INTERVJU: Emdžad Galijašević Krajišnici zaslužuju više Evroatlanske integracije NATO, strateški cilj BiH Apelacije Ustavnom sudu BiH Spašena državljanstva BiH u jedins t vu je Tiraž 300.000 primjeraka Sulejman Tihić, 1951. - 2014. Jaka SDA, jaka Bosna i Hercegovina U pismu kojeg je 23. juna ove godine iz bolesničke postelje poslao članovima Glavnog odbora SDA, Sulejman Tihić upozorava da nas iskustvo uči da jaka SDA znači sigurnu i jaku BiH. “Drago mi je da ćete raspravljati o konceptu ekonomskog razvoja 2014. - 2018. i da će to biti esencijalni dio naše platforme za izbore ove godine. Ono što nam je u ovom trenutku potrebno, osim deblokade EU i NATO puta, jeste intenzivan ekonomski razvoj i kvalitetniji standard naših građana. Potrebna nam je jaka SDA. Čuvajte jedinstvo stranke. Držite se Programske deklaracije i Statuta. U procesu donošenja odluka nastojte postići što je moguće širi konsenzus. Jedino na takav način možemo ispravno odgovoriti izazovima”, poručio je Tihić. Posao za 5.700 nezaposlenih SDA može biti osnova jakog probosanskog bloka Investitori neće doći u zemlju u kojoj se političari svađaju i prepucavaju, u kojoj se konstantno prijeti otcjepljenjima, referendumima, trećim entitetima... Kapital bježi od nestabilnih područja. Treba nam politička stabilnost, kredibilna vlast, a zatim i efikasno eliminiranje birokratskih i pravnih prepreka koje destimuliraju investitore i odvraćaju ih od BiH. Potrebno je skratiti proceduru za otvaranje firme u BiH koja sada traje u prosjeku 37 dana. Desetogodišnji projekt, kojeg je pokrenula Vlada Republike Turske u iznosu od 100 miliona eura (195.583.000 KM) i koji se implementira putem dvije banke, samo u prvih 18 mjeseci osigurao je zaposlenje za više od 5.700 ljudi. Bosna Bank International d.d. (BBI) i Ziraat Bank BH d.d. prezentirale su zvanične podatke o implementaciji turske kreditne linije. Prema bankarskoj evidenciji do sada je privrednicima i fizičkim licima u BiH plasirano ukupno 156.354.007 KM. Povratnici - prioritet SDA Odbornici SDA, poslanici u lokalnim i entitetskim institucijama, svakodnevno rješavaju probleme povratnika. Rezultat tog rada je i potvrda da u manjem bh. entitetu trenutno živi više od 200.000 Bošnjaka. Povratak Bošnjaka u entitet Republika Srpska strateško je, a možda i najvažnije, pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine. Osiguranje svih prava povratnicima i poboljšanje životnog standarda povratnika jeste, i uvijek će biti, jedan od prioriteta SDA. 2 Egrlić: Očekuju se investicije Turske „Platforma stranke SDA je realna i potrebna je BiH. Na ovoj Platformi su radile stotine eksperata, obuhvaćena je svaka sfera društvenog života. BiH treba da napravi snažan iskorak, da kreira snažan poslovni ambijent. U tom smislu, ova Platforma treba jedinstvo i snagu koja može iznijeti sve reforme koje nas očekuju. Naime, predsjednik Izetbegović uspostavio je izuzetno dobre veze širom svijeta, od čega izdvajam Republiku Tursku. Turska ovih dana kreira takvu situaciju da se očekuju značajne investicije u BiH. BiH mora pripremiti teren i to, zasigurno, poslije oktobra moramo iskoristiti. To je naša šansa“ , misli Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Izborna platforma SDA za Opće izbore u BiH 2014. Manja administracija, bogami i plaće Plaće direktorima javnih preduzeća maksimalno 3,5 prosječnih plaća. Zapošljavanje barem jedne osobe iz porodica u kojima nijedan član nije zaposlen. Obrazovanje i zdravstvo na državnom nivou Razvoj i zapošljavanje, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnost građana, stabilnost penzija i socijalna zaštita najugroženijih kategorija, te politička stabilnost i deblokada evroatlanskih integracija BiH, glavni su ciljevi SDA navedeni u Izbornoj platformi za Opće izbore u BiH. To podrazumijeva, između ostalog, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,5 posto godišnje, smanjenje javne potrošnje za 4,5 posto godišnje (1,22 milijarde KM za četiri godine), uspostavu posebnih odjela u Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH za borbu protiv kriminala i korupcije, te podršku policijskim agencijama i sve potrebne mjere za punu ličnu i imovinsku sigurnosti građana. REPUBLIKA: Primarni i dugoročni cilj SDA je usvajanje Ustava kojim bi BiH bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: državni, regionalni i lokalni i sa gradom Sarajevom koji je politički, administarativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine. SDA neće prihvatiti bilo kakve nove podjele, crtanje karata i formiranje entiteta sa etničkom dominacijom. U prvoj fazi ustavnih reformi SDA će podržati amandmanske promjene postojećeg Ustava BiH, koje osiguravaju usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, te uspostavljanje Vrhovnog suda kao institucije koja će garantirati jednake standarde za sve građane. Insistirat će se na punoj implementa- IMOVINA, KORUPCIJA: ciji presude Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i hitnom knjiženju državne, kao i perspektivne vojne imovine na državu BiH. SDA će zahtijevati da tužilaštva i sudovi ubrzaju procesuiranje slučajeva korupcije, organiziranog kriminala i sumnjive privatizacije, kao i da se izvrši revizija privatizacije i provjera poštivanja privatizacijskih ugovora. Zalagat će se i za efikasno procesuiranje odgovornih za ratne zločine, zakonsko i finansijsko osiguranje samostalnosti i neovisnosti institucija za provođenje zakona. Odlučno će sprečavati pokušaje da se policija i tužilaštvo stave pod političku kontrolu. SDA će nastojati da u naredne dvije godine smanji administraciju za 20 posto, smanjiti plaće u javnom sektoru, smanji plaće direktorima javnih preduzeća na maksimalno 3,5 prosječnih plaća i ukine naknade za rad u komisijama. Cilj SDA je energetski pouzdana BiH. SDA će zato podržati donošenje Strategije razvoja energetike BiH, koja će, između ostalog, sadržavati i projekte izgradnje novih energetskih objekata, alternativne izvore snabdijevanja gasom, kao i sistem uvođenja evropskih standarda u kvalitetu energenata. S ciljem poboljšanja i unapređenja transportne i komunikacijske infrastrukture SDA će se zalagati za izgradnju novih 100 kilometara autoceste i brze ceste. ADMINISTRACIJA: ZAPOŠLJAVANJE: SDA će podržati izmjene Zakona o radu i kolektivnog ugovora poštivajući principe socijalnog dijaloga. Planirano je razvijanje slobodne industrijske zone s poreskim olakšicama za kvalitetne investitore koji će zapošljavati više od 250 osoba, sufinansiranje zapošljavanja 10.000 do 12.000 nezaposlenih, kao i obuka, stručno osposobljavanje i usavršavanje 5.000 do 7.000 nezaposlenih na godišnjem nivou, na osnovu povećanja iznosa sredstava koja se izdvajaju za aktivne mjere zapošljavanja. organiziraju u zonama povratka u RS. Planirano je da se sva ministarstva uključe u podršku procesa povratka, oformi garantni fond pri Vladi FBiH za podršku firmama povratnika u RS kod kreditnog zaduženja, te hitno rješavanje problema u obrazovnom procesu Bošnjaka u RS. OBRAZOVANJE: SDA će raditi tički prioriteti SDA su punopravno članstvo u NATO i EU, regionalna saradnja, posebno sa susjednim državama, privlačenje stranih investicija, podrška poslovnoj zajednici iz naše zemlje u nastupu na inozemnom tržištu i zaštita interesa naših građana u svijetu. SDA će i dalje raditi na unapređenju prijateljskih odnosa sa zemljama Istoka, posebno članicama OIC i intenzivirati ekonomsku saradnju sa poticanjem ulaganja u našu zemlju i jačanjem trgovinskih odnosa. U okviru državnih institucija i na druge načine, SDA će posebnu pažnju posvetiti anuliranju antibosanskih i antibošnjačkih lobiranja u svijetu. na efikasnom i kvalitetnom obrazovnom sistemu, čiji je razvoj povezan s potrebama tržišta, ekonomskog i društvenog razvoja BiH. Cilj je formiranje državnog ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu. Insistirati će i na reformi finansiranja visokog obrazovanja u skladu sa preporukama Evropske asocijacije univerziteta, izdvajanja do dva posto na svim nivoima vlasti za nauku. Planira se reforma i racionalizacija zdravstvenog sistema, uz jačanje principa solidarnosti, kako bi obezbijedili zdravstvenu zaštitu građana od rođenja do kraja života, s posebnom brigom za zdravlje osoba treće životne dobi, te onih koji boluju od malignih i kardiovaskularnih bolesti. SDA će se zalagati i za formiranje Ministarstva zdravstva na nivou države BiH. BORCI, POVRATNICI: SDA će insistirati na pravičnoj kategorizaciji i materijalnom obezbjeđenju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Smatra da će se izmjenama zakona u FBiH osigurati kontinuitet korištenja ostvarenih prava povratnicima. Do tada će donošenjem privremenih mjera biti osigurano korištenje tih prava, ekonomski jačati proces povratka kroz stimulaciju firmi iz FBiH da dio svoje proizvodnje IDEMO U NATO: Vanjskopoli- POPLAVE: Što se tiče saniranja posljedica nastalih od poplava, SDA ističe da je prioritet izgradnja kuća i hitna obnova stanova, škola, domova zdravlja i puteva oštećenih i porušenih u poplavama. Pored ažurnog i efikasnog djelovanja Fonda za pomoć nastradalim, SDA će insisitirati na besplatnoj dodjeli građevinskog zemljišta svima koji su ostali bez kuća, dodjeli nužnih dozvola za izgradnju kuća bez naknada i osiguranju komunalnih priključaka bez naknada. Softić: Konkretne mjere “Program je sveobuhvatan i, što je najvažnije, bosanskohercegovački. Zalaže se za uređenje ekonomskog, društvenog, političkog i funkcionalnog sistema na nivou cijele BiH, što je osnovna pretpostavka implementiranju svega onoga što je dobro markirano u samom programu: stimuliranje domaćih i stranih investicija, zapošljavanje, rasterećenje poduzetnika, smanjenje javne potrošnje, racionalizacija javne uprave, jačanje finansijske discipline i ostalo. Ponuđene su konkretne mjere za ispunjenje postavljenih ciljeva. Posebno bih izdvojio mjere za poboljšanje poslovnog ambijenta, mjere za ključne sektore privrede, te za smanjenje nezaposlenosti”, kazao je Senad Softić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Ahmetlić: Jasni odgovori na krizu „Svojom izbornom Platformom SDA demistificira mnoga pitanja, jasnije i odlučnije nego ikada do sada daje odgovore i smjernice, te nudi jasne izlaze iz složenog socio-ekonomskog stanja društva. Naglasak na ubrzan ekonomski oporavak, razvoj i zapošljavanje najprioritetnija su pitanja. Takav izazov mogu pred sebe postaviti samo jake i dobro organizirane stranke, a to je nesumljivo SDA. Stoga, poštovani glasači, svoj glas, s punim povjerenjem, povjerite SDA. To je po vas i društvo neosporno najprofitabilnija politička investicija. Sa SDA nikada ne gubite, vaša budućnost je izvjesnija, a zadani ciljevi postaju realniji!“, kaže Izudin Ahmetlić, generalni direktor grupacije HIFA – OIL. 3 IN MEMORIAM: SULEJMAN TIHIĆ (1951. – 2014.) Amanet: Čuvajte jedinstvo stranke Sa dženaze predsjednika SDA Jaka SDA, jaka Bosna i Hercegovina Zahvaljujući njegovoj apelaciji Ustavni sud BiH je 2012. zaključio da manji bh. entitet nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o statusu državne imovine na teritoriji RS-a, te je stavio pod zabranu raspolaganja Nakon duge i teške bolesti, u četvrtak, 25.9.2014. godine, u 63. godini u Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo preminuo je Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA). Tihić je funkciju predsjednika SDA obavljao od 2001. Bio je omiljen kod prijatelja i kolega, a poštovan kod svojih političkih protivnika u BiH. Sulejman Tihić će javnosti ostati poznat kao nespecifičan lider. Smiren i tih, pouzdan, tvorac politike “korak po korak”, koju je SDA provodila u poslijeratnom periodu. Amanet U pismu kojeg je 23. juna ove godine iz bolesničke postelje poslao članovima Glavnog odbora SDA, Sulejman Tihić upozorava da je politička situacija u BiH teška, poziva da SDA preuzme inicijativu i ponudi odgovarajuća rješenja. “Drago mi je da ćete raspravljati o konceptu ekonomskog razvoja 2014.- 2018. I da će to biti esencijalni dio naše platforme za izbore ove godine. Ono što nam je u ovom trenutku potrebno, osim deblokade EU i NATO puta, jeste intenzivan ekonomski razvoj i kvalitetniji standard naših građana. Ovu godinu su do sada obilježili opravdani protesti građana u februaru i elementarne nepogode u maju. Mislim da je stranka u oba slučaja ispravno reagirala. Prijedlozi i mjere SDA su poslužili kao osnova državnim organima za akciju. Istrajte u realizaciji usvojenih zaključaka. Ispunjavanje opravdanih zahtjeva građana i otklanjanje šteta elementarne nepogode mora biti naš prioritet. Za sve ove aktivnosti potrebna nam je jaka SDA. Čuvajte jedinstvo stranke. Držite se Programske deklaracije i Statuta. U procesu donošenja odluka nastojte postići što je moguće širi konsenzus. Jedino na takav način možemo ispravno odgovoriti izazovima”, poručio je Tihić. Tokom svog višegodišnjeg političkog djelovanja Tihić je Ustavnom sudu BiH podnio više apelacija, a najvažnija među njima odnosila se na rješavanje statusa državne imovine. Januara 2011. godine Tihić je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji entiteta Republike Srpske (RS), a koji je Narodna skupština usvojila 14. septembra 2010. i kojim je definirano da ta imovina bude uknjižena na manji bh. entitet. Državna imovina Ustavni sud BiH je 13. jula 2012. godine zaključio da manji bh. entitet nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije Zakona o statusu državne imovine na teritoriji entiteta RS, te je stavio pod zabranu raspolaganja. Da je Ustavni sud BiH odlučio drugačije, zakon bi omogućio knjiženje i upis u zemljišne knjige državne imovine koja se nalazi u RS u korist tog entiteta. Osim toga, primjenom zakona otežao bi se proces rješavanja pitanja državne imovine, koji je od ogromnog značaja za daljnje pregovore s Evropskom komisijom u procesu apliciranja BiH za prijem u Evropsku uniju. Ovo je jedna od najvažnijih odluka Ustavnog suda BiH od njegovog osnivanja, te velika pobjeda Sulejmana Tihića i SDA u očuvanju cjelovitosti i nezavisnosti BiH. Sva nastojanja iz entiteta RS da i na ovaj način pokušaju rasturiti državu BiH još jednom su zakonski spriječena. Tihić je nakon odluke Ustavnog suda izjavio da ova presuda Prijatelji potvrđuje kontinuitet postojanja BiH, što je veoma bitno i u pravnom i političkom smislu, s obzirom na pokušaje i teze koje dolaze iz RS da je BiH nastala u Dejtonu mehaničkim spajanjem dva entiteta. Ocijenio je da se radi o, možda, najvažnijoj odluci Ustavnog suda od njegovog postojanja, koja bi se mogla staviti u ravan s odlukom o konstitutivnosti naroda BiH. “Bez te presude mi smo mogli biti izloženi ucjenama, dogovorima koji bi mogli biti na štetu BiH, kao što sada imamo situaciju kada je u pitanju jedna potpuno pogrešna interpretacija presude Sejdić - Finci”, rekao je Tihić. Aprilski paket Po apelacijama Sulejmana Tihića, Ustavni sud BiH utvrdio je da grb i zastava Federacije BiH, te grb i himna RS nisu u skladu s Ustavom BiH jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i da određeni članovi Zakona o slavama i svetkovinama nisu u suglasnosti s ustavnim principom ravnopravnosti konstitutivnih naroda, građana i ostalih u BiH i da su diskriminirajućeg karaktera. Sulejman Tihić bio je mudar i tolerantan političar koji je stvarao i gradio mostove za budućnost naše zemlje. Svojom politikom “korak po korak”, strpljivošću i upornošću, izgradio je i ojačao institucije BiH. Nažalost, jedan projekt na kojem je radio, a to je “Aprilski paket”, nije usvojen, a da jeste, danas ne bismo bili u ovako teškoj situaciji. Samo zbog političke manipulacije, jeftinih političkih poena i gole borbe za vlast, pojedine su stranke srušile paket ustavnih promjena i nakon 2006. preuzele ulogu vodeće stranke, sve do 2010. „Aprilski paket” je značio jaču i funkcionalniju državu BiH i slabije entitete. Međutim, neozbiljni, neodgovorni političari i avanturisti srušili su ovaj sporazum, stavljajući tako lične i uskostranačke interese ispred interesa države i naroda. U takvoj atmosferi, 2006. pobijedile su politike isključivosti, politike sve ili ništa zbog čega su BiH i njeni građani izgubili četiri godine. Na drugoj strani - u RS, političari koji su pristali na kompromise u „Aprilskom paketu” vratili su se na startne dejtonske pozicije, boreći se ne samo da zadrže loša dejtonska rješenja, već da ospore i ponište do tada provedene reforme. “Tada su kola krenula nizbrdo. One snage koje su protiv BiH, sada koriste mehanizme Dejtonskog sporazuma, te pokušavaju otežati ili onemogućiti rad institucija BiH. Također, žele otežati rad na postizanju novih rješenja kao poput ovih u slučaju ‘Sejdić-Finci’. Zato je situacija u BiH unazad nekoliko godina dosta složena. Nemamo rješenja mnogih pitanja. Međutim, nadamo se da će građani na sljedećim izborima prepoznati one političare koji negiraju BiH i shvatiti da je to njima na štetu”, izjavio je Sulejman Tihić jednom prilikom. Od advokata do člana Predsjedništva BiH Prije nego se počeo baviti politikom bio je cijenjen advokat i sudija u rodnom Bosanskom Šamcu. Rođen je 26. novembra 1951. u Bosanskom Šamcu, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1975. U periodu od 1975. do 1983. bio je sudija i javni tužilac u Bosanskom Šamcu, a potom advokat do 1992. Stranci demokratske akcije se pridružuje 1990. godine, a jedan je od osnivača ove stranke u Šamcu. U periodu od maja do augusta 1992. bio je zatočenik u logorima u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici (Beograd, Srbija) i Sremskoj Mitrovici (Srbija). Nakon oslobađanja iz logora bio je od 1994. do 1996. šef konzularnog odjela Ambasade Bosne i Hercegovine (BiH) u Njemačkoj. Od 1996. do 1999. Bio je ministar - savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Od 1996. do 2000. bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te njen potpredsjednik od 2000. do 2002. U oktobru 2002. godine na općim izborima izabran je za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. 4 Olovo: U nasipe rijeka uloženo 80.000 KM Zahvaljujući dvomjesečnim naporima na čišćenju riječnih korita iz kojih je izvučeno na desetine hiljada kubika riječnog nanosa, poplave su u augustu mimoišle Olovo. Podsjetimo, Olovo, grad smješten na obalama tri rijeke, u majskim je poplavama bio jedan od najpogođenijih gradova u BiH i od 14. do 16. maja bukvalno je bio pretvoren u jezero. Načelnik općine Olovo Džemal Memagić kaže da se sredstva predviđena za sanaciju šteta prouzrokovanih poplavama planski troše. “Znali smo da moramo očistiti rije- ke. Uložili smo u izgradnju nasipa jedne zaobilaznice, čija je predračunska vrijednost oko 80.000 KM”, objasnio je načelnik Memagić. Šef Službe civilne zaštite Općine Olovo Avdo Degirmendžić rekao je da su iz korita rijeka, samo u gradskom jezgru Olova, izvadili preko 60.000 kubnih metara materijala. Računajući i ostale rijeke i pritoke izvađeno je milion kubika materijala. “U zadnjih 10 godina približno tri kompletna budžeta Općine usmjerili smo na zaštitu od voda”, istakao je Degirmendžić. Izetbegović posjetio poplavljena područja Para ima, fale projekti Mnogi su već živjeli na rubu egzistencije. Sada su ostali i bez svojih domova i ne mogu se sami oporaviti. Moramo im pomoći, poručio je Izetbegović Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je tokom svojih posjeta poplavljenim područjima, između ostalog, angažovao tri ekipe Elektrodistribucije radi hitnog uspostavljanja dotoka električne energije u Maglaj, dostavu kola Hitne pomoći i lijekova za Maglaj, organizaciju konvoja od dva šlepera lopata i ostalih potrepština, koje su iz Goražda upućene u Maglaj i Zenicu. Euro po euro, 809 miliona U saradnji s Oružanim snagama BiH, osiguran je agregat za Dom zdravlja u Maglaju, obezbijeđena koordinacija s BH Telecomom radi uspostave baznih stanica, angažirane cisterne KJKP rada, koje su bile u Olovu i Maglaju, te izvršeno mobiliziranje 2.000 osoba u Gradačcu, koje su bile angažirane u pružanju pomoći u Posavini . Na Izetbegovićevu inicijativu također su osigurana i dva agregata za Odžak. Predsjedavajući Izetbegović, sa svojim saradnicima, ostaje u punom kapacitetu angažiran na prikupljanju pomoći za narod najugroženijih područja u BiH. Elementarna nepogoda koja je pogodila BiH prevazišla je njene granice i pogodila cijeli region zapadnog Balkana. „Želim izraziti naše divljenje i zahvalnost internacionalnim organizacijama i finansijskim institucijama, koje su već izdvojile sredstva za obnovu zemlje”, rekao je Izetbegović na donatorskoj konferenciji u Briselu. Istakao je zadovoljstvo što na konferenciji prisustvuje zajedno sa Očišćena korita olovskih rijeka predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, te je izrazio nadu da će se dvije zemlje obnoviti sredstvima prikupljenim na konferenciji. ”Ova konferencija je primjer naše saradnje. U maju smo pogođeni katastrofalnim poplavama koje su izazvale velike štete. Voda se zadržavala u nizinama veoma dugo. Stotine klizišta bilo je aktivno i brojne općine u BiH su pogođene”, rekao je Izetbegović. Naglasio je da su brojni građani ostali bez svojih domova i rekao da bi neki od njih, ukoliko im se ne pomogne, mogli dočekati zimu bez krova nad glavom.” “Ono što su naši ljudi gradili godinama nestalo je za tren. Mnogi su već živjeli na rubu egzistencije. Sada su ostali i bez svojih domova i ne mogu se sami oporaviti. Moramo im pomoći”, rekao je Izetbegović. Štete nastale prilikom poplava BiH procjenjuju se na četiri milijarde konvertibilnih maraka. Za otklanjanje posljedica poplava u BiH na donatorskoj konferenciji u Briselu prikupljeno je 809 miliiona eura. “Sredstva su osigurana, potrebni su projekti, jasne transparentne procedure i koordinacija svega: brži rad, bolja i brza saradnja svih nivoa vlasti u BiH“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Izetbegović je nedavno posjetio Doboj i Maglaj, te naselje Željezno Polje. “Došao sam ovdje sa ljudima iz TIKA-e i predstavnicima građevinskih firmi, sa grupom ljudi koji mogu naći rješenje“, kazao je Izetbegović mještanima. Ide jesen, a i zima će Izetbegović je podsjetio da je problem veliki, te da su se ogromne količine materijala navukle u rijeke i potoke, pa se ponavljaju problemi sa klizištima. “Oni traže vrijeme i valjane projekte, traže velika sredstva. U ovome času moramo nešto interventno uraditi. Treba se do zime otvoriti cesta kojom ova sela mogu komunicirati sa Žepčem i doći do ceste M-17. Ja ću na dnevnoj bazi raditi na tome, da se iznađu sredstva i rješenja, dok nisu počeli snjegovi i kiše. Narod u Željeznom Polju to i zaslužuje“, rekao je Izetbegović. U Maglaju 1.500 kuća pod vodom Prema podacima lokalne vlasti, u Maglaju je polovinom maja poplavljeno oko 1.500 kuća i stanova, dok je oko 300 kuća ugroženo klizištima. Lokalna vlast nema sredstava da pomogne oštećenima, a Mehmed Mustajbašić, načelnik Općine Maglaj, kaže da s općinskim budžetom od pet do šest miliona KM ne može značajnije pomoći ugroženim građanima i uništenoj infrastrukturi grada. Javne ustanove u Maglaju obnavljaju se sredstvima Razvojnog pro- grama UN-a , a očekuje se pomoć Fonda za podršku nastradalim područjima od prirodne nepogode Federacije BiH. Načelnik, koji je i član UO Fonda, kaže da se, naža- lost, u Federaciji BiH sve svelo na Fond i interventnu pomoć, te da ne zna hoće li država obeštetiti nastradale. 5 Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Gornji Vakuf/Uskoplje Za regulaciju korita rijeke Vrbas 350.000 KM Općina Gornji Vakuf - Uskoplje smještena je u gornjem toku rijeke Vrbas, koja je od vitalnog značaja za ekonomski prosperitet ove lokalne zajednice, naročito poljoprivredne grane i turizma. Ugroženim 3.700.000 KM Za popravku podova, stolarije i zidova osigurano 454.130 KM za 158 domaćinstava u FBiH, te RS-u 2.537.712 KM za 878 domaćinstava U maju ove godine, nakon Odluke Vlade FBiH o proglašenju stanja prirodne nesreće na području Federacije BiH, uzrokovane obilnim kišnim padavinama, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je Odlukom ministra formiralo operativni štab za pružanje pomoći raseljenim osobama i povratnicima. kom kukuruzu za obnovu sjetve, sanaciji putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture manjeg obima na poplavljenim povratničkim područjima. Krizni štab Za realizaciju ove pomoći ministrastvo je izdvojilo 3.701.006,93 KM. Federalna direkcija robnih rezervi izdvojila je 645.300,00 KM za sjeme kukuruza za obnovu sjetve i 60.000 litara dizel goriva. Ugroženima je hitno poslana pomoć u paketima hrane, higijenskim potrepštinama i dezinfekcionim sredstvima, kolicima, čizmama, rukavicama, lopatama, stočnoj hrani, medicinskim maskama za lice, gorivu, sjemens- Uz koordinaciju aktivnosti sa ministarstvom hitnoj pomoći povratnicima u poplavljenim područjima uključili su se i UNDP (koncentrat đubriva i sjeme kukuruza), Islamic Relief Worldwide (sjeme kukuruza i đubrivo Održan Savjet načelnika općina Poplave u BiH, bile su povod da se u Sarajevu održi sjednica Savjeta načelnika općina - kandidata SDA. Sjednicom Savjeta načelnika predsjedavao je zamjenik predsjednika Savjeta Nedžad Koldžo. Sjednici su prisustvovali i Amir Zukić- sekretar Savjeta načelnika i generalni sekretar SDA i Sanjin Halimovićpotpredsjednik SDA. Savjet načelnika ima zadatak da koordinira pružanje pomoći općinama pogođenim poplavama od općina koje to nisu. Savjet je usvojio hitne mjere pomoći općinama pogođenim poplavama i klizištima. Savjet načelnika SDA traži hitnu pomoć od svih struktura prema pogođenim općinama u okviru pomoći drugih jedinica lokalne samouprave, kantona, federacije i federalnih institucija, kako bi se hitno zbrinuli svi pogođeni katastrofom i otklonile dugoročne posljedice. Ukazujući na ogromne poslje- dice poplava u BiH, Republika Turska je izrazila želju da preuzme odgovornost i pomogne pogođenim općinama u BiH. Jednoj ugroženoj općini u BiH će pomoći jedna općina iz Republike Turske. - 154.625,50 KM , Katar Al Khairia - Katar Charity (sjeme kukuruza - 4.947,50 KM, Human Appeal International (sjeme kukuruza, đubrivo - 30.000 KM, Nedwe (sjeme kukuruza, đubrivo, gorivo-154.300 KM), Kuvajtski Gen- eralni komitet za pomoć (paketi hrane i higijenskih potrepština) i Udruženje za Blagostanje (paketi hrane i higijenskih potrepština). Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u maju za sanaciju manjih šteta na poplavljenim objektima (podovi, unutarnja i vanjska stolarija, zidovi i drugo) izdvojilo 454,130 KM za 158 domaćinstava u Federacijii BiH, te u Republici Srpskoj 2.537.712 KM za 878 domaćinstava. Materijal za 1.036 kuća Imajući u vidu značaj i hitnost sanacije kuća na poplavljenim područjima u povratničkim naseljima, za 1036 kuća/korisnika obezbijeđena je isporuka građevinskog materijala, a u pripremi je izgradnja 10 kuća po sistemu “ključ u ruke” na području općine Žepče. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica osiguralo je za ugrožene u poplavama 889.604 KM, Direkcija robnih rezervi 645.300 KM, te 60 tona goriva, a humanitarne organizacije 343.873 KM. Načelnik ove općine Sead Čaušević naglašava da se posebna pažnja poklanjala održavanju korita Vrbasa. U prošloj godini utrošeno je 350.000 KM za regulaciju korita rijeke Vrbas, što je jedan od najvažnijih realiziranih projekata ove općine“, kazao je načelnik Čaušević. Početkom maja ove godine dovršeno je i saniranje udarnih rupa na gradskim ulicama i lokalnim putevima s asfaltnim zastorom kolnika, čija je vrijednost radova iznosila 24.800 KM, ali i obnova zgrade općinske administracije, u vrijednosti dva miliona KM. Velika pažnja se posvetila i industrijskoj zoni, na čiju je izgradnju i obnovu potrošeno milion KM. 6 EKONOMIJA: Turska kreditna linija Prema bankarskoj evidenciji do sada je privrednicima i fizičkim licima u BiH plasirano ukupno 156.354.007 KM Ribnjak u Žepi, milion KM turskog kredita Siguran posao za 5.700 nezaposlenih 2.053 povratnika je dobilo kredit koji im je obezbijedio stabilan izvor sredstava za život Desetogodišnji projekt, kojeg je pokrenula Vlada Republike Turske u iznosu od 100 miliona eura (195.583.000 KM) i koji se implementira putem dvije banke, samo u prvih 18 mjeseci osigurao je zaposlenje za više od 5.700 ljudi. Bosna Bank International d.d. (BBI) i Ziraat Bank BH d.d. prezentirale su zvanične podatke o implementaciji turske kreditne linije. BBI: Turska kreditna linija desetogodišnji je revolving projekt čiji su efekti vidljivi iz mjeseca u mjesec. Prema bankarskoj evidenciji do sada je privrednicima i fizičkim licima u BiH plasirano ukupno 156.354.007 KM. Od toga BBI banka plasirala je 76.243.000 KM, a Ziraat Bank BH d.d. 80.111.007 KM. BBI banka plasirala je 53.092.000 u privredne projekte što je omogućilo zapošljavanje 817 radnika. Također, finansirajući ove projekte indirektno je kroz kooperantski odnos uposleno dodatnih 780 kooperanata. ZIRAAT BANK: U istom periodu Ziraat Bank BH d.d. je plasirala 72.193.159 pravnim licima, čime je omogućeno 1.060 novih radnih mjesta, te preko 1.000 ugovorenih kooperantskih odnosa. Iz Turske kreditne linije putem BBI banke finansirano je 1.666 povratničkih do- maćinstava u ukupnom iznosu od 23.150.000, dok je iz istih sredstava putem Ziraat Bank BH d.d. fizičkim licima plasirala 7.917.848 KM za 387 povratničkih porodica. POVRATAK: “Zahvaljujući turskoj kreditnoj liniji 2.053 povratnika je dobilo sredstva koja su im pomogla da osiguraju stabilne izvore sredstava za život. Uzmemo li u obzir da jedna prosječna porodica broji oko 3.26 člana (podatak Agencije za statistiku BiH iz novembra 2013. ) lahko je zaključiti da je na ovaj način, putem turske kreditne linije olakšan povratak i život u prijeratnim domovima za više od 6.500 ljudi”, saopćile su ove banke. Pomenute banke nastavljaju sa implementacijom ovog vrlo značajnog društveno odgovornog, desetogodišnjeg projekta koji podržava povratničku populaciju, ali i privredu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući sredstvima turskog kredita danas se zapošljavaju povratnici u Prijedoru, Derventi, Zvorniku, Srebrenici, Bratuncu, Foči, Osmacima, Goraždu, Čajniču i drugim mjestima, ali i nove generacije, koje, uprkos svemu, ostaju da žive u svojim avlijama, obnavljaju prijeratne domove i stvaraju ugodniju budućnost za porodice. LJEKOVITO BILJE: Maočanka Commerce prva je firma u Bosni i Her- cegovini koja je implementirala GLOBALGAP standard, kojim se garantira visoki standard kvalitete proizvoda, zaštite okoliša i ljudi. Osim toga, posjeduju i organski certifikat za ljekovito bilje, te obavezu provođenja regulative (EC)834/2007 i (EC) 889/2008 kroz edukaciju sakupljača i programa prerade. U 2014. godini su implementirali i IFS standard, koji je garancija visoke kvalitete i sigurnosti proizvoda. “Naše proizvode plasiramo prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biljnim apotekama i trgovačkim centrima u BiH. Većinu proizvodnje, 90 posto, izvozimo na tržište Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Rusije i Srbije. Sredstva iz turskog kredita koja smo uzeli u BBI banci pomogla su nam da ostvarimo svoje planove o proširenju. Investirali smo u izgradnju fabrike za preradu voća koja će početkom nove godine početi sa radom. Kapacitet fabrike je 1.500 do 2.000 tona voća godišnje. Osim šljive planirane su i prerade jabuke i kruške. Voće otkupljujemo iz cijele BiH. Turski kredit dodatni je podsticaj Ribarstvo Slap iz Žepe useljavanjem ribne mlađi u novosagrađene bazene, okončalo je značajan investicijski projekat izgradnje Ribnjaka vrijedan 2,3 miliona maraka Voće promet, posao za 30 ljudi 7 Firme koje su dobile kredit Hercegovinalijek 1.500.000 KM RIZ Krajina 600.000 KM Elchytex Rosewood Bekto Preciza Inox Ajanović Prevent Krajinović 750.000 KM 1.000.000 KM za razvoj i rast našeg biznisa”, kaže Ibrahim Tursunović, vlasnik kompanije Maočanke koja ima 14 stalno zaposlenih, 50 sezonskih radnika, 137 kooperanata i 500 sakupljača ljekovitog bilja. Ideju da ljekovito bilje, osim za kućnu apoteku, prerađuje i prodaje donijela je Novaliji veliki poslovni uspjeh. Maočanka godišnje proda 100 tona sušenog ljekovitog bilja i 1.500 do 2.000 tona svježe šljive. HEMIJA: Jedan od korisnika turskog kredita je i kompanija EZ iz Busovače, koja je počela kao mali porodični biznis sa dva zaposlenika. Ova kompanija danas ima 86 zaposlenih, a njihovi proizvodi mogu se naći na policama u velikim trgovačkim centrima u regionu, Evropi, Aziji i Africi. “BBI banka nas je prepoznala kao partnera i kao domaću kompaniju i ponudila nam tursku liniju, koja je trenutno najpovoljnija na finansijskom tržištu. S nama su bili i u projektu izgradnje proizvodnog pogona. Ova saradnja nastavljena je i dalje. Zahvaljujući BBI banci, širimo proizvodne kapacitete, podižemo i dva nova skladišta od 1.200 i 1.400 kvadratnih metara”, kaže Mahir Mujić, direktor EZ Busovača. NAMJEŠTAJ: Proizvođač modernog pločastog namještaja Bosna Wood iz Viteza također je jedan od korisnika turske kreditne linije i kompletan asortiman izvozi u Evropsku uniju. “Biznis smo počeli kao pilana 1999. Otac, koji je bio glavni incijator, ali i brat Tarik i ja željeli smo učiniti više kako bi naša zemlja bila poznata kao destinacija za izradu vrhunskih, finalnih proizvoda. Vrijedilo je investirati, jer smo u veoma kratkom vreme- 1.065.000 KM 1.000.000 KM nu počeli proizvoditi namještaj. Posjedujemo vlastitu kontrolu, a proizvodnja se obavlja na najsavremenijim mašinama, pa su mini kuhinje i dječije sobe ubrzo našle put na tržište Evropske unije”, govori o počecima rada kompanije Bosna Wood Adnan Hodžić, direktor. U kompaniji je stalno zaposleno 30 radnika koji su za prvih osam mjeseci ove godine ostvarili promet od milion eura. Turski kredit koji smo uzeli u BBI banci pomogao nam je da proširimo proizvodne kapacitete. Naša strategija je rast i širenje “Turski kredit koji smo uzeli u BBI banci pomogao nam je da proširimo proizvodne kapacitete. Naše strategije su rast i širenje. Do 2016. godine planiramo graditi novi objekt u kojem će biti smješten novi proizvodni pogon. To će omogućiti i dodatna radna mjesta”, naglašava Hodžić. HIDRA STIL: Ovaj je kredit dobila i kompanija Hidra Stil iz Brčkog i, zahvaljujući njemu, zaposlit će 15 novih radnika. Inače, Hidra Stil je vodeći proizvođač kupaonih kada od livenog-sanitarnog akrila u BiH. Investicija iz turskog kredita rezultirala je i proširenjem proizvodnog programa, pa Hidra Stil, osim kupaonih kada od livenog akrila, sada u svojoj ponudi ima i visokokvalitetne tuš kabine i kupaoni namještaj sa umivaonicima od polimramora. 3.400.000 KM 1.955.830 KM “Za kvalitetan i dobar proizvod tržište se uvijek nađe. Prvi u BiH uveli smo inovativnu metodu proizvodnje kupaonih kada od livenog akrila. S turskom linijom pokrenuli smo i proizvodnju umivaonika i tuševa od livenog mermera”, kaže Sead Huseinbašić, direktor kompanije Hidra Stil. IZVOZ: Ova kompanija više od 70 posto svog proizvodnog asortimana plasira na bosanskohercegovačko tržište, a ostatak izvozi u Hrvatsku i Crnu Goru. Namjera im je širiti se ka jugu, jer njihove proizvode i tamo traže. Osim proizvodnih pogona, u njihovom portfoliju se nalazi i prodajni centar u Brčkom u kojem se mogu pronaći svi proizvodi iz oblasti sanitarija i centralnog grijanja. “Naša zemlja je prelijepa, a uz kvalitetan rad, uspjeti se može i ovdje. U narednom periodu radit ćemo na proširenju kapaciteta i tržišta, unapređenju kvalitete i jačanju trenda. Trenutno imamo 40 zaposlenika, a strategija našeg razvoja je dalje širenje”, zaključuje Huseinbašić. U zvorničkom naselju Glumina je presjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zvanično otvorio fabriku za preradu voća i povrća “Voćar promet” u kojoj će posao dobiti 30 ljudi. Uz prisustvo privrednika i predstavnika svih nivoa vlasti Izetbegović je naglasio značaj ovakvih projekta u smislu zapošljavanja i ekonomske održivosti povratka. Riječ je o još jednoj uspješnoj realizaciji turskog kredita, a posao u pogonima “Voćara” uglavnom će dobiti povratnici opštine Zvornik. Zadruga “Voćar” okuplja više od hiljadu kooperanata iz Podrinja i drugih općina u ovom dijelu BiH. Osman Muharemović, 15.000 KM kredita za farmu Nove mašine za Alma Ras Alma Ras broji 585 uposlenika, sa stalnom tendencijom širenja proizvodnje i prijema novih radnika. “Oko 35% proizvoda izvozimo, a ostalo je u našoj širokoj prodajnoj mreži u BiH“, kaže Almasa Memagić, direktorica kompanije Alma Ras, dodajući kako je posebno čini sretnom činjenica da su otvorili proizvodni pogon u Srebrenici."Pogon u Srebrenici zapošljava 50 radnika i veoma nas raduje da smo ljudima u ovom dijelu BiH, povratnicima, otvorili mogućnost zaposlenja. Finansiranje iz turske linije, koje smo uzeli u BBI banci, rezultiralo je kupovinom novih mašina, proširenjem proizvodnog pogona i zapošljavanjem osam novih radnika“, zaključuje direktorica Memagić. Proizvodni program u kompaniji Alma Ras Bekto Precisa zaposlio 50 novih radnika “Sredstva iz turske linije, koja smo uzeli u BBI banci, rezultirala su zapošljavanjem novih 50 radnika“, kaže Enisa Bekto, generalna direktorica kompanije Bekto Precisa. Inače, Bekto Precisa iz Goražda sinonim je za poslovni uspjeh. Pouzdanost, povjerenje i kvaliteta odlike su koje su ih dovele u današnju poziciju. U početku zamišljena kao mala porodična firma, „Bekto Precisa“ je danas kompanija evropskog formata koja se prostire na više od 50.000 kvadratnih metara i u čijim pogonima radi oko 450 ljudi na 300 najmodernijih industrijskih mašina. Višedecenijsko iskustvo u oblasti proizvodnje visokosofisticiranih industrijskih alata za plastiku i obojene metale, kao i kombinacije metal-plastika, ali i mnogobrojnih proizvoda koji se brizgaju od plastike, a koji imaju široku primjenu u više industrijskih grana, rezultiralo je poslovnom saradnjom s vodećim svjetskim brendovima. Počeli su sa osam uposlenika, ali se posao počeo širiti. Analizirali su tržište i zahtjeve kupaca i prema tim pokazateljima planirali svoje naredne korake. Bakir Izetbegović u posjeti Bekto Precizi 8 Razvoj turizma u D. Vakufu Put za Ajvatovicu 2,5 miliona KM Ramiz Salkić, kandidat za predsjednika/potpredsjednika RS Koalicija Domovina okuplja probosanske stranke Nema više rasipanja glasova povratnika Predstavnici “Domovine” uvjereni su da će sa više poslanika u Narodnoj Skupštini RS imati mogućnost da se izbore za svoja prava Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske na Općim izborima 12. oktobra moći će glasati za entitetski i državni nivo vlasti. Za nivo Narodne Skupštine RS i predsjednika RS, sedam probosanski orijentisanih stranaka odlučilo je da nastupi jedinstveno u okviru Koalicije “Domovina”, cijeneći da na ovaj način mogu ostvariti više prava i mogućnosti nakon izbora. Stranke Koalicije nastupaju zajedno i na državnom nivou, ali ne pod ovim imenom, već su za poslanike u Predstavničkom domu PS BiH kadrovi iz svih stranaka ove koalicije kandidovani na listi SDA. Formiranje Koalicije “Domovina” je, zapravo, odgovor na dugogodišnje rasipanje glasova na stranke i kandidate koji ne mogu preći iz- Jedinstvena država BiH nema alternative. Ne prihvatam nijedno rješenje osim jedinstvene, cjelovite i nedjeljive države duzećima, u školama, nedovoljno ih je u policiji… Kao povratnici, Bošnjaci i Hrvati nemaju prava i tretirani su kao građani drugoga reda. U školama se ne dopušta pohađanje nastave na bosanskom i hrvatskom jeziku. Povratnici nisu ravnopravni prilikom konkursa za posao. Vlada RS ne želi investirati u obnovu infrastrukture i stambenog fonda povratnika. Kulturne institucije Salkić : razgovor sa povratnicima borni prag, zbog čega se gube poslanička mjesta, a sa njima i uticaj u Narodnoj Skupštini RS. Bošnjaci i Hrvati nisu zastupljeni u institucijama RS u skladu sa popisom iz 1991. niti u skladu sa trenutnim stanjem na terenu. Nema ih u javnim pre- Bošnjaka i Hrvata su osuđene na odumiranje, a bilo koji oblik organizovanja nailazi na ignoranciju. “Svjesni činjenice da smo žrtve diskriminacije jednonacionalnog režima odlučili smo da zajednički nastupimo, da izrazimo svoje neza- dovoljstvo i protest zbog diskriminacije, ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i da demokratskim putem izborimo svoja prava”, navode iz Koalicije. Predstavnici “Domovine” uvjereni su da će sa više poslanika u Narodnoj Skupštini RS imati mogućnost da se izbore za svoja prava, pri tome ne uskraćujući prava drugima. Glas za ovu koaliciju je glas za domovinu Bosnu i Hercegovinu! Kandidat “Domovine” za predsjednika/potpredsjednika RS je Ramiz Salkić, kadar SDA, dugogodišnji političar iz Bratunca i aktuelni potpredsjednik Narodne skupštine RS-a. Salkić uživa veliki ugled među povratnicima, a zaslužan je za brojne projekte realizovane u Podrinju. “Jedinstvena država BiH nema alternative. Ne prihvatam nijedno rješenje osim jedinstvene, cjelovite i nedjeljive države. Borba za državu BiH mora biti trajna, a na tome putu trebamo stvoriti što veći broj prijatelja i onih koji čuvaju, vole, cijene i poštuju državu, sačinjenu od dva entiteta i Brčko Distrikta BiH, u kojoj su tri naroda potpuno ravnopravna i slobodna”, rekao je Salkić. Izgradnja puta doprinosi razvoju turizma U Donjem Vakufu je pri kraju regulacija rijeke Vrbas, čime će biti otklonjena opasnost od mogućih poplava. Načelnik Općine Donji Vakuf Huso Sušić ističe da je ova investicija jako značajna, posebno zbog poznatih dešavanja koja su zadesila mnoge gradove. Veći kapaciteti U toku je investicija vezana za projekt puta Donji Vakuf-Kamenjača-Kopčić, vrijednosti 1,9 miliona KM, pri čemu je urađena jedna trećina dionice. „Put Prusac-Ajvatovica je završen, a radilo se o investiciji vrijednoj 2,5 miliona KM. Dužina ove putne komunikacije je 4,6 kilometara, čime su stvoreni povoljni uslovi za korištenje lokalnih turističkih kapaciteta“, rekao je Sušić. Dodao je da je završena i ulica Zlatnih ljiljana, projekt vrijedan oko 500.000 KM. „U našoj općini u posljednje dvije do tri godine zasađeno je više od 1.000 dunuma jagodičastog voća i tendencija je da se svake godine povećavaju zasadi. Naša procjena je da se trenutno oko 300 porodica bavi zasadom jagodičastog voća“, kazao je načelnik Sušić. Istakao je da uskoro očekuje izgradnju Agro centra većih kapaciteta za otkup tih proizvoda, što će biti poticaj novim projektima i poboljšanje budžeta naših građana. Njemačko tržište Ukupna investicija za najsavremenije plastenike iznosi 3,9 miliona KM i trenutno je realizirana prva i druga faza gdje je instalirano oko 20.000 kvadratnih metara plastenika. Uglavnom se proizvodi paprika za koju je obezbijeđeno njemačko tržište i sva proizvodnja je unaprijed prodata. „Ove i naredne godine planirana je treća faza koja podrazumjeva instaliranje 48 plastenika, gdje će biti pokriveno oko 40.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta“, kazao je Sušić. Nacrt zakona o porijeklu imovine I imovina političara pod lupom Skupština Kantona Sarajevo (KS) utvrdila je Nacrt zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS. Nosilac izrade prijedloga ovog zakona je Elmedin Dino Konaković, šef Kluba SDA u Skupštini KS. “Odlučni smo uhvatiti se u koštac s korupcijom i kriminalom, posebno s onim u političkim klupama, parlamentarnim skupštinama”, kazao je Konaković. Zakonom se utvrđuje obaveza izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika da prijave imovinu, prihode i porijeklo tih prihoda. Nacrtom je obuhvaćena i bliža rodbina. Konaković smatra da je najosjetljivija tema vezana za formiranje Agencije za borbu protiv korupcije, koja bi trebala biti potpuno nezavisna i raditi bez političkog utjecaja. Za neprijavljenu imovinu ili davanje lažnih podataka o imovini predviđene su novčane kazne u rasponu od 1.000 do 100.000 KM. 9 Na predizbornom skupu u Banovićima više od 20 hiljada građana Dosta je rasipanja bošnjačkih glasova Odlučno ćemo se boriti protiv kriminala, korupcije, zalagati za sigurnost građana, investitora i investicija Predizbornu kampanju za Opće izbore 2014. godine u Bosni i Hercegovini SDA je počela velikim skupom u Banovićima, gdje su se, pred više od 20 hiljada građana, predstavili nosioci listi, kandidati za Skupštinu Tuzlanskog kantona, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. JEDINSTVO: Izetbegović je u svom govoru naglasio da SDA treba nadmoćnu pobjedu, kako bi pobijedili korupciju, siromaštvo, poniženje; nadjačali sile koje BiH drže u blokadi. Tražimo, rekao je, 300 hiljada glasova, kako bi SDA stabilizovala stanje u zemlji i zaposlila 100.000 ljudi. Pozvao je na ujedinjenje te zaključio da je bilo dosta rasipanja bošnjačkih glasova i lažnih obećanja. „Odlučno ćemo se boriti protiv kriminala, korupcije, zalagati za sigurnost građana, investitora i investicija. Smijenit ćemo one koji se nedovoljno energično bore sa nasiljem, kriminalom i nepravdom!“, poručio je Izetbegović. Asim Sarajlić, potpredsjednik SDA govorio je o tome da narod u SDA vidi snagu i to, zbog KIČMA: onih majki koje su 20 i više godina čekale da se u grobnicama, o kojima su komšije šutjele, po Kozarcu i Prijedoru, pronađu njihovi najmiliji. „Bošnjacima se pokušava saviti kičma, da pognutih leđa koračaju svojom zemljom! Svi su uz nas ostvarili lične interese, iskoristili su i rahmetli predsjednika i našeg predsjednika koji je bolestan. Sulejmana Tihića iskoristili su za lični boljitak. Kad narod krene za lijepim obećanjima, onda nam se dešava da se institucije BiH, za koje smo se izborili, koriste da se Bošnjaci ponovo hapse, proganjaju, maltretiraju, izgone iz svojih domova...“, poručio je Sarajlić. 10 Prioritet privredi Bužim, sa svojom okolinom, u svojoj dugoj historiji prošao je kroz mnogobrojne faze koje su do danas ostavile trajne i upečatljive tragove, a ovaj kraj i ljude učinile nadaleko poznatim i prepoznatljivim. Općinski načelnik Agan Bunić prioritetom smatra stvaranje pozitivne klime za razvoj privrede na području ove općine. Ista zemlja, različita prava BIJELA KUGA: BiH na posljednjem mjestu u regionu po natalitetu Godišnje 83 bebe na 10.000 stanovnika „Privrednici će imati poseban tretman kroz moj rad i stavljam im se svim na raspolaganje, a sve s ciljem većeg zapošljavanja. Morate biti jedinstveni, imati jako i organizirano udruženje privrednika i jedinstveno nastupati naspram vlasti“, poručio je načelnik Bunić. Prijedlog je da žene koje rode prvo dijete dobiju do 5.000 KM, a one koje rode drugo i treće dijete do 10.000 KM Prava porodilja u BiH zavise od toga u kojem dijelu zemlje žive, jer ne postoji državna politika koja regulira njihov status. Entitet Republika Srpska ima svoj zakon, a na federalnom nivou svaki kanton ima svoja pravila. Naknade za porodilje su neredovne i neujednačene, a u nekim kantonima ovakav vid podrške natalitetu i ne postoji. Najbolja situacija je u Sarajevu, a najlošija u Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Također, razlika je i u tome da li je porodilja zaposlena ili ne. Svijetla tačka u takvoj realnosti mogao bi biti novi zakon o zaštiti porodice sa djecom, ukoliko dođe do njegovog usvajanja. Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) i poslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Amir Zukić uvidio je potrebu sistemskog rješavanja pitanja zaštite porodica sa djecom i prije više od dvije i po godine inicirao da se jasnije i konkretnije podrže majke porodilje, te da se na federalnom nivou formira porodiljski fond. “Žene su te koje rade, prehranjuju porodicu, educiraju svoju djecu, izvode ih na pravi put. Moramo im olakšati! Porodilje su u nezavidnom položaju. Moramo im poboljšati status, stvoriti ambijent u kojem bi se mladi parovi lakše odlučili da zasnuju porodicu”, izjavio je Zukić. Objasnio je da se novim zakonom želi postići izjednačavanje socijalnih prava porodilja i porodica s djecom na teritoriji cijele FBiH. Porodilje koje nisu u radnom odnosu imale bi pravo na jednogodišnju novčanu pomoć u visini 40 posto prosječne plaće (350 KM). Jednokratna pomoć za opremanje novorođenog djeteta iznosila bi 50 posto od prosječne plaće, a vrijednost naturalnog mjesečnog davanja za pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci ne bi smjela biti manja od 10 posto od prosječne plaće u kantonu. Osim ujednačavanja prava na cijelom teritoriju Federacije, predviđeno je uvođenje prava na novčanu naknadu plate za polovi- Amir Zukić nu punog radnog vremena, kao i dodatna prava za treće i četvrto rođeno dijete. Za svako treće i četvrto novorođeno dijete koje živi u istoj porodici, dječiji dodatak će iznositi 10 posto od prosječne plaće u FBiH. Zaposlene žene će 12 mjeseci nakon poroda imati pravo na 80 posto prosječne plaće u Federaciji, a ostatak do punog iznosa plate ostvarene u mjesecu koji je prethodio poro- diljskom odsustvu isplaćivat će poslodavac. “Predlažem da se na federalnom nivou formira porodiljski fond i da žene koje rode prvo dijete dobiju beneficiju do 5.000 KM, a one koje rode drugo i treće dijete do 10.000 KM. U Prednacrt zakona uvršten je dio moje inicijative, mada ima prostora da se još dorađuje”, rekao je Zukić. KALESIJA: Tri miliona za dvoranu Za izgradnju gradske dvorane u Kalesiji izdvojeno je tri miliona KM, a nova zgrada JP Vodovod i kanalizacija koštat će 250.000 KM. Ovom je preduzeću na upravljanje predata Fabrika vode za piće, vrijedna 1.5 miliona KM. Sa partnerima iz Hrvatske općina ulaže 400.000 KM u obnovljive izvore energije, a napravljen je projekt fekalne kanalizacije za općinu, u koji se investira 110.000 KM. U širenje vodovodne mreže uloženo je 600.000 KM. Realiziran je i veliki broj konkretnih projekata, na dobrobit stanovništva. Tako je, recimo, potpisan ugovor vrijedan više od 27 hiljada KM o izvođenju radova na sanaciji divljih deponija na području više mjesnih zajednica u Bužimu. S ciljem stvaranja ugodnijeg ambijenta življenja svakom građaninu na području bužimske općine, potpisan je ugovor o izvođenju radova na modernizaciji puta Bezi – Bajrektarevića Polje u mjesnoj zajednici Vrhovska. Za izgradnju ovog puta obezbijeđena su sredstva u iznosu 100 hiljada KM. Također je izdvojeno 150 hiljada KM za sanaciju drugih lokalnih puteva. Počela je i prva faza izgradnje decentraliziranog kanalizicionog sistema. Ovaj projekt, u vrijednosti oko 89.000 KM, već odavno čeka svoju realizaciju i značit će rješavanje problema kanalizacije za mnogobrojna domaćinstva. Općinski načelnik je potpisao i ugovore sa predstavnicima 13 nevladinih organizacija koje su ponudile kvalitetne projekte od interesa za lokalnu zajednicu. Iako se Općina susreće sa brojnim ekonomskim poteškoćama, općinski načelnik je našao način da se iz općinskog budžeta za ove namjene izdvoji 16.000 KM, što je svakako znatno više nego prethodnih godina. 11 Salko Selman, predsjednik Kadrovske komisije SDA HADŽIĆI: Ugodni za život Konvencija SDA Na kandidatskim listama 40 posto žena Vodilo se računa o svim aspektima ravnomjernog predstavljanja, a kvalitet i snaga kadrova dovešće SDA do izborne pobjede Jarbol za najveću državnu zastavu Kandidatske liste Stranke demokratske akcije (SDA) za oktobarske Opće izbore garantuju izbornu pobjedu, a treba istaći da liste SDA za izbore čini 40 posto žena, kao i 30 posto mladih i obrazovanih kadrova. Predsjednik Kadrovske komisije SDA Salko Selman kaže da je na listama SDA 560 kandidata. “SDA je ozbiljna politička stranka koja je, u skladu s aktima stranke, proces kandidiranja obavila na vrijeme, a liste su gotovo jednoglasno prošle na kantonalnim i regionalnim nivoima, potom i na predsjedništvu stranke, na najvišem nivou”, rekao je Selman. U SDA su uvjereni u pobjedu kandidata za člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića , kao i u kvalitet i snagu ostalih kadrova koji će Stranku dovesti do pobjede. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH SDA je kandidirala 66 kandidata, a za Predstavnički dom Parlamenta Federacije 119 kandidata u ukupno 11 izbornih jedinica. Za skupštine kantona u Federaciji BiH SDA je kandidirala 272 kandidata. SDA se za Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS) kandidirala u svim izbornim jedinicama u zajedničkom nastupu sa probosanskim političkim subjektima koji čine koaliciju “Domovina” i od ukupno 108 kandidata “Domovine” njih 47 je iz SDA. Kandidat SDA za pred- Jarbol visok 38 metara U posljednje dvije godine na području općine Hadžići urađen je niz značajnih projekata, koji ovu općinu dovode bliže postavljenim ciljevima. Uvjereni smo u pobjedu Bakira Izetbegovića, kao i u kvalitet i snagu ostalih kadrova SDA sjednika/potpredsjednika entiteta RS je Ramiz Salkić. Nosioci listi za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH sa područja Federacije BiH su Senad Šepić (izborna jedinica 1), Salko Sokolović (izborna lista 2), Asim Sarajlić (izborna lista 3), Šefik Džaferović (izborna lista 4), Amir Fazlić (izborna lista 5) i Sadik Ahmetović (izborna jedinica 3 sa područja entiteta RS). Nosioci listi za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH su Sead Kadić (izborna jedinica 1), Muhamed Ibrahimović (izborna jedinica 2), Tarik Arapčić (izborna jedinica 3), Mirsad Kukić (izborna jedinica 4), Ibrahim Šišić (izborna jedinica 5), Mirza Ganić (izborna jedinica 6), Safet Kešo (izborna jedinica 7), Salko Selman (izborna jedinica 8), Mušić Edin (izborna jedinica 9), Denis Zvizdić (izborna jedinica 11) i Nermina Zahirović (izborna jedinica 12). Nosilac liste za Narodnu skupštinu RS ispred SDA za izbornu jedinicu 1 je Senad Bratić, Esed Sejkić (izborna jedinica 2), Adil Osmanović (izborna jedinica 5) i Samir Bačevac (izborna jedinica 6). U SDA dodaju da su pri izradi kandidatskih lista vodili računa o svim aspektima ravnomjernog predstavljanja. „U velikom broju naseljenih mjesta izgrađena je javna rasvjeta, kao dio višegodišnjeg projekta da svako naselje dobije javnu rasvjetu. Također je asfaltiran veliki dio puteva, kako bi se spriječilo njihovo propadanje“, istakao je Hamdo Ejubović, načelnik Općine Hadžići. Općina Hadžići poznata je i po tome što je na njenoj teritoriji sagrađen 32 metra visok jarbol na Ban brdu i na njega postavljena najveća državna zastava u BiH. Zastavu dimenzija 12×6 metara podigli su najbolji učenici i učenice hadžićkih škola, uz prisustvo školskih kolega, općinskih zvaničnika i stanovnika Hadžića. Kako je rečeno prilikom podizanja zastave, cilj njenog postavljanja nije samo da se ona vidi sa svih strana, već da se iskaže poštovanje prema državi Bosni i Hercegovini i njenim građanima. Izgradnju jarbola je, uz Općinu Hadžići, pomogla bratska Općina Meram iz Konye u Turskoj. Također je izgrađen i otvoren turistički kompleks Lanište - Megara, te je završeno mapiranje i obilježavanje dijela staza na prostoru Igmana i Bjelašnice, u sklopu projekta „Olimpic Bike Park Sarajevo“. Realizovan je i niz kulturnih manefestacija: „Hadžićko ljeto“, „New wave Hadžići music fest“, Međunarodna smotra folklora u okviru „Hadžićkog ljeta“, kao što je u organizaciji KUD–a „Ivan planina“ u Tarčinu, organizovana ili potpomognuta promocija velikog broja knjiga. Da je prioritet općinskih vlasti poboljšanje životnih uvjeta stanovnika općine Hadžići, pokazuje i niz realiziranih projekata koji se tiču životne sredine. Izvršena je regulacija korita rijeke Zujevine u centru Hadžića, naselja Dupovci i Binježevo, te je završen projekt izgradnje kolektora Koščan, Selimovići, Drozgometva, Vrančići, Grivići, Kučice. Također je izvršeno uređenja parka u novom naselju Pazarić, kod nove džamije. 12 Trgovina bošnjačkim i povratničkim interesima Novo Sarajevo Slobodan izbor prebivališta Sportska dvorana SDA spriječila usvajanje Sedam miliona opasnog zakona KM za dvoranu Jednom su protjerani jer su imali kuće, onda su im spalili kuće i sada bi da ih protjeruju jer nemaju kuće! Bošnjački delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Halid Genjac, upozorio je da bi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH mogao biti usvojen ukoliko se u novom sazivu tog doma nađu neodgovorni delegati koji trguju bošnjačkim i povratničkim interesima. “Postoji ta bojazan, a ja jedinu garanciju vidim u dovoljnom broju bošnjačkih delegata iz Stranke demokratske akcije (SDA), jer znam da oni nikada neće dozvoliti usvajanje takvog opasnog zakona”, zaključio je Genjac. Sloboda kretanja Slobodan izbor prebivališta i sloboda kretanja osnovna su ljudska prava zagarantovana Ustavom BiH za sve državljane BiH, a ovim rješenjem se to pravo ograničava i daje mogućnost policajcima u entitetu Republika Srpska (RS) da odlučuju ko ima to pravo. Ovo rješenje ukida prava koja su povratnicima garantirana Dejtonskim mirovnim sporazumom - povratnici imaju pravo prijaviti prebivalište u općinama svojih ognjišta uz jedan jedini uslov, a to je da dokažu identitet ličnom kartom ili sa dva svjedoka. “Ovaj sramni prijedlog traži da povratnici imaju kuću da bi se vratili u svoj zavičaj. Dakle, jednom su protjerani jer su imali kuće, onda su im spalili kuće i sada bi da ih protjeruju jer nemaju kuće”, kazao je Genjac. Ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Saveza za bolju budućnost (SBB) glasali su za ovakav prijedlog u Vijeću ministara, a poslanici iz ovih stranaka podržali su ga i u Predstavničkom domu. Međutim, zahtjev za razmatranje ovog zakona, po hitnoj proceduri, nije podržan od dovoljnog broja delegata iz FBiH u Domu naroda, zbog čega predsjedavajući i dopredsjedavajući ovog doma trebaju pokušati postići saglasnost. S obzirom na to da je jedan član Kolegija odsutan, nije moguće održati sjednicu i odluka o daljnoj proceduri usvajanja zakona je na čekanju. “Ovaj prijedlog je antidejtonski, protivan Konvenciji o osnovnim ljudskim pravima i otvara mogućnost diskriminirajućeg progona povratnika u entitetu RS, a predloženo je njegovo razmatranje po hitnoj proceduri, što isključuje mogućnost popravljanja tih neprihvatljivih rješenja”, naglasio je Genjac. Posljedice On je ocijenio da u pogledu predstojećih Općih izbora 2014. neće biti nikakvih posljedica zbog neusvajanja predloženih izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH. “Naprotiv, usvajanje takvog zakona moglo je imati dalekosežne posljedice”, zaključio je Genjac. Nakon Općih izbora 2014. i formiranja nove vlasti na državnom nivou bit će nastavljena parlamentarna procedura u vezi s donošenjem ovog zakonskog prijedloga. Prema Poslovniku Doma naroda, nakon izbora se nastavlja procedura u onoj fazi u kojoj je zatečena u vrijeme održavanja izbora. U toku je rekonstrukcija objekta „Pionirski centar Boško Buha“ Teritorij općine Novo Sarajevo zauzima centralni dio Sarajevskog polja, administrativni je, poslovni, kulturni, obrazovni i trgovinsko-uslužni dio grada Sarajeva. Nedžad Koldžo, načelnik Općine, ističe više od 450 realiziranih projekata koji su omogućili da ova općina bude zajednica ugodnog življenja, prepoznatljivo područje modernih, urbanih cjelina. „Kontinuiranim radom poboljšali smo saobraćajnu infrastrukturu, izgradnjom novih saobraćajnica u ulicama, te sanacijom postojećih sanirali smo objekte kolektivnog stanovanja, izgradili i prelijepe šetnice u naselju Malta i u Ulici Aleja lipa, čime smo svojim sugrađanima priuštili još ugodnih mjesta za odmor i opuštanje. Ovo je samo mali dio onoga što smo realizirali za vrijeme mog mandata, a sve s ciljem da građanima naše općine ponudimo bolje uvjete življenja“, kazao je Koldžo. Izgradnjom ambulante i prostorija mjesne zajednice u Velešićima omogućena je kvalitetna primarna zaštita stanovnika ovog naselja. U toku je rekonstrukcija objekta „Pi- JABLANICA: Posao za 29 nezaposlenih Uređenje plaža Općina Jablanica, zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, posebnu pažnju pridaje razvoju turizma, te se intenzivno radilo na uređenju plaža na području ove općine što je koštalo 4.391,83 KM. Za izgradnju “zelenih ostrva“ i natkrivenih boksova za kontej- Kapacitet dvorane je do 3.000 gledalaca i treća je po veličini u Kantonu Sarajevo, a prva sa podzemnom garažom onirski centar Boško Buha“, namijenjenog najmlađim stanovnicima općine Novo Sarajevo. Vrijednost ugovorenih radova je oko 265.000 KM. U cilju poboljšanja kvaliteta života osoba treće životne dobi i njihove socijalne uključenosti u zajednicu, otvoren je Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo, prvi centar ove vrste u BiH i regionu. Aktivnosti Centra dizajnirane su na taj način da animiraju građane treće dobi na promjenu životnog stila kako bi aktivno sudjelovali u društvenim aktivnostima, te kvalitetno, zdravo i aktivno provodili svoje vrijeme. nere, izdvojeno je 44.058,92 KM. nicima Općine, koji su za zapošlja- gradskim i prigradskim ulicama, KM. Tako je zaposleno 29 novih Asafaltirane su rupe i oštećenja na urađena je horizontalna saobraćajna signalizacija (14.970,15 KM). Salem Dedić, načelnik Općine, potpisao je 24 ugovora s privred- vanje nezaposlenih dobili 110.000 radnika, zahvaljujući programu poticanja zapošljavanja malih i srednjih preduzeća u Jablanici, u 2014. godini. 13 Asocijacija Fatma Otvorena ambulanta porodične medicine U ambulantu investirano 350.000 KM Mjesna zajednica Mrakovo u općini Ilijaš prošle je godine dobila ambulantu porodične medicine, što je četvrta po redu zdravstvena institucija ove vrste na području ilijaške lokalne zajednice. Načelnik općine Ilijaš Akif Fazlić naglasio je da je izgradnja objekta počela 2011. godine, te da se izvođenje radova odvijalo u fazama, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima. Najvrednija investicija „Moram napomenuti da je ovo samo jedan u nizu projekata koji su realizovani u ovoj MZ, jer vidno je da je ovo područje itekako napredovalo u poslijeratnom periodu, u svakom pogledu“, kazao je načelnik Fazlić. Još je rekao da je ukupna vrijednost projekta bila 350.000 KM, te da je ambulanta porodične medicine svečano otvorena 10. oktobra prošle godine. Zbog specifičnosti situacije u oblasti osnovnog obrazovanja na području općine Ilijaš, učenici su pohađali nastavu u prekobrojnim odjeljenjima, ali i u međusmjeni u OŠ “Hašim Spahić”, što je utjecalo na otežano odvijanje nastavnog procesa. Općinsko vijeće Ilijaš krajem 2006. godine donijelo je Odluku o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanje Osnovne škole u Starom Ilijašu. Izgradnja objekta, vrijednog 3.155.125 KM, odvijala se fazno, ali zbog finansijske krize nije išla planiranom dinamikom. Ovo je samo jedan u nizu projekata koji su realizovani u ovoj MZ, jer vidno je da je ovo područje itekako napredovalo u poslijeratnom periodu Ipak, OŠ „Stari Ilijaš“ svečano je otvorena 1. septembra 2014. godine, a otvaranju je prisustvovao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Novootvorenu školu pohađa više od 500 učenika i ovo je najvrednija investicija na području ove općine u poslijeratnom periodu. Pješačka zona Na području ove općine rađeno je puno i na infrastrukturnim projektima, pa je tako uređena pješačka zona Centar Ilijaš, koja je smještena u stambeno-poslovnoj zoni, čija ukupna površina iznosi 8.700 metara kvadratnih. Investitor je općina Ilijaš, koja je sredstva osigurala kreditnim zaduženjem kod Razvojne banke FBiH, a ukupna vrijednost projekta je 1.134.051 KM. Projekt je podrazumijevao polaganje nove vodovodne mreže, uvezivanje kanalizacione mreže i rekonstrukciju toplovodne mreže. Plastenička proizvodnja Općina je kroz nabavku i podjelu plastenika podržala razvoj plasteničke proizvodnje, formirala organsku zadrugu za prikupljanje i otkup organskog bilja i realizovala projekt “Zaštita djece od nasilja u BiH”. Napravljen je most u Sebešiću, te 150 no- vih parking mjesta. Otvoreni su i javni radovi za nezaposlene, a u toku je realizacija projekta obnove trinaest kuća po principu „ključ u ruke“ za raseljena lica. Rade se novi sportski tereni, počela je izgradnja tribina na stadionu. Aktivistice Fatme Podijeljeno 500 stipendija po 100 dolara Aktivistice Asocijacije su žene različitih profila, različite starosti i iskustava, različitih interesovanja, ali iste misije “Veoma uvažena majko, tako ti je veličanstveno ime, tako ti je veličanstvena uloga, mjesto ti je na visokom pijadastalu, ali ti si odgovorna za budućnost Svijeta.“ Ovo je moto Asocijacije “Fatma” koja djeluje već 21 godinu, nudeći siguran koncept za bolje, sigurnije okruženje i društvo kroz doprinos nadogradnji žene kao jedinke, ali i njenoj ulozi u društvu općenito. Odgoj djeteta “Fatma” brine za porodicu i, kao takva, zajedno s ostalom političkom snagom Stranke demokratske akcije (SDA), doprinosi i uspijeva da Bošnjaci opstanu i ostanu ponosni. Njezin zadatak je da zajedno s majkom traži najbolji način odrastanja djeteta, pa se tako i njen program rada zasniva na educiranju žena - majki, a sve u cilju što boljeg odgoja djeteta. Naime, dijete treba odgojiti tako da postane zdrav član zajednice, koji će usvojiti općeljudske vrijednosti i biti sposoban za život u slobodnoj, multikulturnoj i multietničkoj Bosni i Hercegovini, a takav cilj najbolje se može postići permanentnom stručnom edukacijom majki. Asocijacija poseban značaj daje svakoj djevojci, ženi i majci preko edukacionih predavanja, ohrabrujući ih da steknu što veći stepen naobrazbe, kako bi im bila dos- tupna sva radna mjesta koja neće povrijediti njihovu ženstvenost, da se uključuju u političke aktivnosti, jer to njie stvar prestiža, nego obaveza, te da, kada postanu majke, ispred svih aktivnosti stave odgoj djeteta. Samo na taj način mogu prosperirati i žena, i dijete, i društvo u kojem živimo. “Fatma” radi na tome da ženama ukaže na njihovu vrijednost u porodici, ali i u društvu. Edukacije žena i djece, tribine, seminari, socijalno i materijalno pomaganje porodica, stipendiranje učenika, povezivanje sa različitim organizacijama i fondacijama unutar i izvan BiH, izleti, dječije ekskurzije i sl. aktivnosti su koje se kontinuirano realiziraju u svim dijelovima BiH. Aktivistice Asocijacije su žene različitih profila, različite starosti i iskustva, različitih interesovanja, ali iste misije. One danas, u vremenu različitih društvenih kriza, zbog ljudskih, moralnih, odgojnih, etičkih, političkih i bošnjačkih razloga, predano žive, rade i bore se za bolji položaj porodica (prije svega šehidskih), djece, žena i svih drugih kojima je pomoć potrebna. Nakon mnoštva uspješno relizovanih projekata Asocijacija “Fatma” je dobila niz visoko prestižnih nagrada kao što su “Zlatna ruža” 1998., koju dodjeljuje časopis “Žena 21”, ali “FATMI” je pripala čast da dodjeljuje priznanja majkama koje su, u teškim uslovima za vrijeme rata, ostale samohrane majke i uspješno školovale svoju djecu do fakultetskog obrazovanja. Također, Asocijacija “FATMA” je od 2010. godine potpisnik ugovora o stipendiranju djece šehida, poginulih boraca i djece slabog imovinskog stanja sa Fondacijom Sheik Salih Kemel. Školske 2010./2011. je podjeljenjo 500 stipendija po 100 Američkih dolara, a saradnja sa navedenom Fondacijom se nastavlja. Žena, stub porodice Strateški plan Asocijacije “Fatma” je da nastavi sa isticanjem značaja porodice i žene - majke kao stuba porodice, koja teži pravilnom odgoju djeteta, kao i povećanju nivoa svijesti o položaju žene u društvu. Asocijacija „FATMA“ je respektabilna institucija koja ima veliku podršku eminentnih ličnosti, kako u BiH, tako i u svijetu. Prvu podršku nam je pružio predsjednik Predsjedništva RBiH rahmetli Alija Izetbegović sa suprugom, prihvatajući generalno pokroviteljstvo nad Asocijacijom „FATMA“. Za Asocijaciju i njene saradnice pokroviteljstvo prvog predsjednika znači da ćemo nastaviti koračati putem koji nam je trasirao. 14 Evroatlanske integracije Stanovništvo opredjeljeno za NATO NATO, strateški cilj BiH RS: Otimačina imovine Bošnjaka Težak život bošnjačkih povratnika Vlasnicima imovine, Kada se nađe rješenje, dužnosnici iz RS-a postavljaju Bošnjacima koji borave nove uslove, nude rješenja za koja se unaprijed zna da u inostranstvu, prijeti neće biti prihvaćena u FBiH i obrnuto. oduzimanje imovine na osnovu Član Stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Asim Sarajlić tvrdi da se, zbog neodgovornog ponašanja političkih elita, cijela zemlja nalazi u velikoj političkoj i socijalno – ekonomskoj krizi. On je pozvao EU i SAD da BiH, kako je rekao, ne prepuste samoj sebi i da se dodatno angažiraju, kako bi domaćim političarima pomogli da postignu kompromis o ključnim pitanjima čije je rješavanje uslov za dalji evropski i evroatlantski put BiH. Izgubljeno vrijeme Sarajlić smatra da je samo odgovornim i ozbiljnim pristupom međunarodne zajednice i Evropske komisije, te odgovornim i ozbiljnim pristupom domaćih snaga, moguće prekinuti višegodišnji zastoj BiH na putu prema evroatlantskim integracijama. On misli da je izgubljeno i previše vremena, da treba prestati dezintegracija onoga što funkcionira u BiH. “Već godinama govorimo o potrebi rješavanja viška naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, a to od nas traži svaka delegacija koja posjeti BiH. Kada se nađe rješenje, dužnosnici iz Republike Srpske postavljaju nove uslove i nude rješenja, za koja se unaprijed zna da neće biti prihvaćena u Federaciji BiH i obrnuto”, podsjeća Sarajlić, objašnjavajući da je u Federaciji BiH stanovništvo većinom opredijeljeno za ulazak u NATO. Evropska unija ponovila je poruku da je BiH država i da samo ona može biti članica EU, odnosno da je jedini subjekt koji će voditi pregovore s Evropskom unijom, kazao je Sarajlić. Prema njegovim riječima, BiH je potrebna pojačana vašingtonsko - briselska inicijativa, kako bi se BiH pokrenula iz trenutnog zastoja i ostvarila napredak na EU putu. Sejdić - Finci “To je moguće ostvariti uz ozbiljniji i aktivniji pristup EU, ali i obeshrabrivanjem snaga u BiH koje put u EU i NATO pokušavaju zloupotrijebiti za dodatne dezintegracije. U tom smislu, evropski ministri vanjskih poslova jasno su upozorili da neće proći pokušaji da se implementacija presude ‘Sejdić-Finci’ iskoristi za dodatne podjele unutar BiH, jer to nije cilj presude”, kazao je Sarajlić. Nažalost, naveo je, pokušalo se iskoristiti apelaciju Sejdića i Fincija “da se u BiH postignu ciljevi koji se ratom nisu mogli postići”. BiH je zemlja koja je od NATO-a dobila značajnu sigurnosnu pomoć, a danas aktivno učestvuje u operacijama kolektivne sigurnosti pod vođstvom NATO-a. Asim Sarajlić neplaćenog poreskog računa Republika Srpska usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti od 15. juna 2014. godine kreira uslove za ubrzavanje i olakšavanje procesa za masovno oduzimanje imovine protjeranih Bošnjaka na području ovog entiteta. Usvojeni Zakon predviđa da poreski račun stječe svojstvo izvršne isprave na osnove koje Poreska uprava RS-a može pokrenuti postupak naplate pred sudovima i staviti pod hipoteku zemljište. Budući da su mnogi Bošnjaci vlasnici zemljišta i nepokretne imovine na području RS-a, a koji su u ratu protjerani i sada borave u inostranstvu, postoji realna osnova da porezni računi ne stignu na njihove adrese i da protekne predviđeni rok od osam dana za izjavljivanje prigovora, nakon čega Poreska uprava stječe mogućnost prinudne naplate i stavljanja zemljišta pod hipoteku. Također, mogućnost obračunavanja kamata na dnevnoj osnovi znatno uvećava troškove za plaćanje poreza na zemljište. Mnogi Bošnjaci su vlasnici zemljišta i nepokretne imovine na području RS-a Usljed primjene ovog i više drugih zakona koji uređuju pitanje oporezivanja i naplate poreza, koji su međusobno povezani, vlasnicima nepokretnosti u RS-u, posebno onima koji borave u inostranstvu, među kojima je najviše Bošnjaka, prijeti oduzimanje imovine samo na osnovu u roku neplaćenog poreskog računa. Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a donio je odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa na usvojeni Zakon. JAJCE: U infrastrukturu uloženo 900.000 KM Radovi na gradskom vodovodu Prošle, 2013. godine, u infrastrukturu Općine Jajce uloženo je 900.000 KM. Obnova dvije gradske ulice i izgradnja kružnog toka koštala je 400.000 KM. Izgrađena su dva kilometra lokalnih puteva, te mostovi u Karićima (30.000 KM) i Bilim Vodama (50.000 KM). Izgrađen je distributivni vod u du- žini od dva kilometra, u što je uloženo Kruščica, Šibenica, Bučići i Lendići je se puštanje u rad lokalnog vodovo- 650.000 KM. U sportsku infrastruktu- 130.000 KM, a do kraja godine očekuda čija je vrijednost oko 800.000 KM. Gradi se i vodovod i kanalizacije u naseljima na desnoj obali Vrbasa vrijedan oko 11.000.000 KM. U naseljima gradi se kanalizacioni sistem vrijedan ru uloženo je 340.000 KM. Javna rasvjeta stajala je općinu 200.000 KM. U privredu, poljoprivredu i turizam uloženo je 1.565.000 KM. 15 Vlasti entiteta RS-a svakodnevno vrše diskriminaciju Općina Visoko ide naprijed Ambulanta porodične medicine Bolji životni standard građana U RS-u živi 200.000 Bošnjaka Ravnopravnost bošnjačkih povratnika prioritet SDA Odbornici SDA, poslanici u lokalnim i entitetskim institucijama, svakodnevno rješavaju probleme povratnika. Rezultat tog rada je i potvrda da u manjem bh. entitetu trenutno živi više od 200.000 Bošnjaka Povratak Bošnjaka u entitet Republika Srpska strateško je, a možda i najvažnije, pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine. Osiguranje svih prava povratnicima i poboljšanje životnog standarda povratnika jeste, i uvijek će biti, jedan od prioriteta SDA. Sudske odluke Dosadašnja praksa pokazuje da je SDA jedina stranka koja je konstantno uz povratnike i za povratnike. Odbornici SDA, poslanici u lokalnim i entitetskim institucijama, svakodnevno rješavaju probleme povratnika. Rezultat tog rada je i potvrda da u entitetu RS-a trenutno živi više od 200.000 Bošnjaka. Da bi se još više povećao broj povratnika, važno je da se svaki od njih osjeća sigurno, ravnopravno i slobodno. U ovom kontekstu, ravnopravnost je možda i ključna riječ. Vlasti u entitetu RS-a danas provode istu politiku kao i prije 20 godina, ali samo koristeći druga sredstva. Spremne su odmah Bošnjacima dati sva prava koja pripadaju manjinama. Turski kredit Projekti poput kredita Turske za poljoprivredu u iznosu od 100 miliona eura, kojeg je osigurao predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, izuzetno su važni. Ovim su kreditom osigurana beskamatna sredstva za početak ili razvoj poljoprivredne proizvodnje, otkup proizvoda, te kreiranje cijelog lanca od proizvodnje, preko prerade do plasmana na tržište. Ovim se dugoročno osigurava ekonomska nezavisnost Bošnjaka Potvrda ove politike ogleda se u upornom ignoriranju čak i sudskih odluka, kojima je bošnjačkoj djeci garantovano pravo izučavanja nacionalne grupe predmeta. Vlasti entiteta RS-a ne žele prihvatiti ništa što u sebi sadrži prefiks bosanski u strahu od stvaranja bosanske nacije, odnosno prihvatanja atributa državnosti. S druge strane, prihvatanjem nacionalne grupe predmeta osigurava se ravnopravnost bošnjačke djece, a vlasti entiteta RS-a ne žele ravnopravnost, nego žele asimilirati Bošnjake. Sličan je i problem dvije u entitetu RS-a, razvijaju se dijelovi ovog entiteta s bošnjačkom većinom i promovira povratak. Kao nadgradnja ovog projekta, nužno je raditi na uspostavi bošnjačkih obrazovnih i kulturnih institucija. Sve ovo dugoročno će doprinijeti povratku i ostanku, te će konstantno rasti populacije Bošnjaka u entitetu RS-a. To će, pak, značiti veći broj poslanika u Narodnoj skupštini RS-a i državnom parlamentu iz ovog entiteta, a samim tim i promjenu političkih odnosa. škole pod jednim krovom, samo što se u ovom slučaju koristi drugi, najgori oblik diskriminacije - segregacija. Radna mjesta Diskriminacija u entitetu RS-a ogleda se i prilikom zapošljavanja. Primjeri poput Žepe, Srebrenice, Janje, te Kozarca govore da snažne bošnjačke zajednice mogu osigurati radna mjesta, neovisno o volji ili želji vlasti u manjem bh. entitetu. Ekonomski snažne bošnjačke zajednice dugoročno su važne i kao pokazatelj snage države BiH. Izgrađena je i otvorena ambulanta porodične medicine „Tika“ u Moštru, ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM Načelnica Općine Visoko Amra Babić, prva pokrivena načelnica u Evropi, nakon pobjede na lokalnim izborima 2012. godine pokrenula je značajne projekte koji su imali za cilj povećanje razine standarda života građana ove općine. Izgrađena je i otvorena ambulanta porodične medicine „Tika“ u Moštru, ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM, s asfaltiranom pristupnom saobraćajnicom prema ambulanti iz naselja Šareni Hanovi, čija je vrijednost bila oko 180.000 KM. Infrastrukturni projekti Izgrađena je javna rasvjeta u naselju Šareni Hanovi u vrijednosti od 44.990 KM za koju su osigurana sredstva od Vlade Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), te počela realizacija višemilionskog projekta izgradnje Kulturnog centra u naselju Prijeko, za koje su osigurana sredstva od bratske općine Altindag Ankara iz Republike Turske, a Općina Visoko je budžetom za ovu godinu osigurala sredstva za usluge nadzora projekta. Izgrađen je vodovodni prsten u poslovnoj zoni Ozrakovići, čija ukupna vrijednost iznosi 187.743 KM, od čega je Općina Visoko izdvojila 90.371, a Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK 97.371 KM. Općina Visoko realizovala je i projekt izgradnje obaloutvrde i regulacije toka rijeke Bosne (lijeva i desna obala), za što su sredstva obezbijeđena od Agencije za vode FBiH u vrijednosti od 89.758 KM, kao i za regulaciju rijeke Bosne s obaloutvrdom, u vrijednosti od 50.000 KM. Urađena je rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici Rašidovića, a ugovoren je i nastavak radova u ovoj ulici čime je riješen dugogodišnji problem nemogućnosti spajanja na gradski vodovodni sistem vodosnabdijevanja. Vrijednost radova iznosi 136.835 KM. Rekonstrukcija vodovoda Općina Visoko okončala je drugu fazu radova na izgradnji rezervoara s crpnom stanicom u mjesnoj zajednici Poriječani, a projekt je finansiran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša FBiH u iznosu od 43.450 KM. U prošloj godini privedeni su kraju i radovi na rekonstrukciji vodovoda „Tutnjevac“, u mjesnoj zajednici Zimči, za kojeg su sredstva odobrena od Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK i Općine Visoko. Resorno kantonalno ministarstvo izdvojilo je 21.427 KM, a Općina 24.272 KM. Bitno je istaći da je Općina Visoko uspjela završiti sve obaveze prema Sporazumu o realizaciji vodnih naknada, potpisanom između Općine Visoko i Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK, tako da su ukupno planirana sredstva vodnih naknada za Općinu Visoko u 2013. godini, koja iznose 300.000 KM, ugovorena i u fazi realizacije. Radi se o projektima rekonstrukcije vodovoda Radinovići, rekonstrukcije lokalnog vodovoda Kučetine s povećanjem kapaciteta i proširenjem zone vodosnabdijevanja, izgradnje kanalizacione mreže u naselju Oštrac i izrade idejnog i glavnog projekta kolektora otpadih voda na rijeci Fojnica na dionici od mosta Konfekcija do Luke. 16 SPORT, KULTURA: Prvi put i novac za mlade u budžetu FBiH Vrijeme je za mlade stava za domaće filmske projekte, koji su pronosili ime Bosne i Hercegovine u Cannesu, Berlinu, Veneciji i nerijetko bivali nagrađivani. A kada je u pitanju bh. kinematografija, bitno je naglasiti i sporazum J. P. Filmski centar Sarajevo, koje djeluje pod nadzorom ovog ministarstva, sa producentskim kućama iz NR Kine, o snimanju remake-a kultnog filma ‘’Valter brani Sarajevo’’, što znači da će BiH dobiti još jednu višemilionsku investiciju. U mandatu ministra Salmira Kaplana ministarstvo je počelo podržavati rad sedam institucija kulture, a od 2014. je ustanovljen poseban transfer za institucije kulture od značaja za BiH. Za najbolje pojedince i klubove 400.000 KM Da nije usvojen Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja, FK Sarajevo bi ostao bez licence za evropska takmičenja, baš kao i Željezničar i Zrinjski Vlada Federacije BiH nema ministarstvo koje se bavi problemima mladih, te je Federalno ministarstvo kulture i sporta, pored svojih redovnih aktivnosti, odlučilo pokrenuti niz aktivnosti da bi implementiralo Zakon o mladim. Dobili su podršku Vlade FBiH i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji je proširio nadležnosti i u nazivu Ministarstva kulture i sporta dodao naziv ‘’mladi”. Pitari, Manijaci i Ultrasi Ministarstvo je osiguralo i novac za mlade u budžetu koji nije postojao zadnjih godina. U toku tri godine oko 200 projekata mladih podržano je putem javnog poziva, potpisana su dva značajna sporazuma o saradnji sa Institutom za mlade Kult i Fondacijom Mozaik. “Sporazum sa Fondacijom Mozaik osigurao je da je Federalno ministarstvo kulture, zajedno sa USAID-om i lokalnim zajednicama, jedan od partnera u projektima Omladinske banke. Značaj projekta Omladinske banke je u tome što je finansijski uključeno dosta partnera, pa su tim i finansijska podrška i broj projekata veći, a o dodijeli sredstava odlučuju upravo mladi ljudi, koji su u lokalnim odborima “omladinskih banaka””, kaže ministar Kaplan. U okviru unutrašnje organizacije Ministarstvo je formiralo Sektor za mlade, čiji je zadatak koordinacija pitanja mladih na nivou FBiH. Sektor je ove godine počeo s radom i na taj način Ministarstvo je osposobljeno da se na stručan i kvalitetan način bavi koordinacijom omladinske politike. Federalno ministarstvo kulture i sporta finansiralo je istraživanje položaja mladih u FBiH, koje je radio Institut Kult, kao prvi korak za izradu Strategije za mlade FBiH. Prije godinu dana donesen je i Pravilnik o certificiranju službenika za mlade i sa Institutom Kult vode se aktivnosti oko certificiranja službenika za mlade na svim nivoima u Federaciji BiH. cegovačkih sportista, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta 2012. godine, donesena je i Uredba o nagrađivanju vrhunskih sportskih rezultata. Po osnovu te Uredbe, svaka ekipa ili pojedinac ostvaruju pravo na novčane nagrade za ostvarene rezultate na zvaničnim međunarodnim takmičenjima. Tokom 2013. po ovoj osnovi izdvojeno je blizu 400.000 KM za pojedince i klubove koji su ostvarili vrhunske rezultate. Prije četiri godine Federalno ministarstvo kulture i sporta promijenilo je svoju politiku prema sportskim savezima u BiH, dalo im je finansijsku podršku za njihov rad i taj potez pokazao se ispravnim. Prvi put u historiji BiH, reprezentacije u nogometu i rukometu kvalificirale su se za Svjetsko prvenstvo, košarkaška reprezentacija u svim kategorijama bilježi fantastične rezultate, a reprezentacija u sjedećoj odbojci nastavlja osvajati zlatne medalje. Festivali gućeno je klubovima da uz olakšice izmire višemilionska dugovanja prema državi, te da obezbijede potrebne licence za međunarodna takmičenja. Slobodno se može kazati da su usvajanjem Zakona neki od najznačajnih klubova u BiH dugoročno spašeni od nestanka. Tokom 2014. usvojen je prvi zakon iz oblasti sporta - Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima na području Federacije, čiji je predlagač i nosilac bilo Federalno ministarstvo kulture i sporta. Da kojim slučajem nije usvojen Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja, FK Sarajevo bi, umjesto da zlatnim slovima ispisuje najveće uspjehe u svojoj historiji, ostalo bez licence za evropska takmičenja, baš kao i Željezničar i Zrinjski. Ovim zakonom, koji je dobio i podršku cjelokupne sportske javnosti, omo- Kako bi država stimulisala i sistemski podržala uspjehe bosanskoher- Federalno ministarstvo kulture i sporta glavni je pokrovitelj Sarajevo Film Festivala, među najznačajnijim je sponzorima Teatarskog festivala MESS, JAZZ festivala, Sarajevske zime, a u značajnoj mjeri je podržalo i projekt Crvene linije, koji je cijelom svijetu bio podsjetnik na stradale stanovnike Sarajeva. Pored podrške festivalskim manifestacijama, znatni poticaji izdvajani su i za kulturnu produkciju, jer upravo je Federalno ministarstvo kulture i sporta, putem Fondacije za kinematografiju, koja djeluje u okviru ministarstva, najznačajniji finansijer kinematografije u BiH. Obezbijeđen je znatan dio sred- Inašallah, stećak na listi UNESCO Iako je Evropski parlament još 2008. dao konačnu saglasnost na projekt ‘’ARCH Stolac’’, vrijedan 1.500.000 eura, kojim je predviđena obnova građanskog povjerenja kroz obnovu u ratu porušenih nacionalnih spomenika, bio je na pragu da postane jedan od propalih projekata. Domaći partneri nisu uradili ništa na njegovoj implementaciji. No, 2011. Federalno ministarstvo kulture i sporta pokreće i vodi sve potrebne aktivnosti za realizaciju ovog projekta. Nakon pripreme projektne i izvedbene dokumentacije, projekt je uspješno realiziran i obuhvatio je rekonstrukciju tvrđave Stari Grad Stolac, mostova na Bregavi, pet mlinica na Bregavi, te Šarića kuću. Federalno ministarstvo je aktivno uključeno i u projekt nominacije stećaka na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Nominacija je uručena Irini Bokovoj, generalnoj direktorici UNESCO-a, na sastanku Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope u Ohridu. 17 Otvorena OŠ „Stari Ilijaš“ Presjecanje svečane vrpce Općinsko vijeće Ilijaš krajem 2006. godine donijelo je Odluku o utvrđivanju postojanja javnog interesa za osnivanje Osnovne škole u Starom Ilijašu. Izgradnja objekta, vrijednog 3.155.125 KM, odvijala se fazno, ali zbog finansijske krize nije išla planiranom dinamikom. Ipak, OŠ „Stari Ilijaš“ svečano je otvorena 1. septembra 2014. godine, a otvaranju je prisustvovao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Novootvorenu školu pohađa više od 500 učenika i ovo je najvrjednija investicija na području ove općine u poslijeratnom periodu. Na području ove općine rađeno je puno i na infrastrukturnim projektima, pa je tako uređena pješačka zona Centar Ilijaš, koja je smještena u stambeno-poslovnoj zoni, čija ukupna površina iznosi 8.700 metara kvadratnih. Mjesna zajednica Mrakovo u općini Ilijaš prošle je godine dobila ambulantu porodične medicine, što je četvrta po redu zdravstvena institucija ove vrste na području ilijaške lokalne zajednice. ukupna vrijednost projekta bila 350.000 KM Investitor je Općina Ilijaš, koja je sredstva osigurala kreditnim zaduženjem kod Razvojne banke FBiH, a ukupna vrijednost projekta je 1.134.051 KM. Projekt je podrazumijevao polaganje nove vodovodne mreže, uvezivanje kanalizacione mreže i rekonstrukciju toplovodne mreže. U saobraćajnice uloženo sedam miliona KM Početkom 2015. prve bušotine nafte Na Dinaridima milijarde barela crnog zlata Britansko - holandska firma Shell spremna uložiti 700 miliona dolara u projekt istraživanja i eksploatacije Nakon što se do kraja ove godine potpiše ugovor o koncesiji, naftna istraživanja bit će obavljena na području Dinarida, koje obuhvata područje od Bihaća, preko Drežnice do Stoca, gdje bi nalazišta mogla biti veća od milijardu barela. Dolazi Shell Obnova vodovodne mreže U protekle dvije godine na području općine Ilidža izgrađeno je 1.500 metara novih saobraćajnica, kao i kružni tok u Sokolović Koloniji, a vrijednost radova bila je viša od 3,5 miliona KM. investirali 30 % od ukupnih sred- Velika pažnja posvećena je zahtjevima građana da se poboljša saobraćajna infrastruktura u manjim ulicama mjesnih zajednica. Tako je izgrađeno 55 ulica ukupne dužine 12 kilometara, čija je vrijednost iznosila 2,1 milion KM. pravljeno 900 kućnih priključaka. „Posebno želim istaknuti program obnove i ponovne izgradnje pojedinih saobraćajnica uz učešće građana. U okviru ovog programa izgrađeno je 35 ulica dužine 7,5 kilometara, čija je vrijednost iznosila milion KM, s tim da su građani stava“, rekao je načelnik Senaid Memić, načelnik Općine Ilidža. Izgrađena je vodovodna mreža u naselju Rakovica u dužini od 7,5 kilometara, gdje je ukupno na- Vrijednost ovih radova iznosila je 1,1 milion KM. Načelnik Memić rekao je da se radilo i na regulaciji vodotoka rijeka Zujevine i Dobrinja, za što je bilo izdvojeno nešto više od 1,1 milion KM. Izgrađeno je i pet mostova, a vrijednost radova je bila 400.000 KM. Obnovljena je i zgrada Opći- ne Ilidža, koja ima površinu 6.000 metara kvadratnih, a vrijednost radova je bila šest miliona KM. “Vlada FBiH će odabrati konsultantsku firmu koja bi trebala krenuti u pregovore sa Shell-om o dodjeli koncesije za naftu”, kazao je federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. Ugovor o koncesiji mogao bi biti potpisan nekoliko mjeseci nakon izbora konsultanta, a to će vjerovatno učiniti novi sazivi Vlade i Parlamenta FBiH. Time će biti stvoreni uslovi za zvanični početak istraživanja. Trhulj smatra da odluka Shella da zanemari već ranije pronađene manje zalihe nafte kod Tuzle, te da se fokusira na istraživanje Dinarida, daje razlog za optimizam, te predstavlja signal da su istraživanja na pravom putu. “Ohrabruje što je Shell kao multinacionalna kompanija i dalje zainteresirana za istraživanje nalazišta nafte u FBiH, bez obzira na politič- ku krizu u BiH, česte rekonstrukcije vlasti, proteste i ostale događaje koji su stvorili negativan imidž. Shell je odlučio da ostane i to je veoma pozitivno za Federaciju BiH", naglasio je Trhulj. Ranije je utvrđeno da na području Tuzle i Posavine postoji 300 miliona barela nafte na dubini 1.000 do 1.500 metara, ali istraživanja iz devedesetih godina prošlog stoljeća govore da su na području Dinarida moguća značajnija nalazišta. Bušotina 75 miliona dolara “Eksploatacija nafte u Federaciji BiH značila bi mnogo za privredu ovog entiteta. To bi značilo daleko veće prihode, razvoj i rješavanje svih ovih nagomilanih problema”, zaključio je Trhulj. Na području Dinarida radit će se bušotine do osam kilometara dubine, a jedna košta 75 miliona dolara. Potrebno je napraviti najmanje pet takvih bušotina kako bi se potvrdilo nalazište nafte, što znači da je nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH, kako je rekao ministar, nema, niti bi mogla osigurati samostalno. Trhulj je objasnio da je istraživanje nafte dugoročan projekt i da će u drugom krugu biti raspisana dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona. Također, u planu su i iste aktivnosti na području sarajevsko-zeničke kotline. 18 INTERVJU: Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Nastavit ću da koristim sva svoja prava da institucionalno otklonimo diskriminaciju i sve oblike neravnopravnosti bilo koga i u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine Molim građane da nas cijene prema djelu SDA može biti osnova jakog probosanskog bloka Bošnjaci moraju pokazati zrelost i odgovornost prema sebi i svojoj državi! Samo onda kada je bila jaka SDA i kada je vodila procese, jačala je i Bosna i Hercegovina Za manje od mjesec bit će održani Opći izbori u BiH. Kako biste ocjenili ovaj mandat Predsjedništva BiH? Predsjedništvo BiH korektno je obavljalo svoj posao. Unosili smo neophodnu dozu stabilnosti u godinama koje su obilježene konstantnim krizama, višekratnim promjenama vladajućih koalicija, te stagnacijom u procesu evroatlantskih integracija. Predsjedništvo BiH je vrh izvršne vlasti, ali ima relativno uzak obim nadležnosti. Ono predstavlja zemlju u međunarodnim odnosima i vrhovni je komandant Oružanih snaga naše države. Imenujemo i predsjedavajućeg Vijeća ministara, ali on nakon toga odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH. Imenujemo ambasadore i upravni odbor Centralne banke i to dosta uspješno funkcionira. Posebno smo se fokusirali na regionalnu saradnju. Odnosi sa susjednim zemljama se nisu sami od sebe popravili, naročito odnos sa Srbijom. Posjeta Beogradu koju smo Nebojša Radmanović i ja obavili prošle godine donijela je historijski preokret kad je izgledalo da stvari ponovo kreću u lošem smjeru. Uz to, ja sam isposlovao veoma povoljnu kreditnu liniju od turske Vlade za poticaj poljoprivrede u povratničkim mjestima, posredovao da namjenska industrija dobije poslove u Saudijskoj Arabiji i riješi probleme koje je napravila u Pakistanu. Da li je Predsjedništvo BiH u atmosferi stalnih unutrašnjih političkih sukoba moglo uraditi više i bolje? Moglo je, naravno. Uvijek se može uraditi bolje i više. Ali, u atmosferi o kojoj i sami govorite, Predsjedništvo BiH je bilo svijetla tačka u političkom sivilu kojemu smo svjedočili u protekle četiri godine. Skoro sve odluke donijeli smo punim konsenzusom, a samo u malom broju teških međunarodnih slučajeva, koji imaju implikacije na unutrašnjopolitčke odnose, nismo uspjeli zauzeti jedinstven stav. Ali, i u tim slučajevima, moj osobni stav bio je do kraja jasan i principijelan. Koje su, po Vašoj ocjeni, najznačajnije odluke Predsjedništva BiH u ovom mandatu? Mnogo značajnih odluka je doneseno i značajnih stvari urađeno u ovom mandatu. Jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha naše zemlje je dvogodišnje nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a. BiH je ispunila sva očekivanja i potvrdila svoju međunarodnu poziciju. Dali smo puni doprinos radu ovog tijela i UN-a u cjelini i dobili pohvale od stalnih članica i samog generalnog sekretara UN Ban Ki-moona. Nastavili smo sudjelovanje u NATO mirovnim operacijama i za to dobili pohvale vrha Alijanse. Bosna i Hercegovina je na taj način od „zemlje slučaja“ i primatelja međunarodne sigurnosne asistencije, postala značajan i istaknut kontributor u globalno bitnim projektima uspostave i očuvanja mira, poput Afganistana. Predsjedništvo BiH, također, u slučajevima prirodnih katastrofa, požara i poplava, reagiralo je pravovremeno, odlučno i odgovorno. U slučaju majskih poplava, uradili smo svoj dio posla koji je počeo angažovanjem Oružanih snaga, a rezultirao dobro organizovanom i izuzetno uspješnom donatorskom konferencijom u Briselu. Animirali smo i niz direktnih donacija za gradove i sela u dolini Bosne i u Posavini. Time smo pomogli desetinama hiljada ljudi u cijeloj zemlji i spriječili da posljedice budu višestruko izraženije. Niži nivoi vlasti morali bi brže reagovati i iskoristiti te šanse. Predsjedništvo BiH je, zajedno sa UNDP-om, UNICEF-om i UNESCO-m, pokrenulo projekt “Dijalog za budućnost: promocija suživota i različitosti u Bosni i Hercegovini“, čiji je cilj stvoriti platformu za sudjelovanje građana, naročito mladih i intelektualaca, u inicijativama izgradnje zajedničke budućnosti i pozitivne promjene percepcije prema suživotu i poštivanju različitosti. Taj projekt sam lično predložio 2011. godine generalnom sekretaru UN-a Ban Kimoonu, zatim je Predsjedništvo BiH dalo podršku tom projektu prilikom zvanične posjete Ban Ki-moona BiH 2012. godine, a projektni dokument je potpisan u julu ove godine. Uz sve to, ja sam svojim ličnim angažmanom, i na Istoku i na Zapadu bitno doprinio daljoj afirmaciji Bosne i Hercegovine u međunarodnim okvirima. Navest ću primjer investicije u Doboju vrijedne 40 miliona eura, koju sam dogovorio prilikom posjete Azerbejdžanu i susreta s mojim prijateljem predsjednikom Alijevim. U budućoj tvornici za preradu voća i povrća „Bosanki“ Doboj radit će 300 ljudi, a posao će dobiti i hiljade kooperanata iz ove regije. Također, sredstvima od 100 miliona eura iz turskog kredita, koji sam lično dogovorio sa premijerom Taipom Erdoganom, potaknut je razvoj poljoprivrede u povratničkim sredinama, i u RS-u i u Federaciji BiH. Posao je dobilo blizu 4.000 povratnika. mo nastaviti tim putem. Svima je u interesu mirna i stabilna regija. Na taj način ubrzat ćemo evrointegracijski proces, ali i poslati pozitivne signale stranim investitorima da u zemlje zapadnog Balkana više ulažu.“ Saradnja u regionu nije samo pitanje političke naravi. Koji su ostali potencijalni benefiti jačanja veza između zemalja regije? Benefite moramo tražiti u jačanju ekonomskih veza i razvojnim projektima. Nedavni berlinski susret predsjednika vlada zemalja regije sa Angelom Merkel rezultirao je nizom inicijativa za zajedničku realizaciju strateških infrastrukturnih projekata u kojima i naša zemlja ima svoje značajno mjesto. Oni će biti od ključne važnosti za ekonomski oporavak zemalja regije, zapošljavanje i jačanje privrede u cjelini. Privrednici idu ispred političara. Biznis je našao načina da neke stare veze obnovi, a nove uspostavi. Ekonomski tokovi funkcioniraju logikom zajedničkog interesa. Naravno, politički impulsi treba da potiču privrednu saradnju i to mora biti prioritet u našim budućim odnosima. Da li je bilo politički riskantno raditi na jačanju veza sa Srbijom koja je suodgovorna za agresiju u BiH? Te rizike sam jasno otklonio prilikom posjete Beogradu prošle godine, kada sam predsjedniku Nikoliću i cijeloj srbijanskoj javnosti jasno kazao da ne postoje i nikad neće postojati nikakve dvije srpske države na Balkanu, da se ne može negirati genocid u Srebrenici, da se ne mogu vrijeđati žrtve, te da možemo graditi bolje odnose i sarađivati isključivo na ravnopravnim osnovama, među- U obilasku Maglaja. i Doboja.. EU je prije nekoliko mjeseci promovirala novu strategiju i novi pristup za BiH koji značajno podcrtava važnost regionalne saradnje. Možemo li reći da put BiH u EU vodi preko regionalne saradnje? „Regionalna saradnja je bitna, pokazalo se to i prilikom nedavnih katastrofalnih poplava. Naš zajednički nastup na donatorskoj konferenciji sa Srbijom u Briselu rezultirao je velikom materijalnom pomoći, ali što je dugoročno još važnije, poslao je poruku Evropi i cijeloj međunarodnoj zajednici da ova regija nije više prostor sukoba, nego prostor stabilnosti i međusobne saradnje. Mora- sobno uvažavajući puni suvernitet dvije zemlje i činjenice o onome što se ovdje dogodilo prije dvije decenije. Predsjednik Nikolić je to prihvatio i od tada imamo korektne odnose. Bila je to svojevrsna, pozitivna prekretnica u odnosima sa Srbijom.“ Da li u aktuelnoj vlasti Srbije imamo političare koji su istinski opredjeljeni za gradenje dobrih veza sa BiH u cijelosti, a ne samo s jednim entitetom? „Vjerujem da smo u Srbiji dobili garnituru zrelih političara, nacionalista koji su spremni pogledati istini u oči i konačno pokušati za svoju zemlju i narod učiniti ono što je njihov istins- 19 SDA treba snažnu podršku birača U obilasku Maglaja. i Doboja.. ki interes. Izjave Vučića, Nikolića, Dačića to pokazuju. U niz navrata, prilikom njihovih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i u drugim prilikama, čuli smo od njih zrele, gotovo katarzične stavove koji doprinose stabilizaciji cijele regije i otvaraju prostor buduće saradnje.“ U svom mandatu insistirali ste na važnosti nastavka reforme odbrane i to u dva pravca- modernizacija Oružanih snaga BiH i integracija u NATO, a kao početni korak u tom pravcu aktivacija MAP-a. Zašto je ovo dvoje važno? Te dvije stvari su neodvojive. Na nedavnom Samitu NATO-a u Velsu istaknuo sam našu odlučnost da postanemo članica najvažnije svjetske Alijanse. Unatoč svim Kada SDA nije imala vodeću ulogu obilježeni smo zastojima. Sada nam treba nova energija, novo jedinstvo koje će nam dati snagu da započete procerse završimo u interesu svih građana ove zemlje. političkim, institucionalnim, ekonomskim i budžetskim izazovima sa kojima smo se suočavali i dalje se suočavamo, ostvarili smo napredak u ispunjavanju naših obaveza prema NATO-u. U NATO integracijski proces uključene su skoro sve institucije Bosne i Hercegovine. Intenziviramo saradnju sa NATO-om, ne samo u vojno - odbrambenoj dimenziji, nego i u aktivnostima koje proizilaze iz domena sveobuhvatnog poimanja sigurnosti, kao što su ekonomska dimenzija sigurnosti, vladavina prava, borba protiv korupcije, borba protiv savremenih, nekonvencionalnih sigurnosnih prijetnji i cyber odbrana.“ Oružane snage BiH odigrale su ključnu ulogu u zaštiti i spašavanju tokom majskih poplava. Da li je i ovo primjer, s jedne strane nužnosti postojanja Oružanih snaga, a s druge strane njihove konstantne modernizacije, bolje opremljenosti i obučenosti? „Naravno, Bosna i Hercegovina, kao buduća članica NATO-a, imat će moderne, spremne, obučene i dobro opremljene Oružane snage. Reforma odbrane je najuspješnija reforma u našoj zemlji i ona je pokazala izuzetno snažan reintegrirajući potencijal za cijelu državu. I dalje ćemo, u saradnji s našim međunarodnim partnerima, nastaviti raditi na modernizaciji Oružanih snaga BiH, jer one imaju jasno definiranu ulogu i značaj u našoj zemlji.“ Da li je realno očekivati da u narednom mandatu bude deblokiran proces integracije BiH u NATO kroz rješavanje pitanja perspektivnih vojnih lokacija? „Zastoj ćemo prevazići kad se politički lideri, odgovorni za stanje u zemlji i njen napredak na putu u NATO, počnu odgovornije odnositi prema ovom procesu od vitalnog interesa za BiH. Nakon izbora i formiranja novog Vijeća ministara očekujem da proces intergacije BiH u NATO bude deblokiran i ubrzan. Za to postoje sve zakonske i instititucionalne pretpostavke. Potrebna je politička volja, shvatanje da je pokretanje BiH ka članstvu u NATO korak od ogromnog značaja za zemlju i naciju. Time se šalje poruka da je BiH sigurna zemlja, da je ulaganje u nju sigurno. Dakle, time se podržavaju dva najvažnija procesa za BiHstabilnost i ekonomski oporavak. S pozicije člana Predsjedništva BiH pokrenuli ste niz apelacija pred Ustavnim sudom BiH. Koje odluke u ovom kontekstu smatrate najvažnijim? „Kao član Predsjedništva BiH pokrenuo sam nekoliko veoma bitnih apelacija pred državnim Ustavnim sudom. Mojim apelacijama spašeno je gotovo milion državljanstava građana BiH u dijaspori, spriječena je otimačina bošnjačkih imanja u entitetu RS-a i osporena odluka Vlade RS-a o prebivalištu koja je bila antiustavna i diskriminirajuća prema bošnjačkim povratnicima. Očekujem da se Ustavni sud uskoro odredi i prema mojoj apelaciji za ocjenu ustavnosti članova Zakona o praznicima entiteta RS-a, kojima je 9. januar utvrđen kao „Dan Republike Srpske.“ Venecijanska komisija, u mišljenju dostavljenom Ustavnom sudu BiH, već se jasno odredila o ovom pitanju i konstatirala da je izbor 9. januara za Dan RS-a neprihvatljiv i „bolna uspomena“ za Bošnjake i Hrvate.“ Da li će uklanjanje niza nepravilnosti i diskirminacija u našem Šta građani mogu očekivati u naredne četiri godine ukoliko Vi budete ponovo član Predsjedništva BiH, a SDA pobjednik izbora? Tri su magistralna zadatka koje SDA i ja stavljamo pred sebe - očuvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine, pokretanje zaustavljenog reformskog procesa i jačanje države, te ekonomski oporavak koji će omogućiti masovno zapošljavanje. Ekonomija je na trećem mjestu po važnosti, a na prvom mjestu po energiji koju ćemo utrošiti na rješavanje ovog pitanja. Potrebna nam je snažna podrška birača, nadmoćna pobjeda na dolazećim izborima.Vjerujem da smo svi, a pogotovo rela- tivni pobjednici prošlih izbora, izvukli pouke iz protekle četiri godine obilježene zastojima, političkom konfuzijom i stalnim prekompozicijama vladajućih struktura na svim nivoima. Zato nam treba snažna podrška građana, treba nam njihovo povjerenje da vratimo zemlju na pravi kolosijek. Umjesto obećanja kojima se svi razbacuju ovih predizbornih dana, ja molim građane da nas cijene prema djelima, a ne prema riječima. Neka razmisle o jednoj nepobitnoj činjenici – SDA je svaki zadatak, a to su redovito bile historijske misije, ispunila i valjano dovršila. Otvorila je demokratske procese u BiH, napravila od Bošnjaka politički narod i faktor, vratila im nacionalno ime, ime bosanskoga jezika, reafirmisala njihov identitet i kulturu, organizovala odbranu zemlje, u nemogućim uslovima stvorila i naoružala ponosnu Armiju BIH, vodila sve bitne reforme nakon Dejtona, brinula se o stotinama hiljada prognanih, ranjenih, demobilisanih... Tada im se neće biti teško opredijeliti. SDA ima jasnu viziju, kvalitetne ljude i realnu i provodivu programsku platformu. Na toj platformi želimo okupiti sve probosanske političke snage koje će zaustaviti dezintergacijske procese i pokrenuti zemlju snažno naprijed. Mi to možemo! Posjeta obnovljenoj Viječnici sistemu, a posebno u RS-u, kroz korištenje pravnih mehanizama i Ustavnog suda BiH biti Vaš prioritet u narednom mandatu ukoliko, naravno, dobijete povjerenje građana? „Nastavit ću da koristim sva svoja prava da institucionalno otklonimo diskriminaciju i sve oblike neravnopravnosti bilo koga i u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine. BiH mora biti zemlja jednakih prava za sve njene narode i građane i niko se u njoj ne smije osjećati ugroženim i diskriminiranim u bilo kojoj oblasti.“ Šta će biti Vaši ostali prioriteti? „Moji prioriteti bit će ekonomski razvoj i jačanje pravne države. Neophodno je ojačati ekonomiju i privući strane investicije. Mi imamo resurse, imamo obrazovane kadrove i kvalifikovanu radnu snagu. Naši mladi stručnjaci cvjetaju u uređenim društvima; zašto ne bi dobili šansu u svojoj zemlji? Moramo se izboriti protiv ponižavajuće nezaposlenosti, odlučno se obračunati s kriminalom koji ugrožava sigurnost građana. Ne smijemo tolerisati korupciju koja kapilarno razjeda društvo. Ovo su dostižni ciljevi, ali za to nam treba politička stabilnost i unutrašnji svebosanski konsenzus o prioritetima. Dnevnopolitičke bespotrebne i beskorisne trzavice moraju prestati. Trebamo se svi zajedno okrenuti budućnosti, izgradnji funkcionalne države, prosperitetne za sve njene ljude. Za to nam treba sposobna vlast koja ima široku podršku građana. SDA mora biti osnova takve jedne vladajuće koalicije i mi smo spremni preuzeti odgovornost da stanje u zemlji radikalno popravimo.“ Kako privući više investitora u BiH? „Investitori neće doći u zemlju u kojoj se političari svađaju i prepucavaju, u kojoj se konstantno prijeti otcjepljenjima, referendumima, trećim entitetima... Kapital bježi od nestabilnih područja. Treba nam politička stabilnost, kredibilna vlast, a zatim i efikasno eliminiranje birokratskih i pravnih prepreka koje destimuliraju investitore i odvraćaju ih od BiH. Potrebno je skratiti proceduru za otvaranje firme u BiH koja sada traje u prosjeku 37 dana. U Turskoj to traje jedan dan, u Engleskoj firmu registrujete preko interneta. Potrebno je oformiti posebna tijela koja se brinu o velikim investicijama, tzv. «one point shop» koje pribavljaju sve informacije, dozvole i ubrzavaju procedure za velike investitore.Također, trebamo preispitati naš vizni režim koji je prema nekim prijateljskim zemljama neopravdano strog i restriktivan. Naravno, jedan od prvih uslova je efikasna borba protiv korupcije i privrednog kriminala. Investitori moraju osjetiti da država maksimalno štiti njih i njihove investicije.“ Izbori su za nekoliko sedmica. Koliko je važno da ne dođe do rasipanja glasova, jer smo u proteklom mandatu vidjeli da nestabilna parlamentrana većina omogućava da pojedini lideri, zarad kratkoročnih interesa, ruše stabilnost cijelog sistema? „Na sceni je sukob snaga koje se bore za punu reintegraciju BiH i onih koji u osnovi teže njenoj dezintegraciji. Zato nam treba jedinstven i jak probosanski politički blok. SDA ima kapacitet da bude osnova tog bloka. Bošnjaci moraju pokazati zrelost i odgovornost prema sebi i svojoj državi. Samo onda kada je bila jaka SDA i kada je vodila procese, jačala je i Bosna i Hercegovina. Nasuprot tome, periodi kada SDA nije imala vodeću ulogu obilježeni su zastojima. Sada nam treba nova energija, novo jedinstvo koje će nam dati snagu da započete procese završimo u interesu svih građana ove zemlje.“ 20 Doboj Istok: Stipendije za 15 studenata Banovići dobili prvi gradski trg Stipendije 100 KM mjesečno Prvi gradski trg u Banovićima Dom za 70 pripadnika romske nacionalnosti Na području općine registrovano 415 poduzetnika, a u toku 2013. godine registrovano je novih 12 poduzetnika Prošle godine, na Dan Općine Banovići (10.septembar), stanovnici ovog grada dobili su prvi gradski trg. U njegovu izgradnju dosad je uloženo 708 hiljada KM. Ulica površine četiri hiljade kvadratnih metara, koja je nekoliko godina ranije zatvorena za saobraćaj u svrhu šetališta, sad je zajedno s prilazima lokalnim objektima i zgradama popločana hrešom. Rudnik, nosilac razvoja Ovim kamenom iz okoline Sarajeva popločana je čuvena Latinska ćuprija. Uz kamene ploče,Trg posvećen žrtvama genocida Srebrenice ima i fontanu, odvodni sistem, pripadajuću rasvjetu i žardinjere s cvijećem. Cjelokupna investicija u Trg bila je milion maraka, uključujući i izvedbeni projekt. Pred Banovićima je i realizacija velikih privrednih projekata poput izgradnje termoelektrane i cementare. Svakako, glavni nosilac razvoja grada niz decenija je RMU Banovići. Izgradnju kanalizacije u gradskoj zoni B, kao pripremu infrastrukture za prodaju placeva, sufinansirao je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH u iznosu od 81 hiljadu KM, a radi izvođač radova ŠF Inženjering. Gradila se i pješačka staza s primarnom kanalizacijom u Podgorju. Ova staza duga oko četiri kilometra s gradom povezuje naselja Mušići i Čubrić. Po staroj trasi novo asfaltiranje finansiraju Direkcija cesta TK u iznosu od 160 hiljada KM i Općina Banovići u iznosu od 40 hiljada KM. Na području općine Banovići registrovano je 415 poduzetnika, a samo u toku 2013. godine aktivnostima lokalne zajednice i animiranjem građana registrovano je novih 12 poduzetnika. Nedavno su načelnik Općine Banovići Midhat Husić i direk- torica Humanitarne organizacije Hilfswerk Austria International Su- zana Jašarević potpisali još jedan ugovor o saradnji na realizaciji pro- jekta Stambeno zbrinjavanje Roma na području općine. Ovim projek- tom će se poboljšati status i uslovi stanovanja Roma. U okviru ovog projekta planirano je stambeno zbrinjavanje najmanje pet romskih porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Na području općine Banovići kroz slične projekte do sada je zbrinuto 16 romskih porodica, a krov nad glavom je dobilo više 70 pripad- „Pinkland“. Uporedo s ovim projektom Općina vodi aktivnosti na izgradnji novog modernog objekta koji će služiti za potrebe Omladinskog centra. Realizacijom ovog projekta djeci svih uzrasta omogućit će se nastavak edukativnih, kulturnih, sportskih i savjetodavnih aktivnosti u skladu s protokolom o saradnji koji su potpisali Udruženje građana „Zemlja djece“ i Općina Banovići. Općina Doboj Istok stipendira petnaest studentica i studenata u školskoj 2013./2014. U ime Općine sporazum o stipendiranju potpisao je Kemal Bratić, načelnik Općine koji je, tom prilikom rekao da je Općina Doboj Istok mala I siromašna zajednica, ali da je njeno oružje znanje. Općina se obavezela da će za petnaest studentica i studenata isplaćivati mjesečnu stipendiju u visini od 100 KM. Jajce: Finansiranje obrta Osam miliona KM za vodosnabdijevanje Pinkland Općina Banovići je, u okviru projekta upravne odgovornosti GAP - faza II, potpisala ugovore namijenjene podršci kapitalnim projektima, odnosno poboljšanju zdravstvene zaštite u prigradskim mjesnim zajednicama i poboljšanju uslova za rad OC Za samozapošljavanje 100.000 KM Potpisivanje ugovora o izgradnji stanova za Rome nika romske nacionalnosti. Projekt će udruženim sredstvima finansirat Općina Banovići sa 30.000 KM, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sa 120.000 KM i Hilfswer Austria sa 10.000 KM. Sličan projekat realizovan je tokom 2012. godine, kada je zbrinuto 16 romskih porodica. Počele su, u skladu sa regulacionim planom „Zona B“, i aktivnosti na uk- lanjanju objekta stare zgrade u kojoj je bio smješten Omladinski centar „Pinkland“ Banovići. Potpisivanjem ovih ugovora sredstva za realizaciju, u razmjeri 50:50, će obezbijediti Općina i GAP, što znači da će GAP sufinansirati tri prioritetna projekta koji su prošli proceduru kapitalnih investicija u iznosu od 125.000 KM. Na ovaj način obezbijeđena je finansijska konstrukcija za projekte izgradnje ambulante u MU Pribitkovićima i Tulovićima, te izvođenje završnih radova na objektu JP „Komunalac“ za potrebe OC „Pinkland“. Općina Jajce izdvojila je 100.000 KM za korisnike Projekta sufinanciranja i samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede i obrta. Ugovori su potpisani sa 26 korisnika, a riječ je o finansijskoj podršci na bespovratnoj osnovi. Vrijednost svakog pojedinačnog ugovora bila je 3.500 KM za samozapošljavanje u poljoprivredi i 5.000 KM za sufinansiranje u oblasti obrta. Korisnici sredstava obavezali su se da će samostalnu djelatnost obavljati najmanje dvanaest mjeseci i za taj period izvršavati redovne poreske obaveze. Općinsko vijeće Jajce donijelo je Odluku o utvrđivanju interesa za izgradnju elektroenergetskih postrojenja na rijeci Vrbas. Strateškim planom i programom razvoja en- ergetskog sektora Federacije BiH utvrđena je i izgradnja tri hidroelektrane (HE Han Skela, HE Vinac i HE Babino Selo) na rijeci Vrbas instalisanog kapaciteta 11,5 MW. HE Han Skela se nalazi na teritoriji općine Jajce, a HE Vinac se nalazi dijelom na teritoriji općine Jajce, a dijelom na teritoriji općine Donji Vakuf. Općina Jajce je, potpisivanjem Ugovora o kreditiranju, stvorila uslove za realizaciju projekta WATSAN kojim bi bilo riješeno pitanje vodosnabdijevanja i odvod- nje otpadnih voda, pogotovo u naseljima na desnoj obali Vrbasa. Ugovorom o kreditiranju predviđeno je osam miliona za Općinu Jajce. 21 INVESTICIJE: Azerbejdžan ulaže u fabriku voća i povrća Izetbegović poslao ohrabrujuće poruke U fabrici će najprije raditi 300 osoba, a očekuje se da će više od 1.000 kooperanata doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo i efikasnije korištenje raspoloživih domaćih potencijala, je nešto na čemu moramo istrajavati. Prvenstveno moramo prestati s jalovim prepirkama. Moramo naći načina da se dogovaramo, da ne provociramo jedni druge radi jeftinih političkih poena za koje je čak upitno mogu li se više i dobiti na taj način. Na nama je da izaberemo put kojim ćemo krenuti, ali moramo biti svjesni da je svaki put kojim krenemo zajednički. Svi narodi, koji ovdje žive vijekovima, jedni s drugima će nastaviti da žive na ovom istom prostoru“, naglasio je Izetbegović, dodavši da, ako svi spoznamo greške iz prošlosti, naša budućnost može biti svi- jetla, onakva kakvu svako od nas priželjkuje svojim potomcima. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je podsjetio da je Azerbejdžan do sada donirao velika sredstva za raUlaganje od 40 miliona eura Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je u Doboju, na ceremoniji polaganja kamena temeljca za izgradnju fabrike voća i povrća Bosanka, da će građani svih nacionalnosti iz oba bh. entiteta imati direktne koristi od uspjeha ovog projekta. Suživot Investitor projekta “Bosanka-Projekat povjerenja“ je Azerbejdžan, a Izetbegović je rekao da projekt ima podršku UN-a, da će za početak u ovoj firmi raditi 300 osoba, a očekuje se da će preko 1.000 kooperanata doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo. „Projekt, koji predviđa ulaganje od 40 miliona eura, će pomoći održivi povratak, suživot i zapošljavanje. U toku njegove realizacije na najbolji način će biti iskorišteni znanje i stručnost projektantskih i građevinskih kompanija iz BiH. Bit će osigurani otkup i plasman proizvoda za ogroman broj poljoprivrednih proizvođača ovog dijela naše zemlje“, naglasio je Izetbegović. On je podsjetio da je Doboj jedna zličite humanitarne projekte u Bosni i Hercegovini i regiji, u kojoj je prisutan i s investicijama vrijednim svake Privlačenje investicija iz svijeta, ali i efikasnije korištenje raspoloživih domaćih potencijala, je nešto na čemu moramo istrajavati od najpogođenijih lokalnih zajednica u nedavnim poplavama koje su zadesile našu zemlju, da su devastirane putne komunikacije, zgrade, fabrike, škole, bogomolje, poljoprivredna gazdinstva. Pored angažmana na saniranju šteta nastalih nedavnim poplavama, svi moramo, kazao je, ulagati maksimalne napore u ozdravljenje uk- upnih odnosa u zemlji i u obnovu ekonomije. „Privlačenje investicija iz svijeta, ali pažnje. Prijatelji „Ponosan sam na poseban i pri- jateljski odnos koji imam s predsjednikom Republike Azerbejdžan, Ilhamom Aliyevim. I naši očevi su bili prijatelji. Predsjednik Aliyev je prijatelj svih naroda i zemalja naše regije. To je općepoznato i dokazano. Azerbejdžan je do sada donirao velika sredstva u različite humanitarne projekte u Bosni i Hercegovini i regiji, u kojoj je pri- sutan i s investicijama vrijednim svake pažnje. U razgovorima koje sam vodio s predsjednikom Aliyevim i njegovim saradnicima, poput uvaženog ambasadora Hasanova, zamolio sam da Azerbejdžan učini investiciju u Bosni i Hercegovini koja ne bi imala samo ekonomsku logiku, već i karakter povezivanja naših građa- na različitih nacionalnosti. I tako smo zajednički došli na ideju čiju implementaciju danas započinjemo“, ohrabrujuća je poruka Bakira Izetbegovića. Pozitivno poslovanje RMU BANOVIĆI: Uspješna rudarska priča Investicije u opremu 32 miliona KM Rudnik mrkog uglja (RMU) “Banovići” danas proizvodi preko 1.500.000 tona separisanog uglja, raspolaže najsavremenijom tehnologijom, radi na humanizaciji rada, te na konstantnom zapošljavanju novih radnika. Od 2004. godine pa do danas zaposleno je 1.135 radnika, a Rudnik trenutno ima 2.798 uposlenika. Direktor RMU Banovići, Munever Čergić, kaže da je i pored teškog perioda poslovanja u 2013. godini Rudnik uspio ostvariti pozitivan poslovni rezultat i godinu završiti sa 350.000 KM u plusu. Ostvareni finansijski rezultati su omogućili redovno servisiranje svih obaveza, a uz to je zadržan i dostignuti nivo plaća, koje u prosjeku iznose 963 KM i koje su veće od prosječne plaće u FBiH za 16 posto. “Krajem prošle godine smo uspostavili normalan proces proizvodnje i uspjeli smo je završiti pozitivno. Imali smo investicije mehanizovanog čela, kamiona i ostale opreme u vrijednosti oko 32 miliona KM. Investicije su uspješno realizovane. Radili smo i na projektima termoelektrane i cementare”, istakao je Čergić. Završena je prva faza za izbor strateškog partnera, pristiglo je 13 prijava, od kojih je 11 prihvaćeno kao ispravno, te će biti puštene u drugi krug izbora za finansiranje i izgradnju termoelektrane. RMU “Banovići” je od 2008. do 2012. godine kontinuirano provodio aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Termoelektrane Banovići, na osnovu prethodno urađenog elaborata “Osnovni koncept dugoročnog razvoja RMU “Banovići”. Izgradnja TE Banovići predviđena je u centralnom dijelu ugljenog bazena između površinskih kopova, čime su riješeni imovinsko – pravni odnosi. Predviđena instalirana snaga termoelektrane iznosi 300/350 MW, a ukupna godišnja proizvodnja 2. 047, 5 GWh. Termoelektrana će se snadbijevati ugljem iz rudnika “Banovići”. Ekonomska opravdanost cijelog projekta nesumnjivo je dokazana predfizibiliti studijom u godišnjem iznosu za Rudnik i Termoelektranu od prosječno 31,2 miliona eura. U Rudniku ističu da je objavljen javni poziv za izbor strateškog partnera za finanasiranje i izgradnju TE Banovići blok 1- 3000 MW. Još jedan važan projekt vezan za RMU Banovići je izgradnja tvornice cementa. Rudniku je na upotrebu predat idejni projekt Tvornice cementa sa Studijom uticaja na okoliš. Sanski Most: Dokvalifikacija i zapošljavanje Prije dvije godine, u općini Sanski Most, završena je rekonstrukcija ulica Mahala i Hamzibegovača, 81.036.000 KM), gradska saobraćajnica Šejkovača (705.000 KM), gradski most (1.154.000 KM), pristupna staza tvrđavi Kamengrad (90.000KM). Prošle godine, završena je izgradnja lokalnog vodovoda Modra, u koji je uloženo 585.000 KM, a okonačana je i sanacija desne obale Sane te izgradnja obaloutvrde na Tomini, što je poreske obveznike stajalo 89.740 KM. Ove su godine u saradnji s UNDP-om BiH potpisana dva ugovora za provođenje projekata stručne dokvalifikacije i zapošljavanja sa firmama REMUS i GAT. Ukupna vrijednost projekata je 105.000,00 KM od čega učešće Općine u iznosu od 20.000,00 KM. 22 sljednje dvije godine postao zanimljiv investitorima. Međutim, nije sve do položaja grada nego i do gradske administracije, koja je mojim dolaskom pojednostavila procedure vezane za investitore. Dolasku investicija poput TC Neli, TC Adna, TC Bingo, sutra trgovačkog centra FIS, nove fabrike mljekare Meggle itd. prethodilo je stvaranje nove klime u Bihaću, kojoj će nova proizvodna mjesta biti prioritet u radu, a ne „trpanje“ novih radnika u javni sektor. Kada tome dodate i pogodnosti za investitore pri kupovini zemljišta, zapošljavanju ili kreditiranju, onda je jasno zašto je Bihać i ove godine veliko gradilište koje lagano pozicionira grad Bihać kao centar ovog dijela naše države. Bihać je danas veliko gradilište na kojem se realizira preko 100 miliona KM projekata u oblasti privatnog i javnog sektora, a naša razvojna šansa je i turizam“. U obilasku zgrade za borce INTERVJU: Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća Krajišnici zaslužuju više Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda vrijedan 21 milion eura jedan je od najvrednijih koji se realizira na području općine Hoće li činjenica da je Bihać dobio status grada pomoći u njegovom bržem razvoju i kvaliteti života građana? “Bihać je središte Unsko-sanskog kantona (USK) i status grada smo zaslužili, te možemo biti ponosni na činjenicu da će naš Bihać dobiti ovo priznanje. Bihać je po mnogo čemu već stoljećima grad i promjena statusa donosi nove mogućnosti u njegovom razvoju, posebno kada je u pitanju promocija turizma, privrede i prekogranične saradnje s općinama i županijama u susjednoj Republici Hrvatskoj. Za Bihać je od velikog značaja da kroz dobivanje statusa grada osnaži svoj položaj, realizira projekte sa međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, na koje će Bihać, sa statusom grada, lakše aplicirati i realizirati ih”. Domaći investitori Pažnju posvećujete i razvoju prigradskih naselja. Koji su projekti okončani? “Nakon preuzimanja dužnosti gradonačelnika Bihaća ozvaničio sam Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda vrijedan 21 milion eura, što je jedan od najvrijednijih projekata, koji se realizira na području Bihaća. Radovi na izgradnji sanitarne i oborinske kanalizacije odvijaju se u zonama Bakšaiš - Kralje i Repušine. Radovi su počeli i u zonama Hatinac i Gornje Prekounje, a priprema se početak radova u zoni Ružica. Od planiranih oko 53 km mreže, položeno je oko 10 km cijevi. Od 11,3 miliona eura, koliko je planirano za izgradnju separatnog kanalizacionog sistema, realizovano je oko 1,3 miliona eura. U zoni Bakšaiš - Kralje završeno je oko 50 posto radova. Položen je, dakle, kompletan cjevovod preko Vrkašićkog mosta. Nadalje, u prvih šest mjeseci, preko JU Zavod za prostorno uređenje Bihaća, realizirali smo infrastrukturnih projekata u vrijednosti od šest miliona KM, što nije mali iznos uzmemo li u obzir teško ekonomsko stanje koje se dodatno usložilo nakon ovogodišnjih poplava.“ Koji su naredni projekti? „Prošle godine asfaltirali smo više od 11 kilometara lokalnih cesta. Toliko planiramo i za ovu godinu i za to smo izdvojili u dvije godine skoro 15 miliona KM. U svih 35 bihaćkih mjesnih zajednica realizirali smo infrastrukturne projekte, poboljšali uslove života naših sugrađana. Kanimo to činiti i u narednom periodu bez obzira na to hoće li nam viši nivoi vlasti pomoći ili ne. Ove jeseni završavamo 30 projekata vlastitim, ali i sredstvima naših partnera, od kojih izdvajam UNDP. S njim radimo vodovod u Zavaljevu, u vrijednosti od 90.000 KM , fasadu škole Harmani u vrijednosti od 90.000 KM te solarne panele vrijedne 120.000 KM. Imamo i projekt izgradnje romske zgrade na Ružici vrijednosti 170.000 KM. Uskoro kreće izgradnja treće zgrade za romsku populaciju vrijedna 505.000 KM . Izdvajam i projekt DECENT. Radi se o projektu uređenja kanalizacije u Gati vrijednom 330.000 KM što realiziramo sa švicarskim SDC-om.“ Koliko će poreske obveznike stajati izgradnja dvaju boračkih zgrada? „Za zgradu u kojoj će živjeti borci STO 1, izdvojeno je 600.000 KM , a uskoro kreće i nastavak izgradnje zgrade STO 2 vrijedne 250.000 KM, te kanalizacije u Velikom Lugu vrijedne 350.000 KM. I pored teške ekonomske situacije u protekle dvije godine imali smo i investicije domaćih privrednika: novi tržni centar Bingo, tržni centar Neli, tržni centar Adna, firmu Č.J , drvoprerađivačku firmu Sani Global, fabriku peleta u Ripču, nove turističke objekte Opal grupe, distributivni centar firme Denaro, fabrika namještaja Čavkunović.“ Čemu ćete posebno posvetiti pažnju kao prvi čovjek izvršne vlasti u Bihaću? „Insistiram na malim projektima koji će građanima omogućiti bolje uslove za život. U ovom smo mandatu realizirali na desetine infrastrukturnih projekata. Nismo pogriješili, građani su zadovoljni. Napravili smo područne škole u Maloj Peći, Srbljanima, uradili sportske terene u Har- manima, Donjem Prekounju, Izačiću, te nove fasade u područnoj školi u Ripču. Saniramo i krov Mješovite elektrotehničke i drvoprerađivačke škole, pomogli smo vrtiće, sufinanciramo prijevoz srednjoškolaca od 30 do 100 posto, stipendiramo 70 studenata. Dojam je, koliko god uradite, Bihać zaslužuje više!“ Možete li nam reći nešto više o započetim i planiranim projektima u oblasti zdravstva? „Gradimo novu zgradu područne ambulante u Srbljanima, pomogli smo uređenje i uvođenje grijanja za ambulantu u Kulen Vakufu, na Ozimicama II uredili smo prostor za porodičnu ambulantu. Posebno smo vodili računa o našoj Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijankić nakon požara. Imamo 464.000 KM na posebnom računu za obnovu bolnice. Ne mislim da u predizbornim kampanjama dajem obećanja koja ne mogu ispuniti. Bitno nam je održati finansijsku stabilnost grada realizirati male projekte s velikim efektom na životni standard.“ Koje oblasti su najznačajniji potencijali za ulaganje i pokazuju li strani investitori interes za ulaganje na području Bihaća? “Zahvaljujući dobrom geostrateškom položaju i blizini granice sa Republikom Hrvatskom, time i Evropskom unijom, Bihać je u po- Ima li turizma i turista u Bihaću? „Nacionalni park Una (NP) stalno bilježi povećanje broja posjetitelja, Una regata postala je brend poznat i van granica BiH. Historijsko nasljeđe poput Muzeja i zasjedanja AVNOJ-a, Kapetanove kule, džamije Fethija, zvonika crkve sv.Ante Padovanskog, te brojni stari gradovi također privlače sve više turista u Bihać. Svjesni značaja turizma, podržali smo sve turističke manifestacije prošle i ove godine, a posebno smo, kroz sufinansiranje plaćanja doprinosa ugostiteljima koji rade u sklopu NP Una, na direktan način pomogli turističke radnike. Zahvaljujući prekograničnoj saradnji sa Zadarskom županijom realizirali smo projekt “Una izvor života “ i “Zeleni otoci”, vrijedan preko million KM kojim smo uredili infrastrukturu u NP Una“. Pogranična saradnja Pogranična saradnjom sa gradovima i lokalnim zajednicama u susjednoj Hrvatskoj? “Grad Bihać do sada je kroz projekte prekogranične saradnje implementirao preko milion eura i sigurno je da ćemo i dalje učestvovati u svim projektima sa našim susjedima iz Hrvatske. Svoj razvoj vidimo kroz razvoj turizma i Nacionalnog parka Una. Ovaj je park pogodan za sportove na vodi, planinarenje, vožnju bicikla i logično je da je opravdana saradnja sa NP Plitvička jezera, jer će turisti novom turističkom ponudom dolaziti i u Bihać. U dvije godine ostvarili smo odličnu saradnju sa Zadrom, Karlovcem, Gračacem, Plitivičkim Jezerima, Slunjem, Donjim Lapcem, Karlovačkom i Zadarskom županijom.” Zadovoljni ste stepenom zaposlenosti na području Općine Bihać? 23 “Kada imate oko 10.000 sugrađana koji ne rade, imate obavezu i dužnost da učinite maksimum napora da smanjite broj nezaposlenih, a posebno mladih Bišćana koji završavaju fakultete. Preko Službe za zapošljavanje USK-a u javne ustanove i preduzeća, kojima je grad Bihać osnivač, primljen je značajan broj mladih obrazovanih kadrova. Mladim Bišćanima, koji su završili fakultete, treba omogućiti da odrade pripravnički staž i sutra konkurišu za radna mjesta koja traže minimalno godinu radnog iskustva”. REALIZIRANI PROJEKTI Treća romska zgrada 505.000 KM uređenje kanalizacije u Gati 330.000 KM zgrada za borce 600.000 KM kanalizacija u Velikom Lugu 350.000 KM Kako kanite zaposliti mlade i obrazovane kadrove? “U okviru projekta Pomoć za samopomoć, kojeg provodi Udruženje Progres iz Sarajeva i Obrtnička komora USK i Grad Bihać, potpisali smo ugovore za praktične doobuke, a grad Bihać je objavio javni poziv za dodjelu poticajnih sredstava kroz projekt pod nazivom Pokreni svoj posao u Bihaću. Izdvojili smo 21.000 KM kako bismo podržali četiri ideje koje će donijeti novih desetak radnih mjesta. Ne možemo očekivati da se ljudi samo zapošljavaju u administraciji, već moramo jačati privatni sektor koji i puni budžete administracije. Kroz poticaje u poljoprivredi želimo povećati broj zaposlenih i Grad Bihać u svom Budžetu za dvije godine izdvojio je 1,3 miliona KM za razvoj poljoprivrede. Poljoprivreda u Bihaću? „Planiraju se i poticajna sredstva za nabavku novih plastenika, sufinansiranje poreskih obaveza za obrte, nabavke repromaterijala za jesenju i proljetnu sjetvu, vještačkog osjemenjavanja. Cilj je da imamo što više poljoprivrednih proizvođača za tržište. Smanjili smo cijenu zakupa javnih površina za 50%, naknadu za postavljene montažno-demontažne objekte za 35%“. Koliko grad Bihać izdvaja za pomoć socijalno ugroženim osobama? “U posljednje dvije godine osigurali smo 350.000 KM za socijalno ugro- obnova bolnice 464.000 KM žene stanovnike. Koliko god novca izdvojili, svjesni smo da gasimo požar, da sistematski i s višim nivoima vlasti moramo rješavati problem. Bez novih radnih mjesta nema pomaka! U budžet za 2014. godinu planirano je 60.000 KM za Crveni križ Bihaća, po 30.000 KM za javne kuhinje Imaret i Merhamet, 50.000 KM za jednokratne novčane pomoći preko Centra za socijalni rad. Koja je Vaša poruka građanima koji izlaze na izbore? “Predstojeći su izbori najvažniji od završetka rata. Očekujem da građani izaberu jake probosanske patriotske stranke, očekujem da pobijedimo. Zašto SDA? Pokazalo se, kad SDA nije u vlasti u punom kapacitetu, imamo zastoj reformskog kursa u BiH. Ne možemo zanemariti činjenicu da je SDA 1991.- 1995. preuzela odgovornost za stanje u državi. I 2014. moramo preuzeti odgovornost, državu ekonomski ojačati, izgraditi dobre odnose sa Hrvatima! Moja je poruka, izađite na izbore jer je to najbolje mjesto da iskažete svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo spram vlasti.” stipendije za 70 studenata, boračke organizacije 250.000 KM poticaji poljoprivredi sport, četiri terena za tenis 1.3 miliona KM 2,2 miliona KM Šemsudin Dedić, kandidat SDA za Parlamentarnu skupštinu BiH SDA nas može povesti u EU Kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin Dedić ističe da su osnovni ciljevi SDA stabilizacija, zapošljavanje i euroatlantske integracije. “Smatramo da ponuđenim programom i kadrovima koje imamo možemo poboljšati stanje u našoj Bosni i Hercegovini i još intenzivnije je povesti u pravcu euroatlantskih integracija , a istovremeno rješavati najveće problem koji su prisutni u našem društvu”, kaže Dedić. Dodao je da je SDA u općini Bihać nakon pobjede na posljednjim lokalnim izborima pokrenula velike reforme koje za cilj imaju pravedniju priču za sve građane Bihaća. “Obećavam da ćemo uložiti maksimum napora da se ta priča prenese na nivo države”, poručio je Dedić podvlačeći važnost stavljanja graničnog prelaza Izačić u prvu kategoriju, “jer treba ubrzati protok ljudi i roba”. Šemsudin Dedić, magistar ekonomskih nauka, rođen 1973. godine u Bihaću, osnovnu i srednju ekonomsku školu završio u Bihaću, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Tuzli a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Učesnik rata od 1992. do 1995., član stranke od osnivanja, a trenutno je član Predsjedništva SDA BiH. Obavljao je dužnosti premijera Unsko-sanskog kantona (USK) i ministra finansija u Vladi USK. Od 2010. zastupnik je u Federalnom parlamentu BiH. Dedić u posjeti Štajerskoj Inicijativa o ravnomjernom regionalnom razvoju Šepić: Isti tretman za svaki pedalj BiH Svi imaju isto pravo na kvalitetan put, rasvjetu, školu, ambulantu i igralište Krajina, livanjski kraj, ali i svaki drugi dio naše države zaslužuju jednak tretman kada je u pitanju pristup fondovima i ulaganja sa viših nivoa vlasti. Zbog toga je SDA u svoju Izbornu platformu za Opće izbore 2014. uvrstila inicijativu Senada Šepića, poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i direktora Političke akademije, o rav- nomjernom regionalnom razvoju. “U neke gradove i sredine se nimalo ili jako malo ulaže u razvoj sa viših nivoa vlasti. To se mora promijeniti. Ravnomjeran regionalni razvoj i ulaganja u cijelu zemlju moraju biti naše opredjeljenje. To može pokrenuti i brže ujediniti zemlju”, ocijenio je Šepić. Poručio je da građani u manjim i sredinama udaljenim od centra imaju isto pravo na kvalitetan put, rasvjetu, školu, ambulantu i igralište koje će finansirati država, entiteti i kantoni, kao što sada rade u većim gradovima i centrima. “To ne treba zavisiti od dobre volje pojedinaca koji sjede u vladama, nego treba biti zakonska obaveza svima da tako grade i razvijaju našu zemlju”, zaključio je Šepić. SDA obećava da će se zalagati za ravnomjerni regionalni i ekološki privredni razvoj, ekološke standarde i ekološku političku orijentaciju. “Insistirat ćemo na hitnom usvajanju državnog zakona i strategije o zaštiti okoline, te na osnivanju agencije za ekologiju na državnom nivou”, navedeno je u Platformi. 24 koje pravni subjekti finansiraju iz vlastitih sredstava i kreditnih sredstava Razvojne banke Federacije BiH, na prostoru općina Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Vlasenica, Osmaci i Milići“, realizovalo osam različitih projekata vrijednih 6.000.000 KM. Ministarstvo je obezbijedilo 2.400.000 KM, a isti iznost dodijelila je Razvojna banka FBiH kao kredit, dok su 1.500.000 KM obezbijedili privredni subjekti. U okviru projekta zaposlena je 101 osoba, od kojih su minimalno 2/3 povratnici. Za četiri godine bez kolektivnih centara Podjela stipendija studentima povratnicima u RS Obnova kuća u RS-u koštala 13 miliona KM Prošle godine u manjem entitetu stipendije dobilo 264 studenta (225.500 KM), a ove 308 studenata (244.000 KM). Pripravnički staž u javnim ustanovama odradilo 39 mladih povratnika Izgradnja 220 kuća po sistemu „ključ u ruke“ koštala je 5.173.254 KM, a 189 korisnika dobilo je 525.500 KM finansijske pomoći za ugradnju materijala, podaci su Ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice FBiH kojim rukovodi Adil Osmanović. KLJUČ U RUKE: Ti podaci kažu da je od početka 2011. do 31. avgusta 2014. u obnovu i rekonstrukciju stambenih objekata u Republici Srpskoj uloženo oko 13.285.000 KM. Istovremeno, za obnovu kuća u FBiH utrošeno je 8.837.554 KM. Obezbijeđeno je 5.589.369 KM za građevinski materijal za 417 kuća, 2.921.685 KM za izgradnju 125 kuća po sistemu sistemu „ključ u ruke“, te 326.500 KM za ugradnju materijala za 111 korisnika. OPEC FOND: Vrijednost kreditnih sredstava za obnovu stambenog fonda iznosi 7.000.000 USD, od čega se na Federaciju BiH odnosi 3.237.500 USD. Period implementacije projekta je 2013.- 2015. Završen je odabir korisnika projekta, projekti za 183 stambena objekta, u toku je izgradnja 93 stambena objekta. SAUDIJSKI FOND: Vrijednost kreditnih sredstava za obnovu stambenog fonda iznosi 15.000.000 USD, od čega se na Federaciju BiH odnosi cca 6.500.000 USD. Period implementacije projekta je 2014.-2016. Prema procjenama, iz ovih sredstava može se obnoviti oko 350 stambenih jedinica. Za prvu fazu izvršen je odabir 73 korisnika i u toku je pro- jektovanje stambenih objekata. REGIONALNI PROGRAM: Bosna i Hercegovina u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, zajedno sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, pripremila je Državni stambeni projekat BiH. Nacionalni program za BiH predviđa da se osigura krov nad glavom za 5.400 porodica, od kojih je 1.800 Bošnjaka, 1.800 Srba i 1.800 Hrvata. Projekt će biti realiziran u fazama, u periodu od pet godina. KOLEKTIVNI CENTRI: Procijenjeno je da ukupni trošak projekta iznosi na nivou BiH 104.000.000 eura, od čega je učešće BiH 32 posto, a ostatak su sredstva iz kredita Razvojne banke Vijeća Evrope. Period implementacije projekta je četiri godine. Provedba projekta rezultirat će zatvaranjem 121 kolektivnog centra. Biće osigurane dvije vrste stambenih jedinica: neprofitni socijalni stanovi (2.436 stambenih jedinica), te 145 jedinica za stanovanje u ustanovama socijalne zaštite. Prosječni trošak građevinskih radova po jednoj stambenoj jedinici iznosi 18.475 eura. Počela je realizacija prve faze u iznosu od 16.000.000 eura. ZAJEDNIČKI PROJEKTI: Kontinuirano su izdvajana sredstva za udruživanje sa vladinim i nevladinim sektorom. Kroz udruživanje sredstava su postignuti višestruki efekti i povećan obim pružene asistencije korisnicima. Saradnja je ostvarena sa Hilfswerk Austria, CRS-om i ASB- PODRŠKA UDRUŽENJIMA 2011. - 63 udruženja PODRŠKA PROJEKTIMA 2011. 223.000 KM 559.000 KM 235.000 KM 520.000 KM 2012. - 75 Udruženja 2013. - 84 udruženja 2012. 2013. 241.000 KM 342.000 KM 257.000 KM 77.000 KM om, Kantonom Sarajevo i Zeničko-dobojskim kantonom. U okviru ovih projekata obnovljeno je i izgrađeno oko 600 stambenih jedinica (obnova individualnih stambenih objekata i stambeno zbrinjavanje korisnika po modelima socijalnog stanovanja). sa VSS na području RS-a za što je uloženo oko 200.000 KM. Tako je 39 mladih povratnika dobilo priliku za obavljanje pripravničkog staža u javnim ustanovama ili privatnim kompanijama. 2014. - 77 udruženja 2014. STIPENDIJE, LAPTOPI: U 2013. godini pokrenut je projekt stipendiranja studenata sa područja Republike Srpske. Stipendije je prošle godine dobilo 264 studenta (225.500 KM), a u tekućoj godini 308 studenata (244.000 KM). U okviru obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica u 2012., školskoj djeci iz Rogatice, Višegrada, Foče, Sokoca, Han Pijeska, Čajniča i Rudog poklonjeno je 55 laptopa sa internet konekcijom. Partneri projekta bili su humanitarna organizacija „Most povjerenja“ Sarajevo, BH Telecom, Tobacco press Sarajevo i Oslobođenje Sarajevo. FARME; PLASTENICI: Od 2011. do danas, više od 2.500 porodica primilo je neki oblik pomoći (poljoprivredna mehanizacija, plastenici, izgradnja stajskih objekata, farmi, sadnice voća) u okviru projekata zapošljavanja i samozapošljavanja u poljoprivredi i maloj privredi, za što je ukupno uloženo više od 16 miliona KM. Korisnici pomoći sufinansirali su nabavku poljoprivredne mehanizacije i plastenika do 30 posto, bilo da su sami obezbijedili sredstva ili da su sredstva obezbijeđena povoljnim kreditnim linijama kod Turkish Ziraat banke Nabavljeno je 365 traktora sa priključcima, izgrađeno 325 stajskih objekata, itd. VOLONTERI: Ministarstvo je prošle godine pokrenulo i Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz volonterski rad povratnika OSAM PROJEKATA: Ministarstvo je sa Razvojnom bankom Federacije BiH, u okviru projekta “Podrška sufinansiranju investicionih projekata SUFINANSIRANJE: U saradnji sa Federalnim ministarstvom obrta i poduzetništva realizovan je projekt “Investicije, projekti i obrtna sredstva u maloj privredi i poljoprivredi kroz sufinansiranje putem banke“,. Ukupna vrijednost investicije u 28 realiziranih projekata je 27.109.419 KM. Preduzeća su putem povoljnih kredita kod Turkish Ziraat banke obezbijedila 70 posto iznosa, odnosno 19.761.879 KM. Zaposlena su 383 nova radnika, od čega su 322 povratnika u RS. PERSPEKTIVA: Ministarstvo je samostalno obezbijedilo sredstva za 152 stajska ili pomoćna poljoprivredna objekta, među kojima su tipske staje i mini farme za uzgoj krupne i sitne stoke, muznih krava, tov junadi i sl. Za ove namjene, Ministarstvo je u 2013. izdvojilo 1.053.628 KM. Uzgoj i tov pilića predstavlja najdinamičniju granu stočarstva. Prema kalkulacijama isplativosti, jedna mini farma za uzgoj i tov pilića, kapaciteta do 10.000 komada, u okviru pet turnusa na godišnjem nivou, može ostvariti finansijsku bruto dobit od oko 25.000 KM. Stoga, finansijska podrška u okviru ovog programa ima dugoročnu perspektivu za ekonomsko osamostaljivanje i jačanje povratničkih porodica. SADNICE VOĆA: U prošloj godini, Ministarstvo je izdvojilo 998.518 KM za proljetnju i jesenju sadnju voća. O finansijskoj isplativosti ovog projekta govori podatak da kultivisanjem tri dunuma jagoda, sa prosječnim prinosom od 20 tona po hektaru, jedno domaćinstvo može proizvesti šest tona voća, jagode, maline ili kupine, te ostvariti prihod od 12.000 KM. Ovo su činjenice koje zaslužuju posebnu pažnju, posebno u aktuelnoj ekonomskoj krizi, periodu koji je karakterističan po velikom broju onih koji nemaju posao. SOCIJALNA INFRASTRUKTURA: Od 2011. realizano je više od 770 projekata obnove i izgradnje infrastrukturnih objekata, obrazovnih, kulturnih i sportskih objekata, kao i obnove i izgradnje značajnog broja vjerskih objekata na prostoru cijele BiH. U saradnji sa lokalnim zajednicama, asfaltirano je više od 130 km puteva, sanirano više od 150 km makadamskih puteva, obnovljeno više od 30 društvenih domova itd. Ukupno je uloženo 22.000.000 KM. 25 Poticaj za obrtnike, nova radna mjesta APLIKACIJE Ministar Sanjin Halimović Oko milion KM za poticaj poticaj starim obrtima POTICAJNA GODINA UKUPNO APLIKACIJA BROJ APLIKACIJA KOJIMA SU ODOBRENA SREDSTVA 2011. godina 1.176 329 2012. godina 965 311 2013.godina 913 430 UKUPNO 2011.-2013. 3.054 1.070 Posao za 479 nezaposlenih Za poticaj inovatorima 88 hiljada KM, za poticaj poduzetništva žena 860 hiljada KM Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je, u mandatnom periodu 2011. -2014., podsticalo razvoj poduzetništva i obrta, staralo se o uvođenju savremenih tehnologija i ostalim nadležnostima iz ovog ministarstva. Među ostalim, pružalo je finansijsku potporu malim privrednicima, sufinansirajući njihove projekte pod uvjetom da otvaraju nova radna mjesta. U dijelu podsticajnih aktivnosti Ministarstva značajno mjesto su imali mladi, žene, invalidi, borci i branitelji. „Za poticaj inovatorima, pojedincima izdvojeno je više od 88 hiljada KM. Također nam je bilo važno implementirati programe poticaja poduzetništva žena, za što je, u posljednje dvije godine, izdvojeno 860 hiljada KM“, naglasio je ministar, dr.Sanjin Halimović. „Ministarstvo je ove godine u proračunu planiralo 5.691.088 KM za realizaciju 16 projekata, kao i 6.100.000 KM za realizaciju programa. Kreditni poticaj razvoja poduzetništva i obrta“, rekao je ministar objašnjavajući da je, zahvaljujući tome, u periodu 2011. -2013., zaposleno novih 479 osoba, a nakon realizacije ovogodišnjih programa očekuje da bi 250 nezaposlenih moglo dobiti posao. U tabeli broj 1. dat je pregled utroška podsticajnih /proračunskih/ finansijskih sredstava po programima/projektima za period 2011.2013. god. R/B Program/ Projekt Utrošeno /KM/ 1. Izgradnja poduzetničke infrastrukture (zone, tehn.parkovi, inkubatori...) 2. Poticaji inovatorima - pojedincima 88.315,00 3. Stipendiranje učenika koji se obrazuju za tradicionalne stare obrte 202.999,61 4. Poticaj udruženjima i komorama 275.000,00 5. Poticaj obrazovnim institucijama 219.000,00 6. Poticaj projektima koje finansira EU i drugi inozemni donatori 180.000,00 7. Tehničko usklađivanje (uvođenje ISO, HACCP standarda i osiguranje CE znaka) 624.874,32 8. Poticaji tradicionalnim i starim obrtima 951.839,30 9. Poticaji poduzetništvu žena 859.925,00 10. Poticaji poduzetništvu mladih 495.235,60 11. Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite 589.528,14 12. Poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva 695.269,00 13. Potpora organiziranju sajmova, okruglih stolova, konferencija, seminara, natjecanja i sl..) 139.700,00 14. Marketinška promocija poduzetništva (interventna sredstva rezerve) 91.200,00 x UKUPNO : 4.130.075,90 9.542.961,87 Program Sufinansiranje projekata....... u saradnji sa RB FBiH /ovo su grant sred. FMRPO / 2.766.673 Program Kredit, poticaj razvoja poduzetništva i obrta 5.886.560 Ukupno, svi programi 2011.-2013. godina 18.196.195 xxx R/B Program/ Projekt Planirano/KM/ 1. Izgradnja poduzetničkih zona 2. Poticaji inovatorima – pojedincima 40.000 3. Stipendiranje učenika koji se obrazuju za tradicionalne stare obrte 60.000 4. Poticaj obrtničkoj komori FBiH 30.000 5. Poticaj udruženjima i komorama 90.000 6. Poticaj obrazovnim institucijama 50.000 7. Poticaj projektima koje finansira EU i drugi inozemni donatori 130.000 8. Tehničko usklađivanje (uvođenje ISO, HACCP standarda i osiguranje CE znaka ) 400.000 9. Poticaji tradicionalnim i starim obrtima 350.000 10. Poticaji poduzetništvu žena 450.000 11. Poticaji poduzetništvu mladih 350.000 12. Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite 920.000 13. Poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva 500.000 14. Poticaj poduzetnicima izvoznicima 1.000.000 15. Poticaji za promociju poduzetništva 300.000 16. Marketinška promocija poduzetništva i posebne intervencije u izvanrednim situacijama UKUPNO: 1.000.000 21.088 5.691.088 26 Intervju: Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, načelink općine sa 130.000 stanovnika Sarajevo je ogledalo Bošnjaka Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, na loklanim izborima 2012. godine uvjerljivo je pobijedio s ambicioznim programom „Pokrenimo Novi Grad zajedno“. Za portal Slobodna Bosna Efendić govori o dosadašnjoj realizaciji predizbornih obećanja i aktuelnim prilikama u najmnogoljudnijoj općini u BiH i Kantonu Sarajevo U Vašim javnim istupima često naglašavate primjer promjena u Općini koju vodite od prošlih lokalnih izbora. Kako biste opisali te promjene? Mislim da smo, prije svega, našim radom uspjeli pokazati da su promjene nabolje moguće. Pokazali smo da politika ne mora uvijek biti vezana za negativne primjere i loša ponašanja. Usmjerili smo budžet Općine na kvalitetne projekte od kojih svi građani imaju koristi. Uhvatili smo se u koštac sa dugogodišnjim problemima kojima se niko nije bavio. Uveli smo red i disciplinu u rad općinske administracije i, na kraju, pokazali jedan drugi odnos prema javnom poslu i zanimanju, a koji je odgovoran i uvažavajući prema svima. Zanimljivo je da ste na proteklim izborima, nakon 12 godina vladavine načelnika druge političke opcije pobijedili programom razvoja Općine. Dokle ste stigli sa realizacijom tog programa? Ako bismo u procentima trebali izraziti realizaciju programa „Pokrenimo Novi Grad zajedno“ za ovih godinu i osam mjeseci, otkad smo preuzeli izvršnu vlast u Općini, rekao bih da je najmanje 30% na- šeg programa već realizirano, te da je na 90% projekata, predviđenih programom, započela ili u značajnoj mjeri završena njihova realizacija. Svega 10% projekata najavljenih programom još nisu otpočeli sa realizacijom, najčešće zbog toga što ih Općina ne može realizirati samostalno bez drugih institucija, koje iz određenih razloga ne mogu ili ne žele pratiti našu dinamiku rada. Uveli ste jednu ne tako čestu praksu izvještavanja javnosti na polugodišnjim i godišnjim press konferencijama u kojima nastojite izvijestiti javnost o svemu što ste uradili, ali ne libite se pri tom „prozvati“ i one instance zbog kojih bi učinak općinske administracije bio bolji. Jeste li imali problema zbog toga i kako na sve reagiraju građani? Pozicija Općine je specifična kada je u pitanju odgovornost prema građanima. Građani na izborima direktno biraju načelnika i za sve probleme koje imaju, očekuju da načelnik i Općina ponude rješenja. Naravno da je problema toliko u općini kakva je Novi Grad, sa 27 mjesnih zajednica i 130.000 stanovnika, da je nemoguće sve probleme riješiti odmah i brzo. Zbog toga je veoma važno redovno informisati građane o projektima i planovima, jer sam se i sam uvjerio koliko je važno imati dvosmjernu komunikaciju sa građanima i koliko oni sami imaju razumijevanja za okolnosti u kojima se nalazimo. Ne insistiraju da se njihov problem riješi odmah i prvi u prioritetu. Ali, najmanje što ljudi očekuju je da Općina ima neki plan za svaki od problema koji je identifikovan, a na one probleme, koje Općina ne može riješiti bez drugih institucija, jasno treba ukazati, kao i na to ko je odgovoran za nešto što predstavlja problem. Naravno, nisu samo problemi u Općini, ima i puno rješenja koja svakodnevno iznalazimo kako bismo život našim građanima svih generacija učinili boljim. Često, komunicirajući putem društvenih mreža sa građanima, komentirate događaje na političkoj sceni u BiH. Predstoje nam izbori, kako biste ocijenili političku situaciju u zemlji? Politička situacija u BiH, po mom mišljenju, je pored složenog ustavnog uređenja i posljedica nedovoljnog razumijevanja demokratije i slobode političkog organiziranja. Bez obzira što postoji sloboda političkog organiziranja i formiranja političkih stranaka, to ne znači da Za ovih godinu i osam mjeseci, otkad smo preuzeli izvršnu vlast u Općini, rekao bih da je najmanje 30% našeg programa već realizirano, te da je na 90% projekata, predviđenih programom, započela ili u značajnoj mjeri završena njihova realizacija. svaki nezadovoljni (ili neodgovorni) pojedinac može formirati političku stranku i pojaviti se na izborima. Formalno pravno to je moguće, ali posljedice toga imamo priliku gledati naročito zadnjih osam godina. Sve je počelo kada se Haris Silajdžić naljutio, napustio SDA i formirao vlastitu stranku. Ljut iz nekih drugih razloga stranku je formirao Sefer Halilović. Onda imamo plejadu onih koji kroz političku opciju nisu imali dovoljno lične satisfakcije pa su formirali svoje stranke, od Krešimira Zubaka i njegove NHI, Nermina Pećanca i formiranja SDU, koju sada već imamo i u trećem koljenu, pa sve do Željka Komšića, koji se, zajedno sa još jednim brojem nama poznatih političkih aktivista na ovim izborima, građanima nudi u novom pakovanju narandžaste boje. Sve ovo uzrokovalo je da smo u proteklim godinama imali nedovoljno profilisanu političku scenu sa velikim brojem stranaka, koje su nakon izbora morale ići u formiranje koalicija, a onda se u tim koalicijama skoro ništa nisu mogli dogovoriti i dobili smo to što imamo danas. Koalicije su unazadile ovu zemlju. Ako hoćemo ozbiljne rezultate u politici onda mora postojati jasna odgovornost, a nje u koalicijama nema jer je uvijek kriv onaj drugi. Ovo se naročito odnosi na vlast u kantonima gdje se odvija znatan dio političkog života. Na državnom i federalnom nivou još će dugo postojati potreba za formiranjem koalicija, ali petorke, šestorke ili sedmorke su zaista previše. U nekoliko navrata ste ustvrdili da je ključ za istinske 27 promjene u kontekstu stabilnosti razvoja BiH, zapravo povratak snage Sarajevu kao glavnom gradu. Zašto mislite da je jako Sarajevo preduvjet jakoj BiH i da li je politička opcija kojoj pripadate u stanju to i postići? Sarajevo je naš glavni grad, svjetski brend i veliki potencijal za cijelu državu. Sarajevo je, na neki način, i ogledalo bošnjačke politike koje u ovom trenutku ne služi na čast toj politici. Ako Bošnjaci žele uvjeriti prije svega sebe, zatim ostala dva naroda u BiH, pa i međunarodnu zajednicu, da mogu, kao najbrojniji narod, biti lideri izgradnje Bosne i Hercegovine, onda to moraju prvo dokazati dobrim rezultatima u glavnog gradu gdje su Bošnjaci većina u a vrijeme je pokazalo da nakon toga nismo uspjeli ni da se približimo tako ozbiljnoj reformi kakva je bila, pod vođstvom SDA, gotovo postignuta. Uz to, obaranjem aprilskog paketa izgubili smo najvažnijeg partnera u međunarodnoj zajednici – SAD, koje se više nisu ozbiljnije uključivale u političke procese u našoj zemlji. Nakon neuspješnog mandata 2006. – 2010. kojeg je predvodila Stranka za BiH, izbornu pobjedu je ostvario SDP i kroz sva nesnalaženja od procesa formiranja Vijeća ministara koji je trajao godinu dana, preko diskutabilnog načina formiranja Vlade Federacije, kršenjem Poslovnika Doma naroda Parlamenta FBiH pa do rušenja Platforme na nivou države i takvog pokušaja na nivou Federacije, SDP nije ispunio očeki- Samir Efendić u posjeti Sprindu političkom životu i nemaju nikakvih izgovora za teško stanje u kojem se nalazi Kanton Sarajevo. Po mom ličnom uvjerenju samo snažna pobjeda SDA sa osvojenih barem 15 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo, koliko ih je SDA imala u periodu 2002.-2006., može stvoriti uslove za novi, snažniji zamah u razvoju i rješavanju nagomilanih problema. Ovdje bih istakao i ulogu općina gdje je SDA na proteklim lokalnim izborima pobijedila u šest od devet općina u Kantonu. U dobroj sinergiji rada načelnika i nove Vlade, koju bi predvodila SDA, vjerujem da se stvari u Kantonu mogu pokrenuti nabolje kako smo mi započeli u Općini Novi Grad nakon pobjede na lokalnim izborima prije dvije godine. U zadnjem izbornom ciklusu 2010.2014. promijenile su se tri vlade i normalno je da nisu ostvareni nikakvi značajniji rezultati. SDA je na neki način preuzela odgovornost, ali sa svega 7 od 35 zastupnika u Skupštini, što zaista nije dovoljno za ozbilne reforme i odluke koje su Sarajevu neophodne. Kakav ishod predviđate na predstojećim izborima za Stranku kojoj pripadate? Vjerujem da će SDA ostvariti dobre rezultate na svim nivoima. U zadnjih osam godina, otkad je SDA prestala biti vodeća politička snaga u BiH, stvari su se neprekidno kretale unazad. Prvo je srušen “aprilski paket” 2006. godine uz uvjeravanje građana da to nije dovoljno dobra reforma Ustava, vanja građana koji su ih podržali na izborima 2010. godine. Sva relevantna istraživanja pokazuju da je SDA u značajnoj prednosti. Stvari su se samo naizgled zakomplicirale na političkoj sceni mnoštvom kandidata za člana državnog Predsjedništva. Indikativno je da se nove stranke poput DF-a nisu snažnije angažirale na teriotriji RS-a ili u onim dijelovima Federacije BiH gdje su Bošnjaci u manjini. U biti, imamo na sceni čitavu plejadu stranaka i kandidata koji su tu da minimiziraju ulogu Bošnjaka kao političkog naroda, koji je u stanju jedinstveno i slobodno odlučivati o vlastitoj sudbini, a za što je SDA jedina zaslužna. Na drugoj strani je SDA, stranka koja, gotovo usamljena u tom smislu, predstavlja politiku kontinuiteta, braneći ideju slobodnih naroda i građana u slobodnoj državi i to na svakom pedlju njene teritorije. Ako je tačna tvrdnja da će se nakon izbora iduće godine ozbiljnije raditi na ustavnim promjenama, smatram da je cijela ova, nazovimo je, zbrka sa „novim“ političkim opcijama usmjerena na slabljenje pregovaračke pozicije Bošnjaka u novoj rundi pregovora. Međutim, uvjeren sam da će SDA uvjerljivom pobjedom na izborima osigurati kvalitetno političko predstavljanje Bošnjaka u narednom periodu, ali i naći pravu mjeru saradnje sa političkim predstavnicima drugih konstitutivnih naroda i ostalih, te konačno pokrenuti procese u Bosni i Hercegovini naprijed, u pravcu razvoja, stabilnosti, NATO i EU integracija. (Slobodna Bosna) SDA u izgradnji poslovnog ambijenta u Tešnju U stipendiranje uloženo 1.9 miliona KM Izvoz se u posljednje tri godine udvostručio: sa 185.000.000 KM porastao na 325.000.000 KM Razvijati povoljan poslovni ambijent, biti povoljna destinacija za investiranje način je na koji općine mogu doći do novih radnih mjesta. U Tešnju je SDA imala kontinuitet te politike i usmjerenost na nova radna mjesta. Potrebno je posložiti mnogo faktora da bi se to postiglo. Kako smo to radili? Investirali smo u ljude, prije svega. Investirali smo 1,9 miliona KM u stipendiranje studenata. Otvorili smo Centar za obrazovanje odraslih i više od 180 ljudi osposobili za nove tehnologije i nove životne izazove. Već pet godina obezbjeđujemo podršku mladima da pokrenu vlastiti biznis i tako smo kreirali novih 46 radnih mjesta. Podržali smo pokretanje Sajma srednjih škola i fakulteta. Veliki projekt podrške privredi ove općine su konstantna ulaganja u razvoj poslovnih zona (Bukva, Glinište i Ciglana), kao što su izgradnja saobraćajnica i prateće komunalne infrastrukture, uređenje pješačkih staza i drugo. Svoju privrženost ulaganju u razvoj poslovnih zona Općina Tešanj je demonstrirala i emisijom (a kasnije i otplatom u cjelosti) municipalnih obveznica (prvi u Federaciji BiH) koje su utrošene u izgradnju po- slovnih zona, što će dugoročno doprinijeti povoljnijem poslovnom ambijentu. Već dugi niz godina težimo unapređenju servisnih usluga na području naše općine, kako bi klima za ulaganje i poslovanje bila što povoljnija. Zbog toga, vrijedi istaći prisustvo svih vodećih banaka, kao i naftnog i carinskog terminala. Nastojimo da konstantno osluškujemo i prepoznajemo potrebe naših privrednih subjekata što uključuje i snažnu podršku Udruženju privrednika i organizaciji Sajma privrede „Biznis Tešanj“, iz godine u godinu. Pod našim okriljem, uspješno posluje i Agencija za razvoj općine Tešanj (TRA) koja postaje sve bolji razvojni partner (i partner za podršku) svim poslovnim subjektima u ovoj sredini te nosilac lokalnog ekonomskog razvoja. Kao takva, TRA, glavni je koordinator projekta BEAR. BEAR je akronim za Business Excellence Area (engl. područje poslovne izvrsnosti). Od FDI magazina (London) uvršteni smo među deset najboljih destinacija za investiranje u jugoistočnoj Evropi, dobili smo status Evropske regije budućnosti 2014./2015. i jedino smo takvo područje u BiH. Rezultati planiranja, zalaganja i rada, kao i ispunjenja programskih ciljeva SDA na ovom području, direktno su vidljivi u brojkama koje pokazuju porast investicija, porast izvoza i veći broj radnih mjesta iz godine u godinu. Prisutna u preko šezdeset zemalja svijeta, općina Tešanj bilježi stabilan rast izvoza posljednjih godina, koji se u posljednje tri godine skoro udvostručio (sa 185.000.000 KM na 325.000.000 KM). Tu se naročito ističu firme iz autoindustrije, metalskog sektora, naftne industrije, proizvodnje i prerade hrane i tekstilne industrije, uz kompanije kao što su: Prevent FAD, Hifa-Oil, Mann+Hummel BA, Alpina, Pobjeda, Kantić touristik, BME, Koala paintings, Euro commerc, Medena commerc i brojni drugi. Općina Tešanj bilježi i značajan rast zaposlenosti u 2012., 2013. i 2014. godini, koji danas doseže cifru od više od 10.000 registriranih zaposlenih lica (1991. godine broj zaposlenih bio je manji od 7000). Značajno je napomenuti da je općina Tešanj općina sa najnižom stopom nezaposlenosti u Ze-Do kantonu u prvom kvartalu 2014. godine i općina sa najviše otvorenih novih radnih mjesta u prvom kvartalu 2014. FOJNICA: Izvoz u 42 zemlje U Općini Fojnica, otvorena je fabrika MS&WOOD za preradu drveta, koja svoje proizvode izvozi u 42 zemlje i zapošljava 200 radnika. U projekt instaliranja tehnologije za preradu drveta i proizvodnju namještaja u Fojnici, koja je ekološki čista, do sada je uloženo oko 5.000.000 KM. Plaće i doprinosi zaposlenih uredno se isplaćuju i više su za 5 do 10 posto u odnosu na prosjek granske industrije. U toku je zapošljavanje još 100 radnika. U završnoj fazi su pripreme za puštanje u rad nove fabrike koja će se baviti proizvodnjom paleta. Prva faza rada značit će otvaranje novih 30 do 50 radnih mjesta. 28 Apelacije Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH Spašeno milion državljanstava BiH Spriječena otimačina imovine Bošnjaka u RS-u i pravno nasilje nad povratnicima u manji entitet U obilasku doma zdravlja Kumrovec Na Izetbegovićev zahtjev, Ustavni sud BiH utvrdio je da odluka Vlade RS-a o provjeri tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a, nije u skladu s Ustavom BiH Šefik Džaferović Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je zahtjev Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o državljanstvu BiH i utvrdio da Zakon nije u skladu s Ustavom BiH. Član po član Sud je našao da osporeni članovi zakona u različitu poziciju stavljaju državljane BiH koji su stekli državljanstvo susjednih zemalja ili zemalja koji sa BiH imaju potpisan bilateralni sporazum i naše državljanstvo, koji nisu u jednoj od navedenih grupa , a žive u zemljama s kojim BiH nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu. Ovim se preko milion državljana BiH dovelo u diskriminirajući položaj i prijetila je opasnost da od 1. januara 2013. godine izgube državljanstvo BiH. Apelacijom Bakira Izetbegovića to je spriječeno. Njegovom apelacijom Ustavnom sudu BiH spriječena je i otimačina bošnjačke imovine u Republici Srpskoj, što je bila suština Zakona o katastru RS-a. Cilj Zakona o katastru nije da se omogući kon- trola korištenja imovine u skladu sa općim interesima, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine u momentu njenog popisa. “S obzirom na činjenicu da van zemlje živi više od 1.350.000 osoba koje su porijeklom iz BiH, suvišno je spominjati na koliki se broj stanovnika, državljana BiH koji imaju imovinu u RS-u, ovaj zakon može negativno odraziti. BiH nikada nije donijela zakon o državnoj imovini, a osporenim Zakonom se omogućava da sva imovina BiH bude jednostavno preknjižena na RS. Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti RS-a, a koji se u zemljišnim knjigama vode kao imovina BiH ili nekog drugog subjekta, bez ikakve pravne procedure bit će preknjiženi na RS”, pisalo je u apelaciji Izetbegovića Ustavnom sudu BiH. Podsjetimo, sud je, na Izetbegovićev zahtjev, obustavio primjenu spomenutog zakona. Zakon o praznicima RS-a bio je povod novoj apelaciji Izetbegovića. Tim se zakonom, podsjetimo, kao zvanični praznik RS-a utvrđuje 9. januar, Dan Republike Srpske. Podsjetimo, 9. januar 1992. go- dine je datum kada je “Skupština srpskog naroda u BiH” usvojila “Deklaraciju o proglašenju Republike Srpske Bosne i Hercegovine”. Malo sutra Deklaracijom je predviđeno i teritorijalno razgraničenje s političkim zajednicama drugih naroda BiH. Dakle, jasno proizlazi namjera da se formira država jednog, srpskog naroda, uz isključenje i diskriminaciju svih drugih naroda. O svemu ovome Ustavni sud BiH tek treba da se izjasni. Na Izetbegovićev zahtjev, Ustavni sud BiH utvrdio je da odluka Vlade RS-a o provjeri tačnosti i istini- tosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji RS-a, nije u skladu s Ustavom BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je u svojoj apelaciji naveo da je Vlada RS-a svojom odlukom uzurpirala zakonodavne vlasti države, što je sud i uvažio. Pokrenimo Novi Grad zajedno Fond od 7.5 miliona KM za privrednike U nepune dvije godine mandata općinskog načelnika Semira Efendića, na području općine Novi Grad Sarajevo realizirano je na desetine projekata planiranih izbornim programom „Pokrenimo Novi Grad zajedno“. Kumrovec i Kadifica Od značajnijih projekata, čija je realizacija u toku, izdvojit ćemo rekonstrukciju najvećeg doma zdravlja u Kantonu Sarajevo DZ „Novi Grad“, poznatijeg kao „Kumrovec“ na Otoci, koji je uz rekonstrukciju saobraćajnice u Ulici Adema Buče jedan od prvih stavki u „Programu pokrenimo Novi Grad zajedno“. Zanačajno je istaći i to da je u protekloj godini ostvareno dva miliona više vlastitih prihoda u odnosu na 2012.godinu. Od 14 osnovnih škola koje egzistiraju u Novom Gradu, u osam školskih objekata rađene su intervencije. Započeta je realizacija višemilionskog projekta izgradnje novog školskog objekta na Aneksu, te nastavljena izgradnja fiskulturne sale škole „Behaudin Selmanović“ u Briješću. Završen je i projekt sanacije i adaptacije sanitarnih prostorija i ulaznih portala u četiri osnovne škole. Planiran je i skori početak dogradnje škole u Dobroševićima, koja je najopterećenija škola u Kantonu Sarajevo. Obnovljen je vrtić „Kadifica“ na Dobrinji, u koji je Općina Novi Grad investirala blizu 100. 000 KM. Vrtić je dat na upravljanje JU „Djeca Sara- jeva“ i od septembra je primio prve mališane. Prošle godine je oko 150 mališana ostalo neupisano u vrtiće na Dobrinji, tako da je ovim projektom problem značajno riješen. U prošloj godini otvorena je novoizgrađena ambulanta porodične medicine u Briješću, a ove su godine završeni radovi na ambulanti u Bojniku. Općina je u saradnji s jednom domaćom bankom formirala fond od ukupno 7,5 miliona maraka, čime su pružena povoljna finansijska sredstva za privredu Novog Grada. Do sada su 22 firme realizirale sredstva putem ove finansijske linije. Ukupno je utrošeno oko 4 miliona maraka, a korisnici ovih sredstava ukupno zapošljavaju 1. 148 ljudi. Kada smo preuzeli dužnost rukovođenja Općinom Novi Grad, na teritoriji naše općine bilo je 20. 300 nezaposlenih, a danas je taj broj smanjen na 19.600 nezaposlenih. Sigurnosne kamere Općina je u potpunosti opremila specijanu jedinicu Treće PU donacijom u vrijednosti blizu 60. 000 maraka, a postavljene su i sigurnosne kamere na osam najfrekventnijih lokacija u Novom Gradu. Pokrenut je projekt Bosanske tržnice gdje će okupiti autentične proizvođače bosanske sorte voća, povrća i prerađevina i gdje ćemo imati u jednom prostoru devet zadruga iz povratničkih mjesta s ciljem da povratnici u našoj općini plasiraju svoje proizvode. Travnik: Za puteve 130.000 KM Općina Travnik je u protekle četiri godine implementirala veliki broj projekata koji su definisani u okviru strateških dokumenata: strategije razvoja, prostornog plana općine, regulacionih planova, lokalnog ekološkog akcionog plana, ali i plana kapitalnih investicija. „Nastojali smo adekvatno odgovoriti na problem vodovoda i kanalizacija u našem gradu. Tako je na obnovu i izgradnju nove vodovodne mreže utrošeno više od 400.000 KM, dok je na obnovu kanalizacionog sistema utrošeno 80.000 KM“, kazao je načelnik općine Travnik Admir Hadžiemrić. Vodilo se, kaže načelnik, računa i o stan- ju saobraćajne infrastrukture, te se na taj način odgovorilo na potrebu izgradnje kružnog toka Meljanac, čija vrijednost iznosi 142.000 KM. „Obnovljen je i put Bruneji, ali i put na relaciji Mehurići-Suhi, Do-Dub, što su investicije vrijedne više od 130.000 KM. Uspješno je završen i projekt izgradnje mosta Goleš, što je činilo dodatnu investiciju vrijednosti od 11.500 KM“, naglasio je Hadžiemrić. Jedan od najvećih projekata općine Travnik, Pirota, također je uspješno realiziran, u vrijednosti od 4,4 miliona KM. Bratimljeni grad, Kirikkale iz Turske, donirao je izgradnju Hayir česme. 29 Vlasti Kaknja ne miruju Dobri rezultati ministrice Velide Memić U RS-u sanirane 102 kuće za povratnike Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice, počela rekonstrukcija zgrade Općinskog suda, obnovljen Dom kulture Novi Dom kulture... i nova policijska stanica Dvije godine vrtoglavog razvoja Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice, počela rekonstrukcija zgrade Općinskog suda, obnovljen Dom kulture Nakon decenija izbjegavanja suočenja s problemima bespravne gradnje, 2013. i 2014., u Kaknju su obilježile aktivnosti na uvođenju reda u oblasti gradnje. Tokom prošle godine, po nalogu općinske inspekcije, uklonjeno je 36 bespravno izgrađenih garaža, dva kioska, te nekoliko bespravno postavljenih panoa. Proizvodnja Tokom 2013. izgrađeno je i useljeno 12 stanova za romske porodice, a uskoro će početi izgradnja još toliko novih stambenih jedinica. Kakanjsko preduzeće „Trgošped” počelo je s izgradnjom svojih poslovnih objekata na lokacijama Poduzetničke zone “Vrtlište” u Kaknju. Ovom preduzeću, kao i drugim zainteresiranim privrednim subjektima, Općina je dodijelila lokacije po simboličnoj cijeni od 1 KM. Firma “Delibašić Poliuretani” u Čatićima je izgradila fabriku madraca, u Ričici se gradi fabrika peleta, a u Kaknju je osnovana firma “Bioorganika”, koja će graditi postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla po evropskim ekološkim standardima. Otvoreno je nekoliko proizvodnih pogona koji se bave tekstilnom djelatnošću, a značajan broj građana je pokrenuo vlastiti biznis uz po- moć Općine. Osim toga, Općina realizira brojne stimulativne mjere poticaja u pokretanju i razvoju malog i srednjeg poduzetništva putem projekata “Pokreni svoj posao u Kaknju” i “Proširi svoj posao u Kaknju”. Izgrađena je nova zgrada Policijske stanice, počela rekonstrukcija zgrade Općinskog suda, obnovljen Dom kulture, adaptirana i rekonstruisana zgrada Centra za socijalni rad, te otvoren Društveni dom u Čatićima i Gradska galerija likovne umjetnosti. Također, radi se i na opremanju Hemodijaliznog centra. Još više projekata se očekuje u narednoj godini kada će općinski budžet biti uvećan za tri miliona KM iz prihoda Termoelektrane Kakanj, uz ranije osigurana dva miliona KM naknade za zagađenje. Uklanjanje otpada U toku su aktivnosti na uspostavi procesa integralnog upravljanja otpadom na području općine Kakanj. Ovim projektom je planirano da uspostava procesa integralnog upravljanja otpadom obuhvati novih 11 mjesnih zajednica, uz 19 mjesnih zajednica u kojima već postoji organizirani odvoz smeća. U toku je i realizacija projekta proširenja sistema daljinskog grijanja u MZ Kakanj II, za čiju je real- Otvoreno je nekoliko proizvodnih pogona koji se bave tekstilnom djelatnošću, a značajan broj građana je pokrenuo vlastiti biznis uz pomoć Općine izaciju predviđeno milion KM. Cilj projekta je smanjiti zagađenje uzrokovano radom mini-kotlovnica. U realizaciju ovog projekta već je uloženo 1,5 miliona KM. U toku je izrada Lokalnog ekološko-zdravstvenog akcionog plana, te izgradnja biciklističke staze kroz gradsku jezgru dužine 945 metara.U općinskom budžetu za 2014. izdvojeno je 500.000 KM za sport, što je značajno povećanje u odnosu na raniji period. Osim sportskih klubova, Općina je podržala i nastupe uspješnih sportista iz Kaknja na međunarodnim takmičenjima. U okviru aktivnosti na rekonstrukciji sportske infrastrukture posebno je važna obnova kuglane i ugradnja savremenih kuglaških staza. Nakon dugog iščekivanja i treniranja u Vogošći, kakanjski kuglaši su se vratili u svoj kuglaški dom. Briga o građanima Djeci koja pohađaju osnovnu školu i čija je porodica u teškoj socijalnoj situaciji, Općina osigurava novac za školsku užinu. Također, putem Centra za socijalni rad Kakanj, isplaćuje jednokratne novčane pomoći za porođaj i opremu novorođenog djeteta, te jednokratne novčane pomoći boračkim populacijama. Općina plaća mjesečne karte za učenike čiji su roditelji nezaposleni ili su na čekanju, za učenike iz porodica sa prihodom do 50 KM po članu domaćinstva, te djecu s posebnim potrebama, djecu šehida, poginulih boraca i nezaposlenih demobilisanih boraca. Finansira i Program stimulativnog zapošljavanja pripravnika, tako da u 2014. godini isplaćuje plaće i doprinose za 30 pripravnika koji su zaposleni u kakanjskim firmama. Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo (KS) Velida Memić, u nepune dvije godine obnašanja ove funkcije, ostvarila je izvanredne rezultate, a Ministarstvo, na čijem je čelu, provelo je niz projekata. Za njenog mandata završeni su radovi i opremanje zgrade za smještaj Kantonalnog centra za socijalni rad- Služba socijalne zaštite općine Ilidža, te okončan projekt sanacije stambenih jedinica za povratnike u Istočnu Bosnu. Ovim projektom na području općina Rogatica, Pale, Novo Goražde, Pale/Prača, Foča/Ustikolina i Goražde sanirano je 49 stambenih jedinica po principu “ključ u ruku”, dok je u općinama Foča, Kalinovik i Trnovo/RS obuhvaćena sanacija 53 stambene jedinice. Što se tiče interno raseljenih osoba, Ministarstvo je provelo projekt sanacije sedam stambenih jedinica interno raseljenih, dok je na lokalitetu Vasin Han, općina Stari Grad, izgrađena zgrada za trajno stambeno rješenje devet interno raseljenih porodica. Besplatno zemljište za nastradale Izmjene zakona o zemljištu Na vanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta Klub Bošnjaka predloženo je sedam mjera radi saniranja nastale štete, kojima bi se poboljšala situacija u Federaciji BiH. Saniranje nastale štete će biti dugoročno i u tom smislu predložili smo da se formira Fond solidarnosti, da svaki poslanik dio svoje plate dvije, tri godine izdvaja u navedeni Fond da bi se sanirala šteta prouzrokovana katastrofalnim poplavama. Klub Bošnjaka traži od Vlade Fed- eracije da poduzme odgovarajuće mjere prema odgovornim osobama i institucijama koje nisu pokazale dovoljan angažman i rezultat koji se od njih očekivao i da svakih 15 dana informiše Parlament FBiH o humanitarnoj pomoći, da bi Federalni parlament mogao imati detaljnu analizu o nastaloj šteti i sanaciji. Izmjena Zakona o građevinskom zemljištu stvara preduvjete da se to državno zemljište dodijeli besplatno. Dakle, to je preduvjet da Općinsko vijeće Zenica sutra dodijeli ljudima u Željeznom Polju državno zemljište, kantonalna skupština usvoji plansku dokumentaciju, Agropedološki geološki zavod ispita strukturu tog tla i da Vlada FBiH kroz ovaj fond solidarnosti obezbijedi građevinski materijal da se ljudima naprave kuće. Prema nekim saznanjima, u pojedine općine u Federaciji dolazi dio pomoći koji je već ranije stigao, dok se druga mjesta u Federaciji zaobilaze. 30 Otvoreno pismo Bakira Izetbegoviću predsjedniku entiteta RS Ukidanje viza za građane BiH Nikada Srebrenica, Bratunac... neće biti van BiH (18. oktobar 2011.) Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS povodom njegovih najnovijih uvredljivih javnih istupa: „Gospodine Dodik, u nedavnom intervjuu ruskom servisu Radija Slobodna Evropa ponovo ste na neprihvatljiv i uvredljiv način govorili o Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine. Vaši stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i ne doprinose atmosferi pomirenja, međusobnog uvažavanja i razvoja demokratskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Priče o referendumima, o neodrživosti BiH, nemogućnosti suživota, državi kao neuspjelom eksperimentu međunarodne zajednice kontinuisano truju javni prostor i unose zebnju među ljude u cijeloj zemlji. Posljednje uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite da su se „Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine“ i da „ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitu- tivnih naroda“, vrhunac su Vašeg neodgovornog javnog istupanja. Bošnjaci imaju svoju viševjekovnu historiju, imaju svoj bosanski jezik i svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koju baštine sa Srbima i Hrvatima, kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i građanima. Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a naročito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili žrtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih političkih lidera. Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto da pomognete proces povratka prognanih Hrvata u RS, Vi ih svojim dnevnopolitički motivisanim dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja trećeg entiteta. Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protiv svojih sugrađana i zemlje u kojoj su rođeni, nanijet će najviše štete upravo bosanskohercegovačkim Srbi- ma, u čije ime istupate. Rezultat istraživanja, na koje se pozivate, prema kojemu navodno 88 posto Srba ne želi da RS ostane u BiH na jednostran način može biti doveden i do 99 posto. Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje naići će na otpor sto posto patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti Bosnu i Hercegovinu. Nijedan narod, pa ni Srbi, nema pravo odlučivati o vlastitoj sudbini ignorišući prava drugih naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brčko, Višegrad, Foča, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka neće biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaša isključiva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas. Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje na evropskom putu za cijelom regijom, dizanjem međunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja. Ekonomsko-socijalne posljedice su također vidljive: obeshrabruju se i odbijaju strani investitori, gube se poslovi, nema novih radnih mjesta, siromaštvo je sve veće. Rezultat je rastuća apatija i osjećaj besperspektivnosti. Zbog svega navedenog, pozivam Vas da prestanete sa retorikom koja produžava agoniju cijele zemlje i koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama. Upravo Vi, gospodine Dodik, snosit ćete historijsku i svaku drugu odgovornost ukoliko dođe do konflikata koje svojim javnim istupima provocirate. Pozivam Vas da svoju energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom pravcu. Narodi koji stotinama godina žive zajedno u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi uspješno društvo i državu. BiH je bogata zemlja, sa dovoljnim resursima za dostojanstven život i blagostanje četiri miliona njenih stanovnika. U postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje zemlje i institucija. Uz mali napor političkih lidera Bosna i Hercegovina može ići naprijed, sustići susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna i kredibilna članica Evropske unije. Budite motor, a ne kočničar procesa koji nemaju alternativu.“ Vizna liberalizacija za građane BiH nije poklonjena, nego je bila rezultat dugotrajnog rada na ispunjavanju uslova iz Mape puta i priznanja BiH za napredak ostvaren u borbi protiv ilegalnih migracija. Bila je rezultat borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, upravljanja granicom, unapređenja bezbjednosti dokumenata, a u svemu tome značajnu ulogu imao je tadašnji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. Tek 16 posto obaveza iz Mape puta za bezvizni režim bilo je ispunjeno kada je Ahmetović došao na mjesto ministra, ali je Ministarstvo sigurnosti BiH, zajedno sa različitim institucijama BiH, učinilo ogroman napor kako bi taj posao privelo kraju. Evropska unija početkom novembra 2010. godine ukinula je vize građanima BiH i Albanije. Odluka je 14. decembra iste godine objavljena u službenom listu EU, a građani BiH mogli su slobodno putovati već dan kasnije. Odluka je donesena jednoglasno na sastanku ministara unutrašnjih poslova 27 zemalja članica EU. U vrijeme Ahmetovićevog mandata učinjeni su značajni iskoraci i na drugim poljima, posebno kada je u pitanju borba protiv organiziranog kriminala. Policijske agencije su provele brojne akcije na suzbijanju organiziranog kriminala u kojima nisu bili pošteđeni ni policijski službenici od Trebinja, Stoca, Bihaća... Također, uhapšeni su svi pripadnici 10. diverzantskog odreda koji su osumnjičeni za najveći broj egzekucija prilikom genocida u Srebrenici. Uspostavlljena je dobra saradnja unutar policijskih agencija u BiH, koja ranije nije funkcionisala, a potpisan je i niz bilateralnih sporazuma sa susjedima o policijskoj saradnji. Ahmetović je najavljivao i radikalniju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali je smijenjen s pozicije ministra sigurnosti nakon što je, zajedno sa tadašnjim ministrom odbrane BiH Muhamedom Ibrahimovićem, glasao protiv budžeta institucija BiH za 2012. godinu , koji je predstavljao direktan atak na BiH i njene institucije. 31 Počasni doktorat u Istanbulu Učenici iz Turske se školuju u BiH Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović proglašen je počasnim doktorom Univerzitetu Suleyman Sah u Istanbulu. Senat ovog poznatog turskog univerziteta jednoglasno je donio odluku da se Izetbegoviću dodijeli počasni doktorat zbog "njegovog izuzetnog doprinosa miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji, kao i unapređenju odnosa između BiH i Turske". Izetbegović sa bračnim parom Obama Počasni doktorat predsjedavajućem Predsjedništva BiH uručio je rektor Univerziteta Suleyman Sah, prof. dr. Huseyin Ekiz.Izetbegović je izrazio zadovoljstvo titulom počasnog doktora, koja mu je dodijeljena, i dodao da je Suleyman Sah, čije ime nosi Univerzitet, ličnost koja je pruži- la veliku podršku u razvoju Balkana za vrijeme Osmanskog carstva. "Volim posjećivati univerzitete jer su oni mjesto znanja i vizije" rekao je Izetbegović. Naglasio je da Turska i Bosna i Hercegovina vec duži period sarađuju na polju obrazovanja. "Od perioda Osmanskog carstva pa do danas naši mladi ljudi stiču znanje u prestižnim turskim školama. U našem glavnom gradu Sarajevu također su otvorene mnogobrojne turske škole i univerziteti. Veliki broj učenika iz Turske pohađa ove škole. Ti mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine i Turske su garant budućeg prijateljstva i bratstva", poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH. 2010. – 2014. BAKIR IZETBEGOVIĆ Odgovorna, dosljedna i uspješna politika POLITIKA, UMJEĆE MOGUĆEG: Politika je umijeće mogućeg, a to što vi i ja želimo zasad nije moguće. Barem još deceniju ili dvije bit će aktuelne neke vrste nacionalnih ključeva koji će onemogućavati majorizaciju, ali i omogućavati manje sposobnim da napreduju preko reda. Složene države uvijek imaju složene sisteme upravljanja, tako da i bogata i uspješna Belgija, pa i Švajcarska boluje od kompliciranih procedura. (Preporod Journal, decembar 2010.) O ŠUROVANJU DODIKA I ČOVIĆA: Za kompletan zastoj u državi najveću odgovornost, bez konkurencije, snosi Milorad Dodik. Ohrabrio je Čovića i Ljubića da krenu u ''nemoguću misiju'' stvaranja trećeg entiteta. Time je uneseno nepovjerenje, razdor među Bošnjake i Hrvate, stvorena potreba da se razbije monopol HDZ-ova u Federalnoj i Državnoj vladi, time je ubačena i kost među Hrvate, problem je prebačen iz RS u Federaciju. HDZ šuruje sa Dodikom. Šuruje i gubi. Hrvati ne žive u RS, protjerani su sa tog teritorija, nije im dopušteno da se vrate, njihovi kadrovi u RS su Dodikovi igrači, poput hrvatskog velesrbina Vlajkija. Čović i Ljubić ništa dobro ne mogu dogovoriti sa Dodikom. Hrvati žive sa Bošnjacima i imaju pruženu ruku sa naše strane, i samo sa nama mogu dogovoriti bolju i sigurniju budućnost za oba naroda. Jer, nema sigurnosti nizakog ako se bilo koji narod osjeća obespravljenim u Bosni i Hercegovini. Ovo je kratkotročno uspješna igra Dodika, ali će u konačnici koštati i njega. Jer, svi se vozimo u istom brodu. Ako ga zaustavi, stajat će sa nama, ako ga pokuša potopiti, i on će se utapati. (Saff, septembar 2011.) O LAŽIMA RADONČIĆA: Zaista bi bilo interesantno napraviti listu bošnjačkih lidera, privrednika, listu vitalnih političkih i ekonomskih projekata, listu ljudi iz međunarodne zajednice koji su pomagali Bosnu i Hercegovinu, dakle listu svih nas koji smo radili za dobrobit ove zemlje i ovog naroda, a koji smo bili izloženi brutalnim medijskim napadima, lažima, podvalama i uvredama Fahrudina Radončića. Ispostavilo bi se da je takva lista podugačka i da sadrži skoro sve ljude, i skoro sve projekte koji su mogli popraviti stanje u zemlji i biti od pomoći Bošnjacima! Trebalo bi ponovo pročitati šta je sve Radončić napisao o Lagumdžiji, Tihiću, Silajdžiću, Bičakčiću, Oručeviću, o Ashdownu i Gregorianu, analizirati kako je minirao Aprilski paket ustavnih promjena, pa se upitati šta i ko stoji iza svega toga. Konfliktan i paranoičan mentalni sklop, beskrupulozna borba za vlast? Ili je ipak nešto dublje i zloćudnije? ((Oslobođenje, novembar 2011.) O RAZLAZU SA SDP BiH: Budžet je bio povod, ne uzrok razlazu. SDA se i prije toga suprotstavljala SDP-u, ali se to ne može nazvati opozicionim, već principijelnim suprotstavljanjem. Htjeli su da ukinu vjeronauku pa se SDA i ogromna većina roditelja suprotstavila ukidanju. Htjeli su da nametnu zakon kojim bi se uvela politička kontrola nad radom policije, pa se suprotstavila SDA i predstavnici medjunarodne zajednice i zaustavili taj zakon, itd. SDA nije pristala na poslušničku ulogu u odnosu na SDP i tu je osnova problema. Vidite, fiskalni okvir i budžet su strateški dokumenti, imaju pravo oni koji kažu da ne možete biti u koaliciji ako ih ne podržite. Ali prije nego ih podržite, naravno, treba da ih pročitate i analizirate. Ako ste ravnopravan partner, imate i pravo na primjedbe. A SDA-u fisklani okvir i budžet nisu dati ni na uvid! Te strateške dokumente su usvojili bez konsultacija sa SDA, faktički se radilo o diktatu, i pristupu uzmi-ili-ostavi u odnosu na SDA.(Glas Srpske, juli 2012.) O RELACIJAMA SA SRBIMA: Neki od mojih najboljih prijatelja su Srbi. Tradicionalno smo u Šamcu imali dobre relacije sa Srbima. Ovo što ste sad napomenuli, napisao je Srbin Nikša Nezirović, koji živi u RS. Prvi put sam se susreo sa nekim podacima o dolasku moje porodice iz Beograda u Šamac. Nikša je neke stvari znao i bolje od mene. Moj pradjed Alija Izetbegović, koji je bio gradonačelnik 28 godina, imao je problem sa austrougarskim vlastima. Neki austrougarski vojnici su bili ubijeni, pa su vlasti odlučile da skupe desetine najuglednijih srpskih domaćina u Bosanskom Šamcu i da ih drže kao taoce. Tada je moj pradjed otišao u zgradu komande i kazao da neće otići dok ne puste te ljude. Nakon što je to komandir odbio, moj pradjed je otišao u Tuzlu i izdejstvovao smjenu komandanta i ljudi su pušteni. Mog oca, kada je imao 17 godina, četnici su zarobili u Šamcu. Izgubio bi glavu, pošto je ličio na komuniste, što su mu oni i rekli. Vjerovatno bi izgubio glavu da nije imao to prezime. Nakon što je rekao da mu je Alija Izetbegović djed, oni su ga pustili. Zanimljivo je i rođenje Zorana Đinđića u našoj kući. Iznajmili su neke od prostorija. Meni je u prvi mah ta priča izgledala nevjerovatna, ali onda se to potvrdilo. Zoran Đinđić rođen je u istoj kući gdje i Alija Izetbegović. (TV1, decembar 2013.) Očevim stazama Izetbegoviću nagrada Crans Montana Foruma Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dobitnik nagrade „Prix de la Fondation 2014“ ugledne švicarske organizacije Crans Montana Forum. Iz organizacije Crans Montana Forum naveli su da prate i podržavaju napore predsjedavajućeg Izetbegovića ka unapređenju procesa EU integracija Bosne i Hercegovine. Dodaju da je nagrada dodijeljena zbog dostignuća i posvećenosti razvoju i integraciji Bosne i Hercegovine u svjetske tokove. Izetbegoviću je ova prestižna nagrada trebala biti uručena kao počasnom gostu u toku 25. godišnjeg Summita Crans Montana Foruma u Rabatu, Maroko, 21. juna 2014. Međutim, zbog katastrofalnih poplava koje su pogodile našu zemlju, predsjedavajući Izetbegović je otkazao već planirano putovanje u Rabat, pa mu je nagrada uručena naknadno. Dosadašnji dobitnici Crans Montana Forum nagrade, između ostalih, su prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik SAD-a Barack Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso, bivši premijer Srbije Zoran Đinđić, bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik fondacije „Soroš“ George Soros, bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antionio Samaranch, bivši predsjednik Palestinske samouprave Yasser Arafat, bivši predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov, te drugi ugledni dužnosnici iz svijeta. Izdavač: Stranka demokratske akcije, Mehmeda Spahe 14, 71000 Sarajevo, BiH
© Copyright 2024 Paperzz