Predsjedništvo BiH
dalo podršku tom projektu prilikom
zvanične posjete Ban Ki-moona BiH
2012. godine, a projektni dokument
je potpisan u julu ove godine.
Uz sve to, ja sam svojim ličnim angažmanom, i na Istoku i na Zapadu
bitno doprinio daljoj afirmaciji Bosne
i Hercegovine u međunarodnim okvirima. Navest ću primjer investicije
u Doboju vrijedne 40 miliona eura,
koju sam dogovorio prilikom posjete Azerbejdžanu i susreta s mojim
prijateljem predsjednikom Alijevim.
U budućoj tvornici za preradu voća i
povrća „Bosanki“ Doboj radit će 300
ljudi, a posao će dobiti i hiljade kooperanata iz ove regije. Također, sredstvima od 100 miliona eura iz turskog kredita, koji sam lično dogovorio
sa premijerom Taipom Erdoganom,
potaknut je razvoj poljoprivrede u
povratničkim sredinama, i u RS-u i u
Federaciji BiH. Posao je dobilo blizu
4.000 povratnika.
mo nastaviti tim putem. Svima je u
interesu mirna i stabilna regija. Na taj
način ubrzat ćemo evrointegracijski
proces, ali i poslati pozitivne signale
stranim investitorima da u zemlje zapadnog Balkana više ulažu.“
Saradnja u regionu nije samo
pitanje političke naravi. Koji su
ostali potencijalni benefiti jačanja veza između zemalja regije?
Benefite moramo tražiti u jačanju
ekonomskih veza i razvojnim projektima. Nedavni berlinski susret
predsjednika vlada zemalja regije
sa Angelom Merkel rezultirao je
nizom inicijativa za zajedničku realizaciju strateških infrastrukturnih
projekata u kojima i naša zemlja ima
svoje značajno mjesto. Oni će biti od
ključne važnosti za ekonomski oporavak zemalja regije, zapošljavanje i
jačanje privrede u cjelini. Privrednici
idu ispred političara. Biznis je našao
načina da neke stare veze obnovi, a
nove uspostavi. Ekonomski tokovi
funkcioniraju logikom zajedničkog
interesa. Naravno, politički impulsi
treba da potiču privrednu saradnju i to mora biti prioritet u našim
budućim odnosima.
Da li je bilo politički riskantno
raditi na jačanju veza sa Srbijom
koja je suodgovorna za agresiju
u BiH?
Te rizike sam jasno otklonio prilikom
posjete Beogradu prošle godine,
kada sam predsjedniku Nikoliću i
cijeloj srbijanskoj javnosti jasno kazao da ne postoje i nikad neće postojati nikakve dvije srpske države
na Balkanu, da se ne može negirati
genocid u Srebrenici, da se ne mogu
vrijeđati žrtve, te da možemo graditi
bolje odnose i sarađivati isključivo
na ravnopravnim osnovama, među-
U obilasku Maglaja. i Doboja..
EU je prije nekoliko mjeseci promovirala novu strategiju i novi
pristup za BiH koji značajno
podcrtava važnost regionalne
saradnje. Možemo li reći da put
BiH u EU vodi preko regionalne
saradnje?
„Regionalna saradnja je bitna, pokazalo se to i prilikom nedavnih
katastrofalnih poplava. Naš zajednički nastup na donatorskoj konferenciji sa Srbijom u Briselu rezultirao
je velikom materijalnom pomoći, ali
što je dugoročno još važnije, poslao
je poruku Evropi i cijeloj međunarodnoj zajednici da ova regija nije više
prostor sukoba, nego prostor stabilnosti i međusobne saradnje. Mora-
sobno uvažavajući puni suvernitet
dvije zemlje i činjenice o onome što
se ovdje dogodilo prije dvije decenije. Predsjednik Nikolić je to prihvatio
i od tada imamo korektne odnose.
Bila je to svojevrsna, pozitivna
prekretnica u odnosima sa Srbijom.“
Da li u aktuelnoj vlasti Srbije imamo političare koji su istinski opredjeljeni za gradenje dobrih veza sa
BiH u cijelosti, a ne samo s jednim
entitetom?
„Vjerujem da smo u Srbiji dobili garnituru zrelih političara, nacionalista
koji su spremni pogledati istini u oči
i konačno pokušati za svoju zemlju i
narod učiniti ono što je njihov istins-
19
SDA treba snažnu podršku birača
U obilasku Maglaja. i Doboja..
ki interes. Izjave Vučića, Nikolića,
Dačića to pokazuju. U niz navrata,
prilikom njihovih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i u drugim prilikama, čuli
smo od njih zrele, gotovo katarzične
stavove koji doprinose stabilizaciji
cijele regije i otvaraju prostor buduće
saradnje.“
U svom mandatu insistirali ste
na važnosti nastavka reforme
odbrane i to u dva pravca- modernizacija Oružanih snaga
BiH i integracija u NATO, a kao
početni korak u tom pravcu
aktivacija MAP-a. Zašto je ovo
dvoje važno?
Te dvije stvari su neodvojive. Na
nedavnom Samitu NATO-a u Velsu istaknuo sam našu odlučnost
da postanemo članica najvažnije svjetske Alijanse. Unatoč svim
Kada SDA nije imala
vodeću ulogu obilježeni
smo zastojima. Sada nam
treba nova energija, novo
jedinstvo koje će nam
dati snagu da započete
procerse završimo u
interesu svih građana
ove zemlje.
političkim, institucionalnim, ekonomskim i budžetskim izazovima sa
kojima smo se suočavali i dalje se
suočavamo, ostvarili smo napredak
u ispunjavanju naših obaveza prema
NATO-u. U NATO integracijski proces uključene su skoro sve institucije
Bosne i Hercegovine. Intenziviramo
saradnju sa NATO-om, ne samo
u vojno - odbrambenoj dimenziji,
nego i u aktivnostima koje proizilaze
iz domena sveobuhvatnog poimanja sigurnosti, kao što su ekonomska
dimenzija sigurnosti, vladavina prava, borba protiv korupcije, borba
protiv savremenih, nekonvencionalnih sigurnosnih prijetnji i cyber
odbrana.“
Oružane snage BiH odigrale su
ključnu ulogu u zaštiti i spašavanju tokom majskih poplava.
Da li je i ovo primjer, s jedne strane nužnosti postojanja Oružanih
snaga, a s druge strane njihove
konstantne modernizacije, bolje
opremljenosti i obučenosti?
„Naravno, Bosna i Hercegovina,
kao buduća članica NATO-a, imat
će moderne, spremne, obučene i
dobro opremljene Oružane snage.
Reforma odbrane je najuspješnija
reforma u našoj zemlji i ona je pokazala izuzetno snažan reintegrirajući
potencijal za cijelu državu. I dalje
ćemo, u saradnji s našim međunarodnim partnerima, nastaviti raditi
na modernizaciji Oružanih snaga
BiH, jer one imaju jasno definiranu
ulogu i značaj u našoj zemlji.“
Da li je realno očekivati da u
narednom mandatu bude deblokiran proces integracije BiH
u NATO kroz rješavanje pitanja
perspektivnih vojnih lokacija?
„Zastoj ćemo prevazići kad se
politički lideri, odgovorni za stanje
u zemlji i njen napredak na putu u
NATO, počnu odgovornije odnositi
prema ovom procesu od vitalnog
interesa za BiH. Nakon izbora i
formiranja novog Vijeća ministara
očekujem da proces intergacije BiH
u NATO bude deblokiran i ubrzan.
Za to postoje sve zakonske i instititucionalne pretpostavke. Potrebna
je politička volja, shvatanje da je
pokretanje BiH ka članstvu u NATO
korak od ogromnog značaja za zemlju i naciju. Time se šalje poruka da je
BiH sigurna zemlja, da je ulaganje u
nju sigurno. Dakle, time se podržavaju dva najvažnija procesa za BiHstabilnost i ekonomski oporavak.
S pozicije člana Predsjedništva
BiH pokrenuli ste niz apelacija
pred Ustavnim sudom BiH. Koje
odluke u ovom kontekstu smatrate najvažnijim?
„Kao član Predsjedništva BiH pokrenuo sam nekoliko veoma bitnih apelacija pred državnim Ustavnim sudom. Mojim apelacijama spašeno je
gotovo milion državljanstava građana BiH u dijaspori, spriječena je otimačina bošnjačkih imanja u entitetu
RS-a i osporena odluka Vlade RS-a
o prebivalištu koja je bila antiustavna
i diskriminirajuća prema bošnjačkim
povratnicima. Očekujem da se Ustavni sud uskoro odredi i prema mojoj apelaciji za ocjenu ustavnosti članova Zakona o praznicima entiteta
RS-a, kojima je 9. januar utvrđen kao
„Dan Republike Srpske.“ Venecijanska komisija, u mišljenju dostavljenom
Ustavnom sudu BiH, već se jasno
odredila o ovom pitanju i konstatirala da je izbor 9. januara za Dan RS-a
neprihvatljiv i „bolna uspomena“ za
Bošnjake i Hrvate.“
Da li će uklanjanje niza nepravilnosti i diskirminacija u našem
Šta građani mogu očekivati u naredne četiri godine
ukoliko Vi budete ponovo
član Predsjedništva BiH, a
SDA pobjednik izbora?
Tri su magistralna zadatka koje SDA i ja stavljamo
pred sebe - očuvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine,
pokretanje zaustavljenog reformskog procesa i jačanje
države, te ekonomski oporavak koji će omogućiti masovno zapošljavanje. Ekonomija
je na trećem mjestu po važnosti, a na prvom mjestu po energiji koju ćemo utrošiti na
rješavanje ovog pitanja. Potrebna nam je snažna podrška
birača, nadmoćna pobjeda na
dolazećim izborima.Vjerujem
da smo svi, a pogotovo rela-
tivni pobjednici prošlih izbora,
izvukli pouke iz protekle četiri
godine obilježene zastojima, političkom konfuzijom
i stalnim prekompozicijama
vladajućih struktura na svim
nivoima. Zato nam treba
snažna podrška građana, treba nam njihovo povjerenje
da vratimo zemlju na pravi
kolosijek. Umjesto obećanja
kojima se svi razbacuju ovih
predizbornih dana, ja molim
građane da nas cijene prema
djelima, a ne prema riječima.
Neka razmisle o jednoj nepobitnoj činjenici – SDA je svaki
zadatak, a to su redovito bile
historijske misije, ispunila
i valjano dovršila. Otvorila
je demokratske procese u
BiH, napravila od Bošnjaka
politički narod i faktor, vratila im nacionalno ime, ime
bosanskoga jezika, reafirmisala njihov identitet i kulturu,
organizovala odbranu zemlje, u nemogućim uslovima
stvorila i naoružala ponosnu
Armiju BIH, vodila sve bitne
reforme nakon Dejtona,
brinula se o stotinama hiljada
prognanih, ranjenih, demobilisanih... Tada im se neće
biti teško opredijeliti. SDA
ima jasnu viziju, kvalitetne
ljude i realnu i provodivu programsku platformu. Na toj
platformi želimo okupiti sve
probosanske političke snage
koje će zaustaviti dezintergacijske procese i pokrenuti
zemlju snažno naprijed. Mi to
možemo!
Posjeta obnovljenoj Viječnici
sistemu, a posebno u RS-u, kroz
korištenje pravnih mehanizama
i Ustavnog suda BiH biti Vaš
prioritet u narednom mandatu
ukoliko, naravno, dobijete povjerenje građana?
„Nastavit ću da koristim sva svoja
prava da institucionalno otklonimo
diskriminaciju i sve oblike neravnopravnosti bilo koga i u bilo kojem
dijelu Bosne i Hercegovine. BiH
mora biti zemlja jednakih prava za
sve njene narode i građane i niko se
u njoj ne smije osjećati ugroženim i
diskriminiranim u bilo kojoj oblasti.“
Šta će biti Vaši ostali prioriteti?
„Moji prioriteti bit će ekonomski
razvoj i jačanje pravne države. Neophodno je ojačati ekonomiju i privući strane investicije. Mi imamo resurse, imamo obrazovane kadrove
i kvalifikovanu radnu snagu. Naši
mladi stručnjaci cvjetaju u uređenim
društvima; zašto ne bi dobili šansu
u svojoj zemlji? Moramo se izboriti
protiv ponižavajuće nezaposlenosti,
odlučno se obračunati s kriminalom
koji ugrožava sigurnost građana. Ne
smijemo tolerisati korupciju koja
kapilarno razjeda društvo. Ovo su
dostižni ciljevi, ali za to nam treba
politička stabilnost i unutrašnji svebosanski konsenzus o prioritetima.
Dnevnopolitičke bespotrebne i
beskorisne trzavice moraju prestati.
Trebamo se svi zajedno okrenuti
budućnosti, izgradnji funkcionalne
države, prosperitetne za sve njene
ljude. Za to nam treba sposobna
vlast koja ima široku podršku građana. SDA mora biti osnova takve
jedne vladajuće koalicije i mi smo
spremni preuzeti odgovornost da
stanje u zemlji radikalno popravimo.“
Kako privući više investitora u
BiH?
„Investitori neće doći u zemlju u kojoj se političari svađaju i prepucavaju, u kojoj se konstantno prijeti otcjepljenjima, referendumima, trećim
entitetima... Kapital bježi od nestabilnih područja. Treba nam politička
stabilnost, kredibilna vlast, a zatim
i efikasno eliminiranje birokratskih i
pravnih prepreka koje destimuliraju investitore i odvraćaju ih od BiH.
Potrebno je skratiti proceduru za
otvaranje firme u BiH koja sada traje u prosjeku 37 dana. U Turskoj to
traje jedan dan, u Engleskoj firmu
registrujete preko interneta. Potrebno je oformiti posebna tijela koja se
brinu o velikim investicijama, tzv.
«one point shop» koje pribavljaju
sve informacije, dozvole i ubrzavaju
procedure za velike investitore.Također, trebamo preispitati naš vizni
režim koji je prema nekim prijateljskim zemljama neopravdano strog i
restriktivan. Naravno, jedan od prvih
uslova je efikasna borba protiv korupcije i privrednog kriminala. Investitori moraju osjetiti da država maksimalno štiti njih i njihove investicije.“
Izbori su za nekoliko sedmica.
Koliko je važno da ne dođe do
rasipanja glasova, jer smo u proteklom mandatu vidjeli da nestabilna parlamentrana većina
omogućava da pojedini lideri, zarad kratkoročnih interesa, ruše
stabilnost cijelog sistema?
„Na sceni je sukob snaga koje se
bore za punu reintegraciju BiH i onih
koji u osnovi teže njenoj dezintegraciji. Zato nam treba jedinstven i
jak probosanski politički blok. SDA
ima kapacitet da bude osnova tog
bloka. Bošnjaci moraju pokazati
zrelost i odgovornost prema sebi
i svojoj državi. Samo onda kada je
bila jaka SDA i kada je vodila procese, jačala je i Bosna i Hercegovina.
Nasuprot tome, periodi kada SDA
nije imala vodeću ulogu obilježeni
su zastojima. Sada nam treba nova
energija, novo jedinstvo koje će nam
dati snagu da započete procese završimo u interesu svih građana ove
zemlje.“
20
Doboj Istok: Stipendije
za 15 studenata
Banovići dobili prvi gradski trg
Stipendije 100 KM mjesečno
Prvi gradski trg u Banovićima
Dom za 70 pripadnika romske nacionalnosti
Na području općine registrovano 415 poduzetnika, a u toku 2013.
godine registrovano je novih 12 poduzetnika
Prošle godine, na Dan Općine
Banovići (10.septembar), stanovnici ovog grada dobili su prvi gradski trg. U njegovu izgradnju dosad
je uloženo 708 hiljada KM. Ulica
površine četiri hiljade kvadratnih
metara, koja je nekoliko godina ranije zatvorena za saobraćaj u svrhu
šetališta, sad je zajedno s prilazima
lokalnim objektima i zgradama
popločana hrešom.
Rudnik, nosilac razvoja
Ovim kamenom iz okoline Sarajeva popločana je čuvena Latinska ćuprija. Uz kamene ploče,Trg
posvećen
žrtvama
genocida
Srebrenice ima i fontanu, odvodni sistem, pripadajuću rasvjetu i
žardinjere s cvijećem. Cjelokupna investicija u Trg bila je milion
maraka, uključujući i izvedbeni
projekt. Pred Banovićima je i realizacija velikih privrednih projekata
poput izgradnje termoelektrane i
cementare. Svakako, glavni nosilac
razvoja grada niz decenija je RMU
Banovići. Izgradnju kanalizacije u
gradskoj zoni B, kao pripremu infrastrukture za prodaju placeva,
sufinansirao je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH u iznosu od 81
hiljadu KM, a radi izvođač radova
ŠF Inženjering. Gradila se i pješačka
staza s primarnom kanalizacijom u
Podgorju. Ova staza duga oko četiri kilometra s gradom povezuje
naselja Mušići i Čubrić. Po staroj
trasi novo asfaltiranje finansiraju
Direkcija cesta TK u iznosu od 160
hiljada KM i Općina Banovići u iznosu od 40 hiljada KM.
Na području općine Banovići registrovano je 415 poduzetnika, a samo
u toku 2013. godine aktivnostima
lokalne zajednice i animiranjem
građana registrovano je novih 12
poduzetnika.
Nedavno
su
načelnik
Općine
Banovići Midhat Husić i direk-
torica Humanitarne organizacije
Hilfswerk Austria International Su-
zana Jašarević potpisali još jedan
ugovor o saradnji na realizaciji pro-
jekta Stambeno zbrinjavanje Roma
na području općine. Ovim projek-
tom će se poboljšati status i uslovi
stanovanja Roma. U okviru ovog
projekta planirano je stambeno
zbrinjavanje najmanje pet romskih
porodica koje nemaju riješeno
stambeno pitanje.
Na području općine Banovići kroz
slične projekte do sada je zbrinuto
16 romskih porodica, a krov nad
glavom je dobilo više 70 pripad-
„Pinkland“. Uporedo s ovim projektom Općina vodi aktivnosti na
izgradnji novog modernog objekta
koji će služiti za potrebe Omladinskog centra. Realizacijom ovog
projekta djeci svih uzrasta omogućit će se nastavak edukativnih,
kulturnih, sportskih i savjetodavnih
aktivnosti u skladu s protokolom o
saradnji koji su potpisali Udruženje
građana „Zemlja djece“ i Općina
Banovići.
Općina Doboj Istok stipendira
petnaest studentica i studenata u školskoj 2013./2014. U ime
Općine sporazum o stipendiranju
potpisao je Kemal Bratić, načelnik
Općine koji je, tom prilikom rekao
da je Općina Doboj Istok mala I siromašna zajednica, ali da je njeno
oružje znanje. Općina se obavezela da će za petnaest studentica
i studenata isplaćivati mjesečnu
stipendiju u visini od 100 KM.
Jajce: Finansiranje obrta
Osam miliona KM
za vodosnabdijevanje
Pinkland
Općina Banovići je, u okviru projekta
upravne odgovornosti GAP - faza II,
potpisala ugovore namijenjene podršci kapitalnim projektima, odnosno poboljšanju zdravstvene zaštite
u prigradskim mjesnim zajednicama i poboljšanju uslova za rad OC
Za samozapošljavanje 100.000 KM
Potpisivanje ugovora o izgradnji stanova za Rome
nika romske nacionalnosti. Projekt
će udruženim sredstvima finansirat Općina Banovići sa 30.000
KM, Ministarstvo za ljudska prava
i izbjeglice BiH sa 120.000 KM i
Hilfswer Austria sa 10.000 KM.
Sličan projekat realizovan je tokom 2012. godine, kada je zbrinuto
16 romskih porodica.
Počele su, u skladu sa regulacionim
planom „Zona B“, i aktivnosti na uk-
lanjanju objekta stare zgrade u kojoj
je bio smješten Omladinski centar
„Pinkland“ Banovići. Potpisivanjem
ovih ugovora sredstva za realizaciju, u razmjeri 50:50, će obezbijediti
Općina i GAP, što znači da će GAP
sufinansirati tri prioritetna projekta
koji su prošli proceduru kapitalnih investicija u iznosu od 125.000 KM. Na
ovaj način obezbijeđena je finansijska konstrukcija za projekte izgradnje
ambulante u MU Pribitkovićima i
Tulovićima, te izvođenje završnih radova na objektu JP „Komunalac“ za
potrebe OC „Pinkland“.
Općina Jajce izdvojila je 100.000
KM za korisnike Projekta sufinanciranja i samozapošljavanja
u oblasti poljoprivrede i obrta.
Ugovori su potpisani sa 26 korisnika, a riječ je o finansijskoj podršci
na bespovratnoj osnovi.
Vrijednost svakog pojedinačnog
ugovora bila je 3.500 KM za
samozapošljavanje u poljoprivredi i 5.000 KM za sufinansiranje u
oblasti obrta. Korisnici sredstava
obavezali su se da će samostalnu
djelatnost obavljati najmanje dvanaest mjeseci i za taj period izvršavati redovne poreske obaveze.
Općinsko vijeće Jajce donijelo je
Odluku o utvrđivanju interesa za
izgradnju elektroenergetskih postrojenja na rijeci Vrbas. Strateškim
planom i programom razvoja en-
ergetskog sektora Federacije BiH
utvrđena je i izgradnja tri hidroelektrane (HE Han Skela, HE Vinac
i HE Babino Selo) na rijeci Vrbas
instalisanog kapaciteta 11,5 MW.
HE Han Skela se nalazi na teritoriji
općine Jajce, a HE Vinac se nalazi
dijelom na teritoriji općine Jajce, a
dijelom na teritoriji općine Donji
Vakuf.
Općina Jajce je, potpisivanjem
Ugovora o kreditiranju, stvorila uslove za realizaciju projekta
WATSAN kojim bi bilo riješeno pitanje vodosnabdijevanja i odvod-
nje otpadnih voda, pogotovo u
naseljima na desnoj obali Vrbasa.
Ugovorom o kreditiranju predviđeno je osam miliona za Općinu
Jajce.
21
INVESTICIJE: Azerbejdžan ulaže u fabriku voća i povrća
Izetbegović poslao
ohrabrujuće poruke
U fabrici će najprije raditi 300 osoba, a očekuje se da će više od 1.000
kooperanata doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo
i efikasnije korištenje raspoloživih
domaćih potencijala, je nešto na
čemu moramo istrajavati. Prvenstveno moramo prestati s jalovim
prepirkama. Moramo naći načina da
se dogovaramo, da ne provociramo
jedni druge radi jeftinih političkih
poena za koje je čak upitno mogu li
se više i dobiti na taj način. Na nama
je da izaberemo put kojim ćemo
krenuti, ali moramo biti svjesni da je
svaki put kojim krenemo zajednički.
Svi narodi, koji ovdje žive vijekovima, jedni s drugima će nastaviti
da žive na ovom istom prostoru“,
naglasio je Izetbegović, dodavši da,
ako svi spoznamo greške iz prošlosti, naša budućnost može biti svi-
jetla, onakva kakvu svako od nas
priželjkuje svojim potomcima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
je podsjetio da je Azerbejdžan do
sada donirao velika sredstva za raUlaganje od 40 miliona eura
Predsjedavajući
Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović izjavio je u
Doboju, na ceremoniji polaganja
kamena temeljca za izgradnju fabrike voća i povrća Bosanka, da će
građani svih nacionalnosti iz oba
bh. entiteta imati direktne koristi
od uspjeha ovog projekta.
Suživot
Investitor projekta “Bosanka-Projekat povjerenja“ je Azerbejdžan,
a Izetbegović je rekao da projekt
ima podršku UN-a, da će za početak u ovoj firmi raditi 300 osoba,
a očekuje se da će preko 1.000
kooperanata doprinositi njenom
razvoju kada sve bude gotovo.
„Projekt, koji predviđa ulaganje od
40 miliona eura, će pomoći održivi
povratak, suživot i zapošljavanje.
U toku njegove realizacije na
najbolji način će biti iskorišteni
znanje i stručnost projektantskih
i građevinskih kompanija iz BiH.
Bit će osigurani otkup i plasman
proizvoda za ogroman broj
poljoprivrednih proizvođača ovog
dijela naše zemlje“, naglasio je
Izetbegović.
On je podsjetio da je Doboj jedna
zličite humanitarne projekte u Bosni
i Hercegovini i regiji, u kojoj je prisutan i s investicijama vrijednim svake
Privlačenje
investicija
iz svijeta, ali
i efikasnije
korištenje
raspoloživih
domaćih
potencijala,
je nešto na
čemu moramo
istrajavati
od najpogođenijih lokalnih zajednica u nedavnim poplavama koje
su zadesile našu zemlju, da su
devastirane putne komunikacije,
zgrade, fabrike, škole, bogomolje,
poljoprivredna gazdinstva. Pored
angažmana na saniranju šteta
nastalih nedavnim poplavama, svi
moramo, kazao je, ulagati maksimalne napore u ozdravljenje uk-
upnih odnosa u zemlji i u obnovu
ekonomije.
„Privlačenje investicija iz svijeta, ali
pažnje.
Prijatelji
„Ponosan sam na poseban i pri-
jateljski odnos koji imam s predsjednikom Republike Azerbejdžan,
Ilhamom Aliyevim. I naši očevi su
bili prijatelji. Predsjednik Aliyev
je prijatelj svih naroda i zemalja
naše regije. To je općepoznato i
dokazano. Azerbejdžan je do sada
donirao velika sredstva u različite
humanitarne projekte u Bosni i
Hercegovini i regiji, u kojoj je pri-
sutan i s investicijama vrijednim
svake pažnje. U razgovorima koje
sam vodio s predsjednikom Aliyevim i njegovim saradnicima,
poput
uvaženog
ambasadora
Hasanova, zamolio sam da Azerbejdžan učini investiciju u Bosni
i Hercegovini koja ne bi imala
samo ekonomsku logiku, već i
karakter povezivanja naših građa-
na različitih nacionalnosti. I tako
smo zajednički došli na ideju čiju
implementaciju danas započinjemo“, ohrabrujuća je poruka Bakira
Izetbegovića.
Pozitivno poslovanje
RMU BANOVIĆI: Uspješna rudarska priča
Investicije u opremu
32 miliona KM
Rudnik mrkog uglja (RMU)
“Banovići” danas proizvodi preko
1.500.000 tona separisanog uglja,
raspolaže najsavremenijom tehnologijom, radi na humanizaciji rada,
te na konstantnom zapošljavanju
novih radnika. Od 2004. godine pa
do danas zaposleno je 1.135 radnika,
a Rudnik trenutno ima 2.798 uposlenika.
Direktor RMU Banovići, Munever
Čergić, kaže da je i pored teškog
perioda poslovanja u 2013. godini Rudnik uspio ostvariti pozitivan
poslovni rezultat i godinu završiti sa
350.000 KM u plusu.
Ostvareni finansijski rezultati su
omogućili redovno servisiranje svih
obaveza, a uz to je zadržan i dostignuti nivo plaća, koje u prosjeku
iznose 963 KM i koje su veće od
prosječne plaće u FBiH za 16 posto.
“Krajem prošle godine smo uspostavili normalan proces proizvodnje i uspjeli smo je završiti
pozitivno. Imali smo investicije
mehanizovanog čela, kamiona i
ostale opreme u vrijednosti oko 32
miliona KM. Investicije su uspješno
realizovane. Radili smo i na projektima termoelektrane i cementare”,
istakao je Čergić.
Završena je prva faza za izbor
strateškog partnera, pristiglo je 13
prijava, od kojih je 11 prihvaćeno kao
ispravno, te će biti puštene u drugi
krug izbora za finansiranje i izgradnju
termoelektrane.
RMU “Banovići” je od 2008. do
2012. godine kontinuirano provodio aktivnosti na realizaciji projekta
izgradnje Termoelektrane Banovići,
na osnovu prethodno urađenog
elaborata “Osnovni koncept dugoročnog razvoja RMU “Banovići”.
Izgradnja TE Banovići predviđena je
u centralnom dijelu ugljenog bazena
između površinskih kopova, čime su
riješeni imovinsko – pravni odnosi.
Predviđena instalirana snaga termoelektrane iznosi 300/350 MW, a
ukupna godišnja proizvodnja 2. 047,
5 GWh. Termoelektrana će se snadbijevati ugljem iz rudnika “Banovići”.
Ekonomska opravdanost cijelog
projekta nesumnjivo je dokazana
predfizibiliti studijom u godišnjem
iznosu za Rudnik i Termoelektranu
od prosječno 31,2 miliona eura.
U Rudniku ističu da je objavljen javni
poziv za izbor strateškog partnera za
finanasiranje i izgradnju TE Banovići
blok 1- 3000 MW. Još jedan važan
projekt vezan za RMU Banovići je
izgradnja tvornice cementa. Rudniku je na upotrebu predat idejni projekt Tvornice cementa sa Studijom
uticaja na okoliš.
Sanski Most: Dokvalifikacija i zapošljavanje
Prije dvije godine, u općini Sanski
Most, završena je rekonstrukcija
ulica Mahala i Hamzibegovača,
81.036.000 KM), gradska saobraćajnica Šejkovača (705.000
KM), gradski most (1.154.000 KM),
pristupna staza tvrđavi Kamengrad
(90.000KM). Prošle godine, završena je izgradnja lokalnog vodovoda
Modra, u koji je uloženo 585.000
KM, a okonačana je i sanacija desne
obale Sane te izgradnja obaloutvrde na Tomini, što je poreske obveznike stajalo 89.740 KM.
Ove su godine u saradnji s
UNDP-om BiH potpisana dva
ugovora za provođenje projekata
stručne dokvalifikacije i zapošljavanja sa firmama REMUS i GAT.
Ukupna vrijednost projekata je
105.000,00 KM od čega učešće
Općine u iznosu od 20.000,00 KM.
22
sljednje dvije godine postao zanimljiv investitorima. Međutim, nije
sve do položaja grada nego i do
gradske administracije, koja je mojim dolaskom pojednostavila procedure vezane za investitore. Dolasku investicija poput TC Neli, TC
Adna, TC Bingo, sutra trgovačkog
centra FIS, nove fabrike mljekare
Meggle itd. prethodilo je stvaranje
nove klime u Bihaću, kojoj će nova
proizvodna mjesta biti prioritet u
radu, a ne „trpanje“ novih radnika
u javni sektor. Kada tome dodate i pogodnosti za investitore pri
kupovini zemljišta, zapošljavanju
ili kreditiranju, onda je jasno zašto
je Bihać i ove godine veliko gradilište koje lagano pozicionira grad
Bihać kao centar ovog dijela naše
države. Bihać je danas veliko gradilište na kojem se realizira preko
100 miliona KM projekata u oblasti
privatnog i javnog sektora, a naša
razvojna šansa je i turizam“.
U obilasku zgrade za borce
INTERVJU: Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća
Krajišnici zaslužuju više
Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda vrijedan 21 milion eura jedan je
od najvrednijih koji se realizira na području općine
Hoće li činjenica da je Bihać
dobio status grada pomoći
u njegovom bržem razvoju i
kvaliteti života građana?
“Bihać je središte Unsko-sanskog
kantona (USK) i status grada smo
zaslužili, te možemo biti ponosni
na činjenicu da će naš Bihać dobiti
ovo priznanje. Bihać je po mnogo
čemu već stoljećima grad i promjena statusa donosi nove mogućnosti u njegovom razvoju, posebno kada je u pitanju promocija
turizma, privrede i prekogranične
saradnje s općinama i županijama
u susjednoj Republici Hrvatskoj.
Za Bihać je od velikog značaja
da kroz dobivanje statusa grada
osnaži svoj položaj, realizira projekte sa međunarodnim vladinim
i nevladinim organizacijama, na
koje će Bihać, sa statusom grada,
lakše aplicirati i realizirati ih”.
Domaći investitori
Pažnju posvećujete i razvoju prigradskih naselja. Koji
su projekti okončani?
“Nakon preuzimanja dužnosti gradonačelnika Bihaća ozvaničio sam
Projekt odvodnje i prečišćavanja
otpadnih voda vrijedan 21 milion
eura, što je jedan od najvrijednijih
projekata, koji se realizira na području Bihaća. Radovi na izgradnji
sanitarne i oborinske kanalizacije
odvijaju se u zonama Bakšaiš - Kralje i Repušine. Radovi su počeli i u
zonama Hatinac i Gornje Prekounje,
a priprema se početak radova u zoni
Ružica. Od planiranih oko 53 km
mreže, položeno je oko 10 km cijevi.
Od 11,3 miliona eura, koliko je planirano za izgradnju separatnog kanalizacionog sistema, realizovano je
oko 1,3 miliona eura. U zoni Bakšaiš
- Kralje završeno je oko 50 posto radova. Položen je, dakle, kompletan
cjevovod preko Vrkašićkog mosta.
Nadalje, u prvih šest mjeseci, preko
JU Zavod za prostorno uređenje Bihaća, realizirali smo infrastrukturnih
projekata u vrijednosti od šest miliona KM, što nije mali iznos uzmemo li
u obzir teško ekonomsko stanje koje
se dodatno usložilo nakon ovogodišnjih poplava.“
Koji su naredni projekti?
„Prošle godine asfaltirali smo više
od 11 kilometara lokalnih cesta.
Toliko planiramo i za ovu godinu
i za to smo izdvojili u dvije godine
skoro 15 miliona KM. U svih 35
bihaćkih mjesnih zajednica realizirali smo infrastrukturne projekte,
poboljšali uslove života naših sugrađana. Kanimo to činiti i u narednom periodu bez obzira na to
hoće li nam viši nivoi vlasti pomoći
ili ne. Ove jeseni završavamo 30
projekata vlastitim, ali i sredstvima
naših partnera, od kojih izdvajam
UNDP. S njim radimo vodovod u
Zavaljevu, u vrijednosti od 90.000
KM , fasadu škole Harmani u vrijednosti od 90.000 KM te solarne panele vrijedne 120.000 KM. Imamo
i projekt izgradnje romske zgrade
na Ružici vrijednosti 170.000 KM.
Uskoro kreće izgradnja treće zgrade za romsku populaciju vrijedna
505.000 KM . Izdvajam i projekt
DECENT. Radi se o projektu uređenja kanalizacije u Gati vrijednom
330.000 KM što realiziramo sa švicarskim SDC-om.“
Koliko će poreske obveznike
stajati izgradnja dvaju boračkih zgrada?
„Za zgradu u kojoj će živjeti borci STO 1, izdvojeno je 600.000 KM , a
uskoro kreće i nastavak izgradnje
zgrade STO 2 vrijedne 250.000
KM, te kanalizacije u Velikom Lugu
vrijedne 350.000 KM. I pored teške ekonomske situacije u protekle
dvije godine imali smo i investicije
domaćih privrednika: novi tržni
centar Bingo, tržni centar Neli, tržni
centar Adna, firmu Č.J , drvoprerađivačku firmu Sani Global, fabriku
peleta u Ripču, nove turističke
objekte Opal grupe, distributivni
centar firme Denaro, fabrika namještaja Čavkunović.“
Čemu ćete posebno posvetiti pažnju kao prvi čovjek
izvršne vlasti u Bihaću?
„Insistiram na malim projektima koji
će građanima omogućiti bolje uslove za život. U ovom smo mandatu
realizirali na desetine infrastrukturnih projekata. Nismo pogriješili,
građani su zadovoljni. Napravili smo
područne škole u Maloj Peći, Srbljanima, uradili sportske terene u Har-
manima, Donjem Prekounju, Izačiću,
te nove fasade u područnoj školi u
Ripču. Saniramo i krov Mješovite
elektrotehničke i drvoprerađivačke
škole, pomogli smo vrtiće, sufinanciramo prijevoz srednjoškolaca od
30 do 100 posto, stipendiramo 70
studenata. Dojam je, koliko god uradite, Bihać zaslužuje više!“
Možete li nam reći nešto
više o započetim i planiranim projektima u oblasti
zdravstva?
„Gradimo novu zgradu područne
ambulante u Srbljanima, pomogli
smo uređenje i uvođenje grijanja
za ambulantu u Kulen Vakufu, na
Ozimicama II uredili smo prostor
za porodičnu ambulantu. Posebno
smo vodili računa o našoj Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijankić nakon
požara. Imamo 464.000 KM na posebnom računu za obnovu bolnice.
Ne mislim da u predizbornim kampanjama dajem obećanja koja ne
mogu ispuniti. Bitno nam je održati
finansijsku stabilnost grada realizirati male projekte s velikim efektom
na životni standard.“
Koje oblasti su najznačajniji
potencijali za ulaganje i pokazuju li strani investitori
interes za ulaganje na području Bihaća?
“Zahvaljujući dobrom geostrateškom položaju i blizini granice
sa Republikom Hrvatskom, time i
Evropskom unijom, Bihać je u po-
Ima li turizma i turista u Bihaću?
„Nacionalni park Una (NP) stalno
bilježi povećanje broja posjetitelja,
Una regata postala je brend poznat i van granica BiH. Historijsko
nasljeđe poput Muzeja i zasjedanja
AVNOJ-a, Kapetanove kule, džamije Fethija, zvonika crkve sv.Ante Padovanskog, te brojni stari
gradovi također privlače sve više
turista u Bihać. Svjesni značaja turizma, podržali smo sve turističke
manifestacije prošle i ove godine,
a posebno smo, kroz sufinansiranje plaćanja doprinosa ugostiteljima koji rade u sklopu NP Una, na
direktan način pomogli turističke
radnike. Zahvaljujući prekograničnoj saradnji sa Zadarskom županijom realizirali smo projekt “Una
izvor života “ i “Zeleni otoci”, vrijedan preko million KM kojim smo
uredili infrastrukturu u NP Una“.
Pogranična saradnja
Pogranična saradnjom sa gradovima i lokalnim zajednicama u susjednoj Hrvatskoj?
“Grad Bihać do sada je kroz projekte prekogranične saradnje implementirao preko milion eura i sigurno je da ćemo i dalje učestvovati u
svim projektima sa našim susjedima iz Hrvatske. Svoj razvoj vidimo
kroz razvoj turizma i Nacionalnog
parka Una. Ovaj je park pogodan
za sportove na vodi, planinarenje,
vožnju bicikla i logično je da je
opravdana saradnja sa NP Plitvička
jezera, jer će turisti novom turističkom ponudom dolaziti i u Bihać. U
dvije godine ostvarili smo odličnu
saradnju sa Zadrom, Karlovcem,
Gračacem, Plitivičkim Jezerima,
Slunjem, Donjim Lapcem, Karlovačkom i Zadarskom županijom.”
Zadovoljni ste stepenom zaposlenosti na području Općine Bihać?
23
“Kada imate oko 10.000 sugrađana
koji ne rade, imate obavezu i dužnost da učinite maksimum napora
da smanjite broj nezaposlenih, a
posebno mladih Bišćana koji završavaju fakultete. Preko Službe za
zapošljavanje USK-a u javne ustanove i preduzeća, kojima je grad
Bihać osnivač, primljen je značajan
broj mladih obrazovanih kadrova.
Mladim Bišćanima, koji su završili
fakultete, treba omogućiti da odrade pripravnički staž i sutra konkurišu za radna mjesta koja traže minimalno godinu radnog iskustva”.
REALIZIRANI PROJEKTI
Treća romska
zgrada
505.000 KM
uređenje
kanalizacije u Gati
330.000 KM
zgrada
za borce
600.000 KM
kanalizacija
u Velikom Lugu
350.000 KM
Kako kanite zaposliti mlade
i obrazovane kadrove?
“U okviru projekta Pomoć za samopomoć, kojeg provodi Udruženje Progres iz Sarajeva i Obrtnička komora
USK i Grad Bihać, potpisali smo ugovore za praktične doobuke, a grad
Bihać je objavio javni poziv za dodjelu poticajnih sredstava kroz projekt
pod nazivom Pokreni svoj posao u
Bihaću. Izdvojili smo 21.000 KM kako
bismo podržali četiri ideje koje će donijeti novih desetak radnih mjesta. Ne
možemo očekivati da se ljudi samo
zapošljavaju u administraciji, već
moramo jačati privatni sektor koji i
puni budžete administracije. Kroz poticaje u poljoprivredi želimo povećati
broj zaposlenih i Grad Bihać u svom
Budžetu za dvije godine izdvojio je 1,3
miliona KM za razvoj poljoprivrede.
Poljoprivreda u Bihaću?
„Planiraju se i poticajna sredstva za
nabavku novih plastenika, sufinansiranje poreskih obaveza za obrte,
nabavke repromaterijala za jesenju
i proljetnu sjetvu, vještačkog osjemenjavanja. Cilj je da imamo što
više poljoprivrednih proizvođača
za tržište. Smanjili smo cijenu zakupa javnih površina za 50%, naknadu za postavljene montažno-demontažne objekte za 35%“.
Koliko grad Bihać izdvaja za
pomoć socijalno ugroženim
osobama?
“U posljednje dvije godine osigurali
smo 350.000 KM za socijalno ugro-
obnova
bolnice
464.000 KM
žene stanovnike. Koliko god novca
izdvojili, svjesni smo da gasimo požar, da sistematski i s višim nivoima
vlasti moramo rješavati problem.
Bez novih radnih mjesta nema pomaka! U budžet za 2014. godinu
planirano je 60.000 KM za Crveni
križ Bihaća, po 30.000 KM za javne
kuhinje Imaret i Merhamet, 50.000
KM za jednokratne novčane pomoći
preko Centra za socijalni rad.
Koja je Vaša poruka građanima koji izlaze na izbore?
“Predstojeći su izbori najvažniji od
završetka rata. Očekujem da građani
izaberu jake probosanske patriotske
stranke, očekujem da pobijedimo.
Zašto SDA? Pokazalo se, kad SDA
nije u vlasti u punom kapacitetu,
imamo zastoj reformskog kursa u
BiH. Ne možemo zanemariti činjenicu da je SDA 1991.- 1995. preuzela
odgovornost za stanje u državi. I
2014. moramo preuzeti odgovornost, državu ekonomski ojačati, izgraditi dobre odnose sa Hrvatima!
Moja je poruka, izađite na izbore
jer je to najbolje mjesto da iskažete
svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo spram vlasti.”
stipendije za 70 studenata,
boračke organizacije
250.000 KM
poticaji
poljoprivredi
sport, četiri terena
za tenis
1.3 miliona KM 2,2 miliona KM
Šemsudin Dedić, kandidat SDA za Parlamentarnu skupštinu BiH
SDA nas može povesti u EU
Kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin
Dedić ističe da su osnovni
ciljevi SDA stabilizacija, zapošljavanje i euroatlantske
integracije.
“Smatramo da ponuđenim
programom i kadrovima
koje imamo možemo poboljšati stanje u našoj Bosni i
Hercegovini i još intenzivnije
je povesti u pravcu euroatlantskih integracija , a istovremeno rješavati najveće
problem koji su prisutni u
našem društvu”, kaže Dedić.
Dodao je da je SDA u općini
Bihać nakon pobjede na posljednjim lokalnim izborima
pokrenula velike reforme
koje za cilj imaju pravedniju
priču za sve građane Bihaća.
“Obećavam da ćemo uložiti maksimum napora da
se ta priča prenese na nivo
države”, poručio je Dedić
podvlačeći važnost stavljanja graničnog prelaza Izačić
u prvu kategoriju, “jer treba
ubrzati protok ljudi i roba”.
Šemsudin Dedić, magistar ekonomskih nauka,
rođen 1973. godine u Bihaću, osnovnu i srednju
ekonomsku školu završio
u Bihaću, diplomirao na
Ekonomskom
fakultetu
u Tuzli a magistrirao na
Ekonomskom fakultetu u
Sarajevu. Učesnik rata od
1992. do 1995., član stranke
od osnivanja, a trenutno je
član Predsjedništva SDA
BiH. Obavljao je dužnosti
premijera Unsko-sanskog
kantona (USK) i ministra
finansija u Vladi USK. Od
2010. zastupnik je u Federalnom parlamentu BiH.
Dedić u posjeti Štajerskoj
Inicijativa o ravnomjernom regionalnom razvoju
Šepić: Isti tretman za svaki pedalj BiH
Svi imaju isto pravo na kvalitetan put, rasvjetu, školu, ambulantu i igralište
Krajina, livanjski kraj, ali i svaki drugi
dio naše države zaslužuju jednak
tretman kada je u pitanju pristup
fondovima i ulaganja sa viših nivoa
vlasti. Zbog toga je SDA u svoju
Izbornu platformu za Opće izbore
2014. uvrstila inicijativu Senada
Šepića, poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i direktora Političke akademije, o rav-
nomjernom regionalnom razvoju.
“U neke gradove i sredine se nimalo ili jako malo ulaže u razvoj sa
viših nivoa vlasti. To se mora promijeniti. Ravnomjeran regionalni
razvoj i ulaganja u cijelu zemlju
moraju biti naše opredjeljenje. To
može pokrenuti i brže ujediniti zemlju”, ocijenio je Šepić.
Poručio je da građani u manjim i
sredinama udaljenim od centra
imaju isto pravo na kvalitetan put,
rasvjetu, školu, ambulantu i igralište
koje će finansirati država, entiteti i
kantoni, kao što sada rade u većim
gradovima i centrima.
“To ne treba zavisiti od dobre volje
pojedinaca koji sjede u vladama,
nego treba biti zakonska obaveza
svima da tako grade i razvijaju našu
zemlju”, zaključio je Šepić.
SDA obećava da će se zalagati za
ravnomjerni regionalni i ekološki privredni razvoj, ekološke standarde i
ekološku političku orijentaciju.
“Insistirat ćemo na hitnom usvajanju državnog zakona i strategije
o zaštiti okoline, te na osnivanju
agencije za ekologiju na državnom
nivou”, navedeno je u Platformi.
24
koje pravni subjekti finansiraju iz vlastitih sredstava i kreditnih sredstava
Razvojne banke Federacije BiH, na
prostoru općina Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Vlasenica, Osmaci
i Milići“, realizovalo osam različitih projekata vrijednih 6.000.000
KM. Ministarstvo je obezbijedilo
2.400.000 KM, a isti iznost dodijelila je Razvojna banka FBiH kao
kredit, dok su 1.500.000 KM obezbijedili privredni subjekti. U okviru
projekta zaposlena je 101 osoba, od
kojih su minimalno 2/3 povratnici.
Za četiri godine bez kolektivnih centara
Podjela stipendija studentima povratnicima u RS
Obnova kuća u RS-u koštala
13 miliona KM
Prošle godine u manjem entitetu stipendije dobilo 264 studenta (225.500 KM),
a ove 308 studenata (244.000 KM). Pripravnički staž u javnim ustanovama
odradilo 39 mladih povratnika
Izgradnja 220 kuća po sistemu „ključ
u ruke“ koštala je 5.173.254 KM, a
189 korisnika dobilo je 525.500 KM
finansijske pomoći za ugradnju materijala, podaci su Ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice FBiH kojim
rukovodi Adil Osmanović.
KLJUČ U RUKE: Ti podaci kažu da
je od početka 2011. do 31. avgusta
2014. u obnovu i rekonstrukciju
stambenih objekata u Republici
Srpskoj uloženo oko 13.285.000
KM. Istovremeno, za obnovu kuća
u FBiH utrošeno je 8.837.554 KM.
Obezbijeđeno je 5.589.369 KM za
građevinski materijal za 417 kuća,
2.921.685 KM za izgradnju 125 kuća
po sistemu sistemu „ključ u ruke“, te
326.500 KM za ugradnju materijala
za 111 korisnika.
OPEC FOND: Vrijednost kreditnih
sredstava za obnovu stambenog
fonda iznosi 7.000.000 USD, od
čega se na Federaciju BiH odnosi
3.237.500 USD. Period implementacije projekta je 2013.- 2015. Završen je odabir korisnika projekta, projekti za 183 stambena objekta, u toku
je izgradnja 93 stambena objekta.
SAUDIJSKI FOND: Vrijednost kreditnih sredstava za obnovu stambenog fonda iznosi 15.000.000 USD,
od čega se na Federaciju BiH odnosi
cca 6.500.000 USD. Period implementacije projekta je 2014.-2016.
Prema procjenama, iz ovih sredstava može se obnoviti oko 350 stambenih jedinica. Za prvu fazu izvršen
je odabir 73 korisnika i u toku je pro-
jektovanje stambenih objekata.
REGIONALNI PROGRAM: Bosna i
Hercegovina u okviru Regionalnog
programa stambenog zbrinjavanja,
zajedno sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, pripremila je Državni
stambeni projekat BiH. Nacionalni
program za BiH predviđa da se osigura krov nad glavom za 5.400 porodica, od kojih je 1.800 Bošnjaka,
1.800 Srba i 1.800 Hrvata. Projekt će
biti realiziran u fazama, u periodu od
pet godina.
KOLEKTIVNI CENTRI: Procijenjeno
je da ukupni trošak projekta iznosi
na nivou BiH 104.000.000 eura,
od čega je učešće BiH 32 posto, a
ostatak su sredstva iz kredita Razvojne banke Vijeća Evrope. Period
implementacije projekta je četiri godine. Provedba projekta rezultirat će
zatvaranjem 121 kolektivnog centra.
Biće osigurane dvije vrste stambenih jedinica: neprofitni socijalni
stanovi (2.436 stambenih jedinica),
te 145 jedinica za stanovanje u ustanovama socijalne zaštite. Prosječni
trošak građevinskih radova po jednoj stambenoj jedinici iznosi 18.475
eura. Počela je realizacija prve faze u
iznosu od 16.000.000 eura.
ZAJEDNIČKI PROJEKTI: Kontinuirano su izdvajana sredstva za udruživanje sa vladinim i nevladinim
sektorom. Kroz udruživanje sredstava su postignuti višestruki efekti
i povećan obim pružene asistencije
korisnicima. Saradnja je ostvarena
sa Hilfswerk Austria, CRS-om i ASB-
PODRŠKA
UDRUŽENJIMA
2011. - 63 udruženja
PODRŠKA
PROJEKTIMA
2011.
223.000 KM
559.000 KM
235.000 KM
520.000 KM
2012. - 75 Udruženja
2013. - 84 udruženja
2012.
2013.
241.000 KM
342.000 KM
257.000 KM
77.000 KM
om, Kantonom Sarajevo i Zeničko-dobojskim kantonom. U okviru
ovih projekata obnovljeno je i izgrađeno oko 600 stambenih jedinica
(obnova individualnih stambenih
objekata i stambeno zbrinjavanje
korisnika po modelima socijalnog
stanovanja).
sa VSS na području RS-a za što je
uloženo oko 200.000 KM. Tako je
39 mladih povratnika dobilo priliku
za obavljanje pripravničkog staža
u javnim ustanovama ili privatnim
kompanijama.
2014. - 77 udruženja
2014.
STIPENDIJE, LAPTOPI: U 2013. godini pokrenut je projekt stipendiranja
studenata sa područja Republike
Srpske. Stipendije je prošle godine
dobilo 264 studenta (225.500 KM),
a u tekućoj godini 308 studenata
(244.000 KM). U okviru obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica u
2012., školskoj djeci iz Rogatice,
Višegrada, Foče, Sokoca, Han Pijeska, Čajniča i Rudog poklonjeno je
55 laptopa sa internet konekcijom.
Partneri projekta bili su humanitarna
organizacija „Most povjerenja“ Sarajevo, BH Telecom, Tobacco press
Sarajevo i Oslobođenje Sarajevo.
FARME; PLASTENICI: Od 2011.
do danas, više od 2.500 porodica
primilo je neki oblik pomoći (poljoprivredna mehanizacija, plastenici,
izgradnja stajskih objekata, farmi,
sadnice voća) u okviru projekata
zapošljavanja i samozapošljavanja
u poljoprivredi i maloj privredi, za
što je ukupno uloženo više od 16
miliona KM. Korisnici pomoći sufinansirali su nabavku poljoprivredne mehanizacije i plastenika do 30
posto, bilo da su sami obezbijedili
sredstva ili da su sredstva obezbijeđena povoljnim kreditnim linijama
kod Turkish Ziraat banke Nabavljeno je 365 traktora sa priključcima,
izgrađeno 325 stajskih objekata, itd.
VOLONTERI: Ministarstvo je prošle
godine pokrenulo i Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža
kroz volonterski rad povratnika
OSAM PROJEKATA: Ministarstvo je
sa Razvojnom bankom Federacije
BiH, u okviru projekta “Podrška sufinansiranju investicionih projekata
SUFINANSIRANJE: U saradnji sa
Federalnim ministarstvom obrta i
poduzetništva realizovan je projekt
“Investicije, projekti i obrtna sredstva u maloj privredi i poljoprivredi
kroz sufinansiranje putem banke“,.
Ukupna vrijednost investicije u 28
realiziranih projekata je 27.109.419
KM. Preduzeća su putem povoljnih
kredita kod Turkish Ziraat banke
obezbijedila 70 posto iznosa, odnosno 19.761.879 KM. Zaposlena su
383 nova radnika, od čega su 322
povratnika u RS.
PERSPEKTIVA: Ministarstvo je samostalno obezbijedilo sredstva za
152 stajska ili pomoćna poljoprivredna objekta, među kojima su
tipske staje i mini farme za uzgoj
krupne i sitne stoke, muznih krava, tov junadi i sl. Za ove namjene,
Ministarstvo je u 2013. izdvojilo
1.053.628 KM.
Uzgoj i tov pilića predstavlja najdinamičniju granu stočarstva. Prema
kalkulacijama isplativosti, jedna
mini farma za uzgoj i tov pilića, kapaciteta do 10.000 komada, u okviru pet turnusa na godišnjem nivou,
može ostvariti finansijsku bruto
dobit od oko 25.000 KM. Stoga,
finansijska podrška u okviru ovog
programa ima dugoročnu perspektivu za ekonomsko osamostaljivanje i jačanje povratničkih porodica.
SADNICE VOĆA: U prošloj godini,
Ministarstvo je izdvojilo 998.518 KM
za proljetnju i jesenju sadnju voća. O
finansijskoj isplativosti ovog projekta govori podatak da kultivisanjem
tri dunuma jagoda, sa prosječnim
prinosom od 20 tona po hektaru,
jedno domaćinstvo može proizvesti
šest tona voća, jagode, maline ili
kupine, te ostvariti prihod od 12.000
KM. Ovo su činjenice koje zaslužuju
posebnu pažnju, posebno u aktuelnoj ekonomskoj krizi, periodu koji
je karakterističan po velikom broju
onih koji nemaju posao.
SOCIJALNA INFRASTRUKTURA:
Od 2011. realizano je više od 770
projekata obnove i izgradnje infrastrukturnih objekata, obrazovnih,
kulturnih i sportskih objekata, kao i
obnove i izgradnje značajnog broja
vjerskih objekata na prostoru cijele
BiH. U saradnji sa lokalnim zajednicama, asfaltirano je više od 130 km
puteva, sanirano više od 150 km
makadamskih puteva, obnovljeno
više od 30 društvenih domova itd.
Ukupno je uloženo 22.000.000 KM.
25
Poticaj za obrtnike, nova radna mjesta
APLIKACIJE
Ministar Sanjin Halimović
Oko milion KM za poticaj poticaj starim obrtima
POTICAJNA
GODINA
UKUPNO
APLIKACIJA
BROJ APLIKACIJA
KOJIMA SU
ODOBRENA
SREDSTVA
2011. godina
1.176
329
2012. godina
965
311
2013.godina
913
430
UKUPNO 2011.-2013.
3.054
1.070
Posao za 479 nezaposlenih
Za poticaj inovatorima 88 hiljada KM, za poticaj poduzetništva žena 860 hiljada KM
Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetništva i obrta je, u mandatnom periodu 2011. -2014., podsticalo razvoj poduzetništva i obrta,
staralo se o uvođenju savremenih
tehnologija i ostalim nadležnostima iz ovog ministarstva.
Među ostalim, pružalo je finansijsku potporu malim privrednicima,
sufinansirajući njihove projekte
pod uvjetom da otvaraju nova
radna mjesta. U dijelu podsticajnih
aktivnosti Ministarstva značajno
mjesto su imali mladi, žene, invalidi, borci i branitelji.
„Za poticaj inovatorima, pojedincima izdvojeno je više od 88 hiljada
KM. Također nam je bilo važno
implementirati programe poticaja poduzetništva žena, za što je, u
posljednje dvije godine, izdvojeno
860 hiljada KM“, naglasio je ministar, dr.Sanjin Halimović.
„Ministarstvo je ove godine u proračunu planiralo 5.691.088 KM
za realizaciju 16 projekata, kao i
6.100.000 KM za realizaciju programa. Kreditni poticaj razvoja
poduzetništva i obrta“, rekao je
ministar objašnjavajući da je, zahvaljujući tome, u periodu 2011.
-2013., zaposleno novih 479 osoba, a nakon realizacije ovogodišnjih programa očekuje da bi 250
nezaposlenih moglo dobiti posao.
U tabeli broj 1. dat je pregled utroška podsticajnih /proračunskih/
finansijskih sredstava po programima/projektima za period 2011.2013. god.
R/B
Program/ Projekt
Utrošeno
/KM/
1.
Izgradnja poduzetničke infrastrukture
(zone, tehn.parkovi, inkubatori...)
2.
Poticaji inovatorima - pojedincima
88.315,00
3.
Stipendiranje učenika koji se obrazuju za
tradicionalne stare obrte
202.999,61
4.
Poticaj udruženjima i komorama
275.000,00
5.
Poticaj obrazovnim institucijama
219.000,00
6.
Poticaj projektima koje finansira EU i
drugi inozemni donatori
180.000,00
7.
Tehničko usklađivanje (uvođenje ISO,
HACCP standarda i osiguranje CE znaka)
624.874,32
8.
Poticaji tradicionalnim i starim obrtima
951.839,30
9.
Poticaji poduzetništvu žena
859.925,00
10.
Poticaji poduzetništvu mladih
495.235,60
11.
Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite
589.528,14
12.
Poticaj novoosnovanim subjektima
malog gospodarstva
695.269,00
13.
Potpora organiziranju sajmova, okruglih
stolova, konferencija, seminara, natjecanja i sl..)
139.700,00
14.
Marketinška promocija poduzetništva
(interventna sredstva rezerve)
91.200,00
x
UKUPNO :
4.130.075,90
9.542.961,87
Program
Sufinansiranje projekata....... u saradnji sa
RB FBiH /ovo su grant sred. FMRPO /
2.766.673
Program
Kredit, poticaj razvoja poduzetništva i
obrta
5.886.560
Ukupno, svi programi 2011.-2013. godina
18.196.195
xxx
R/B
Program/ Projekt
Planirano/KM/
1.
Izgradnja poduzetničkih zona
2.
Poticaji inovatorima – pojedincima
40.000
3.
Stipendiranje učenika koji se obrazuju za
tradicionalne stare obrte
60.000
4.
Poticaj obrtničkoj komori FBiH
30.000
5.
Poticaj udruženjima i komorama
90.000
6.
Poticaj obrazovnim institucijama
50.000
7.
Poticaj projektima koje finansira EU i
drugi inozemni donatori
130.000
8.
Tehničko usklađivanje (uvođenje ISO,
HACCP standarda i osiguranje CE znaka )
400.000
9.
Poticaji tradicionalnim i starim obrtima
350.000
10.
Poticaji poduzetništvu žena
450.000
11.
Poticaji poduzetništvu mladih
350.000
12.
Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite
920.000
13.
Poticaj novoosnovanim subjektima
malog gospodarstva
500.000
14.
Poticaj poduzetnicima izvoznicima
1.000.000
15.
Poticaji za promociju poduzetništva
300.000
16.
Marketinška promocija poduzetništva
i posebne intervencije u izvanrednim
situacijama
UKUPNO:
1.000.000
21.088
5.691.088
26
Intervju: Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo
Semir Efendić, načelink općine sa 130.000 stanovnika
Sarajevo je ogledalo Bošnjaka
Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, na loklanim izborima 2012. godine uvjerljivo je pobijedio s
ambicioznim programom „Pokrenimo Novi Grad zajedno“. Za portal Slobodna Bosna Efendić govori o dosadašnjoj
realizaciji predizbornih obećanja i aktuelnim prilikama u najmnogoljudnijoj općini u BiH i Kantonu Sarajevo
U Vašim javnim istupima
često naglašavate primjer
promjena u Općini koju vodite od prošlih lokalnih izbora. Kako biste opisali te
promjene?
Mislim da smo, prije svega, našim
radom uspjeli pokazati da su promjene nabolje moguće. Pokazali
smo da politika ne mora uvijek biti
vezana za negativne primjere i loša
ponašanja. Usmjerili smo budžet
Općine na kvalitetne projekte
od kojih svi građani imaju koristi.
Uhvatili smo se u koštac sa dugogodišnjim problemima kojima
se niko nije bavio. Uveli smo red i
disciplinu u rad općinske administracije i, na kraju, pokazali jedan
drugi odnos prema javnom poslu
i zanimanju, a koji je odgovoran i
uvažavajući prema svima.
Zanimljivo je da ste na proteklim izborima, nakon 12
godina vladavine načelnika
druge političke opcije pobijedili programom razvoja
Općine. Dokle ste stigli sa
realizacijom tog programa?
Ako bismo u procentima trebali
izraziti realizaciju programa „Pokrenimo Novi Grad zajedno“ za
ovih godinu i osam mjeseci, otkad
smo preuzeli izvršnu vlast u Općini,
rekao bih da je najmanje 30% na-
šeg programa već realizirano, te da
je na 90% projekata, predviđenih
programom, započela ili u značajnoj mjeri završena njihova realizacija. Svega 10% projekata najavljenih
programom još nisu otpočeli sa realizacijom, najčešće zbog toga što
ih Općina ne može realizirati samostalno bez drugih institucija, koje iz
određenih razloga ne mogu ili ne
žele pratiti našu dinamiku rada.
Uveli ste jednu ne tako čestu praksu izvještavanja
javnosti na polugodišnjim i
godišnjim press konferencijama u kojima nastojite izvijestiti javnost o svemu što
ste uradili, ali ne libite se pri
tom „prozvati“ i one instance
zbog kojih bi učinak općinske administracije bio bolji.
Jeste li imali problema zbog
toga i kako na sve reagiraju
građani?
Pozicija Općine je specifična kada je
u pitanju odgovornost prema građanima. Građani na izborima direktno biraju načelnika i za sve probleme koje imaju, očekuju da načelnik
i Općina ponude rješenja. Naravno
da je problema toliko u općini kakva je Novi Grad, sa 27 mjesnih
zajednica i 130.000 stanovnika, da
je nemoguće sve probleme riješiti
odmah i brzo. Zbog toga je veoma
važno redovno informisati građane
o projektima i planovima, jer sam
se i sam uvjerio koliko je važno imati
dvosmjernu komunikaciju sa građanima i koliko oni sami imaju razumijevanja za okolnosti u kojima se
nalazimo. Ne insistiraju da se njihov
problem riješi odmah i prvi u prioritetu. Ali, najmanje što ljudi očekuju
je da Općina ima neki plan za svaki
od problema koji je identifikovan, a
na one probleme, koje Općina ne
može riješiti bez drugih institucija,
jasno treba ukazati, kao i na to ko je
odgovoran za nešto što predstavlja
problem. Naravno, nisu samo problemi u Općini, ima i puno rješenja
koja svakodnevno iznalazimo kako
bismo život našim građanima svih
generacija učinili boljim.
Često, komunicirajući putem
društvenih mreža sa građanima, komentirate događaje
na političkoj sceni u BiH.
Predstoje nam izbori, kako
biste ocijenili političku situaciju u zemlji?
Politička situacija u BiH, po mom
mišljenju, je pored složenog ustavnog uređenja i posljedica nedovoljnog razumijevanja demokratije
i slobode političkog organiziranja.
Bez obzira što postoji sloboda političkog organiziranja i formiranja
političkih stranaka, to ne znači da
Za ovih godinu i osam mjeseci, otkad
smo preuzeli izvršnu vlast u Općini,
rekao bih da je najmanje 30% našeg
programa već realizirano, te da je
na 90% projekata, predviđenih programom, započela ili u značajnoj
mjeri završena njihova realizacija.
svaki nezadovoljni (ili neodgovorni) pojedinac može formirati
političku stranku i pojaviti se na
izborima. Formalno pravno to je
moguće, ali posljedice toga imamo priliku gledati naročito zadnjih
osam godina. Sve je počelo kada
se Haris Silajdžić naljutio, napustio
SDA i formirao vlastitu stranku.
Ljut iz nekih drugih razloga stranku
je formirao Sefer Halilović. Onda
imamo plejadu onih koji kroz političku opciju nisu imali dovoljno
lične satisfakcije pa su formirali
svoje stranke, od Krešimira Zubaka
i njegove NHI, Nermina Pećanca i
formiranja SDU, koju sada već imamo i u trećem koljenu, pa sve do
Željka Komšića, koji se, zajedno sa
još jednim brojem nama poznatih
političkih aktivista na ovim izborima, građanima nudi u novom pakovanju narandžaste boje. Sve ovo
uzrokovalo je da smo u proteklim
godinama imali nedovoljno profilisanu političku scenu sa velikim
brojem stranaka, koje su nakon
izbora morale ići u formiranje koalicija, a onda se u tim koalicijama
skoro ništa nisu mogli dogovoriti
i dobili smo to što imamo danas.
Koalicije su unazadile ovu zemlju.
Ako hoćemo ozbiljne rezultate u
politici onda mora postojati jasna
odgovornost, a nje u koalicijama
nema jer je uvijek kriv onaj drugi.
Ovo se naročito odnosi na vlast u
kantonima gdje se odvija znatan
dio političkog života. Na državnom
i federalnom nivou još će dugo
postojati potreba za formiranjem
koalicija, ali petorke, šestorke ili
sedmorke su zaista previše.
U nekoliko navrata ste ustvrdili da je ključ za istinske
27
promjene u kontekstu stabilnosti razvoja BiH, zapravo
povratak snage Sarajevu kao
glavnom gradu. Zašto mislite
da je jako Sarajevo preduvjet
jakoj BiH i da li je politička
opcija kojoj pripadate u stanju to i postići?
Sarajevo je naš glavni grad, svjetski brend i veliki potencijal za cijelu
državu. Sarajevo je, na neki način, i
ogledalo bošnjačke politike koje u
ovom trenutku ne služi na čast toj
politici. Ako Bošnjaci žele uvjeriti
prije svega sebe, zatim ostala dva
naroda u BiH, pa i međunarodnu
zajednicu, da mogu, kao najbrojniji
narod, biti lideri izgradnje Bosne i
Hercegovine, onda to moraju prvo
dokazati dobrim rezultatima u glavnog gradu gdje su Bošnjaci većina u
a vrijeme je pokazalo da nakon
toga nismo uspjeli ni da se približimo tako ozbiljnoj reformi kakva
je bila, pod vođstvom SDA, gotovo postignuta. Uz to, obaranjem
aprilskog paketa izgubili smo najvažnijeg partnera u međunarodnoj
zajednici – SAD, koje se više nisu
ozbiljnije uključivale u političke
procese u našoj zemlji. Nakon neuspješnog mandata 2006. – 2010.
kojeg je predvodila Stranka za BiH,
izbornu pobjedu je ostvario SDP i
kroz sva nesnalaženja od procesa
formiranja Vijeća ministara koji je
trajao godinu dana, preko diskutabilnog načina formiranja Vlade
Federacije, kršenjem Poslovnika
Doma naroda Parlamenta FBiH
pa do rušenja Platforme na nivou
države i takvog pokušaja na nivou
Federacije, SDP nije ispunio očeki-
Samir Efendić u posjeti Sprindu
političkom životu i nemaju nikakvih
izgovora za teško stanje u kojem se
nalazi Kanton Sarajevo. Po mom
ličnom uvjerenju samo snažna pobjeda SDA sa osvojenih barem 15
mandata u Skupštini Kantona Sarajevo, koliko ih je SDA imala u periodu 2002.-2006., može stvoriti uslove za novi, snažniji zamah u razvoju
i rješavanju nagomilanih problema.
Ovdje bih istakao i ulogu općina
gdje je SDA na proteklim lokalnim
izborima pobijedila u šest od devet
općina u Kantonu. U dobroj sinergiji
rada načelnika i nove Vlade, koju
bi predvodila SDA, vjerujem da se
stvari u Kantonu mogu pokrenuti
nabolje kako smo mi započeli u Općini Novi Grad nakon pobjede na lokalnim izborima prije dvije godine.
U zadnjem izbornom ciklusu 2010.2014. promijenile su se tri vlade i
normalno je da nisu ostvareni nikakvi značajniji rezultati. SDA je na
neki način preuzela odgovornost,
ali sa svega 7 od 35 zastupnika u
Skupštini, što zaista nije dovoljno
za ozbilne reforme i odluke koje su
Sarajevu neophodne.
Kakav ishod predviđate na
predstojećim izborima za
Stranku kojoj pripadate?
Vjerujem da će SDA ostvariti dobre rezultate na svim nivoima.
U zadnjih osam godina, otkad je
SDA prestala biti vodeća politička
snaga u BiH, stvari su se neprekidno kretale unazad. Prvo je srušen “aprilski paket” 2006. godine
uz uvjeravanje građana da to nije
dovoljno dobra reforma Ustava,
vanja građana koji su ih podržali na
izborima 2010. godine.
Sva relevantna istraživanja pokazuju da je SDA u značajnoj prednosti. Stvari su se samo naizgled
zakomplicirale na političkoj sceni
mnoštvom kandidata za člana državnog Predsjedništva. Indikativno
je da se nove stranke poput DF-a
nisu snažnije angažirale na teriotriji
RS-a ili u onim dijelovima Federacije BiH gdje su Bošnjaci u manjini. U
biti, imamo na sceni čitavu plejadu
stranaka i kandidata koji su tu da
minimiziraju ulogu Bošnjaka kao
političkog naroda, koji je u stanju
jedinstveno i slobodno odlučivati
o vlastitoj sudbini, a za što je SDA
jedina zaslužna. Na drugoj strani je
SDA, stranka koja, gotovo usamljena u tom smislu, predstavlja politiku
kontinuiteta, braneći ideju slobodnih
naroda i građana u slobodnoj državi
i to na svakom pedlju njene teritorije.
Ako je tačna tvrdnja da će se nakon
izbora iduće godine ozbiljnije raditi
na ustavnim promjenama, smatram
da je cijela ova, nazovimo je, zbrka sa
„novim“ političkim opcijama usmjerena na slabljenje pregovaračke
pozicije Bošnjaka u novoj rundi pregovora. Međutim, uvjeren sam da
će SDA uvjerljivom pobjedom na
izborima osigurati kvalitetno političko predstavljanje Bošnjaka u narednom periodu, ali i naći pravu mjeru
saradnje sa političkim predstavnicima drugih konstitutivnih naroda i
ostalih, te konačno pokrenuti procese u Bosni i Hercegovini naprijed,
u pravcu razvoja, stabilnosti, NATO
i EU integracija. (Slobodna Bosna)
SDA u izgradnji poslovnog ambijenta u Tešnju
U stipendiranje uloženo
1.9 miliona KM
Izvoz se u posljednje tri godine udvostručio: sa 185.000.000 KM
porastao na 325.000.000 KM
Razvijati povoljan poslovni ambijent, biti povoljna destinacija za
investiranje način je na koji općine
mogu doći do novih radnih mjesta.
U Tešnju je SDA imala kontinuitet
te politike i usmjerenost na nova
radna mjesta. Potrebno je posložiti
mnogo faktora da bi se to postiglo. Kako smo to radili?
Investirali smo u ljude, prije svega.
Investirali smo 1,9 miliona KM u
stipendiranje studenata. Otvorili
smo Centar za obrazovanje odraslih i više od 180 ljudi osposobili
za nove tehnologije i nove životne izazove. Već pet godina obezbjeđujemo podršku mladima da
pokrenu vlastiti biznis i tako smo
kreirali novih 46 radnih mjesta. Podržali smo pokretanje Sajma srednjih škola i fakulteta.
Veliki projekt podrške privredi ove
općine su konstantna ulaganja
u razvoj poslovnih zona (Bukva,
Glinište i Ciglana), kao što su izgradnja saobraćajnica i prateće komunalne infrastrukture, uređenje
pješačkih staza i drugo.
Svoju privrženost ulaganju u razvoj
poslovnih zona Općina Tešanj je
demonstrirala i emisijom (a kasnije
i otplatom u cjelosti) municipalnih
obveznica (prvi u Federaciji BiH)
koje su utrošene u izgradnju po-
slovnih zona, što će dugoročno
doprinijeti povoljnijem poslovnom
ambijentu.
Već dugi niz godina težimo unapređenju servisnih usluga na području naše općine, kako bi klima
za ulaganje i poslovanje bila što
povoljnija. Zbog toga, vrijedi istaći prisustvo svih vodećih banaka,
kao i naftnog i carinskog terminala.
Nastojimo da konstantno osluškujemo i prepoznajemo potrebe
naših privrednih subjekata što uključuje i snažnu podršku Udruženju
privrednika i organizaciji Sajma
privrede „Biznis Tešanj“, iz godine
u godinu.
Pod našim okriljem, uspješno posluje i Agencija za razvoj općine
Tešanj (TRA) koja postaje sve bolji
razvojni partner (i partner za podršku) svim poslovnim subjektima u
ovoj sredini te nosilac lokalnog
ekonomskog razvoja. Kao takva,
TRA, glavni je koordinator projekta
BEAR. BEAR je akronim za Business Excellence Area (engl. područje
poslovne izvrsnosti).
Od FDI magazina (London) uvršteni smo među deset najboljih destinacija za investiranje u jugoistočnoj
Evropi, dobili smo status Evropske
regije budućnosti 2014./2015. i jedino smo takvo područje u BiH.
Rezultati planiranja, zalaganja i
rada, kao i ispunjenja programskih
ciljeva SDA na ovom području, direktno su vidljivi u brojkama koje
pokazuju porast investicija, porast
izvoza i veći broj radnih mjesta iz
godine u godinu.
Prisutna u preko šezdeset zemalja
svijeta, općina Tešanj bilježi stabilan rast izvoza posljednjih godina,
koji se u posljednje tri godine skoro
udvostručio (sa 185.000.000 KM
na 325.000.000 KM). Tu se naročito ističu firme iz autoindustrije,
metalskog sektora, naftne industrije, proizvodnje i prerade hrane
i tekstilne industrije, uz kompanije
kao što su: Prevent FAD, Hifa-Oil,
Mann+Hummel BA, Alpina, Pobjeda, Kantić touristik, BME, Koala
paintings, Euro commerc, Medena
commerc i brojni drugi.
Općina Tešanj bilježi i značajan rast
zaposlenosti u 2012., 2013. i 2014.
godini, koji danas doseže cifru od
više od 10.000 registriranih zaposlenih lica (1991. godine broj zaposlenih bio je manji od 7000).
Značajno je napomenuti da je općina
Tešanj općina sa najnižom stopom
nezaposlenosti u Ze-Do kantonu u
prvom kvartalu 2014. godine i općina sa najviše otvorenih novih radnih
mjesta u prvom kvartalu 2014.
FOJNICA: Izvoz u 42 zemlje
U Općini Fojnica, otvorena je fabrika MS&WOOD za preradu drveta, koja
svoje proizvode izvozi u 42 zemlje i zapošljava 200 radnika. U projekt instaliranja tehnologije za preradu drveta i proizvodnju namještaja u Fojnici, koja
je ekološki čista, do sada je uloženo oko 5.000.000 KM. Plaće i doprinosi
zaposlenih uredno se isplaćuju i više su za 5 do 10 posto u odnosu na prosjek
granske industrije. U toku je zapošljavanje još 100 radnika. U završnoj fazi su
pripreme za puštanje u rad nove fabrike koja će se baviti proizvodnjom paleta. Prva faza rada značit će otvaranje novih 30 do 50 radnih mjesta.
28
Apelacije Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH
Spašeno milion
državljanstava BiH
Spriječena otimačina imovine Bošnjaka u RS-u i pravno nasilje
nad povratnicima u manji entitet
U obilasku doma zdravlja Kumrovec
Na Izetbegovićev
zahtjev, Ustavni
sud BiH utvrdio
je da odluka
Vlade RS-a o
provjeri tačnosti i
istinitosti podataka
prilikom prijave
prebivališta na
teritoriji RS-a,
nije u skladu s
Ustavom BiH
Šefik Džaferović
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
usvojio je zahtjev Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o državljanstvu BiH i
utvrdio da Zakon nije u skladu s
Ustavom BiH.
Član po član
Sud je našao da osporeni članovi
zakona u različitu poziciju stavljaju državljane BiH koji su stekli
državljanstvo susjednih zemalja ili
zemalja koji sa BiH imaju potpisan
bilateralni sporazum i naše državljanstvo, koji nisu u jednoj od navedenih grupa , a žive u zemljama s
kojim BiH nije zaključila ugovore o
dvojnom državljanstvu. Ovim se
preko milion državljana BiH dovelo u diskriminirajući položaj i prijetila je opasnost da od 1. januara
2013. godine izgube državljanstvo
BiH. Apelacijom Bakira Izetbegovića to je spriječeno.
Njegovom apelacijom Ustavnom
sudu BiH spriječena je i otimačina bošnjačke imovine u Republici
Srpskoj, što je bila suština Zakona o katastru RS-a. Cilj Zakona o
katastru nije da se omogući kon-
trola korištenja imovine u skladu
sa općim interesima, već da se
liši imovine svaka osoba koja nije
u posjedu te imovine u momentu
njenog popisa.
“S obzirom na činjenicu da van
zemlje živi više od 1.350.000
osoba koje su porijeklom iz BiH,
suvišno je spominjati na koliki se
broj stanovnika, državljana BiH koji
imaju imovinu u RS-u, ovaj zakon
može negativno odraziti. BiH nikada nije donijela zakon o državnoj
imovini, a osporenim Zakonom
se omogućava da sva imovina
BiH bude jednostavno preknjižena na RS. Objekti koji su trenutno
u posjedu javnih vlasti RS-a, a koji
se u zemljišnim knjigama vode kao
imovina BiH ili nekog drugog subjekta, bez ikakve pravne procedure
bit će preknjiženi na RS”, pisalo je
u apelaciji Izetbegovića Ustavnom
sudu BiH.
Podsjetimo, sud je, na Izetbegovićev zahtjev, obustavio primjenu
spomenutog zakona. Zakon o
praznicima RS-a bio je povod
novoj apelaciji Izetbegovića. Tim
se zakonom, podsjetimo, kao
zvanični praznik RS-a utvrđuje
9. januar, Dan Republike Srpske.
Podsjetimo, 9. januar 1992. go-
dine je datum kada je “Skupština
srpskog naroda u BiH” usvojila
“Deklaraciju o proglašenju Republike Srpske Bosne i Hercegovine”.
Malo sutra
Deklaracijom je predviđeno i teritorijalno razgraničenje s političkim
zajednicama drugih naroda BiH.
Dakle, jasno proizlazi namjera da
se formira država jednog, srpskog
naroda, uz isključenje i diskriminaciju svih drugih naroda. O svemu ovome Ustavni sud BiH tek
treba da se izjasni.
Na Izetbegovićev zahtjev, Ustavni
sud BiH utvrdio je da odluka Vlade
RS-a o provjeri tačnosti i istini-
tosti podataka prilikom prijave
prebivališta na teritoriji RS-a, nije
u skladu s Ustavom BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je u
svojoj apelaciji naveo da je Vlada
RS-a svojom odlukom uzurpirala
zakonodavne vlasti države, što je
sud i uvažio.
Pokrenimo Novi Grad zajedno
Fond od 7.5 miliona
KM za privrednike
U nepune dvije godine mandata općinskog načelnika Semira
Efendića, na području općine Novi
Grad Sarajevo realizirano je na desetine projekata planiranih izbornim
programom „Pokrenimo Novi Grad
zajedno“.
Kumrovec i Kadifica
Od značajnijih projekata, čija je realizacija u toku, izdvojit ćemo rekonstrukciju najvećeg doma zdravlja u
Kantonu Sarajevo DZ „Novi Grad“,
poznatijeg kao „Kumrovec“ na Otoci, koji je uz rekonstrukciju saobraćajnice u Ulici Adema Buče jedan od
prvih stavki u „Programu pokrenimo Novi Grad zajedno“. Zanačajno
je istaći i to da je u protekloj godini
ostvareno dva miliona više vlastitih
prihoda u odnosu na 2012.godinu.
Od 14 osnovnih škola koje egzistiraju u Novom Gradu, u osam školskih
objekata rađene su intervencije.
Započeta je realizacija višemilionskog projekta izgradnje novog školskog objekta na Aneksu, te nastavljena
izgradnja fiskulturne sale škole „Behaudin Selmanović“ u Briješću. Završen je i projekt sanacije i adaptacije
sanitarnih prostorija i ulaznih portala
u četiri osnovne škole. Planiran je i
skori početak dogradnje škole u Dobroševićima, koja je najopterećenija
škola u Kantonu Sarajevo.
Obnovljen je vrtić „Kadifica“ na
Dobrinji, u koji je Općina Novi Grad
investirala blizu 100. 000 KM. Vrtić
je dat na upravljanje JU „Djeca Sara-
jeva“ i od septembra je primio prve
mališane. Prošle godine je oko 150
mališana ostalo neupisano u vrtiće na
Dobrinji, tako da je ovim projektom
problem značajno riješen. U prošloj
godini otvorena je novoizgrađena
ambulanta porodične medicine u Briješću, a ove su godine završeni radovi
na ambulanti u Bojniku.
Općina je u saradnji s jednom
domaćom bankom formirala fond
od ukupno 7,5 miliona maraka,
čime su pružena povoljna finansijska sredstva za privredu Novog Grada. Do sada su 22 firme realizirale
sredstva putem ove finansijske linije. Ukupno je utrošeno oko 4 miliona maraka, a korisnici ovih sredstava ukupno zapošljavaju 1. 148
ljudi. Kada smo preuzeli dužnost rukovođenja Općinom Novi Grad, na
teritoriji naše općine bilo je 20. 300
nezaposlenih, a danas je taj broj
smanjen na 19.600 nezaposlenih.
Sigurnosne kamere
Općina je u potpunosti opremila
specijanu jedinicu Treće PU donacijom u vrijednosti blizu 60. 000
maraka, a postavljene su i sigurnosne
kamere na osam najfrekventnijih lokacija u Novom Gradu. Pokrenut je
projekt Bosanske tržnice gdje će okupiti autentične proizvođače bosanske sorte voća, povrća i prerađevina
i gdje ćemo imati u jednom prostoru
devet zadruga iz povratničkih mjesta
s ciljem da povratnici u našoj općini
plasiraju svoje proizvode.
Travnik: Za puteve 130.000 KM
Općina Travnik je u protekle četiri godine
implementirala veliki broj projekata koji
su definisani u okviru strateških dokumenata: strategije razvoja, prostornog plana
općine, regulacionih planova, lokalnog
ekološkog akcionog plana, ali i plana kapitalnih investicija.
„Nastojali smo adekvatno odgovoriti na
problem vodovoda i kanalizacija u našem
gradu. Tako je na obnovu i izgradnju
nove vodovodne mreže utrošeno više od
400.000 KM, dok je na obnovu kanalizacionog sistema utrošeno 80.000 KM“,
kazao je načelnik općine Travnik Admir
Hadžiemrić.
Vodilo se, kaže načelnik, računa i o stan-
ju saobraćajne infrastrukture, te se na taj
način odgovorilo na potrebu izgradnje
kružnog toka Meljanac, čija vrijednost iznosi
142.000 KM.
„Obnovljen je i put Bruneji, ali i put na
relaciji Mehurići-Suhi, Do-Dub, što su
investicije vrijedne više od 130.000 KM.
Uspješno je završen i projekt izgradnje
mosta Goleš, što je činilo dodatnu investiciju vrijednosti od 11.500 KM“, naglasio
je Hadžiemrić.
Jedan od najvećih projekata općine Travnik,
Pirota, također je uspješno realiziran, u vrijednosti od 4,4 miliona KM. Bratimljeni grad,
Kirikkale iz Turske, donirao je izgradnju Hayir
česme.
29
Vlasti Kaknja ne miruju
Dobri rezultati ministrice Velide Memić
U RS-u sanirane 102
kuće za povratnike
Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice,
počela rekonstrukcija zgrade Općinskog
suda, obnovljen Dom kulture
Novi Dom kulture...
i nova policijska stanica
Dvije godine vrtoglavog razvoja
Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice, počela rekonstrukcija
zgrade Općinskog suda, obnovljen Dom kulture
Nakon
decenija
izbjegavanja
suočenja s problemima bespravne
gradnje, 2013. i 2014., u Kaknju su
obilježile aktivnosti na uvođenju reda u oblasti gradnje. Tokom
prošle godine, po nalogu općinske
inspekcije, uklonjeno je 36 bespravno izgrađenih garaža, dva kioska, te
nekoliko bespravno postavljenih
panoa.
Proizvodnja
Tokom 2013. izgrađeno je i useljeno 12 stanova za romske porodice,
a uskoro će početi izgradnja još
toliko novih stambenih jedinica.
Kakanjsko preduzeće „Trgošped”
počelo je s izgradnjom svojih
poslovnih objekata na lokacijama Poduzetničke zone “Vrtlište”
u Kaknju. Ovom preduzeću, kao i
drugim zainteresiranim privrednim
subjektima, Općina je dodijelila
lokacije po simboličnoj cijeni od 1
KM. Firma “Delibašić Poliuretani”
u Čatićima je izgradila fabriku
madraca, u Ričici se gradi fabrika
peleta, a u Kaknju je osnovana firma “Bioorganika”, koja će graditi
postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla po evropskim ekološkim standardima.
Otvoreno je nekoliko proizvodnih
pogona koji se bave tekstilnom
djelatnošću, a značajan broj građana je pokrenuo vlastiti biznis uz po-
moć Općine. Osim toga, Općina
realizira brojne stimulativne mjere
poticaja u pokretanju i razvoju
malog i srednjeg poduzetništva
putem projekata “Pokreni svoj
posao u Kaknju” i “Proširi svoj
posao u Kaknju”.
Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice, počela rekonstrukcija
zgrade Općinskog suda, obnovljen
Dom kulture, adaptirana i rekonstruisana zgrada Centra za socijalni
rad, te otvoren Društveni dom u
Čatićima i Gradska galerija likovne
umjetnosti. Također, radi se i na
opremanju Hemodijaliznog centra. Još više projekata se očekuje u
narednoj godini kada će općinski
budžet biti uvećan za tri miliona KM
iz prihoda Termoelektrane Kakanj,
uz ranije osigurana dva miliona KM
naknade za zagađenje.
Uklanjanje otpada
U toku su aktivnosti na uspostavi
procesa integralnog upravljanja
otpadom na području općine Kakanj. Ovim projektom je planirano
da uspostava procesa integralnog
upravljanja otpadom obuhvati
novih 11 mjesnih zajednica, uz 19
mjesnih zajednica u kojima već
postoji organizirani odvoz smeća.
U toku je i realizacija projekta
proširenja sistema daljinskog grijanja u MZ Kakanj II, za čiju je real-
Otvoreno je nekoliko proizvodnih
pogona koji se bave
tekstilnom djelatnošću, a značajan
broj građana je
pokrenuo vlastiti
biznis uz pomoć
Općine
izaciju predviđeno milion KM. Cilj
projekta je smanjiti zagađenje uzrokovano radom mini-kotlovnica.
U realizaciju ovog projekta već je
uloženo 1,5 miliona KM. U toku je
izrada Lokalnog ekološko-zdravstvenog akcionog plana, te izgradnja
biciklističke staze kroz gradsku jezgru dužine 945 metara.U općinskom budžetu za 2014. izdvojeno je
500.000 KM za sport, što je značajno povećanje u odnosu na raniji
period. Osim sportskih klubova, Općina je podržala i nastupe
uspješnih sportista iz Kaknja na
međunarodnim takmičenjima. U
okviru aktivnosti na rekonstrukciji
sportske infrastrukture posebno je
važna obnova kuglane i ugradnja
savremenih kuglaških staza. Nakon dugog iščekivanja i treniranja
u Vogošći, kakanjski kuglaši su se
vratili u svoj kuglaški dom.
Briga o građanima
Djeci koja pohađaju osnovnu
školu i čija je porodica u teškoj
socijalnoj situaciji, Općina osigurava novac za školsku užinu.
Također, putem Centra za socijalni rad Kakanj, isplaćuje jednokratne novčane pomoći za
porođaj i opremu novorođenog
djeteta, te jednokratne novčane
pomoći boračkim populacijama.
Općina plaća mjesečne karte za
učenike čiji su roditelji nezaposleni ili su na čekanju, za učenike
iz porodica sa prihodom do 50
KM po članu domaćinstva, te
djecu s posebnim potrebama,
djecu šehida, poginulih boraca
i nezaposlenih demobilisanih boraca. Finansira i Program
stimulativnog zapošljavanja pripravnika, tako da u 2014. godini
isplaćuje plaće i doprinose za
30 pripravnika koji su zaposleni
u kakanjskim firmama.
Ministrica za rad, socijalnu politiku,
raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (KS) Velida Memić, u
nepune dvije godine obnašanja ove
funkcije, ostvarila je izvanredne rezultate, a Ministarstvo, na čijem je
čelu, provelo je niz projekata.
Za njenog mandata završeni su
radovi i opremanje zgrade za smještaj Kantonalnog centra za socijalni rad- Služba socijalne zaštite
općine Ilidža, te okončan projekt
sanacije stambenih jedinica za
povratnike u Istočnu Bosnu.
Ovim projektom na području
općina Rogatica, Pale, Novo
Goražde, Pale/Prača, Foča/Ustikolina i Goražde sanirano je 49
stambenih jedinica po principu
“ključ u ruku”, dok je u općinama Foča, Kalinovik i Trnovo/RS
obuhvaćena sanacija 53 stambene jedinice.
Što se tiče interno raseljenih osoba, Ministarstvo je provelo projekt sanacije sedam stambenih jedinica interno raseljenih, dok je na
lokalitetu Vasin Han, općina Stari
Grad, izgrađena zgrada za trajno
stambeno rješenje devet interno
raseljenih porodica.
Besplatno zemljište
za nastradale
Izmjene zakona o zemljištu
Na vanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta Klub
Bošnjaka predloženo je sedam
mjera radi saniranja nastale štete,
kojima bi se poboljšala situacija u
Federaciji BiH. Saniranje nastale
štete će biti dugoročno i u tom
smislu predložili smo da se formira
Fond solidarnosti, da svaki poslanik
dio svoje plate dvije, tri godine izdvaja u navedeni Fond da bi se sanirala šteta prouzrokovana katastrofalnim poplavama.
Klub Bošnjaka traži od Vlade Fed-
eracije da poduzme odgovarajuće mjere prema odgovornim
osobama i institucijama koje nisu
pokazale dovoljan angažman i
rezultat koji se od njih očekivao i
da svakih 15 dana informiše Parlament FBiH o humanitarnoj pomoći, da bi Federalni parlament
mogao imati detaljnu analizu o
nastaloj šteti i sanaciji.
Izmjena Zakona o građevinskom
zemljištu stvara preduvjete da
se to državno zemljište dodijeli
besplatno. Dakle, to je preduvjet
da Općinsko vijeće Zenica sutra
dodijeli ljudima u Željeznom Polju državno zemljište, kantonalna
skupština usvoji plansku dokumentaciju, Agropedološki geološki zavod ispita strukturu tog tla i
da Vlada FBiH kroz ovaj fond solidarnosti obezbijedi građevinski
materijal da se ljudima naprave
kuće. Prema nekim saznanjima, u
pojedine općine u Federaciji dolazi
dio pomoći koji je već ranije stigao,
dok se druga mjesta u Federaciji
zaobilaze.
30
Otvoreno pismo Bakira Izetbegoviću predsjedniku entiteta RS
Ukidanje viza za
građane BiH
Nikada Srebrenica, Bratunac...
neće biti van BiH
(18. oktobar 2011.)
Član Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović uputio je otvoreno
pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS povodom
njegovih najnovijih uvredljivih
javnih istupa:
„Gospodine Dodik, u nedavnom
intervjuu ruskom servisu Radija
Slobodna Evropa ponovo ste
na neprihvatljiv i uvredljiv način
govorili o Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine. Vaši
stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i ne
doprinose atmosferi pomirenja,
međusobnog uvažavanja i razvoja demokratskih odnosa u Bosni i
Hercegovini.
Priče o referendumima, o neodrživosti BiH, nemogućnosti suživota,
državi kao neuspjelom eksperimentu međunarodne zajednice
kontinuisano truju javni prostor i
unose zebnju među ljude u cijeloj
zemlji. Posljednje uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite
da su se „Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine“ i da „ne mogu
izgraditi vlastiti identitet ako ne
unište identitet drugih konstitu-
tivnih naroda“, vrhunac su Vašeg
neodgovornog javnog istupanja.
Bošnjaci imaju svoju viševjekovnu historiju, imaju svoj bosanski
jezik i svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koju baštine sa Srbima
i Hrvatima, kao konstitutivnim i
ravnopravnim narodima i građanima. Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati,
imaju pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a naročito u
onim mjestima i dijelovima gdje
su bili žrtve progona, nasilja i genocida.
To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi
prolaznih političkih lidera. Vaša
retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto da pomognete
proces povratka prognanih Hrvata u RS, Vi ih svojim dnevnopolitički motivisanim dvosmislenim
paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu
stvaranja trećeg entiteta.
Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protiv svojih sugrađana i zemlje u kojoj su rođeni,
nanijet će najviše štete upravo
bosanskohercegovačkim Srbi-
ma, u čije ime istupate. Rezultat
istraživanja, na koje se pozivate,
prema kojemu navodno 88 posto
Srba ne želi da RS ostane u BiH na
jednostran način može biti doveden i do 99 posto. Ali, to svima
mora biti jasno, bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje
naići će na otpor sto posto patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti Bosnu i Hercegovinu.
Nijedan narod, pa ni Srbi, nema
pravo odlučivati o vlastitoj sudbini ignorišući prava drugih naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac,
Kozarac, Brčko, Višegrad, Foča,
Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka neće biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaša
isključiva politika dovela je Bosnu
i Hercegovinu u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas.
Reformski procesi su blokirani,
zemlja zaostaje na evropskom
putu za cijelom regijom, dizanjem
međunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja.
Ekonomsko-socijalne posljedice
su također vidljive: obeshrabruju se i odbijaju strani investitori,
gube se poslovi, nema novih
radnih mjesta, siromaštvo je sve
veće. Rezultat je rastuća apatija i
osjećaj besperspektivnosti. Zbog
svega navedenog, pozivam Vas
da prestanete sa retorikom koja
produžava agoniju cijele zemlje i
koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama.
Upravo Vi, gospodine Dodik,
snosit ćete historijsku i svaku
drugu odgovornost ukoliko dođe
do konflikata koje svojim javnim
istupima provocirate. Pozivam
Vas da svoju energiju na vrijeme
usmjerite u konstruktivnom pravcu. Narodi koji stotinama godina
žive zajedno u Bosni i Hercegovini
sigurno mogu izgraditi uspješno
društvo i državu. BiH je bogata
zemlja, sa dovoljnim resursima za
dostojanstven život i blagostanje
četiri miliona njenih stanovnika.
U postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak
u procesu pomirenja, obnove i
izgradnje zemlje i institucija. Uz
mali napor političkih lidera Bosna
i Hercegovina može ići naprijed,
sustići susjede i uskoro postati
ravnopravna, prosperitetna i kredibilna članica Evropske unije. Budite motor, a ne kočničar procesa
koji nemaju alternativu.“
Vizna liberalizacija za građane
BiH nije poklonjena, nego je
bila rezultat dugotrajnog rada
na ispunjavanju uslova iz Mape
puta i priznanja BiH za napredak ostvaren u borbi protiv ilegalnih migracija. Bila je rezultat
borbe protiv organizovanog
kriminala i korupcije, upravljanja granicom, unapređenja
bezbjednosti dokumenata, a
u svemu tome značajnu ulogu
imao je tadašnji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Tek 16 posto obaveza iz Mape
puta za bezvizni režim bilo je
ispunjeno kada je Ahmetović
došao na mjesto ministra, ali
je Ministarstvo sigurnosti BiH,
zajedno sa različitim institucijama BiH, učinilo ogroman napor
kako bi taj posao privelo kraju.
Evropska unija početkom novembra 2010. godine ukinula je
vize građanima BiH i Albanije.
Odluka je 14. decembra iste
godine objavljena u službenom
listu EU, a građani BiH mogli
su slobodno putovati već dan
kasnije. Odluka je donesena
jednoglasno na sastanku ministara unutrašnjih poslova 27
zemalja članica EU.
U vrijeme Ahmetovićevog
mandata učinjeni su značajni
iskoraci i na drugim poljima,
posebno kada je u pitanju
borba protiv organiziranog kriminala. Policijske agencije su
provele brojne akcije na suzbijanju organiziranog kriminala
u kojima nisu bili pošteđeni ni
policijski službenici od Trebinja, Stoca, Bihaća... Također,
uhapšeni su svi pripadnici 10.
diverzantskog odreda koji su
osumnjičeni za najveći broj
egzekucija prilikom genocida
u Srebrenici. Uspostavlljena je
dobra saradnja unutar policijskih agencija u BiH, koja ranije
nije funkcionisala, a potpisan je
i niz bilateralnih sporazuma sa
susjedima o policijskoj saradnji.
Ahmetović je najavljivao i radikalniju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali
je smijenjen s pozicije ministra
sigurnosti nakon što je, zajedno
sa tadašnjim ministrom odbrane BiH Muhamedom Ibrahimovićem, glasao protiv budžeta
institucija BiH za 2012. godinu
, koji je predstavljao direktan
atak na BiH i njene institucije.
31
Počasni doktorat u Istanbulu
Učenici iz Turske
se školuju u BiH
Predsjedavajući
Predsjedništva
Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović proglašen je počasnim doktorom Univerzitetu Suleyman Sah
u Istanbulu. Senat ovog poznatog
turskog univerziteta jednoglasno
je donio odluku da se Izetbegoviću
dodijeli počasni doktorat zbog "njegovog izuzetnog doprinosa miru i
stabilnosti u Bosni i Hercegovini i
regiji, kao i unapređenju odnosa između BiH i Turske".
Izetbegović sa bračnim parom Obama
Počasni doktorat predsjedavajućem
Predsjedništva BiH uručio je rektor
Univerziteta Suleyman Sah, prof.
dr. Huseyin Ekiz.Izetbegović je izrazio zadovoljstvo titulom počasnog
doktora, koja mu je dodijeljena, i
dodao da je Suleyman Sah, čije ime
nosi Univerzitet, ličnost koja je pruži-
la veliku podršku u razvoju Balkana
za vrijeme Osmanskog carstva.
"Volim posjećivati univerzitete jer
su oni mjesto znanja i vizije" rekao je
Izetbegović.
Naglasio je da Turska i Bosna i Hercegovina vec duži period sarađuju
na polju obrazovanja.
"Od perioda Osmanskog carstva pa
do danas naši mladi ljudi stiču znanje u prestižnim turskim školama.
U našem glavnom gradu Sarajevu
također su otvorene mnogobrojne
turske škole i univerziteti. Veliki broj
učenika iz Turske pohađa ove škole.
Ti mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine
i Turske su garant budućeg prijateljstva i bratstva", poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
2010. – 2014. BAKIR IZETBEGOVIĆ
Odgovorna, dosljedna i uspješna politika
POLITIKA, UMJEĆE MOGUĆEG: Politika je umijeće mogućeg, a to što
vi i ja želimo zasad nije moguće. Barem još deceniju ili dvije bit će aktuelne neke vrste nacionalnih ključeva
koji će onemogućavati majorizaciju,
ali i omogućavati manje sposobnim
da napreduju preko reda. Složene
države uvijek imaju složene sisteme
upravljanja, tako da i bogata i uspješna Belgija, pa i Švajcarska boluje od
kompliciranih procedura. (Preporod
Journal, decembar 2010.)
O ŠUROVANJU DODIKA I ČOVIĆA:
Za kompletan zastoj u državi najveću odgovornost, bez konkurencije,
snosi Milorad Dodik. Ohrabrio je Čovića i Ljubića da krenu u ''nemoguću
misiju'' stvaranja trećeg entiteta.
Time je uneseno nepovjerenje, razdor među Bošnjake i Hrvate, stvorena potreba da se razbije monopol
HDZ-ova u Federalnoj i Državnoj
vladi, time je ubačena i kost među
Hrvate, problem je prebačen iz RS u
Federaciju. HDZ šuruje sa Dodikom.
Šuruje i gubi. Hrvati ne žive u RS,
protjerani su sa tog teritorija, nije im
dopušteno da se vrate, njihovi kadrovi u RS su Dodikovi igrači, poput
hrvatskog velesrbina Vlajkija. Čović i
Ljubić ništa dobro ne mogu dogovoriti sa Dodikom. Hrvati žive sa Bošnjacima i imaju pruženu ruku sa naše
strane, i samo sa nama mogu dogovoriti bolju i sigurniju budućnost
za oba naroda. Jer, nema sigurnosti
nizakog ako se bilo koji narod osjeća
obespravljenim u Bosni i Hercegovini. Ovo je kratkotročno uspješna
igra Dodika, ali će u konačnici koštati i njega. Jer, svi se vozimo u istom
brodu. Ako ga zaustavi, stajat će sa
nama, ako ga pokuša potopiti, i on
će se utapati. (Saff, septembar 2011.)
O LAŽIMA RADONČIĆA: Zaista bi
bilo interesantno napraviti listu bošnjačkih lidera, privrednika, listu vitalnih političkih i ekonomskih projekata,
listu ljudi iz međunarodne zajednice
koji su pomagali Bosnu i Hercegovinu, dakle listu svih nas koji smo
radili za dobrobit ove zemlje i ovog
naroda, a koji smo bili izloženi brutalnim medijskim napadima, lažima,
podvalama i uvredama Fahrudina
Radončića. Ispostavilo bi se da je takva lista podugačka i da sadrži skoro
sve ljude, i skoro sve projekte koji su
mogli popraviti stanje u zemlji i biti od
pomoći Bošnjacima! Trebalo bi ponovo pročitati šta je sve Radončić napisao o Lagumdžiji, Tihiću, Silajdžiću,
Bičakčiću, Oručeviću, o Ashdownu i
Gregorianu, analizirati kako je minirao
Aprilski paket ustavnih promjena, pa
se upitati šta i ko stoji iza svega toga.
Konfliktan i paranoičan mentalni
sklop, beskrupulozna borba za vlast?
Ili je ipak nešto dublje i zloćudnije?
((Oslobođenje, novembar 2011.)
O RAZLAZU SA SDP BiH: Budžet je
bio povod, ne uzrok razlazu. SDA se
i prije toga suprotstavljala SDP-u, ali
se to ne može nazvati opozicionim,
već principijelnim suprotstavljanjem. Htjeli su da ukinu vjeronauku
pa se SDA i ogromna većina roditelja suprotstavila ukidanju. Htjeli su
da nametnu zakon kojim bi se uvela
politička kontrola nad radom policije, pa se suprotstavila SDA i predstavnici medjunarodne zajednice i
zaustavili taj zakon, itd. SDA nije pristala na poslušničku ulogu u odnosu na SDP i tu je osnova problema.
Vidite, fiskalni okvir i budžet su strateški dokumenti, imaju pravo oni koji
kažu da ne možete biti u koaliciji ako
ih ne podržite. Ali prije nego ih podržite, naravno, treba da ih pročitate
i analizirate. Ako ste ravnopravan
partner, imate i pravo na primjedbe.
A SDA-u fisklani okvir i budžet nisu
dati ni na uvid! Te strateške dokumente su usvojili bez konsultacija
sa SDA, faktički se radilo o diktatu, i
pristupu uzmi-ili-ostavi u odnosu na
SDA.(Glas Srpske, juli 2012.)
O RELACIJAMA SA SRBIMA: Neki
od mojih najboljih prijatelja su Srbi.
Tradicionalno smo u Šamcu imali
dobre relacije sa Srbima. Ovo što
ste sad napomenuli, napisao je Srbin Nikša Nezirović, koji živi u RS.
Prvi put sam se susreo sa nekim
podacima o dolasku moje porodice
iz Beograda u Šamac. Nikša je neke
stvari znao i bolje od mene. Moj
pradjed Alija Izetbegović, koji je bio
gradonačelnik 28 godina, imao je
problem sa austrougarskim vlastima. Neki austrougarski vojnici su
bili ubijeni, pa su vlasti odlučile da
skupe desetine najuglednijih srpskih
domaćina u Bosanskom Šamcu i
da ih drže kao taoce. Tada je moj
pradjed otišao u zgradu komande i
kazao da neće otići dok ne puste te
ljude. Nakon što je to komandir odbio, moj pradjed je otišao u Tuzlu i
izdejstvovao smjenu komandanta
i ljudi su pušteni. Mog oca, kada je
imao 17 godina, četnici su zarobili
u Šamcu. Izgubio bi glavu, pošto je
ličio na komuniste, što su mu oni
i rekli. Vjerovatno bi izgubio glavu
da nije imao to prezime. Nakon što
je rekao da mu je Alija Izetbegović
djed, oni su ga pustili. Zanimljivo
je i rođenje Zorana Đinđića u našoj
kući. Iznajmili su neke od prostorija.
Meni je u prvi mah ta priča izgledala
nevjerovatna, ali onda se to potvrdilo. Zoran Đinđić rođen je u istoj kući
gdje i Alija Izetbegović. (TV1, decembar 2013.)
Očevim stazama
Izetbegoviću nagrada
Crans Montana Foruma
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović dobitnik nagrade
„Prix de la Fondation 2014“ ugledne
švicarske organizacije Crans Montana Forum. Iz organizacije Crans
Montana Forum naveli su da prate i
podržavaju napore predsjedavajućeg
Izetbegovića ka unapređenju procesa EU integracija Bosne i Hercegovine. Dodaju da je nagrada dodijeljena
zbog dostignuća i posvećenosti razvoju i integraciji Bosne i Hercegovine u svjetske tokove.
Izetbegoviću je ova prestižna nagrada trebala biti uručena kao počasnom gostu u toku 25. godišnjeg
Summita Crans Montana Foruma u
Rabatu, Maroko, 21. juna 2014. Međutim, zbog katastrofalnih poplava
koje su pogodile našu zemlju, predsjedavajući Izetbegović je otkazao
već planirano putovanje u Rabat, pa
mu je nagrada uručena naknadno.
Dosadašnji dobitnici Crans Montana
Forum nagrade, između ostalih, su
prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović,
predsjednik SAD-a Barack Obama,
njemačka kancelarka Angela Merkel,
premijer Republike Turske Recep
Tayyip Erdoğan, predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso,
bivši premijer Srbije Zoran Đinđić,
bivši predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, predsjednik fondacije
„Soroš“ George Soros, bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog
komiteta Juan Antionio Samaranch,
bivši predsjednik Palestinske samouprave Yasser Arafat, bivši predsjednik
SSSR-a Mihail Gorbačov, te drugi
ugledni dužnosnici iz svijeta.
Izdavač: Stranka demokratske akcije, Mehmeda Spahe 14, 71000 Sarajevo, BiH