Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA
GRADA KARLOVCA 2012. – 2020.
Karlovac, rujan 2012.
1
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Strategija razvoja turizma
grada Karlovca 2012.-2020.
Naručitelj
Grad Karlovac
Nositelj projekta:
Turistička zajednica grada Karlovca
Članovi radne skupine:
Biserka Cukina Tropčid dipl.oec., Grad Karlovac
mr.sc. Marin Stanišid, Karlovačka županija
mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred., Veleučilište u Karlovcu
Alen Belavid mag.oec., TZ grada Karlovca
mr.sc. Tihana Bakarid, voditeljica radne skupine, TZ grada Karlovca
Nadzorni odbor projekta:
Turističko vijede Turističke zajednice grada Karlovca
Partneri:
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
prof. dr. sc. Dora Smolčid Jurdana
dr. sc. Zvonimira Šverko Grdid
mr. sc. Daniela Soldid Frleta
Veleučilište u Karlovcu, Karlovac
mr. sc. Silvija Vitner Markovid, viši pred.
Veleučilište VERN, Zagreb
Romana Franjid, prof. pedagogije, predavač
Lektor: Bruno Vojvodid, prof.
Anketari:
studenti 3. godine Stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu
Jasmina Novačid, Mikela Valentid, Marija Gašparin, Antonija Draženovid, Višnja Polojac, Jasmina Krnežid, Matea
Manjerovid, Tanja Mrgan, Vedran Vincelj, Andrej Grgurid, Tea Vukovid, Ivana Baljak, Željka Krivačid, Helena
Ocvirk, Nikolina Skender, Valentina Ribarid, Denis Kresnik, Sunčica Banid, Iva Milčid
Usvojeno na 32. sjednici Gradskog vijeda grada Karlovca održanoj 8. studenog 2012.
Karlovac, rujan 2012.
2
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Sadržaj
1
2
UVOD ............................................................................................................................................... 6
1.1
INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA ..................................................................................... 6
1.2
METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA . 6
POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA ...................................... 11
2.1
2.1.1
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. ...................... 11
2.1.2
Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013. ..................................... 15
2.1.3
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013. .................................. 16
2.1.4
Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. ................... 19
2.1.5
Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014. ................................ 20
2.2
3
NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI .................................................................................... 11
PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................. 21
2.2.1
Prostorni plan uređenja grada Karlovca ........................................................................ 21
2.2.2
Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP) ......................................................... 26
INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA ......................................... 32
3.1
OPDE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................................... 32
3.2
GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................... 33
3.3
OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA
PODRUČJU GRADA KARLOVCA .......................................................................................................... 37
3.3.1
Prirodni turistički resursi ............................................................................................... 37
3.3.2
Antropogeni turistički resursi ........................................................................................ 40
3.3.3
Društvena događanja .................................................................................................... 41
3.4
4
Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu .................................................................. 50
ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 53
4.1
Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca ..................................................... 53
4.2
Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca............................................................... 55
4.3
Analiza dionika....................................................................................................................... 58
4.3.1
Gospodarski sektor ........................................................................................................ 61
3
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5
6
4.3.2
Javni sektor .................................................................................................................... 67
4.3.3
Civilni sektor .................................................................................................................. 74
4.4
Analiza stanja važnih turističkih zona grada .......................................................................... 75
4.5
Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca ................................... 82
4.6
Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca'' ..................... 93
4.7
Analiza upitnika na web stranici TZ ....................................................................................... 95
4.8
SWOT analiza turizma grada Karlovca ................................................................................... 98
4.9
Analiza okruženja ................................................................................................................ 104
RAZVOJNI MODEL ........................................................................................................................ 108
5.1
Izbor modela razvoja ........................................................................................................... 109
5.2
Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ................................................................................. 119
5.3
Vizija .................................................................................................................................... 126
5.4
Matrica proizvoda ............................................................................................................... 128
5.5
Mjere i programi podrške realizaciji strategije.................................................................... 133
5.5.1
Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske ..................................................... 134
5.5.2
Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije..................................................... 135
5.5.3
Programi raspoloživi na razini grada Karlovca............................................................. 135
5.5.4
Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca ............................ 138
5.5.5
Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije .............................................. 142
RAZVOJNI PROJEKTI ..................................................................................................................... 148
6.1
Kriteriji za odabir razvojnih projekata ................................................................................. 149
6.2
Projekti diferencijacije grada Karlovca ................................................................................ 150
6.3
Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac......................................................................... 160
6.4
Definiranje postavki baze projektnih ideja .......................................................................... 161
7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM
MARKETINGU ...................................................................................................................................... 162
8
PROVEDBA STRATEGIJE ............................................................................................................... 165
8.1
LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU ......................................................................................... 165
4
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
8.2
9
UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA ................................................................................. 165
8.2.1
POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE ............................................................................ 166
8.2.2
Prijedlozi sadržaja programa edukacije ....................................................................... 169
UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE .......................................................................... 172
10
KORIŠTENA LITERATURA.......................................................................................................... 174
11
Popis slika ................................................................................................................................ 178
12
Popis tablica............................................................................................................................. 179
13
Popis grafikona ........................................................................................................................ 181
14
Popis grafičkih priloga ............................................................................................................. 182
15
Prilozi ....................................................................................................................................... 183
15.1
PRILOG 1 .............................................................................................................................. 183
15.2
PRILOG 2: Prijedlog obrasca za bazu projektnih ideja ......................................................... 187
15.3
PRILOG 3: Dokumenti u izradi/donošenju ........................................................................... 189
15.4
PRILOG 4: Sažeci ostalih dokumenata i inicijativa ............................................................... 192
5
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
1 UVOD
1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA
Na 7. sjednici Turističkog vijeda održanoj 15.03.2011. godine donesena je odluka o izradi prve
strategije razvoja turizma grada Karlovca te su osigurana sredstva iz gradskog proračuna za izradu
dokumenta. Prethodno donesen dokument ''Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca
2011.-2014. godine'', koji je usvojila Skupština TZ grada Karlovca u prosincu 2010. godine, trebao je
poslužiti kao bazni dokument za izradu strategije. Koncept izrade dokumenta usvojen je u svibnju
2011. godine te su u lipnju potpisani ugovori s partnerima, a Turističko vijede kao nadzorni odbor
projekta usvojilo je plan aktivnosti projekta.
Oformljen je uži projektni tim sastavljen od pet sudionika, odnosno predstavnika Grada Karlovca,
Karlovačke županije, Turističke zajednice grada Karlovca te Veleučilišta u Karlovcu, a za partnere u
projektu izabrani su Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilište u
Karlovcu te Veleučilište Vern iz Zagreba. Svaki partner imao je određene zadatke u projektu.
Veleučilište u Karlovcu zaduženo je za dionicu izrade pojedinih dijelova analize stanja te za aktivnost
provođenja anketiranja turista. Fakultet iz Opatije isporučio je metodologiju izrade dokumenta i
prijedlog strukture dokumenta koji je kasnije dorađivan od strane projektnog tima, a također je bio
zadužen za sudjelovanje u organiziranim javnim raspravama za dionike, te za izradu 5. i 6. poglavlja.
Veleučilište Vern zaduženo je za provedbu radionica koje de se organizirati u 2012. godini, za dionike
iz sva tri sektora u prvoj fazi nakon usvajanja dokumenta, kao i za pradenje izrade samog dokumenta i
njegove usklađenosti s potrebama gospodarskog sektora.
Tijekom izrade dokumenta organizirane su dvije javne rasprave za dionike u turizmu iz gospodarskog,
javnog i civilnog sektora, povratne informacije dodatno su tražene i dobivene pismenim putem, a po
pojedinim pitanjima konzultirani su stručnjaci za pojedina područja izrade dokumenta.
1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA
TURIZMA GRADA KARLOVCA
Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima atraktivnom
kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime grad Karlovac raspolaže u značajnoj mjeri.
Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u
onim granicama u kojima bi on trebao biti. Autori Strategije de u cilju rješavanja navedene situacije
na koncizan i jezgrovit način odrediti i objasniti model primjerene turističke valorizacije grada
Karlovca, poštujudi ciljeve zaštite okoliša, sociokulturne specifičnosti i ekonomske ciljeve razvoja
turizma na ovom području. Pri tome de se zadovoljiti načela:



Primjenjivosti
Konkretnosti
Aktualnosti
te de se temeljiti na koncepciji održivog razvoja i suvremenim teorijskim spoznajama iz područja
razvoja turizma, uvažavajudi lokalne specifičnosti samog područja. U tom kontekstu de tim za izradu
Strategije primijeniti multidisciplinarni pristup, neophodan pri planiranju razvoja turizma destinacije.
6
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U istraživanju de se slijediti temeljni cilj – preobraziti grad Karlovac u kvalitetnu, prepoznatljivu i
poželjnu turističku destinaciju koja posluje u vedem dijelu godine i na taj način osigurava dugoročnu
profitabilnost i održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. To znači da treba osigurati
povedanje konkurentnosti turističke ponude ove destinacije uz ostvarenje ekonomskih, ekoloških i
društvenih ciljeva. Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije održivog razvoja uz zaštitu i
unaprjeđenje okoliša, racionalno korištenje raspoloživih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti
lokalnog stanovništva i poticanje svijesti o potrebi očuvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu
valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine, uz sustavno unaprjeđenje asortimana i kvalitete
ukupne turističke ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateške ciljeve kao ciljeve
prvoga reda, a to za izradu Strategije znači:


povedanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turističke ponude i
istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva;
optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz
primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajudi načela održivog razvoja.
Strateški ciljevi:
ODRŽIVI RAZVOJ, KVALITETA, KONKURENTNOST
Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu
opdeg i strateških ciljeva, što znači:







operacionalizaciju potrebnih mjera i programa podrške za implementaciju Strategije
na području promatrane destinacije;
implementaciju koncepcije razvoja turizma destinacije na način da raspoloživi prirodni i
kulturni resursi ostaju sačuvani, uz primjerenu turističku valorizaciju;
osiguranje racionalnih temelja za donošenje odluka javnog i/ili privatnog sektora u
svezi (turističkog) razvoja destinacije te stvaranje uvjeta za njihovu efikasnu
koordinaciju;
ostvarenje preduvjeta za usklađeni razvoj svih čimbenika značajnih za turizam i
gospodarski razvoj područja u cjelini – sustavni pristup;
razradu fizičkog strukturnog plana kao podloge za lokaciju, tip i obim turističkog
razvitka novih (ili postojedih) atrakcija, objekata, usluga i pratede infrastrukture;
ostvarivanje preduvjeta za nove investicije u području turizma i njemu direktno ili
indirektno povezanim djelatnostima;
formiranje institucionalnog okvira za upravljanje turističkom destinacijom i temelja za
stalni monitoring procesa turističkog razvoja – turističko planiranje kao kontinuiran i
fleksibilan proces.
Operativni ciljevi:
PROVEDIVOST, FLEKSIBILNOST, MONITORING
Uz spomenute ciljeve potrebno je naglasiti i ostale opde društvene ciljeve:

Kreiranje pozitivnog imidža na turističkom tržištu;
7
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Turistička valorizacija resursa grada Karlovca uz primjerene metode i instrumente
zaštite;
Otvaranje mogudnosti za nove poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva.

Zadaci
U funkciji ostvarenja ciljeva Strategije potrebno je izvršiti niz zadataka, kao npr.:




Identificirati i procijeniti resurse za razvoj turizma na području grada Karlovca te identificirati
prateda ograničenja bududeg razvoja;
Osmisliti model kako raspoložive resurse primjereno turistički valorizirati i plasirati kao
prepoznatljiv i konkurentan turistički proizvod;
Planirati turizam grada Karlovca uz poštivanja načela održivog razvoja turizma, respektirajudi
potencijalne opasnosti koje razvoj turizma može izazvati, odnosno u sam model ugraditi
adekvatne instrumente i indikatore kontrole razvoja (pravnu regulativu, prihvatni potencijal,
granice prihvatljivih promjena, kodeks ponašanja, indikatore održivosti i sl.);
Predloženi plan razvoja turizma na području grada Karlovca bit de u funkciji u prvom redu
lokalne zajednice – u unaprjeđenju kvalitete njihova života i rasta blagostanja.
Implementacijom Strategije potrebno je unaprijediti ukupnu turističku ponudu grada Karlovca,
odnosno valorizirati raspoložive resurse uvažavajudi načela održivog razvoja i sve mjere zaštite
prostora.
Održivi razvoj turizma treba iznadi modele da se dio sredstava koja se akumuliraju razvojem turizma
vrate na određeni način u svrhu konzerviranja i zaštite prirode i kulturnih resursa. Takvi mehanizmi
trebaju biti inkorporirani u razvojne planove, no problem je pronadi način da takve aktivnosti zažive u
praksi i to je jedan od izazova i zadataka ove Strategije.
Pristup
Razvoj turizma u turističkim destinacijama zahtijeva pomno planiranje i kontrolu njegova razvoja i
učinaka na prirodne resurse, ali i na atraktivnu kulturno-povijesnu baštinu te na lokalno stanovništvo
koje živi na tom području. Pri planiranju razvoja turizma uvažit de se obilježja ciljanog tržišta, odnosno
iskustva o zahtjevima i obilježjima turista koji posjeduju destinacije poput grada Karlovca. Također de
se voditi računa o diferencijaciji sadržaja i aktivnosti za dvije ključne skupine posjetitelja:


Turiste
Izletnike
Metodologija
Suvremena metodologija izučavanja razvoja turizma namede istodobno uvažavanje trendova na
svjetskom turističkom tržištu, specifičnosti lokalne situacije i stavova lokalnog stanovništva prema
razvoju turizma te na tim osnovama definira pravce i strategiju razvoja. Područje grada Karlovca
smatra se jedinstvenom i samostalnom destinacijom turista usmjerenih k očuvanim prirodnim
resursima, atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i raznim događanjima.
Priroda istraživanja namede potrebu polaska od povijesne metode kako bi se došlo do ocjene
dostignutog stupnja razvoja. Pri tome de se koristiti suvremena znanstvena i stručna literatura, a
8
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
istraživanjima na terenu ispitat de se mogudnosti praktične provedbe tih postavki. Tijekom
istraživanja i izrade Strategije primjenjivat de se metode analize i sinteze, metode apstrakcije i
konkretizacije, metode indukcije i dedukcije, metoda komparacije, metoda uzoraka, metoda
generalizacije i specijalizacije. Uporabit de se uobičajeni metodološki instrumentarij na način da de se
desk istraživanja temeljiti na raspoloživoj dokumentaciji u koncipiranju relevantnih sadržaja
Strategije, a terenski istraživački rad na provjerenim metodama i tehnikama.
Analizom postojedeg stanja turističkih resursa i (potencijalnih) atrakcija, kao i drugih pretpostavki
razvoja turizma, koristit de se induktivna metoda za donošenje sudova o problematici razvoja turizma
na području grada Karlovca. U obradi rezultata istraživanja, a na temelju javnih rasprava s dionicima
na terenu, primijenit de se logički i analitički postupak analize i sinteze, apstrakcije i generalizacije u
otkrivanju zakonitosti ponašanja svih segmenata značajnih za razvoj turizma ove destinacije. U
realizaciji postavljenih zadataka koristit de se prednosti:






timskog rada i multidisciplinarnost pristupa, pri čemu de se koristiti teorijska polazišta i
rezultati terenskih i drugih izvornih istraživanja koje de članovi tima sustavno provoditi, a
značajna su za prilagođavanje turističke ponude ciljanim zahtjevima turističke potražnje;
sustavnog pristupa, kako od posebnog k opdem, tako i od nižeg k višem (tj. od elemenata
relevantnih za konkretne poslovne subjekte, preko zahtjeva pojedinih lokaliteta, do turističke
destinacije kao cjeline);
uopdavanja posebnosti, a radi izgradnje koncepcije jedinstva različitosti (s namjerom
stvaranja prepoznatljivog turističkog proizvoda ove izuzetne i zahtjevne turističke
destinacije);
usporedbe s destinacijama sličnih obilježja, koje mogu biti relevantne pri ocjeni upotrebe
raspoloživih resursa;
kontinuiranog testiranja rezultata istraživanja, odnosno pojedinih tematskih cjelina;
kontrole kroz ugradnju sustava monitoringa, a radi kontinuiranog testiranja rezultata
primjene Strategije u praksi s polazišta potreba i interesa svih zainteresiranih u lokalnoj
zajednici, posebice lokalnih stanovnika, što treba biti uvjet i svrha njegove praktične
provedbe;
Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogudnostima
rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja područja grada Karlovca, pri čemu je naglasak na
poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijskom učinku djelovanja svih
zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi.
Iz navedene metodologije, ciljeva istraživanja i pristupa istraživanja namede se sljededi sadržaj
dokumenta. U drugom poglavlju daje se pregled nadređenih strateških dokumenata te pregled
prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca – Prostornog plana uređenja grada Karlovca te
Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca.
Trede poglavlje obrađuje ukratko osnovne značajke grada, uz sažeti pregled resursne osnove te
analizu smještajnih kapaciteta grada Karlovca.
U četvrtom poglavlju predstavljena je analiza turističkog prometa na području grada Karlovca, s
detaljnijim osvrtom na emitivna turistička tržišta, a nastavlja se s analizom dionika. Pokušalo se dati i
osnovni pregled analize stanja glavnih ''turističkih zona'' grada koje de se kasnije uglavnom odrediti
kao baza za projekte diferencijacije grada. Nadalje se daje detaljni pregled svih provedenih
anketiranja turista i građana čiji rezultati su poslužili za SWOT analizu i korelaciju predloženih
projekata u šestom poglavlju. Nastavlja se SWOT analizom turizma grada, koja je izrađivana u
razdoblju od studenog 2011. godine do kraja siječnja 2012. godine. Poglavlje završava analizom
okruženja.
9
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Peto poglavlje nudi razvojni model turizma grada, uključujudi ciljeve razvoja turizma i matricu
turističkih proizvoda grada, te se nastavlja šestim poglavljem koje sadrži projekte diferencijacije
turizma grada i popis prijedloga značajnih razvojnih projekata za turizam. Šesto poglavlje završava
uputama za uspostavljanje baze projektnih ideja na području turizma.
U sedmom poglavlju daju se smjernice za izradu strateških marketinških planova te se preporučuje
izrada istih za četverogodišnja razdoblja. Osmo poglavlje sadrži smjernice za provedbu strategije, kao
i prijedloge edukativnih aktivnosti. U devetom poglavlju navode se indikatori za pradenje razvoja
turizma i plan uspostave kontrole provedbe dokumenta. Dodaci na samom kraju sadrže sažetke
ostalih dokumenata i inicijativa čije je proučavanje bilo dio procesa analize stanja.
10
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA
GRADA KARLOVCA
U ovom poglavlju daje se sažetak nadređenih strateških dokumenata: Strateški marketinški plan
hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013., Strategija za razvoj ljudskih
potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. te Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca
2011.-2014. godine.
Poglavlje završava pregledom prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca koja je nužna za
planiranje ključnih projekata u bududnosti.
2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI
U vrijeme izrade ovog dokumenta ključni nadređeni dokument – Strategija razvoja turizma Republike
Hrvatske – još je u izradi. Temeljem odluke projektnog tima i nadzornog odbora projekta, u poglavlju
9 predvidjet de se mogudnost prilagodbe ovog plana nacionalnoj strategiji kada ona bude donesena.
2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.
Radi se o dokumentu naručitelja Hrvatske turističke zajednice, a izradili su ga "THR-International
Tourism Consultants" iz Barcelone i "Horwath Consulting" iz Zagreba. Prema dokumentu, dugoročna
marketinška vizija hrvatskog turizma tijekom navedenog razdoblja je sljededa: postati jedna od 5
najjačih europskih destinacija životnog stila, utemeljenih na doživljaju. Ostvarenjem definirane
vizije hrvatska turistička industrija postidi de glavni cilj za bududnost: povedati prihode od turizma i,
sukladno tome, pozitivno utjecati na prosperitet hrvatskih ljudi.
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma metodologijom razvrstava hrvatske proizvode u šest
kategorija, i to: sunce i more, nautika, sastanci, kultura i touring, ruralni/kontinentalni turizam, vino i
gastronomija. Ključna pitanja koja de utjecati na budude marketinške napore pojedinih turističkih
regija (klastera) povezuju tri osnovna područja:
1. Smještaj – novi hotelski i višenamjenski projekti (obala i kontinent) pozitivno de promijeniti
percepciju određenih destinacija; novi zakon o turističkim zemljištima ubrzat de odluke
vlasnika o ulaganju u nekretnine ili o njihovoj prodaji; inicijativa za razvitak ruralnog
smještaja u svim regijama; ukupna transformacija privatnog smještaja usmjerena prema
standardiziranoj i kategoriziranoj ponudi.
2. Turistička infrastruktura – ulaganje u turističku infrastrukturu, tj. u elemente kao što su
kulturni objekti, rekreacijski objekti i očuvanje baštine, može imati bitan pozitivan utjecaj na
turistički razvoj klastera. Gospodarski doprinos događanja, centara za posjetitelje,
informativnih centara, sportskih objekata itd. povedava korist za zajednicu kroz produljenje
boravka i povedanje potrošnje u lokalnim zajednicama.
11
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3. Upravljanje – glavno pitanje bit de stvaranje posve novog odnosa suradnje između
regionalnih turističkih zajednica i regionalnih javnih subjekata te poboljšanje suradnje između
nositelja turističke industrije putem klubova proizvoda i zajedničkih marketinških kampanja.
Dokument definira 10 turističkih regija/klastera: Slavonija, središnja Hrvatska, grad Zagreb, LikaKarlovac, Kvarner, Istra, Dalmacija- Zadar, Dalmacija-Šibenik, Dalmacija-Split, Dalmacija-Dubrovnik.
Slika 1: Turističke regije Hrvatske
Izvor: Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., str. 33
Regija (klaster) Lika – Karlovac
Klaster pokriva područje 2 županije, Karlovačke i Ličko-senjske, te broji 195.464 stanovnika s
prosječnom gustodom naseljenosti od 21,8 stanovnika na kvadratni kilometar. U području klastera
nalazi se šest gradova s preko 5.000 stanovnika: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Otočac, Gospid i Senj.
Kopnena površina klastera je 8.972 km2, dok je teritorijalnog mora 4.581 km2.
Klima ima raspon od kontinentalne klime s vrudim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama na
sjevernom dijelu, preko planinske klime sa svježim ljetima i hladnim zimama uz puno snijega u
središnjem dijelu, do mediteranske klime s vrudim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama u
područjima uz more. U svome sastavu klaster ima 3 nacionalna parka (NP Plitvička jezera, NP Sjeverni
Velebit, NP Paklenica) i 3 parka prirode ( PP Velebit, PP Žumberak i PP Plješivica).
12
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Strategija klastera
A. Glavni i operativni ciljevi
1. Stvaranje novog turističkog proizvoda / DMK inicijativa
 poboljšanje postojedeg portfelja proizvoda s identifikacijom i kreiranjem novih proizvoda
doživljaja (raznolikost proizvoda specijalnih niša, npr. programi stila života)
 pokretanje programa/inicijative stvaranja desetaka DMK-a kroz blisku suradnju s lokalnim
agencijama
 pokretanje programa i motivacijskih radionica s ciljem stvaranja novih proizvoda i doživljaja
2. Profesionalan razvoj i edukacija ljudskih resursa
 razviti strategiju poticanja tržišta rada, usmjerenu na struke potrebne u turizmu
 razviti program koji potiče poslodavce na primjenu najboljih iskustvenih praksi u vođenju
ljudskih potencijala radi zadržavanja i adekvatnog osposobljavanja djelatnika u turizmu
 proširiti partnerstvo s javnim i privatnim obrazovnim institucijama radi razvoja formalnih i
neformalnih programa osposobljavanja
3. Stvaranje i afirmacija brenda pod jedinstvenom marketinškom platformom (DMO)
 razvoj strategije za brend klastera s uključenom artikulacijom brenda, vizualizacijom i
provedbom
 promocija korištenja brenda u svim promidžbenim materijalima namijenjenima struci
 promocija i poboljšanje snage i vrijednosti brenda klastera
B. Ključna načela
1. Smještaj





daljnja proliferacija ruralnog smještaja (uzevši u obzir količinu, tip i kvalitetu) kroz
renoviranje tradicionalnih kuda i dodatno uvođenje novih ležajeva u svim dijelovima klastera
novi greenfield hotelski projekti kao i neki brownfield projekti, što de donijeti rast kvantitete
i kvalitete (visoke vrijednosti) hotelskim ležajevima, s naglaskom na male i obiteljske hotele
unaprjeđenje proizvoda kampinga
dodatni razvoj "budžet" tipa smještaja, npr. motela, pansiona, hostela (posebice oko glavnih
prometnih ruta u kontinentalnom dijelu)
definiranje i stvaranje nekoliko parkirališta unutar granica klastera za organizirani smještaj
kamp-kudica ili kuda na kotačima s pružanjem mogudnosti prenodišta i javnog prijevoza ili
lokalnih linija do najbližih turističkih atrakcija
2. Turistička infrastruktura




interpretacijski centri diljem klastera (o prirodnim ljepotama, nasljeđu, gastronomskoj
ponudi), odnosno stvaranje sustava interpretacije diljem klastera
informativni centri za posjetitelje (sezonski) na glavnim rutama autoceste/magistralnih cesta
dodatni razvoj i poboljšanje vinskih/biciklističkih ruta, šetnica
konzervatorski radovi, oprema za davanje turističkih informacija i promicanje kulturnih
vrijednosti i nasljeđa
13
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.


poboljšanje i daljnji razvoj sportske infrastrukture
muzeji i galerije, nadogradnje i modernizacija
C. Brendiranje/strategija pozicioniranja
Za ovaj novi klaster najvažnije je da se od početka marketinškog planiranja proces brendiranja i
strategija pozicioniranja odvijaju koordinirano, kao temeljni stupovi vrijednosnog prijedloga i
diferencijacije ovog klastera (uzevši u obzir i preporuke u Master planu turizma za Karlovačku i Ličkosenjsku županiju te ulazne podatke s regionalnih radionica). Naravno, konačna je odluka na lokalnim
nositeljima turističkog razvoja da se slože oko konačnog ishoda brendiranja kroz usku suradnju s
profesionalcima u brendiranju. Preporuke za pozicioniranje/brendiranje klastera Lika – Karlovac su
sljedede:
Pozicioniranje: Lika – Karlovac – "Zona aktivnosti", "Zeleno srce Hrvatske"
Imidž: Točka susreta mora i kontinenta
Diferencijacija: Očuvani prirodni okoliš
Vrijednosti:
Atraktivni krajolici i vidici
Zdrav stil života uz izniman prirodni okoliš
Kulturno i poučno
D. Strategija portfelja proizvoda
Sadašnji portfelj proizvoda je podijeljen između obalnog područja (uglavnom sunce i more) i
kontinentalnog dijela koji se uglavnom usredotočuje na ekskurzije/razgledavanje prirode i aktivnosti
povezane s prirodom (bez ostvarenja značajnijeg broja nodenja). Glavni napori u sljededem periodu bi
se trebali usredotočiti na pokušaj da se turiste na proputovanju, ''goste na jedan dan'', pretvori u
turistička nodenja te da se stvore deseci novih razloga za privlačenje gostiju na višednevni ostanak u
regiji.
E. Strategija određivanja ciljeva
Bududi da je ovo glavni "tranzitni" klaster u Hrvatskoj, očekuje se da može privudi različite ciljane
skupine gostiju, no važno je usredotočiti se na one koji de donijeti više nodenja, kao i jačati
ekonomski učinak turizma u ovoj regiji. Za priobalni dio također se očekuje vedi prihod tijekom
sezone. Zbog činjenice da u ovom klasteru postoji mnogo prirodnih i drugih resursa i atrakcija, vrlo je
važno usredotočiti marketinške napore na ciljane skupine koje mogu tim činjenicama biti motivirane,
tj. iste ih mogu privudi (što de pridonijeti zadovoljstvu posjetom te kreirati imidž i potaknuti osobne
preporuke).
F. Geo strategija
U zadnjih nekoliko godina se struktura tržišta u klasteru Lika – Karlovac nije mnogo izmijenila zbog
velikog utjecaja obalnog dijela i vedeg broja gostiju s određenih tržišta. Domade tržište de zadržati
stabilan udio od 15% ukupnog udjela u turizmu, iako u dosadašnje vrijeme strana tržišta ostvaruju
14
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
sve vedi udio. Ovo se događa uslijed povedanog istraživanja kontinentalnih dijelova klastera zbog
dobre cestovne povezanosti.
2.1.2 Strateški plan minastarstva turizma za razdoblje 2011.-2013.
Dokument definira viziju: ojačati ulogu turizma kao pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i tako
pridonijeti gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana. Kao opdi cilj definirano je
pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodedih europskih turističkih destinacija. U opisu navodi se
kako ''je potrebno izraditi i operativne master planove razvoja turizma nižeg ustroja, izrada tih
planova osigurava i participaciju lokalnog stanovništva i institucija u promišljanju vlastitog turističkog
razvoja.“1
Posebni ciljevi:
1. Razvoj turističkog sektora
2. Učinkovita promocija turističkog proizvoda i usluga
Definirani načini ostvarivanja cilja ''Razvoj turističkog sektora'':




razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu
razvoj kadrova u turizmu
stvaranje uvjeta za kvalitetan i siguran boravak turista
razvoj u turistički nedovoljno razvijenim područjima
Definirani načini ostvarivanja cilja ''Učinkovita promocija'':


unaprjeđenje kvalitete djelovanja HTZ-a i sustava turističkih zajednica
promocija hrvatskih turističkih odredišta
Za svaki od postavljenih programa određeni su pokazatelji rezultata i indikatori za pradenje
ostvarivanja cilja, a paralelno ih prate natječaji koje Ministarstvo raspisuje svake godine.
Kod programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu za Karlovac su važne potpore za
obnovu starih tradicijskih kuda i objekata s dodatnim sadržajima, poticanje povedanja broja
objekata i broja smještajnih jedinica više kategorije, te kod programa za stvaranje uvjeta za
kvalitetan boravak turista poticanje povedanja objekata više kategorije (4 i 5 zvjezdica).
Za program razvoja turizma u turistički nedovoljno razvijenim područjima (grad Karlovac još uvijek se
ubraja u takva područja) važne su potpore za povedanje broja turističkih seoskih gospodarstava,
odnosno povedanje njihovih smještajnih kapaciteta.
1
Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013., str.2.
15
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2.1.3 Ţupanijska razvojna strategija Karlovačke ţupanije 2011.-2013.2
CILJ, SVRHA I OKVIR IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS) planski je
dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije
usuglašeni s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i
nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a. ŽRS donosi jedinica
područne (regionalne) samouprave sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju (NN 153/09),
Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih
strategija (NN 53/10) i Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013., poštujudi jedno
od temeljenih načela politike regionalnog razvoja: načelo partnerstva i suradnje između javnog,
privatnog i civilnog sektora.
Ciljevi ŽRS-a su:


postidi konsenzus o razvojnim potrebama Županije među svim relevantnim dionicima;
pridonijeti ispunjenju zajedničkih strateških ciljeva u suradnji s drugim županijama te
poboljšati prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju;
 utvrditi osnovne smjernice za izradu indikativne liste razvojnih projekata;
 utvrditi osnovni okvir za lokalne razvojne planove i projekte JLS-a.
Svrha izrade ŽRS-a je utvrđivanje realnih, sveobuhvatnih, prihvatljivih i mjerljivih ciljeva, prioriteta,
mjera i projekata te uspostava sustava za provedbu i pradenje kako bi se međusektorskim pristupom
svi raspoloživi resursi usmjerili na postizanje održivoga društveno-gospodarskoga razvoja Županije.
ANALIZA – OCJENA STANJA - TURIZAM U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko izuzmemo grad Zagreb kao posebnu turističku destinaciju,
brojem dolazaka i ostvarenih nodenja u 2009. godini prednjači Karlovačka županija, kao najjača
destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.
Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je, nakon godina rasta dolazaka turista, došlo do smanjenja
broja turista u kontinentalnim županijama, ne samo u Karlovačkoj županiji, ved i u svim ostalima,
osim Zagrebačke i Požeško-slavonske županije.
Kada se promatra ostvarenje broja nodenja turista u vremenskom razdoblju 2005.-2009., vidljiv je
uzlazni trend rasta ostvarenih nodenja zaključno s 2008. godinom, s obzirom da su se prvi znakovi
svjetske gospodarske krize i recesije pojavili upravo tijekom iste godine i imali su određeni utjecaj na
turistička putovanja i ukupno ostvarena nodenja.
Ved sljededa 2009. godina negativno se odrazila na rezultate turističke industrije, ne samo na
Jadranu, ved i na kontinentu, što je u konačnici rezultiralo padom broja ostvarenih nodenja u skoro
svim kontinentalnim županijama. Iz podataka za 2009. godinu proizlazi da je najjača turistička
destinacija opdina Rakovica, koja je ostvarila ukupno 103.660 dolazaka (64,27%) te 157.784 nodenja
(58,56 %) od ukupnog broja nodenja ostvarenih u Karlovačkoj županiji.
2
Izvod iz dokumenta za područje turizma
16
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Ukupno je na području Karlovačke županije zabilježeno skoro svako četvrto nodenje (22,25% od
ukupnog broja nodenja) u kontinentalnom dijelu Hrvatske (bez grada Zagreba), koji uz Karlovačku
županiju obuhvada još 12 županija. Ono što i dalje zabrinjava jest dužina boravka turista u Karlovačkoj
županiji. Ona, naime, u prosjeku iznosi 1,67 dana, što sasvim sigurno ne zadovoljava turistički sektor.
Prema podacima iz 2009. godine uočljiv je pad u broju ostvarenih dolazaka i broju nodenja. Više je
razloga za ovakav rezultat – jedan od bitnih, a koji je ved 2003. godine bio sadržan u pretpostavkama
za daljnji razvoj turizma, jest i dovršenje modernih autocesta koje prolaze kroz županiju i koje su velik
dio turista preusmjerile s dotadašnjih državnih cesta (prema Rijeci i prema Splitu) na novoizgrađene
prometnice. Drugi značajni ograničavajudi čimbenik daljnjeg rasta i razvoja turističkog sektora su
nedostatni smještajni kapaciteti u takozvanim ''čvrstim'' objektima, odnosno hotelima i hotelskim
naseljima te svim vrstama objekata iz navedene kategorije.
VIZIJA
Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva,
kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja
i kvalitetnog življenja.
Strateški cilj 1
Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije
Strateški cilj 2
Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture
Strateški cilj 3
Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja
Strateški cilj 4
Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom
ŽRS-om Karlovačke županije određuju se strateški ciljevi kojima se, stvaranjem uvjeta za jačanje
konkurentnosti i realizaciju razvojnih potencijala, nastoji ostvariti održiv društveno-gospodarski
razvoj svih dijelova Županije. Strateški ciljevi usklađeni su s određenim ciljevima u Strategiji
regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima Županije, a temelje se na
Analizi/ocjeni stanja razvoja i SWOT analizi Karlovačke županije.
Strateški cilj 1
Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije
Svrha je strateškog cilja 1 da se na svim područjima Županije stvore uvjeti koji de svima omoguditi
realizaciju vlastitih potencijala. Posebno se naglašava potreba oživljavanja ruralnog prostora poradi
iskorištavanja specifičnih razvojnih potencijala i smanjivanja depopulacije tih područja.
17
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Strateški cilj 2
Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture
Županija svoj gospodarski razvoj temelji na multisektorskom pristupu, odnosno na prerađivačkoj
industriji usmjerenoj izvozu, obrtničkoj tradiciji te razvijanju poljoprivrednog i turističkog sektora.
Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva pojačano ulaganje u ljudske resurse, usklađivanje gospodarskog
i obrazovnog sustava, razvoj poduzetničke klime i povedanu razinu ulaganja u nove tehnologije,
istraživanje i razvoj. Postojeda dobra prometna povezanost ruralnih i urbanih područja predstavlja
dobru osnovu za daljnji razvoj zastarjele i nerazvijene cestovne i željezničke infrastrukture, što je
preduvjet postizanju uravnoteženog razvoja svih područja Županije. Suvremeni razvojni trendovi i
način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u izgradnju neadekvatne i nedovoljno izgrađene
komunalne infrastrukture, posebice sustava vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom.
Kvalitetna i uređena poslovna infrastruktura jedna je od bitnih pretpostavki za razvoj gospodarstva.
PRIORITETI I MJERE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE
Strateški cilj 1
Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije
PRIORITET
1. Razvoj ruralnog prostora
MJERE
1. Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja
2. Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i zaustavljanje
procesa depopulacije
3. Valorizacija i unaprjeđenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga
4. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata na ruralnom
području
5. Primjena LEADER pristupa
PRIORITET
5. Razvoj ruralnog turizma
MJERE
1. Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika
2. Diversifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom prostoru
3. Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta
4. Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru
5. Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu
18
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Strateški cilj 2
Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture
PRIORITET
4. Unaprjeđenje turističke ponude
MJERE
1. Razvoj selektivnih oblika turizma
2. Poboljšanje postojedih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda
3. Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta
4. Prodaja turističkih usluga
5. Unaprjeđenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava
PRIORITET
5. Razvoj infrastrukture
MJERE
1. Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima
2. Razvoj komunalne infrastrukture
3. Razvoj energetske infrastrukture
4. Razvoj poslovne infrastrukture
5. Razvoj turističke infrastrukture
2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke ţupanije 2011.2013.
Dokument je nastao kao rezultat projekta provođenog od 2009. do 2011. godine sredstvima IPA
komponente IV – razvoj ljudskih potencijala. Nositelj projekta bila je Karlovačka županija, a projekt je
provodila tematska radna skupina (TRS) od 26 članova. Dokument je u skladu s:




Europskom strategijom Europe 2020,
Nacionalnim programom poticanja zapošljavanja Republike Hrvatske,
Operativnim programom za razvoj ljudskih potencijala RH,
Strategijom razvoja Karlovačke županije.
Dokument sadrži analizu stanja, SWOT analizu, europske i nacionalne smjernice za izradu strategije
razvoja ljudskih potencijala, viziju, misiju i prioritete.
Prioriteti:
19
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
1) Otvaranje radnih mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povedanja
konkurentnosti lokalnog gospodarstva
2) Usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz
cjeloživotno učenje i povedanje zapošljivosti
3) Promicanje i poticanje jednakih mogudnosti za sve skupine u pristupu na tržište rada
Svaki prioritet sadrži mjere i aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva. Na kraju dokumenta nalazi se i
baza projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala.
2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.
Dokument je usvojen na Skupštini Turističke zajednice grada Karlovca u prosincu 2010. godine te je
poslužio kao temelj za izradu strategije razvoja turizma. Izradio ga je Turistički ured u suradnji s
konzultantom tvrtke Inmark iz Karlovca. Izradi Strateških smjernica pristupilo se iz razloga
nepostojanja planskih dokumenata za razvoj turizma na području Karlovca, a iz potrebe za osloncem
pri planiranju aktivnosti Turističke zajednice grada Karlovca. Sadrži viziju, misiju i strateške ciljeve,
analizu stanja, SWOT analizu, segmentaciju i ciljna tržišta, pozicioniranje, strateške prioritete i
smjernice za upravljanje ljudskim resursima.
VIZIJA: Grad Karlovac je 2030. godine drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u
kategoriji turizma doživljaja.
MISIJA: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih građana, a
posjetiteljima omogudava zadovoljstvo kroz posebnost turističke ponude temeljene na
jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima.
STRATEŠKI CILJEVI:





povedanje broja nodenja (2014. – 37.000 nodenja)
povedanje smještajnih kapaciteta (2014. povedanje od 20% u odnosu na 2010. – 395
postelja)
povedanje prosječne duljine boravka turista (s 1,68 dana 2010. na 1,8 dana 2014.)
povedanje direktnih prihoda od turizma obveznika poreza na dobit (2014. – najmanje 50
milijuna kuna)
povedanje postotnog udjela ukupnih direktnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima
gospodarstva grada (2014. – 0,9%)
Dokument sadrži i dodatak ''Okvir za operativni plan za 2011.'' koji zapravo daje analizu stanja
projekata i projektnih ideja po prioritetima:
Prioritet 1: prodor na emitivna tržišta
Prioritet 2: razvoj novih proizvoda, dorada postojedih i pratedi projekti
Prioritet 3: komuniciranje imidža grada
20
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prioritet 4: prodaja turističkih usluga
Navedeni su mogudi nositelji pojedinih projekata te se pokušalo odrediti vrijeme provedbe. Ovaj
dodatak je prikaz mogudeg izgleda budude baze projektnih ideja.
2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA
2.2.1 Prostorni plan ureĎenja grada Karlovca3
U polazištima navedeno je da se posebna pažnja treba posvetiti očuvanju stajadih, tekudih i
podzemnih voda od zagađenja jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za
potrebe stanovnika, životinja, poljodjelskih kultura i industrije na ovom i znatno širem području, a
služi i u rekreacijsko-turističke svrhe.
Treba podržavati na čitavom području grada Karlovca takve programe gospodarskog razvitka raznih
usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija,
razne usluge i sl.) među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative najviše
vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti, uključujudi i
graničarsko gospodarstvo koje de se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog
razvoja te voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.
Prostorno razvojne i resursne značajke
Grad Karlovac nalazi se u najrazvijenijem području Hrvatske, čiju prostorno razvojnu strukturu
obilježava Zagreb, s međunarodnim funkcijama, prsten gradova srednje veličine te mreža malih
gradova kao osnova za unaprjeđenje prostorno-razvojne strukture policentričnog tipa. Kako je
Karlovac ujedno i središte županije, njegovo utjecajno područje obuhvada cijelo njeno područje.
Istovremeno je Karlovac pod značajnim gravitacijskim utjecajem Zagreba kao državnog razvojnog
središta.
Karlovac, urbano središte dominantne kulturno-povijesne fizionomije i ujednačenog razvitka,
omogudavat de prostorno uređenje i poticati razvitak djelatnosti :
- u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal – sustavno usvajanje, razvijanje i primjena znanja;
- u kojima se lokacijske, zemljopisno-prometne, energetske i druge pogodnosti mogu najbolje
iskoristiti;
- koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;
- koje racionalno koriste (vrijedan) prostor, što isključuje gradnju velikih skladišta, distributivnih
centara i dr., koje treba usmjeriti u bliži prostor izvan grada;
- koje su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija;
- koje su zasnovane na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga;
- koje ne izazivaju veliki priljev stanovništva i time prazne okolna područja;
3
Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma
21
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
- koje imaju obilježja regionalne posebnosti, tj. tradicionalni karlovački proizvod ili uslugu.
Planska usmjerenja odnose se na očuvanje prirodnog okoliša grada u rekreacijskoj funkciji, razvitak
kontinentalnog turizma vezanog za kulturnu baštinu (dvorci) te na gospodarsko-prometne funkcije
grada Karlovca.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje
prostorom grada, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.
Prostornim planom uređenja grada potrebno je definirati ciljeve prostornog uređenja kroz značaj i
posebnosti prostora, mogudnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture grada i
njegovih dijelova te utvrditi koncepciju bududeg prostornog uređenja.
Cilj je ovog plana prostorno usklađivanje svih aktivnosti i procesa te održavanje i razvijanje povoljnih
uvjeta za život i rad ljudi na prostoru opdine, raspored i razvoj naselja, prometa i djelatnosti, uz
usvajanje svih specifičnosti (fizičkih, bioloških, demografskih, ekoloških, socioloških itd.) razvoja koji
su značajni za čovjeka i zajednicu.
Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
Odabir prostorno razvojne strukture
Okolina, svi prirodni i radom stvoreni obnovljivi i neobnovljivi resursi znače osnovnu kvalitetu
življenja, stoga se ne može dopustiti nekontrolirano rasipanje neobnovljivih i uništavanje obnovljivih
resursa. Prostor je relevantan resurs kojim u polaznom momentu bududeg razvoja grad raspolaže.
Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj
stanovništva, naselja, gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju
prirodne datosti.
Namjena prostora ima izrazito naglašen zaštitni karakter. Prema prirodnoj osnovi određena je tako
da se, uz respektiranje potreba koje donosi razvoj, maksimalno očuvaju postojede vrijednosti
prirodne osnove.
Zahvati u prostoru usmjeravaju se prema sljededim relevantnim načelima:
· tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),
· korištenje rezervi postojedih struktura za djelatnosti i stanovanje (naselja),
· prilagođavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima (mobilni, disperzirani
oblici, planirane dnevne migracije),
· sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,
· usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,
· rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja koji se ne može realizirati u
predvidivom razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti.
22
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Karakteristike polaznog momenta, naslijeđene teškode i neizvjesnost uvjeta privređivanja namedu
definiranje osnovnih pravaca razvoja i strategije razvoja.
Ciljevi su razvoja u prostoru u funkciji ostvarivanja trajnih ciljeva dugoročnog razvoja i to:
· optimalnog korištenja prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora
· jačanja osnovnih subjekata razvoja kao izvora inicijative
· promjene odnosa prema prirodnim resursima koja treba rezultirati racionalnim korištenjem
obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa neophodnih za razvoj sadašnjih i bududih generacija
· osiguranja prostornih uvjeta za ravnomjerniji gospodarski razvoj i razmještaj stanovništva u prostoru
grada
· osiguranja prostornih uvjeta za optimalni razvoj prometnog, vodno-gospodarskog i energetskog
sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogudnostima
države
· zaštite i oplemenjivanja okoline uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.
U odabiru prostorno-razvojne strukture, s obzirom na prirodne resurse područja te naslijeđeno stanje
u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, šumarstvo, industrija i
turizam.
Kapaciteti i način na koji se razmještaju djelatnosti u područjima ovise o strukturnim obilježjima,
krajobraznim značajkama te dosadašnjem opteredenju prostora i okoliša.
Izuzimaju se zaštidene cjeline na kojima ne vrijede opdi kriteriji lociranja, nego se primjenjuju posebni
uvjeti korištenja i zaštite prostora.
Turizam u ciljevima prostornog razvoja grada Karlovca
Potrebno je istražiti veličinu, strukturu, specifična obilježja, kvalitetu i kapacitete mogude turističke
ponude značajne za razvitak grada Karlovca s obzirom na raspoloživi prostor, njegovu kvalitetu,
odnos prema drugim korisnicima prostora, njegovu ulogu inicijatora i jednog od temeljnih pokretača
gospodarskog i društvenog razvitka, vezano uz turističku potrošnju. Karlovac u kontinentalnom
turističkom području predstavlja turističko središte makroregionalnog značaja.
· Vode, šume, područja pod specijalnim režimima zaštite te ruralna područja okosnica su bududeg
stacionarnog turizma.
· Naselja i gradsko središte Karlovac posebno, nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg
trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz
intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.
· Razvoj turizma potrebno je integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta.
· Važno je turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne baštine).
· U okviru načela održivog razvoja cilj je konvertirati prirodna i kulturna dobra u gospodarska dobra,
odnosno atrakcijske osnove turističke ponude.
23
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
· Grad Karlovac djelomično treba razvijati kao turistički grad s naglašenim komponentama kulturnog
i tranzitnog turizma.
· Potrebno je afirmirati lovstvo i ribolovstvo te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke
ponude (vodeni športovi i kupališta).
· Bitno je snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.
· Razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine, tj. utvrditi kapacitete turističke
ponude do određenog limita, vodedi računa da povedani razvitak turizma ne ugrožava okoliš, ved da
su te djelatnosti usklađene u razvoju.
Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti – turizam
Turizam je gospodarska grana grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo
sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane, te kao takva
neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka.
Iako prostor grada spada u turistički atraktivnije dijelove kontinentalne Hrvatske, a grad Karlovac
prema Strategiji i Programu prostornog uređenja Države predstavlja makroregionalno središte
kontinentalnog turističkog područja, on je ujedno i jedan od turistički najslabije razvijenih područja.
Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se jače naglasi važnost
integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom.
Suvremeni trendovi turističkog razvoja ukazuju na porast turističkog značaja područja grada Karlovca.
Značajke ''novog'' turizma dovele su do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja
sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko-rekreacijski, športskoribolovni, ronilački, biciklistički, konjički, zeleni turizam, ekološki turizam, baštinski turizam, seoski
turizam, kulturni turizam… svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom grad Karlovac
raspolaže.) Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim.
U okviru spomenute filozofije novog turizma, zatim načela održivog razvitka,
načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog
turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u
gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te
dakako, bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove, valja tražiti koncept
turističke ponude grada Karlovca.
Bogatstvo prirodnih resursa riječnih tokova, kulturnih i sakralnih objekata, lovišta, kao i geoprometni
položaj i blizina Zagreba, komparativne su prednosti prostora grada Karlovca zbog kojih turistička
djelatnost na području ima potencijal kao jedna od budude najznačajnijih djelatnosti u razvoju
gospodarstva grada Karlovca. Svi oblici tzv. "novog turizma" (lovni, kulturni, poslovni, riječni,
tranzitni, seoski, vjerski, izletnički) imaju uvjete na području, međutim ne postoje institucije za
osmišljavanje, organizaciju i realizaciju u turizmu.
Stupanj turistifikacije je stupanj turističke opremljenosti, a podrazumijeva skup značajki bitnih za
turističke atrakcije (očuvanost, prezentabilnost, dostupnost javnosti, obilježavanje, turističku
interpretaciju, turističku signalizaciju, postojanje informacijskih i/ili promocijskih materijala itd.).
24
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Turističko-ugostiteljska djelatnost na području grada Karlovca dostigla je najnižu razinu u zadnjih par
desetljeda (opravdano stagniranje odnosi se na lovni turizam; osnovni uzrok za to je visok stupanj
miniranosti lovišta).
Nužan je razvoj osmišljenih turističkih proizvoda koji čini osnovicu za razvoj djelatnosti opdenito.
Potrebno je proširenje ponude uvođenjem novih sadržaja.
Obnova postojedih i uređenje novih smještajnih kapaciteta prioritetni su zadaci. Za to su potrebna
značajna kapitalna ulaganja. Uz to, bit de prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska
i upravljačka znanja kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj
osnovi mogude je snažnije utjecati na brzi oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva. Moraju se
rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika,
primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji, posebno vodedi računa o
ograničavajudim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati
preduvjete za uspješan razvitak turizma.
Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor čija de vrijednost dugoročno rasti. Rijeke, područja
pod specijalnim režimima zaštite i ruralna područja okosnica su bududeg stacionarnog turizma.
Naselja i gradove posebno nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazedeg trenda tzv. ''turizma
gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati i kroz intenzivniji razvoj
tranzitnog i izletničkog turizma.
Motiviranjem lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i
tako osigurati potreban standard i turizmu i stanovništvu. Zato de se poticati oblici ponude integrirani
u ukupnu strukturu prostora-naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse.
Prostorni razmještaj i kapaciteti temelje se na smjernicama Strategije prostornog uređenja i planova
prostornog uređenja.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti
Razvoj turizma na području grada Karlovca temeljen je na posebnim dokumentima "Studiji razvoja
turizma Karlovačke županije" i "Strateškom marketinškom planu turizma Karlovačke Županije", a s
gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru veže se prvenstveno uz:
a) Karlovac – povijesni grad sa svojom fortifikacijskom urbanom jezgrom ("Zvijezdom"), "Grad na
četiri rijeke" čija prirodna, graditeljska i kulturna baština nije dovoljno korištena u turističke svrhe;
b) kulturno-povijesne lokalitete na području čitavog grada Karlovca, naročito Stari grad Dubovac;
c) tokove četiri rijeke koje čine ujedno i glavnu prirodnu atrakciju ovog kraja;
d) lovna područja;
e) seoski turizam – ruralna područja prema interesu privatnih poduzetnika;
f) cijeli niz atraktivnih šumskih, brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekudica i akumulacija pogodnih
za šport i rekreaciju zbog privlačnosti šetnje, planinarenja, lova i ribolova;
g) tranzitni turizam kao izraz specifične potrebe turističke potrošnje putnika koji koriste razne pratede
sadržaje, i to uglavnom na prometnicama međunarodnog značaja ili državnim prometnicama na
kojima se odvija značajniji promet na dulje relacije.
25
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP)4
Polazišta
GUP grada Karlovca temeljni je dokument uređenja prostora grada. Za njegovu uspješnu izradu i
provedbu važno je učešde svih korisnika prostora, a posebice onih koji de biti nositelji razvoja grada –
gradske uprave, predstavnika gospodarstva, uglednih građana te stručnih službi.
Područje grada Karlovca za koje se izrađuje generalni urbanistički plan zauzima površinu od 2.662,30
hektara što iznosi 6,7% površine grada Karlovca (teritorijalno-upravne jedinice kao posebne jedinice
lokalne samouprave).
Pretpostavljen razvoj Karlovca obilježit de nekoliko karakterističnih razdoblja:
- U prvom razdoblju planskoga razvitka grad Karlovac treba obnoviti i razvijati sekundarne funkcije.
- Promjene proizvodne gospodarske strukture odvijat de se postupno u drugom razdoblju razvitka
grada slijededi opdi trend razvitka europskih gradova u kojima jača značaj prometa, uprave, trgovine i
usluga.
- U tredem razdoblju, a nakon postignutoga gospodarskog napretka, očekuje se intenzivniji razvoj
kvartarnih funkcija – kulture, obrazovanja, turizma, rekreacije – a nužno je i uspješnije provoditi
mjere zaštite okoliša i kulturnih dobara.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje
prostorom grada kao posebno vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Opdi prostorno-razvojni
ciljevi su osnaživanje prostorno-razvojne strukture, povedanje vrijednosti prostora i okoliša,
povedanje kakvode življenja, razvoj komunalne infrastrukture te uklapanje u europske razvojne
sustave.
Gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom da se unaprijedi učinkovitost gospodarstva
prilagođenog tržišnim uvjetima, ali uz nužno uvažavanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti
koje se prepoznaju kao prostorni identitet.
U Prostornom planu uređenja grada Karlovca (PPUG) postavljen je cilj da se zaustavi pretjerani rast
županijskoga središta Karlovca, odnosno da se ograniči na 65.000-70.000 stanovnika, te da se potiče
rast okolnih prigradskih naselja. U tom je smislu PPUG Grada Karlovca (2002.) smanjio obuhvat GUP-a
Karlovca na površinu od 2.662,30 hektara.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOGA ZNAČAJA
Ciljevi prostornog razvoja gradskoga značaja mogu se iskazati u nekoliko bitnih težnji:
- ravnomjerno i usklađeno razvijanje cijeloga gradskoga prostora,
4
Ovdje se daje izvod iz cjelokupnog dokumenta za područje turizma
26
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
- racionalno korištenje i namjena prostora čuvajudi naslijeđena kulturna dobra, šumske površine te
podzemne i nadzemne vode,
- obnova (revitalizacija) i uređenje povijesnoga gradskog središta (posebice ''Zvijezde''),
- osigurati zadovoljavajude stambene predjele koji de omoguditi ugodan život u gradu manje gustode i
više perivojnih i pejsažnih površina,
- osigurati prostore za gospodarski razvoj koji de omoguditi održivost gospodarskih ciljeva, ali i
sačuvati prepoznatljive vrijednosti gradskog prostora,
- osigurati zadovoljavajude prostore za javne i društvene namjene koje de unaprijediti gradski prostor
ne samo svojom funkcijom, nego i stvarajudi vrijedne i promišljene javne gradske prostore,
- osigurati potrebne prostore za razvoj turizma, športa i rekreacije, ne samo za stanovnike Karlovca
nego i za goste – domade (Zagrepčani i stanovnici drugih obližnjih gradova) i strane (na putu do
Jadrana ili s Jadrana),
ZNAČAJ POSEBNIH FUNKCIJA GRADA
Značaj posebnih funkcija Karlovca iskazat de se kroz nekoliko urbanistički i prostorno-planski glavnih
tema koje ukazuju na značaj posebnih funkcija grada u bududnosti. Te su mogudnosti ovim GUP-om
potvrđene i formalno-pravno učvršdene. GUP utvrđuje mogude prostorne scenarije, nudi dugoročnu
viziju razvoja grada, ukazuje na nužnu infrastrukturnu opremljenost. Na građanima i gradskoj upravi
ostaje da taj scenarij prepoznaju i da ga dalje smišljeno i organizacijski oživotvore u onoj mjeri i onim
redom prvovažnosti koji de se pokazati opravdanom.
Kako bi se grad u bududnosti razvijao skladno i prepoznatljivo, svrsishodno i racionalno, društveno
korisno, gospodarski i ekološki održivo te tehnički-infrastrukturno primjereno, nužno je slijediti
sljedede smjernice:
- uvažavanje javnog interesa koji ne smije biti obezvrijeđen privatnim interesima,
- poštivanje ''prava tredih'', što u urbanističkom smislu podrazumijeva obzirno ponašanje prema
svima u bližem i širem okruženju, uz uvažavanje jednakovrijednih prava svih vlasnika nekretnina i svih
građana,
- uvažavanje principa dugoročnog razvoja jer pravo na grad nemaju samo aktualni naraštaji i trenutne
političke opcije, ved je grad uvijek bio, grad jest i grad mora osigurati održiv prostor življenja također i
svim bududim naraštajima koji ne smiju biti lišeni prostornih ili drugih vrijednosti koje smo
nerazborito i sebično potrošili,
- održivo gospodariti prostorom kao najvrjednijim nacionalnim resursom, vodom i drugim temeljnim
vrijednostima grada i njegova pejsažnog okruženja – makar se za održivost morala platiti viša cijena;
- oživotvorenje urbanističkih planova mora se temeljiti na stručnim principima, ekološki održivim
polazištima, na principima ''zdrave pameti'' i razboritosti,
- provedba urbanističkih zamisli i dokumenata prostornog uređenja mora se temeljiti na jasnoj
prostornoj strategiji upravljanja gradom, što podrazumijeva određivanje redoslijeda prvovažnosti
pojedinih dijelova grada, pripremu zemljišta za gradnju (projektnu, vlasničko-pravnu, komunalno
tehničku i dr.).
27
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
KARLOVAC – GRAD NA RIJEKAMA I NA VODI
Često se Karlovcu dodjeljuje epitet grada na četiri rijeke, međutim grad samo djelomice živi na
rijekama i samo dijelom ima gradsko lice na rijekama. Tri su karlovačke rijeke u obuhvatu GUP-a:
Kupa, Korana i Mrežnica. Grad je samo u središnjem dijelu došao na rijeku Kupu, ali najčešde s
okrenutim začeljima. Na Koranu je grad izašao samo u predjelu Vunskoga polja i Vrbanideva perivoja,
i to s hotelima i kupalištima. Mrežnica se uopde ne doživljava kao gradska rijeka jer je stanovanje
odmaknuto od nje, a u manjem dijelu na obali rijeke smještene su industrijske građevine.
Generalnim urbanističkim planom žele se afirmirati karlovačke rijeke kao gradske rijeke na način da
grad dođe do rijeke i da se rijeke ugrade u gradsko tkivo i svakodnevni život. To se može postidi na
sljededi način:
- uređenjem riječnih obala i pojasa uz rijeke s drvoredima i šetalištima (Korana, Mrežnica, djelomice
Kupa);
- stambenim ulicama s drvoredima ako je stanovanje predviđeno uz rijeku (namjena Z4-d uz obale
Kupe);
- izgradnjom stambenih zgrada s glavnim pročeljima prema rijeci (uz obale Kupe);
- izgradnjom turističkih, športskih, rekreacijskih i zabavnih građevina i sadržaja s javnim perivojnim i
šetališnim prostorima (pretežito uz rijeku Koranu);
- uvođenjem kanala (makar i na metaforičan način u obliku travnatih depresija) u nova stambena
naselja (Drežnik, Hrnetid).
KARLOVAC – GRAD KULTURE I TURIZMA
Karlovac posjeduje preduvjete nužne za razvoj kulturnog i rekreacijskog turizma, no turistička je
djelatnost tek u začecima i gospodarski je nisko dohodovna. Karlovac treba učiniti gradom kulture i
turizma, prepoznatljivim u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. To se može postidi stavljanjem u turističku
funkciju svih karlovačkih resursa, koji su danas potpuno neiskorišteni, neumreženi i bez uobličene
strategije i pokretačkog programa. U kulturno-turističko-gospodarskom smislu treba iskoristiti
sljedede:
- Afirmirati ZVIJEZDU kao renesansno-barokni grad europske prepoznatljivosti koji je danas, nažalost,
anoniman i nepoznat - jednako u Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji. Neophodna je dugoročna
strategija i program obnove i revitalizacije Zvijezde. Preduvjet za pokretački program treba biti
Urbanistički plan uređenja (UPU) kojim de se utvrditi svi mjerodavni urbanistički, konzervatorski,
arhitektonski, programski, gospodarski, prometni i drugi čimbenici. Afirmacija Zvijezde znači
''brendiranje'' Karlovca u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji i svijetu, jer malo je gradova koji imaju tako
sačuvanu i vizualno dopadljivu renesansno-baroknu jezgru s pejsažnom ovojnicom i rijekama.
- Učiniti vidljivim, dostupnim i u javnosti prepoznatljivim sve ostale kulturno-povijesne vrijednosti
Karlovca koje su potanko navedene i opisane u GUP-u te su određene granice zaštite i uvjeti
ponašanja prilikom gradnje i uređenja.
- Unaprijediti športsko-rekreacijske, kupališne i zabavne sadržaje i prostore koje valja uključiti u
turističku gospodarsku strategiju i poduzeti odgovarajude aktivnosti za uobličenje i jačanje kulturnog i
športsko-rekreacijskog turizma.
28
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
- Razviti gradsku hotelsku mrežu što podrazumijeva izgradnju novih hotela (Zvijezda, Luščid, Gaza,
ušde Mrežnice u Koranu), obnovu postojedih hotela (hotel na Korani) te izgradnju i uređenje drugih
turističkih sadržaja (auto-kamp na ušdu Mrežnice u Koranu, pansioni i mali obiteljski hoteli u različitim
gradskim predjelima i dr.).
KARLOVAC – GRAD ŠPORTA, REKREACIJE I ZABAVE
Tradiciju športa i rekreacije u Karlovcu treba nadalje njegovati i unaprjeđivati te učiniti Karlovac
prepoznatljivim gradom sa športsko-rekreacijskim, kupališnim i zabavnim sadržajima – i to ne samo u
lokalnim okvirima, nego i za šire područje sjeverozapadne Hrvatske, posebice Zagreba. Stoga se
Generalnim urbanističkim planom stvaraju pretpostavke za izgradnju i uređenje sadržaja koji mogu
omoguditi ''brendiranje'' Karlovca kao grada športa, rekreacije i zabave:
- športsko-rekreacijski centar i brojni športski sadržaji s obje strane rijeke Korane;
- vedi športsko-rekreacijski sadržaji (građevine) u predjelima stanovanja (S) i namjene M3 (prostori od
posebnoga gradskog interesa) - posebice u Drežniku, Hrnetidu, Borlinu, Luščidu i Švarči;
- zabavni parkovi na Srebrenjaku (Švarča) te na Korani (umjesto ''auto-kampa'') – zabavni parkovi u
svijetu prepoznati su kao turistički i dohodovno važni gradski sadržaji, a u Hrvatskoj su potpuno
zanemareni.
ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE
Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se prostori (površine u gradu) za daljnji razvoj naselja,
gospodarskih djelatnosti i infrastrukturnih sustava na način da se očuvaju naslijeđene i prirodne
vrijednosti.
Građevni i drugi zahvati u prostoru trebaju se oslanjati na sljededim načelima:
- tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura),
- korištenje rezervi postojedeg (izgrađenog) gradskog prostora za stanovanje (naselja) i druge
djelatnosti,
- sanacija područja i mjesta izrazite ugroženosti okoliša,
- usmjeravanje izgradnje u predjele s dovoljnim kapacitetima postojede infrastrukture,
- ograničeno korištenje prostora predviđenog za razvoj, koji se ne može ostvariti u predvidivom
razvoju za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti,
- unaprjeđenje ekološke i socijalne funkcije šuma, te povedanje njihove zaštite od onečišdenja,
nametnika i bolesti te drugih negativnih čovjekovih utjecaja,
- prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na široj mreži manjih i raznolikih proizvodnih
jedinica i daljnjem razvoju ved formiranih i/ili nedovršenih gospodarskih cjelina,
- težiti razmještanju proizvodnih pogona iz užega gradskog područja u vede gospodarske predjele
izvan obuhvata GUP-a ili na rubnim područjima, a napuštene industrijske prostore prenamijeniti u
sadržaje primjerene užem gradskom prostoru,
29
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
- osigurati pretpostavke za intenzivan turistički razvoj (''turizam gradova''), posebice za razvoj
kulturnog, tranzitnog i izletničkog turizma.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
Obilježja razvoja grada Karlovca u mnogome su istovjetna s opdim obilježjima razvoja manjih
kontinentalnih gradova srednjeeuropskih država, a čine ih promjene opdih gospodarskih, socioloških i
ekoloških uvjeta uređenja, korištenja i zaštite prostora. Za povedanje kvalitete života u gradu i
afirmaciju grada odgovarajude njegovu regionalnom značaju potrebno je osuvremeniti i unaprijediti
sve činitelje urbaniteta. Činitelji urbaniteta jesu kakvoda i stupanj uređenosti i opremljenosti javnih
prostora i komunalne infrastrukture, kakvoda stanovanja, uvjeti rada i socijalna sigurnost, sadržaji
područja kulture, obrazovanja i zdravstva, prometna povezanost i dostupnost, oblikovne posebnosti
gradske strukture i drugo. Kako bi ostvario napredak, grad treba jačati gospodarske, proizvodne,
trgovačke, transportne i turističke funkcije brižnim odabirom ponuđenih programa izgradnje te
racionalnim korištenjem prostora. Ističe se potreba preobrazbe industrije s prijelazom na naprednije
tehnologije i na više razine dohodovnosti, poticanjem razvoja suradnje gospodarstva i znanstvenoistraživačkih ustanova.
Ovim GUP-om usmjeravaju se aktivnosti uređenja i korištenja prostora na dovršenje građenja u
postojedim prostorima te na poboljšanje kakvode življenja u svim dijelovima grada.
Dugoročni ciljevi razvoja grada Karlovca su ponajprije: povedanje životnoga standarda i socijalne
stabilnosti unaprjeđenjem gospodarstva i komunalne opremljenosti; zaštita okoliša, prirodnih i
kulturnih dobara te racionalno gospodarenje i korištenje prostora. Gospodarstvo treba razvijati
prvovažno unutar postojedih gospodarskih područja, a zatim postupno zauzimati planirane površine,
što upuduje na racionalno korištenje prostora i ograničavanje nepotrebnog zauzimanja zemljišta bez
stvarne potrebe. Prostorni razvoj grada Karlovca u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu
Karlovačke županije temelji se na komparativnim prednostima smještaja u prostoru, prirodnoj i
izgrađenoj strukturi, a posebice u odnosu na:
- prometnu povezanost – područje čijim središnjim dijelom prolazi europski cestovni i željeznički
smjerovi, na putu od kontinenta prema Jadranskom moru, blizina Zagreba;
- pretežito neizgrađen krajolik u dodirnom pojasu s gradom, što pruža ekološko ozračje u funkciji
primjene sintagme ''zdravog grada'' i korištenja ambijenta za športske i rekreacijske aktivnosti;
- graditeljsko naslijeđe – prostor graditeljskoga nasljeđa osobitih vrijednosti i zanimljivosti (''Zvijezda''
kao renesansni grad);
- gospodarstvo – tradicija proizvodnje (obrtništva i industrije);
- infrastrukturne magistralne pojaseve;
- upravne i administrativne funkcije (Karlovac je sjedište županije) i dr.
Za prostorni razvoj grada Karlovca treba iskoristiti te navedene i druge prednosti u funkciji
gospodarskog i urbanističkog razvoja grada kao prostora ugodnog za stanovanje, povoljnog za
turizam, šport i rekreaciju (ne samo za stanovnike Karlovca i županije, nego također Zagreba i cijele
regije), a ujedno prostora pogodnog za rad (proizvodnja, usluge).
Unutar područja obuhvata GUP-a značajne su površine posebno vrijednog graditeljskog naslijeđa
''Zvijezde'' i starog dijela središta grada s gradskim perivojima, vrijedne površine za šport i rekreaciju
te prirodna područja obale Korane, Kupe i Mrežnice. Ove vrijednosti treba primjereno štititi, uređivati
30
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
i turistički afirmirati s ciljem promidžbe grada te očuvanja i unaprjeđenja njegova prepoznatljiva
identiteta. Dosadašnja izrazito industrijska obilježja treba nadomjestiti vrednovanjem, korištenjem i
unaprjeđenjem prostora na temelju komparativnih prednosti koje čine prometni položaj te zaštideno
graditeljsko i prirodno naslijeđe, uz potrebu razvoja kulture, obrazovanja i tranzitnog turizma.
Unaprjeđenje i razvoj turizma treba temeljiti na kulturnim i prirodnim dobrima, športskorekreacijskoj ponudi te prednostima smještaja na međunarodnim prometnim smjerovima.
PRIKAZ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Ovim GUP-om stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznih gospodarskih
djelatnosti u Karlovcu kao županijskom središtu. Pod gospodarskom namjenom smatraju se:
gospodarska namjena – proizvodna (pretežito industrijska, pretežito zanatska), gospodarska namjena
– poslovna (pretežito uslužna, poslovno-prodajno-trgovačka, pretežito komunalno-uslužna –
servisna) te ugostiteljsko-turistička namjena (pretežito turistička – hoteli i moteli, pretežito turistička
– izletišta i kampovi).
TURISTIČKA GOSPODARSKA NAMJENA (planske oznake T1 i T2) predviđena je u središnjem dijelu
grada uz obalu rijeke Korane (u širem predjelu kupališta na Korani) te na ušdu Mrežnice u Koranu.
Hotelska namjena moguda je također u predjelima mješovite namjene, u predjelima poslovne
namjene, kao i u planiranim predjelima Drežnika i Hrnetida (ako se predvidi podrobnijim
urbanističkim planovima).
U odredbama za provođenje planirane su sljedede vrste gospodarskih namjena: proizvodna, poslovna i
turistička. Područja za turističku namjenu označena su slovom ''T''. Planirane su sljedede namjene:

pretežito turističko-ugostiteljska (hoteli i moteli) (T1) – za gradnju svih vrsta hotela utvrđenih
''Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli'', osim turističkog naselja i turističkih apartmana;

turističko naselje (T2) – za gradnju ''etno'' naselja poput depadanse kod Starog grada
Dubovca;

kamp (T3) – za gradnju novih zgrada i rekonstrukciju postojedih zgrada u poslovnom krugu
postojedeg kampa.
31
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA
KARLOVCA
Temeljem odluke projektnog tima resursna osnova u ovom poglavlju daje se u osnovnim naznakama.
Registar turističke resursne osnove grada Karlovca još nije izrađen, premda TZ grada Karlovca od
2008. godine nastoji uvrstiti taj projekt u programe rada, odnosno proračune. Kvalitetna i detaljna
resursna osnova temelj je za sve ostale planove. Preporuka je projektnog tima da izrada registra bude
prioritetan projekt za TZ grada Karlovca.
U nastavku daje se pregled opdih i gospodarskih značajki grada Karlovca te se daje pregled osnovnih
prirodnih i antropogenih turističkih resursa. Detaljnije se razrađuju društvena događanja kao
značajan antropogeni resurs za turizam grada. Poglavlje završava analizom smještajnih kapaciteta
grada Karlovca.
3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA
Grad Karlovac nalazi se 56 kilometara jugozapadno od Zagreba i 130 kilometara istočno od Rijeke.5
Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika.6
Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, gdje počinje bregoviti i planinski dio Hrvatske prema
Mediteranu. Ima umjereno kontinentalnu klimu koju odlikuju vrlo izražena godišnja doba – ljeta
vruda s čestim pljuskovima, zime hladne sa snijegom koji se zadržava u prosjeku 40 dana, proljeda i
jeseni duge i blage. Padaline su izrazitije u jesen i zimi te slabije ljeti i u proljede.
Nalazi se na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega prolaze svi prometni
tokovi između sjevera i juga Hrvatske. Karlovac je udaljen od zračne luke Zagreb (Aerodrom Pleso) 55
kilometara. Danas kroz Karlovac prolaze autocesta, državne ceste, željeznička pruga Zagreb – Rijeka i
Zagreb – Split te brojne druge ceste, što mu daje status važnog prometnog križišta i tranzitnog
grada.7 Željeznički promet zaostaje za cestovnim prometom kada se uspoređuje koji je od navedenih
bolje iskorišten u turističke svrhe.8 Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac – Bakar, građena 1726.1733.), Josephinu (Karlovac – Senj, građena 1775.- 1779.) i Louisianu (Karlovac – Rijeka, građena
1805.-1813.), iako lošijih prometno-tehničkih značajki, na periferiji grada Karlovca nalazi se i
suvremena autocesta koja povezuje srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.9
Novoizgrađena autocesta odgovara europskim standardima za prometnice velikog značaja –
autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Rijeka (A6) i autocesta Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split
(A1). Otvorenjem dionice autoceste od Karlovca do Vukove Gorice značajno se rastereduje promet
kroz grad Karlovac jer ista preuzima oko 40% prometa koji se dotada odvijao kroz grad. Izgradnjom
autoceste Zagreb (A1) – Karlovac (A1) – Split (A1) rastereduje se i smanjuje frekventnost prometnog
pravca državne ceste (D1). Državne ceste koje prolaze kroz grad Karlovac su:
 Karlovac (D1) – Plitvice (D1) – Knin (D1) – Split (D1),
 Karlovac (D6) – Jurovski Brod (D6) – Slovenija (D6),
 Karlovac (D3) – Delnice (D3) – Rijeka (D3) te
 Karlovac (D36) – Lasinja (D36) – Sisak (D36).
5
Prema Studiji odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19
www.dzs.hr
7
Prema Karlovačkom leksikonu, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god., str. 266
8
Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. godina, str. 18
9
Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke ţupanije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god., str. 24.
6
32
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Područje grada Karlovca, kao jedinice lokalne samouprave, površine je 404,33 km2 i čini 11,16%
ukupne površine Karlovačke županije.10
Temeljem Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, Karlovac pripada skupini velikih
gradova Hrvatske. Grad Karlovac čine 52 samostalna naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica
Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanidki, Donja Trebinja, Donje Mekušje,
Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršdaki, Husje, Ivančidi Pokupski,
Ivankovid Selo, Ivoševid Selo, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaid Brdo, Knez Gorica, Kobilid
Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahidno, Manjerovidi, Okid,
Popovid Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavid,
Tušilovid, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanid, Vukoder, Zadobarje, Zagrad i Zamršje.11
Grad Karlovac s prigradskim naseljima snabdijeva se vodom iz šest vodocrpilišta lociranih uglavnom
na području grada uz rijeku Koranu i Kupu. Dva su i lokalna crpilišta nedaleko grada, a to su
''Vukmanid'' i ''Krnjak''. Korišteni crpni agregati i njihova ugradnja različite su vrste, starosti i načina
ugradnje, no u osnovi su to visokotlačni agregati. Prosječna starost vodovodne mreže je 20-ak
godina, dok su cjevovodi u starom dijelu grada iz 1914. godine.12
Magistralni plinovod Pula – Karlovac duljine 191 kilometar pušten je u rad u studenom 2006. godine.
Plinovodom je omogudeno da se prirodni plin iz Jadrana doprema izravno na hrvatsko kopno.
Tendencija je opskrbiti kudanstva grada Karlovca i svih gradova Karlovačke županije plinom kako bi se
spriječili uobičajeni zimski problemi u nedostatnoj opskrbi različitim oblicima toplinske energije. 13
Uporaba plina poželjna je i s gledišta turističkog razvoja. Razmjerno je jeftin energent koji pridonosi i
zaštiti okoliša.
3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA
Za grad Karlovac izračunata je vrijednost indeksa razvijenosti od 96,14% odnosno 3,86% ispod
prosjeka Republike Hrvatske za 2010. godinu. Postupak ocjenjivanja provodi Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o
regionalnom razvoju i Uredbe o indeksu razvijenosti. Indeks stupnja razvijenosti za pojedinu jedinicu
lokalne, odnosno područne (regionalne), samouprave izračunava se na bazi pet pokazatelja, i to: 1.
stope nezaposlenosti, 2. dohotka po stanovniku, 3. proračunskih prihoda jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne), samouprave po stanovniku, 4. opdeg kretanja stanovništva i 5. stope
obrazovanosti, koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost.14
Godine 2010. u gradu Karlovcu registrirano je 1036 poduzeda koja su ostvarila ukupan prihod od 5,2
milijarde kuna i zapošljavala 9.692 osobe. Iste godine, bilo je registrirano 1060 obrta, a
poljoprivredom se bavilo 1417 poljoprivrednih gospodarstava.15
Analizirajudi poslovanje poduzetnika po gospodarskim granama jasno se može uočiti vodeda uloga
triju grana u ukupnim aktivnostima: prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Značaj ovih
10
Strategija razvoja grada Karlovca 2012. - 2020., Osnovna analiza - nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
Ibid
12
Vodovod i kanalizacija Karlovac; http://www.vik-ka.hr (17. 06. 2011.)
13
Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr (20. 06. 2011.)
14
Strategija razvoja grada Karlovca 2012. - 2020., Osnovna analiza - nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
15
Ibid
11
33
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
triju gospodarskih grana vidljiv je po njihovom udjelu u ukupnom gospodarstvu grada. Proizvodnja
prehrambenih proizvoda zauzima visoko učešde u ukupnim prihodima i rashodima, ali nije izvozno
orijentirana. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda druga je po značaju, ako je promatramo prema
rezultatima neto dobiti, izvozu i investicijskoj aktivnosti, ali zapošljava najvedi broj radnika. Međutim,
veda zaposlenost kod njih rezultira manjom isplatom plada koje su 18,7% manje od prosjeka u
prerađivačkoj industriji grada Karlovca. Proizvodnja strojeva i uređaja ostaje najznačajnija djelatnost
na nivou grada. Najvedi je izvoznik i najvedi investitor, a zapošljava skoro četvrtinu svih uposlenih kod
prerađivača. Ipak, zabrinjava podatak da sve vedi broj tvrtki u posljednje vrijeme posluje s negativnim
financijskim rezultatom. Pored ovih gospodarskih grana, od strateškog značaja za Karlovac, za
sadašnjost i bududi gospodarski razvoj, su djelatnosti poljoprivrede i turizma koje Grad Karlovac na
izravan i neizravan način posebno potiče.16
Grad Karlovac je slovio oduvijek kao jak obrtnički centar. Međutim, očito je da se obrtnici danas
nalaze u vrlo teškoj situaciji. Broj obrta se iz godine u godinu smanjuje, što nije samo posljedica krize
unatrag dvije godine, ved sustavnog zapostavljanja ovog vida gospodarskog djelovanja, ali i
subjektivnog stanja u samom obrtništvu (nedovoljna suradnja s ''velikim'' gospodarstvom, slaba
unutarsektorska povezanost i nelojalna konkurencija).17
U nastavku slijedi tablica 1 koja prikazuje strukturu obrta po djelatnostima u Karlovcu uspoređujudi
2006. i 2010. godinu.
Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god.
DJELATNOST/BROJ
OBRTA
2006
2010
Indeks
Udio u %
Proizvodnja
151
110
72,8
10,4
Usluge
530
404
76,2
38,1
Prijevoz
110
69
62,7
6,5
Ugostiteljstvo
190
149
78,4
14,1
Trgovina
202
206
101,9
19,4
Osobne usluge
80
90
112,5
8,5
Ostalo
17
32
188,2
3
UKUPNO
1280
1060
82,8
100
Izvor: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011.
U tablici 1 je evidentno smanjenje broja ugostiteljskih obrta uspoređujudi 2006. godinu s 2010.
godinom i to za 21,6%.
Struktura obrta ukazuje na nove trendove u obrtništvu grada Karlovca. Dosad tradicionalni proizvodni
i uslužni obrti vezani uz proizvodnju različitih proizvoda i uz pružanje ugostiteljskih usluga danas se
vedinom zatvaraju, ali se povedava broj obrta osobnih usluga (frizeri, kozmetičari, njega tijela) kao i
obrti iz skupine ''ostalo'' (poljoprivrednici i ribarstvo). Broj obrta iz trgovine stagnira zbog dolaska sve
vedeg broja velikih trgovačkih lanaca u Karlovac. Opdenito, nestajanje obrta uvelike se odražava na
16
17
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
Ibid
34
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
financijsko stanje ukupnog gospodarstva grada Karlovca, socijalnu sliku, smanjenje zaposlenosti i
povedanje stope nezaposlenosti.18 Tablica koja slijedi prikazuje prosječan broj nezaposlenih u gradu
Karlovcu u razdoblju od 2006. do 2010. godine.
Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god.
Godina
Broj
nezaposlenih
Verižni
indeks
2006
5693
-
2007
5057
88,8
2008
4337
76,2
2009
4759
83,6
2010
4645
81,6
Izvor: Strategija razvoja Grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina,
30.03.2012.
Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda grada Karlovca od 2010. godine, od
ukupnog broja nezaposlenih 57% su žene. U ukupnoj nezaposlenosti po radnom stažu u gradu
Karlovcu 2010. godine prevladavaju osobe s malo radnog iskustva (1335 nezaposlenih osoba ili 31,9%
su osobe s 0 ili do 2 godine radnog staža). Najvedi broj nezaposlenih osoba (57,5%) ima srednju
stručnu spremu.19
Tablica 3: Nezaposleni u gradu Karlovcu prema ugostiteljskim zanimanjima od 2008. do 2010. god.
Nacionalna klasifikacija zanimanja
2008
2009
2010
(5122112) pomodni kuhar
47
41
24
(5122123) kuhar
(5122312) pečenjar
45
1
64
1
57
0
(5123112) pomodni konobar
38
52
59
(5123122) pipničar
1
0
0
(5123133) konobar
53
65
76
(5123155) natkonobar
2
1
0
(4222124) recepcionar
11
10
6
(4221314) hotelijersko-turistički
službenik
15
28
30
(7412132) pekar bureka i pizze
1
10
7
(7412213) slastičar
8
7
9
222
279
268
Ukupno
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011.
18
19
Ibid
Zavod za zapošljavanje, Područni ured grada Karlovca, Karlovac, 2011.
35
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Nezaposleno je 268 osoba sa stručnim zvanjem iz područja ugostiteljske djelatnosti, što čini udio od
6,4% ukupno nezaposlenih osoba u Karlovcu 2010. godine. Konobari su u promatranoj skupini
najbrojniji.
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2010. godinu, odnosno dobnoj strukturi
nezaposlenih osoba, izrazito mlade osobe do 30 godina starosti, odnosno osobe starije od 50 godina
čine najrizičniju skupinu osoba koje ne mogu nadi zaposlenje, dok osobe starosti od 30 do 49 godina
najlakše pronalaze zaposlenje.
Poslovni subjekti u tablici 5 koja slijedi su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja u Registar
financijskih izvještaja koji se vodi kod FINA-e, a to su obveznici poreza na dobit na području grada
Karlovca. Obveznici poreza na dohodak nisu u ovim podacima.
Tablica 4: Ukupni prihodi poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti 2009. i 2010. godine na području grada
Karlovca
Prosječan
Prosječan
Broj
Broj
broj
broj
Ukupni
Ukupni prihodi
Djelatnost
poduzetnika poduzetnika
zaposlenih
zaposlenih
prihodi 2009.
2010.
2009.
2010.
na bazi sata na bazi sata
rada 2009.
rada 2010.
DJELATNOST
I*
46
53
43.384.000
30.987.000
175
168
SVE
DJELATNOSTI
999
1036
5.630.717.000
5.209.315.000
9.96
9.692
udio
DJELATNOSTI
I
4,60%
5,12%
0,80%
0,59%
1,80%
1,73%
Izvor: FINA - Godišnja financijska izvješda za 2009. i 2010. godinu
*DJELATNOST I: hotelski smještaj, odmarališta i slični objekti za kradi odmor, djelatnosti restorana i ostalih
objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti pripreme i usluživanja pida.
Ugostiteljskom djelatnošdu se 2010. godine bavilo 53 poduzetnika (bez obrtnika) što je oko 5%
ukupno registriranih poduzetnika na području Karlovca, a broj zaposlenih na bazi sati rada bio je 168
ili 2% u ukupnom broju zaposlenih. Prihodi od ugostiteljske djelatnosti 2010. godine su kod ovih
subjekata iznosili 31 mil. kuna što je svega 0,6 % ukupnih prihoda cjelokupnog gospodarstva
Karlovca. Turizmom kao gospodarskom djelatnošdu bave se ne u maloj mjeri još i obrtnici te
iznajmljivači soba. Bududi da se poslovanje ovih gospodarskih subjekata ne prati na isti način kao
poslovanje pravnih osoba, financijski rezultati njihovog poslovanja ovdje ne mogu biti uključeni. Za
kategoriju obrtnika ne vodi se službena statistika, stoga se ipak pri prikazu ukupnih prihoda
poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti radi o djelomičnim podacima.
36
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3.3 OSNOVNA OBILJEŢJA RASPOLOŢIVE RESURSNE OSNOVE ZA
RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA
S obzirom da je turizam po svojoj definiciji kretanje ljudi i privremena promjena boravka u prostoru, a
kako bi potencijalni turisti odabrali neki prostor za odredište svog turističkog putovanja, isti mora biti
dovoljno atraktivan da privuče njihovu pažnju. Resursi su potencijali koji mogu poslužiti nekoj svrsi tj.
prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski valorizirati. Dio su cjeline razvoja
određenog geografskog područja, odnosno regije ili zemlje, a bogatstvo resursima komparativna je
prednost u gospodarskom razvoju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi
svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.20
Različiti autori različito klasificiraju turističke resurse, ali u vedini podjela turistički resursi dijele se u
dvije skupine: prirodne (biotropne) i društvene (antropogene), a unutar te dvije skupine se zatim
detaljnije selektiraju. Svaki resurs može biti i turistički, ako ga turisti posjeduju ili mogu posjedivati.
Međutim, ta atraktivnost je izrazito subjektivnog karaktera i ovisi o pojedinom potencijalnom turistu.
Nema razvoja turizma na pojedinom području, pa makar i marginalnog značenja, ako ono ne
posjeduje prirodni ili antropogeni resurs visokog stupnja atraktivnosti. Pojedini resursi prema stupnju
atraktivnosti mogu samostalno utjecati na dolazak turista, dok se vedina ostalih pojavljuje u
kombinaciji s drugim resursima koji im povedavaju intenzitet atraktivnosti i nazivaju se
komplementarnim resursima.21
Iako se atraktivnost pojedinog turističkog resursa temelji na subjektivnom doživljaju potencijalnog
turista, ipak je važno analizirati resurse promatrane destinacije kako bi se na taj način dobio popis
pojedinih resursa koji bi mogli postati dovoljno atraktivni da privuku pažnju potencijalnih turista.
Analizom i inventarizacijom turističkih resursa izdvajaju se oni resursi koji su pogodni za komercijalno
korištenje uz istovremenu podjelu resursa prema njihovom nastanku na prirodne i antropogene. Kod
iskazivanja turističkih resursa određena je i njihova kontraktivna zona utjecaja na osnovi njihove
privlačnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini, odnosno veličina potražnje koja
gravitira promatranom prostoru.
3.3.1 Prirodni turistički resursi
Prirodni turistički resursi su svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlačnosti koji su odraz
geografske sredine, a mogu se turistički valorizirati. Skupinu prirodnih turističkih resursa čine
geomorfološki, klimatski, hidrogeografski, biogeografski i pejsažni turistički resursi.22
Hidrografski turistički resursi su sve vode i vodene površine na Zemlji te podzemne vode koje su
privlačne turistima i koje se mogu turistički valorizirati.23 Jedan od važnih atraktivnih elemenata
turistima jest čistoda vode. Značenje u turizmu imaju vode na kopnu, a dijele se na površinske:
tekudice (rijeke i potoke), stajadice (jezera i bare) te podzemne vode.24 Rijeke mogu biti turistički
atraktivne ako svojim karakteristikama omogudavaju bavljenje rekreacijom i športom. Jedan od
20
Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god., str. 403
Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god., str. 38, 40
22
Bilen, M., op. cit., str. 40
23
Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), op. cit., str. 118
24
Bilen, M., op. cit., str. 50
21
37
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
oblika podzemnih voda su termalne vode. Kako bi se termalne vode mogle koristiti u rehabilitacijske
ili kurativne svrhe, njihova temperatura mora biti viša od 38ºC. Vode temperature od 25ºC do 33ºC
pogodne su za rekreacijske aktivnosti. Mineralne vode sadrže više od 1 g po litri otopljenih čvrstih
tvari ili sadržavaju male količine tvari jakog fiziološkog djelovanja. Podzemne termalne vode često
sadrže u sebi i otopljene mineralne tvari te se takve vode nazivaju termomineralne vode. U nastavku
ovog teksta dat je grubi pregled resursne osnove grada Karlovca s obzirom da de katastar turističke
resursne osnove biti izrađen nakon Strategije razvoja turizma grada Karlovca.
U gradu Karlovcu, kao i u Karlovačkoj županiji, razvijena je hidrografska mreža i postoji velik broj
rijeka, rječica i potoka. Najznačajnije su rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica koje se odlikuju
jedinstvenim karakteristikama te je svaka posebna na svoj način. S obzirom na neravnomjerno
raspoređene padaline tijekom godine, često su ove rijeke visokog vodostaja te ponekad i poplavljuju
okolna ruralna područja. Zbog velikih dotoka padalinske vode, uzrokovane kišom i snijegom, rijeka
Kupa sa svojim pritocima nabuja. Sve do gradnje kanala Kupa-Kupa bile su česte pojave plavljenja
grada Karlovca. Sve četiri rijeke su na određenim dionicama pogodne za športsko-rekreacijske
aktivnosti poput raftinga, kanuinga, kajakinga i floatinga, i to u proljetnim, jesenskim, ali i ljetnim
mjesecima u godini. Posebno se može istaknuti potencijal gradskog kupališta na rijeci Korani gdje je
djelomično uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj.
U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica koje je udaljeno 8 kilometara sjeveroistočno od
Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema
bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na razmaku od 3 kilometra. Na temelju dubinskih mjerenja temperature u
navedenim bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C protoka od 50 l/s. Salinitet vode je
manji od 1g NaCl/dm3 te spada u slatke vode. Toplinska energija geotermalnog izvora može se
iskorištavati stupnjevito, Clausius-Rankinovim procesom. Kako bi se osigurala toplinska obnovljivost
geotermalne vode i održao ležišni tlak, ohlađena voda treba se utiskivati natrag u ležište.
Ekonomskom analizom procijenjena su ukupna investicijska ulaganja potrebna za razvoj geotermalne
elektrane te ekonomski pokazatelji isplativosti geotermalnog projekta. Proizvodnja električne
energije na lokalitetu Rečica bila bi ekonomski opravdana principom kaskadnog korištenja toplinske
energije i visokog stupnja godišnjeg korištenja.25 Gospodarski potencijal geotermalnih izvora u Rečici
je sljededi:
1. energetski – toplinska energija vode bi se pretvarala u električnu energiju tijekom
cjelogodišnjeg razdoblja, grijali bi se i hladili različiti stambeni i proizvodni prostori,
2. poljoprivredno-gospodarski – za potrebe staklenika i plastenika, za grijanje tla, uzgoj biljnih
kultura, ribogojstvo i sl.,
3. turistički – izgradnja različitih turističkih sadržaja s bazenima.
Od ukupne administrativne površine grada Karlovca 34,05% su površine pod šumama. Prema
podacima Hrvatskih šuma – Uprava šuma podružnica Karlovac, na administrativnom području grada
Karlovca ukupna površina pod šumama iznosi 13 690 ha. Vedi dio šuma je u državnom vlasništvu.
Šume kao prirodni resurs uglavnom se promatraju u smislu proizvodnje drva kao sirovine u
industrijskoj proizvodnji, no ne smije se zanemariti niti uloga šuma u ostalim gospodarskim
djelatnostima kao što su lovstvo i turizam te uloga šuma u održanju ekoloških sustava, a naročito u
domeni pročišdavanja zraka i utjecaja na vode.26 Bogatstvo divljači u šumskim prostranstvima i riba u
vodama stvara u turizmu mogudnosti za aktivnosti kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafari i sl.
Područja bogata određenim vrstama životinjskog svijeta razvijaju i njeguju kulinarske vještine u
spravljanju posebnih specijaliteta, što je također važan čimbenik turističke privlačnosti i dio ponude u
25
Kurevija, T., Kljaić, Ţ., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom polju
Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202
26
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
38
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
turizmu.27 Šume u okolici grada Karlovca staništa su brojnih vrsta divljači, iznimne biološke
raznovrsnosti životinjskog i biljnog svijeta. Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije
površine prelaze administrativne granice grada i imaju ukupno 49 187 ha. Danas se lovom na
karlovačkom području bave uglavnom lovci članovi matičnih lovačkih udruga. Od spomenutih
jedanaest, dva lovišta su državna, a devet lovišta je županijskih. Glavne vrste divljači u ovim lovištima
su srna, obični zec, divlja svinja, fazan-gnjetao, divlja patka i trčka skvržulja. Osim divljači, za lov su
značajni i lovački objekti te je evidentirano da se ovdje nalazi 6 lovačkih kuda ili domova.28 Ribolovna
područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od Malida do Karlovca, dionica rijeke Dobre od
Bukovja do Gornjeg Pokupja i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do Pisarovine, jezero
Šumbar i draganidki Ribnjaci.
Grad Karlovac je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Nekoliko je posebno zaštidenih
objekata prirode na prostoru grada. U gradu Karlovcu nalaze se tri zaštidena područja:29
• Cret Banski Moravci – zaštiden je 1967. godine odlukom Speleološkog odsjeka Karlovac kao
posebni botanički (floristički) rezervat. Ovaj acidofilni cret u vrijeme kada je zaštiden obuhvadao je
površinu od 2 hektara i predstavljao stanište za nekoliko ugroženih i rijetkih svojti. Površina
današnjeg creta iznosi svega nekoliko metara, što je uzrokovano jakom sukcesijom johe i nepovoljnim
klimatskim uvjetima na ovoj geografskoj širini za razvitak cretova.
• Vrbanidev perivoj – zaštiden je 1970. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode
Republike Hrvatske kao spomenik parkovne arhitekture. Vrbanidev perivoj podignut je 1896. godine
na poticaj tadašnjeg gradonačelnika Josipa Vrbanida. Dio perivoja bio je znanstvenog značaja sa
svrhom botaničkog vrta, dok su se u južnom dijelu nalazile kupališne zgrade i hotel. Brojne vrste koje
su bile zasađene stradale su tijekom ratova. Kako bi obnovili ovaj perivoj, izrađena je Studija zaštite i
obnove Vrbanidevog perivoja, a na temelju nje i Projekt obnove i revitalizacije Vrbanidevog perivoja u
Karlovcu. Na osnovu ovih dokumenata grad Karlovac zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje
zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije ''Natura viva'' obnavlja perivoj.
• Marmontova aleja – zaštidena je 1968. godine i upisana u Upisnik zaštidenih prirodnih
vrijednosti kao spomenik parkovne arhitekture. Aleja platana zasađena je na početku Lujzijane 1809.
godine kada je posađeno 112 stabala. Uslijed utjecaja štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika na
urbano zelenilo, ove stare platane propadaju, ali se i zamjenjuju novima te je sada oko stotinjak
platana u drvoredu. Kako bi se što vedi broj starih platana mogao sačuvati, izrađen je Program
sanacije i revitalizacije drvoreda platana u Marmontovoj aleji u Karlovcu te su provedena istraživanja
zdravstvenog stanja i statike stabala.
Na prostoru Karlovca nekoliko je točaka značajnih panoramskih vrijednosti krajobraza:30
 Gornja Trebinja,
 vila Anzid,
 Kalvarija,
 Martinšdak;
te osobito vrijednih prirodnih krajobraza:
 okolica Starog grada Dubovca,
 dio obalnog pojasa vodotoka Male i Velike Utinje, Kupe, Korane i potoka Gradnice.
27
Bilen, M., op. cit., str. 55, 56
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
29
Ibid
30
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
28
39
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3.3.2 Antropogeni turistički resursi
Antropogeni (društveni) resursi su svi objekti, događanja i procesi vezani uz ljudsko djelovanje u
prošlosti i sadašnjosti.31 Možemo ih podijeliti na kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke i
manifestacijske te ambijentalne resurse. U pravilu, za takve resurse vezani su kradi boravci, a stupanj
atraktivnosti pojedinih antropogenih resursa određuje intenzitet i strukturu posjetitelja. Za
antropogene resurse uglavnom su vezani posjetitelji više obrazovne i kulturne razine, a to znači i
osobe boljih materijalnih mogudnosti i vede potrošnje u turizmu.32
Prema Kušenu33 u skupinu kulturno-povijesnih resursa pripadaju pokretni spomenici (slike),
nepokretni spomenici (arheološka nalazišta, spomeničke cjeline, memorijalna područja i građevine),
pojedine sakralne građevine (crkve, samostani), pojedinačne profane građevine (dvorci, burgovi, vile,
ljetnikovci) te vrtna arhitektura. Navedeni resursi mogu postati i turistički resursi ako posjeduju
dovoljno veliku atraktivnost.
Grad Karlovac osnovan je 13. srpnja 1579. godine kao tvrđava u ravnici, podno starije utvrde
Dubovac. Sagrađen je na mjestu koje se lakše branilo od Turaka. Ime je dobio po austrijskom
nadvojvodi Karlu Habsburškom. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku
šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.34
Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna
urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža gradska jezgra grada Karlovca. Bedemi načinjeni od
zemljanih nasipa, dodatno opasani šančevima, oblikuju šesterokraku zvijezdu. Na središnjem
gradskom trgu nalazi se zavjetni ''Kužni pil'' s likom Bogorodice, izgrađen nakon epidemije kuge 1691.
godine. U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i Trga bana Josipa Jelačida, nalazi se zdenac
ukrašen alegorijskim prikazima rijeka.35 Unutar šesterokrake zvijezde koja je građena po renesansnim
principima postoji i vedi broj očuvanih građevina, među kojima se ističu ranobarokna župna crkva
Svetog Trojstva s franjevačkim samostanom, zrinsko-frankopanski dvor u kojem je smješten Gradski
muzej, crkva Sv. Nikole i dr.36 Struktura Zvijezde (gradskog centra) širi se na velikoj površini. Ukupna
površina je oko 27.5 hektara. Unutar tog područja nailazi se na objekte različite funkcije kao što su
stambeni objekti, uredi, trgovine, parkovi, trgovi i sl. Danas je tradicionalna uloga Zvijezde (gradskog
centra) nestala, a njegove funkcije je preuzeo novi institucionalizirani dio između novosagrađenih
stambenih zgrada. Zvijezda se pretvara u povijesni park.37 Ona ima izuzetnu vrijednost jer je prvi
izgrađeni ''idealni'' grad u duhu renesansnog shvadanja obrambenog i životnog prostora, projektiran
prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje
grada. Zajedno s kasnije izgrađenim gradovima Nove Zamky i Palmanova, predstavlja stilski čist
primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu.38
Stari grad Dubovac nalazi se na atraktivnoj lokaciji u gradu Karlovcu u neposrednoj blizini nacionalnog
svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku. Smješten je na umjetnom humku povrh
grada. Nastao je kao utvrda srednjovjekovne dubovačke opdine potkraj 12. ili na početku 13. stoljeda.
31
Vukonić, B., Čavlek, N., ur., op. cit., str. 23
Bilen, M., op. cit., str. 58
33
Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. godine, str. 97
34
Prema Studiji odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 21
35
Ibid, str. 23
36
Klarić, Z., op. cit., str. 23
37
Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke ţupanije, Karlovac,
2007. god., str. 44, 45
38
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
32
40
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Danas Stari grad Dubovac izgleda kao renesansni kaštel s gotičkim elementima.39 Gradski muzej
Karlovac upravlja Branič kulom sa stalnim postavom. Postav trenutno ne prati trendove suvremene
prezentacije i ima prostora za osuvremenjivanje ponude.
Od ostalih spomenika kulture mogu se izdvojiti sakralni objekti kao što je nacionalno svetište Sv.
Josipa na Dubovcu, crkva Majke Božje Snježne na Dubovcu, pavlinski samostan u Kamenskom kod
Karlovca te župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Rečici. U Karlovcu se nalazi i Vojni kompleks Turanj koji
je u ingerenciji Gradskog muzeja. Sadrži dio naoružanja kojim se služila Hrvatska vojska u
Domovinskom ratu. Eksponati su topovi, vojna vozila, dijelovi vojnih zrakoplova i različito naoružanje.
Postav je na otvorenom, ne napladuju se ulaznice i nije u potpunosti iskorišten turistički potencijal
muzeja, iako isti plijeni veliku pažnju. Lokalitet je prema evidenciji TZ grada Karlovca 2011. godine u
razdoblju od 17.svibnja do 31. kolovoza posjetilo 23 176 posjetitelja. U gradu Karlovcu djeluju galerija
Vjekoslav Karas, galerija Zilik i galerija Ulak.
Etnosocijalni resursi su od svih antropogenih resursa najheterogenija vrsta i obuhvadaju čitav niz
ostataka materijalne i duhovne kulture jednog naroda: običaje, plesove, hranu, narodne nošnje,
rukotvorine, mentalitet ili druge socijalne osobine naroda (gostoljubivost, uslužnost, temperament i
sl.). 40
Po tradicionalnim običajima i narodnoj nošnji u pokupskom stilu izdvajaju se naselja karlovačkog
Pokuplja u neposrednoj blizini grada Karlovca. Narod toga kraja vrlo je ponosan na svoje običaje,
narodnu nošnju i folklor pa ih njeguje u kulturno-umjetničkim društvima. Najvrjedniji dio sačuvane
etnološke baštine grada Karlovca su 72 etnološke građevine-tradicijske kude i tradicijske okudnice.
Vedina ih se nalazi u dolini rijeke Kupe, u selima Rečica, Pokupska Luka, Šišljavid, Zamršje, ali i u
drugim područjima grada Karlovca.41
3.3.3 Društvena dogaĎanja
S obzirom na to da je utvrđeno kako su društvena događanja posebno važan turistički društveni
resurs za turističku ponudu grada, ovdje se izdvajaju kao zasebni dio analize. Događanja povedavaju
stupanj atraktivnosti turističkom mjestu, regiji ili zemlji u cjelini i time obogaduju sadržaj boravka i
stvaraju mogudnost vede potrošnje turista. Događanja prema vrsti mogu se podijeliti na kulturne,
umjetničke, folklorne, viteške i povijesne igre, športske, zabavne, poslovne te kongresne ili stručne
manifestacije ili skupove.
U nastavku slijedi popis društvenih događanja u gradu Karlovcu tijekom kalendarske godine 2011.
39
Studija odrţivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, op. cit., str. 49
Bilen, M, op. cit., str. 62, 63
41
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
40
41
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 5:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine
MJESEC
DATUM
SIJEČANJ
10. 01.
Malonogometni turnir KaBa 2011
17. 01.
ZILIK – Zimska likovna kolonija
28. 01.
Nod muzeja
OŽUJAK
08. 03.
Dječja fašnička povorka
SVIBANJ
01. 05.
Biciklijada
28. 04. - 02. 05.
08. 05.
Vikendi u svibnju
13. 05.
13. 05. - 15. 05.
SRPANJ
Županijska smotra dječjeg folklora
Proljetne promenade
Susret gradova prijatelja djeca
Buba na 4 rijeke
Dan obitelji
27. 05.
Glazbeni festival Hrvatski pleter
Sajam vlastelinstva Dubovac
28. 05.
KLC most wanted
28. 05.
Karlovac open 2011
28. 05.
Smotra starodobnih vojnih vozila RH
23. 06.
Ivanjski krijes
28. 06. i 29. 06.
Međunarodni Etno jazz festival Četiri rijeke
27. 06. - 3. 07.
LED festival
10. 06. - 12. 06.
Međunarodni VW Tuning show
12. 06.
Revija suvremenog plesa i plesnog pokreta Karl. županije
18. 06.
Susreti hrvatskih plesnih ansambala
3. 07. - 9. 07.
13. 07.
Međunarodni festival folklora
Rođendanski bal
07. 07. - 10. 07.
ArtiKA
sredina srpnja
Veslačka regata na Kupi
10. 07.
sredina srpnja
KOLOVOZ
Festival Hermetika
15. 05.
28. 05. - 29. 05.
LIPANJ
NAZIV MANIFESTACIJE
kraj 8. mj.
kraj 8. mj. / početak 9. mj.
27. 08. - 28. 08.
Muzejske zgode
''Folkloraši svome gradu za rođendan''
Koranski susreti
Karlovački Dani piva
Cross country Dubovac 2011.
Karlovac Dance festival
Vaterpolo liga
RUJAN
07. 09. - 10. 09.
Filmska revija mladeži
07. 09. - 10. 09.
Four river film festival
10. 09.
Ljeto na Lujzijani
18. 09.
Županijska smotra koreografiranog folklora
LISTOPAD
Tradicionalni gljivarski tjedan
16. 10.
Karlovačka smotra izvornog folklora
STUDENI
11. mj. / 12. mj.
Tradicionalni koncert najuspješnijih udruga Karl. županije
PROSINAC
24. 12. - 07. 01.
Božidni sajam
31. 12.
Doček Nove godine
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.
42
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Premda je vedi dio društvenih događanja tijekom godine namijenjen lokalnom stanovništvu, može se
izdvojiti određen broj postojedih događanja koja u vedoj mjeri doprinose turističkoj ponudi:
Karlovački dani piva, Karlstadt festival, Ivanjski krijes, Proljetne promenade, Rođendanski bal,
Međunarodni festival folklora, Sajam vlastelinstva Dubovac.
Važnije događanje šireg značaja u Karlovcu, ali i Karlovačkoj županiji su Karlovački dani piva koji se
temelje na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu. To je ujedno i događanje koje ima vedi
intenzitet djelovanja, odnosno domet utjecaja na turiste. Stupanj atraktivnosti Dana piva je
međunarodnog dometa i, shodno tome, događanje ima i određeni turistički značaj. TZ grada Karlovca
je 2007. godine provodila aktivnost brojanja posjetitelja na Karlovačkim danima piva te na temelju
toga postoji podatak procjene ukupnog broja posjetitelja u 10 dana manifestacije: 279.654
posjetitelja (Izvor: Izvješde o manifestaciji 21. Karlovački dani piva 2007. godine, TZ grada Karlovca).
Također, 2011. godine TZ grada Karlovca kao izvršni organizator dala je procjenu ukupnog broja
posjetitelja u 8 dana trajanja manifestacije: 200.000 posjetitelja (Izvor: Izvješde o manifestaciji 25.
Karlovački dani piva 2011., TZ grada Karlovca).
Ivanjski krijes, koji tradicionalno 23. lipnja organizira TZ grada Karlovca zajedno s gradskim četvrtima
Banija i Gaza, po procjeni organizatora svake godine posjeti 10.000 posjetitelja. Radi se o
najdugovječnijem karlovačkom događanju koje datira iz 17. stoljeda, a temelji se na običaju paljenja
krjesova večer uoči Ivanja na obalama Kupe.
Proljetne promenade, koje od 2002. godine organizira TZ grada Karlovca, po procjeni organizatora
posjeti 500 posjetitelja po svakom događanju (uglavnom se organizira 4 puta tijekom
travnja/svibnja). Dnevni program kulturno-zabavnog karaktera odvija se na glavnom šetalištu
Karlovčana, popularnoj Promenadi, a namijenjen je prvenstveno obiteljima s djecom.
Sajam vlastelinstva Dubovac organizira se od 2005. godine, kada ga je posjetilo po procjeni
organizatora 15.000 posjetitelja. Sajam se sastoji od programa za grupe posjetitelja (radionice) te
programa za individualne posjetitelje i građanstvo (vikend program). Organizator je udruga Bratstvo
sv. Mihovila (s izuzetkom 2007. godine kada je organizator bila TZ grada Karlovca).
Rođendanski bal organizira udruga Promenada klub, od 2010. godine, na rođendan grada Karlovca
13. srpnja, na trgu bana Jelačida. Za bal se prethodno prijavljuju plesni parovi, a broj parova jednak je
broju godina grada (2010. godine 431 plesni par). Bal prati kulturno-zabavni program uz
gastronomsku ponudu.
Karlstadt festival je ljetni turistički proizvod grada Karlovca koji obuhvada više događanja, odnosno
festivala. Koordinator je TZ grada Karlovca (od 2007. godine), obuhvaden je period od Ivanjskog
krijesa sve do Karlovačkih dana piva. Svrha je provoditi jedinstvene promotivne aktivnosti s ciljem
promoviranja događanja na nacionalnoj razini. U 2011. godini Karlstadt festival obuhvadao je sljededa
događanja: Etno jazz festival, LED festival, Karlovac dance festival, Muzejske zgode, Cross country
Dubovac, Rođendanski bal i Međunarodni festival folklora.
Međunarodni festival folklora održava se od 1998. godine. Festival je uvršten u službeni program
CIOFF-a (Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture) koji djeluje
pod okriljem UNESCO-a. Svake godine festival započinje svečanom povorkom i otvaranjem koje se
održava na košarkaškom igralištu u Šancu, a gostuje minimalno 5 atraktivnih folklornih skupina iz
cijelog svijeta. Organizator je Folklorni ansambl Matija Gubec.
43
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Usporedna analiza anketiranja posjetitelja pojedinih događanja 2009.-2011.
TZ grada Karlovca od 2009. godine provodi aktivnosti istraživanja obilježja posjetitelja na pojedinim
događanjima, prema metodologiji Instituta za turizam nastaloj u zajedničkom projektu koji se
provodio 2008. godine. U nastavku slijede rezultati istraživanja.
SAJAM VLASTELINSTVA DUBOVAC
Profil posjetitelja
Grafikon 1: Profil posjetitelja Sajma Vlastelinstva
Izvor: obrada autora
Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina, sa završenom srednjom školom.
 Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja
2009. - 7300 do 11000kn
2011. - 3600 do 7300 kn
Organizacija posjeta
 Izvori informacija
2009. - plakati, oglasi i brošure (63%)
2011. - preporuke rodbine ili prijatelja (41%), internet (40%)
Sajam vlastelinstva posjeduje se u pratnji najčešde jedne odrasle osobe, a zatim i djece.
Utjecaj Sajma vlastelinstva

Interes za Sajam i slična događanja se 2011. godine povedao za 6% u odnosu na 2009.
44
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.


Svi posjetitelji se slažu da Sajam pridonosi kulturnom i društvenom životu Karlovca te
turističkom imidžu grada.
U 2009. nije bilo turista induciranih Sajmom, dok je u 2011. istih bilo 2%..
Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom
 Najpopularniji programi sajma bili su:
2009. - streličarski tabor, renesansni plesovi i pučke igre
2011. - bitka za Dubovac, renesansni plesovi, predstava ''Vile i vilenjaci''
 Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su:
2009. - uslužnost osoblja, urednost i čistoda, jedinstvenost događanja
2011. - jedinstvenost događanja, uslužnost osoblja, raznolikost i kvaliteta suvenira/trgovačke
ponude

Kod vedine posjetitelja Sajam je ispunio očekivanja.
Potrošnja posjetitelja
Posjetitelji su odgovarali i na pitanja o kupnji suvenira i/ili prehrambenih proizvoda na događanju,
odnosno izjasnili su se jesu li objedovali na samom događanju ili u nekom od ugostiteljskih
objekata i gradu.
Tablica 6: Potrošnja posjetitelja Sajma vlastelinstva 2009. i 2011. godine
2009 (%) 2010(%)
Prodaja suvenira
45
40
Prodaja prehrambenih proizvoda
18
22
Objedovali na događanju
9
27
Objedovali u restoranu u gradu ili okolici
2
4
Izvor: obrada autora
45
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
IVANJSKI KRIJES
Profil posjetitelja
Grafikon 2:Profil posjetitelj Ivanjskog krijesa
Izvor: obrada autora


Najvedi broj posjetitelja je u dobi do 25 godina sa srednjom stručnom spremom (isto kao
i u 2009.).
Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja su od 3600 do 7300 kn (45%).
Organizacija posjeta
 42% posjetitelja na događanje je došlo bez pratnje, a 22% je bilo u pratnji 3 i više osoba.
 Izvori informacija:
2009. – plakati, oglasi i brošure (60%)
2011. – prijašnji boravak (52%), internet (28%)
Utjecaj Ivanjskog krijesa



Za 71% posjetitelja posjet je bio kao što su očekivali, a za 73% interes je ostao jednak
(isto kao i u 2009.).
Vedina posjetitelja smatra da Ivanjski krijes doprinosi društvenom i kulturnom životu i
imidžu grada Karlovca.
U 2009. je bilo 7% turista induciranih događanjem, dok je u 2011. istih bilo samo 3%.
Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom
Najbolje ocijenjena od strane posjetitelja je jedinstvenost događanja, no prevladava nizak stupanj
zadovoljstva gostiju u svim aspektima događanja (isto i u 2009.). Najposjedenije aktivnosti:
paljenje krjesova (87%), vatromet (84%), glazbeni program (55%).
46
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Potrošnja posjetitelja
Iz tablice koja slijedi vidljivo je kako su posjetitelji znatno manje kupovali suvenire 2011. godine,
ali se zato povedala potrošnja, odnosno kupnja prehrambenih proizvoda na događanju.
Tablica 7: Potrošnja posjetitelja Ivanjskog krijesa 2009. i 2011. godine
2009 (%) 2010(%)
Prodaja suvenira
42
19
Prodaja prehrambenih proizvoda
33
51
Objedovali na događanju
31
33
Objedovali u restoranu u gradu ili okolici
10
3
Izvor: Obrada autora
ETNO JAZZ FESTIVAL
Profil posjetitelja
Grafikon 3: Profil posjeta Etno jazz festivala
Izvor: Obrada autora


Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa srednjom (45%) te s visokom stručnom
spremom (37%) – isto kao i u 2009.
Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja:
2009. – 3600 do 7300 kn (35%);2011. – 7300 do 11000 (38%)
Organizacija posjeta

Izvori informacija:
2009. – brošure, oglasi, plakati (48%), internet (38%)
47
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2011. – internet (35%), prijašnji boravak (32%)

50% posjetitelja na događanje je došlo bez pratnje, a 18% je bilo u pratnji dvije osobe.
Utjecaj Etno jazz festivala
Glavni razlog dolaska na ovo događanje je uživanje i opuštanje (isto kao i u 2009. godini). Svi
posjetitelji smatraju da Etno jazz festival doprinosi društvenom i kulturnom životu i imidžu grada
Karlovca. U 2011. interes posjetitelja za ovakvu vrstu događanja povedao se za 18% u odnosu na
2009. godinu.
Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom
Ispitanici su uglavnom odgovarali kako su zadovoljni prezentacijom sadržaja na događanju, ali
mnogi su izjavili i da smatraju kako ima razloga za poboljšanje manifestacije.
Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su:
2009. - urednost i čistoda prostora, uslužnost osoblja
2011. - urednost i čistoda prostora, kvaliteta programa.
KARLOVAČKI DANI PIVA
Profil posjetitelja
Grafikon 4: Profil posjetitelja Karlovačkih dana piva
Izvor: Obrada autora


Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa srednjom stručnom spremom (64%) – isto
kao i u 2009.
Najvedi broj posjetitelja ima mjesečna primanja od 3600 - 7300 kn (38%), isto kao i 2009.
Organizacija posjeta
48
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
 Izvori informacija:
2009. – prijašnji boravak (63%), oglasi i plakati (33%)
2011. – prijašnji boravak (59%), radio i TV (31%)


93% je posjetilo Karlovačke dane piva i prijašnjih godina.
94% je izjavilo da de ponovno posjetiti ovo događanje.
Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom
Posjetitelji su večernje koncerte na centralnoj pozornici ocijenili kao najpopularnije i
najposjedenije programe manifestacije, a od raspoloživih popratnih programa 2009. godine 20%
posjetitelja posjetilo je ''posebne'' šatore (''Slavonsku kudu'', pivnicu ''Od naroda za narod'').
Samo 21% ispitanika izjavilo je da je 2011. godine pogledalo svečanu povorku.
Posjetitelji su najbolje ocijenili uslužnost osoblja te raznolikost hrane i pida, no prevladava nizak
stupanj zadovoljstva posjetitelja u svim aspektima događanja (isto vrijedi i za 2009. godinu).
Utjecaj Karlovačkih dana piva
Velika vedina posjetitelja smatra da ovo događanje doprinosi kulturnom i društvenom životu
grada (88%), kao i njegovom turističkom imidžu (93%).
Interes za ovakvu vrstu događanja povedao se za 5% u odnosu na 2009. godinu.


U obje godine provedenog anketiranja 11% posjeta bilo je turistički inducirano.
S obzirom na 2009., duljina zadržavanja posjetitelja je porasla s 2-3 sata na pola dana
Potrošnja posjetitelja
Tablica 8:Potrošnja posjetitelja Karlovačkih dana piva 2009. i 2011. godine
2009 (%)
2010(%)
Prodaja suvenira
11
7
Prodaja prehrambenih proizvoda
75
66
Objedovali na događanju
28
47
3
7
Objedovali u restoranu u gradu ili
okolici
Izvor: obrada autora
ROĐENDANSKI BAL
Anketiranje ovog događanja prvi put je provedeno 2011. godine.
Profil posjetitelja




Posjetitelji su građani grada Karlovca (89%).
Vedi je udio žena od muškaraca (64%/36%).
Najvedi broj posjetitelja je u dobi 26-35 godina sa završenom srednjom školom.
Mjesečna primanja kudanstva kod vedine posjetitelja su od 3600 do 7300 kuna (36%).
49
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Organizacija posjeta


Izvori informacija: internet (36%), radio i TV (33%)
Rođendanski bal posjeduje se u pratnji najčešde jedne odrasle osobe, a zatim i djece.
Utjecaj Rođendanskog bala



Kod vedine posjetitelja bal je ispunio očekivanja (78%) i interes je ostao isti (57%), ali se i
kod vedine povedao (43%).
Svi posjetitelji slažu se da pridonosi kulturnom i društvenom životu Karlovca te
turističkom imidžu grada.
Bilo je 1,6% induciranih turističkih dolazaka.
Aktivnosti i zadovoljstvo posjetom


Najpopularniji programi bala bili su: Rođendanski bal – ples (84%), glazbeni dio (64%)
Najbolje ocijenjeni od strane posjetitelja su: urednost i čistoda prostora (92%), kvaliteta
programa (90%), jedinstvenost događanja (87%)
3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu
Doprinos privlačnoj snazi svake destinacije daju, između ostalog, karakteristike smještajne i
ugostiteljske ponude. Ugostiteljski objekti na području grada su hoteli, privatni smještaj te ugostitelji
iznajmljivači sa sobama za iznajmljivanje, prikazani kao zasebna kategorija "obrta" u tablici 12 koja
slijedi. Hoteli Carlstadt i Europa su kategorizirani trima zvjezdicama, a hotel Korana Srakovčid četirima
zvjezdicama. Godine 2011. u gradu Karlovcu se nalazilo ukupno 200 ležajeva u hotelskom smještaju,
172 ležaja u privatnom smještaju te 7 smještajnih jedinica (parcela) za 25 osoba (ležaja) u
autokampu. Hotel Carlstadt otvoren je 2000. godine i 2003. proširio je kapacitet s 53 na 80 postelja.
Hotel Korana Srakovčid otvoren je 2003. godine te je 2005. proširio kapacitet s 43 na 47 postelja.
Hotel Europa otvoren je 2004. godine te je 2007. proširio kapacitet s 67 na 73 postelje. Grad Karlovac
raspolaže i smještajem u autokampu Radonja koji broji 7 parcela kapaciteta za 25 osoba. Grad
Karlovac trenutno ne bilježi smještaj u pansionima niti u hostelima.
U promatranom razdoblju prema tablici 12 koja slijedi bilježi se povedanje broja ležajeva u hotelskom
smještaju. Broj ležajeva u privatnom smještaju se od 2004. do 2008. godine smanjuje.
50
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 9: Broj leţajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine.
Godina
Hotelski Privatni*
smještaj smještaj
Kamp**
Ukupno
2002
2003
53
123
149
165
-
202
288
2004
190
199
-
389
2005
194
180
-
374
2006
194
177
-
371
2007
200
171
25
396
2008
200
158
25
383
2009
200
158
25
383
2010
200
159
25
384
2011
200
172
25
397
* Privatni smještaj obuhvada i kategoriju restorana sa sobama (obrtnička djelatnost), što je čest slučaj
na području grada Karlovca. Restorani sa sobama čine udio od 30-ak% ukupnog privatnog smještaja
grada Karlovca.
**Kapacitet kampa prikazan je prema prihvatnom broju osoba, odnosno ležajeva, a ne parcela.
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Najvedi broj turističkih nodenja bilježi hotelski smještaj, i to s udjelom od oko 70% od ukupnog broja
nodenja ostvarenih 2011. godine. Zatim slijedi privatni smještaj s udjelom od ukupno 27% te smještaj
u kampu sa simboličnih 3% u ukupnom broju ostvarenih nodenja u gradu Karlovcu.
Tablica 10: Noćenja, leţajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011.
god.
Vrsta
Broj
Struktura
smještajnog
ležajeva
u%
objekta
Broj nodenja
Ukupno
domadi i
Strani
strani
gosti
gosti
20 495
15 675
Struktura
u%
Popunjenost
kapaciteta u
%
69.96
28.08
Hoteli
200
50.38
Privatni
smještaj
172
43.32
8017
5497
27.36
12.8
Autokamp
25
6.3
786
786
2.68
8.61
UKUPNO
397
1
29 298
21 958
1
20.22
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Iskorištenost ležajeva prikazuje se kao odnos broja ostvarenih nodenja i broja raspoloživih ležajeva na
promatranom području. Nakon utvrđivanja stupnja iskorištenosti kapaciteta pojedinih ugostiteljskih
objekata otvara se mogudnost odgovora na pitanje postoji li potreba za povedanjem broja
51
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
smještajnih kapaciteta na definiranom području ili su ved postojedi dovoljni. Iz tablice 13 vidljiva je
niska prosječna godišnja popunjenost kapaciteta na prostoru grada Karlovca. Razlog tomu je, između
ostalih, izrazita sezonalnost turizma na prostoru grada Karlovca.
52
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4
ANALIZA STANJA
Nakon inventarizacije turističkih resursa i analize dosadašnjeg razvoja turizma grada Karlovca slijedi
analiza stanja. Analiza stanja podrazumijeva analizu turističkog prometa i emitivnih tržišta, analizu
dionika, analizu provedenog anketiranja turista i građana, upitnika na web stranici TZ te SWOT
analizu. Na kraju je izrađena i analiza okruženja, odnosno konkurentskih destinacija u krugu od 150
km od grada Zagreba kao najjačeg emitivnog tržišta u Hrvatskoj.
4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca
Analiza dostignutog stupnja razvoja turizma od posebnog je značenja, ne samo zbog spoznaje
dosadašnjeg stupnja razvoja, ved i zbog planiranja bududeg razvoja. Ista obuhvada analizu fizičkog
prometa te analizu socio-ekonomske organiziranosti u turizmu.
Analiza ostvarenog fizičkog prometa iskazuje ostvareni (realizirani) fizički promet, a odnosi se na
veličinu i strukturu svih vrsta i oblika fizičkog prometa koji se ostvaruje na istraživanom prostoru
(turističkoj destinaciji). To je, dakle, fizički promet koji se realizira u smještajnim objektima,
ugostiteljskim objektima prehrane i pida, u objektima različitih usluga i dr. Ako analiza obuhvada
veliku prostornu jedinicu (npr. regiju), potrebno je pokazatelje fizičkog prometa iskazati i po manjim
turističkim jedinicama (turističko mjesto).42
Ostvareni fizički promet iskazuje se ukupnim brojem dolazaka i brojem nodenja turista u određenom
vremenskom razdoblju, a može se iskazati po vrstama i kategorijama pojedinih objekata gdje se taj
promet ostvaruje. Velik značaj ima i analiza ostvarenog fizičkog prometa s obzirom na nacionalnu
strukturu turista, oblik organizacije dolazaka (agencijski ili individualni oblik dolaska, strukturu
korištenja prometnih sredstava itd.43
Ova analiza treba i može poslužiti za donošenje pragmatičkih odluka i podloga je za rješavanje
mnogobrojnih problema, a sve u cilju kreiranja adekvatne ponude i povedanja prosječnog boravka
turista te time i prihoda od turizma. Utemeljenost takvih odluka svakako bi osnažili podaci o
preferiranju korištenja smještajnih i svih drugih receptivnih kapaciteta te podaci o dnevnim
kretanjima turista u odabranoj destinaciji (izleti i njihova atraktivnost, čime se ujedno turistički
aktiviraju lokaliteti bližeg ili daljnjeg gravitacijskog područja).44
Turistički promet u gradu Karlovcu se promatra kroz ostvarene turističke dolaske i nodenja stranih i
domadih turista, strukturu turističkog prometa prema zemljama porijekla turista, strukturu
turističkog prometa prema receptivnim kapacitetima te prosječnu duljinu boravka turista.
U nastavku slijedi tablica 14 koja prikazuje promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od
2006. do 2011. godine.
42
Bilen, M., op. cit., str. 79
Ibid, str. 79, 80
44
Ibid, str. 80
43
53
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 11: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine
Vrsta
turista
Domadi
2006
2007
2008
Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja
4809
9748
4554
9406
4764
10748
Strani
15799
21151
17358
21862
17368
22404
Ukupno
20608
30899
21912
31268
22132
33152
Vrsta
turista
Domadi
2009
2010
2011
Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja
3758
6446
4335
11295
3661
7340
Strani
15334
21683
16106
23360
15639
21958
Ukupno
19092
28129
20441
34655
19300
29298
Indeksi
2011/2006.
Dolasci Nodenja
76
75
99
104
94
95
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Grafikon 5: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Godine 2009. bilježi se pad turističkog prometa u gradu u odnosu na prethodno promatrane godine
uzrokovan globalnom gospodarskom krizom. Godine 2011. stranih je turista 75%, a domadih 25% u
gradu Karlovcu. Prosječan broj nodenja turista u 2011. godini iznosi 1,5 nodenja. Grad Karlovac je
turistička destinacija u kojoj se turisti zadržavaju kratko vrijeme. Ugošduje turiste u tranzitu i
poslovne ljude. Bududi da glavni grad Županije čini administrativno i poslovno središte, popratni se
učinci navedenog mogu, između ostalog, očitovati i u porastu broja putovanja osoba koje poslovno
dolaze u Karlovac. Osim za poslovna putovanja, gradska središta važna su i zbog mogudnosti razvoja
različitih vrsta i oblika suvremenog turizma. Naime, gradski turizam kao vrsta turizma podrazumijeva
boravak u gradovima specifičnima po urbanističkim rješenjima, arhitektonskim pothvatima, kulturnopovijesnim vrednotama te brojnim sportskim, izložbenim i kulturnim događanjima. Uvidom u
trenutno stanje i privlačnu snagu resursne osnove grada Karlovca, koja bi privukla i zadržala gosta
više od jednog nodenja, po svom opsegu ona je nedostatna. Stoga turizam u Karlovcu trenutno ima
tranzitni, odnosno izletnički karakter.
54
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.2 Analiza emitivnih turističkih trţišta grada Karlovca
Strateški cilj svake receptivne turističke zemlje razvitak je inozemnog turizma, što zahtijeva analizu
svih relevantnih karakteristika turističkih tržišta u inozemstvu za koja se receptivna zemlja
opredjeljuje. Od zemlje do zemlje porijekla turista postoje brojne različitosti koje treba uvažavati
kako bi receptivna turistička zemlja znala odrediti pravilan tržišni pristup određenom inozemnom
tržištu.
Prema podacima iz tablice 15 koja slijedi u nastavku evidentan je udio dolazaka i nodenja
turista u ukupnim iznosima tijekom 2009. i 2010. godine iz sljededih nekoliko zemalja: Njemačke,
Poljske, Nizozemske, Italije, Austrije i Francuske. Uspoređujudi 2010. u odnosu na 2009. godinu bilježi
se povedanje broja i domadih i stranih turista u gradu Karlovcu. Godine 2007. i 2008. u gradu Karlovcu
najbrojniji su bili također turisti iz Njemačke, Poljske, Italije, Nizozemske i Austrije.
Tablica 12: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011.
godine
Zemlja
Dolasci
2010
Dolasci
2011
Index
Nodenja
2010
Nodenja 2011
Index
Udio
Hrvatska
4335
3661
84
11295
7340
65
25.05
Njemačka
2594
2586
100
4088
3887
95
13.27
Poljska
2369
2498
105
2471
3039
123
10.37
Italija
1111
1023
92
1755
1511
86
5.16
Austrija
908
972
107
1504
1224
81
4.18
SAD
404
410
101
802
1182
147
4.03
Nizozemska
1002
728
73
1333
898
67
3.07
Rusija
379
494
130
583
881
151
3.01
Češka
685
664
97
900
820
91
2.80
Francuska
630
458
73
1357
676
50
2.31
Mađarska
754
561
74
985
646
66
2.20
Srbija
252
329
131
362
524
145
1.79
Velika
Britanija
Švicarska
274
286
104
495
516
104
1.76
240
318
133
344
503
146
1.72
Belgija
464
339
73
496
479
97
1.63
Koreja
153
432
282
177
450
254
1.54
BIH
385
311
81
595
367
62
1.25
Slovenija
286
220
77
441
336
76
1.15
Australija
139
139
100
271
335
124
1.14
Rumunjska
361
278
77
475
335
71
1.14
Slovačka
289
279
97
453
335
74
1.14
Kanada
174
169
169
356
330
93
1.13
OSTALI
2253
2145
95
3117
2637
85
9.16
UKUPNO
20441
19300
94
34655
29298
85
100.00
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011.
55
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon koji slijedi prikazuje izdvojene zemlje iz kojih je ostvaren najvedi broj nodenja turista u gradu
Karlovcu 2011. godine.
Grafikon 6: Glavna emitivna trţišta za grad Karlovac u 2011. godini
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Val osamostaljenja brojnih ''mladih'' europskih zemalja središnje i istočne Europe, otvaranja i
gospodarskog jačanja zbog prelaska na tržišnu ekonomiju značio je za turizam pojavu novih
receptivnih, ali i emitivnih turističkih tržišta. To se uočava i na hrvatskom turističkom tržištu gdje
iste čine značajan dio potražnje. Vodeda tržišta tzv. ''Nove Europe'', kao što su Češka, Mađarska,
Slovačka, Poljska i dr., zemlje su koje su se osamostalile i/ili otvorile rušenjem Berlinskog zida i
raspadom tzv. Istočnog bloka te gospodarski ojačale i postale snažna emitivna tržišta. Udio tržišta
''Nove Europe'' u Hrvatskoj iznosi oko 35%.45 U gradu Karlovcu 2011. godine udio od sveukupno
15,4% zauzimaju upravo turisti iz Poljske, Mađarske i Češke.
Potencijalna vodeda tržišta kao što su Francuska, Nizozemska i Velika Britanija, dakle razvijene
zapadnoeuropske zemlje i ujedno snažna emitivna turistička tržišta, zbog nepovoljnih zbivanja na
područjima bivše Jugoslavije privremeno su preusmjerila kretanja s Hrvatske na druga područja u
sredozemnom bazenu. Normalizacijom situacije turistička potražnja s navedenih tržišta sve se više
ponovno okrede Hrvatskoj i bilježi trend rasta u okvirima Republike Hrvatske. Udio turista iz
Nizozemske i Francuske od 5,4% bilježi se u gradu Karlovcu 2011. godine.
Tradicionalna emitivna turistička tržišta, kao što su Njemačka, Italija i Austrija, bila su vodeda na
hrvatskom turističkom tržištu i prije izbijanja Domovinskog rata. Riječ je o zemljama koje su i inače
poznate kao snažna emitivna tržišta jer se prema podacima Svjetske turističke organizacije
45
Prema Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog
Sredozemlja, poglavlje 4. Komparativna analiza tržišne pozicije hrvatskog turizma u konkurentskom
okruženju, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.
56
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
svrstavaju među 15 emitivnih zemalja svijeta. Gotovo 23% inozemnog turizma grada Karlovca u
2011. godini generira s ovih tržišta.
U latentna turistička tržišta spadaju skandinavske zemlje, novonastale zemlje nakon raspada
bivšeg SSSR-a, zatim ostale europske zemlje te prekooceanska tržišta (SAD, Kanada, Australija,
Novi Zeland, Japan, Izrael i sl.) 46koja sudjeluju manjinskim udjelom u ukupnom turističkom
prometu grada Karlovca u promatranom razdoblju.
U nastavku slijedi tablica 12 koja prikazuje dobnu strukturu turista u gradu Karlovcu u razdoblju od
2005. do 2011. godine.
Tablica 13: Dobna struktura turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine (udio u %)
Dobna
skupina
do 18 godina
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
7
7
6
7
7
7
9
17
19
13
22
23
19
39
39
42
15
12
17
19 do 30
16
17
17
19
godina
31 do 40
22
20
21
22
godina
41 do 60
39
42
40
38
godina
preko 60
16
14
16
14
godina
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Iz tablice 13 vidljiv je trend u promatranom razdoblju boravka najviše turista u starosnoj dobi od
41 do 60 godina, a zatim od 31 do 40 godina. Također, smanjuje se udio mlađih dobnih skupina, a
raste udio gostiju dobne skupine 41 – 60 godina.
U nastavku slijedi tablica 14 koja prikazuje udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju
turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine.
Tablica 14: Postotni udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju turista u gradu Karlovcu u
razdoblju od 2005. do 2011. godine
Vrsta
turista
udio u
% 2005.
udio u
% 2006.
udio u %
2007.
udio u %
2008.
udio u %
2009.
udio u
udio u
% 2010. % 2011.
Agencijski
12,7
17
21,3
15,4
15
10,7
16,8
Individualni
87,3
83
78,7
84,6
85
89,3
83,2
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
U promatranom razdoblju vidljivo je da udio agencijskih gostiju znatno varira. Razlog tome
vjerojatno djelomično leži u načinu unošenja podataka u recepcijske sustave. Recepcijske sustave
hotela potrebno je prilagoditi potrebama statističke analize kako bi se mogle donijeti ispravne
poticajne mjere za povedanje udjela agencijskih turista. Kako se kod grupnih nodenja u
karlovačkim hotelima radi uglavnom o grupama na proputovanju za more/s mora, ovisno o
46
Ibid
57
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
rezultatima napora pojedinih hotela u komunikaciji s velikim agencijama varira i broj grupa koje
node u hotelima. Također, otvaranjem novih smještajnih kapaciteta u samoj blizini Nacionalnog
parka Plitivička jezera smanjuju se mogudnosti privlačenja grupa na nodenje u Karlovcu.
S druge strane, smještajni kapaciteti hotela ograničeni su kada se govori o pregovorima s velikim
turoperatorima za smještaj grupa jer isti redovito traže mogudnost istovremenog smještaja 2-3
grupe.
Nedostatak atrakcija, odnosno sadržaja za turiste, važan je razlog zbog kojega udio agencijskih
gostiju nije vedi. Činjenica je da grupa turista sve sadržaje grada može obidi za oko 2-3 sata te je
logično da onda ni nema potrebe za nodenjem u gradu. Stvaranjem novih proizvoda u ruralnom
prstenu grada ili pak u gradovima i opdinama u neposrednoj blizini došlo bi do potrebe, odnosno
mogudnosti za nodenjem turističkih grupa u karlovačkim hotelima.
4.3 Analiza dionika
Za analizu stanja dionika korištena je participativna metoda, odnosno tijekom projekta održane su
dvije javne rasprave na kojima se dionike konzultiralo o važnim pitanjima za turizam. Prva
rasprava održana je 23. studenog 2011. godine, a druga rasprava 13. veljače 2012. godine.
Dionike iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora željelo se informirati o projektu izrade Strategije
razvoja turizma te dobiti direktan input od sva tri sektora. Na prvom susretu poticala se rasprava
o stanju turizma grada Karlovca, o problemima i preprekama na koje nailaze te njihovo
mišljenje o glavnim prilikama za daljnji razvoj turizma grada. Sudionici druge radionice dali su
mišljenja i primjedbe na SWOT analizu te na prijedlog modela razvoja, viziju i strateške ciljeve
razvoja turizma. Isto tako na radionici se provela anketa u kojoj su sudionici odgovarali na
određenja pitanja o razvoju turizma grada Karlovca.
Od ukupnog broja anketiranih ispitanika 100% njih smatra da razvoj turizma na području grada
Karlovca ima perspektivu. Isto tako, predloženu viziju grada Karlovca prihvatila je vedina
ispitanika, kako prikazuje i slijededi grafikon.
Grafikon 7: Prihvaćanje/neprihvaćanje predloţene vizije grada Karlovca
Izvor: anketni upitnik
58
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Ispitanici su viziju nadodali s nekim prijedlozima poput:

stavljanja naglaska na kulturnom i edukativnom turizmu;

promoviranja materijalne i nematerijalne baštine;

povezivanja turizma s tradicionalnim obilježjima grada.
Međutim, ispitanici su isto tako naveli i ključne prepreke za realizaciju razvojnog modela, i to:

postojanje birokracije koja koči napredak;

nedostatak turističkog senzibiliteta, nedostatak stručnih ljudi kao i financijskih sredstava;

nepostojanje političkog konsenzusa oko strateških pitanja, pa tako i razvoja turizma;

loše prostorno planiranje (nije sveobuhvatno), što dovodi do trajne degradacije prostora;

potencijalnu opasnost realizacije projekta kao što su: 1. izgradnja HE, 2. izgradnja sustava
obrana od poplava – što može trajno pogubno utjecati na vodne resurse, čime se
ugrožava jedna od glavnih snaga razvoja turizma;

lošu gospodarsku situaciju, nerazvijeno malo i srednje poduzetništvo;

slabu gastronomsku prepoznatljivost;

sporost u realizaciji razvojnih planova.
Ispitanici su isto tako morali ocijeniti pojedine projekte i to ocjenom 1-5, gdje je 1 bila najslabija,
dok je 5 bila najbolja ocjena. Sukladno tome, dobivene su sljedede prosječne ocjene važnosti
navedenih projekata.
59
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon 8: Prosječne ocjene o vaţnosti projekata grada Karlovca
Izvor: anketni upitnik
Kao što se vidi iz ovog grafikona, svi projekti su dobili visoke ocjene, međutim najboljima su označeni:
 Obnova područja Zvijezde – 4,84
 Dubovac – 4,53
 Obnova bastiona svetog Josipa u Zvijezdi – 4,53
 Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu
kombinaciju različitih sadržaja) – 4,53
 Uređenje centralnog gradskog trga – 4,44
 Oživljavanje tradicijskih zanata u Zvijezdi – 4,40
 Slatkovodni akvarij – 4,37
 Uređenje Centrala i Putnika – 4,37
 Uređenje šetnica/poučnih staza (Korana, Kupa…) – 4,37
Isto tako, kao mogudi prijedlozi koje je potrebno ugraditi u razvojni model javljaju se: razvijanje
biciklističkih staza u okolici, uređenje postojedih i osmišljavanje novih kupališta (Mrežnica, Kupa,
Foginovo kupalište…).
60
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.3.1 Gospodarski sektor
Gospodarski sektor u turizmu čine:
-
fizičke i pravne osobe registrirane za bavljenje ugostiteljskom djelatnošdu,47
fizičke i pravne osobe koje pružaju usluge u turizmu,48
sve ostale fizičke i pravne osobe koje indirektno utječu na turizam (pravne i fizičke osobe koje
sukladno Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama pladaju turističku članarinu)49
Na području grada Karlovca za obavljanje ugostiteljske djelatnosti registriran je 281 objekt50, od čega
su dvije tredine caffe barovi. Kao nodni bar i caffe bar registrirano je 8 objekata, a 1 objekt registriran
je kao nodni bar i restoran. Kao restoran registrirano je 14 objekata te kao restoran brze prehrane
registriran je 1 ugostiteljski objekt (McDonald's).
Tablica 15: Broj ugostiteljskih objekata na području Karlovca prema vrstama
Vrsta
bistro
Broj
8
bistro i pizzeria
1
bistro i catering
1
buffet
4
caffe bar
173
caffe bar i bistro
1
disco bar i caffe bar
1
gostionica i catering
1
gostionica
2
kavana
1
konoba
2
krčma
4
lounge bar
1
nodni bar i caffe bar
8
nodni bar i restoran
1
objekt brze prehrane
4
objekt brze prehrane tip 1
5
objekt brze prehrane tip 1 i tip 2
1
objekt brze prehrane tip 2
5
objekt jednostavnih brzih usluga
4
objekt jednostavnih usluga na klupi
5
objekt jednostavnih usluga na kolicima
1
47
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 138/06
Zakon o pruţanju usluga u turizmu, NN 68/07, 88/10
49
Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, NN152/08; u članku 4. i 5. definirani su obveznici plaćanja
članarine.
50
U nekoliko slučajeva jedan vlasnik posjeduje 2 ili više ugostiteljskih objekata; neki ugostiteljski objekti nalaze
se u evidenciji Sluţbe za gospodarstvo, iako po našem saznanju ne posluju, meĎutim, Sluţba nema osnovu za
njihovo brisanje jer o tome nema sluţbeni podnesak.
48
61
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
objekt jednostavnih usluga u kiosku
3
objekt jednostavnih usluga u nepokretnom priključnom vozilu
pečenjarnica
1
5
pivnica
3
pizzeria
3
pizzeria i bistro
2
pripremnica obroka (catering)
2
restoran
14
restoran brze prehrane
1
restoran i pripremnica obroka (catering)
6
slastičarnica
2
slastičarnica tip 1
2
slastičarnica tip 2
2
zalogajnica
1
UKUPNO
281
Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada
podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu
Tablica 16: Ugostiteljski objekti prema pravnom obliku vlasnika
Pravni oblik
Broj
objekata
Dioničko društvo
9
Društvo s ograničenom odgovornošdu
99
Obrt
167
Ustanova
3
Zadruga
3
Ukupno
281
Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada
podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu
U više od polovice ugostiteljskih objekata (59%) djelatnost se obavlja kao obrt, u 35% ugostiteljskih
objekata ugostitelji su registrirani kao društvo s ograničenom odgovornošdu, a u 3% ugostiteljskih
objekata kao dioničko društvo.
Na području grada Karlovca posluje 250 poduzetnika koji se bave ugostiteljskom djelatnošdu, od kojih
215 ima jedan ugostiteljski objekt, 27 ugostitelja ima po 2 ugostiteljska objekta, a 4 ugostitelja imaju
po tri ugostiteljska objekta.
62
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 17:Broj ugostitelja i broj objekata
Ugostitelji
27 ima po 2 objekta
Objekti
54 objekta
4 ima po 3 objekta
12 objekata
215 ima 1 objekta
215 objekata
250 ugostitelja
281 objekt
Izvor: Ured državne uprave u KŽ - Služba za gospodarstvo, stanje na dan 18.04.2012., obrada
podataka: Grad Karlovac, Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu
Turističke agencije kao posrednici između turističke ponude i potražnje posluju kao receptivne,
emitivne ili kombinirane (emitivno-receptivne) turističke agencije. Receptivno poslovanje turističkih
agencija je usmjereno na prihvat turista i organizaciju njihova boravka u turističkoj destinaciji, dok
emitivne turističke agencije organiziraju putovanja i boravak turista na inozemnom i domadem
tržištu. Emitivne turističke agencije se bave emisijom putnika-turista, pretežno su locirane u velikim
gradskim središtima, tamo gdje se pretpostavlja da se može nadi velik broj potencijalnih klijenata. U
Hrvatskoj mnoge velike turističke agencije pripadaju kombiniranom tipu turističkih agencija.51
Turističke agencije na području grada Karlovca su kombiniranog tipa poslovanja. Manje su
orijentirane na prihvatnu funkciju turista, što se u posljednje vrijeme nastoji promijeniti.
Turističke agencije registrirane 2012.52 na području grada Karlovca su sljedede:
Centar za kontinentalni turizam d.o.o., Hodočasnik „Quo vadis“ d.o.o., KA travel d.o.o., Kompas
Zagreb d.d., Starturist d.o.o., te Valdemar d.o.o.
Registrirana je i jedna tvrtka za pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude; vrste
turističkih usluga su športsko-rekreativne i pustolovne aktivnosti (vožnja ATV vozilima i aktivnosti
AIRSOFT-a), a usluge može pružati na području grada Karlovca te opdina Draganid, Krnjak, Lasinja i
Vojnid.
Također, registrirane su 3 osobe koje imaju odobrenja za pružanje turističkih usluga na seljačkom
gospodarstvu. Vrste usluga koje se pružaju:
-
sudjelovanje turista u žetvi lavande, održavanju nasada lavande, izradi presadnica lavande i
izradi suvenira od lavande,
sudjelovanje turista u berbi bobičastog, koštuničavog i orašastog voda,
posjete registriranoj privatnoj etno zbirci i provođenje programa kreativnih i edukativnih
radionica vezanih za tradicijske obrte i slično.
Na dan izdavanja informacija Služba nije donijela nijedno rješenje o odobrenju za pružanje ostalih
turističkih usluga, kao ni za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domadinstvu.
Turističke agencije koje su registrirane van područja grada Karlovca također pružaju usluge u turizmu.
TZ grada Karlovca redovito surađuje s agencijama Kanuking avantura, Četiri rijeke pustolovine i Stari
mlin na Korani (registriranima na području Duge Rese). Veliki potencijal su agencije iz Zagreba i
51
52
Vukonić, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god., str. 104 i 110
Sluţba za gospodarstvo, Ured drţavne uprave u Karlovačkoj ţupaniji, stanje 12.01.2012.g.
63
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Rijeke, s kojima još nije razvijen sustav suradnje. U TZ grada Karlovca radi se na uvođenju sustava
suradnje s turističkim agencijama, a TZ grada Karlovca je u 2012. godini postala pridruženom
članicom Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).
Ministarstvo turizma 2010. godine prvi je put dodijelilo potpore agencijama za receptivne programe,
projekt nosi naziv ''Upoznaj Hrvatsku“ i provodi se partnerski sa UHPA-om. Za 2011./2012. godinu
Ministarstvo je dodijelilo potpore sljededim agencijama, odnosno programima u kojima je uvršten
posjet i/ili nodenje u Karlovcu53:
Globtour Event Zagreb
5 dana (od Zagreba preko Karlovca, Krk, Istra)
4 dana (od Zagreba, Šditarjevo, Krapina, Karlovac)
Marbis Koprivnica
8 dana (Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Slavonija, Dalmacija, zadnji dan
prolazak kroz Karlovac)
Scrinium Zagreb
7 dana (Karlovac, Ogulin, Plitvice, Zagreb)
Uniline Pula
3 dana (Karlovac, Ozalj, Ribnik, Novigrad na Dobri)
4 dana (od Karlovca do Osijeka)
7 dana (od Vukovara do Pule)
VMD Zagreb:
8 dana (Zagreb, Karlovac, Gorski kotar, Istra, Cres i Krk)
Od karlovačkih agencija uvršteni su programi:
Centar za kontinentalni turizam Karlovac:
3 dana (Ribnik, Karlovac)
4 dana (Ozalj, Ribnik, Karlovac)
5 dana (Ribnik, Ozalj)
6 dana (Ribnik, Ozalj, Krašid, Karlovac)
KA Travel Karlovac:
4 dana (Karlovac, Ozalj, Karlovac)
5 dana (Karlovac, Ozalj, Petrova Gora)
(Karlovac, Crna Mlaka, Petrova Gora)
7 dana (Karlovac, Bosiljevo, Ribnik, Petrova Gora, Topusko, Sisak)
(Karlovac, Zeleni vir, NP Risnjak, špilja Lokvarka, park-šuma
Golubinjak, Snježnik, Petehovac)
8 dana (Karlovac, NP Plitvička jezera, Karlovac)
(Karlovac, Zaprešid, Petrova Gora, Jaskanski Lugovi, NP
Plitvička jezera, Crna Mlaka)
9 dana (Karlovac, Bosiljevo, Ribnik, Petrova Gora, Topusko, Sisak)
53
Izvor: UHPA
64
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Turističke usluge, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07), mogu pružati i turistički
vodiči, turistički pratitelji, turistički animatori i turistički zastupnici.
Turistički vodič je osoba ''koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih
ljepota i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih
znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i
političkih tijekova i zbivanja'' 54.
Prema dobivenim podacima, za područje Karlovačke županije registrirana su 23 turistička vodiča.
Tablica koja slijedi prikazuje strane jezike na kojima pružaju usluge te adresu stanovanja pojedinih
vodiča.
Tablica 18: Registrirani turistički vodiči za područje Karlovačke ţupanije
Mjesto
stanovanja
Karlovac
Broj
vodiča
10
Hrvatski/engleski
Broj
vodiča
11
Opatija
1
Hrvatski/njemački
3
Zagreb
2
Hrvatski/talijanski
1
Duga Resa
2
Hrvatski/nizozemski
1
Slunj
1
Hrvatski/engleski/njemački
2
Donji Nikšid
1
Hrvatski/engleski/francuski
1
Oštarije
1
Hrvatski/engleski/talijanski
1
Plaški
1
Hrvatski/njemački/ruski/finski/engleski
1
Cerovnik
1
Engleski
1
Dugo Selo
1
Hrvatski znakovni jezik za gluhe osobe
1
Jastrebarsko
1
Ogulin
1*
Jezik pružanja usluga
* vodič je ujedno registriran i za područje Ličko-senjske županije
Izvor: Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, stanje na dan
21.11.2011. godine
Na području grada Karlovca 2009. godine registrirana je i Udruga turističkih vodiča Karlovačke
županije ''Bastion''. Trenutno broji 10 članova i članica je Zajednice društava turističkih vodiča
Hrvatske. Udruga okuplja turističke vodiče, potiče i unaprjeđuje stručno usavršavanje članova
udruge.
Cilj i djelatnost udruge je promicanje kulturne i povijesne baštine i prirodnih ljepota Karlovca,
Karlovačke županije i Republike Hrvatske.
54
Čl. 26. st. 1. Zakona o pruţanju usluga u turizmu (NN 68/07)
65
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Turistički ured Karlovac tijekom kolovoza 2011. godine provodio je anketiranje turističkih vodiča
registriranih za područje Karlovačke županije, u svrhu prikupljanja važnih informacija dionika a za
potrebe bududeg planiranja svojih aktivnosti odnosno projekata. Anketni upitnik poslan je mailom na
adrese 13 turističkih vodiča čiji popis se u to vrijeme nalazio na web stranici TZ grada Karlovca.
Odgovori su pristigli od ukupno 5 osoba, dakle stopa povrata je 39%.
Na pitanje kako bi ocijenili suradnju udruge Bastion sa TZ grada Karlovca ispitanici su uglavnom
odgovorili da nije dovoljno dobra i da bi trebala biti bolja (80% odgovora).
Na pitanje surađuju li sa turističkim agencijama u Karlovcu, 40% ispitanika odgovorilo je da surađuju,
a 60% odgovora je da ne surađuju.
Na pitanje s kojim agencijama surađuju, ispitanici su nabrojili: Atlas, Kompas Slovenija, Terra, Piccolo
Tiglio, KA travel, Valdemar, Starturist, te neimenovane „agencije iz drugih županija“. Suradnjom nije
zadovoljno 40% ispitanika, dok jedan ispitanik nije odgovorio na pitanje.
Na pitanje da li su aktivni u vođenju turističkih grupa po Karlovcu, 40% ispitanika odgovorilo je
potvrdno, ostali su odgovorili da ne vode grupe po Karlovcu jer nema potražnje od strane agencija za
njihovom uslugom. Na pitanje koliko prosječno grupa vode po Karlovcu, ispitanici su odgovorili da
najviše grupa vode u travnju, svibnju, lipnju, rujnu i listopadu, te da u tim mjesecima imaju najviše 23 grupe tjedno. Kao razlog za mali broj vođenja navedeno je da pojedine grupe imaju razgled sa
svojim pratiteljem koji putuje s grupom. Jedan ispitanik naveo je da ima grupe stranaca, a 1 ispitanik
da ima ekskurzije. Jedan ispitanik naveo je da u ostalim mjesecima ima grupe raznih delegacija koje
dolaze u grad. Jedan ispitanik naveo je da ima samo 6 grupa godišnje, a drugi da prosječno ima 5
vođenja mjesečno u 5., 6. i 9. mjesecu te da se radi o školskim grupama.
Na pitanje o udjelu domadih i stranih grupa, jedan ispitanik je odgovorio da ima 40% stranih grupa a
60% domadih grupa, te da se radi o Talijanima. Ostali ispitanici odgovorili su da uglavnom imaju
domade grupe.
Ispitanici su nabrojali najposjedenije lokacije u gradu: Zvijezda, Stari grad Dubovac, zona uz Koranu,
Ozalj, gradski muzej Karlovac, Katzlerov paviljon, Franjevačka crkva i muzej, zbirka na Turnju,
Pavlinski samostan.
Ispitanici su istaknuli iskustva turističkih grupa tijekom obilaska grada:
Pohvale:
rijeke, zelenilo, promenada, šetnice, mirna i ugodna atmosfera
panorama sa starog grada
zanimljiva povijest i arhitektura
uređenost grada
zanimljivost kulturno povijesih spomenika.
Kritike: zapuštene građevine u Zvijezdi
hotel Korana
66
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
nefleksibilno radno vrijeme gradskog muzeja
nedostatak sanitarnih čvorova za javnu upotrebu
neuređene obale rijeka.
Na pitanje upuduju li grupe na posjet suvenirnicama, svi ispitanici su odgovorili potvrdno, s time da je
istaknut problem radnog vremena suvenirnice u Radidevoj ulici.
Turističke usluge za turističke agencije može pružati i turistički pratitelj. To je fizička osoba ''koja
obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i pradenju turista te koja tijekom putovanja može,
osim u turističkim cjelinama (lokalitetima), davati putnicima osnovne informacije o područjima
obuhvadenim putovanjem'' 55. Na web stranici TZ grada Karlovca nude se usluge 24 turistička
pratitelja koja imaju prebivalište u gradu Karlovcu.
U Karlovcu su registrirane dvije zadruge56 kojima su izdana rješenja za obavljanje ugostiteljske
djelatnosti u objektima koji se ne kategoriziraju. Ostale zadruge registriraju se na trgovačkom sudu a
neke od njih sudjeluju u projektima i događanjima koja doprinose turističkoj ponudi (Prva
poljoprivredna zadruga žena Božur, Poljoprivredna zadruga branitelj Feniks).
4.3.2 Javni sektor
Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu
Djeluje u sklopu gradske uprave, a u svojim aktivnostima bavi se i turizmom. Održava se redovita
komunikacija s TZ grada Karlovca, gospodarskim i civilnim sektorom. Djelatnici ovog upravnog odjela
redovito dolaze na sjednice Turističkog vijeda te dobivaju informacije o aktivnostima u turističkoj
zajednici.
Upravni odjel je 2009. godine započeo s raspisivanjem natječaja i dodjeljivanjem sredstava za
sufinanciranje turističkih projekata. Dane su potpore u iznosu 200.000 kuna 2009. godine, te 2010.
godine 78.000 kuna. Iznos dodijeljenih potpora u 2011. godini je bio 70.000 kuna.57
Upravni odjel dodjeljuje i potpore za promidžbu turizma i programe, koje se dodjeljuju Turističkoj
zajednici grada Karlovca. Tablica koja slijedi prikazuje dodijeljene sveukupne iznose potpora iz
gradskog proračuna za turizam od 2006. do 2011. godine.
Tablica 19: Potpore Upravnog odjela za poduzetništvo i poljoprivredu za promidţbu turizma, programe i
turističke projekte poduzetnika od 2006. do 2011. godine
2006
2007
2008
2009
2010
2011
285.000,00
520.000,00
510.000,00
430.000,00
292.959,00
380.884,00
Izvor: UO za poduzetništvo i poljoprivredu, Grad Karlovac
55
Čl. 37. st. 1. Zakona o pruţanju usluga u turizmu (NN 68/07)
Ured drţavne uprave u Karlovačkoj ţupaniji, Sluţba za gospodarstvo, stanje na dan 9.svibnja 2012. godine
57
Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu
56
67
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Turistička zajednica grada Karlovca
Funkciju turističke društvene organizacije u Hrvatskoj od 1991. godine imaju turističke zajednice. One
obavljaju razvojne, koordinativne, promotivne, informativne i druge poslove turističkih društvenih
organizacija. Zadade pojedinih oblika turističkih zajednica su briga o turističkim resursima,
obogadivanje turističke ponude poticanjem i organiziranjem priredbi i događanja, promotivne
aktivnosti, ustrojavanje turističko-informativnih centara i ostalo.58 Turistička zajednica grada
Karlovca (u daljnjem tekstu TZ) pravna je slijednica Turističkog društva Karlovac koje je osnovano
1972. godine te se od tada kontinuirano odvijaju aktivnosti u području turizma. TZ provodi aktivnosti
i projekte sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) te
Statutu Turističke zajednice grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1 od 22.2.2010.).
Članovi TZ su sve pravne i fizičke osobe koje sukladno Zakonu o turističkim članarinama pladaju istu.
Prema dostupnim službenim podacima, 2009. godine bilo je registrirano ukupno 1.170 članova
Zajednice, odnosno obveznika pladanja turističke članarine.59
Glavni izvori prihoda TZ grada Karlovca su turistička članarina i boravišna pristojba. Tablica koja
slijedi prikazuje te prihode u razdoblju od 2006. do 2011. godine te njihov udio u sveukupnim
prihodima TZ grada Karlovca.
Tablica 20: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe
Udio prihoda
od TČ u
ukupnim
prihodima TZ
(%)
Prihodi od
boravišne
pristojbe
(BP)
Udio prihoda
od BP u
ukupnim
prihodima TZ
(%)
Godina
Ukupni prihodi
TZ
Prihodi od
turističke
članarine
(TČ)
2006
1.646.350,26
801.896,38
48,7
100.253,62
6,1
2007
4.877.221,34
1.007.878,32
20,7
96.958,92
2,0
2008
3.529.857,19
959.059,29
27,2
96.781,92
2,7
2009
1.750.950,51
1.083.703,44
61,9
86.611,10
4,9
2010
1.817.942,52
948.010,47
52,2
128.656,79
7,1
2011
1.891.719,81
928.324,94
49,1
115.378,07
6,1
Izvor: TZ grada Karlovca
U promatranom razdoblju od 6 godina, odnosno od 2006. do 2011. godine, prihodi od turističkih
članarina porasli su samo za 15,8%. Prihodi od turističkih članarina relativni su odraz slike sveukupnih
prihoda od turizma grada Karlovca. Prihodi od boravišne pristojbe u istom razdoblju porasli su za
15,1%.
Tablica koja slijedi prikazuje obveznike pladanja boravišne pristojbe, sukladno Zakonu o boravišnoj
pristojbi.
58
Pešutić, A., Funkcioniranje turističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapreĎenje, Acta Turistica,
godište 15/2003., br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, prosinac 2003. god., str. 86 - 117
59
Ministarstvo financija, Porezna uprava ispostava Karlovac
68
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 21: Obveznici plaćanja boravišne pristojbe
Pun iznos BP
pladaju
50% BP pladaju
Ne pladaju BP
1. osobe koje u
1. osobe od navršenih
1. djeca do
6. putnici na putničkom
turističkoj opdini ili
gradu u kojem
nemaju
prebivalište koriste
uslugu smještaja u
smještajnom
objektu u kojem se
obavlja
ugostiteljska
djelatnost,
12 do 18 godina
starosti,
dvanaest godina
starosti,
brodu u
međunarodnom
pomorskom prometu
kada se brod nalazi na
vezu u luci,
2. putnici koji
2. osobe do 29 godina
2. osobe s
7. vlasnici kude za
koriste uslugu
nodenja na
plovnom objektu
nautičkog turizma
(charter, cruising),
3. osobe koje
pružaju usluge
smještaja u
domadinstvu ili
seljačkom
domadinstvu,
starosti, koje su članovi
međunarodnih
omladinskih
organizacija, kada
koriste usluge nodenja u
omladinskim objektima
za smještaj koji su
uključeni u
međunarodnu mrežu
omladinskih objekata za
smještaj IYHF.
tjelesnim
invaliditetom od
70% i vedim i
jedan pratitelj,
odmor i članovi njegove
obitelji, ako je kuda za
odmor izvorna stara
obiteljska kuda stečena
nasljeđivanjem od
ostavitelja koji je imao
posljednje prebivalište
u turističkoj opdini ili
gradu, kada node u toj
kudi,
4. vlasnik kude ili
3. sudionici
8. osobe koje uslugu
stana za odmor u
turističkoj opdini ili
gradu, koji nije
smještajni objekt u
smislu ovoga
Zakona, za sebe i
sve osobe koje
node u toj kudi ili
stanu,
5. vlasnik plovila
koje nije plovni
objekt nautičkog
turizma u smislu
ovoga Zakona, za
sebe i sve osobe
koje node na tom
plovilu u turističke
svrhe.
školskih paket
aranžmana
(paušalnih
putovanja)
odobrenih od
strane školske
ustanove,
nodenja koriste u
okviru ostvarivanja
programa socijalne
skrbi,
4. sezonski
9. studenti i đaci koji
nemaju prebivalište u
opdini ili gradu u
kojem se školuju.
radnici,
5.
članovi uže
obitelji
stanovnika
turističke opdine
ili grada,
Izvor: Zakon o Boravišnoj pristojbi ( NN 152/08)
69
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Članovi Zajednice sudjeluju u njezinom radu putem Skupštine Zajednice, koja broji 26 članova60.
Izvršno tijelo Skupštine je Turističko vijede koje broji 8 članova i predsjednika. Skupština i Turističko
vijede redovito održavaju sjednice i donose sve odluke bitne za redovito i zakonito poslovanje
Zajednice.
Turistički ured Karlovac administrativno je tijelo Zajednice koje provodi aktivnosti i projekte sukladno
godišnjim programima rada i proračunima koje donosi Skupština TZ. Turistički ured ima 4 zaposlene
osobe u stalnom radnom odnosu te 3 osobe zaposlene na određeno vrijeme61.
Turistička zajednica grada Karlovca ima ustrojena dva turistička informativna centra (skradeno TIC).
Podaci o posjetiteljima počeli su se bilježiti od samih početaka rada TIC-eva, kao i na info punktovima
koji su organizirani od 2001. godine. TIC Korzo otvoren je 29. travnja 2002. godine od kada se bilježe
posjeti turista tijekom ljetnih mjeseci. Tablica koja slijedi prikazuje podatke koji se odnose na
posjedenost TIC-a Turanj i TIC-a Korzo.
Tablica 22: Posjetitelji TIC-a Turanj i TIC-a Korzo
TIC Turanj (2010.
godine radio je od 17.05.
do 23.09., a 2011. godine
radio je od 17.05. do
31.08.)
TIC Korzo(razdoblje
2010
18.395
2011
23.176
1.762
1.751
20.157
24.927
vođenja evidencije:
01.06. – 30.09.)
Ukupno
Izvor: TZ grada Karlovca 2012.
Iz strukture posjetitelja vidljivo je da prednjače strani posjetitelji; udio stranih posjetitelja na TIC-u
Turanj 2010. godine bio je 73%, a 2011. godine 67%. Udio stranih posjetitelja na TIC-u Korzo 2010.
godine bio je 80%, a 2011. godine 78%.
Obrazovne institucije
Ekonomsko-turistička škola Karlovac
Ekonomsko-turističku školu u školskoj godini 2011./2012. pohađa 549 učenika. Škola nudi i izvedbeni
nastavni program za hotelijersko-turističkog tehničara, konkretno jedan razred u generaciji, što u
prosjeku znači 30 obrazovanih tehničara godišnje. Uz standardne predmete opdeg obrazovanja, tri
60
61
TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.
TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.
70
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
strana jezika sve četiri godine i stručnu praksu (u 2., 3., i 4. razredu), u izvedbenom nastavnom
programu za zvanje hotelijersko-turistički tehničar postoje i specijalizirani predmeti:

Prehrana i poznavanje robe, Daktilografija s poslovnim dopisivanjem, Osnove turizma i
ugostiteljstvo (1. razred)

Poslovna psihologija s komunikacijom (2. razred)

Organizacija poslovanja poduzeda (2., 3., 4. razred)

Statistika (3. razred)

Knjigovodstvo s bilanciranjem (3. i 4. razred)

Gospodarsko pravo, Turizam i marketing, Povijest umjetnosti i kulturno-povijesna baština (4.
razred)
Škola sudjeluje na strukovnom natjecanju GASTRO te na natjecanjima iz hrvatskog i stranih jezika
(engleski, njemački, talijanski) gdje ved duži niz godina postižu zavidne rezultate.
Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac ima ukupno 17 razrednih odjela te broji 400 učenika. Obrazuje
učenike u sektoru ekonomije, trgovine i poslovne administracije za zanimanja komercijalist
(četverogodišnji program) i prodavač (trogodišnji program). Godišnje upisuje po 1 odjeljenje od 28
učenika u oba programa.
Škola u sektoru ugostiteljstvo i turizam obrazuje učenike u četverogodišnjem programu za zanimanje
turističko-hotelijerski komercijalist, a u trogodišnjem programu za zanimanja: kuhar, slastičar i
konobar. Godišnje upisuje po 1 odjeljenje od 28 učenika, osim u odjeljenju za kuhare i slastičare gdje
je upis podijeljen te se upisuje 10 slastičara i 18 kuhara.
Godišnje u školi završni rad položi više od 100 učenika navedenih zanimanja.
Škola u obrazovanju odraslih izvodi programe:

osposobljavanja u zanimanju sobarica, priprematelj pizza, pomodni/a konobar/ica i
pomodni/a kuhar/ica,

prekvalifikacije i stjecanja zanimanja kuhar, konobar, slastičar, prodavač, komercijalist,
turističko-hotelijerski komercijalist,

usavršavanja za kuhara za spravljanje jela na roštilju i jela od riba, rakova i školjki.
Godišnje škola u prosjeku obrazuje tri grupe polaznika u obrazovanju odraslih, odnosno 45 polaznika.
Veleučilište u Karlovcu
Veleučilište u Karlovcu izvodi, između ostalih studija, i stručni studij ugostiteljstva kao i stručni ispit za
turističkog vodiča za područje Karlovačke, ali i Ličko senjske županije. Pri Veleučilištu u Karlovcu je u
razdoblju od 2008. do 2010. godine sveukupno osposobljeno 20 turističkih vodiča za navedena
područja Republike Hrvatske. Stručni studij ugostiteljstva se izvodi od 2003. godine do danas, a po
akademskoj godini prosječno diplomira 30-ak studenata. Trajanje preddiplomskog studija je tri (3)
godine, odnosno šest (6) semestara. Njegova bodovna vrijednost je 180 ECTS bodova. Stručni naziv
koji se stječe završetkom studija je stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)
ekonomije: (bacc.oec.).
71
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Kulturne institucije
Važan dionik u javnom sektoru za područje turizma je Gradski muzej Karlovac. Gradski muzej ima
stalni postav u zgradi na Strossmayerovom trgu, a sastoji se od prirodoslovnog, arheološkog,
kulturno-povijesnog, povijesnog, etnografskog i galerijskog odjela. Radno vrijeme za posjetitelje je od
utorka do petka 08-16 sati, a subotom i nedjeljom 10-12 sati. Ponedjeljkom muzej je zatvoren.
Gradski muzej upravlja jednim dijelom Starog grada Dubovca, odnosno Branič kulom u kojoj je
smješten postav ''Oko Kupe i Korane''. Postav je otvoren za posjetitelje od 1. travnja do 30. rujna od
10 do 22 sata, a izvan tog vremena samo za grupne posjete uz prethodnu najavu.62
Galeriju ''Vjekoslav Karas'', koja je također sastavni dio Gradskog muzeja Karlovac, najvedim dijelom
posjeduju građani Karlovca i županije.
Gradski muzej od 2007. godine upravlja i lokalitetom na Turnju naziva ''Vojni kompleks Turanj''. Za
grupne posjete koje se najave unaprijed, mogud je razgled uz stručnog kustosa, a ulaz se ne
napladuje.
Tablica koja slijedi prikazuje podatke o posjetiteljima stalnom postavu na Strossmayerovom trgu,
galeriji Vjekoslav Karas te Branič kuli na starom gradu Dubovcu.
Tablica 23: Broj posjetitelja u Gradskom muzeju Karlovac po lokacijama
Godina
2005
Stalni postav
1495
Galerija
2496
Branič kula
4883*
2006
1676
1764
2215*
2007
4023
4658
2806*
2008
4351
2223
9771*
2009
5974
2081
876
2010
4927
1969
874
2011
4684
3930
912
Izvor: Gradski muzej Karlovac 2012.
* Procjena organizatora Sajma vlastelinstva Dubovac, odnosno broja posjetitelja za vrijeme
događanja.
Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije63
Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana je
2004. godine prema odredbama Zakona o zaštiti prirode64 te Zakona o ustanovama inicijativom
62
63
www.gmk.hr (31.01.2012.)
Preuzeto sa www.karlovac-nature.hr
64
Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94), sve županije u Republici Hrvatskoj, koje su imale na svome području
dijelove prirode upisane u Upisniku zaštidenih prirodnih vrijednosti morale su osnovati Javne ustanove koje de upravljati tim
zaštidenim područjima.
72
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Županijske skupštine Karlovačke županije, s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštidenih dijelova
prirode na području Karlovačke županije. Djelatnost Ustanove regulirana je zakonskim propisima,
Odlukom o osnivanju, Statutom Ustanove te ostalim aktima koje Ustanova donosi temeljem
zakonskih propisa. Rad Ustanove se financira iz sredstava županijskog proračuna osiguranih za tu
namjenu, sredstava koja Ustanova stekne obavljanjem svoje djelatnosti te iz drugih zakonom
predviđenih izvora.
Osnovna djelatnost Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštidenih prirodnih vrijednosti
čije je proglašenje u nadležnosti Županijske skupštine, nadzor nad provođenjem mjera i uvjeta zaštite
prirode na području kojim upravlja te predlaganje proglašenja zaštite izuzetno vrijednih prirodnih
područja.
Ciljevi JU su utvrditi stanje prirode i pradenje stanja, očuvati i obnoviti postojedu biološku i
krajobraznu raznolikost, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih
svojstava te osigurati održivo korištenje prirodnih dobara.
Od zaštidenih područja Karlovačke županije na području grada Karlovca nalaze se tri područja
prikazana u sljededoj tablici.
Tablica 24: Zaštićena područja u gradu Karlovcu
posebni rezervat - floristički
Godina
proglašenja
1967
Ukupna površina
(ha)
2,00
spomenik parkovne arhitekture
1968
0,59
spomenik parkovne arhitekture
1970
3,63
Naziv područja
Kategorija zaštite
Cret Banski
Moravci
Marmontova aleja
Vrbanidev perivoj
Izvor: www.karlovac-nature.hr
Javna ustanova provodi niz projekata, a za Karlovac je najznačajniji projekt ''Živjeti s parkom''.
Projekt je započeo 2008. godine i održava se svake godine u travnju i svibnju, a osmišljen je kao
početak sustavne i dugoročne obnove spomenika parkovne arhitekture Vrbanidevog perivoja, u
hortikulturnom i turističko-kulturnom smislu vradanja njegove prvotne uloge mjesta u kojem su
građani Karlovca i njihovi posjetitelji boravili u svrhu odmora, šetnje, rekreacije, susretanja,
umjetničkog stvaranja i doživljavanja i sl. Glavni cilj projekta je vratiti život u Vrbanidev perivoj i
povezati ga s ostalim karlovačkim parkovima kroz tematske vikend manifestacije.
U okviru projekta provode se osim popularno-znanstvenih predavanja i razne edukativne radionice,
poučne šetnje, vožnja u kočiji, vježbanje pilatesa i joge u perivoju. Tijekom 2008. i 2009. g. za učenike
i građane organizirane su: dendrološka, hortikulturna i keramičarska radionica, radionica izrade
natpisa za biljne vrste perivoja te radionica izrade suvenira, a bio je održan i spust raft čamcima
rijekom Koranom do Vrbanidevog perivoja.
73
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.3.3 Civilni sektor
Na području grada Karlovca u svibnju 2011. godine bila je 621 registrirana udruga65. Udruge se
financiraju iz vlastitih izvora (prikupljanjem članarina, pisanjem projekata i/ili obavljanjem neke
gospodarske aktivnosti) i iz donacija domadih i stranih donatora. Grad Karlovac udruge financira
putem natječaja i donacija odlukom gradonačelnika za pojedinačne projekte i aktivnosti koje nisu
financirane u okviru natječaja.
Športski klubovi registrirani u gradu Karlovcu vedinom su članovi Karlovačke športske zajednice (KŠZ);
2011. godine KŠZ je imala 143 kluba kao članica Zajednice.
Na godišnjoj razini 10-12 klubova organizira natjecanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini:66
Međunarodna natjecanja:








BBK T-rex – ''XCO Dubovac''
TKD Karlovac – ''Karlovac open''
NK Karlovac – Memorijalni turnir Branko Čavlovid Čavlek
TK Karlovac – Memorijalni turnir Bruno Majoli
KPA Karlovac – Plivački maraton
RK Karlovac – Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo
Karate klub Kaplast – Karlovac open
TK Karlovac – redovni Međunarodni ITF turnir za tenisače u kolicima
Nacionalna natjecanja:





RŠ Karlovac – Prvenstvo Hrvatske u mini rukometu
VK Korana – Veslačka regata na Kupi
VP klub Karlovac – Vaterpolo liga
TKD Banija – turnir Ivanjski krijes
OK Karlovac – Memorijalni turnir Ivan Vidakovid
Na području grada djeluje Zajednica organizacija amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti
(ZOAKD) koja objedinjuje 27 udruga iz kulturnog amaterizma. Djelovanje ZOAKD-a u najvedoj mjeri
financirano je proračunskim sredstvima Grada Karlovca. U kulturnom životu Karlovca Zajednica ima
značajnu ulogu: bavi se očuvanjem kulturne baštine, koordinira programe svojih članica, organizira i
povezuje sve ostale kulturno-umjetničke i zabavne programe.
Uz organiziranu zajednicu udruga, u Karlovcu postoji niz aktivnih samostalnih udruga na području
kulture. Kulturna djelatnost tih udruga na godišnjoj razini, uz sredstva iz nacionalnog proračuna i
donatorska sredstva, financira se Programom javnih potreba u kulturi iz Proračuna Grada Karlovca.
Na javni poziv redovito biva prijavljeno preko stotinu programa na području kulture, a po raznim
djelatnostima.
65
66
Ured za drţavnu upravu
TZ grada Karlovca, nesluţbeni podaci
74
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Udruge koje od 2006. godine organiziraju događanja i provode projekte, a koje doprinose turističkoj
ponudi grada i imaju razvijenu suradnju s javnim sektorom su:
Bratstvo svetog Mihovila, Carolosboom, Carpe diem, Dubovački streličari, Ekološko društvo Pan,
FA Matija Gubec, Free dance, Historia viva, HistoriKA, Kajda, Kinoklub Karlovac, Konjički klub
Fany, Lujzijana, Nacionalna udruga za fortifikacije, Orpheus, Paviljon Katzler, Poluga,
Promenada klub, Studio 8, Udruga za razvoj kontinentalnog turizma.
4.4 Analiza stanja vaţnih turističkih zona grada
Karlovačka Zvijezda
Grad Karlovac, u suradnji s osnovnim i srednjim školama grada, od svibnja 2011. godine provodi
projekt ''Naša Zvijezda''. Opdi cilj projekta je podidi razinu znanja o značaju Zvijezde kao kulturnog
spomenika svjetskih razmjera, kao dokaza našeg identiteta i trajanja na ovim prostorima te kao
jedinstvenog resursa za gospodarski razvoj i očuvanje identiteta Karlovca. Specifični cilj je
korištenje teme ''Karlovačka Zvijezda'' kao osnovne podloge za nastavu u svim predmetima i za
sve uzraste u osnovnim i srednjim školama grada Karlovca korištenjem suvremenih metodičkih
pristupa.67 Ciljane skupine projekta su građani, stanovnici susjednih regija i stručnjaci te
znanstvenici.68
Do sada je održan niz prezentacija za ravnatelje, učitelje i stručne suradnike u osnovnim i srednjim
školama, a cilj je bio potaknuti češde i u vedoj mjeri uključivanje sadržaja vezanih uz Zvijezdu u
redovitu nastavu te ih iskoristiti kao poveznicu školskih projekata, otvorenih dana i drugih oblika
nastave.
Zvijezda je uključena u redovitu nastavu u osnovnim školama kroz nastavnu cjelinu “Zavičaj”.
Planirane aktivnosti projekta:69
1. Informiranje ciljane skupine ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika u školama
(priprema i održavanje prezentacija projektne ideje)
2. Uključivanje ciljeva projekta u Godišnji plan i program škola
3. Promocija projekta (objava aktivnosti škola na mrežnim stranicama, priprema i
izdavanje posebnog priručnika za učitelje)
67
www.karlovac.hr
Prezentacija ''Zvijezda – zaštita, obnova, korištenje'', Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu i
UO za društvene djelatnosti, lipanj 2011.
69
www.karlovac.hr
68
75
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U prezentaciji Grada Karlovca, izrađenoj za potrebu predstavljanja projekta Naša Zvijezda, prikazana
je trenutna problematika Zvijezde. Zvijezda je zakonom zaštidena urbana sredin, „poluga“ za razvoj
grada, raspolaže parkovima, perivojima i vrijednim građevinskim zemljištem. S druge strane,
obilježava je loša infrastruktura, mnoštvo ruševnih kuda i nerjetko se doživljava kao kočnica za razvoj
grada.70
Polazedi od teze Zvijezde kao poluge za razvoj grada, identificirana su četiri segmenta Zvijezde koje
treba zaštititi, očuvati i gospodarski koristiti:71
1) Zaštitni zeleni pojas
2) Fortifikacijski pojas
3) Urbana matrica, ulice, trgovi
4) Građevine.
Ističe se potreba za što skorijom izradom odgovarajude i detaljnije prostorno-planske
dokumentacije za Zvijezdu, koja je predviđena Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja
grada Karlovca i Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca iz 2011.
godine. Ta dokumentacija mora se temeljiti na službenim konzervatorskim podlogama izrađenim
u tu svrhu.
Zvijezda je suočena s brojnim problemima kao što su: neriješena vlasnička pitanja, nedostatak
baze podataka o baštini, nedostatak znanja i alata o upravljanju kulturnom baštinom, disperzija
financijskih sredstava za adaptaciju gradske jezgre, neizvjesnost o povratu investicije zbog
nedostatka urbanog planiranja i strateških dokumenata, dugotrajni administrativni procesi kod
upravljanja baštinom i izdavanja potrebnih dozvola.72
Stari grad Dubovac
Objekt je u vlasništvu Grada Karlovca. Do 2003. godine kaštel je imao stalni ugostiteljski sadržaj
kojim je upravljalo ugostiteljsko poduzede „Korana“. Zadnje nodenje registrirano je dana 27. 06.
2003. godine, a „Korana“ je prestala s radom 1. srpnja iste godine.
Grad Karlovac od 2009. godine iznajmljuje prostor u prizemlju za kafid, te je do 2011. godine u
zakupu bio ugostiteljski obrt „Zlatna ribica“. Od kraja 2011. godine nema zakupnika. Grad Karlovac
na zahtjev udruga, institucija iz javnog sektora ali i dionika iz privatnog sektora dodjeljuje prostor
dvorišta i dvorane u prizemlju za održavanje raznih aktivnosti od opdeg društvenog značaja.
Zahtjevi se podnose UO-u za opde i imovinsko-pravne poslove koji potom izdaje i odluku o
davanju na korištenje prostora, a UO za društvene djelatnosti usklađuje raspored događanja.
Na sjednici Gradskog vijeda Grada Karlovca u svibnju 2012. godine prihvadena je Odluka o
prigodnom korištenju dijela prostora u Starom gradu Dubovcu. Prostori na koje se Odluka odnosi
70
Prezentacija ''Zvijezda – zaštita, obnova, korištenje'', Grad Karlovac, UO za poduzetništvo i poljoprivredu i
UO za društvene djelatnosti, lipanj 2011.
71
Ibid
72
Radni materijal UO za poduzetništvo i poljoprivredu za potrebe izrade analize stanja Gradske razvojne
strategije
76
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
su atrij i uzdužna prostorija u prizemlju na desno s pripadajudim kružnim prostorom kule ''A'' te
sanitarni čvor u prizemlju. Prostor se daje na korištenje bez pladanja naknade za održavanje:

aktivnosti utvrđenih Programom javnih potreba u kulturi Grada Karlovca, ukoliko su u
organizaciji Grada Karlovca i/ili ustanova kojima je Grad Karlovac osnivač,

ostalih kulturnih, edukacijskih, znanstvenih, obrazovnih, umjetničkih, socijalnih,
humanitarnih i sličnih aktivnosti od opdeg društvenog značaja, osim događanja na kojima
se napladuju ulaznice.
Naknada za korištenje za ostale aktivnosti, ukoliko su sadržajno primjerene, napladuje se u iznosu
od 500,00 kuna za korištenje u trajanju do maksimalno 4 sata, i 1.500,00 kuna za cjelodnevno
korištenje.
Gradski muzej Karlovac upravlja Branič-kulom na Starom gradu Dubovcu, u kojoj se nalazi muzejska
izložba kao stalni postav. Ulaz se napladuje samo za razgledavanje Branič-kule, na vrhu koje je
Vidikovac.
TZ grada Karlovca u 2011. godini postavila je ploču na ulazu u objekt s radnim vremenom Branič-kule,
odnosno cijelog objekta, bududi da se ulazna vrata zaključavaju. TZ grada Karlovca postavila je u
2007. godini 12 ploča smeđe signalizacije u gradu, koje vode do objekta odnosno turističke atrakcije,
a u 2011. godini započela je s provođenjem projekta postavljanja turističkih interpretacijskih ploča u
objektu i ispred objekta, te dodatne smeđe signalizacije.
Za potrebe obnove, revitalizacije, daljnjeg razvoja i strateškog upravljanja objektom 2009. godine
izrađen je dokument Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, čiji sažetak se
nalazi u Prilogu 4 ovog dokumenta.
Vojni kompleks Turanj i Turistički informativni centar Turanj
Inicijativa za izlaganje muzejske zbirke naoružanja Domovinskog rata na Turnju pokrenuta je 1997.
godine na Gradskom poglavarstvu grada Karlovca kada je ustrojen radni odbor s namjerom uređenja
prostora.
Prvih 5 eksponata postavljeno je 2002. godine, 2003. dodana su nova 3, kao i 2004. godine kada je
održana i prva smotra starodobnih vojnih vozila RH u organizaciji Odbora za ustrojavanje muzejske
zbirke na Turnju. Od tada smotra se kontinuirano odvija sve do 2012. godine kada de se održati
jubilarna 10. međunarodna smotra u organizaciji udruge ''Povijesne postrojbe Karlovački počasni vod
ZNG 91.'' iz Karlovca i oldtimer kluba ''Veteran klub Lučko – 91''.
Dva nova eksponata postavljena su 2005. godine, a 2006. godine još jedan eksponat, kada je
postavljen i srušeni avion MIG 21. Sanitetsko vozilo za potrebe TIC-a na lokalitetu postavljeno je
2007. godine.
Od 2008. godine lokalitetom službeno upravlja Gradski muzej Karlovac koji ga je preimenovao u
''Vojni kompleks Turanj''. G. Dubravko Halovanid kao vlasnik svih prethodno spomenutih eksponata
darovnicom je eksponate darovao Gradskom muzeju Karlovac. Od tada je Gradski muzej postavio još
4 eksponata, a svi su postali službeni muzejski predmeti
77
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Zemljište je u vlasništvu grada Karlovca te je dodijeljeno na korištenje Gradskom muzeju Karlovac. U
sklopu vojnog kompleksa danas se nalazi ukupno 20 eksponata borbene tehnike, na otvorenom
neograđenom prostoru. Ulaz se ne napladuje. Izloženi su i fortifikacijski objekti: 3 transportna
talijanska bunkera iz 2. svj. rata i cca. 20 betonskih zapreka (tetraedri) koji su služili u ratnom
razdoblju za regulaciju prometa na UN punktovima.
Na lokalitetu nalaze se vojni objekti br. 3, 6, 8 i 10, odnosno ostaci nekadašnjih objekata devastiranih
u Domovinskom ratu. Objekt br. 3 izgrađen je početkom 20. stoljeda, nakon 2. svj. rata postao je
vojnička spavaonica i restoran , a u Domovinskom ratu zapovjedništvo obrane mostobrana Turanj.
Objekt br. 6 izgrađen je 1953. godine, nalazi se neposredno uz Koranu, a od 1980. godine služio je
kao skladište. Objekt br. 8 izgrađen je 1879. godine, između ostalog služio je kao vojnička spavaonica,
a nakon 1980. godine također je bio skladište. Objekt br. 10 smješten je uz prometnicu, izgrađen je
1875. godine za potrebe smještaja Zapovjedništva Slunjske pukovnije, a u njemu je bila i
Matematička gimnazija za školovanje časnika i dočasnika. Služio je i kao spavaonica, oružana i
skladište.
Za uređenje vojnog kompleksa sukladno muzejskoj struci izrađena je projektna dokumentacija i
dobivene su potrebne dozvole za rekonstrukciju samo objekta br. 3 (u ratu nazvanom ''California'').
Gradski muzej Karlovac u travnju 2012. godine prijavio je na IPA natječaj za prekograničnu suradnju
sa Slovenijom projekt pod nazivom Legacy of War Serving Tourism – Vojaška dediščina v službi
turizma/ Vojno naslijeđe u službi turizma. Gradski muzej nositelj je projekta, odnosno vodedi partner,
partneri s hrvatske strane su Grad Karlovac i Turistička zajednica grada Karlovca, a partneri sa
slovenske strane Opdina Pivka i Lokalni pospeševalni center Pivka.
U proljede 2012. godini pojavljuje se i prvi zainteresirani poduzetnik iz Karlovca s namjerom uređenja
kompletnog prostora.
TIC Turanj – TIC Zelena vrata
TZ grada Karlovca od 2007. godine kontinuirano u ljetnim mjesecima organizira rad sezonskog
turističkog informativnog centra. U prvoj godini rada uređeno je sanitetsko vojno vozilo uz pomod g.
Dubravka Halovanida te je TIC bio smješten unutar vozila. Čvrsti objekt postavljen je 2010. godine
(kudica cca. 9 m2).
TIC 2011. godine dobiva naziv ''Zelena vrata'' te funkcionira kao TIC klastera Lika - Karlovac. Glavni cilj
je objedinjavanje i pružanje turističkih informacija za cijeli klaster kao i distribucija promidžbenog
materijala klastera te prikupljanje statističkih podataka za daljnje poboljšanje funkcioniranja. Prije
samog početka rada bilo je potrebno urediti i namjestiti info kudicu, urediti okoliš, postaviti WC
kabine, osigurati uvjete rada, odabrati i educirati djelatnike te prikupiti promotivne materijale cijelog
klastera.
Postavljena su i 3 štanda na kojima su OPG-i tijekom glavne sezone, odnosno za vrijeme rada TIC-a,
prodavali svoje proizvode i suvenire. Rad djelatnika financiran je od strane partnera na projektu (TZ
Karlovačke županije, TZ Ličko-senjske županije, TZ opdine Plitvička jezera, JU NP Plitvička jezera).
Projekt Zelena vrata prijavljen je 2011. godine na natječaj HTZ-a te je dobivenim sredstvima
78
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
obnovljen krov kudice, postavljen reklamni natpis "Zelena vrata", nabavljen notebook, a održane su i
tri radionice.
Plan aktivnosti za 2012. godinu slijedi primjer iz 2011., ali obuhvada proširenje i jačanje suradnje
turističkih zajednica s područja klastera uključivanjem novih partnera. Organizacijom edukativnih
radionica radi se na poticanju i osvještavanju obrta, privatnih iznajmljivača, OPG-a i drugih ponuđača
o zajedničkom stvaranju turističkog proizvoda klastera. Ove godine očekuje se konačni izlazak iz tiska
brošure klastera koju izdaje HTZ.
Planirano razdoblje rada info centra u 2012. godini je od 14.05. do 16.09.2012. a projekt de se
ponovno prijaviti na natječaj HTZ-a.
Športsko-rekreacijski centar Korana
„Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) planiran je Generalnim urbanističkim planom
Grada Karlovca73 na desnoj obali rijeke Korane sjeverno od županijske prometnice – Mekušanske
ceste, a obuhvada prostor sve do granice obuhvata tog plana. Granica prolazi neposredno prije
građevinskog područja naselja Gornje Mekušje na jugoistoku i pod gotovo pravim kutem skrede
prema sjeveru do obale rijeke Korane (grafički prilog 1).
Grafički prilog 1: Kartografski prikaz ŠRC-a, korištenje i namjena prostora - izvod
Izvor: GUP grada Karlovca
73
Glasnik Grada Karlovca 14/07, 06/11
79
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Na desnoj obali Korane planirane su namjene R11, R12, R13, R3, R8, V1 i V2, odnosno sljededi tipovi
športsko-rekreacijskih namjena:
R11 - površine športsko-rekreacijske namjene s poslovnim prostorima koje obuhvadaju područje
stadiona s pomodnim igralištima, prostor koji se zapadno i sjeverno širi do šetnice uz rijeku Koranu
(osim na prostor R8 –''Dane piva''), a istočno iza postojede prometnice prema Gornjem Mekušju sve
do granice obuhvata GUP-a, i na kojima je predviđena gradnja športsko-rekreacijskih građevina te
uređenje površina u funkciji športa i rekreacije kao što su: športske dvorane, stadioni i druge
zatvorene, natkrivene i otvorene športske građevine i zgrade sa ili bez gledališta, poslovnih
(ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih) građevina i prostora te pratedih sadržaja u funkciji športa i
rekreacije (garderobe, sanitarije i sl. te javni i društveni sadržaji).
R12 - površine športsko-rekreacijske namjene s građevinama u funkciji korištenja koje obuhvadaju
predio sjeveroistočno od pristupne prometnice prema ''drvenom mostu'' na Korani, a namijenjene su
gradnji građevina i uređenju površina u funkciji športa i rekreacije kao što su zatvorena, natkrivena i
otvorena športska igrališta sa ili bez gledališta te pratedih sadržaja u funkciji športa i rekreacije
(garderobe, sanitarije, ugostiteljski sadržaji, teretane i sl.).
R13 - površine športsko-rekreacijske namjene bez građenja zgrada koje se također mogu planirati na
predjelu sjeveroistočno od pristupne prometnice prema ''drvenom mostu'' na Korani, a namijenjene
su gradnji građevina te uređenju površina u funkciji športa i rekreacije kao što su otvorena športska
igrališta sa ili bez gledališta te pratedih sadržaja u funkciji športa i rekreacije (garderobe, sanitarije,
spremišta opreme i sl.).
R8 - površina zabavnog parka obuhvada prostor na kojem se održavaju ''Karlovački dani piva'', a
predviđena je gradnja građevina i uređenje površina za igru, zabavu i edukaciju u funkciji rekreacije i
korištenja slobodnog vremena (luna-parkovi za djecu i odrasle i slični zabavni parkovi).
R3 - gradsko kupalište predviđeno je uz desnu obalu Korane do šetnice. Na prostorima gradskoga
kupališta nije dozvoljena gradnja nikakvih zidanih zgrada ili građevina. Moguda je postava uklonjivih
prizemnih paviljona (niskih drvenih ili metalnih građevina) koji su isključivo u funkciji kupališta
(kupališne garderobe, nadstrešnice, sanitarije i sl.). Nije dozvoljeno podizanje paviljonskih
ugostiteljskih građevina i uređenje parkirališta.
Na vodnim površinama V2 koje su povremeno pod vodom nije dozvoljena gradnja novih građevina,
osim građevina sustava zaštite od štetnog djelovanja voda, športsko-rekreacijskih građevina,
kupališta i građevina infrastrukturnih sustava uz uvjete nadležnog tijela (Hrvatskih voda).
Cjelokupno područje ŠRC-a Korana nalazi se u prirodnom krajobrazu koji se štiti temeljem planskih
mjera GUP-a, u nebranjenom poplavnom području, na vodonosnom području i u III. zoni zaštite
vodocrpilišta.
S obzirom na značaj i vrijednosti prostora na kojem je planiran ŠRC Korana, Generalnim urbanističkim
planom Grada Karlovca za to područje propisana je obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog
uređenja – Urbanističkog plana uređenja ŠRC Korana (UPU ''ŠRC Korana'') oznake br.26 (grafički
prilog 2). Prethodno je potrebno izraditi 3 stručne podloge (urbanističku, konzervatorsku i
hortikulturnu) te provesti urbanističko-arhitektonski natječaj za urbanističko-arhitektonsku podlogu
za izradu UPU ''ŠRC Korana''.
80
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafički prilog 2: Obveza izradbe dokumenta uređenja prostora - izvod
Izvor: GUP grada Karlovca
Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca su dane i Smjernice za izradu UPU ŠRC Korana koje
glase:
- Prostorno plansko rješenje treba temeljiti na sljededim posebnim stručnim podlogama:
o urbanističko-arhitektonskoj - koja treba cjelovito (oblikovno i funkcionalno)
sagledati prostor športsko-rekreacijskog centra kao prostora jugoistočno od
Korane, a treba biti pribavljena provedbom urbanističko-arhitektonskog
natječaja.
o konzervatorskoj - koja treba utvrditi konzervatorske uvjete i smjernice te mjere
zaštite kulturnih dobara.
o hortikulturnoj (pejsažnoj) - koja treba utvrditi mjere zaštite, obnove i uređenja
zelenih površina te posebnu pažnju posvetiti planiranju kupališta na obali Korane
i održavanju autohtonih obilježja koranske doline.
- UPU-om treba, između ostalog, planirati gradnju restorana, wellnesa ili sličnih zgrada,
smještajnih zgrada višeg standarda za cca 50 osoba (hotel, hostel ili bungalovi), otvorenih
sportskih terena i kupališta s dječjim igralištem te uređenje kupališta bez gradnje zgrada.
- UPU-om treba u sjevernom dijelu planirati gradnju građevina koje svojom visinom i
tlocrtnom veličinom nede narušavati koranske vidike s lijeve (sjeverne) obale Korane.
Visoke građevine (športske dvorane i sl.) treba smjestiti u južni dio odnosno u produžetku
postojedega stadiona i igrališta (istočno od stadiona i igrališta).
- UPU-om treba na obali Korane planirati sadnju autohtonih biljnih vrsta (jablana te drveda
nizinskih krajolika i obalnih staništa - jasena, vrbe, topole).
- UPU-om treba posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ograda (poželjna je uporaba biljaka puzavice, živice i sl.) i pročelja prema Korani.
- UPU-om treba planirati pješačke i biciklističke staze (u pojasu ulice i/ili zasebno) i tako
utvrditi sustav šetnica i biciklističkih staza koje de međusobno povezivati prostore u
81
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
obuhvatu UPU-a te prostor u obuhvatu UPU-a s okolnim gradskim prostorima i važnim
gradskim ambijentima (Zvijezda i dr.).
Postojedi nogometni stadion ''Branko Čavlovid – Čavlek'' s pratedim sadržajima je legalno izgrađen
70-tih godina 20. stoljeda kao nogometni stadion s atletskim borilištem i gledalištem temeljem više
akata kojima je odobrena njegova gradnja. Pomodna igrališta (1985.g.) te gospodarska zgrada na
pomodnim igralištima (1986.g.) rađena su vjerojatno bez građevinske dozvole (nije mogude dodi do
točnog podatka ved su dane pretpostavke).
Projekt izgradnje gradskog bazena – potvrda glavnog projekta (''građevinska dozvola'') izdana je
24.08.2008. na rok važenja od 2 godine, a produljena nakon dvije godine na dodatne 2, tako da rok
važenja ističe 24.08.2012. godine.
U srpnju 2008. godine izrađena je PEJZAŽNA STUDIJA OBALE RIJEKE KORANE (Horting Sisak d.o.o.) uređenje krajobraza. Izrađena je za dio obale uz lokaciju ''Dana piva''.
4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada
Karlovca
Anketiranje turista grada Karlovca provedeno je tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2011. godine.
Anketnim istraživanjem nastojala se odrediti razina zadovoljstva turista grada Karlovca elementima
turističke ponude grada. Sveukupno je na odabrane mikrolokacije anketnog istraživanja plasirano 500
anketnih upitnika. Ukupan broj popunjenih i obrađenih anketnih upitnika iznosio je 181, što čini
povrat od 36%. Mikrolokacije provedbe istraživanja bile su: ugostiteljski objekti za smještaj u gradu,
Gradski muzej Karlovac i Stari grad Dubovac te Turistički informativni centri Turističke zajednice grada
Karlovca. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na nove spoznaje i pomažu pri definiranju jakih i slabih
strana turističke ponude grada Karlovca.
Najbrojniji anketirani turisti grada Karlovca su Nijemci, Hrvati, Poljaci, Nizozemci i Talijani što je
prikazano u tablici koja slijedi u nastavku.
Tablica 25: Struktura anketiranih turista grada Karlovca (udio u %)
Zemlja dolaska
turista
Njemačka
udio u %
18,78
Hrvatska
17,68
Poljska
15,47
Nizozemska
8,84
Italija
6,08
Španjolska
3,31
Velika Britanija
2,76
Francuska
2,76
Austrija
2,76
Izrael
2,21
82
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Švicarska
2,21
Belgija
2,21
BiH
1,66
Danska
1,66
Kanada
1,66
Litva
1,10
Srbija
0,55
Irska
0,55
Švedska
0,55
Australija
0,55
SAD
0,55
Ostalo
6,08
Izvor: obrada autora
Najčešdi motivi njihovog dolaska u grad su kradi odmor, poslovni razlog, tranzit te posjet rodbini ili
prijateljima, što je vidljivo u tablici i grafikonu koji slijede u nastavku.
Tablica 26: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %)
Motiv dolaska
Kradi odmor
udio u %
26,67
Poslovno
22,22
Tranzit
21,67
Posjet rodbini ili prijateljima
9,44
Ostalo
6,11
Sport i rekreacija
6,11
Kultura
5,00
Kupnja
1,11
Medeni mjesec
1,11
Sport i kultura
0,56
Izvor: obrada autora
83
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon 9: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %)
Izvor: obrada autora
Vedina anketiranih turista u gradu Karlovcu ostvaruje jedno nodenje. U pravilu su došli u grad u
individualnom aranžmanu i to prvi puta. Navedeno je prikazano u tablicama i grafikonima koji slijede
u nastavku.
Tablica 27: Broj ostvarenih noćenja turista u Karlovcu (udio u %)
Broj nodenja
1 nodenje
od 2 do 4 nodenja
više od 4 nodenja
Izvor: obrada autora
udio u %
68,05
20,71
11,24
84
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon 10: Broj ostvarenih noćenja turista u Karlovcu (udio u %)
Izvor: obrada autora
Rezultati anketiranja ukazuju na činjenicu da je grad Karlovac tranzitna destinacija i da se vedina
turista zadržava u gradu vrlo kratko vrijeme.
Tablica 28: Tip gosta (udio u %)
Tip gosta
Individualni
udio u %
74,86
Agencijski
25,14
Izvor: obrada autora
Grafikon 11: Tip gosta (udio u %)
85
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Izvor: obrada autora
Tablica 29: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %)
Broj posjeta
Prvi puta
udio u %
71,67
Ponovljeni posjet
28,33
Izvor: obrada autora
Grafikon 12: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %)
Izvor: obrada autora
Prevladavaju turisti starosne dobi od 46 do 65 godina života i za vedinu prosječna dnevna potrošnja
po osobi iznosi manje od 50 eura.
Tablica 30: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %)
Starosna dob
46 – 55 godina
udio u %
25,14
56 – 65 godina
22,91
16 – 25 godina
19,55
26 – 35 godina
13,41
36 – 45 godina
12,85
više od 66 godina
6,15
Izvor: obrada autora
86
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon 13: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %)
Izvor: obrada autora
Tablica 31: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)
Potrošnja
od 30 do 50 eura
udio u %
40,11
manje od 30 eura
33,90
od 50 do 100 eura
14,12
više od 100 eura
11,86
Izvor: obrada autora
Grafikon 14: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)
Izvor: obrada autora
87
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prema posljednjim Tomasovim istraživanjima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja
turista po osobi u Republici Hrvatskoj iznosila je 58 eura 2010. godine. Prosječna dnevna potrošnja
turista grada Karlovca je ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku.
U nastavku slijedi pregled dnevne potrošnje turista po osobi u gradu Karlovcu prema zemlji
porijekla turista. Prikazana je dnevna potrošnja turista po osobi za Nijemce, Hrvate, Poljake i
Nizozemce, s obzirom da su isti najbrojniji turisti grada Karlovca.
Tablica 32: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom
boravka u Karlovcu
Potrošnja u
eurima
Potrošnja
Nijemaca
udio u %
Potrošnja
Hrvata
udio u %
Potrošnja
Poljaka
udio u %
Potrošnja
Nizozemaca
udio u %
43
44
21,50
44
40
50
57
37,50
10
0
21,50
6
7
6
0
12,50
manje od 30
eura
od 30 do 50
eura
od 50 do 100
eura
više od 100 eura
Izvor: obrada autora
Grafikon 15: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)
P ros ječ na dnevna potroš nja Nijemac a tijekom boravka
u K arlovc u (udio u % )
7%
10%
43%
manje od 30 eura
od 30 do 50 eura
40%
od 50 do 100 eura
viš e od 100 eura
Izvor: obrada autora
Vedina Nijemaca trošila je po osobi u Karlovcu manje od 50 eura dnevno (83%). Preostalih 17%
anketiranih Nijemaca trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi. Valja istaknuti da je 7% Nijemaca
trošilo više od 100 eura dnevno.
88
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Grafikon 16: Prosječna dnevna potrošnja Hrvata (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu
(udio u %)
P ros ječ na dnevna potroš nja H rvata tijekom boravka u
K arlovc u (udio u % )
0% 6%
manje od 30 eura
44%
50%
od 30 do 50 eura
od 50 do 100 eura
viš e od 100 eura
Izvor: obrada autora
Vedina anketiranih domadih turista (Hrvata) trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (94%).
Svega 6% Hrvata trošilo je dnevno po osobi više od 50 eura tijekom boravka u gradu Karlovcu.
Grafikon 17: Prosječna dnevna potrošnja Poljaka (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)
P ros ječ na dnevna potroš nja P oljaka tijekom boravka u
K arlovc u (udio u % )
0%
21,50%
21,50%
manje od 30 eura
od 30 do 50 eura
od 50 do 100 eura
viš e od 100 eura
57%
Izvor: obrada autora
89
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Vedina anketiranih Poljaka trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (78,5%). Preostalih 21,5%
Poljaka trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi tijekom boravka u Karlovcu.
Grafikon 18: Prosječna dnevna potrošnja Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)
P ros ječ na dnevna potroš nja Niz oz emac a tijekom
boravka u K arlovc u (udio u % )
12,50%
6%
44%
manje od 30 eura
od 30 do 50 eura
37,50%
od 50 do 100 eura
viš e od 100 eura
Izvor: obrada autora
Vedina anketiranih Nizozemaca trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (81,5%). Preostalih
18,5% Nizozemaca trošilo je više od 50 eura dnevno po osobi tijekom boravka u Karlovcu. Valja
istaknuti da je 12,5% Nizozemaca trošilo više od 100 eura dnevno.
O Karlovcu kao poželjnoj turističkoj destinaciji najvedi broj anketiranih turista informirao se putem
interneta, zatim po preporuci drugih turista, prijatelja, rodbine. Navedeno prikazuju tablica i
grafikon koji slijede u nastavku.
Tablica 33: Način informiranja turista o Karlovcu kao turističkoj destinaciji (udio u %)
Način informiranja
Internet
udio u %
41,67
Ostalo
24,44
Preporuke drugih turista, prijatelja, rodbine
21,11
Turističke agencije
4,44
Tiskani promidžbeni materijal
2,22
Internet i preporuke
1,67
Mediji (TV, radio, novine i sl.)
1,11
The Rough Guide
1,11
Internet i promidžbeni materijali
0,56
Rođen sam ovdje
0,56
Turistički sajmovi
0,56
Sve od navedenog
0,56
Izvor: obrada autora
90
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prosječna ocjena zadovoljstva anketiranih turista ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu
iznosi 4,36. Prosječna ocjena izračunata je na temelju rezultata ukupno obrađenih anketa. U tablici i
grafikonu koji slijede prikazano je zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u
Karlovcu.
Tablica 34: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu
Ukupno
zadovoljstvo
5
udio u %
54,29
4
31,43
3
11,43
2
1,71
1
1,14
Izvor: obrada autora
Grafikon 19: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu
(udio u %)
Izvor: obrada autora
Anketirani turisti ocijenili su pojedine elemente turističke ponude grada Karlovca prosječnim
ocjenama prikazanima u tablici koja slijedi.
91
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 35: Zadovoljstvo turista pojedinim elementima turističke ponude grada Karlovca (prosječne ocjene)
Rd. br.
Element turističke ponude grada
Prosječna
ocjena
(zadovoljstvo)
1
Parkovi i zelene površine u gradu
4,53
2
Osjedaj sigurnosti i zaštite turista u gradu
4,51
3
Ljubaznost zaposlenih u turizmu grada
4,47
4
Ljepota krajolika grada
4,46
5
Ljubaznost stanovništva grada
4,35
6
Očuvanost okoliša u gradu
4,31
7
Šetnice u gradu
4,28
8
Ugostiteljski objekti za smještaj u gradu
4,15
9
Uređenost grada kao turističke destinacije
4,14
10
Odnos cijene i kvalitete pruženih usluga turistima u gradu
4,14
11
Uređenost i čistoda plaža uz rijeke grada
4,09
12
Ugostiteljski objekti prehrane i pida u gradu
4,09
13
Lokalna gastronomija
4,05
14
Kulturno-povijesna baština grada
4,02
15
Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu grada
3,98
16
Prometna dostupnost grada
3,97
17
Športski sadržaji u gradu
3,85
18
Sadržaji za djecu u gradu
3,84
19
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata u gradu
3,83
20
Čistoda rijeka grada
3,83
21
Parkirališta u gradu
3,82
22
Sadržaji na plažama uz rijeke grada
3,79
23
Radno vrijeme kulturnih sadržaja u gradu
3,76
24
Turistička signalizacija u gradu
3,68
25
Trgovine u gradu
3,67
26
Kulturni sadržaji u gradu
3,65
27
Usklađenost događaja u gradu
3,58
28
Turističke informacije prije dolaska u grad
3,57
29
Skupovi, seminari i team building programi u gradu
3,52
30
Događaji u gradu
3,52
31
Kvaliteta događaja u gradu
3,51
32
Suveniri grada
3,5
33
Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija u gradu
3,5
34
Zabavni sadržaji u gradu
3,49
35
Brojnost i raznolikost događaja u gradu
3,33
36
Sredstva javnog prijevoza za šire područje grada
3,16
Izvor: obrada autora
92
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Visokom prosječnom ocjenom (iznad 4,00) ocijenjeni su sljededi elementi turističke ponude grada:
parkovi i zelene površine u gradu (4,53), osjedaj sigurnosti i zaštite turista tijekom boravka u gradu
(4,51), ljepota krajolika grada (4,46), ljubaznost zaposlenih u turizmu grada (4,47), ljubaznost
stanovništva grada (4,35), očuvanost okoliša u gradu (4,31), šetnice u gradu (4,28), uređenost grada
kao turističke destinacije (4,14), odnos cijene i kvalitete pruženih usluga i proizvoda turistima u gradu
(4,14), uređenost i čistoda plaža uz rijeke u gradu (4,09), ugostiteljski objekti za smještaj (4,15) kao i
ugostiteljski objekti prehrane i točenja pida (4,09), lokalna gastronomija (4,05) i kulturno-povijesna
baština grada (4,02).
Tablica 36: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude grada Karlovca
Elementi turističke ponude grada Karlovca
Parkovi i zelene površine u gradu
Stupanj zadovoljstva
Osjedaj sigurnosti i zaštite turista u gradu
VRLO VISOK
STUPANJ
(4,45 i VIŠE)
Ljubaznost zaposlenih u turizmu grada
Ljepota krajolika grada
Sredstva javnog prijevoza za šire područje grada
Brojnost i raznolikost događaja u gradu
Zabavni sadržaji u gradu
Suveniri grada
NIZAK STUPANJ
(3,5 i MANJE)
Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija
Skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada
Izvor: obrada autora
Najniže prosječne ocjene (3,5 i manje) ostvarili su sljededi elementi turističke ponude grada: sredstva
javnog prijevoza za šire područje grada (3,16), brojnost i raznolikost događaja u gradu (3,33), zabavni
sadržaju u gradu (3,49), suveniri grada (3,5), ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija
grada (3,5) te skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada (3,5).
4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta
''Brendiranje Karlovca''
Anketiranje građana Karlovca provodila je Agencija Puls metodom terenskog istraživanja, odnosno
metodom osobnog intervjua u kudanstvima ispitanika. Uzorak: 600 građana grada Karlovca starijih od
18 godina.
Rezultati anketiranja
Pitanja su se odnosila na stavove građana Karlovca o vlastitom gradu. Ispitanici su odgovarali na
nekoliko opdenitih pitanja o Karlovcu, o načinu na koji ga doživljavaju, gradovima s kojima ga
uspoređuju, prednostima, nedostacima i slično. Svako od pitanja podijeljeno je i po demografskim
pokazateljima, dobnoj strukturi i stupnju obrazovanja. Neki od rezultata anketiranja su:
93
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

54% Karlovčana doživljava grad Karlovac kao grad parkova (37% povijesni grad; 35% grad
ugodnog življenja; 6% vojni grad; 6% grad kulture; 5% grad koji se budi; 3% grad turizma; 6%
ostalo) .

Kao loš aspekt života u Karlovcu 43% izdvojilo je nezaposlenost i gospodarsku situaciju, dok
su ostali aspekti znatno niži (6% nedostatak kulturnih sadržaja; 5% nizak standard/
siromaštvo, i ostalo).

Kao najznačajnije znamenitosti i prednosti grada Karlovca 78% građana istaknulo je četiri
rijeke (46% krajolik i parkovi; 34% plan grada u obliku zvijezde sa šest krakova; 30%
Karlovački dani piva; 18% ljepote grada; 9% Sajam vlastelinstva; 9% Ivanjski krijes; 6%
Međunarodni festival folklora; 2% ostalo).

Najpoznatiji brend građana u Karlovcu je Karlovačko pivo s 69% (9% Stari grad Dubovac; 8%
pištolj Hrvatski samokres; 5% KIM mliječni proizvodi; 4% karlovački šančevi; 7% ostalo).

55% građana Karlovca smatra geografski položaj najvedom prednošdu Karlovca u odnosu na
druge gradove ( 53% blizina Zagreba; 19% povijest i tradicija; 14% način života; 12% ljudi; 4%
bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja; 3% gospodarski potencijal; 1% nešto drugo).

48% građana smatra Varaždin konkurencijom Karlovcu ( 16% Zagreb; 9% Sisak; 5% Rijeka; 4%
Zadar; 18% Ostali).
Anketiranje državljana Republike Hrvatske provodila je Agencija Media Metar metodom telefonske
ankete na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na Karlovačku
županiju.
Rezultati anketiranja:
Karlovačka županija o Karlovcu

20% stanovnika Karlovačke županije nikad nije bilo u Karlovcu i svi su odgovorili da ga žele
posjetiti.

35% stanovnika Karlovačke županije najviše na Karlovac asociraju rijeke (30% Karlovačko
pivo; 20% krajolik i parkovi; 5% prolaz za Zagreb; 5% plan grada u obliku zvijezde).

Kao najvede prednosti Karlovca stanovnici županije vide blizinu Zagreba (43%), lokaciju (27%),
zeleno okruženje (8%), četiri rijeke (8%), povijest i tradiciju (5%), gospodarski potencijal,
način života i bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja (po 1%).

25% ispitanika smatra da je potrebna bolja infrastruktura, 20% da je potrebno više sadržaja
za mlade, 15% više zabavnih sadržaja, kao i 15% više kulturnih sadržaja, 15% smatra da je
potrebna niža cijena nekretnina, a 5% da treba biti bolja povezanost sa Zagrebom.
Hrvatska o Karlovcu
94
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

35% ispitanika na razini Republike Hrvatske smatra četiri rijeke najjačim brendom grada,
slijede pivo s 14% te ostale asocijacije koje vežu uz Karlovac: 5% autoput, 4% blizina Zagreba,
4% prometni čvor, 4% ne znam, 3% lijep grad, 2% put za more, 1% rat, 18% ostalo.

64% ispitanika želi posjetiti Karlovac, prvenstveno iz turističke znatiželje (49%), zbog rijeka
(20%) te radi ljepota grada (14%).

Pozitivno mišljenje o Karlovcu ima 49% ispitanika, među njima prednjače Slavonci, dok su
najnegativniji Istrani i Primorci.

43% ispitanika Karlovac asocira na četiri rijeke, 23% na Karlovačko pivo, a 15% na termin
''prolaz do Zagreba''; taj poredak karakterističan je za vedinu hrvatskih regija, osim za Istru i
Primorje gdje 52% ispitanika Karlovac asocira na Karlovačko pivo, 19% na termin ''prolaz kroz
Zagreb'', a tek 4% četiri rijeke.

Hrvatski građani smatraju kako su blizina Zagreba (43%), njegova lokacija (27%) te zeleno
okruženje i rijeke (17%) najvede prednosti Karlovca.
4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ
Za potrebe projekta izrade strategije u razdoblju od 7.11. do 31.12. 2011. godine na web stranici TZ
grada Karlovca bio je postavljen kratki informativni upitnik namijenjen građanima. Upitnik je ispunilo
153 građana.
Upitnik se također nalazio na Facebook stranici Turističke zajednice grada Karlovca u istom razdoblju
te se dodatno slao elektroničkom poštom iz Turističkog ureda.
Analiza koja slijedi izrađena je na temelju prvih 100 ispunjenih upitnika s web stranice TZ grada
Karlovca.
Tablica 37: Ocjene ispitanika o vaţnosti pojedinih područja za razvoj turizma 74
(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)
Stari grad Dubovac
1
2,0
2
9.2
3
10.2
4
25.5
5
53.1
Prosjek
4.18
Zvijezda
5.1
2
7.1
13.3
72.4
4.46
Muzejska zbirka naoružanja
Domovinskog rata na Turnju
10.3
15.5
24.7
29.9
19.6
3.3
2
1
11.2
20.4
65.3
4.46
Rijeke i prostor uz rijeke
Izvor: Obrada autora
74
Radilo se o 1. pitanju koje je glasilo: ''Ocijenite po vaţnosti strateški prioritetna područja za razvoj novih
turističkih proizvoda?''
95
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 38: Ocjene ispitanika o vaţnosti pojedinih događanja za turizam
(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)
1
2
3
4
5
Prosjek
Milenijski bal
16.3
13.3
30.6
26.5
13.3
3.07
Ivanjski krijes
8.2
15.3
22.4
27.6
26.5
3.49
7
7
12
25
49
4.02
Međunarodni etno jazz festival
8.2
11.3
27.8
35.1
17.5
3.42
Sajam vlastelinstva Dubovac
8.1
0
15.2
44.4
32.3
3.93
Filmska revija mladeži i Four river film
festival
6.1
4.1
19.4
29.6
40.8
3.95
Karlovački dani piva
Izvor: obrada autora
Na pitanje bi li osim Foginovog trebalo registrirati još neko kupalište na rijekama u Karlovcu, 75%
ispitanika odgovorilo je potvrdno. Ukupno 89 ispitanika dalo je prijedlog lokacija za novo kupalište.
Upečatljiv je broj prijedloga (ukupno 41 ispitanik) za novo kupalište na rijeci Mrežnici, odnosno
dodatno uređenje i registriranje postojedeg kupališta ‘’Kamp’’. Dodatni prijedlozi: uređenje kupališta
na slapu na Turnju, uređenje obje obale Korane – lijeve od restorana Mirna do pontonskog mosta, a
desne od betonskog do drvenog mosta (lokacija tzv. gradskog kupališta) – Korane kod ušda u Kupu,
Kupe ispod restorana Kvaka.
96
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Na pitanje koja bi nova turistička atrakcija mogla privudi najviše turista u Karlovac, ispitanici su dali
različite prijedloge:
Tablica 39: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama
Parkovi i vode
Naglasak na parkovima i rijekama
Kultura
Stari grad Dubovac i programi u njemu
Bube na 4 rijeke
Veliki festival urbane glazbe
Kamp na Korani
Slatkovodni akvarij
Uređena kupališta
Muzej o Nikoli Tesli
Športski susreti na i uz vodu
Muzej pivarstva
Bazen
Uređena karlovačka Zvijezda
Bolja ponuda kampova, atrakcije
na rijekama
Park minijatura utvrđenih gradova s područja
Karlovačke županije
Rafting
Dani renesanse
Lovstvo, ribolov
Povijesni vojni muzej
Vodeni zabavni park
Hermetika
Utrke plovilima po rijekama
Nepokoreni grad i LED fest
Zaštititi i obnoviti kulturno-povijesne spomenike
Osmišljena i uređena "Kineska četvrt", vojarne
Bosanski magazin i ona prema Gazi
Šport
Konjički sport i fijaker
Ostalo
Seoski turizam (seoska gospodarstva)
Biciklističke staze s odmorištima
Obnovljeni hotel Korana
Športske igre
Bitan dodatan sadržaj, ne atrakcija
Motocross
Bolja kvaliteta postojedih
Revitalizacija Karlovačkog generalata
Ulica crvenih svjetiljki
Žaba
Ukrasiti arboretum Šumarske škole božidnim
lampicama
Karneval
Veliki zabavni park tipa Gardaland uz neku od
rijeka s tematikom grada ili Hrvatske.
Izvor: obrada autora
97
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca
U literaturi se analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji često označava i akronimom SWOT (od
engleskih riječi Strenghts, Weaknesses, Opportunities and Threats). SWOT analiza služi za
sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, O-povoljne prilike,
odnosno mogudnosti, i T-prijetnje) te prikazivanje u jednom izvještaju. Pri planiranju daljnjeg
razvoja turizma važno je analizirati sadašnje stanje te utvrditi što su komparativne prednosti, a što
nedostaci grada Karlovca.
SNAGE
Element
Obrazloženje
Povoljan geostrateški položaj
- Grad Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje
povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku, smješten na
raskrižju glavnih cestovnih prometnih pravaca A1, D1
- Željeznička postaja međunarodne željezničke pruge od
čvorišta Zagreb prema Rijeci i Splitu
- Karlovac je poznato povijesno čvorište uz povijesne ceste
Karolinu (Karlovac – Bakar, građena 1726.-1733. godine),
Josephinu (Karlovac - Senj, 1775.-1779.) i Louisianu
(Karlovac – Rijeka, 1805.-1813.)
Značajan hidrološki potencijal
Četiri rijeke (Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica) i brojne
rječice koji predstavljaju značajni turistički resurs
Biološka i krajobrazna raznolikost
U sklopu grada Karlovca uključujudi i ruralna područja nalazi
se posebni rezervat Cret Banski Moravci, dok su u postupku
zaštite 4 posebna rezervata, 2 spomenika prirode, 5
značajnih krajobraza i 1 spomenik parkovne arhitekture.
Postoje i 4 lokacije zaštidene panoramske vrijednosti
krajobraza (Gornje Trebinje, vila Anzid, Kalvarija i
Martinšdak). Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja
u ekološkoj mreži NATURA 2000 koja obuhvada i 12 rijetkih i
ugroženih staništa. Tu se može nadi više od 18 vrsta
sisavaca, 27 vrsta ptica, 3 vrste vodozemaca i gmazova, 27
vrsta riba, više od 18 vrsta leptira. Na ruralnim područjima
nalazi se i 13 zaštidenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka
lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra koja još čekaju
detaljnu valorizaciju i zaštitu.
Vrbanidev perivoj, Marmontova aleja, drvoredi i parkovi
oko Zvijezde
Parkovna arhitektura
Raznoliko kulturno-povijesno
nasljeđe
- Životopisan etnološki sadržaj i kulturna raznolikost
- Postojanje udruga i društava za promicanje kulturne
baštine
- Postojanje tradicijskih zanata
98
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
- Jedinstveni kulturni resurs u regiji u urbanoj sredini –
komparativna prednost
Postojanje karlovačke Zvijezde
- Jedinstvena urbana fortifikacija
Postojanje Starog grada Dubovca
- Privlači grupe turista i individualne turiste
- Sajam vlastelinstva i niz drugih događanja
- Branič kula s vidikovcem u funkciji
Postojanje
manifestacije
nacionalnog značaja
od Karlovački dani piva s tradicijom od 25 godina najvede su
pivarsko događanje u Hrvatskoj koje svake godine posjeti
preko 200.000 posjetitelja
Prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, smješteno u
centru grada na rijeci Korani
Foginovo kupalište
Postojanje
voda
zaliha
geotermalnih Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema
bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na razmaku od 3 kilometra. Na
temelju dubinskih mjerenja temperature u navedenim
bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C
protoka od 50 l/s.
Postojanje velikog broja športskih - Potencijalno su dio turističkih aranžmana ili ponude
organizacija
selektivnih oblika turizma
- Karlovačka športska zajednica ima 143 registrirane članice
(ronioci, veslači, rafting i kanuing, speleolozi, streličari,
airsoft, paintball, biciklisti...)
Tradicija pivarstva
- U Karlovcu postoji tradicija pivarstva koja datira iz 1781.
godine kada se spominju prva varenja piva u Zvijezdi
- 1854. godine osniva se Karlovačka pivovara
Postojanje turističke infrastrukture
Planinarske staze (Poučna staza Kozjača, Put ing. Zlatka
Satlera...)
Biciklističke staze
Tradicija rekreacijskog ribolova
Postojanje uvjeta, sadržaja i tradicije rekreacijskog ribolova
Tradicija lovstva
Dugogodišnja tradicija s obzirom na postojeda lovišta na
području grada Karlovca i u okruženju, te lovačka društva
Postojanje obrazovnih institucija Srednjoškolsko strukovno i visoko obrazovanje: Trgovačkoza
kadrove
u
turizmu
i ugostiteljska škola, Ekonomsko-turistička škola, Veleučilište
ugostiteljstvu
u Karlovcu
Prostorno planska dokumentacija
PPUGK, GUP su usvojeni
Pročistač otpadnih voda grada
Pročistač u sklopu ISPA projekta je u fazi dovršenja
99
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
S L A B O S T I (nedostatci)
Element
Obrazloženje
Neriješeni imovinsko pravni odnosi - Dovodi do depopulacije, praznih poslovnih prostora,
u
Zvijezdi
i
loše
stanje derutnog stanja stambenih objekata
infrastrukture
- Radideva ulica i Trg bana Jelačida nisu središte zbivanja
Nedovoljno turističkih atrakcija,
- Postojedi resursi nisu valorizirani
nedostatak atrakcija kao mjesta - Premalo atrakcija koje zadovoljavaju potrebe modernog
stranog i domadeg turista, stoga se zadržavaju prekratko i
privlačenja turista
nema dovoljno turističke potrošnje
Nedostatan
događanja
broj
i
kvaliteta - Nedovoljna kvaliteta postojedih događanja
- Manjak originalnosti, atraktivnosti i koordinacije
- Događanja nisu postavljena tržišno
- Manjak sredstava za promociju
Nedostatan broj
zabavnih sadržaja
i
kvaliteta - Tematska igrališta odnosno zabavni park ne postoje
- Nepostojanje tematskih ugostiteljskih objekata
Nedostatna interpretacija
povijesne i kulturne
baštine/sadržaja
- Muzejski i galerijski sadržaji nedovoljno inovativni i
neprilagođeni muzejski sadržaji turistima i posjetiteljima
Izumiranje tradicijskih zanata
- Nedovoljno prenošenje tradicijskih zanata na mlađe
generacije
- Galerijski sadržaji nedovoljno promovirani
- Gašenje tradicijskih obrta
Nedovoljno razvijeno
poduzetništvo u turizmu
- Sustavi poticanja poduzetnika su manjkavi
- Nedovoljna edukacija poduzetnika
- Pomanjkanje razvojne poduzetničke inicijative – vrlo malo
investicija u turizam, nedovoljno kreativnih i prilagođenih
zahtjevima modernog turista
- Nedovoljno korištenje interneta i društvenih mreža u
promotivne svrhe
Nedostatna promocija destinacije
- Sredstva za promociju destinacije su vrlo ograničena
- Ne postoji strateški marketing plan turizma
- Nepostojanje koordiniranog sustava promocije između
institucija u gradu
Nedostatni kapaciteti Foginovog Lokacija nije spremna za povedani prihvatni kapacitet
100
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
kupališta
Neriješena
voda
potencijalnih izletnika i turista
odvodnja
otpadnih Na svim rijekama
Slabe prosječne popunjenosti Najveda popunjenost u srpnju i kolovozu što dovodi do
smještajnih
kapaciteta
na sezonalnosti popunjenosti
godišnjoj razini
Nedostatan
destinacije
menadžment Zbog nepostojanja plana razvoja turizma, nedovoljnih
financijskih sredstava i nedostatne institucionalne
organiziranosti turistička zajednica i lokalna samouprava
nisu dostatno razvili sustav upravljanja turističkom
destinacijom
Nedostatna
koordinacija
i - Ne postoji specijalizirani odjel ili odsjek u gradskoj upravi,
institucionalna
organiziranost nitko od djelatnika nije specijaliziran za turizam, potrebno
turizma na razini grada Karlovca
je više kapaciteta ili gradska razvojna agencija
- Kapaciteti Razvojne agencije Karlovačke županije nisu
dovoljni za pokrivanje cjelokupnog gospodarstva, potrebno
im je više kapaciteta ili specijalizirana agencija
Nedostatak hostela i kampa
Nedostatak
turizma
ponude
- U gradu ne postoji hostel ni kamp adekvatnih kapaciteta
ruralnog - Ruralni prsten grada i gradovi u blizini (Ozalj, Duga Resa)
te opdine (Draganid, Krnjak)
- Nedostatni javni prijevoz za šire područje grada
Neiskorištenost tradicije pivarstva Iako postoji tradicija pivarstva, nije dovoljno valorizirana i
iskorištena
Neumreženost nositelja turističke Hotelijeri i ugostitelji nisu udruženi, nemaju zajednički
ponude
nastup
Nedostatna i/ili neodgovarajuda
turistička ponuda
- Prema rezultatu anketiranja slaba turistička potrošnja –
34% troši manje od 30 EUR, 40% od 30 do 50 EUR
- Niska prosječna duljina boravka turista - 1,7 dana
- Niska prosječna popunjenost smještaja ''van sezone''
- Ponuda ugostiteljskih objekata i ambijent su ujednačeni
- Ne razvija se prepoznatljivost u gastronomiji
Nedovoljna ekološka osviještenost
poslovnih subjekata u turizmu
Nemaju regulirano sakupljanje otpada, ekološke standarde,
certifikate, ne osvještavaju turiste o važnosti ekologije u
turizmu za održivi razvoj
101
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
P R I L I K E (mogudnosti)
Element
Obrazloženje
Blizina poznatih destinacija, a - Potencijalna emitivna tržišta (Zagreb, Rijeka)
ujedno i emitivnih tržišta
- Velika koncentracija turista u neposrednoj blizini
- Zagreb godišnje posjeti između 500.000 do 600.000
turista, a NP Plitvička jezera preko 1.000.000 turista
Postojanje
pretpristupnih
strukturnih fondova EU
i Za razvoj turizma (selektivni oblici turizma, LEADER
program)
Brownfield lokacije
Veliki broj napuštenih/devastiranih lokacija svojom
obnovom i prenamjenom mogu pridonijeti razvoju turizma,
bilo kao direktni turistički kapaciteti ili kao objekti
kulturnog, trgovačkog i sličnog sadržaja
Greenfield lokacije
GUP i PPUGK predviđa lokacije za nove turističke sadržaje
čijom realizacijom bi grad bio obogaden novim atrakcijama i
smještajnim kapacitetima
Trasa pruge Karlovac – Sisak
Napuštena ruta bivše pruge Karlovac- Sisak potencijal za
razvoj biciklističke staze koja bi povezala ta dva grada
Razvoj kulturnog turizma
Turistička interpretacija kulturne baštine Zvijezde
Postojanje
dokumentacije
projektne Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju realizacijom projekta muzejske zbirke naoružanja i
uređenjem TIC-a te osmišljavanjem dodatnih sadržaja
lokacija bi bila spremna za prihvat velikog broja posjetitelja
i za osiguranje turističke potrošnje te bi pridonosila
pozitivnom imidžu grada
Program
razvoja
obrazovnih - Program u izradi za nastajanje Sveučilišta povedao bi broj
kapaciteta grada Karlovca
studenata
- Vedi broj studenata dovest de do povedanja sadržaja
kulturne ponude, trgovačke i ugostiteljske ponude.
Ruralni turizam
- Strategija ruralnog razvoja idi de u provedbu
- Mogudnost korištenja EU fondova kroz LEADER program
Program
razvoja
športsko- - Sadržaji: hotel Korana, bazen, trim staze, biciklističke
rekreacijskih
sadržaja
grada staze, šetnice, lokacija Dana piva, kupalište, sadržaji uz
Karlovca
nogometni stadion, športska dvorana
- Kompleks de koristiti športaši, rekreativci, građani, izletnici
- Daljnji razvoj športa i športskih događanja u gradu
omogudit de povedanje turističkog prometa i potrošnje.
102
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Geotermalni izvor Rečica
Mogudnost korištenja za zdravstveni i rekreacijski turizam
Program
razvoja
turističke Realizacijom razvojnih projekata navedenih u studiji razvoja
kulturnog turizma za Stari grad Dubovac povedao bi se
mikrodestinacije Dubovac
turistički promet, potrošnja, broj turističkih agencijskih
grupa.
O G R A N I Č E NJ A (prijetnje)
Element
Složenost
procedura
Obrazloženje
administrativnih - Administrativne procedure su komplicirane i traju dugo
- Dug vremenski period potreban za izradu tehničke
dokumentacije nužne za pripremu projekata
- Zvijezda - izrada geodetske i konzervatorske podloge trajat
de dugo, a preduvjet je za pokretanje bilo kakvih konkretnih
projekata vezanih uz prostor
Gospodarska kriza
Uslijed krize smanjuje se razina investicija u sve segmente
gospodarstva, pa i u turizam
Neregulirano tržište usluga
turističkih vodiča
Grupe po Karlovcu koje dovode agencije ''izvana'' često
vode turistički pratitelji ili vodiči koji nisu licencirani za
Karlovačku županiju
Nedostatak
sredstava
za Odnosi se na sredstva privatnog i javnog sektora
financiranje investicija u turizmu
Neosjetljivost financijskog sektora
Bankarski sektor nije dovoljno osjetljiv za financiranje
turističkih investicijskih projekata
Neregulirano tržište turističkih
usluga za lov i ribolov
- Turističke agencije u Karlovcu trenutno ne nude
specijalizirane programe za lov i ribolov
- Specijalizirana agencija (registrirana, ima prostor) još nije
u funkciji
- Nodenja ribolovaca nisu dovoljno regulirana
Potencijalni
zahvati
hidroenergetski Mogli bi negativno utjecati na hidrološke resurse i biti
kontraproduktivni za razvoj turizma uz vode
Neusklađenost
događanja Gradovi u krugu 150 km razvijaju događanja koja su često
kontinentalnih gradova
istovremeno
Nedostatna aktivnost privatnog Nezainteresiranost potencijalnih investitora za uporabu
geotermalnog izvora Rečica kao kupališno-rekreacijskog
sektora
kompleksa (bušotina je u vlasništvu INA-e, zemljište je u
103
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
državnom vlasništvu, Hrvatske šume upravljaju tim dijelom,
a lokalna samouprava treba nadi zainteresirane investitore)
Pripremljeno na temelju: analize stanja, dokumentacije, mišljenja dionika s održane radionice 23.
studenog 2011. godine.
Neke od glavnih prednosti za turizam grada Karlovca su rijeke, trenutno ekološki očuvan okoliš,
povoljan geoprometni položaj, biološka i krajobrazna raznolikost, bogata kulturno-povijesna baština i
velik broj kulturnih znamenitosti te jačanje imidža grada kao grada Zvijezde, parkova, rijeka i piva.
Privlačnost svih četiriju rijeka povedava čistoda i bistroda vode kao i mogudnost bavljenja športskorekreacijskim aktivnostima u i na vodi. Povoljan geoprometni položaj grada Karlovca izrazito je važan
zbog tranzitnog prometa prema moru, ali i blizine glavnog emitivnog centra Hrvatske, grada Zagreba.
Sadašnje stanje u turizmu grada Karlovca pokazuje brojne slabosti. Stupanj razvijenosti gospodarstva
grada trenutno je ograničavajudi faktor razvoja turizma, kao i slabo razvijena turistička infrastruktura.
Pomanjkanje poduzetničkih inicijativa utječe na trenutno skromnu izgradnju i/ili adaptaciju
gospodarskih objekata u turističke svrhe. Prisutan je nedostatak koordinacije među nositeljima
turističke ponude grada, nedostaje sustavno upravljanje turističkom destinacijom i nedostatna je
promocija grada kao turističke destinacije. Turisti se u gradu vrlo kratko zadržavaju, a smještajni
kapaciteti ostvaruju nizak godišnji stupanj iskorištenosti kapaciteta. Provedeno anketno istraživanje
stavova turista grada Karlovca također je pokazalo nekoliko slabih točaka u ponudi grada: nedovoljnu
brojnost i raznolikost događaja u gradu, nedostatak zabavnih sadržaja u gradu te nedostatna sredstva
javnog prijevoza na raspolaganju turistima za šire područje grada.
Evidentne su i određene prilike, ali i prijetnje razvoja turizma grada Karlovca. Grad treba iskoristiti
mogudnosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova Europske unije za osuvremenjivanje
turističke ponude Karlovca, kao i potencijal grada Zagreba kao vodedeg emitivnog turističkog središta
Republike Hrvatske. U protivnom de potencijal iskoristiti snažna i proaktivna konkurencija gradu
Karlovcu.
4.9 Analiza okruţenja
Kontinentalni gradovi središnje Hrvatske u neposrednom okruženju grada Karlovca mogu se
smatrati njegovom konkurencijom. Izdvojeni su sljededi gradovi: Samobor, Jastrebarsko, Varaždin,
Ogulin, Otočac i Sisak, odnosno oni gradovi koji su udaljeni oko 150 km od glavnog emitivnog
turističkog središta Republike Hrvatske, grada Zagreba. S obzirom da Karlovačka županija graniči s
Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom, u neposrednom okruženju grada Karlovca
nalaze se opdine s administrativnim središtima slovenske pokrajine Bele Krajine, kao i gradovi
bosansko-hercegovačkog Unsko-sanskog kantona koje, također, treba uzeti u obzir.
U nastavku slijedi tablica 37 koja prikazuje turistički promet u gradovima u neposrednom
okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do 2010. godine.
104
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 40: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruţenju grada Karlovca u razdoblju od
2008. do 2010. godine
2008
2009
2010
Turistički
promet
Prosječan
Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja Dolasci Nodenja
broj
nodenja
Karlovac
23 823
36 891
19 442
27 770
20 651
33 706
1,6
Ukupni
broj
postelja
2011.*
397
Samobor
10 585
16 720
10 081
15 479
10 669
16 646
1,6
303
Jastrebarsko
166
373
1 699
3 126
2 441
3 393
1,4
195
Sisak
7 029
18 288
8 402
26 265
6 099
20 856
3,4
247
Ogulin
17 940
49 484
15 665
41 218
17 383
43 058
2,5
800
Varaždin
23 127
44 533
19 611
42 590
22 192
50 516
2,3
640
Otočac
69
192
136
418
3 450
14 742
4,3
225
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopdenja, dostupno na www.dzs.hr (30. 09. 2011.)
*Izvor: podaci pojedinih turističkih zajednica u siječnju 2012. godine
Grad Samobor svoj turistički identitet temelji na bogatoj povijesti, gastronomskoj ponudi,
idiličnom, slikovitom pejsažu te očuvanoj staroj gradskoj jezgri. Tijekom kalendarske godine
organiziraju se brojna događanja i manifestacije te grad postaje sve interesantniji Zagrepčanima
kao vikend destinacija. Udaljen je od Zagreba 20-ak kilometara. Od smještajnih kapaciteta
zastupljeni su hoteli, pansioni, prenodišta, sobe za iznajmljivanje, seoska turistička domadinstva te
hostelski smještaj. U Samoboru se turisti zadržavaju 1,6 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih
turističkih dolazaka u grad Samobor prevladavaju inozemni turisti.
Jastrebarsko je prepoznatljivo kao vinorodno područje sa seljačkim turističkim gospodarstvima
koja se bave vinogradarstvom i vinarstvom, proizvode i prodaju svoja vina, rakije i druge proizvode
od grožđa i vina. Razvija se turizam s temom gastronomije i vinskih cesta. Grad Jastrebarsko
udaljen je 30-ak kilometara od Zagreba. Od smještajnih kapaciteta najzastupljenija su seoska
turistička gospodarstva i pansioni. Turisti se prosječno zadržavaju 1,4 nodenja. U ukupnom broju
ostvarenih turističkih dolazaka u grad Jastrebarsko prevladavaju inozemni turisti.
Grad Varaždin bilježi najvedi turistički promet u skupini odabranih kontinentalnih gradova
Hrvatske. Svoj turistički identitet temelji na spomeničkoj i umjetničkoj baštini s očuvanom
baroknom urbanom cjelinom. U gradu su očuvane palače i vile u stilu baroka, rokokoa i secesije.
Identificira se kao grad umjetnosti i kulture. Kroz turističke projekte povezuje svoju kulturnu priču
u zajedničku kulturnu priču sa slovenskim Mariborom i mađarskim Szombathelyem. Tijekom
kalendarske godine organizira brojne manifestacije, događanja, priredbe i radionice kulturnog,
umjetničkog i zabavnog karaktera. Od smještajnih kapaciteta prevladava hotelski smještaj,
pansioni te sobe za iznajmljivanje. Varaždin je udaljen od Zagreba 77 kilometara. U gradu turisti
ostvaruju 2,3 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Varaždin
prevladavaju inozemni turisti.
Grad Ogulin svoj turistički identitet u novije vrijeme gradi na tematici bajki i legenda. Navedeni
identitet osnažuju kulturno-povijesni spomenici te bajkovita priroda. U gradu i u njegovoj bližoj
okolici razvija se športsko-rekreacijski turizam u planinama i na vodi. Od smještajnih kapaciteta
prevladavaju hoteli, lovačke kude te sobe za iznajmljivanje. Udaljen je od Zagreba 91 kilometar. U
105
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
gradu turisti ostvaruju 2,5 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad Ogulin
prevladavaju domadi turisti. Značajan udio ostvarenog turističkog prometa grada Ogulina tijekom
promatranog razdoblja činio je turistički promet HOC-a Bjelolasica.
Grad Otočac svoj turistički identitet gradi na očuvanoj prirodi, bioraznolikosti, bogatom biljnom i
životinjskom svijetu. Na području grada zastupljen je hotelski smještaj, privatni smještaj te kude za
odmor. Udaljen je od Zagreba 156 kilometara. Do 2010. godine grad Otočac bilježi simbolične
vrijednosti ostvarenog turističkog prometa. Turisti su ostvarili 2010. godine prosječno 4,3 nodenja,
što grad čini boravišnom destinacijom. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad
Otočac prevladavaju domadi turisti. U gradu, kao i u njegovoj neposrednoj okolici, razvija se
ribolovni turizam, ekoturizam, tematski turizam te športsko-rekreacijski turizam.
Grad Sisak svoj turistički identitet temelji na kulturno-povijesnoj baštini. Organizira kulturne i
zabavne manifestacije tijekom kalendarske godine. Turizam se razvija zahvaljujudi zaštidenom
močvarnom području Lonjskog polja i arheološkom parku Siscia. Od smještajnih kapaciteta
zastupljeni su hotelski smještaj te apartmani u domadinstvu. Udaljen je 55 kilometara od Zagreba.
U gradu turisti ostvaruju 3,4 nodenja. U ukupnom broju ostvarenih turističkih dolazaka u grad
Sisak prevladavaju domadi turisti. Grad Sisak trenutno ne koristi sve svoje turističke potencijale.
Pogranični prostor jugoistočne Slovenije prostor je Bele Krajine koju čine opdina Črnomelj, opdina
Metlika i opdina Semič. U administrativnim središtima navedenih opdina održavaju se kulturne
manifestacije kojima se njeguje kulturno-povijesna baština lokalnog stanovništva. Najvedi
turistički promet bilježi opdina Metlika. Na tom prostoru razvija se turizam s temom gastronomije
i vinskih cesta, športsko-rekreacijski turizam na rijeci Kupi, kamping turizam, manifestacijski
turizam i izletnički turizam. Metlika je udaljena svega 30-ak kilometara od Karlovca.
Tablica 41: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2009. god.
Domadi
Strani
Prosječan
broj
nodenja
9064
7710
1354
2,6
891
11 663
9991
1672
2,4
1119
27
3102
3001
101
2,7
7996
1549
23 829
20702
3127
2,5
Turistički dolasci
Turistička nodenja
Opdina
Ukupno
Domadi
Strani Ukupno
Črnomelj
3527
2896
631
Metlika
4872
3981
Semič
1146
Ukupno
9545
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09.
2011.)
Turisti u opdinama Bele Krajine ostvaruju prosječno 2,5 nodenja. U ukupnim dolascima turista
prevladavaju domadi turisti. Turistički promet u navedenim opdinama bilježi rast tijekom 2010.
godine, što dokazuje tablica 16 koja slijedi.
106
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 42: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. god.
Strani Ukupno
Domadi
Strani
Prosječan
broj
nodenja
5302
2404
23 004
14 818
8186
2,9
6210
3911
2299
13 809
9815
3994
2,2
4225
3313
912
11 553
8951
2602
2,7
18 141
12 526
5615
48 366
33 584
14 782
2,7
Turistički dolasci
Turistička nodenja
Opdina
Ukupno
Domadi
Črnomelj
7706
Metlika
Semič
Ukupno
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09.2011.)
Pogranični prostor sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine prostor je Unsko-sanskog kantona
kojeg čini 8 gradova. Administrativno i gospodarsko središte Unsko-sanskog kantona je grad Bihad
udaljen od Karlovca oko 100 kilometara. Vedi dio Bihadke opdine bogat je vodom, tj. izvorima,
potocima i rijekama. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na opdinskom prostoru iznosi 80
kilometara. Bihad je prepoznatljiv po bogatim kulturnim sadržajima o čemu svjedoče kulturne
institucije i brojne manifestacije poznate na području cijele države. U Bihadu se razvija kulturni
turizam, športsko-rekreacijski turizam na rijekama, manifestacijski turizam, lovni i ribolovni turizam.
Tablica 40 koja slijedi prikazuje zbirno ostvaren turistički promet u svim opdinama i gradovima Unskosanskog kantona.
Tablica 43: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god.
Godina
Dolasci turista
Nodenja turista
2007
Ukupno
20 004
Domadi
13 460
Strani Ukupno
6 544 31 796
Domadi
19 722
Strani
12 074
2008
22 471
16 586
5 885
34 554
25 202
9 352
2009
15 023
10 882
4 141
22 738
15 766
6 972
2010
20 746
14 812
5 934
30 599
21 114
9 485
Izvor: Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god.,
dostupno na www.fzs.ba/Podaci (20.10.2011.)
Turisti u opdinama i gradovima Unsko-sanskog kantona ostvaruju prosječno 1,5 nodenja. U ukupnim
dolascima turista prevladavaju domadi turisti.
107
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5 RAZVOJNI MODEL
Model razvoja proizlazi iz shvadanja kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe više
međuovisnih komponenti, a posebice resursi, menadžment i ostali ljudski potencijali te politika i
strategija lokalne zajednice. Tržišna istraživanja nedvojbeno pokazuju kako turisti za vrijeme boravka
u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj kvalitete, što se susrede pod opde prihvadenim
sloganom "value for effort", a znači da suvremeni turist zna nagraditi napore uložene u asortiman
ponude i višu kvalitetu usluga. Istovremeno, turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke
potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom
turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i
usluge se podrazumijevaju.
Odgovor na suvremena kretanja u načinu korištenja slobodnog vremena predstavlja turistička
destinacija koja postaje temeljni okvir u osmišljavanju koncepcije turističkog razvoja. Ona odražava i
bitne promjene u filozofiji turističke politike koja težište razvoja prebacuje od smještajnog objekta na
čitav prostor turističke destinacije s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom (Magaš, D.,
2003). Novi turizam, turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica,
krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu, spontanosti doživljaja i kreativnosti
odmora. Trend se, dakle, izjednačava s autentičnim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovništvom,
uživanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini, na selu ili u planini, uz šport i rekreaciju (Kušen, E.,
2002).
Socio-ekonomske promjene izvršile su snažan utjecaj na turizam te su se odrazile na turističku
ponudu i potražnju (Kušen, E., 2002):
 više slobodnog vremena (skradivanjem radnog tjedna i povedanjem slobodnih dana) sve više
utječe na intenzitete putovanja tijekom godine te se otvara mogudnost korištenja nekoliko
manjih (kradih) odmora tijekom godine
 povedava se broj, vrsta i važnost različitih aktivnosti turista, i to ne samo u dijelu koji se
odnosi na njihov odmor i zabavu, ved i na ostalim područjima kao što su, primjerice, kultura,
umjetnost, šport i druga, koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno
odmorišno-dokoličarskim aktivnostima
 opdenito potražnja postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija
 povedava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i
zaposlenih žena; starije stanovništvo zahvaljujudi boljim materijalnim uvjetima i odlasku u
mirovinu ima više mogudnosti za putovanje (koje treba biti prilagođeno njihovim specifičnim
zahtjevima i interesima); doprinos umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici
da su oni skloni turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i
posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje
 turistička ponuda se diversificira, internacionalizira i bitno unaprjeđuje u kvaliteti te
osigurava povedanje produktivnosti
 suvremenu turističku ponudu sve više karakteriziraju male i srednje velike zgrade (objekti)
obiteljskog i sličnog tipa
 zbog sve izraženije ekološke i okolišne svijesti turista, posebna se pozornost počela
posvedivati zaštiti okoliša
 zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a koji se
odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se dio turista
okrede drugim destinacijama.
108
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Iz navedenog proizlazi potreba izbora modela razvoja turizma grada Karlovca koji de se temeljiti ne
samo na postojedem stanju turizma, nego i na stanju cjelokupnog gospodarskog sustava u gradu
Karlovcu, istovremeno uzimajudi u obzir i suvremene trendove na turističkom tržištu.
5.1 Izbor modela razvoja
Prilikom izbora modela razvoja turizma grada Karlovca potrebno je razmišljati o onom modelu koji de
osigurati konkurentsku prednost u odnosu na ostale destinacije sličnih obilježja usmjerenih k istim
ciljanim skupinama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je
zadovoljstvo turista strateški važna komponenta razvoja. Stoga je u okviru istraživanja vezanog uz
razvoj turizma grada Karlovca prihvaden model integralnog upravljanja kvalitetom (Integrated
Quality Management - IQM) jer se ocjenjuje da on osigurava najbolji put do zadovoljstva svih
sudionika na razini turističke destinacije. Prihvadanjem ovog modela osigurava se put i okvir k
poslovnoj izvrsnosti, što znači istodobno zadovoljstvo turista, poslovni uspjeh svih subjekata u
turističkoj ponudi i blagostanje domicilnog stanovništva. IQM naglasak stavlja na potrebu
kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup, a temelji se na polazištima zadovoljstva
turista ponuđenim opipljivim i neopipljivim čimbenicima, među koje prije svega spada gostoljubivost,
sigurnost, zaštita okoliša, čistoda i drugo.
IQM se temelji na četiri ključna čimbenika:

Zadovoljstvu turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja
kvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude;

Zadovoljstvu svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluaciju realnih
mogudnosti i postignuda u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih, a na
dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;

Zadovoljstvu lokalnog stanovništva kvalitetom života, što zahtijeva sustavno
ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini;

Kvaliteti okoliša kao izrazito važnom čimbeniku suvremenog razvoja turizma
mjerljivom kroz pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje,
kulturnu baštinu, resurse ljudskog djelovanja, uređenost i organiziranost destinacije.
Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM-a može samo inovativni i integralni destinacijski
menadžment uz podršku lokalne vlasti, turističkih profesionalaca, nositelja turističke ponude i
lokalnog stanovništva.
U cilju adekvatnog odabira modela razvoja bitno je odrediti i u kojoj je životnoj fazi turistička
destinacija grad Karlovac.
109
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 2: Ţivotni ciklus turističke destinacije
Izvor: Butler, 1995; preuzeto iz Magaš, D., Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za
turistički i hotelski menadžment, Opatija 2003., str. 29.
Analizirajudi stanje turizma na području grada Karlovca utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja
uz tendenciju k daljnjem razvoju. Vedi se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog
destinacijskog proizvoda te na aktivnu pomod poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri
obnovi/izgradnji kvalitetnih, podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih
kapaciteta.
Model razvoja turizma grada Karlovca treba se temeljiti na činjenici kako na poslovnu izvrsnost
turističke destinacije utječe niz čimbenika koji su međusobno povezani; kad je riječ o turizmu, radi se
posebice o resursima, menadžmentu i ljudskim potencijalima te o politici i strategiji lokalne
zajednice, što je prikazano na sljededoj shemi.
110
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 3: Sloţenost odnosa u turističkoj destinaciji i utjecajni činitelji
Izvor: Obrada autora
Izbor modela temeljenog na načelima IQM-a zahtijeva ustrojavanje optimalnog oblika menadžmenta
turističke destinacije i inovativni pristup razvoju turizma grada Karlovca. Sukladno tome, pri odabiru
modela razvoja mogude je razmišljati o sljededim razvojnim scenarijima:
 Održavanje sadašnjeg stanja;
 Restrukturiranje i repozicioniranje;
 Ubrzani rast.
Scenarij održavanja sadašnjeg stanja, kao što i sam naziv govori, predstavlja scenarij kojeg ne
karakterizira daljnji razvoj turizma u destinaciji, ved zadržavanje postojede situacije, odnosno status
quo, i predstavlja svojevrsnu stagnaciju. Uzimajudi u obzir konstantne promjene trendova na
suvremenom turističkom tržištu, u pravilu ovakav scenarij nije adekvatan za destinacije koje
promišljaju razvoj turizma.
Scenarij restrukturiranja i repozicioniranja predstavlja scenarij kojeg karakterizira restrukturiranje
postojedih turističkih kapaciteta i kreiranje novih turističkih proizvoda na temelju čega se destinacija
repozicionira na turističkom tržištu.
Scenarij ubrzanog rasta karakterizira tendencija ubrzanog razvoja turizma s ciljem što bržeg
postizanja rezultata takvog razvoja.
111
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 4: Izbor modela razvoja
Izvor: Obrada autora
Izbor modela razvoja turizma grada Karlovca temelji se na analizi stanja koja je iznesena u prethodnoj
točki ovog plana te na temelju provedene analize suvremenih trendova na turističkom tržištu. U cilju
pravilnog odabira razvojnog scenarija potrebno je svaki promatrati u odnosu na:
 njegov doprinos razvoju gospodarstva u gradu Karlovcu;
 njegov doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života;
 njegov doprinos konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca.
Slika 5: Mogući razvojni scenariji razvoja turizma grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
112
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Analizom razvojnih scenarija u kontekstu stanja turizma grada Karlovca, odnosno uzimajudi u obzir
raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogudnosti i realna ograničenja te suvremene
trendove na turističkom tržištu došlo se do zaključka kako je, uslijed nedostatne razvijenosti turizma
grada Karlovca, potrebno primjenjivati model restrukturiranja i repozicioniranja u kombinaciji s
modelom ubrzanog rasta kako bi se u bližoj bududnosti polučili pozitivni rezultati. Pri tome se ima u
vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti pozitivni utjecaji turizma.
Slijedom navedenog, podrazumijeva se kako scenarij održavanja sadašnjeg stanja nije prihvaden jer je
evidentno da turizam grada Karlovca treba osvježenje, restrukturiranje i rast u cilju dolaska na razinu
koju i zaslužuje.
Kombinacija ova dva scenarija te predloženi model najpotpunije omogudava zadovoljavanje
postavljenih kriterija:
 zadovoljstvo turista
 zadovoljstvo lokalnog gospodarstva
 zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvalitete njihova života
 kvaliteta okoliša.
U nastavku je izvršena procjena čimbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala kako
scenarij restrukturiranja i repozicioniranja te scenarij ubrzanog razvoja primjereno zadovoljavaju
navedene čimbenike. Pri tome treba kod primjene scenarija ubrzanog razvoja biti vrlo pažljiv kod
pojedinih čimbenika jer njegova nekontrolirana primjena može dovesti do negativnih efekata.
Slijedom navedenog, istraživački tim izvršio je evaluaciju sva tri razvojna scenarija za grad Karlovac,
što je iskazano u sljededoj tablici.
113
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 44: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija
PROCJENJIVANI ČIMBENICI
SCENARIJ 1
SCENARIJ 2
SCENARIJ 3
Održavanje
sadašnjeg
stanja
Restrukturiranje i
repozicioniranje
Ubrzani rast
Zadovoljava postavljene dugoročne ciljeve razvoja
turizma


Usklađenost s nacionalnom politikom razvoja


Usklađenost s turističkom razvojnom politikom


Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive
troškove


Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka


Osigurava dostatne učinke na međunarodnu
razmjenu




Racionalno korištenje resursa


Minimizira negativne sociokulturne utjecaje


Pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine

!
Pomaže revitalizaciji tradicionalnih obrta i
umjetnosti


Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoliš

!
Involvira mjere očuvanja okoliša i zaštite prirode

!
Maksimalno korištenje postojede infrastrukture


Maksimalno korištenje novoizgrađene
infrastrukture


Prihvatljivost lokalnom stanovništvu


Usklađenost s međunarodnim trendovima na
turističkom tržištu


Potiče razvoj ekonomski slabije razvijenih područja
Izvor: Obrada autora
Odabrani razvojni model turizma grada Karlovca je:
 Teorijski utemeljen
 Praktično provediv
 Jasan i poticajan
Turizam danas postaje od iznimne važnosti za razvoj gradova i bitan je marker njegova imidža, i to ne
isključivo turističkog imidža, ved šire, imidža grada kao prostorne jedinice ugodne za život ljudi. Pri
planiranju razvoja turizma u gradovima nailazi se na specifične probleme, kao što su prisutna
konfliktnost razvojnih opcija, prometni problemi (koje turizam još više pojačava) posebno u središtu
grada te prekomjerni pritisak na neke od atrakcija, što može uzrokovati njihovu degradaciju. S
obzirom da gradovi imaju naslijeđenu prostornu distribuciju objekata i prometnica, gdje su u
najvedem broju slučajeva mogude samo manje intervencije, pri planiranju razvoja turizma potrebno
114
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
je mnoge elemente ponude (povijesne zgrade, muzeje, kazališta) uzeti u obzir kao zadane varijable.
Bududi da su spomenuti elementi ponude najčešde smješteni u samom središtu grada, planiranje
kretanja turista tim je više otežano, posebno imajudi u vidu da razvoj turizma mora pridonijeti rastu
blagostanja u gradovima na način da (bitno) ne naruši uvjete života lokalnog stanovništva.
Istodobno, razvoj turizma u gradovima može potpomodi održavanju objekata, posebno objekata
kulture koji su suočeni s problemom financiranja te si uključivanjem u turistička kretanja otvaraju
novo tržište i dodatni izvor prihoda. Upravo to može biti ključna pokretačka snaga za revitalizaciju
grada Karlovca ili pojedinih njegovih dijelova.
Slika 6: Atrakcijska osnova grada Karlovca kao turističke destinacije
Izvor: Prilagođeno za grad Karlovac prema Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and
Policies, Van Nostrand Reinhold, New York, 1996, str. 353.
Razvoj gradova mora biti zasnovan u što vedoj mjeri na diversifikaciji gospodarskih aktivnosti. Ukoliko
je ikako mogude, plan razvoja gradskog turizma treba biti pripremljen kao dio ukupnog gospodarskog
i društvenog plana razvoja grada, odnosno s ciljem maksimalne integracije turističkog razvoja u
ukupan razvoj grada uz minimiziranje potencijalnih konfliktnih situacija. Stoga se pri koncipiranju
modela razvoja turizma grada Karlovca turizam promatrao kao integrirani dio cjelokupnog
gospodarskog i društvenog sustava grada.
Sam proces planiranja razvoja gradskog turizma zahtjeva (Smolčid Jurdana, 2005):
a) Istraživanje postojede situacije i ispitivanje stavova lokalnog stanovništva prema turizmu;
115
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
b)
c)
d)
e)
f)
Plan korištenja zemljišta;
Ocjenu primarnih i sekundarnih atrakcija (postojedih i potencijalnih);
Analizu tržišta i selekciju ciljanih tržišta;
Plan ulaganja sukladno mogudnostima i zahtjevima tržišta;
Integriranje ciljeva razvoja gradskog turizma i njihovo usklađivanje s gospodarskim i
društvenim ciljevima grada, ali i šire regije.
Temeljem analize situacija u gradovima različitih veličina i obilježja mogude je navesti sljededa načela
gradskog turizma (Gartner, 1996) koje bi trebalo primijeniti u razvoju turizma grada Karlovca:














Turistička valorizacija prostora grada uz rijeke (efekt vode);
Konzerviranje i restauracija povijesnih zgrada i četvrti;
Unaprjeđenje vizure grada, uređenje pročelja, uređenje zelenih površina, vidikovaca;
Formiranje turističkih staza za razgledavanje grada, različitog vremenskog trajanja (1 sat, 2
sata, 4 sata i slično);
Unaprjeđenje postojedih i osmišljavanje novih gradskih atrakcija te kontrola kretanja turista s
ciljem minimiziranja gužvi i degradacije koja može iz toga rezultirati;
Potrebno je jasno označiti pješačke putove do dostupnih atrakcija ili organizirati adekvatan
javni prijevoz koji zadovoljava očekivanja turista i omogudava laku orijentaciju turista u
gradu. Ukoliko postoje mogudnosti, preporuka je organizirati javni prijevoz namijenjen
isključivo za razgledavanje grada (primjerice otvoreni turistički autobusi i sl.) te dobro
ustrojiti taksi prijevoz u gradu.
Proširenje pješačkih zona u gradu čemu treba prethoditi pažljivo istraživanje kako bi se
odredili optimalni modeli prije implementacije;
Sadržaji i objekti namijenjeni turistima trebaju biti dostupni i služiti lokalnom stanovništvu,
podižudi kvalitetu života u gradu.
U skladu s ciljanim tržištima u gradovima su locirani smještajni objekti različitih kategorija i
diversificirane ponude.
Infrastrukturna opremljenost grada: prikupljanje i tretiranje otpada, odvodnja otpadnih voda,
opskrba vodom, električnom energijom, plinom i ostala neophodna infrastruktura;
Informiranost turista, otvaranje info punktova na turistički značajnim lokacijama u gradu;
Visoka sigurnost, kontrola kriminala u gradu i informiranje turista o potencijalnim
opasnostima i kako ih mogu izbjedi;
Osiguranje dobre medicinske zaštite;
Nužno je partnerstvo javnog i privatnog sektora te koordinacija aktivnosti u cilju poboljšanja
kvalitete turističke ponude.
Razvoj turizma u gradu Karlovcu ne dolazi do velikog izražaja u kontekstu organiziranosti grada,
ukoliko se ne radi o značajno velikom broju turista, s obzirom da se mnogim pogodnostima jednako
koriste turisti i lokalno stanovništvo. Unaprjeđivanje tih pogodnosti koristi stanovnicima, a istodobno
potiče razvoj turizma, dok turisti koji pladaju njihovo korištenje doprinose njihovom vrednovanju i
održavanju na duže vrijeme u korist stanovništva. Pogodnosti i turističke privlačnosti koje se razvijaju
ili de se razvijati kao dio strategije razvoja turizma grada Karlovca potiču poslovne aktivnosti koje
privlače investitore. S obzirom na činjenicu da turizam u gradovima u načelu nema izrazite sezonske
oscilacije (što povoljno utječe na zapošljavanje i ekonomske performanse poduzeda) te na činjenicu
kako grad Karlovac ima sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg turizma, nakon što se realiziraju
predloženi ključni razvojni projekti, Karlovac ne bi trebao odstupati od sličnih gradova u pogledu
sezonalnosti.
Ono što obilježava gradove kao receptivna područja jest izrazita heterogenost ciljanih segmenata. Za
razliku od ruralnih područja ili odmorišnih mjesta, gradovi privlače turiste različitih motiva: ljubitelje
kulture i povijesti, one željne zabave, mlade, poslovne goste i druge. Stoga se u gradovima često
116
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
razvija policentrični gradski turizam na način da se u različitim dijelovima grada razvija ponuda za
različite tržišne segmente s obzirom na njihove preferencije i kupovnu mod. S obzirom na posebnost
grada Karlovca, javlja se potreba turističke valorizacije njegova urbanog središta, ali i ruralnog
okruženja koje čini njegov značajan dio.
Turistički razvoj koji nastoji podržati gospodarsku vitalnost, konkurentnost lokalnih tvrtki i lokalno
gospodarstvo u gradu kao turističkoj destinaciji daje poticaj lokalnim tvrtkama kako bi nastavile
suradnju u promociji turizma s dugoročnim ciljevima.
Trendovi ukazuju na potrebu promišljanja razvoja turizma koji se temelji na načelima održivosti.
Teorija održivog razvoja nalazi svoju aplikaciju i u razvoju turizma u gradovima. No, za razliku od
ostalih destinacija, u gradovima se glavni problemi održivog razvoja turizma odnose više na kulturu,
izgrađeni okoliš i socijalnu interakciju nego na ekološke sustave.
Bitni elementi održivog razvoja turizma u gradovima jesu sljededi (Law, 1996):
 Središnje mjesto u urbanoj održivosti mora imati činjenica da, iako su turisti i stanovnici u
interakciji na javnim prostorima, resursi gradova trebaju biti sačuvani, prije svega zbog
kvalitete života lokalnog stanovništva.
 Druga jedinstvena platforma održivog razvoja u gradovima jest izgrađeni okoliš.
 Iako se često pretpostavlja da su gradovi podložni neprekidnim promjenama, dinamički
element urbanog turizma je uglavnom nepoznat. Turizam reagira na promjene u društvu,
koje utječu na stavove i ponašanje građana. Turizam nepobitno mijenja i dinamizira socijalne
i gospodarske procese.
 Strategije održivog razvoja turizma i upravljanje u gradovima vrlo su podložne utjecaju
politike. Razvojna politika odražava različite sustave vrijednosti, ali izaziva i konflikte,
posebno kada je u pitanju planiranje primarne funkcije prostora.
 Održivi razvoj turizma u gradovima mora uzeti u obzir i posebnu ulogu zelenih i otvorenih
površina u gradovima. Gradovi rijetko posjeduju istinske prirodne ekosustave, ali to ne
umanjuje značaj zelenih površina i odnosa prema prirodi.
 Aktivnosti kojima se postiže i unaprjeđuje održivi razvoj turizma u gradovima mora
obuhvatiti ekonomsku realnost i potrebu da se postigne i zadrži konkurentnost gradova kao
destinacija, ali i ostalih njihovih poslovnih aktivnosti.
 I gradovi imaju svoje limite razvoja i prihvatnog kapaciteta koje je potrebno uvažavati pri
donošenju planskih dokumenata i njihovom provođenju. Nužno je uravnoteženje interesa
posjetitelja, stanovnika i turističkog sektora.
Iz svega navedenog jasno je kako se turizam u gradu Karlovcu ne može planirati bez usuglašenosti s
planovima razvoja drugih djelatnosti, bez spremnosti lokalnog stanovništva da prihvati razvoj
turizma te sustavnog upravljanja gradom kao turističkom destinacijom.
Destinacija grad Karlovac obuhvada splet bitno različitih sociokulturnih cjelina te, iako se radi o
urbanom središtu, potrebno je sagledati i njegova ruralna obilježja s obzirom na to da 76,64%
njegova prstena čini upravo ruralno područje. U uvjetima opde globalizacije i standardizacije ponude
na turističkom tržištu ruralni turizam ima dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i
personaliziran.
U ruralnim prostorima često nedostaje razvojni pristup u kojem se seoski prostori mijenjaju
te prerastaju u turističku destinaciju ruralnog tipa. U procesu promjena potrebni su sljededi osnovni
elementi (Kušen, 2006; Pančid Kombol, 2000):
117
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
 marketinška organizacija s resursima koji omoguduju učinkovito širenje proizvoda s
mogudnošdu utjecaja na stavove i ponašanje korisnika na način da se izgradi slika
''iskustvenog'' odmora (naglasak na doživljaje)
 kontrola kvalitete i mjere kontrole osnovnog smještaja i prehrane
 organizacije (partneri) koje stvaraju privlačnosti kao elemente proizvoda u ruralnom turizmu
stvaraju i oblikuju proizvod za tržište
 učinkovita veza između proizvodnje hrane i turizma u kojoj se turizam koristi kao
marketinško sredstvo posebno za manje tražene proizvode.
Turistička potražnja u segmentu ruralnog turizma iznimno je heterogena po svojim potrebama,
očekivanjima i aktivnostima te se može ocijeniti da je u stalnom rastu. Trend odlaska turista na više
kradih putovanja godišnje otvara prostor da jedno od putovanja bude ono u ruralne prostore.
Generalno, u svijetu je prisutan rast interesa za prirodno i kulturno naslijeđe, uključujudi ruralne
ambijente. Trend tzv. ''zdravog života'' i sve veda briga čovjeka o svom fizičkom i psihičkom zdravlju,
uz izniman rast industrije odjede i opreme za slobodno vrijeme, dodatno potiču odabir ruralnih
destinacija za cilj putovanja. Kao važni motivi putovanja u ruralna područja mogu se istaknuti različiti
čimbenici (Travel & Tourism Analyst, 2007):









želja da se nauči više o životu na selu i tradiciji, traži se autentično iskustvo
posjeduju se prijatelji ili rodbina
preporuka prijatelja/rodbine
odabir tematskog paket aranžmana koji uključuje upoznavanje s aktivnostima u ruralnim
područjima
izuzetna promocija putem medija
u određenim slučajevima želja za nešto jeftinijim modalitetom provođenja odmora (iako
odmor na selu može biti i cjenovno vrlo skup)
želja za opuštanjem u miru ruralnog ambijenta
istraživanje ruralne kulture (povijest, arhitektura, festivali, običaji) uz želju da turist postane
sastavni dio tog kulturnog kruga tijekom svog boravka u destinaciji ruralnog turizma
želja za povratkom prirodi i boravak u ambijentu bitno različitom od svakodnevnog života.
Neophodno je naglasiti kako je ključni nositelj razvoja ruralnog turizma stanovništvo koje živi na
ruralnim prostorima, a nužni su mu partneri u stvaranju infrastrukture i turističke ponude:
prijevoznici, turističke agencije, lokalne vlasti, udruge, organizacije i drugi bez kojih razvoj turizma
u ruralnom prostoru nije mogud. U isto vrijeme je ruralni turizam i važan čimbenik u smanjenju stope
ruralne depopulacije jer može imati ključnu ulogu u očuvanju povijesne graditeljske baštine i
tradicionalnih aktivnosti i običaja. Ipak, lokalno stanovništvo najčešde još uvijek ne vidi sve prednosti
koje bi razvoj turizma u ruralnom području mogao donijeti. U tom ih je smislu potrebno educirati na
način da ih se upozna sa svim aspektima razvoja ruralnog turizma, počevši od činjenice da takav
razvoj može doprinijeti poboljšanju ekonomskih i socijalnih uvjeta opdenito.
Svjetska turistička organizacija (WTO) smatra da postoji veliko potencijalno tržište ruralnog
turizma, no ipak naglašava da postoji relativno malo istraživanja kojima bi se precizno utvrdila
veličina tog tržišta. Pretpostavlja se kako je 3% svih međunarodnih turističkih putovanja vezano uz
ruralni turizam te se procjenjuje kako ruralni turizam raste po stopi od 6% godišnje, znatno brže od
stope rasta cjelokupnog turizma (Kušen, 2006; Travel & Tourism Analyst, 2007).
U okviru ruralnog turizma može se istaknuti turizam na seljačkim gospodarstvima (agroturizam, farm
tourism) koji se značajno razvija u određenim područjima. On omogudava seljacima diversifikaciju
gospodarskih djelatnosti, integriranje poljoprivrede i turizma. Turizam na seljačkim gospodarstvima,
ili kako se najčešde naziva u našoj literaturi agroturizam, iznimno je zanimljiv turističkom tržištu
potražnje te prezentira cjelokupnu ponudu ruralnog prostora. Turizam na seljačkim gospodarstvima
118
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
obuhvada sve vrste turističkih usluga koje seljačko domadinstvo može pružiti na svom imanju kao
cjelini ili na pojedinim svojim dijelovima.
U gradu Karlovcu je zbog njegove specifičnosti (urbano središte i ruralni prsten) potrebno uz razvoj
gradskog turizma istovremeno turistički valorizirati i ruralno okruženje, vodedi računa o tome kako
grad Karlovac ima resurse i potencijal za cjelogodišnje poslovanje: kulturnu ponudu, ponudu tradicije,
mirnog života, manifestacija, športa i rekreacije, poslovnih susreta.
S obzirom na složenost turizma, model razvoja turizma grada Karlovca koncipiran je na način da se
turizam sagledava kao integralni dio gospodarskog i društvenog sustava te kao ekonomska
aktivnost koja omogudava značajne društvene i ostale pogodnosti lokalnom stanovništvu
otvarajudi nove poduzetničke mogudnosti.
U cilju kontroliranog rasta i razvoja turizma uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa,
grad Karlovac treba razvijati turizam na načelima održivog razvoja. Na taj način de se ostvariti
dugoročni ekonomski i društveni razvoj jer razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio
ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti.
5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca
Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca mogu se podijeliti na: ekonomske, sociokulturne i
ekološke. Navedene ciljeve ne treba promatrati odvojeno, ved su svi ravnopravni jer su jednako važni
i međusobno se uvjetuju.
Slika 7: Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve koji rezultiraju određenim
gospodarskim učincima odnosno sljededim djelovanjima (Vukonid, B., Keča, K., 2001):

Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije,
od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego njihov najvedi dio
nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja. Bit ove funkcije je u tezi
da se prelijevanjem bruto vrijednosti iz ruke u ruku pokredu novi gospodarski procesi.
119
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.



Na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska funkcija
turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni i drugi
pozitivni učinci turizma na bilancu pladanja, poput obračunskog tečaja, troškova uprave,
fiskalnosti i stranih investiranja.
Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava lokalno
stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit de se potreba za
radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator novih radnih
mjesta, ved on omoguduje lokalnom stanovništvu podizanje razine svojih prihoda, kao i
kvalitete života.
Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su manje
razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji omoguduju
razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine obiluju
resursom koji omoguduje i u pravilu na dugi rok osigurava mogudnost razvoja turizma.
Funkcija turizma je postidi vedu usklađenost regionalnog razvoja.
Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju određenim
gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom. Osnovni se gospodarski učinci
ostvaruju na različitim razinama poput: gospodarskog subjekta, poduzeda komplementarnih
djelatnosti posredno uključenih u turistički proces, ostalih poduzeda i organizacija koje stvaraju opde
uvjete za odvijanje turističkog prometa, društveno-političke zajednice od turističkog mjesta i opdine
do turističke destinacije i zemlje gdje se odvijaju pojedine faze turističkog procesa.
Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma. Socijalna funkcija
turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj
što ga receptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim, ali i domadim
posjetiteljima, kao i značajan utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim
područjima (Vukonid, B., Keča, K., 2001). Kauzalnost kulture i turizma može se pojasniti tvrdnjom da
je kultura proces ovladavanja i nadvladavanja prirodnih i društvenih pojava, a turizam prirodnoprostorni, gospodarski i društveni happyend putem kojeg određena zemlja na najbolji mogudi način
prezentira svoju kulturu (Jadrešid, V., 2001.). Pokazatelje troškova i koristi kao rezultata
sociokulturoloških posljedica turističkog razvoja prikazuje slijededa tablica.
120
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 45: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma
Pozitivni utjecaji
A. Društveni



Posjetitelji bolje upoznaju kulturu
receptivne zemlje: njezinu glazbu,
umjetnost, pa čak i jezik
Posjetitelji stječu bolji uvid u stanje o
receptivnoj zemlji koja dobiva na ugledu
Razvijaju se društveni kontakti, nove
ideje, vrijednosni sustavi, način života
Negativni utjecaji








Degradiranje kulture receptivne zemlje
Neprihvatljiv tempo i zamah kulturnih konflikata i
promjena
Bogati posjetitelji dolaze u siromašne sredine i stvaraju
napetost
Pritisci za promjenom društvenih vrednota, običaja,
navika, oblačenja i oblika ponašanja
Nanose štete kulturnim sustavima i izvorima te kulture,
ugroženi su jezici manjina
Komercijalizacija kulture i uvođenje potrošačkog
mentaliteta u društvo
Narodna umjetnost i običaji pretvaraju se u kič
Ugrožene su mnoge prave vrednote i ideali
B. Kultura receptivne zemlje

Razvija se jer se traže tradicionalni oblici
zabave, umjetnosti, glazbe…





Gubitak autentičnosti i stabilnosti
Gubitak kulturnog ponosa
Mijenja se statusni odnos kulture domadina i gosta
Promjene u potrošnji
Ekspanzija hazarda, prostitucije, alkoholizma,
narkomanije, krađa i drugih poroka
C. Pozitivna uloga posjetitelja u
sljededem smislu:

Raspoloživosti ponude koja inače ne bi
 Kratkotrajni i prolazni društveni kontakti s
služila stanovništvu te vedih mogudnosti
posjetiteljima nemaju stvarnu dublju važnost
društvenih kontakata i aktivnosti zbog
 Ekspanzija masovnog turizma smanjuje mogudnost
prisutnosti turista
kontakata i njihovu vrijednost
 Poticaja u odgojnom i obrazovnom
 Mogudi nesporazumi, sukobi, moralna degradacija
procesu
 Potencijalne zaraze
 Stimuliranja zaštite povijesne baštine i
 Posjetitelji ne poznaju domadine, njihovu kulturu i jezik,
njezine prezentacije u turizmu
niti imaju razumijevanja za njihove probleme
 Pojačanih društvenih veza i iskustava
 Međusobne razmjene tekovina kulture te
promicanja mira i razumijevanja
 Stjecanja novih iskustava, ideja i
proširenja kulturnih horizonta
Izvor: prema Jadrešid, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga,
Zagreb, 2001., str. 13
Iz prethodnog je jasno kako postoje i poželjne i negativne sociokulturne posljedice razvoja turizma.
Dakako da činitelji razvoja turizma moraju inzistirati na maksimiziranju pozitivnih učinaka kako bi se u
potpunosti dosegnuli sociokulturni ciljevi razvoja turizma.
Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja čovječanstva, a
za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori razvoja samog turizma. Konflikti u
okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na različite načine i gotovo svuda gdje se turizam
razvija. Često se iskazuju u obliku zagađenja ili devastacije prirodnog resursa, što se ne može u
potpunosti pripisati neznanju, nemaru ili čak neodgovornosti. Problem se pojavljuje u svim
područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogudnosti i uvjeti za razvoj koje pruža prirodna sredina,
a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj. Zbog negativnih posljedica na okoliš
potrebno je u turizmu, ali i izvan njega, višestruko balansirati i tražiti optimum u procesu razvoja
121
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
između zaštite okoliša i prirodnih resursa, s jedne strane, te stvaranja što kvalitetnijih uvjeta za život
lokalnog stanovništva i turista s druge strane. Zbog tih problema danas se sve više razvija tzv.
ekoturizam, a to je turizam koji svojom prisutnošdu i ekološki osviještenom politikom razvoja planira i
pomaže stvaranje stabilnosti i ravnoteže u čovjekovom okruženju. Na taj način se (Vukonid, B., Keča,
K., 2001. ):




Generira kapital potreban za zaštitarske aktivnosti
Stvaraju nova radna mjesta za lokalno stanovništvo, posebice iz okolnih prostora
Formiraju ekološki orijentirani programi turističkih posjeta
Formiraju ekološki orijentirani programi obrazovanja turista.
Međutim, među lokalnim stanovništvom potrebno je razvijati svijest o realnim koristima koje donosi
turizam.
Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca usklađeni su s novim pozicioniranjem Karlovca u turističku
destinaciju koja se definira kao optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika te s
mogudnošdu turističkog djelovanja u skladu s preferencijama tržišta, neovisno o administrativnim
granicama (Magaš, D., 1997.). Fiksni ulazni čimbenici korisnicima odmora pružaju određene
mogudnosti turističkog djelovanja poput određenih aktivnosti, utisaka, doživljaja koje pružaju
određena mjesta. Pod varijabilnim ulaznim čimbenicima smatraju se turističke robe koje često
nemaju prostornu i vremensku dimenziju suprotno određenim uslugama (Magaš, D., 2003.). Naime,
Karlovac se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja. Zbog svega
navedenog potrebno je grad Karlovac sa sadašnje pozicije tranzitnog grada repozicionirati u
turističku destinaciju ugodnu za boravak turista.
Slika 8: Repozicioniranje turizma grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Trenutnu situacija obilježava: nepovoljna struktura, kvaliteta i zastarjeli koncept k apaciteta i
cjelokupna nedostatnost ponude; spori rast kvalitete; nedovoljna valorizacija socioku lturnih i
ekoloških vrijednosti. Željeno pozicioniranje u bududnosti pak zahtijeva: povedanje ukupne
kvalitete turističke destinacije Karlovac; konkurentnost za duže vremensko razdoblje; sustav
upravljanja i razvoja destinacije; razvijanje jedinstvenog imidža i prepoznatljivosti Karlovca kao
turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja turizma grada Karlovca potrebno je uzeti u
122
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
obzir da ga obilježava kako urbani, tako i ruralni prostor, te je slijedom toga potrebno pronadi i
isticati ona obilježja koja de na najbolji način odražavati njezine osobitosti, a istodobno de biti
privlačna potencijalnim posjetiteljima, te de na taj način pozicionirati destinaciju kao odredište
s prepoznatljivim turističkim imidžom. U skladu s gore spomenutim navedeni su dugoročni
ciljevi razvitka turizma destinacije Karlovac.
Tablica 46: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca
Ekonomski
Razvoj novih turističkih
proizvoda
Sociokulturni
Povedanje kvalitete života
stanovništva
Ekološki
Zaštita prirodnih resursa
Cjelogodišnje poslovanje
Očuvanje kulturno-povijesne
baštine
Obnovljivi izvori energije
Primjerena struktura smještajnih
kapaciteta
Očuvanje lokalnog identiteta
u uvjetima globalizacije
Unaprjeđenje infrastrukture
Vede zapošljavanje
Povezivanje ljudi
Monitoring zagađenja
Valorizacija ruralnih prostora
Sigurnost za lokalno
stanovništvo i za turiste
Sprječavanje vizualnog
zagađenja prostora,
prostorno planiranje
Turizam kao pokretač razvoja
gospodarstva u cjelini
Prožimanje kultura
Proizvodnja i prodaja autohtonih
proizvoda
Razvoj poduzetništva i investicija
Osvajanje novih tržišta
Kvaliteta
Izvor: Obrada autora
U okviru osnovnih skupina ciljeva razvitka turizma grada Karlovca razrađeni su podciljevi pojedine
skupine. Iako polaze od opdih ciljeva turizma uobičajenih za različite destinacije, navedeni su ciljevi
prilagođeni lokalnoj situaciji i specifičnostima. Konačni doseg ostvarenja spomenutih ciljeva treba biti
razvoj temeljen na načelima održivosti, odnosno održivom razvoju koji osigurava dugoročni boljitak
lokalnom stanovništvu i zajednici, s jedne strane, te zadovoljstvo turista s druge strane. Osim
podciljeva razrađeni su i konkretni kvantificirani ekonomski ciljevi razvoja turizma grada Karlovca, što
se prikazuje u sljededoj tablici.
Tablica 47: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca
Opis
2010.
godina
2020*.
godina
Prosječna
godišnja
stopa rasta
Dolasci
20.441
81.764
14,9%
Nodenja
34.655
204.410
19,4%
Prosječni boravak
1,6 dana
2,5 dana
4,5%
Ležajevi (jedinica)
384
671
5,7%
Potrošnja turista
30 EUR
60 EUR
7,2%
Izvor: www.dzs.hr; * - procjena autora
123
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Kvantificirani ciljevi usuglašeni su s ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim ciljevima razvoja turizma
grada Karlovca te sa stavovima lokalnog stanovništva, očekivanim zahtjevima turista u bududnosti i
raspoloživim resursima u kontekstu poštivanja načela održivog razvoja. Izloženi projicirani
(kvantificirani) ciljevi na određeni način sublimiraju opredjeljenja ovog projekta.
Ambiciozna stopa rasta dolazaka rezultat je nedostatne razvijenosti sadašnjeg turizma grada
Karlovca, a konkretizacijom vodedih razvojnih projekata (koji de se dati u nastavku) dat de se novi
zamah razvoju turizma. Novi projekti zainteresirat de široki krug ljudi koji žive u Republici Hrvatskoj,
ali i šire.
Velika prosječna godišnja stopa rasta nodenja u gradu Karlovcu proizlazi, isto tako, iz povedanja i
proširivanja turističke ponude, ali i orijentacije cjelogodišnjeg poslovanja, čemu su usmjerena i
ulaganja u smještajne kapacitete, atrakcije i marketing.
Projicirani prosječni boravak turista u gradu Karlovcu sa sadašnjih 1,6 dana povedava se po
prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% i u 2020. godini doseže 2 dana. Sukladno Tomasovom istraživanju
u 2009. godini prosječna dužina boravka u Republici Hrvatskoj iznosi 5 dana. Međutim, ta stopa se
najvedim dijelom odnosi na priobalne destinacije, dok kopnene destinacije nemaju niti približno toliki
prosječni boravak te je projicirani prosječni boravak od 2 dana u 2020. godini realno očekivati. Kod
toga, posebno se ima u vidu rast domadeg tržišta i razvoj novih projekata koji su atraktivni za krade
boravke turista. Uz navedeno, potrebno je naglasiti da je trend na svjetskom turističkom tržištu
smanjivanje dana boravka u destinaciji, ali uz istodobno povedanje intenziteta putovanja. Dakle,
današnji turisti odabiru češda i krada putovanja u željene destinacije.
Stopa rasta ležajeva upuduje da se maksimalno štiti prostor i priroda kao dugoročno temeljni
preduvjet interesa turista za grad Karlovac. Istodobno, kod iskorištenosti kapaciteta u danima
posebno je uzeta u obzir očekivana struktura smještanih kapaciteta u kojoj de kudanstva 2020. godine
imati manji udio nego je to danas. S obzirom na ukupan značaj, kod sadržaja izabranih kvantificiranih
ciljeva poseban je interes za bududu strukturu kapaciteta smještaja.
Tablica 48: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti
Kapaciteti za
smještaj
2020.*
2010
Hoteli
Struktura u
%
62
241*
Struktura u
%
66
Privatni smještaj
31
118
19
130
Kampovi
7
25
15
100
Ukupno
100
384
100
671
Postelje
Postelje
441
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca; 2020. godina procjena autora; Broj postelja u hotelima za 2010.
godinu ne uključuje devastirani hotel Korana. Naime, taj hotel nije u funkciji te se njegovih sadašnjih 400-tinjak
ležajeva ne može ubrojiti u smještajne kapacitete Karlovca .
Planirana struktura ukazuje na bitno poboljšanje ponude s osjetnim porastom hotelskog smještaja iz
osnovnog razloga što se u bududnosti planira ponuditi sadržaj namijenjen turistima zainteresiranima
za kulturu, ali i prirodu, koji de biti zainteresirani za kvalitetniji oblik turističke ponude. Povedanje
hotelskih smještajnih kapaciteta uglavnom, se odnosi na hotel Korana kojeg se planira obnoviti,
modernizirati te prilagoditi hotelskom ponudom suvremenom gostu. U ove oblike smještaja uključeni
su i mali obiteljski hoteli i pansioni kao kvalitetan oblik ponude sadržaja.
124
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Kod privatnih smještaja planira se određeno smanjivanje ove vrste ponude iz razloga što oni
predstavljaju potencijal za transformaciju u pansion ili manji obiteljski hotel.
Kod kampova planira se povedanje smještajnih jedinica sa 7 (25 ležajeva) na 30 (oko 100 ležajeva), a
slijedom toga i povedanje udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima.
U cilju realizacije navedenih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva potrebno je marketinškim
aktivnostima popratiti napore koji de se uložiti u smjeru unaprjeđenja turističke ponude grada
Karlovca.
Tablica 46: Ključni marketing ciljevi grada Karlovca
CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju
Produljenje prosječnog broja dana
Cilj je realno postavljen i ostvariv je uz uvjet visokih ulaganja u
boravka turista*.
turističku suprastrukturu te razvoj novih turističkih proizvoda
Ciljano tržište:
Turisti srednje platežne modi, obitelji, mladi
CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješdu
Produljenje prosječnog broja dana
boravka turista.
Konkurirati kvalitetom.
Ciljno tržište:
Turisti srednje i visoke platežne modi
Cilj je realno postavljen i ostvariv je uz uvjet visokih ulaganja u
turističku suprastrukturu te obnovu i razvoj kulturno-povijesnih
turističkih proizvoda
CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru
Produljenje prosječnog broja dana
Cilj je realno postavljen uz uvjet visokih ulaganja u turističku
boravka turista.
suprastrukturu, postavljanje turističke signalizacije i razvoj turističke
Dodatne poduzetničke mogudnosti u opremljenosti uz očuvanje netaknute prirode i autohtonosti. Poticanje
ruralnim prostorima, pozitivni
obnove starih tradicionalnih kuda i drugih investicija te pokretanje
demografski utjecaji.
projekata u ruralnim prostorima.
Ciljano tržište:
Zapadno europsko tržište (Francuzi, Nijemci,..), turisti s područja Hrvatske
Turisti srednje i više platežne modi
Svi oni koji uživaju boraviti na selu, koji cijene prirodno i autohtono
CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom
Produljenje prosječnog broja dana
boravka turista.
Ciljano tržište:
Turisti srednje i više platežne modi
Cilj je realno postavljen i ostvariv uz uvjet ulaganja u unapređenje
turističke suprastrukture i športske infrastrukture.
*S obzirom da je prosječan broj dana boravka u gradu Karlovcu u 2011. godini bio samo 1,5 dan (TZ grada Karlovca), što se
smatra kratkim u odnosu na destinacije sličnih karakteristika i što podupire činjenicu kako je danas Karlovac ipak tranzitna
destinacija, jedan od važnijih rezultata ispunjavanja svih marketing ciljeva bi trebao biti produljenje boravka turista u
Karlovcu.
Svi navedeni marketinški ciljevi proizašli su iz ključnog cilja, odnosno repozicioniranja grada Karlovca
iz tranzitne u boravišnu destinaciju, što upuduje na potrebu usmjeravanja svih aktivnosti na
produljenje dana boravka turista na području grada.
125
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.3 Vizija
Vizija određene destinacije, po svojoj prirodi, utemeljena je na zajedničkim interesima u odnosu na
bududnost (Magaš, D., 2008.). U načelu ideja vodilja je značajnija što više različitih osoba, tvrtki i
institucija sudjeluje u njenom formiranju kao i u planiranju turizma destinacije. U tom smislu, aktivno
oblikovanje bududnosti, uz ideju vodilju kao metodu strateške analize i planiranja, vrlo je bitno za
suvremeni održivi turizam, a javno-koordinacijske funkcije pretpostavkom za formuliranje širokih
strategija koje de obuhvatiti vedinu nositelja ponude.
Kulturna obilježja grada Karlovca, blizina i očuvanost prirode te prijateljsko raspoloženje stanovnika
osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja turizma. Slijedom polazne osnovice, postavlja se vizija
razvoja turizma grada Karlovca:
Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija
koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,
bogatstvo voda, perivoja i parkova,
objedinjujudi različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.
Mogudnosti komercijalizacije turizma na kontinentu zasnivaju se na raznim selektivnim oblicima
turizma. Vizija turizma grada Karlovca proizlazi prvenstveno iz kulturne i povijesne baštine koja se
ogleda u zaštidenim povijesnim graditeljskim cjelinama Karlovca gdje je najznačajniji dio stara gradska
jezgra, tzv. ZVIJEZDA koja ima izuzetnu vrijednost jer se smatra prvim izgrađenim "idealnim" gradom
u duhu renesansnog shvadanja obrambenog i životnog prostora, projektiranim prema načelima
renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada, te
predstavlja stilski čist primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu. Osim povijesno-graditeljske
baštine, Karlovac karakteriziraju četiri rijeke koje dotiču ili prolaze kroz grad te bogatstvo zelenila u
njegovim parkovima, što pruža niz mogudnosti za razvoj turizma. Značajnija komercijalizacija turizma
se, u pravilu, bilježi pored područja koje ima navedene površine (parkove, jezera, rijeke) te iz tog
razloga vizija razvoja turizma grada Karlovca proizlazi iz najatraktivnijeg segmenta ponude iznimno
privlačnog za turiste, a to su upravo rijeke. Potrebno je naglasiti i to da vizija počiva na ved
uspostavljenim odnosima na turističkom tržištu, opdoj percepciji ovog područja od strane
potencijalnih turista i isticanju specifičnosti te elemenata koji razlikuju grad Karlovac od konkurencije,
odnosno:

Dominantna vizija:
- Grad Zvijezda – Zvijezda predstavlja jedinstveni povijesni i urbani prostor i do danas je
zaštitni znak grada Karlovca. (www.karlovac.hr)

Dominantni osjedaji:
- Četiri rijeke na kojima grad počiva, i to: Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Najduža od njih
rijeka Kupa izvire u nacionalnom parku Risnjak, između šumovitih brda i bujnih dolina, a
dolaskom u Karlovac u nju utiču Korana, Mrežnica (koja prvo utječe u Koranu) i Dobra.
Grad parkova - U odnosu na urbanu površinu, Karlovac ima najvedi udio parkova među
gradovima Hrvatske. Drvoredi uz šančeve čine zeleni bedem stare gradske jezgre.
Najstarija sačuvana hortikulturna površina je Marmontova aleja na Dubovcu, zaštidena
126
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
kao spomenik parkovne arhitekture. U gradu se ističe i peterored divljih kestena uzduž
Promenade. Vrbanidev perivoj uz Koranu zaštiden kao spomenik vrtne arhitekture čini
zelenu oazu. U blizini Vrbanidevog perivoja je i dendrološki park prirode Arboretum.
Modrušanov park pokraj kina Edison bogat je magnolijama. Parkovi i cvjetnjaci (preko
80.000 cvjetova) baština su koju Karlovčani s ponosom, znalački i brižno njeguju
(preuzeto iz brošure Karlovac grad susreta).

Doživljaj ljudi:
- Grad idealan za život – upravo zbog svoje prirodne ljepote i ''optimalne'' veličine, građani
grada Karlovca su svoj grad prepoznali kao mjesto idealno za život.
Grad Karlovac je do sada prepoznat kao tranzitni grad, a u novije vrijeme, iako de taj segment ostati
značajan, treba razmišljati o gradu kao stacionarnoj turističkoj destinaciji. Sukladno tome, grad
Karlovac treba postati destinacija primarnog cilja putovanja, a ne usputno odredište na putu do
(nekog drugog) cilja putovanja te u tom cilju treba nuditi određene turističke proizvode kao primarni
motiv dolaska turista.
U cilju realizacije i ostvarenja vizije razvoja turizma, očekuje se da ona bude prihvadena od svih
subjekata koji su od gospodarskog i opdeg značaja u gradu Karlovcu.
Slika 9: Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Svi nositelji značajnijih odluka u gradu Karlovcu moraju prilagoditi svoje djelovanje kako bi se
zacrtana vizija razvoja turizma i ostvarila.
127
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.4 Matrica proizvoda
Kako bi se učinila i objasnila razlika između turizma u 2010. godini i vizije turizma u 2020. godini,
potrebno je napraviti i sadašnju i bududu matricu proizvoda turizma grada Karlovca.
Slika 10: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2010. godini
Izvor: Obrada autora
Sadašnja matrica turizma grada Karlovca uglavnom nudi proizvode srednje konkurentnosti. Velika
atraktivnost se pojavljuje u sferi tranzitnog turizma, srednja atraktivnosti u sferi turizma događaja i
gastronomije. Zbog nedovoljne osmišljenosti te nedovoljne promocije, a unatoč bogatstvu kulturnih
značajki grada Karlovca, kulturni turizam ima malu atraktivnost te na sadašnjoj razini srednju
konkurentnost.
Međutim, pogledom u bududnost, a temeljem provedene analize resursa, mogudnosti njihove
turističke valorizacije i dostizanja konkurentnosti, na području grada Karlovca potrebno je razviti
sljedede turističke proizvode za koje postoje objektivne pretpostavke da de biti privlačni turistima:










Aktivni odmorišni turizam
Kulturni turizam
Eko turizam
Ruralni turizam
Športsko-rekreacijski turizam
Turizam događaja
Izletnički turizam
Gastronomija
Tranzitni turizam
Turizam posebnih interesa (lovni turizam, ribolovni turizam, povijesni turizam, vojni
turizam, biciklistički turizam…)
128
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 11: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. godini
Aktivni odmorišni
turizam
Sportsko rekreacijski i
zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Ekoturizam
Gastronomija
Turizam događaja
Turizam posebnih
Ruralni turizam
interesa
Izletnički turizam
Tranzitni turizam
Velika
Srednja
Mala
Izvor: Obrada autora
Aktivni odmorišni turizam
U Republici Hrvatskoj aktivni odmorišni turizam najzastupljeniji je oblik turizma. Međutim, ova vrsta
turizma bilježi promjene prvenstveno zbog smjene generacija, ali i zbog različitih motiva i interesa
koji potiču ljude na putovanja. Generaciju koja se naziva ''Baby boomeri'' zamjenjuju mlađe
generacije X i Y koje komuniciraju putem interneta i društvenih mreža, koja idu na krada putovanja, u
potrazi su za smislom, zdravljem i lifestyle odmorom, žele učiti o kulturama u koje putuju te im je
važna društvena odgovornost. S druge strane, globalna kriza je dovela do manje potrošnje u
segmentu putovanja, a putnici traže najbolju vrijednost za novac.
Odmorišni turizam opdeg tipa treba selekcionirati ovisno o ciljanim zahtjevima pojedinih korisnika, ali
za turističku destinaciju Karlovac poseban naglasak se stavlja na: hotele, obiteljske hotele (čuvanje
djece, sadržaji za djecu…), hotele koji osiguravaju zadovoljenje posebnih potreba osoba trede dobi, a
mogude je osigurati i odmor za osobe s drugim posebnim zahtjevima koji obično prate visoku razinu
ponude orijentacije (mogudnost dovođenja kudnih ljubimaca i sl.). Na tim temeljima bi i grad Karlovac
trebao nadograditi svoju ponudu uz istodobno korištenje raspoloživih resursa poput: mnoštva
šetnica, perivoja, biciklističkih staza, i na taj način učiniti da ovaj oblik turizma ima veliku
atraktivnost i konkurentnost. Odmorišni hoteli moraju raspolagati odgovarajudim sadržajima i
stručnim osobama (instruktori ronjenja, specijalisti – edukatori...) te garantirati odgovarajude
zabavne, kulturne, zdravstvene, športske i srodne sadržaje. Posebnu pažnju treba posvetiti
organizaciji sadržaja koji de angažirati goste za razdoblja loših atmosferskih prilika (animacija,
biblioteke, izleti, društvene igre, predstave, koncerti…).
Kulturni turizam
Kulturni turizam teško je definirati jer su kultura i turizam sami po sebi kompleksni i podložni
promjenama. Postoji mnoštvo definicija kulturnog turizma, ali Svjetska turistička organizacija navodi
sljededu: ''putovanja motivirana kulturom poput studijskih, kazališnih i kulturnih tura, putovanja na
festivale i slična događanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima, putovanja kako bi se
129
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
proučavala priroda, folklor ili umjetnost te hodočašda'' (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.).
Kako bi neka destinacija razvijala kulturni turizam, potrebno je zadovoljiti određene preduvjete,
odnosno imati određene projekte u kulturi, profesionalni kulturni sektor, kritičnu masu lokalnih
žitelja koji redovito posjeduju kulturne manifestacije, dobro organiziranu turističku industriju, ali i
razvijenu turističku aktivnost. U Republici Hrvatskoj kulturni turizam tek je u povojima, ali je kultura
oduvijek bila sastavni dio turističke ponude. Karlovac posjeduje mnoštvo objekata koji su nužni za
razvoj kulturnog turizma. Međutim, ti kulturni objekti nisu dobro iskorišteni, obnovljeni, atraktivni te
je slijedom toga kulturni turizam tek u začetku i nisko je dohodovan. Kako bi se takvo stanje
prevladalo i učinilo da ovaj oblik turizma ima veliku atraktivnost i konkurentnost, potrebno je
revitalizirati i u turističku funkciju staviti sve kulturne atrakcije poput Zvijezde – renesansno-baroknog
grada europske prepoznatljivosti, veoma važnog kao središte vojnih aktivnosti 16.-18. stoljeda – i
Starog grada Dubovca, u sklopu naselja Dubovac – povijesne četvrti koja je nastala prije samog grada
Karlovca na temelju trgovine žitom i soli, koja se pak razvila zbog blizine riječnog puta rijeke Kupe.
Osim toga, važno je razvijati ostale kulturno-povijesne sadržaje poput muzeja, galerija, izložbi… Dakle,
postojedu ponudu potrebno je unaprijediti, obogatiti, staviti pod zaštitu, ali i obilježiti osnovnim
elementima poput signalizacije i označavanja.
Ruralni turizam
Pojam ''ruralnog turizma'' često se zamjenjuje pojmovima seoskog turizma, seljačkog turizma,
ekoturizma, prirodnog turizma, agroturizma, zelenog turizma. Međutim, Vijede Europe je 1986.g.
definiralo ruralni turizam kao oblik turizma koji obuhvada sve aktivnosti u ruralnom području, a ne
samo aktivnosti koje bi se mogle odrediti kao agroturizam ili farmerski turizam. Vijede Europe u tom
kontekstu predlaže sljededi popis potencijalnih aktivnosti (Pančid Kombol. T., 2000):
Tablica 49: Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima
Ture
Pješačenje
Jahanje
Ture u kamp-kudicama
Motorizirane ture
Vožnje biciklom
Trčanje
Športske aktivnosti
Tenis
Ostale športske aktivnosti
zavisnosti od područja
Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti,
radnih procesa
Lokalna proizvodnja
Poljoprivreda
Aktivnosti zdravstvenog karaktera
Fitness
Zdravstvene pogodnosti
Aktivnosti u zraku pomodu
Kulturne aktivnosti
Arheologija
u jedrilica
Područja pod restauracijom
balona na topli zrak
Tečajevi ručnog rada
Umjetničke radionice
Folklorne grupe
Kulturni, gastronomski i drugi izvori
i podrijetla
Izvor: obrada autora prema Pančid Kombol T.: Selektivni turizam: uvod u menadžment prirodnih i kulturnih
resursa, TMCP Sagena, Matulji 2000.
U uvjetima opde globalizacije i standardizacije ponude na turističkom tržištu ruralni turizam ima
dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i personaliziran. Ponuda ruralnog turizma
u Hrvatskoj slaba je i neravnomjerno raspoređena, gotovo u samim povojima, osim Istre (Hrvatski
turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). Hrvatski ruralni turizam treba procjenjivati na osnovi
objektivnih mogudnosti njegova bududeg razvoja i trendova potražnje za ovom vrstom turističkih
usluga na domadem i svjetskom tržištu, prije nego li na kritičnoj masi postojede ponude. Zbog ljepote
130
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
i atraktivnosti ruralnog prostora okolnih područja grada Karlovca šanse za razvitak ove vrste turizma
veoma su velike.
Eko turizam
Eko turizam danas je jedna od najčešde spominjanih i medijski najviše zastupljenih vrsta turizma u
svijetu, iako se ne ubraja u najvažnije vrste prema ostvarenim prihodima. Eko turizam se u
sredozemnim zemljama promatra kao sredstvo očuvanja osjetljivih prirodnih područja te kao način
smanjenja pritiska na obalne destinacije u kojima prevladava odmorišni turizam (Hrvatski turizam,
plavo, bijelo, zeleno, 2006.), a isto tako predstavlja svojevrsni generator razvoja slabije naseljenih
ruralnih područja. Sukladno Međunarodnom društvu za ekoturizam, odnosno TIES-u, postoji nekoliko
načela ekoturizma (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno , 2006.):






Minimiziranje negativnih utjecaja na prirodu i kulturu koji mogu nanijeti štetu destinaciji;
Obrazovanje turista o važnosti zaštite okoliša;
Naglašavanje važnosti odgovornog poslovanja, koje se provodi u suradnji s lokalnom vlašdu i
sa stanovništvom radi zadovoljavanja lokalnih potreba i stvaranja koristi od zaštite okoliša;
Težnja za maksimiziranjem ekonomske koristi za zemlju domadina, lokalna poduzeda i
zajednice, naročito za stanovništvo koje živi u prirodnim i zaštidenim područjima i oko njih;
Težnja da razvoj turizma ne prelazi društvene i prirodne granice prihvatljivih promjena koje
određuju istraživači u dogovoru s lokalnim stanovništvom;
Oslanjanje na infrastrukturu koja je razvijena u skladu sa životnom sredinom, odnosno
minimiziranje upotrebe fosilnih goriva, očuvanje lokalnog biljnog i divljeg životinjskog svijeta
te uklapanje u prirodno i kulturno okružje.
Kada se eko turizam promatra kao koncept, tada se prema definiciji UNWTO-a on definira kao svi
oblici prirodnog turizma u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode i
tradicionalnih kultura koje dominiraju u prirodnim područjima. Obilježja su sljededa (Hrvatski
turizam, plavo, bijelo, zeleno , 2006.):






Sadrži edukacijske i interpretacijske komponente;
Opdenito se, ali ne i isključivo, organizira za male skupine, a organizaciju provode
specijalizirana mala poduzeda u lokalnom vlasništvu;
Svodi na minimum negativne učinke na prirodni i sociokulturni okoliš;
Podržava zaštitu prirodnih područja ostvarivanjem ekonomske koristi za domade zajednice,
organizacije i za one koji su zaduženi za zaštitu prirodnih područja;
Podržava zaštitu prirodnih područja stvaranjem radnih mjesta i mogudnosti zarade za lokalnu
zajednicu;
Podržava zaštitu prirodnih područja podizanjem svijesti lokalnog stanovništva i turista o
potrebi očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.
Navedene definicije ukazuju na to da su gledanja na eko turizam u osnovi jednaka i postoje dva cilja
eko turizma: svesti na minimum negativne utjecaja na mjesto koje se posjeduje i pridonijeti
održivom razvoju cijelog područja i lokalne zajednice, kao i stvoriti svijest o očuvanju okoliša među
lokalnim stanovništvom i turistima. Temelji za razvoj eko turizma grada Karlovca definitivno postoje,
no to ne znači da se on može i razviti. Ono što je nužno jest organizacija turističkih prostora koji nude
tu vrstu turizma, posebice ako su začeci eko turizma ved prisutni i lokalno stanovništvo u njima
intenzivno sudjeluje.
131
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Turizam događaja
Događaji su privlačnosti vrlo različitog sadržaja pa se različito nazivaju, a neki imaju i vrlo
dugu povijest: izložbe, festivali, karnevali, sajmovi, prezentacije, turistički sajmovi, športska
natjecanja. Događajima treba upravljati na način da stvaraju usklađenost, opdi napredak i turistički
razvitak destinacije s pozitivnim utjecajem na: otvaranje destinacije prema širem unutarnjem i
međunarodnom tržištu, povedanje turističkog prometa i potrošnje, poboljšanje kvalitete turističkih
usluga, ulaganja u trgovinu, izgradnju i razne pogodnosti, kvalitetu proizvoda, vedu primjenu
kompjutorske tehnologije, zaštitu okoliša, obiteljski život i običaje, kulturu i tradiciju, svjesnost
stanovnika o napretku njihova grada ili područja, odnos politike koja određuje karakter i sigurnost
događaja. U gradu Karlovcu se sada održavaju događaji poput: raznih turnira, kolonija, sajmova,
festivala, koncerata, izložbi…., međutim, potrebno je napraviti diferencijaciju između događaja koji
po svojim obilježjima imaju snagu na turističkom tržištu. Dakle, grad Karlovac obiluje raznim
događanjima, samo ih je potrebno objediniti, marketinški popratiti i osuvremeniti kako bi grad
Karlovac bio poznat po njima.
Športsko-rekreacijski turizam
Športsko-rekreacijski turizam (engl. sports-recreational tourism) poseban je oblik turizma u kojemu
prevladavaju športski motivi za putovanje i boravak u određenim turističkim mjestima i centrima.
Šport je u suvremenom turizmu postao ne samo sadržaj boravka, nego je vrlo često i glavni motiv za
putovanja u određene turističke destinacije. Upravo športsko-rekreacijski sadržaji u turizmu
predstavljaju sve snažniji faktor turističke ponude i potražnje. Destinacija Karlovac idealno je mjesto
za ovaj oblik turizma jer ima savršene preduvjete za njegov razvoj, ali i tradiciju koju je potrebno
nadalje njegovati i unaprjeđivati. Kvalitetu športsko-rekreacijske ponude potrebno je inovirati kroz
brojne športsko-rekreacijske programe u čije programiranje i realizaciju treba obvezatno uključiti
izgradnju športsko-rekreacijskog centra i brojnih sadržaja s obje strane rijeke Korane, stručnjake
športa i športske rekreacije. Osim toga, potrebno je razvijati i zabavne parkove na Korani i drugim
rijekama te na prostoru uz rijeke. Ulaganje u razvoj športskog turizma doprinosi unaprjeđenju
ukupne kvalitete turizma. S obzirom na termalne izvore u okolici grada Karlovca, postoji potencijal
razvoja ponude zdravstvenog turizma. Razvoj zdravstvenog turizma predstavljao bi nadogradnju
proizvoda sporta i rekreacije grada Karlovca.
Izletnički turizam
Izletnički turizam prema rječniku turizma (2001), predstavlja turistički promet u kojem se ne
ostvaruje nodenje. Ipak, važno je napomenuti kako se danas vrlo često izletima smatraju i putovanja
koja se odvijaju vikendom, što znači da mogu uključivati jedno ili dva nodenja te se stoga razlikuju
poludnevni, dnevni i vikend izleti (Rječnik turizma, 2001). Bez obzira kako se promatra izletnički
turizam, prihodi koji bi se ostvarili njegovom realizacijom svakako bi bili vrlo značajni za Karlovac.
Motivi dolaska izletnika u grad Karlovac su mnogostruki, mogu biti kulturnog, edukacijskog ili
vjerskog karaktera, šport i rekreacija, određena manifestacija ili događaj te boravak u prirodi. S
obzirom na atraktivan zemljopisni položaj (blizina glavnog grada) te odličnu cestovnu povezanost
Karlovca s ostatkom zemlje i šire, ovakav oblik turizma ima snažan potencijal za dalji razvoj, naravno
uz prethodno unapređenje turističke ponude grada, čemu bi svakako doprinijela i realizacija ključnih
projekata predstavljenih u ovom planu.
132
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Gastronomija
Hrana uspijeva prodati svaki motiv. Gastronomija u turističkoj ponudi bazira se na ponudi hrane
spremljene na tradicionalan način. Na taj način se hranom predstavlja nacionalno bogatstvo nekog
kraja. Osim samog turizma, na ovaj način razvija se i promovira lokalna poljoprivreda jer se namirnice
nabavljaju od lokalnih proizvođača. Gotovo svi moderni turisti ističu gastronomiju kao čimbenik
prepoznatljivosti neke zemlje, a mnogi od njih putuju isključivo kako bi uživali u specifičnoj hrani
pojedinih regija. U gradu Karlovcu postoji ponuda gastronomije koja se temelji na klasičnim jelima,
a turisti ovog tipa traže tipičnu gastronomiju određenog kraja, te je slijedom toga potrebno
ponudu osuvremeniti i obogatiti tipičnim jelima ovog područja.
Tranzitni turizam
Tranzitni turizam vedina autora smatra vrstom turizma, njegovim posebnim oblikom, a neki ga
ubrajaju u selektivne vrste turizma. Međutim, opdenito se definira kao masovni (u njemu sudjeluje
mnogo putnika), aglomeracijski (jer je koncentriran na određenim mjestima), uniformiran (jer je u
funkciji svih putnika, a ne neke posebne grupe) i mobilan (jer je sastavni dio premošdivanja prostora
od ishodišta do odredišta putovanja) (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). Razlikuje se od
mototurizma, avioturizma i sl. koji nazivom opisuju način prijevoza turista, odnosno itinererskog
turizma, koji se opisuje kao turizam u pokretu, bez određenog odredišta, odnosno s više podjednako
važnih odredišta. Tranzitni turizam grada Karlovca oduvijek je bio zastupljen. U bududnosti de on i
nadalje postojati u gradu Karlovcu, samo u puno manjim omjerima nego što je to danas.
Turizam posebnih interesa
Turizam posebnih interesa na svojevrstan način obuhvada oblike turizma vezane uz specifične motive
turista te koji proizlaze primjerice iz hobija i sl. Za grad Karlovac važno je pratiti trendove na tržištu
te pronadi one tržišne niše u koje se može uklopiti s obzirom na svoje bogate resurse. Stoga u
turizam posebnih interesa mogude je ubrojiti primjerice lovni i ribolovni turizam. Interes Hrvatske, pa
tako i grada Karlovca, za razvoj lovnog turizma proizlazi iz njegove ekonomske važnosti. Hrvatska
raspolaže bogatom florom i faunom što je osnova za razvoj lovnog turizma, kao i dugu lovnu tradiciju,
brojne potencijalne kapacitete te profesionalne lovce entuzijaste i stručne ljude više i visoke stručne
spreme šumarskoga ili lovnoga obrazovanja. Isto tako grad Karlovac ima temelje za razvoj ribolovnog
turizma zbog mnoštva rijeka i voda koje posjeduje. S obzirom na postojanje tradicije biciklizma u
Karlovcu te odličnih predispozicija za njegov daljnji razvoj (nadmorske visine u okolici grada nisu
prezahtjevne za biciklizam, blizina drugih gradova, blizina više zaštidenih prirodnih područja),
prirodno je poticati razvoj ''bike friendly'' turizma.
5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije
Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Karlovca nužno je primjenjivati posebne
razvojne i druge mjere i programe podrške. Kako je intencija Strategije razvoja turizma grada
Karlovca dati konkretne ciljne smjernice na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled
postojedih programa potpore na razini Republike Hrvatske i Europske unije čijim korištenjem se može
direktno doprinijeti implementaciji razvoja turizma na području grada. Međutim, potrebno je
naglasiti specifičnost trenutka izrade ovog dokumenta, zbog kojeg de se u bliskoj bududnosti
133
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
zasigurno pojaviti novi modaliteti, odnosno mjere i programi podrške. Na lokalnim činiteljima razvoja
turizma grada Karlovca ostaje pratiti mjere i programe podrške koji de se tek pojaviti.
5.5.1 Programi raspoloţivi na razini Republike Hrvatske
U nastavku se iznose osnovne informacije o pojedinim programima koji su raspoloživi. Sve
informacije, uvjeti i službena procedura dostupni su zainteresiranima u relevantnim
institucijama/tijelima zaduženima za provedbu te je svakako potrebno prije pristupanja provjeriti
njihov status, uključivši raspoloživost novih programa koji mogu biti od interesa investitorima s
područja grada Karlovca.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini organizira natječaje i potpore za razvoj
hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih, športskih i ostalih manifestacija
koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i
zemlje u cjelini kroz programe Potpore manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama;
sufinancira projekte i programe za razvoj i unaprjeđenje turističke infrastrukture, projekte i programe
za razvoj novih turističkih proizvoda i unaprjeđivanje turističke ponude destinacije, tradicijskih
manifestacija i događanja te provođenje edukacije u turistički nerazvijenim područjima Hrvatske kroz
program Potpore za turističke inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; sufinancira
programe koji su u funkciji izvršavanja zakonskih zadada turističkih zajednica, poboljšanja turističke
ponude i uvjeta boravka turista na destinaciji kroz programe edukacije i razvoja turističkog
gostoprimstva te jačanja djelovanja i infrastrukture sustava turističkih zajednica na nerazvijenim
područjima kroz program Potpore za rad turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima.
Uz spomenute potpore HTZ također sufinancira i udruženo oglašavanje koje za svrhu ima promociju
hrvatskog turizma na svim razinama po 12 predefiniranih modela oglašavanja.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja: Veliki projekti u
turizmu s ciljem povedanja kapaciteta smještaja, povedanja kategorizacije smještajnih kapaciteta,
podizanja razine usluge, poticanja raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone
s ciljem programa kreditiranja pripreme turističke sezone tekude godine radi kvalitetnog pružanja
usluga turistima. Tim programom kreditiranja omoguduje se povezivanje turističkog sektora sa
sektorom proizvodnje i usluga u cilju poticanja konkurentnosti kako proizvođača i dobavljača, tako i
turističkih subjekata.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak natječaja s ciljem
razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu, razvoja turističke infrastrukture,
poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za
prijavu na EU natječaje, plasmana certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za
osobe smanjene pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose
sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.
Kao što ovaj popis pokazuje, trenutni programi su malobrojni. Nakon formiranja proračuna Republike
Hrvatske očekuje se i otvaranje novih programa koji imaju za cilj razvijanje konkurentnosti opdenito
turizma, pa tako i turizma grada Karlovca.
134
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.5.2 Programi raspoloţivi na razini Karlovačke ţupanije
Karlovačka županija iz svog proračuna ved niz godina indirektno financira razvoj turizma putem
Turističke zajednice Karlovačke županije te je u planu za 2012. g. predviđeno sufinanciranje redovne
djelatnosti Turističke zajednice Karlovačke županije s 450.000,00 kn i sufinanciranje projekata u
turizmu s 200.000,00 kn. Navedena sredstva koristi Turistička zajednica Karlovačke županije za
vlastite projekte i projekte u suradnji s turističkim zajednicama opdina i gradova Karlovačke županije.
Uz navedena sredstva, za dodatno financiranje turističke djelatnosti u proračunu Karlovačke županije
osigurano je u 2012. godini i 150.000,00 kn sukladno Odluci o kriterijima za doznaku sredstava
proračunskim korisnicima, udrugama te pravnim i fizičkim osobama za područje turizma.
Osim toga, Karlovačka županija kroz svoj Program potpora za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog
razvoja za 2012. g. predviđa mjere kojima se također indirektno sufinanciraju aktivnosti koje
doprinose razvoju turizma na području Karlovačke županije.
Planirane su sljedede mjere:
- županijska robna marka i
- unaprjeđenje proizvodnje, prerade i prodaje domadih proizvoda na kudnom pragu.
Ovim mjerama djelomično je mogude sufinanciranje i aktivnosti gospodarskih subjekata na području
Grada Karlovca.
5.5.3 Programi raspoloţivi na razini grada Karlovca
Grad Karlovac putem svojim stručnih službi i financiranjem iz svog proračuna provodi programe iz
kojih se direktno i indirektno financira razvoj turističke djelatnosti na području Karlovca. Zadnjih
desetak godina Grad Karlovac provodi programe pomodu kojih se potiče razvoj malog i srednjeg
poduzetništva bez obzira na vrstu djelatnosti, a unatrag tri godine provodi se i poseban program
namijenjen za razvoj turizma.
Tijekom 2012. g. Grad Karlovac iz sredstava vlastitog proračuna planira provedbu sljededih programa
koji imaju utjecaj na razvoj turističke djelatnosti:
PROGRAM: RAZVOJ TURIZMA
Ovaj Program neposredno je usmjeren na razvoj turizma na području Karlovca i provodi se putem
aktivnosti:
Promidžba turizma – za izradu promotivnih materijala planiran je iznos od 60.000,00 kn.
Unaprjeđenje male turističke infrastrukture – za uređenje grada u turističke svrhe planiran je iznos
od 90.000,00 kn.
Mjere aktivnog razvoja turizma:
-
sufinanciranje stručnih seminara za poduzetnike u turizmu s iznosom od 20.000,00 kn i
sufinanciranje turističkih projekata poduzetnika koji de biti odabrani putem javnog poziva s
iznosom od 70.000,00 kn.
135
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Manifestacije i razna događanja – za organizaciju i suorganizaciju manifestacija Božidni sajam, Nova
godina, Karlovački dani piva, Ivanjski krijes i Žive jaslice planirano je sufinanciranje u iznosu od
300.000,00 kn.
Donacije Turističkoj zajednici – za sufinanciranje aktivnosti i projekata koje provodi Turistička
zajednica grada Karlovca, kao što su turistička promocija grada, projekt "Praksom do uspjeha",
koncept pivarskog prezentacijskog centra, postavljanje turističke signalizacije za Stari grad Dubovac,
obilježavanje 40-godišnjice TZ, sufinanciranje plada u projektu "Zelena vrata", sufinanciranje plada u
TIC-u Korzo te anketiranje turista i posjetitelja manifestacija, Grad Karlovac je planirao iznos od
324.350,00 kn.
PROGRAM: RURALNI RAZVOJ
Aktivnosti Programa ruralnog razvoja koje se mogu odnositi na razvoj turizma su:
Donacije za projekte seoskog turizma. Natjecanje za dodjelu donacija provodi se putem javnog
poziva. Ukupno planirani iznos donacija je 200.000,00 kn.
Donacije za izradu dokumentacije i legalizaciju objekata (odnosi se na poljoprivredne objekte, ali i
na objekte za obavljanje turističke djelatnosti na seljačkom gospodarstvu). Ukupno planirani iznos
donacija je 100.000,00 kn.
Donacije za razvoj zadrugarstva (odnosi se na zadrugarstvo u obavljanju poljoprivredne djelatnosti,
ali je mogude i udruživanje subjekata koji se bave turizmom na ruralnom području). Ukupno planirani
iznos donacija je 250.000,00 kn.
Sufinanciranje manifestacija (vezano uz ruralni razvoj). Ukupno planirani iznos sufinanciranja je
30.000,00 kn.
Subvencije poljoprivrednicima za ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu.
Ukupno planirani iznos subvencija je 20.000,00 kn.
PROGRAM: RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
Ovim programom potiče se razvoj malog i srednjeg poduzetništva svih vrsta djelatnosti, pa je tako
mogude i poticanje razvoja turističke djelatnosti. Aktivnosti ovog programa odnose se na:
Potporu aktivnostima institucija kojima je osnovna djelatnost pružanje potpore poduzetništvu
(potpore Udruženju obrtnika grada Karlovca, Hrvatskoj gospodarskoj komori – županijskoj komori
Karlovac i Razvojnoj agenciji Karlovačke županije). Ukupno planirani iznos potpora je 606.843 kn.
Direktne potpore gospodarskim subjektima – realiziraju se na dva načina:
a) Sufinanciranjem kamata na kredite banaka. Ukupno planirana sredstva za sufinanciranje
su 200.000,00 kn.
b) Subvencijom troškova za projekte poduzetnika u kategorijama poduzetnika početnika,
žena poduzetnica i očuvanja tradicijskih obrta. Subvencije se provode putem javnog
poziva, a iznos ukupno planiranih sredstava za ovu namjenu iznosi 250.000,00 kn.
Promidžbu gospodarstva - koja se provodi putem donacija poduzetnicima za nastupanje na
sajmovima, izložbama, predavanjima i slično, te putem izdavanja promidžbenih materijala vezanih uz
gospodarstvo Karlovca. Ukupno planirana sredstva za ovu namjenu iznose 135.000,00 kn.
136
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
OSTALI PROGRAMI GRADA KARLOVCA KOJI IMAJU UTJECAJA NA TURIZAM
Grad Karlovac kroz Program javnih potreba u kulturi i Program javnih potreba u športu te putem
Natječaja za projekte udruga financira niz aktivnosti, a neke od njih djelomično imaju utjecaj i na
turizam Karlovca (npr. organizacija raznih aktivnosti na Gradskom kupalištu - Foginovo, događanja
koja organiziraju kulturno umjetnička i športska društva itd.).
Osim toga, Grad Karlovac, samostalno i u suradnji s drugim subjektima kao što su Turistička
zajednica grada Karlovca i drugi, organizira niz manifestacija i događanja s utjecajem na turizam od
kojih su najznačajniji Karlovački dani piva, Ivanjski krijes, Dan grada i Karlovačko ljeto.
POTPORE TZ GRADA KARLOVCA
TZ grada Karlovca od 1995. godine kontinuirano daje potpore u financijskom i organizacijskom obliku
organizatorima raznih društvenih događanja u gradu. Kako bi se postigao što vedi efekt od
financijskih potpora, 2006. godine definiran je natječaj za dodjele potpora organizatorima priredaba,
s kriterijima.
Od 2008. godine započelo se s javnim pozivom za zaprimanje turističkih inicijativa koje su se odnosile
ne samo na organiziranje evenata i projekte civilnog sektora, ved i na poduzetničke ideje za turističke
proizvode. Kriteriji za dodjelu potpora za organiziranje evenata redefinirani su. Međutim, bez obzira
na pokušaj da se pomogne novim poduzetničkim idejama i dalje su uglavnom stizale zamolbe za
sufinanciranje događanja. S druge strane, TZ nema dovoljnu kadrovsku i financijsku snagu da bi se
udovoljilo svim zahtjevima i očekivanjima organizatora događanja, a broj događanja raste iz godine u
godinu. U 2011. godini potpore događanjima podijeljene su na potpore postojedim događanjima i
potpore novim događanjima za koje se ocijenilo da mogu doprinijeti turističkoj ponudi grada. U 2012.
godini TZ na temelju zaprimljenih prijava sufinancira 70.000 kuna za ukupno 14 događanja.
Predlaže se da TZ grada Karlovca definira Program dodjele bespovratnih sredstava75:
-
organizatorima događanja (fizičkim i pravnim osobama: udrugama, trgovačkim društvima,
obrtnicima i javnim ustanovama)
-
predlagateljima poduzetničkih inicijativa (fizičkim i pravnim osobama: trgovačkim
društvima i obrtnicima).
Programom trebaju biti definirani ciljevi, korisnici, iznos sredstava, namjena sredstava, prihvatljivost
troškova, način podnošenja zahtjeva, dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev, rok za podnošenje
prijava, kriteriji za ocjenu projekata, rangiranje, odobravanje projekata, rok za donošenje odluke,
objava popisa korisnika, rok za potpisivanje ugovora, način isplate sredstava, nadzor, obveze
korisnika sredstava.
TZ grada Karlovca Program treba ažurirati i usklađivati svake godine prilikom donošenja Programa
rada TZ.
75
Prijedlog je usklaĎen s novim Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja
turizma u 2012. godini Ministarstva turizma RH.
137
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca
Izradom Strategije razvoja turizma grada Karlovca stvara se osnova za dugoročno promišljanje
bududnosti grada, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje
gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na
ukupno sociokulturno okruženje. Stoga se javlja potreba za poticanjem svih zainteresiranih osoba i
institucija ne samo na raspravu, ved i na vede angažiranje u procesu izgradnje konkurentskoga i
prepoznatljivoga turističkog gospodarstva grada Karlovca. Kako bi se to ostvarilo, bilo bi potrebno:













Osigurati stimulativne mjere za financiranje izgradnje i unaprjeđenje smještajnih i drugih
turističkih kapaciteta te ostalih sadržaja turističke ponude,
Poticati sustav racionalnoga gospodarenja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima,
Poticati sustav zaštite okoliša i suzbijanja ekoloških onečišdenja,
Kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo tržišta (istraživanjem tržišta),
Priprema programa i podloge za financiranje iz različitih fondova EU,
Potpora u provedbi razvojnog programa turizma osiguranjem raznih komunalnih, prostornolokacijskih i sličnih olakšica turističkim subjektima,
Stručna i tehnička pomod privatnim poduzetnicima i domadinstvima,
Održavanje komunalnog sustava, reguliranje prometa, briga o uređenju parkova, pročelja
zgrada, spomeničke baštine, zemljišta, raznih manifestacija i turističkih atrakcija,
Poticati kreativnost, osposobiti se za nove izazove i kooperativnost u stvaranju integralnog
upravljanja turističkom ponudom,
Stvoriti ''strateške saveze'' za zajedničku promociju, kvalitetu i širenje ponude raznovrsnih
proizvoda i usluga,
Integralnim upravljanjem unaprijediti kvalitetu i sniziti troškove destinacije,
Poticati edukativne aktivnosti,
Razvijati suradnju sa stručnim i drugim udrugama civilnog društva koje imaju važne zadatke i
aktivnosti u promicanju turističke ponude u cjelini.
Na svim razinama potrebno je uskladiti aktivnosti i kontinuirano projektirati razne mjere i poticaje za
razvoj turističke destinacije grad Karlovac.
S obzirom na trenutnu pozicioniranost grada Karlovca na turističkom tržištu, namede se potreba
preuzimanja aktivne uloge Grada Karlovca u promicanju ''turističke klime'' te donošenje seta mjera
aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice grada
Karlovca te ostalih relevantnih subjekata.
Tablica 48: Mjere turističke politike
Opdi cilj
 Sustavom financijskih poticaja pozitivno bi se utjecalo na razvoj turističkog poslovanja na
području grada Karlovca.
 Stvaranje osnova za realizaciju projekata navedenih u Strategiji razvoja turizma grada
Karlovca.
 Promoviranje poboljšanja konkurentnosti raznih sektora aktivnosti (smještaj, hrana i pide,
organizatori aktivnosti, slobodna zanimanja – vodiči, lokalni umjetnici koji prodaju svoje
proizvode, itd.)
 Stvaranje turistički orijentiranog poslovanja.
 Otvaranje novih radnih mjesta.
138
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
 Poticanje poduzetništva.
Glavne naznake primjene
 Sustav mjera i poticaja treba biti raspoloživ do 2020. godine. Mogude je uvođenje novih ili
modificiranje mjera i poticaja.
 Otvoren je za pojedince i tvrtke čiji prihodi podliježu hrvatskim porezima.
 Uključenje javnog sektora u razvoj turizma.
 Lokalna vlast ima aktivnu ulogu u upravljanju razvojem.
Očekivani rezultati
 Povedanje investicijskih ulaganja koja su usmjerena na realizaciju predloženih projekata.
 Poboljšanje doživljaja i konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca.
 Poboljšanje ekonomskih performansi privatnog sektora.
Aktivnosti koje moraju biti uključene u sustav poticaja
 Nova investiranja prema ključnim smjernicama Strategije razvoja turizma grada Karlovca.
 Očuvanje i obnova objekata i imovine od kulturno-povijesnog značenja.
 Investiranje u aktivnosti namijenjene zaštiti okoliša.
 Stvaranje strateških saveza i destinacijskog menadžmenta.
 Izgradnja, obnova i prenamjena smještajnih objekata.
 Stvaranje stalnog zapošljavanja.
 Njegovanje tradicije.
 Očuvanje starih zanata.
Kriteriji procjene
 Nove investicije u smještajne kapacitete i turističke sadržaje koji su definirani Strategijom
razvoja turizma grada Karlovca.
 Etablirana tvrtka ili skupina tvrtki koja djeluje na području grada Karlovca.
 Prikazati realne financijske rezultate neto-gospodarske koristi za grad Karlovac.
 Pokazati sposobnost provođenja i održavanja predloženog projekta.
 Pružati dokaze za planirane rezultate i neto-gospodarske koristi za grad Karlovac.
 Pokazati spremnost k širenju poslovanja na nova tržišta ili biti dio brenda sa sličnim
ciljevima.
139
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 12: Aktivna potpora razvoju turizma – područja djelovanja Grada Karlovca
GRAD KARLOVAC
PROGRAMI PODRŠKE I
POTICAJA RAZVOJU
TURIZMA
Izvor: izradili autori
Edukacija
U turizmu sve počinje i završava s čovjekom. Kako operacionalizacija Strategije razvoja turizma grada
Karlovca podrazumijeva realizaciju ključnih razvojnih projekata, to znači i angažman lokalnih
stručnjaka, poduzetnika i svih onih koji imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na turistički razvoj.
Turizam je specifičan i nikada nije ograničen samo na poduzetnika i njegov poduzetnički projekt, ved
je turizam kao takav inkorporiran u svaki segment života lokalne zajednice na čijem se području
razvija. Stoga i programi edukacije za turizam trebaju biti shvadeni u najširem smislu riječi.
Podrazumijevaju niz aktivnosti koje za krajnji cilj imaju ovladavanje znanjima relevantnim za
poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i edukaciju najšireg stanovništva o učincima i prednostima
razvoja turizma, očekivanjima turista u pogledu opdih uvjeta u destinaciji. Dakle, za razumijevanje i
primjenu Strategije razvoja turizma grada Karlovca potrebno je sustavno organizirati radionice kako
bi se korisnici mogli osposobiti za provođenje predviđenih aktivnosti.
Osposobljavanje je potrebno provesti u prvome redu za osobe relevantne za destinacijski
menadžment u jedinici lokalne samouprave i turističkoj zajednici, turističkom gospodarstvu, ali i za
sve druge interesne skupine direktno ili indirektno uključene u pripremu i pružanje (dijela) turističkog
proizvoda destinacije. Uzimajudi u obzir navedeno te slijededi nabrojene i druge sadržaje, mogudnost
stjecanja nedostajudeg znanja treba ponuditi u obliku radionica/seminara sljededim ciljanim
skupinama:




Poduzetnicima i menadžerima
Zaposlenima u sustavu turističke ponude
Ostalim sudionicima na razini turističke destinacije
Lokalnom stanovništvu
Edukacija je vrlo važan činitelj ostvarivanja ciljeva definiranih razvojnim modelom Strategije razvoja
turizma grada Karlovca. Pravilno proveden sustav edukacije osigurava specijalizaciju i visok stupanj
profesionalnosti u obavljanju svih, a posebno specijalnih zadataka sudionika u turističkoj ponudi
140
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
grada Karlovca. Time se jamči visoka kvaliteta usluga, mjerena potrebama i željama kupaca onih
ciljanih tržišta kojima se turistička ponuda Karlovca usmjerava. Visoki profesionalizam uz istovremeno
isticanje značajki očuvane prirode i autohtone kulture zahtjevi su koje suvremeni turizam postavlja, a
edukacija ih mora slijediti.
Znanja i vještine, cjeloživotno obrazovanje shvadeno u najširem smislu riječi, uz pratede investicije u
različite segmente turističke ponude, ključni su preduvjet uspjeha na turističkom tržištu.
Financijski poticaji
U ovoj fazi razvoja turizma na području grada Karlovca preporuča se nastaviti s postojedim te
usvajanjem novih mjera kojima se omogudavaju poticajni investicijski uvjeti za ulaganja i realizaciju
turistički važnih projekata. Prema svojem sadržaju model razvoja i njegovo ostvarenje u najvedoj se
mjeri temelje na pribavljanju sredstava za ulagačke aktivnosti, odnosno za uspješno animiranje i
privlačenje domadih i stranih investitora kako bi uložili u razvojne projekte turizma na području grada
Karlovca.
U okviru proračunskih mogudnosti Grada Karlovca i interesa za poticanjem razvoja turizma na
njegovom području, a u cilju otvaranja mogudnosti za poduzetničke aktivnosti, zapošljavanje te
stvaranje kvalitetnijeg okruženja za život, predlaže se nastavak postojedih modaliteta potpore od
strane Grada (sufinanciranje turističkih projekata, uređenje grada u turističke svrhe, turistička
infrastruktura, manifestacije, projekt poticanja razvoja ruralnog turizma).
Zbog izuzetne važnosti za razvoj turizma na području grada Karlovca, ali i u kontekstu očuvanja
tradicijske graditeljske baštine, predlaže se daljnja mogudnost dodjele bespovratne kapitalne pomodi
od strane Grada pri kupnji, obnovi i uređenju tradicijskih kuda s ciljem njihova stavljanja u turističku
funkciju kao smještajnih objekata. Sredstva se trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim
se definira maksimalni iznos pomodi od strane Grada po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje
sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Grada Karlovca
raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.
Uz smještajne kapacitete na području grada Karlovca u ovom trenutku nedostaju drugi sadržaji
turističke ponude (npr. izvorni suveniri, stari zanati, sadržaji za šport i rekreaciju, prehrana i pide,
zbirke itd.). Primjenom Strategije razvoja turizma i njegovom promocijom u praksi očekuju se
inicijative i ulaganja u različite oblike sadržaja turističke ponude od strane investitora. Predlaže se
otvaranje mogudnosti dodjele bespovratne pomodi od strane Grada Karlovca pri realizaciji sadržaja
od izuzetnog značaja za razvoj turizma na području grada. Procjenu poduzetničke ideje i njena
značaja za turizam mora izvršiti relevantno tijelo formirano na razini Grada Karlovca. Sredstva se
trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomodi od strane
Grada po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje
odluke o ukupnim sredstvima Grada Karlovca raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.
Savjetodavne usluge
S obzirom na obilježja ulaganja u kapacitete i sadržaje turističke ponude na području grada Karlovca
realno je za očekivati da su lokalnim poduzetnicima od velike pomodi savjetodavne usluge vezane uz:



zakonsku regulativu
raspoložive izvore financiranja
druge relevantne informacije za realizaciju poduzetničkih projekata koji se tiču
ugostiteljstva i turizma.
141
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Pružanjem savjetodavne usluge s ciljem kvalitetne i profesionalne provedbe ciljeva i zadataka vezanih
uz aktivnu politiku razvoja turizma na području grada Karlovca osigurala bi se:
a) Profesionalna pomod lokalnim poduzetnicima pri realizaciji poduzetničkih ideja vezanih uz
turizam
b) Profesionalno savjetovanje potencijalnih investitora u sadržaje direktno ili indirektno vezane
uz razvoj turizma ili unaprjeđenje pretpostavki za njegov razvoj
c) Pomod i potpora pri pripremi i prijavi projektnih prijedloga na natječaje za sredstva iz
fondova Europske unije
d) Umrežavanje interesnih skupina na pojedinim projektima direktno ili indirektno vezanim za
razvoj turizma (različiti oblici partnerstva)
e) Sudjelovanje u osmišljavanju i realizaciji multidestinacijskih turističkih proizvoda grada i
gradova u okruženju
f) Pradenje pravne regulative iz područja turizma i ugostiteljstva te aktualizacija mogudnosti
financiranja
5.5.5 Programi raspoloţivi na razini fondova Europske unije
IPA – Instrument pretpristupne pomodi (izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje
programa i projekata Europske unije/ Ministarstvo financija)
Vremenski period: od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. godine
Opis mogudnosti financiranja
Instrument pretpristupne pomodi IPA za razdoblje 2007.-2013., zamjenjuje prijašnje programe
CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeda EU br. 1085/2006, a
njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi
programa su pomod državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u
njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.
Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomod u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije
skupine zemalja:
1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora i Srbija);
2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).
Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za
sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i
koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo
financija.
Program IPA sastoji se od sljededih pet sastavnica:
1.
2.
3.
4.
5.
Pomod u tranziciji i izgradnja institucija;
Prekogranična suradnja;
Regionalni razvoj;
Razvoj ljudskih potencijala;
Ruralni razvoj.
142
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U preostalom razdoblju do kraja 2013. najavljuje se još mogudnost sljededih otvaranja poziva za
natječaje:
IPA prekogranični program suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007.-2013. (IPA II Regionalna i prekogranična suradnja),
Korisnici: neprofitne pravne osobe osnovane javnim ili privatnim pravom u svrhu javnog i opdeg
interesa. Korisnici se moraju nalaziti unutar prihvatljivog područja, osim ako nije opravdano
drugačije.
Ukupan budžet: 3.6 milijuna eura za obje države
Maksimalni iznos sufinanciranja: 300.000 eura (85 % javnih sredstava).
Shema dodjele bespovratne pomodi iz investicijskog fonda za znanost i inovacije (IPA IIIc –
Regionalni razvoj)
Korisnici: neprofitne javne pravne osobe – visokoobrazovne ustanove i istraživačke organizacije
Prihvatljive aktivnosti:



Razvoj nužno potrebne infrastrukture u visokoobrazovnim ustanovama i istraživačkim
organizacijama;
Poboljšanje suradnje između poslovnog i znanstvenog sektora radi omogudavanja njihovog
efikasnog međudjelovanja sa svrhom boljeg služenja potrebama poslovnog sektora;
Povedanje ukupnih kapaciteta visokoobrazovnih ustanova, javnih istraživačkih organizacija i
poslovnog sektora vezano za istraživanje i razvoj te uspostava efikasnog umrežavanja među
njima.
Ukupni budžet: 5 milijuna eura
Pojedinačni iznos nepovratnih sredstava: najmanji iznos 50.000 eura i najvedi iznos 750.000 eura
Shema dodjele bespovratne pomodi za poslovnu infrastrukturu (IPA IIIc - Regionalna
konkurentnost)
Korisnici: neprofitne pravne osobe – jedinice lokalne ili regionalne samouprave, lokalne/regionalne
javne institucije, javna poduzeda ili turističke zajednice
Prihvatljive aktivnosti:



Razvoj temeljne poslovne i komunalne infrastrukture unutar ved postojedih poslovnih zona
gdje je manjak takve infrastrukture prepreka razvoju MSP;
Razvoj regionalnih ustanova koje pružaju usluge MSP-u kroz nabavku strojeva i opreme,
širenje i poboljšanje kvalitete usluga (informacijska mreža, zbrinjavanje i korištenje otpada);
Razvoj i poboljšanje javne turističke infrastrukture.
Ukupni budžet: 4,005 milijuna eura
Pojedinačni iznos nepovratnih sredstava: najmanji iznos 325.000 eura i najvedi iznos 1.000.000 eura
IPA prekogranični program suradnje Slovenija – Hrvatska, 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i
prekogranična suradnja),
Korisnici: neprofitne pravne osobe iz Slovenije i Hrvatske osnovane javnim i privatnim pravom u
143
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
svrhu javnog i opdeg interesa. Korisnici se moraju nalaziti unutar prihvatljivog područja, osim ako nije
opravdano drugačije. Minimalni uvjet je postojanje jednog partnera iz Hrvatske i jednog iz Slovenije;
maksimalni broj partnera nije ograničen
Ukupni budžet: 14.152.158 eura
Maksimalni iznos sufinanciranja: 2 milijuna eura (85 % javnih sredstava). Svaki slovenski partner mora
osigurati sufinanciranje od najmanje 5% iz vlastitog doprinosa, dok svaki hrvatski partner mora
osigurati sufinanciranje od najmanje 15% iz javnih sredstava
Info točka u Hrvatskoj: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i prekogranična suradnja),
Korisnici: javna tijela i privatne organizacije (uključujudi poduzeda)
Ukupni budžet: 75 milijuna eura
Maksimalni iznos sufinanciranja: 5 milijuna eura (85 % javnih sredstava)
Transnacionalni program SEE (Jugoistočni europski prostor),
Korisnici: javna tijela, tijela javnog prava i tijela privatnog prava. Subjekti komercijalnog karaktera
nisu pogodni za financiranje.
Ukupni budžet: 400.000 Eura
Maksimalni iznos sufinanciranja: 85 %
IPA V –Ruralni razvoj
IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio
IPA-e, čiji su osnovni ciljevi pomod državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama
u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje bududih EU
fondova.
IPARD Program 2007-2013 čini strategiju koja de se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim
područjima Hrvatske prepoznatim u analizi76 prednosti, slabosti, mogudnosti i opasnosti
poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj. IPARD program izradilo je Povjerenstvo za izradu
Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007.–2013.
Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:
 Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice;
 Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog
razvoja;
 Razvoj ruralne ekonomije.
Opdi ciljevi IPARD programa su u određenoj mjeri povezani s deklaracijama iz Lisabona i Gőteborga,
što se tiče potpore diversifikaciji ekonomskih aktivnosti, razvoja malog i srednjeg poduzetništva i
posebne skrbi za zaštitu okoliša.
IPARD mjere de dopuniti provedbu Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo. IPARD sredstva
su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. Ona su usmjerena
na održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i
pomodi im da postanu konkurentniji. Državni programi i IPARD sredstva dopunjuju jedni druge
omogudavajudi potrebne potpore raznim korisnicima uz podjelu ciljeva.
76
SWOT analiza http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD%20PROGRAM%20hrv.pdf
144
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
IPARD pomod de također doprinijeti održivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s
međunarodnom ekološkom praksom razvijanjem ruralne ekonomije, povedanjem prihoda i
omogudavanjem i osiguravanjem mogudnosti zapošljavanja u ruralnim područjima kako bi se
uravnotežile nejednakosti između regija i u usporedbi s urbanim područjima, kao i razvila i oporavila
osnovna ruralna infrastruktura, također i u ratom pogođenim područjima.
Zato je definiran po jedan specifični cilj po prioritetnom području koji de se učiniti funkcionalnim
putem odgovarajudih mjera:
Tablica 49: Specifični ciljevi po odabranom prioritetu
Prioritet
Poboljšanje tržišne učinkovitosti i
provedbe standarda Zajednice
Pripremne radnje za provedbu
poljoprivredno-okolišnih mjera i
lokalnih strategija ruralnog razvoja
Razvoj ruralne ekonomije
Specifični cilj
Jačanje i poboljšanje
poljoprivredne proizvodnje i
tržišnog kapaciteta
Jačanje i poboljšanje kapaciteta
provedbe obveznog pilot projekta
u poljoprivrednom okolišu i pristup
temeljen na LEADER-u
Stvaranje boljih životnih uvjeta u
ruralnim područjima poboljšanjem
ruralne infrastrukture i
promicanjem poslovnih aktivnosti.
Odgovarajuća mjera
Ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva kako bi ih se
rekonstruiralo i približilo standardu
Zajednice.
Ulaganje u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribarskih
proizvoda kako bi se te aktivnosti
rekonstruirale i približile
standardima Zajednice
Radnje za poboljšanje okoliša i
krajolika
Priprema i provedba lokalnih
strategija ruralnog razvoja
Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture
Diversifikacija i razvoj ruralnih
ekonomskih aktivnosti
Mjera potpore: Tehnička pomod, informativne i promidžbene kampanje
Izvor: MPRRR, 2007
Kohezijska politika
Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska de kao punopravna članica sudjelovati u
kohezijskoj politici Unije. Kohezijska politika ved je neko vrijeme druga financijski najznačajnija
zajednička politika Europske unije, a iznosi više od tredine proračuna EU-a.
Ova je politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica,
odnosno regija Europske unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i
Kohezijskog fonda čija de značajna sredstva namijenjena razvoju tada modi koristiti i Republika
Hrvatska. Ova je potpora znatno vedeg financijskog opsega od trenutno dostupnih instrumenata
pretpristupne pomodi (Phare, ISPA, SAPARD, IPA), a predstavljat de izuzetno veliku mogudnost za
razvoj zemlje.
145
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tri prioritetna cilja – konvergencija77, regionalna konkurentnost i zapošljavanje78 te teritorijalna
suradnja79 – predstavljaju osnovu za zemljopisnu prihvatljivost i korištenje sredstava.
Cilj je ove politike ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju, odnosno ujednačen razvoj unutar
Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju
razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a, kao i promicanju ukupne konkurentnosti
europskog društva i gospodarstva.
Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU:



Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF)
Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
Slika 13: Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU
77
Cilj konvergencije usmjeren je na smanjivanje razlika u razvoju izmeĎu zemalja članica i regija EU-a,
poboljšavanjem uvjeta za rast i zapošljavanje kroz povećanje kao i unaprjeĎenje kvalitete ulaganja u fizički i
ljudski kapital, u razvoj inovacija i društva znanja te administrativnu učinkovitost.
78
Cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja usmjeren je na jačanje konkurentnosti i privlačnosti pojedinih
regija te rast zapošljavanja putem predviĎanja gospodarskih i društvenih promjena.
79
Cilj europske teritorijalne suradnje usmjeren je na jačanje prekogranične suradnje kroz zajedničke lokalne i
regionalne inicijative, kroz aktivnosti koje ubrzavaju cjelovit teritorijalni razvoji.
146
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Izvor: Obrada autora
Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument EU-a za ostvarivanje strateških
ciljeva politike zapošljavanja. Osnovan je Rimskim ugovorom 1957., a primljen od 1960. godine, što
ga čini najstarijim strukturalnim fondom. U početku su se njegova djelovanja ograničavala na povrat
dijela rashoda zemljama članicama Zajednice, koji je bio usmjeren na profesionalno smanjenje
nezaposlenosti. Danas fond prati odluke o zapošljavanju, olakšava pristup tržištu rada i mobilnost
radnika u okviru EU-a te ulaže u programe profesionalnog osposobljavanja i socijalno uključivanje
najranjivijih društvenih kategorija. Sredstvima fonda sufinanciraju se projekti u pojedinim regijama
Unije, koje imaju problema s vedom nezaposlenošdu, a posebno se pomažu regije zaostale u razvoju,
regije pogođene dugotrajnom nezaposlenošdu i regije koje imaju problema s uključivanjem mladih na
tržište rada. Za razdoblje 2007.-2013. fond raspolaže proračunom od 75 milijardi eura.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te
smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne
investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i
srednjeg poduzetništva. Fond nudi dodatnu pomod za aktivnosti nacionalnih javnih vlasti s ciljem
razvoja regija koje zaostaju u ekonomskom razvoju ili su u znatno nepovoljnijem geografskom ili
drugom položaju. Proračun fonda je 201 milijardu eura za razdoblje 2007.-2013. godine.
Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), za razliku od prethodnih, strukturalnih fondova, opdenito je
određen za financiranje projekata kojima je cilj osiguranje poboljšanja ekonomske kohezije u okviru
EU-a, ali za najsiromašnije zemlje članice (a ne regije). Financira projekte kojima se unaprjeđuje okoliš
i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio transeuropske prometne mreže. Na
sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80-85% pravo imaju države članice čiji je bruto domadi
proizvod per capita ispod 90% prosjeka EU i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije
prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te,
nakon proširenja u 2004. i 2007. godini, i novim državama članicama Unije.
Bududa kohezijska politika – postojedi regionalni programi financiranja biti de aktivni do 2013. godine.
Ved su razmotrene opcije za kohezijsku politiku poslije 2014. godine. Ova razmatranja povezana su sa
širim kontekstom europskog proračuna i strategije ''Europa 2020''. Prijedlozi zakona kohezijske
politike za razdoblje 2014.-2020. usvojeni su 6. prosinca 2011. od strane Europske komisije. O
prijedlozima de se raspravljati na Vijedu i u Europskom parlamentu tijekom 2012.-2013. Nova bi
pravila trebala stupiti na snagu 2014. godine.
Opcije za reforme - u Petom kohezijskom izvještaju, usvojenom u studenome 2010. godine, iznesene
su ideje o tome kako se kohezijska politika može reformirati, uključujudi:







Usredotočivanje na resurse nekoliko prioriteta koji su usko povezani sa strategijom ''Europe
2020'';
Definiranje jasnih i mjerljivih ciljeva;
Jačanje regulatornih i institucionalnih okvira;
Povedanje iskoristivosti utjecaja na učinak ulaganja;
Financiranje privatnog sektora;
Pojednostavljenje pravila upravljanja/menadžmenta;
Koncentriranje na najsiromašnije države članice i regije.
147
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
6 RAZVOJNI PROJEKTI
Uzimajudi u obzir definiranu viziju te postavljene ciljeve razvoja turizma grada Karlovca, potrebno je
utvrditi ključne projekte čijom de se realizacijom postidi strateški cilj razvoja turizma grada Karlovca, a
to je transformacija grada iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju.
Slika 14: Repozicioniranje grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti samom odabiru i definiranju ključnih projekata, naime
potrebno je izdvojiti one projekte koji de rezultirati izuzetnom privlačnom snagom za turiste te na
taj način promijeniti percepciju postojedih i potencijalnih turista vezanu uz grad Karlovac. Osim
navedenog, realizacija ključnih razvojnih projekata trebala bi potaknuti realizaciju i ostalih projekata
koji su iznimno važni za grad Karlovac i razvoj turizma. Također je neophodno istaknuti kako su,
primjerice, projekti izgradnje novih objekata u gradovima prije svega višenamjenski, odnosno
namijenjeni i lokalnom stanovništvu i turistima. Ova činjenica omogudava njihovo racionalnije
korištenje.
Kako bi se ključni projekti u konačnici i realizirali i time potaknuli realizaciju svih ostalih projekata,
njihovo definiranje zahtjeva sudjelovanje svih dionika koji su neposredno ili posredno uključeni u
razvoj turizma grada Karlovca. Upravo je iz tog razloga organiziran niz radionica na kojima su aktivno
sudjelovali svi zainteresirani za daljnji razvoj turizma u gradu. Izuzetno je važno da se oko ključnih
razvojnih projekata postigne konsenzus svih dionika (javni sektor, privatni sektor, tredi sektor, lokalno
stanovništvo) jer je jedino u tom slučaju mogude očekivati realizaciju razvojnih projekata i postizanje
zadanih ciljeva razvoja turizma u gradu Karlovcu (slika 12).
148
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 15: Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte
Izvor: Izrada autora
Grad Karlovac zajedno s TZ grada trebao bi biti podrška definiranim razvojnim projektima, dok
odgovornost za suradnju, održivost, kvalitetu i konkurentnost leži na svima, kako na javnom tako i na
privatnom sektoru.
6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata
Utvrđena matrica turističkih proizvoda u 2020. godini upuduje na stratešku usmjerenost grada prema
sljededim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu atraktivnosti i srednju i veliku razinu
konkurentnosti:
1)
2)
3)
AKTIVNI ODMORIŠNI TURIZAM
SPORTSKO REKREACIJSKI I ZDRAVSTVENI TURIZAM
KULTURNI TURIZAM.
149
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U proceduri eventualnog nastajanja novih strateških projekata diferencijacije ili izmjeni postojedih
projekata najvažniji kriterij treba biti da su projekti odnosno izmjene u skladu sa navedenim oblicima
turizma.
Prilikom odabira pojedinih projekata važno je utvrditi određene kriterije koji trebaju biti ispunjeni.
Slijedom toga, postavljeni su sljededi kriteriji za odabir projekata:
A.
B.
C.
D.
E.
F.
odabir razvojnih projekata podržava viziju razvoja grada Karlovca
odabir razvojnih projekata podržava ciljeve razvoja turizma grada Karlovca
razvojni projekti doprinose repozicioniranju destinacije
odabir razvojnih projekata podiže kvalitetu života lokalnog stanovništva
odabir razvojnih projekata koji su ekonomski, društveno i ekološki održivi
odabir razvojnih projekata koji u sebi imaju karakteristike inovativnosti
S obzirom na odabrani model razvoja i potrebu za repozicioniranjem grada Karlovca na turističkom
tržištu, utvrđene su dvije razine projekata:
-
projekti diferencijacije grada Karlovca
projekti iznimnog značaja za grad Karlovac
Na osnovi tako postavljenih kriterija u nastavku se navode ključni razvojni projekti, odnosno ključni
projekti diferencijacije grada Karlovca koji daju bazu za repozicioniranje destinacije te realizacija kojih
je na određeni način i preduvjet za realizaciju svih ostalih projekata. Iz toga proizlazi da su niže
navedeni ključni projekti u funkciji realizacije odabranog modela razvoja turizma grada Karlovca.
6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca
Projekti diferencijacije odnose se na ključne projekte koji su jedinstveni za grad Karlovac i koji na
svojevrstan način obilježavaju grad, odnosno na one projekte po kojima bi se grad Karlovac razlikovao
od drugih destinacija i na temelju kojih se gradi imidž grada Karlovca.
Sukladno navedenom, definirane su tri ključne mikrodestinacije diferencijacije grada Karlovca, te
ključni pojedinačni projekti koji u značajnom smislu trebaju obilježiti ponudu grada Karlovca.
Turističke mikrodestinacije grada Karlovca:
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA
Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca:
 PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR
 SLATKOVODNI AKVARIJ
150
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
 VOJNA BAŠTINA
 PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA
Realizacija navedenih projekata rezultirala bi oživljavanjem i iniciranjem niza drugih projekata koji bi
svi zajedno doprinijeli osnovnom cilju razvoja turizma grada Karlovca, odnosno prelasku iz tranzitne u
destinaciju ugodnu za boravak. Realizacijom ključnih projekata povedala bi se atraktivnost grada
Karlovca. Iz tog razloga potrebno je započeti politiku diferencijacije područja grada zbog
djelotvornijeg komuniciranja s ciljanim tržištima čime bi se u konačnici stvorio željeni imidž na
turističkom tržištu.
Slika 16: Turističke mikrodestinacije grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
U zavisnosti od stavova investitora ili novonastalih okolnosti projekti su podložni
modificiranju u pojedinim segmentima.
U tablicama koje slijede iznose se osnovna obilježja navedenih turističkih mikrodestinacija. U
zavisnosti od određenog trenutka, interesa investitora kao i odluka lokalne samouprave, u okviru
monitoringa ove Strategije moguda je modifikacija istih.
151
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Zvijezda kao jedan od najznačajnijih simbola grada Karlovca
predstavlja izniman turistički resurs s velikim potencijalom
prerastanja u bududnosti u jednu od glavnih turističkih atrakcija
grada. S obzirom na činjenicu kako je Zvijezda još uvijek neiskorišten
potencijal, jer nije odgovarajude turistički valorizirana, javlja se
potreba za osmišljavanjem programa koji de je podidi na razinu
atrakcije.
Na ovom području potrebno je ponuditi:




sadržaje vezane uz interpretaciju
sadržaja na inovativan način
suvenirnice
galerije
ugostiteljske objekte
kulturno-povijesnih
Cilj je pružiti turistima i posjetiteljima jedinstveni doživljaj i zabavu
kroz edukaciju, osvještavanje o jedinstvenosti destinacije,
neposredno uključivanje turista u tradicijske znamenitosti,
ukazivanje na stoljetnu kulturu i ključne povijesne događaje.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Prostorno-planska dokumentacija; konzervatorska podloga
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Suglasnost svih zainteresiranih strana
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
Od 2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Imovinsko-pravna dokumentacija
Konzervatorska podloga
152
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Stari grad Dubovac jedan je od najznačajnijih kulturno-povijesnih
spomenika grada Karlovca i predstavlja prepoznatljiv simbol grada.
Bududi da nije postojao planski dokument koji bi razradio jasne
odrednice o programskoj osnovi, sadržajima, korisnicima, nositeljima
upravljanja i mogudim izvorima financiranja koji bi rezultirali
održivim upravljanjem objekta, 2009. godine izrađen je dokument
''Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac''.
S obzirom na činjenicu kako postava Starog grada Dubovca trenutno
ne prati trendove suvremene prezentacije i kako ima prostora za
osuvremenjivanje ponude, potrebno je realizirati projektne ideje iz
postojede Studije jer bi se njihovom realizacijom povedali turistički
promet, potrošnja i broj turističkih agencijskih grupa. Navedena
Studija sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal
Starog grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog
identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac i specifičnosti
njegove ponude te istovremeno ističe važnost doprinosa Starog
grada Dubovca u repozicioniranju grada Karlovca kao posebne i
jedinstvene turističke destinacije.
Dinamična i autentična ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se
oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se temelji na
povijesnom identitetu Dubovca. Stoga Dubovac predstavlja idealnu
lokaciju za različita događanja te smještanje raznih kulturnih i
ugostiteljskih sadržaja. Jedinstvenost prostora i zadržavanje dijela
objekta u funkciji muzejsko-izložbenog prostora omogudava
koncipiranje ponude Starog grada Dubovca kao turističke atrakcije i
multimedijalnog centra otvorenog za različita događanja usmjerena
na različite ciljane skupine.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Konzervatorska podloga
Izvor financiranja:
Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2012./2020.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
153
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA
Atrakcija, infrastruktura
Vode predstavljaju jednu od temeljnih privlačnosti za dolazak i
boravak turista u destinaciji. Upravo su vode te koje obilježavaju
grad Karlovac i koje su sastavni dio percepcije u očima potencijalnih
turista. Stoga je, u kontekstu valorizacije grada Karlovca, posebno
važna turistička mikrodestinacija Korana. Rijeka Korana teče kroz
gotovo sam centar grada Karlovca. S obzirom da je u tom dijelu
svoga toka vrlo pitoma i blaga postoji veliki broj aktivnosti koje se
mogu realizirati uz obalu rijeke ali i na samoj rijeci. Ponuda u okviru
turističke mikrodestinacije Korana, osim što bi doprinijela
obogadivanju turističke ponude grada Karlovca, značajno bi
doprinijela i kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Turistička mikrodestinacija Korana obuhvada:
Kratki opis:
- „Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) koji je planiran
Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca
- Foginovo kupalište (dovršetak obnove, proširenje, dodatni sadržaji)
- slatkovodni akvarij
- Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla
- školsku sportsku dvoranu Mladost s pripadajudim sadržajima (stari
atletski stadion, tenis tereni, sprave za vježbanje)
- hotel Korana (neophodna obnova)
- hotel Korana Srakovčid,
- gradsko kupalište na desnoj obali Korane
- šetnicu na Korani od mosta do mosta s raznim sadržajima (trim
staza, ostala komunalna infrastruktura isl.)
- Vrbanidev perivoj
- Vunsko polje
- arboretum Šumarske škole Karlovac.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Izvor financiranja:
Javno, javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2013./2014.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Izostanak obnove hotela Korana što vizualno bitno degradira prostor
cijele mikrodestinacije Korana
154
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Uz prethodno navedene iznimno značajne turističke mikrodestinacije: Zvijezda, Dubovac i Korana, za
grad Karlovac se ističu još četiri specifična projekta destinacije: Pivski prezentacijski centar,
slatkovodno akvarij, vojna baština te prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla.
Slika 17: Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Navedeni projekti po svojim obilježjima trebaju bitno markirati ponudu grada Karlovca i činiti ju
posebnom i drugačijom od konkurencije te se upravo iz toga razloga posebno izdvajaju unatoč tome
što de neki od njih saživjeti u okviru ranije spomenutih turističkih mikrodestinacija.
155
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR
Atrakcija, infrastruktura
Projekt je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu
koja datira još od 18. stoljeda, stoga grad predstavlja idealnu lokaciju
za Pivski prezentacijski centar koji bi kao takav bio jedinstven u
Hrvatskoj. Zbog snažnog brenda Karlovačkog piva koji je prepoznat i
kao autentičan karlovački proizvod logično je razvijati i turistički
brend grada zasnovan na pivu i pivarstvu. Projektom bi se
nadogradio imidž Karlovca kao grada piva. Osnovna svrha pivskog
prezentacijskog centra jest na kreativan način upoznati sve
zainteresirane s dugom tradicijom pripravljanja piva na području
grada Karlovca.
Pivski prezentacijski centar uključuje:




Kratki opis:
interpretacijsku cjelinu – način proizvodnje piva
povijesnu tradiciju proizvodnje piva
gift shop – vezan uz tematiku piva
veliku pivnicu
Realizacija ovog projekta potaknula bi niz poduzetničkih aktivnosti
na cijelom području grada jer se na sam projekt Pivskog
prezentacijskog centra nadovezuje otvaranje lokalnih pivnica na
području cijelog grada Karlovca (privatna inicijativa), uz primjerenu
gastronomsku ponudu.
Jedna od ključnih značajki Pivskog prezentacijskog centra trebala bi
biti inovativnost i korištenje najmodernije tehnologije multimedije
čime de se osigurati atraktivna i suvremena prezentacijska razina.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Odabir lokacije
Izvor financiranja:
Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2014.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Nedovoljno inovativni način prezentacije, što bi umnogome umanjilo
interes potencijalnih posjetitelja.
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
156
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
SLATKOVODNI AKVARIJ
Atrakcija, usluge
Slatkovodni akvarij predstavlja ključnu atrakciju s izrazito visokom
privlačnom snagom i kao takav odlično se uklapa u imidž grada
Karlovca kao grada na četiri rijeke.
Akvarij riječnih riba predstavlja atrakciju koja u Republici Hrvatskoj,
ali i na širem području ne postoji.
Akvarij bi po uzoru na slične objekte u svijetu u svom sklopu imao:



Kratki opis:
suvenirnicu
muzej o rijekama
prezentacijsku dvoranu (filmovi)
Suvenirnica – trebala bi biti tematski vezana uz rijeke i vode opdenito
te uz sam grad Karlovac.
Muzej o rijekama – lenta vremena na kojoj bi bili označeni svi važniji
događaji vezani uz pojedinu rijeku, ali i izloženi predmeti koji su kroz
povijest bili vezani uz sve rijeke grada Karlovca.
Uz muzej bi bila smještena soba za prikazivanje kratkih edukativnih
filmova o rijekama.
Realizacija ovog projekta, uz ključni uvjet da je projekt realiziran na
iznimno visokoj tehnološkoj i prezentacijskoj razini, svakako de
pridonositi proizvodnoj diferencijaciji grada Karlovca i produženju
sezone turističkog poslovanja.
Realizacija ovog projekta izuzetno podupire percepciju grada
Karlovca kao grada na četiri rijeke, grada voda.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Prostorno-planska dokumentacija
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2014./2015. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Dug period za prikupljanje sve potrebne dokumentacije
(administrativne prepreke), velika investicija, imovinsko-pravna
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
157
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
dokumentacija
Projekt:
Namjena:
VOJNA BAŠTINA
Baština, usluge
Kratki opis:
Grad Karlovac u svojoj daljoj, ali i bližoj povijesti imao je dodira s
ratnim događajima. Bududi da su se na tom području događali
iznimno značajni događaji za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, vrlo je
važno ove momente na prikladan način osmisliti i prezentirati kako bi
se kroz zanimljivu ''šetnju'' gradom svi zainteresirani turisti, učenici,
studenti i znatiželjnici upoznali s poviješdu kako grada Karlovca, tako
i Hrvatske.
Uz obnovu vojnih zgrada na Turnju, projekt obuhvada i:






muzej oružja
osmišljavanje mreže povijesnih ruta vezanih uz vojnu
tematiku
kino dvoranu
osmišljavanje interpretacijskih punktova
osmišljavanje događaja tematski vezanih uz povijesna vojna
zbivanja na području grada Karlovca
suvenirnicu
Bogata vojna povijest i vojna baština grada Karlovca, koja je kao
takva jedinstvena na ovom području, predstavlja turistički
nedovoljno iskorišten potencijal koji bi se ovim projektom
valorizirao.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Prostorno planska dokumentacija
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Sukob koncepcija oko namjene i uređenja zemljišta, imovinskopravna dokumentacija
158
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Nikola Tesla je jedan od znanstvenika u samom vrhu svjetske
povijesti te je zbog toga idealna osoba za brendiranje grada
Karlovca. Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla zamišljen je kao
mjesto gdje de se prikazati ukupan život tog velikog znanstvenika.
Isto tako, jedan dio centra biti de odvojen za inovatore koji de, osim
prostorija za rad u centru, imati i prostorije za prezentiranje svojih
inovacije. Organizirati de se razne tematske susrete na kojima de se
razvijati kreativnost mladih ljudi. U tom prostoru otvoriti de se i
multimedijalni centar što de predstavljati turistički atraktivno i
privlačno mjesto za sve zainteresirane posjetitelje.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Suglasnost svih zainteresiranih strana
Prostorno-planska dokumentacija;
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
Od 2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Imovinsko-pravna dokumentacija
159
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac
U nastavku je naveden niz projekata (odnosno projektnih ideja80) koji su također značajni za
unaprjeđenje turističke ponude grada Karlovca, a čija bi realizacija bila logičan dio ili slijed realizaciji
ključnih projekata diferencijacije grada.
 Tematski vodeni park
 Otvaranje i aktualizacija muzeja, izložbi, galerija
 Istraživanje mogudnosti izvora mineralnih voda u okolici Karlovca u svrhu iskorištavanja u
hidroterapiji i komercijalnoj turističkoj prodaji
 Identifikacija i obnova linije čardaka od Turnja na jug, sjever i istok Koranom, Mrežnicom i
Kupom
 Sustav biciklističkih staza u gradu (urbani i ruralni dio, posebno uz rijeke, te njihovo
povezivanje s postojedim biciklističkim stazama na razini Karlovačke županije)
 Pješačke staze
 Obiteljski hoteli/pansioni
 Obnova hotela Korana
 Auto kamp
 Izvorni suvenir
 Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu
kombinaciju različitih sadržaja)
 Obnova parkova i parkovne infrastrukture
 Pivnica u gradu (Zvijezda ili Korzo, Promenada i sl.) koja bi prezentirala povijest karlovačkog
piva i promovirala karlovačko pivo kao brend (bez obzira na pivski prezentacijski centar)
 Komercijalizacija dvorišta muzeja s različitim sadržajima (suvenirnica, kafid i sl.)
 Sajam autohtonih proizvoda i starih zanata
 Izrada makete utvrda iz svih ratova na području grada
 Uređenje centralnog gradskog trga
 Uređenje i modernizacija željezničkog kolodvora
 Uređenje i modernizacija autobusnog kolodvora
 Hostel
 Dodatna edukacija turističkih vodiča za vođenje grupa na temu vojne povijesti
 ''Tematska ruta'' – šetnica karlovačke povijesti
 Turistička signalizacija za pješake
 Uređenje šetnice na Crnoj promenadi
 Drveni čamci na Kupi i Korani i pristaništa
 Turistički brod i pristanište na Kupi
 Tematske šetnice uz Koranu i Kupu do Starog grada Dubovca
 Karlovačko ljeto – sustav organizacije i marketinga događanja ljeti (Zvijezda, Foginovo,
Dubovac)
 Revitalizacija Vunskog polja u športsko-rekreacijski centar
 Hrvatski izumi kao tematski turistički proizvodi
 Međunarodni studentski stručni forum
Realizacija navedenih projekata također je vrlo značajna za repozicioniranje Karlovca na turističkom
tržištu, a s obzirom na specifičnosti pojedinih projekata izvor ulaganja može biti javni sektor ili
80
Radi se o idejama koje su prikupljane prije, za vrijeme i poslije druge javne rasprave od sudionika iz javnog,
privatnog i civilnog sektora.
160
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
privatni investitor/i. Kod određenih projekata nedvojbeno se očekuje potreba za implementacijom
modela javno-privatnog partnerstva.
6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja
Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je uspostaviti Bazu projektnih ideja, čiji je cilj učinkovito
planiranje i detaljno pradenje provedbe aktivnosti. Baza predstavlja službeni registar projektnih ideja
za turizam područja grada. U Bazu de se unositi podaci o razvojnim projektima ili pak projektnim
idejama, a predlagatelji i/ili nositelji mogu biti iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora ili
kombinirano u partnerstvima. Baza de davati uvid u stupanj provedbe Strategije, kao i podlogu za
pripremu godišnjih programa rada pojedinih institucija iz javnog sektora, ali može biti i kvalitetan
temelj za naredno programsko razdoblje nakon 2020. godine.
Vođenjem baze projektnih ideja treba se baviti koordinator provedbe Strategije (definirano u
poglavlju 8). Potrebno je kreirati jedinstven obrazac putem kojeg de se prikupljati osnovni podaci
(prijedlog obrasca s osnovnim podatcima u Prilogu 2). Također, potrebno je redovito provoditi
informativnu kampanju o procesu prikupljanja i ažuriranja same Baze. Kampanja bi se trebala
provesti putem javnih glasila, elektroničkih medija ili direktnim kontaktom koordinatora s razvojnim
dionicima, a ujedno de služiti i kao sredstvo za komunikaciju cijele Strategije, s kojom projektne ideje
trebaju biti usklađene. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja treba biti dostupan na internetu
tijekom cijle godine, a pojačana promidžba predlaže se jednom godišnje ili kvartalno. Istim tempom
trebala bi se revidirati i Baza projektnih ideja, što je također posao koordinatora Strategije. Obrazac
za prikupljanje projektnih ideja treba biti javno dostupan na web stranicama TZ grada Karlovca,
Grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Razvojne agencije Karlovačke županije te Obrtničke i
Gospodarske komore.
Koordinator Strategije kontinuirano treba provoditi detaljnu analizu prikupljenih projektnih ideja koje
tek treba razrađivati u projekte. Potrebno im je odrediti sadržaj, iznose, razinu pripremljenosti te
druge pokazatelje koji de ocijeniti koliko su određene ideje pripremljene i prioritetne za razvoj
područja i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, koordinator Strategije treba podnijeti
izvješde Turističkom vijedu TZ grada Karlovca, u čijem radu redovito treba sudjelovati i predstavnik
gradske uprave zadužen za turizam. Turističko vijede potom odlučuje o novim projektima ukoliko bi
nositelj bila TZ grada Karlovca, a u slučaju da se predlažu drugi nositelji, daje preporuku gradu
Karlovcu za tehničku potporu, a prijaviteljima pismo potpore koje im služi za javljanje na natječaje.
Kako bi koordinator mogao sastavljati kvalitetna izvješda, potrebno je odrediti kriterije koje donosi
Turističko vijede TZ grada Karlovca u suradnji s gradskom upravom, odnosno upravnim odjelom
zaduženim za turizam, ali i upravnim odjelom za društvene djelatnosti.
161
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA
– PRISTUP DESTINACIJSKOM MARKETINGU
Destinacijski marketing odnosi se na taktičke elemente, a nastavlja se na prethodna poglavlja koja su
regulirala strateški pristup razvoju karlovačkog turizma. U petom poglavlju definirani su razvojni
ciljevi, izrađena je analiza vanjskih i unutrašnjih faktora na temelju koje su uočeni trendovi, osobine
konkurencije te potrebe i navike korisnika. Definiran je razvojni model u kojem su pobrojani
prioriteti. Novim pozicioniranjem određeno je mjesto grada Karlovca na turističkom tržištu. Na
temelju pozicioniranja marketing plan treba postaviti marketinške taktike.
Premda se pri izradi koncepta destinacijskog marketinga grada Karlovca djelomično može rukovoditi
smjernicama iz Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma koji je izrađen za razdoblje 2010.2014. godine, potrebno je sagledati destinaciju Karlovac kao zasebnu cjelinu kako bi se predložile
konkretne marketinške taktike.
U petom poglavlju, odnosno u dijelu gdje se navode ciljevi razvoja turizma, dani su ključni marketing
ciljevi kojima se treba rukovoditi za postizanje definiranih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva razvoja
turizma.
CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju
CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješdu
CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru
CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom
Potrebno je staviti naglasak na partnerstva koja trebaju biti prisutna u svim područjima jer de
sinergijsko djelovanje svih subjekata u turizmu sigurno dati bolje rezultate od pojedinačnih.
Partnerstva mogu biti na razinama privatno-privatnoga (između različitih sudionika turističke
ponude), javno-privatnoga (između turističke zajednice i različitih sudionika turističke ponude,
između tijela lokalne uprave i samouprave zaduženih za turizam i različitih sudionika turističke
ponude, između tijela lokalne uprave i samouprave zaduženih za turizam i udruga specijalnih
interesa), ili javno-javnoga (između jedinica lokalne uprave i samouprave i turističke zajednice, ili s
Hrvatskom turističkom zajednicom i drugo). U uvjetima sve vedeg broja malih i srednjih poslovnih
sustava (SME), njihovo djelovanje treba objedinjavati kako bi se postiglo uspješnije pozicioniranje na
turističkom tržištu.
Marketing plan treba sadržavati prijedloge individualnih i/ili grupnih izleta u Karlovac, od
jednodnevnih i dvodnevnih izleta do onih višednevnih, kako bi napori pojedinih turističkih agencija
bili u suglasju sa strateški zadanim ciljevima, i kako bi se olakšala provedba marketinških taktika.
Predlaže se da se Strateški marketinški plan turizma grada Karlovca donosi za četverogodišnja
razdoblja te da se izrađuje u Turističkoj zajednici grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZGK), a svakako
treba biti usklađen sa Strateškim marketing planom hrvatskog turizma kojeg de Hrvatska turistička
zajednica donijeti za naredno razdoblje.
Navedeni strateški planovi trebaju biti osnova za TZGK pri donošenju godišnjih programa rada,
odnosno financijskih planova. Spomenuti planovi provodit de se u projektnom i procesnom obliku.
162
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Procesi de sadržavati grupe projekata (npr. proces turističke valorizacije Zvijezde sadrži desetke
projekata).
Za potrebe izrade marketing planova svakako je potrebno provesti istraživanja stavova i navika
potrošača, konkurencije i trendova te kontinuirano pratiti kvalitativne i kvantitativne podatke o
posjetiteljima destinacije.
Marketinške taktike za turističke proizvode planirat de se na temelju postojedih resursa, izabranih
prioritetnih pravaca i očekivanja posjetitelja. Jednom godišnje, odnosno najkasnije do kraja listopada
tekude godine za sljededu godinu, TZGK-u de ponuditelji dostavljati prijedloge turističkih inicijativa
koje potencijalno mogu prerasti u turističke proizvode. TZGK de dodjeljivati bespovratne potpore
određenom broju ponuditelja, ali i provoditi kontinuirano savjetovanje, odnosno upudivati
ponuditelje na strateški zadane pravce razvoja proizvoda, a u skladu s opdim interesima destinacije.
Planiranje i provedbu projekata koji de rezultirati turističkim proizvodima obavljat de javni,
gospodarski i civilni sektor. Investiranje u turističke proizvode realizirat de ponuditelji vlastitim
sredstvima, kreditima, potporama iz javnog sektora ili sredstvima EK ukoliko se javljaju na natječaje
EU fondova. Pisma potpore prijaviteljima turističkih inicijativa za uvođenje novih turističkih proizvoda
prilikom javljanja na natječaje može davati TZGK, Grad Karlovac, Karlovačka županija ili TZ Karlovačke
županije.
TZGK nastavit de s aktivnostima anketiranja posjetitelja događanja i turista/izletnika, što je
definirano programom rada TZGK-a kao trajna aktivnost. Marketing plan treba analizirati postojede
metode i aktivnosti i definirati poboljšanja istih ukoliko su potrebna. Rezultati istraživanja bit de
korišteni za cjelokupno poslovanje TZGK-a, a posebno za marketing planove.
Prodaju turističkih proizvoda obavljaju: agencije, HORECA kanali (hoteli, restorani, kafidi),
iznajmljivači soba, event kanali te ostali sadašnji i bududi kanali prodaje koji de se pojaviti u vremenu
trajanja ove strategije. Turistički proizvodi prodavaju se na mjestu pružanja usluge, putem posrednika
te na različite tehnološke načine. TZGK ne vrši prodaju turističkih usluga, ved odgovara na upite
potencijalnih gostiju, odnosno daje turističke i servisne informacije te usmjerava upite na ponuđače
turističkih proizvoda.
Destinacija se promovira putem integrirane marketinške komunikacije koja bi se trebala sastojati od
elemenata: oglašavanja u klasičnim i novim medijima (novine, časopisi, TV, radio, jumbo, internet,
mobilno oglašavanje, plakati), unaprjeđenja prodaje (cjenovni bonusi, motivacijska putovanja,
karlovačka turistička kartica), osobne prodaje (organizacija sastanaka s ključnim korisnicima),
publiciteta (članci, TV i radijske emisije), odnosa s javnošdu (objave za medije i press konferencije) te
direktne komunikacije (dopisi).
Predlaže se sagledati i promociju u odnosu na mjesto aktivnosti, u okviru jednog ili kombinacije
sljededih elemenata: na mjestu aktivnosti, pokraj mjesta na kojem se odvija aktivnost, udaljena
promocija. Također, promociju se može planirati i prema vremenu: kontinuirano, povremeno u
valovima (pravilnim ili nepravilnim, npr. svaki prvi tjedan u mjesecu) te povremeno prema
definiranim potrebama korisnika.
Osnova za planiranje promocije su konkurentske prednosti. Ovisno o fazi životnog ciklusa proizvoda
(uvođenje, rast, zrelost, pad) razlikuje se: informiranje, nagovaranje te podsjedanje. Prema kriteriju
složenosti promocija se može provoditi putem kampanja ili putem manje složenih promotivnih akcija.
U sklopu promotivnih aktivnosti kod oglasnih kampanja rade se media planovi i zakup medija.
Promociju turističke destinacije Karlovac kao i do sada treba vršiti TZGK, a planira se svake godine do
kraja listopada za naredno jednogodišnje razdoblje. TZGK također može sufinancirati dio promotivnih
163
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
aktivnosti ponuđača usluga putem zajedničkih oblika promocije. Grad Karlovac može sufinancirati
promotivne aktivnosti kroz program potpore. Davatelji usluga samostalno planiraju i provode
promotivne aktivnosti ali trebaju predlagati i zajedničke oblike promocije (partnerstva).
164
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
8 PROVEDBA STRATEGIJE
U ovom poglavlju daje se prijedlog načina upravljanja provedbom dokumenta, a u drugom dijelu
poglavlja govori se o potrebi za edukacijom dionika u turizmu i daje se prijedlog sadržaja programa
edukacije.
8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU
Provedbu Strategije trebao bi koordinirati upravni odjel Grada Karlovca nadležan za razvoj turizma,
u suradnji sa TZ grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Karlovačkom županijom odnosno upravnim
odjelom zaduženim za turizam, Razvojnom agencijom Karlovačke županije te Hrvatskom
gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom Karlovačke županije.
Upravni odjel trebao bi biti odgovoran za upravljanje i monitoring projekata, postizanje ciljeva,
financijsko pradenje provedbe aktivnosti i krovnog dokumenta, upravljanje resursima potrebnim za
koordinaciju i provedbu Strategije i izvješdivanje na redovnoj razini. Upravni odjel trebao bi animirati
što vedi krug nadležnih tijela, stručnjaka i razvojnih dionika te pokrenuti partnerske, međuregionalne
i međunarodne projekte kako bi se postigla dugoročna održivost Strategije.
U svrhu obavljanja svih navedenih aktivnosti potrebno je imenovati osobu koordinatora provedbe
Strategije, čije zadade između ostalog trebaju biti i uvođenje i ažuriranje baze projektnih ideja,
redovno izvješdivanje, komunikacija Strategije te kontrola i evaluacija provedbe. Koordinator
provedbe treba voditi brigu o prilagođavanju bududim nadređenim strateškim dokumentima.
Konkretno, kada bude usvojena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske bit de potrebno
analizirati sadržaj tog dokumenta i uskladiti ovaj dokument s nacionalnom razinom. Kako bi vršio
evaluaciju provedbe na godišnjoj razini, koordinator provedbe treba definirati indikatore razvoja
turizma grada Karlovca, kao i sadržaj godišnjeg izvješda.
Koordinator provedbe treba upravljati i procesom eventualnih izmjena postojedih projekata
diferencijacije ili dodavanja novih projekata, na sljededi način:
Prijedlog izmjena/dopuna potrebno je raspraviti na sjednici Turističkog vijeda zajedno sa
predstavnicima gradske uprave. Doneseni zaključak potrebno je proslijediti na Skupštinu TZ grada
Karlovca na usvajanje.
Vezano uz samu provedbu pojedinih projekata, u dijelu gdje je mogude uključenje javnog sektora,
utvrđeno je da u vrijeme pisanja ovog dokumenta ved postoje određeni ljudski resursi za takve
aktivnosti. Preporučuje se voditi brigu o dovoljnoj raspoloživoj količini radnog vremena tih osoba za
bavljenje projektima i, naravno, o stalnom stručnom usavršavanju u tom području.
8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
Holistički pristup učenju kroz oblik cjeloživotnog učenja okvir je za učenje bez granica koji povezuje
Europu (i šire od Europske unije) kroz partnerstvo i projekte sa svrhom kreiranja nove dimenzije i
kvalitete u obrazovanju odraslih. Upravo u turizmu ta etika obrazovanja dolazi do punog izražaja jer
teži da se od pojedinca načini vlastitog učitelja i unutar svog vlastitog kulturnog napretka.
165
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Edukacijom, odnosno posebno oblikovanim radionicama skrede se pažnja na potrebu za
samoučenjem i usmjerava na samoučenje, koristedi pritom nove tehnike reproduciranja i
komuniciranja koje su prvi uvjet za ostvarivanje vedine inovacija u receptivnom turizmu.
U skladu sa Strategijom, odnosno ved danim prijedlozima edukativnih aktivnosti u potpoglavlju 5.5.4.
Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca, ovdje se daje prijedlog
konkretnih radionica za dionike iz turističkog sektora. Potrebno je obrazovati visokokvalitetni ljudski
kapital – djelatnike u turizmu koji imaju sposobnosti lakog povezivanja s drugim ljudima,
prilagodljivosti, učinkovitosti i kreativnosti, u cilju da svojom energijom inspiriraju druge.
Informacije i saznanja o brzim promjenama koje se i dalje događaju u modernom društvu i turizmu
ukazale su da učenje mora biti kontinuirani proces. Stoga su sadržaji učenja za receptivni turizam
predloženi na način da su uzete u obzir osobitosti i tendencije onih promjena koje utječu na ljudsku
prirodu i logiku ponašanja. Naglasak u edukaciji treba biti na novim spoznajama i trendovima u
turizmu, motivaciji i samomotivaciji, što donosi pozitivne rezultate i jamči energiju bitnu za postizanje
ciljeva. Na taj način de etika obrazovanja u turizmu dodi do punog izražaja i pomagati u razvoju
vlastitog identiteta. Predložene edukacije oslanjaju se na različite mogudnosti lokalne ekonomije koja
bi je trebala integrirati u lokalnu ekonomsku strukturu tako da različite opcije u turizmu mogu
doprinositi kvaliteti života ljudi i pozitivno utjecati na sociokulturni identitet.
8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE
Cjeloživotno obrazovanje, odnosno cjeloživotno učenje, poznati su termini u Europi, no kao i drugi
koncepti koji postoje u više različitih kulturnih tradicija i konteksta, termini mogu imati različito
značenje različitim ljudima.
U ovoj Strategiji fokus je na permanentnom cjeloživotnom obrazovanju odraslih za receptivni turizam
u turističkoj destinaciji kontinentalnog turizma. Ovaj oblik učenja naglašava aktivnost primatelja i
može se odvijati u mnogim okruženjima, uključujudi svakodnevni život, interakcije s drugim ljudima i
turistima u turističkoj destinaciji i za vrijeme kulturnih zbivanja. Ono što karakterizira ovakav oblik
učenja jest činjenica da se odvija svagdje, a ne samo u školama i fakultetima. Kad se odvija na javnim i
kulturnim mjestima, događa se zbog izbora, a ne zbog potrošnje. Često se odvija neformalno, bez
potrebe za akreditacijama, kvalifikacijama ili mjerenjima. Cjeloživotno učenje unutar turističke
destinacije može biti neformalno ili čak slučajno. No, postoji i formalni pristup osmišljavanju
mogudnosti za učenje, pri čemu se uzimaju u obzir neke karakteristike odraslih učenika.
Za okvir edukacije uzeta je definicija učenja koju je koristila UK Campaign for Learning (Kampanja za
učenje Velike Britanije): "Učenje je proces aktivnog angažmana s iskustvom. To je ono što ljudi rade
kada žele shvatiti svijet. Može uključivati poboljšanje vještina, znanja, razumijevanja, vrijednosti,
osjedaja, stavova i samorefleksije. Efektivno učenje dovodi do promjena, razvoja i želje da se nauči još
više."81 Stoga se posebno ističe važna uloga andragoga koji nije samo edukator, ved i motivator jer je
u prirodi turizma integracija prirodnog, ljudskog i kulturnog okružja. Edukaciju je potrebno usmjeriti
prema usvajanju tradicionalnih elemenata jer turizam mora promovirati i identitet, kulturu i interese
lokalnih zajednica. To je u samom vrhu prioriteta ove Strategije.
81
Izvor: www.dfes.gov.uk, Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults)
posebno okrenut prema obrazovanju odraslih u kulturi i turizmu
166
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prilikom oblikovanja programa radionica potrebno je voditi računa o samostalnosti i
samousmjerenosti odraslih učenika te im treba stvoriti mogudnost da i sami usmjeravaju proces
učenja i aktivno sudjeluju u njemu. Treba uvažavati životna iskustva i znanja odraslih koja su vezana
uz vlastito zanimanje, obiteljske odgovornosti, životne izazove, osobne strasti i ved završeno
obrazovanje. Novo učenje je najuspješnije kad započinje i kad je povezano s ved postojedim znanjem i
iskustvom.
Edukativne radionice
Vidljivo je iz Strategije kako su današnji turisti sve više u potrazi za prisnošdu kad odabiru destinaciju i
posjeduju neko mjesto: oni žele vidjeti i znati sve i osjetiti stvarnu povezanost. Takva želja omogudava
turistu da se manje osjeti strancem, pa čak i da se osjeti dijelom destinacije. Iskustvena vrijednost
nekog proizvoda stvarni je činitelj koji utječe na motivaciju klijenta hode li ili nede kupiti neki
proizvod, posjetiti ili ne neku određenu destinaciju. Turist traga za emocionalnim iskustvima kao što
su: zabava, pustolovina, događanje, uzbuđenje.
Slijedom Strategije, kako bi turist/posjetitelj doživio turističku destinaciju grada Karlovca i okolice,
potrebno je promijeniti njezin izgled i stratešku orijentaciju, kao i unijeti promjenu u njezin splet
proizvoda. To konkretno znači kroz edukativne radionice promijeniti strategiju komuniciranja, što de
rezultirati drugačijom percepcijom i pozicijom destinacije kod turista.
Edukacije bi trebale potaknuti postojede turističke agencije, kao i davatelje svih vrsta usluga
smještaja u mjestima u kojima agencije ne postoje ili nisu zainteresirane za ovakve poslove, da se
počnu baviti organiziranjem raznih sadržaja namijenjenih turistima, ali i lokalnom stanovništvu. Na
tom putu postoji mnogo prepreka, ali edukacijama treba nastojati ukloniti barem onu prvu –
neprepoznavanje komercijalnih prilika koje ved postoje.
Sudionici edukacija trebaju prepoznati te nove sadržaje koji bi povedali turistički promet i u konačnici
doprinijeli boljem imidžu Karlovca kao turističke destinacije. Jedan od prioriteta treba biti i pokazati
kako sada postojede ili tek novo kreirane programe ili događanja komercijalno ''upakirati'' u
aranžmane i izlete te ih imati spremne kao dopune programima koji se ved nude ili kao nove
pojedinačne proizvode koji de se nuditi drugim agencijama, organizatorima skupova, evenata,
hotelima i dr.
Ciljevi edukacije slijede Strategiju :
1. Komercijalna valorizacija i marketing postojedih sadržaja u destinaciji Karlovac i bližoj okolici.
2. Prepoznavanje, procjenjivanje komercijalne isplativosti potencijalnih novih turističkih
proizvoda, način njihovog kreiranja za ponudu tržištu, prodaja i marketing.
3. Poticanje postojedih i otvaranje novih receptivnih agencija koje de kao takve ili kao
destinacijske i event menadžment kompanije nove sadržaje direktno prodavati turistima ili ih
kao pakete prodavati drugim agencijama, organizatorima skupova, hotelima i dr.
4. Poticanje turističkih zajednica i tijela državne uprave na aktivnu potporu kreiranju ovakvih
novih sadržaja, njihovo odvijanje tijekom cijele godine i njihovu aktivnu promidžbu.
5. Poticanje davatelja usluga smještaja na prepoznavanje potreba gostiju i interaktivno
kreiranje s agencijama i/ili destinacijskim menadžment kompanijama ponude novih sadržaja,
što de im dovesti nove i dodatne goste ili omoguditi postizanje vede vlastite dohodovnosti.
6. U radu s polaznicima naglasak treba biti na tome kako izraditi prepoznatljiv animacijski
program grada Karlovca i okolice koji de u suradnji sa zainteresiranim stanovništvom, ali i
ponuđačima vanpansionske ponude, rezultirati poboljšanjem i proširenjem turističke
ponude, produženjem turističke sezone te zadovoljnim gostom koji de dobiti adekvatnu
167
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
uslugu za pladeni novac. Animacija je organizacija slobodnog vremena gosta, a razvoj
animacije usko je povezan s razvojem turizma, odnosno s razvojem novih posebnih oblika
turizma i organizacije turističke ponude.
7. Upoznavanje, osvještavanje te razvijanje opdih i specifičnih kompetencija – znanja i vještina:
upravljati osobnim imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije, naučiti
specifičnost komunikacije u turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati
naučeno kroz simulacije konkretnih situacija na terenu.
8. Upoznati polaznike s teorijskim postavkama i mogudnostima koje im se nude kada sami
krenu u organizaciju različitih događanja te im pokazati koje su to metode i tehnike te načini
izvođenja događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja.
Edukativne radionice namijenjene su vlasnicima agencija, voditeljima poslovnica, komercijalistima,
djelatnicima turističkih zajednica, odgovornim osobama u tijelima regionalne i lokalne uprave i
samouprave, poduzetnicima i menadžerima u sektoru ugostiteljstva te njihovim djelatnicima.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti edukaciji za budude vlasnike agroturizma i seljačkih turističkih
domadinstava, kao i za tvrtke i obrte koji se ved bave prodajom raznih turističkih proizvoda. Radionice
de koristiti i turističkim vodičima i pojedincima koji raspolažu specifičnim stručnim znanjima, a koja bi
u suradnji s agencijama ili DMC-evima željeli unovčiti u okviru novih paketa turističkih proizvoda.
Očekuje se kako de sudionici po završetku edukativnih radionica/seminara stedi određena znanja,
vještine i sposobnosti:



















sposobnost planiranja, izrade i prodaje inovativnih i kreativnih turističkih aranžmana
sposobnost rada s različitim dobnim skupinama i gostima iz različitih zemalja
sposobnost dobrog snalaženja na turističkom tržištu te poznavanje različitih vrsta turizma
(selektivni oblici turizma) uz pravila struke i pravila o održivom razvoju
sposobnost sudjelovanja u informacijskim kanalima koji se koriste za potrebe turizma
(vizualna komunikacija, audio komunikacija i neposredni kontakt)
sposobnost privlačenja novog segmenta turista
sposobnost uvođenja novih turističkih destinacijskih programa temeljenih na potrebama
gostiju i trendovima na tržištu
sposobnost razumijevanja prirodnih, geografskih i društveno gospodarskih uvjeta razvoja
turizma
znanja o destinacijskom menadžmentu
znanja o turističkoj atrakcijskoj osnovi
osnovna znanja o kriznom menadžmentu
sposobnost interpretacije i stvaranja doživljaja
poznavanje osnova animacije
poznavanje osnova enogastronomije
sposobnost korištenja tehnike opuštanja u svrhu poticanja inovativnosti, oslobađanja
strahova i samomotiviranja
poznavanje različitih aspekata i međuodnosa kreativnosti i održivosti
sposobnost izražavanja i prepoznavanja osjedaja i spremno preuzimanje rizika
poznavanje različitih tehnika zapažanja informacija i uočavanja prilika
sposobnost usporedbe i analize različitih stereotipa, arhetipova, predrasuda, identiteta i
polariteta
sposobnost organiziranja i vođenja događanja za potrebe destinacije u skladu s ukupnim
dosegom kulture vodedi računa o tradiciji i baštini te održivom razvoju turizma.
168
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Potrebno je odrediti instituciju koja de se trajno baviti aktivnostima organizacije edukacija, odnosno
odabirom izvođača svake pojedine edukacije, određivanjem trajanja, slanjem poziva, organizacijom
konkretnog programa, te evaluacijom nakon svake održane edukacije.
8.2.2 Prijedlozi sadrţaja programa edukacije
1. Kulturno-povijesna baština (materijalna i nematerijalna) i kulturni turizam
Cilj: Upoznati polaznike s baštinom i vrstama baštine s posebnim naglaskom na tradicijsku baštinu
kao dio hrvatskog identiteta i autentičnosti. Osposobiti ih za samostalno kreiranje tematskih
turističkih itinerera na temelju kulturno-povijesne baštine uz poštivanje pravila struke i održivosti.
Osposobiti polaznike da dobro poznaju kulturni turizam Hrvatske i razlikuju što je stvarna, a što
glumljena autentičnost i kakva je uloga autentičnosti u izgradnji održivog turizma Hrvatske. Ova
radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim
agencijama i turističkim seoskim gospodarstvima.
Mogudi sadržaj: materijalna i nematerijalna baština, identitet i autentičnost, kulturni i kreativni
turizam, tradicijska baština i održivi razvoj, tradicijski obrti i vještine, gastronomija, običaji i kultura
života i rada, mogudi načini uključivanja baštine u turizam, tematski turistički itinereri, dvorci i kurije.
2. Osnove destinacijskog menadžmenta
Cilj: Polaznike upoznati s pojmom, konceptom i značenjem destinacije i destinacijskog menadžmenta
u suvremenom upravljanju u turizmu. Prezentiraju im se i obrađuju studije slučaja destinacija s
uspješnim modelom destinacijskog menadžmenta kako bi se polaznici upoznali s konkretnim
primjerima načina i funkcioniranja destinacijskih menadžment organizacija. Razumijevanje trendova i
njihov utjecaj na destinaciju od ključne su važnosti za shvadanje potrebe sustavnog promišljanja
razvoja koji uključuje održivi pristup. Radionica je namijenjena svim ciljanim grupama potencijalnih
polaznika.
Mogudi sadržaj: pojam turističke destinacije, faktori utjecaja na destinacijski menadžment, sudionici
u sustavu destinacijskog menadžmenta, zadaci i faktori uspjeha, metode evaluacije, primjeri iz
prakse.
3. Organizacija događanja, animacija i upravljanje doživljajem u destinaciji
Cilj: Upoznati polaznike s osnovnim aspektima i organizacijom animacije u kontinentalnoj turističkoj
destinaciji i posebnim oblicima turizma te osnovnim metodama, tehnikama i načinima izvođenja
različitih vrsta događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja. Upoznavanje
sudionika s metodama i tehnikama različitih vidova animacije i organizacije događanja kroz praksu,
odnosno terenski obilazak. Radionica je posebno namijenjena turističkim vodičima i animatorima,
zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru
te svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s turistima i gostima.
Mogudi sadržaj: povijest animacije i sociokulturna osnova animacije, pojam, osnove i principi
animacije, komunikacija u animaciji, planiranje i kreiranje animacije, model organizacije događanja,
169
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
planiranje elemenata organizacije događanja, potrebe za osobljem, proračun, logistika i lokacija,
pratede usluge.
4. Atrakcijska resursna osnova turizma
Cilj: Prepoznati i naučiti vrednovati turističke atrakcije, potencijalne i realne, te naučiti polaznike kako
se turistička atrakcija uklapa u turistički proizvod i znati je interpretirati. Važnost atrakcijske osnove je
ključna jer iz nje proizlaze posebni oblici turizma. Ova edukativna radionica namijenjena je svim
ciljanim grupama, a posebno onima koji se bave kreacijom i osmišljavanjem te uvođenjem novih
turističkih proizvoda u turističkoj destinaciji.
Mogudi sadržaj: turistički resursi, trendovi, klasifikacija turističkih atrakcija, vrednovanje i
dokumentacija, korištenje i zaštita.
5. Sociokulturni aspekti turizma i ekonomija iskustva i doživljaja
Cilj: Spoznati fenomenologiju turističkog doživljaja, razumjeti i biti sposoban komunicirati s gostima i
turistima kako bi se doživljaj mogao prenijeti na pravilan način; osposobiti polaznike za komunikaciju
s tržištem turizma i turistima jednako dobro kao i s lokalnom zajednicom. Ovaj oblik ekonomije
naglašava važnost potrošača u samoj kreaciji iskustva, u smislu da se iskustvo pojavljuje uvijek kada
destinacija intencionalno uključuje i na neki način angažira turiste. Ova radionica posebno je
namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim
gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru i svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s
turistima i gostima, ali isto tako i onima koji su odgovorni za dizajniranje i kreiranje novih turističkih
proizvoda u turističkoj destinaciji.
Mogudi sadržaj: pojam turista, fenomenologija turističkog doživljaja, turisti i domadini, ekonomija
iskustva i emocije u ponašanju potrošača.
6. Komunikologija u turizmu
Cilj: Upoznavanje, osvještavanje te razvijanje opdih i specifičnih kompetencija, upravljanja osobnim
imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije, naučiti specifičnost komunikacije u
turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati naučeno kroz simulacije konkretnih
situacija. Ova edukativna radionica namijenjena je cijeloj ciljanoj grupi.
Mogudi sadržaj: prezentacijske vještine, komuniciranje s ''teškim'' ljudima, poslovni bonton i
protokol, zadovoljstvo klijenta, osobni i korporativni imidž, poslovna retorika, neverbalno
komuniciranje, upravljanje vremenom, poslovna etika, ciljevi, motivacija i samorazvoj.
7. Osnove ruralnog turizma
170
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Cilj: Pružiti cjeloviti i primjenjivi model i pristup k menadžmentu integralnog ruralnog razvoja i
razvoju održivog turizma u ruralnim prostorima. Savladavanje temeljnih spoznaja o turizmu,
metodama i postupcima koji su neophodni za upoznavanje ruralnog turizma. Edukacija de obuhvatiti i
trening na seoskim obiteljskim domadinstvima i animacijsku ponudu ruralnog turizma. Ova
edukativna radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u
turističkim agencijama i seoskim gospodarstvima.
Mogudi sadržaj: pojam ruralnog turizma, integralni ruralni razvoj i održivi razvoj turizma, primjeri iz
europske prakse, prezentacija različitih oblika i proizvoda ruralnog turizma na seljačkom
domadinstvu, resursi i atrakcije te trendovi u ruralnom turizmu, praktični problemi i pravni okvir u
Hrvatskoj i poticaji za privatni sektor.
8. Gastronomija i gastroenologija
Cilj: Kroz kvalitetan odabir i daljnju edukaciju te stimuliranje ugostitelja kreirati kvalitetan, zanimljiv i
edukativan turistički program te animacijsku ponudu eno-gastro turizma. Ova radionica posebno je
koncipirana za hotelski i ugostiteljski sektor i za zaposlene na seoskim turističkim gospodarstvima.
Mogudi sadržaj: osnove ugostiteljstva, o hrani, utjecaji etničkih kultura i uvod u etničku kuhinju,
prehrambeni artikli, prehrana, znanost o hrani i čuvanju hrane, planiranje jelovnika, nabava, čuvanje i
kontroliranje hrane, HACCP, prezentacija vina, promocija i prodaja.
9. Project cycle management (PCM)
Cilj: Spoznati mogudnosti razvoja lokalnih turističkih inicijativa i kreiranja turističkih proizvoda kroz
kontekst fondova EU-a. Ova radionica posebno je namijenjena civilnom i javnom sektoru, ali i
potencijalnim sudionicima iz privatnog sektora.
Mogudi sadržaj: kreiranje turističkog proizvoda, mogudnosti financiranja putem EU fondova, metoda
logičke matrice, upravljanje projektnim ciklusom, simulacija rada na projektnom obrascu, concept
note.
Cilj navedenih radionica je osloboditi kreativne i inovativne potencijale ljudi koje rade i žive u
turističkoj destinaciji, a u skladu sa Strategijom razvoja i radi uočavanja jedinstvenih prilika i
artikuliranja inovativnih i kreativnih poduzetničkih ideja koje de razvijati u orginalne poduzetničke
pothvate u turizmu.
171
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE
Ovaj dokument kao glavni strateški cilj turizma grada postavlja transformaciju destinacije iz
tranzitne u boravišnu destinaciju ugodnu za boravak turista. Kako bi cilj bio mjerljiv
postavljeni su i ambiciozni kvantificirani ciljevi, u smislu povedanja turističkog prometa,
produljenja duljine boravka, povedanja broja ležajeva odnosno kamp jedinica, i povedanja
potrošnje turista.
Stoga se pred glavne dionike u javnom sektoru koji trebaju rukovoditi ovim promjenama
stavlja vrlo odgovoran i ambiciozan zadatak, detaljno razrađen u ovom dokumentu.
Analiza stanja turizma u Karlovcu pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma: povoljan
položaj, brojne i vrijedne prirodne i antropogene resurse, tradiciju, obrazovne institucije za
kadrove u turizmu i ugostiteljstvu. Međutim, u SWOT analizi nabrajaju se i brojne slabosti,
čije rješavanje je ključno za daljnji razvoj.
Analizirajudi stanje turizma na području grada Karlovca u odnosu na životni ciklus turističke
destinacije utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja uz tendenciju ka daljnjem razvoju.
Vedi se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda
te na aktivnu pomod poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih,
podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih kapaciteta. Matrica turističkih
proizvoda u 2020. godini pokazuje da bi najvedu atraktivnost i konkurentnost trebali imati
aktivni odmorišni turizam, sportsko rekreacijski turizam i kulturni turizam. Ključan za
produljene boravka gostiju međutim, jest ruralni turizam, ili da budemo precizniji, otvaranje
smještajnih kapaciteta u okolici grada Karlovca, dovoljno atraktivnih i okruženih sadržajima
za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Sve to međutim ne znači da su ostali turistički
proizvodi manje važni: i turizam događaja, eko turizam, turizam posebnih inetersa i razvoj
gastronomije jednako su važni za cjelokupnu ponudu, a ne treba zaboraviti niti tranzitni
turizam koji de i dalje ostati važan segment za Karlovac u stvaranju turističkog prometa kao i
turističke potrošnje.
Da bi se sve to ostvarilo, ključno je:
 odmah započeti sa realizacijom projekata diferencijacije koji obilježavaju grad
odnosno čine ga jedinstvenim u odnosu na druge destinacije. Pritom je jako važno
zajednički i koordinirano djelovati, uz prethodno sačinjen plan za svaki od projekata
diferencijacije. Ključni dionici za ove projekte u javnom sektoru su Grad Karlovac i
Turistička zajednica grada Karlovca.
 paralelno s realizacijom projekata diferencijacije, nastaviti sa ostalim započetim
projektima i otvarati nove, na temelju projektnih ideja danih u popisu projekata
značajnih za turizam grada. Kontrola provedbe Strategije na godišnjoj razini treba
pokazati u kojoj mjeri se strategija provodi, te ukazati gdje su potrebne izmjene i dopune
kako bi strateški zadani kvantificirani ciljevi bili realni i dostižni.
 kako u turizmu sve počinje i završava sa čovjekom, iznimno su važne edukativne
aktivnosti, i stalno osvještavanje o ekonomskim potencijalima u turizmu. Stoga je nužno
172
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
odrediti instituciju koja de voditi trajnu brigu o edukaciji svih dionika u turizmu na
području grada Karlovca.
 definirati instituciju koja de voditi brigu o provedbi strategije i imenovati koordinatora
provedbe. Od navedenih zadataka posebno je važno vođenje baze projektnih ideja.
 nastaviti sa programom poticaja razvoja turizma od strane Grada Karlovca, odnosno
uskladiti postojede sa predloženim mjerama poticaja turizma u ovom dokumentu.
izraditi četverogodišnji strateški marketing plan i započeti sa njegovom provedbom, za
što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.
uspostaviti sustav koordinacije događanja u gradu i marketinški ih popratiti, za što je
potrebno definirati instituciju koja de se time baviti.
- izraditi Katastar turističke resursne osnove, za što je zadužena Turistička zajednica grada
Karlovca.
Međutim, u cijelom procesu zapravo su ključni poduzetnici, sadašnji i potencijalni, njhove
poduzetničke ideje, a javni sektor treba uvijek biti snažna i motivirajuda potpora da se
poduzetnicima maksimalno pomogne da poslovne planove i ostvare. Stoga u edukacijskim
aktivnostima ali i svim ostalima aktivnostima uvijek treba naglašavati privatni sektor, a
posebnu brigu potrebno je voditi o mladim ljudima, maksimalno im pomagati i uvažavati ih,
jer oni donose novu energiju, nove ideje i nova znanja. U 2020. godini oni de biti ti koji de
živjeti našu zadanu viziju
Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija koja
gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,
bogatstvo voda, perivoja i parkova,
objedinjujudi različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.
173
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
10 KORIŠTENA LITERATURA

Alfier, D.(1977) Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog čovjeka, Simpozij
„Humanističke vrijednosti turizma“, Zbornik radova, Zagreb

Analiza postojedeg stanja gospodarstva grada Karlovca, draft verzija, Upravni odjel za
poduzetništvo i poljoprivredu Karlovac, Karlovac, 2011.

Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god.

Capra, F. (1998) Tao fizike, Zagreb, Poduzetništvo Jakid

Churchman, C.W. (1968) The System Approach, Delacorte Press, New York

Cindrid, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. god.

Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke županije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god.

David, F.A. i Richardson, G.P. (1997) Scripts for group model building, System Dynamics Review,
Vol. 13. No.2, 107-129

Državni zavod za statistiku RH, Statistička izvješda i Priopdenja, Stanovništvo, 2011. god.,
dostupno na www.dzs.hr

Florida, R. (2002) The Rise of the Creative Class

Franjid, R. (2011) Managing Tourist Destination through Innovation and Competition in
Globalization Envirnonment, in Sustainable development and Global communitiy, Volume XII,
edited by G.Lasker and K.Hiwaki, The International Institute for Advanced Studies in Sysems
Research and Cybernetics, Baden Baden, Germany

Franjid, R. (2011), Nematerijalna tradicijska baština i kulturni turizam (priprema doktorske
disertacije)

Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold,
New York, 1996.

Grove, S. J., Fisk, R. P. i Bitner, M.J. (1992) Dramatizing the Service Experience: A Managerial
Approach in Advances in Services Marketing and Management. (Swartz, T. A., Brown, S. i Bowen,
D. (ur.)) Greenwich, CT. JAI Press Inc. [pretiskano u Gabott, M. i Hogg, G. (1997) Contemporary
Services Marketing: A Reader. Dryden Press]

Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog

Hirschman, E. i Holbrook, M. (1982) Hedonic Consumption: Emerging Concepts, Methods and
Propositions. Journal of Marketing. 46, 3. 92-101

Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011. god.

Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006.

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011. god.

Jadrešid, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga,
Zagreb, 2001.

Jere Lazanski, T. (2010) System Thinking; Ancient Maya’s Evolution of Consciousness and
Contemporary Systems Thinking. In: Dubois, Daniel M. (ur) Computing anticipatory Systems:
174
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
CASYS ’09 – Ninth International Conference, Liege, Belgium, 3-8 August 2009, (AIP conference
proceedings, vol. 1303). Melville (N.Y.): American Institute of Physics 2010, pp. 289-296

Jere Lazanski, T. (2011) Systems Thinking as a Path to Personal and Spiritual Development, IIAS
Conference, Personal and Spiritual Development in the World of Cultural Diversity, Volume VIII,
Ed. By George E. Lasker and Kensei Hiwaki

Jere Lazanski, T. Sistemski pristop kod vidik ustvarjalnega posameznika, harmonična organizacije
in družbe HRM (Ljubljana), okt. 2008. Letn. 6, št. 25, str. 44-48

Kurevija, T., Kljaid, Ž., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom
polju Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202

Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. god.

Kušen, E.: Ruralni turizam, u Hrvatski turizam – plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb,
2006.

Kylänen, M. (ur.) (2006) Articles on Experiences. Rovaniemi, University of Lapland Press.
http://www.elamystuotanto.org/?deptid=21889

Law, C.M. (ed.), Tourism in Major Cities, International Thomson Bussiness Press, London, 1996.

Ljeto Tomas 2010., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2011.

Magaš, D.; Destinacijski menadžment, Modeli i tehnike, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment u Opatiji, Opatija, 2008.

Magaš, D.; Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment Opatija, Adamid, Opatija, 2003.

Magaš, D.; Turistička destinacija, Hotelijerski Fakultet Opatija, Opatija, 1997.

Matijevid, M. (2000), Učiti po dogovoru – Uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb,
Birotehnika- Canclini, N.G. (2001), Consumers and Citizens – Globalization and Multicultural
Conflicts, University of Minnesota Press, Minneapolis

Meriläinen, K. (2007), The Structural Definition of Emotion and Experiences – a Consumer
Behavioural Approach, u: Articles on Experiences, University of Lapland Press, 130-141

Nijs, D. (2003) Imagineering: Engineering for Imagination in the Emotion Economy. In Creating a
Fascinating World. Breda, The Netherlands, NHTV.

Padovan, C. and Versace, R. (1998); The Representation of Emotion in Long Term Memory;
Apprentissage; des principes naturels aux method artificielles ( ed. G Ritschard, A. Berchtold,
F.Duc, D.A. Zighed); Hermes (pp.111-123)

Pančid Kombol, T.: Selektivni turizam – uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP
Sagena, Matulji, 2000.

Pastuovid, N. (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnom obrazovanju i
odgoju. Znamen: Zagreb

Pešutid, A., Funkcioniranje tturističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapređenje, Acta
Turistica, godište 15/2003, br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2003. god., str. 86-117

Petričevid, D. (2002), Osnove andragogije. Zagreb, IPROZ

Pine II, B.J. & Gilmore, J.H. (1999), The Experience Economy, Harvard Business School Press

Prahalad, C. K. i Ramaswamy, V. (2004) The Future of Competition: Co-creating Unique Value
with Customers. Boston, Harvard Business School Press.
175
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije,
Karlovac, 2007. god.

Schechner, R. (1988) Performance Theory. Routledge.

Schmitt, B. (1999) Experiential Marketing: How to Get Customers to Sense, Feel, Think, Act and
Relate to Your Company and Brands. Free Press.

Senge, P. (1994) The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization,
Doubleday October

Shaw, C. (2005) Revolutionize Your Customer Experience. Basingstoke, Palgrave Macmillan.

Skupina autora, Karlovački leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god.

Skupina autora (ured. Vukonid, B., Čavlek, N.): Riječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.

Smith, S. i Wheeler, J. (2002) Managing the Customer Experience: Turning Customers into
Advocates. Harlow, FT Prentice Hall.

Smolčid Jurdana, D., Determinante kvalitete grada kao turističke destinacije, Zbornik radova
Kvaliteta i organizacijska kultura CD Rom, 6. hrvatska konferencija o kvaliteti, Hrvatsko društvo za
kvalitetu, Zagreb, 2005.

Sredozemlja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.

Strategija razvoja grada Karlovca 2011. – 2020., osnovna analiza, draft verzija, Grad Karlovac,
2011. god.

Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009. god.

Sundbo, J. & Darmer, P. (2008), Creating Experiences in the Experience Economy, Edward Elgar
Publishing Limited

Tarssanen i Kylänen (2007) University of Lapland, www.ulapland.fi/contentparser.asp

The Impact of Culture on Creativity, Directorate-General for Education and Culture, KEA
EUROPEAN AFFAIRS, June 2009

Travel & Tourism Analyst 2007, Mintel, London

Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.

Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na
www.fzs.ba

Vlahovid, D. (2006) Studija slučaja: Turizam, identitet i globalizacija: kako opstati na konceptu
"domadinskoga" turizma u Hrvatskoj. Turizam, br.3, Institut za turizam

Vukonid, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god.

Vukonid, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god.

Vukonid, B., Keča, K.; Turizam i razvoj, pojam, načela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001.
Ostali izvori:

Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults) posebno okrenut prema
obrazovanju odraslih u kulturi www.dfes.gov.uk,

http://www.zelenilo.hr/ka_parkovi.asp
176
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr

Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog

Vodovod i kanalizacija Karlovac, http:/www.vik-ka.hr
177
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
11 Popis slika
Slika 1: Turističke regije Hrvatske ______________________________________________________________ 12
Slika 2: Životni ciklus turističke destinacije _____________________________________________________ 110
Slika 3: Složenost odnosa u turističkoj destinaciji i utjecajni činitelji _________________________________ 111
Slika 4: Izbor modela razvoja ________________________________________________________________ 112
Slika 5: Mogudi razvojni scenariji razvoja turizma grada Karlovca ___________________________________ 112
Slika 6: Atrakcijska osnova grada Karlovca kao turističke destinacije ________________________________ 115
Slika 7: Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma grada Karlovca ________________________________ 119
Slika 8: Repozicioniranje turizma grada Karlovca _________________________________________________ 122
Slika 9: Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma grada Karlovca _________________________ 127
Slika 10: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2010. godini __________________________________ 128
Slika 11: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. godini _________________________________ 129
Slika 12: Aktivna potpora razvoju turizma – područja djelovanja Grada Karlovca ______________________ 140
Slika 13: Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU ________________________________________ 146
Slika 14: Repozicioniranje grada Karlovca ______________________________________________________ 148
Slika 15: Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte ____________________________________ 149
Slika 16: Turističke mikrodestinacije grada Karlovca ______________________________________________ 151
Slika 17: Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca __________________________________________ 155
Slika 18: Definicija granica obuhvata __________________________________________________________ 196
Slika 19: Važne nekretnine __________________________________________________________________ 196
Slika 20: Primjer bastiona ___________________________________________________________________ 200
178
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
12 Popis tablica
Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god. _____________________________ 34
Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god. ___________________ 35
Tablica 3: Nezaposleni u gradu Karlovcu prema ugostiteljskim zanimanjima od 2008. do 2010. god. ________ 35
Tablica 4: Ukupni prihodi poduzetnika u ugostiteljskoj djelatnosti 2009. i 2010. godine na području grada
Karlovca __________________________________________________________________________________ 36
Tablica 5:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine ____________________________________________ 42
Tablica 6: Potrošnja posjetitelja Sajma vlastelinstva 2009. i 2011. godine ______________________________ 45
Tablica 7: Potrošnja posjetitelja Ivanjskog krijesa 2009. i 2011. godine ________________________________ 47
Tablica 8:Potrošnja posjetitelja Karlovačkih dana piva 2009. i 2011. godine ____________________________ 49
Tablica 9: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine. ____ 51
Tablica 10: Nodenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god.
_________________________________________________________________________________________ 51
Tablica 11: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine ______________ 54
Tablica 12: Dolasci i nodenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine _ 55
Tablica 13: Dobna struktura turista u gradu Karlovcu u razdoblju od 2005. do 2011. godine (udio u %) ______ 57
Tablica 14: Postotni udio individualnih i agencijskih turista u ukupnom broju turista u gradu Karlovcu u razdoblju
od 2005. do 2011. godine ____________________________________________________________________ 57
Tablica 15: Broj ugostiteljskih objekata na području Karlovca prema vrstama __________________________ 61
Tablica 16: Ugostiteljski objekti prema pravnom obliku vlasnika _____________________________________ 62
Tablica 17:Broj ugostitelja i broj objekata _______________________________________________________ 63
Tablica 18: Registrirani turistički vodiči za područje Karlovačke županije _______________________________ 65
Tablica 19: Potpore Upravnog odjela za poduzetništvo i poljoprivredu za promidžbu turizma, programe i
turističke projekte poduzetnika od 2006. do 2011. godine __________________________________________ 67
Tablica 20: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe ______________________ 68
Tablica 21: Obveznici pladanja boravišne pristojbe ________________________________________________ 69
Tablica 22: Posjetitelji TIC-a Turanj i TIC-a Korzo _________________________________________________ 70
Tablica 23: Broj posjetitelja u Gradskom muzeju Karlovac po lokacijama ______________________________ 72
Tablica 24: Zaštidena područja u gradu Karlovcu __________________________________________________ 73
Tablica 25: Struktura anketiranih turista grada Karlovca (udio u %) __________________________________ 82
Tablica 26: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %) ______________________________________ 83
Tablica 27: Broj ostvarenih nodenja turista u Karlovcu (udio u %) ____________________________________ 84
Tablica 28: Tip gosta (udio u %) _______________________________________________________________ 85
Tablica 29: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %) ____________________________________________ 86
Tablica 30: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %) _________________________________________ 86
Tablica 31: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) _________________________ 87
Tablica 32: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u
Karlovcu __________________________________________________________________________________ 88
Tablica 33: Način informiranja turista o Karlovcu kao turističkoj destinaciji (udio u %) ___________________ 90
Tablica 34: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu ______________________ 91
Tablica 35: Zadovoljstvo turista pojedinim elementima turističke ponude grada Karlovca (prosječne ocjene) _ 92
Tablica 36: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude grada Karlovca___________________ 93
Tablica 37: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma___________________________ 95
Tablica 38: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam ______________________________ 96
Tablica 39: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama ______________________________________________ 97
179
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 40: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do
2010. godine _____________________________________________________________________________ 105
Tablica 41: Turistički promet u pograničnim opdinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2009. god. ______ 106
Tablica 42: Turistički promet u pograničnim opdinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. god. _____ 107
Tablica 43: Dolasci i nodenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god. _____ 107
Tablica 44: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija __________________________________________ 114
Tablica 45: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma ________________________________________________ 121
Tablica 46: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca ______________________________________ 123
Tablica 47: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca _____________________________________ 123
Tablica 48: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti ___________________ 124
Tablica 49: Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima ____________________________________ 130
180
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
13 Popis grafikona
Grafikon 1: Profil posjetitelja Sajma Vlastelinstva _________________________________________________ 44
Grafikon 2:Profil posjetitelj Ivanjskog krijesa _____________________________________________________ 46
Grafikon 3: Profil posjeta Etno jazz festivala _____________________________________________________ 47
Grafikon 4: Profil posjetitelja Karlovačkih dana piva _______________________________________________ 48
Grafikon 5: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine _____________ 54
Grafikon 6: Glavna emitivna tržišta za grad Karlovac u 2011. godini __________________________________ 56
Grafikon 7: Prihvadanje/neprihvadanje predložene vizije grada Karlovca ______________________________ 58
Grafikon 8: Prosječne ocjene o važnosti projekata grada Karlovca ___________________________________ 60
Grafikon 9: Motiv/razlog dolaska turista u Karlovac (udio u %) ______________________________________ 84
Grafikon 10: Broj ostvarenih nodenja turista u Karlovcu (udio u %) ___________________________________ 85
Grafikon 11: Tip gosta (udio u %) ______________________________________________________________ 85
Grafikon 12: Prvi ili ponovljen posjet Karlovcu (udio u %) ___________________________________________ 86
Grafikon 13: Starosna dob turista grada Karlovca (udio u %) ________________________________________ 87
Grafikon 14: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) ________________________ 87
Grafikon 15: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %) _______ 88
Grafikon 16: Prosječna dnevna potrošnja Hrvata (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu __________________ 89
Grafikon 17: Prosječna dnevna potrošnja Poljaka (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %) _________ 89
Grafikon 18: Prosječna dnevna potrošnja Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u Karlovcu (udio u %)_____ 90
Grafikon 19: Zadovoljstvo turista s ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu _____________________ 91
181
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
14 Popis grafičkih priloga
Grafički prilog 1: Kartografski prikaz ŠRC-a, korištenje i namjena prostora - izvod _______________________ 79
Grafički prilog 2: Obveza izradbe dokumenta uređenja prostora - izvod _______________________________ 81
182
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
15 Prilozi
15.1 PRILOG 1
Obrazac anketnog upitnika korištenog u anketiranju turista 2011. godine
ANKETNI UPITNIK ZA TURISTE
Svrha je ovog istraživanja analizirati zadovoljstvo gostiju elementima turističke ponude grada
Karlovca.



▪
Hrvatska
Poljska
Nizozemska
Italija

Ostalo _____________
2. Motiv/razlog Vašeg posjeta (zaokružite):








Poslovno
Tranzit
Kradi odmor
Manifestacija
Posjet rodbini ili prijateljima
Sport i rekreacija
Kultura
Ostalo ______________
3. Tip gosta (zaokružite):








Agencijski
Individualni
16 – 25 godina
26 – 35 godina
36 – 45 godina
46 – 55 godina
56 – 65 godina
više od 66 godina




Muški
Ženski
Prvi put
Ponovljeni posjet
1. Iz koje zemlje dolazite? (zaokružite):
4. Starosna dob (zaokružite):
5. Spol (zaokružite):
6. Koliko ste puta posjetili Karlovac? (zaokružite):
▪ Njemačka
▪ Austrija
▪ Francuska
183
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.






7. Na koji način ste informirani o Karlovcu kao
turističkoj destinaciji? (zaokružite):
8. Procijenite Vašu prosječnu dnevnu potrošnju po
osobi tijekom boravka u destinaciji. (zaokružite):
9. Koliko ste nodenja ostvarili u Karlovcu? (zaokružite):

Internet
Mediji (TV, radio, novine i sl.)
Tiskani promidžbeni materijal
Turističke agencije
Turistički sajmovi
Preporuke
drugih
turista,
prijatelja, rodbine
Ostalo __________




manje od 30 eura
od 30 do 50 eura
od 50 do 100 eura
više od 100 eura
▪ 1 nodenje
nodenja

10. Na ljestvici od 1do 5 (1 znači vrlo nezadovoljan, a
5 znači vrlo zadovoljan) rangirajte vaše
ZADOVOLJSTVO S UKUPNIM ISKUSTVOM tijekom
Vašeg boravka u gradu Karlovcu.

▪ više od 4
od 2 do 4 nodenja




11. Molimo unesite bilo koju drugu primjedbu ili zapažanje u svezi turističke ponude grada Karlovca.
Molimo okrenuti
184
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
12. Kako biste ocijenili navedene elemente turističke ponude grada Karlovca kojeg ste posjetili?
Molimo Vas da zaokružite isključivo jedan odgovor za svako pitanje. Ponuđeno je pet mogudih
odgovora: – ocjena 1 - izrazito nisko zadovoljstvo, ocjena 5 – izrazito visoko zadovoljstvo.
Br.
ELEMENTI TURISTIČKE PONUDE U KARLOVCU
(označite):
ZADOVOLJSTVO
1. Turističke informacije prije dolaska u destinaciju





2. Ljubaznost stanovništva





3. Ljubaznost zaposlenih u turizmu





4. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu





5. Prometna dostupnost destinacije





6. Sredstva javnog prijevoza u destinaciji (autobus, vlak,
taxi)





7. Parkirališta





8. Turistička signalizacija u destinaciji





9. Uređenost destinacije





10. Događaji





11. Kvaliteta događaja





12. Usklađenost događaja





13. Brojnost i raznolikost događaja





14. Suveniri





15. Šetnice





16. Parkovi i zelene površine





17. Povijesno-kulturna baština





18. Ljepota krajolika





19. Očuvanost okoliša





20. Uređenost i čistoda plaža uz rijeke





21. Sadržaj na plažama uz rijeke





22. Čistoda rijeka





23. Sadržaji za djecu





185
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
24. Kulturni sadržaji





25. Zabavni sadržaji





26. Sportski sadržaji





27. Ponuda izleta lokalnih receptivnih tur. Agencija





28. Radno vrijeme kulturnih
suvenirnice, crkve i sl.)





29. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata





30. Trgovine





31. Ugostiteljski objekti za smještaj





32. Ugostiteljski objekti prehrane i pida





33. Lokalna gastronomija





34. Skupovi, seminari i team building programi





35. Osjedaj sigurnosti i zaštite u destinaciji





36. Odnos cijene i kvalitete





sadržaja
(muzeji,
186
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
15.2 PRILOG 2: Prijedlog obrasca za bazu projektnih ideja
Obrazac za unos projektnih ideja za bazu projektnih ideja
Osnovni podaci
Nositelj projekta
Adresa/ulica broj
Mjesto/poštanski broj
Internet stranica
E mail
Telefon/Telefax
Detalji i opis projekta
Naziv projekta
Korisnik/ci
Partneri
EUR
Ukupna vrijednost projekta
KN
Lokacija projekta
Sažetak projekta (do 10 rečenica)
Status projekta (označiti)
Da
Da li projekt ima:
Ne
Nije
primjenjivo
Riješen imovinsko-pravni status
Idejni projekt (tekst i crteže)
Da li je u skladu s prostornim planom?
Studija izvodljivosti
Cost/benefit analiza (Analiza troškova i
koristi)
Lokacijska dozvola
Građevinska dozvola
187
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tehnička dokumentacija
Studija utjecaja na okoliš
Izvori i udio financiranja u %
Vremenski plan realizacije projekta
Proračun
jedinica
regionalne/
lokalne
samouprave
Datum pokretanja
projekta
Nacionalni
Međunarodni
Datum završetka
projekta
188
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
15.3 PRILOG 3: Dokumenti u izradi/donošenju
Strategija razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2012. do 2020.godine
Grad Karlovac je krajem 2010. godine pokrenuo izradu razvojne strategije Karlovca. Za izradu ove
strategije pod nazivom "Strategija razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2012. do 2020. godine"
(u daljnjem tekstu: Strategija) Grad Karlovac je osnovao radnu grupu od šesnaest članova, koju
čine predstavnici svih šest upravnih odjela Grada Karlovca (pročelnici i zamjenici pročelnika te
stručna savjetnica za europske integracije), direktor Razvojne agencije Karlovačke županije i
direktorica Turističkog ureda Karlovac. Troškove izrade Strategije snosi nositelj izrade Strategije –
Grad Karlovac.
Donošenje Strategije mora omoguditi ostvarenje postavljenih i prihvadenih ciljeva u pogledu:
- korištenja prostora,
- razvoja novih gospodarskih djelatnosti,
- otvaranja novih radnih mjesta i
- očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava grada u odnosu na raspoložive resurse grada koji se
sastoje iz prostora (zemljišta), infrastrukture, znanja i ljudskih resursa.
Strategija treba biti vodilja u planiranju i uređenju prostora s obzirom na dugoročne potrebe
grada i vizije njegovog razvitka u gospodarskom i društvenom smislu, a razvoj turizma na
urbanom i ruralnom prostoru grada Karlovca ovdje zasigurno treba imati svoje mjesto.
Provođenje Strategije predviđeno je u tri faze:
- analiza stanja i izrada SWOT analize,
- određivanje vizije, strateških ciljeva i prioriteta i
- programiranje, odnosno provedba.
Osim dokumenta Strategije, predviđen je i akcijski plan za provedbu (s pregledom zadada
potrebnih za provedbu, izvršiteljima, financijskim sredstvima, rokovima i pokazateljima izvršenja)
te komunikacijska strategija kojom de se informirati javnost s ciljem podizanja svijesti o ulozi i
značaju strategije razvoja.
Kod odabira načina izrade Strategije rukovodilo se Pravilnikom o obveznom sadržaju,
metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija ("Narodne novine" br.
53/10).
Proces izrade i provedbe Strategije predviđen je na način da uključi sve relevantne i referentne
subjekte (stakeholders), čime de se zadovoljiti načelo partnerstva, a što se ostvaruje kroz
partnersko vijede koje uključuje približno šezdeset članova, predstavnika potpornih institucija za
gospodarstvo i značajnijih gospodarskih subjekata te predstavnika institucija i gospodarskih
subjekata koji djeluju na području komunalne infrastrukture, kulture, obrazovanja, predškolskog
odgoja, športa, socijalne skrbi, zdravstva, civilnog društva, zaštite prirode i okoliša. Partnersko
vijede, prema ranije rečenom Pravilniku, ima savjetodavnu ulogu te djeluje kao forum za dijalog i
postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika.
189
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Za izradu Strategije i provedbu svih faza zadužena je radna grupa, uz pomod Razvojne agencije
Karlovačke županije koja ima ulogu koordinatora svih aktivnosti, a za nadzor nad izradom
dokumenta i njegovu verifikaciju zaduženo je Veleučilište u Karlovcu.
Završetak izrade dokumenta planiran je za rujan/listopad 2012. g. nakon čega de biti dan na
usvajanje Gradskom vijedu Grada Karlovca.
Strategija integralnog razvoja ruralnih područja grada Karlovca
S obzirom na promjene u zakonskoj regulativi koje se odnose na ukidanje mogudnosti davanja
direktnih potpora za poljoprivrednu proizvodnju iz proračuna jedinica lokalne i regionalne
samouprave i uspostave novih poticajnih mjera kojima de se poticati cjelokupni razvoj ruralnog
područja (što je mnogo šire od samog razvoja poljoprivredne proizvodnje), došlo se do zaključka da je
o ovoj problematici potrebno razmišljati na nov način.
U cilju održivog razvoja svojih ruralnih područja, Grad Karlovac je odlučio izraditi strategiju kao
operativni dokument koji de dati smjernice daljnjeg razvoja, ne samo poljoprivrede, ved svih
aktivnosti na ruralnom području, što uključuje i aktivnosti za razvoj turizma.
Za izradu dokumenta pod nazivom "Strategija integralnog razvoja ruralnih područja grada Karlovca za
razdoblje od 2011. do 2015. godine" (u daljnjem tekstu: Strategija) Grad Karlovac je sklopio sporazum
s Programom Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: UNDP). Izradu ove
Strategije financiraju zajednički i u jednakim omjerima Grad Karlovac i UNDP. Grad Karlovac je za
potrebe izrade Strategije osnovao radnu grupu sastavljenu od predstavnika Grada Karlovca,
Karlovačke županije, Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke
županije, Turističke zajednice grada Karlovca, Turističke zajednice Karlovačke županije, Udruge za
razvoj kontinentalnog turizma te LAG-a Vallis Colapis i LAG-a Petrova Gora. Za vođenje svih aktivnosti
i izradu teksta dokumenta Strategije zadužena je stručna osoba koju je odabrao UNDP.
U prikupljanju podataka, analizi i donošenju zaključaka za potrebe Strategije zajednički sudjeluju
članovi radne grupe i stručna osoba. Strategija uključuje sintezu prikupljenih podataka, SWOT analizu,
definiciju vizije, strateške ciljeve, prioritete, te prijedlog kriterija za odabir projektnih ideja.
Treba napomenuti da do sada u Hrvatskoj niti jedan grad nije izradio strategiju ove vrste. Ova
Strategija bit de korištena kao temeljni razvojni dokument za razvoj ruralnog područja Karlovca.
Tijekom veljače 2012. godine dorađeni nacrt Strategije proslijeđen je na uvid predstavnicima kolegija
i odbora za poljoprivredu. Nakon njihovog očitovanja tekst Prijedloga Strategije dan je na javni uvid u
periodu od 10.04. do 30.04.2012. godine. Na mjesto javnog uvida, u pisarnicu Grada Karlovca kao ni
e-poštom nije upudena nijedna primjedba ni prijedlog na predloženi nacrt Strategije.
S obzirom da nisu utrošena sva sredstva na izradu same studije, s UNDP-em je sklopljen Amandman
sporazumu kao osnova za daljnje aktivnosti vezane uz pripremu baze projektnih ideja te
sufinanciranje i pomod pri uključivanju zainteresiranih MO-a i/ili GČ-a u LAG.
Temeljem gore navedenog predložit de se na sljededoj sjednici Gradskom vijedu Grada Karlovca
razmatranje i usvajanje Strategije.
190
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka - Lokalna agenda za karlovačke rijeke za razdoblje od 2012.
do 2017. godine
Nositelj projekta je Ekološko društvo Pan, Karlovac, a sufinanciran je sredstvima Europske komisije i
gradskog proračuna Grada Karlovca koji je partner u projektu. Provođen je od ožujka 2011. do travnja
2012. godine. Cilj projekta je pojačati učinkovitost organizacija civilnog društva u Karlovcu za
sistematski monitoring i zagovaranje u svrhu osiguranja održivog razvoja i integriranog pristupa zaštiti
rijeka kroz:
a) razvoj i provedbu Lokalne agende upravljanja i zaštite rijeka kroz multisektorski pristup
b) osnivanje multisektorskog odbora za koordinaciju aktivnosti iz Lokalne agende i monitoring
provedbe Lokalne agende.
U projektnom odboru izrade dokumenta sudjelovali su: Grad Karlovac, Ekološko društvo Pan,
Hrvatske vode, Javna ustanova, Vodovod i kanalizacija, Razvojna agencija Karlovačke županije,
Turistička zajednica grada Karlovca, Klub športskih ribolovaca Korana i udruga Kameleon. U sklopu
tematskih vijeda još su prisutne i brojne druge institucije, udruge i pojedinci iz javnog, civilnog i
privatnog sektora.
Sudjelovanjem svih sektora u izradi dokumenta ujedno se ostvaruje i koordinacija među sličnim
dokumentima koji su trenutno u izradi na svim razinama. Ciljane skupine ovog projekta su: Grad
Karlovac, komunalna poduzeda, poduzeda za upravljanje vodnim resursima, udruge građana koje su
aktivnostima i ciljevima vezane uz rijeke, turističke zajednice, institucije i udruge za zaštitu prirode.
Od projekta se očekuje pokretanje širokog promišljanja među građanima Karlovca, svim
zainteresiranim institucijama, športskim klubovima, udrugama i turističkim organizacijama te drugim
dionicima oko sadržaja i strategije održivog iskorištavanja karlovačkih rijeka, s naglaskom na Kupu u
administrativnim granicama grada Karlovca i Koranu u prostoru od Tušilovida do ušda na Gazi.
Dokument je završen i bit de na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeda Grada Karlovca u lipnju 2012.
godine.
191
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
15.4 PRILOG 4: Saţeci ostalih dokumenata i inicijativa
MASTER PLAN TURIZMA KARLOVAČKE I LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
Prepoznavši potencijal turizma kao značajnog pokretača ekonomskog razvoja na nacionalnoj i
regionalnoj razini, Karlovačka i Ličko-senjska županija su 2006. počele izradu Master plana razvoja
turizma u dvjema županijama. Opdi cilj Master plana turizma definiran projektnim zadatkom (Terms
of reference ili TOR) jest omoguditi razvoj kontinentalnih dijelova projektnog područja sustavnim
pristupom turističkom razvoju, bez zapostavljanja obalnog područja. Kao projektni zadatak postavljen
je: “pridonositi socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti Karlovačke i Ličko-senjske županije putem ciljanog
razvoja turističkog sektora.” Cilj projekta je određen kao: „poboljšano planiranje i implementacija
turističkog razvoja u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji prihvadanjem jasne i izvedive zajedničke
strategije”.
Master plan turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije sastoji se od dva dijela: glavnog tehničkog
izvješda i prioritetnih razvojnih projekata.
Iz prijedloga šireg popisa 25 projektnih ideja koje je usvojio upravljački odbor, neke od njih mogu se
vezati na Karlovac:
6. Izrada priručnika za privatne investitore za male smještajne kapacitete
7. Razvoj i implementacija jedinstvenog sustava turističkih informacijskih centara i opdih
informacijskih i interpretacijskih kapaciteta za posjetitelje
8. Dovršetak jedinstvenog sustava “smeđe signalizacije” za turističke atrakcije
10. Strateški razvojni plan za planinarske i biciklističke staze u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji
11. Izrada i implementacija strateškog plana za razvoj lovnog turizma
14. Izrada i implementacija strateškog plana za razvoj turističke rute srednjovjekovnih
dvoraca/utvrda
17. Studija razvoja potencijala ruralnog turizma
19. Procjena mogudeg razvoja hodočasničkih ruta
20. Izrada strateškog regionalnog marketing plana
21. Stručno obrazovanje za izradu lokalnih marketing i promocijskih planova i programa
22. Razvoj i implementacija javnog programa za informiranje turista
24. Oblikovanje i implementacija plana za marketing i promociju gastronomskih ruta
25. Razvoj zajedničkih itinerera kulturnog naslijeđa
U svrhu identificiranja i odabira 10 najkorisnijih projekata koji su uključeni u Turistički master plan
kao prioritetni razvojni projekti, primijenjeni su sljededi dodatni kriteriji selekcije:
· Opseg/veličina potencijalnog utjecaja na projektno područje (tržišna diferencijacija, razvoj novih
proizvoda, prijem turista, stvaranje imidža, itd.)
192
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
· Procjena troškova (što manje, to bolje)
· Najučinkovitije korištenje skromnih resursa
· Očekivano vrijeme implementacije (što krade, to bolje)
· Opda prihvadenost u javnosti (lokalne zajednice)
· Najbolja usklađenost sa strategijom razvoja turizma u projektnom području (vizija,misija, ciljevi)
· Najbolja usklađenost sa strategijom razvoja turizma Hrvatske.
Temeljem navedenog izabrani su prioritetni projekti, od kojih je devet projekata važno za Karlovac:
1) Izrada priručnika za razvoj i unaprjeđenje malih smještajnih kapaciteta, uključujudi razvoj stručnih
edukativnih programa
2) Razvoj i implementacija jedinstvenog sustava turističkih informacijskih centara i opdih
informacijskih i interpretacijskih kapaciteta (također uključuje dovršetak jedinstvenog sustava
“smeđe signalizacije” za turističke atrakcije širom projektnog područja)
3) Izrada strateškog plana za razvoj turističke rute srednjovjekovnih dvoraca/utvrda u Karlovačkoj i
Ličko-senjskoj županiji
4) Strateški razvojni plan i plan aktivnosti za planinarske i biciklističke staze u Karlovačkoj i Ličkosenjskoj županiji
5) Izrada strateškog plana za razvoj promatranja biljnog i životinjskog svijeta u Karlovačkoj i Ličkosenjskoj županiji
7) Izrada strateškog plana za razvoj športskog ribolova, s posebnim naglaskom na ribolov na pastrve u
dolini Gacke
8) Studija razvoja potencijala ruralnog turizma Karlovačke i Ličko-senjske županije
9) Bolje informiranje zajednice o potencijalima turističkog razvoja i mogudnostima u Karlovačkoj i
Ličko-senjskoj županiji
10) Izrada regionalnog plana marketinških aktivnosti za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju u okvirima
strategije nacionalnog marketinga.
STUDIJA ODRŽIVOG RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA ZA STARI GRAD DUBOVAC
Naručitelji projekta bili su TZ grada Karlovca i Grad Karlovac, a dokument je izradila tvrtka Muze
d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, Zagreb 2009. godine. Studija je
podijeljena u osam poglavlja. Sadrži tri opda analitička poglavlja: Analizu strukovnog konteksta,
Analizu konteksta okruženja te Analizu dobrih primjera iz prakse. Tri poglavlja posebnog dijela studije
su Stari grad Dubovac danas, Mikrodestinacija Dubovac i Atrakcija Stari grad Dubovac. Dodatak
razvojnoj studiji je sustavno prezentirani akcijski plan prema implementaciji projekta u kratkoročnoj,
srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.
193
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Studija s jedne strane sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal Starog grada
Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac
i specifičnosti njegove ponude, a s druge u fokus donosi Stari grad Dubovac kao glavnu atrakciju i
njezinu ulogu u tek započetom procesu stvaranja pozicije grada Karlovca kao posebne i jedinstvene
turističke destinacije u kontekstu Karlovačke županije, kontinentalne Hrvatske i Europe. Jedan od
najvažnijih ciljeva vizije koju donosi ova studija jest poboljšavanje ukupne slike grada u percepciji
njegovih stanovnika, porast lokalnog ponosa, što kao rezultat donosi povedanje broja inozemnih i
domadih posjetitelja, ali i investitora koji de u razvijenoj, kreativnoj i samosvjesnoj sredini biti spremni
na veda i raznovrsnija ulaganja.
Specifični akcijski plan atrakcija i proizvoda mikrodestinacije (Ponuda mikrodestinacije Dubovac)
Ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se
temelji na povijesnom identitetu Dubovca kao četvrti koja je nastala prije samog grada Karlovca na
temelju trgovine žitom i soli, koja se pak razvila zbog blizine riječnog puta rijeke Kupe. Ponuda je
sadržana u prilogu Studije, pod nazivom „Specifični akcijski plan atrakcija i proizvoda
mikrodestinacije“ te uključuje sami Stari grad Dubovac, Eko imanje Petrovac, dubovačke tematske
rute i puteve, Muzej piva i pivarstva i tematsko igralište “Opsada utvrđenog grada“.
Krovni akcijski plan razvoja mikrodestinacije
Jedan od priloga Studije održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac jest i Krovni akcijski
plan razvoja mikrodestinacije Dubovac koji je podijeljen u četiri sektora:
 Turistički sektor u užem smislu
 Prometni sektor
 Sektor zaštite okoliša, kulture i urbanizma
 Uključivanje lokalne zajednice u turistički sektor
i na tri razine razdoblja – kratkoročno ( 1-5 godina), srednjoročno ( 5-10 godina) i dugoročno ( 10-15
godina). Za svaki pojedini sektor definirani su nositelji i partneri koji bi trebali provoditi te aktivnosti.
BRENDIRANJE KARLOVCA
Dokument je izradila tvrtka Millenium promocija d.o.o., Zagreb 2009., naručitelj je Grad Karlovac.
Struktura brandbooka podijeljena je u četiri cjeline i sadrži 2 priloga:




Zašto i kako trebamo brendirati Karlovac?
Identitet Karlovca
Imidž Karlovca
Strategija pozicioniranja


Prilog I – Novi vizualni identitet Karlovca
Prilog II – Prethodna iskustva brendiranja gradova i regija u RH
194
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Vrijednost brenda i kvalitetnog brendiranja temelji se na povedanju razine prepoznatljivosti i
vrijednosti destinacije u očima njezinih ciljanih skupina. Cilj brendiranja grada Karlovca jest ojačati
njegovu prepoznatljivost, vezivati uz njega pozitivne vrijednosti i asocijacije te druga kvalitetna
svojstva. Koliko de brendiranje utjecati na privlačnost grada i destinacije opdenito, ovisi o korelaciji
ponude sadržaja i motivaciji stanovništva grada da novi brend zaživi u praksi.
U svrhu brendiranja grada Karlovca o identitetu Karlovca, agencija Puls provela je istraživanje na
razini grada metodom osobnog intervjua u kudanstvima ispitanika. Istraživanje je provedeno na
slučajnom, nacionalno reprezentativnom uzorku građana Karlovca, a sudjelovalo je 600 ispitanika
starijih od 18 godina s ciljem utvrđivanja stavova građana Karlovca o njihovom gradu te ispitivanja
njihovih stavova o različitim aspektima života u Karlovcu. Drugo istraživanje vezano uz imidž grada
Karlovca provela je agencija Media Metar metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku
Republike Hrvatske s naglaskom na Karlovačku županiju.
Kako bi se uspješno provela strategija pozicioniranja autori ističu da je važno razviti i postaviti brend
arhitekturu koja de definirati hijerarhiju brenda i brendiranja, odnosno definira odnose između
krovnog brenda, podbrendova te opdenito proizvoda i usluga. Nakon postavljene brend arhitekture
treba utvrditi vrijednost brenda grada Karlovca, koje su njegove karakteristike, uporišta, potencijal, te
na kraju iznjedriti jasnu definiciju brenda i primjenu brenda s kreativnom platformom na svim
razinama, sistematično brendirati sve.
PROJEKT ''PREPOROD KARLOVAČKE GRADSKE ZVIJEZDE – pripremna faza''
Projekt je provođen 2007. godine na inicijativu gradskog upravnog odjela za razvitak Grada, Jedinice
za provedbu projekata Karlovačke županije, a bio je sukladan tadašnjem ROP-u Karlovačke županije,
odnosno prijavljenom projektnom prijedlogu Grada Karlovca. Projekt je provodila radna grupa od 9
članova za pripremu i istraživanje. Cilj pripremne faze je bila analiza rizika za daljnje izvođenje
projekta. Provedene aktivnosti: definicija granica zahvata, baza podataka o objektima u području
zahvata, identifikacija dionika, popis dosad poduzetih aktivnosti za oživljavanje i obnovu gradske
jezgre, popis mogudnosti financiranja.
Stvorena je baza podataka koja sadrži:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
definiranu granicu obuhvata projekta
identificirane dionike
analizu stanja objekata u jezgri
analizu vlasničke strukture objekata
analizu lokacija javnih institucija
analizu broja domadinstava i članova domadinstava
analizu prometa i parkiranja
analizu protoka pješaka
analizu stanja komunalne infrastrukture
analizu gospodarskih aktivnosti.
195
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 18: Definicija granica obuhvata
Izvor: Powerpoint prezentacija projekta, Grad Karlovac, 2007.
Slika 19: Vaţne nekretnine
Izvor: Powerpoint prezentacija projekta, Grad Karlovac, 2007.
Analiza stanja vlasničke strukture u Zvijezdi 2007. – 281 parcela:
196
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
•
•
•
•
•
22 parcele u vlasništvu RH
47 parcela u vlasništvu Grada Karlovca
11 parcela u vlasništvu vjerskih ustanova
23 parcele u mješovitom vlasništvu:
• privatno i RH
• privatno i gradsko
• privatno, gradsko i RH
178 parcela u privatnom vlasništvu
Stanje komunalne infrastrukture 2007.:
NN mreža
•
•
•
•
nije na zavidnoj razini
planirana interpolacija TS na Strossmayerovom trgu
izgradnja kabelske kanalizacije u Radidevoj
izgradnja TS Šimunideva, rekonstrukcija NN mreže od Frankopanske do Veleučilišta
Vodoopskrba
•
•
•
projektna dokumentacija iz 1911.
cjevovodi lijevano-željezni izvedeni od 1914. – 1927.
rekonstrukcija cjevovoda u ulici P. Zrinskog, P.Miškine, I.G. Kovačida, J. Kraša i V. Klaida
Odvodnja
•
•
•
loše stanje, projektna dokumentacija iz 1918.
izgradnja započela 1930. – 1932.
kolektori mješoviti, smanjenog kapaciteta
Prometnice i nogostup
•
•
•
najvedi broj u lošem stanju
predviđa se rekonstrukcija Radideve ulice
rekonstruirane ulice Bencetida, Gambona, Kovačida i Miškine
Plinofikacija
•
u zoni Zvijezde u ulici S. Radida do Zagrebačke banke
Javna rasvjeta
•
•
•
•
stara, nefunkcionalna, devastirana, bez ambijentalne vrijednosti
napaja se iz četiri trafostanice
rekonstrukcija predviđena 2008. sa 123 rasvjetna mjesta
promjena živinih žarulja 250 W sa metal-halogenim 150 W
197
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Toplovod
•
relativno dobar, u planu proširenje mreže
TK instalacije
•
•
•
prvi kanal izgrađen 1946.
dogradnja s PVC i PEHD cijevima i rekonstrukcija podzemne i nadzemne TK mreže izvršena
1998.
2006. u TK kanalizaciju uvučeni novi podzemni TK kabeli nove generacije
Karlovac je definiran kao: GRAD ZNANJA, INOVACIJA I KULTURNOG NASLJEĐA
regionalni centar između Zagreba i Rijeke,
jedinstveni spoj Zvijezde, studentskog kampusa, šančeva,
parkova i perivoja, te koranske rivijere.
Idealna pješačko-biciklistička cjelina privlačna inteligenciji i
studentima za ''grad znanja i inovacija'', umjetnicima i
turistima za ''grad kulture i turizma'' i obiteljima za ’’grad
kvalitetnog življenja''.
Jedinstveni spoj europske vrijednosti.
Kao daljnje faze projekta bile su predviđene: 1. dizajn projekta (detaljan plan revitalizacije Zvijezde,
konkretni prijedlozi za investitore, podjela Zvijezde u “razvojne jedinice”), 2. provođenje programskih
sadržaja, 3. gradnja i rekonstrukcija (preporod karlovačke gradske Zvijezde modelom PPP).
Kao rezultat projekta postoji dokument ''Karlovačka Zvijezda – razvojna strategija'', naručitelj Grad
Karlovac, 2007., uz pomod konzultanata Ecorys Mađarska Ltd. i Ecorys Nizozemska.
OSTALE STUDIJE O ZVIJEZDI82
Studija 1:
''Načela i mogudnosti rekonstrukcije i revitalizacije karlovačke Zvijezde – fortifikacijski aspekt''
Autor g. Stjepan Lončarid, d.i.a., predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije (NUF) i član
International Fortress Council. Uz sam tekst Studije nalaze se i brojni shematski prikazi, tlocrti,
fotografije kao neodvojiv dio dokumenta. Studija ističe činjenicu da je Karlovac bio središte Vojne
granice, odnosno vojnih operacija u vremenu 16., 17. i 18. stoljeda, te da je karlovačka Zvijezda bila
samo središte tih aktivnosti i po tome je Karlovac dobio značajno mjesto u hrvatskoj povijesti tog
82
Naručitelj je bio Grad Karlovac, predstavljene su u siječnju 2011., u trenutku pisanja ovog dokumenta još
uvijek nisu bile verificirane od strane Ministarstva kulture.
198
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
vremena. Karlovačka Zvijezda bila je središte upravljanja vojnih vlasti, ali i središte podmirivanja svih
materijalno-novčanih troškova Hrvatske vojne granice – hrana, radna snaga i obrtnički proizvodi.
Zvijezdu treba promatrati kao cjelinu utvrdbenog prostora koji se sastoji od samog utvrdbenog
prstena (omeđenog bedemima i bastionima), rubnog vanjskog dijela sa šančevima i vanjskog dijela
ravnih pokosa koji su također imali obrambenu funkciju. Ističe se i značaj tzv. ''utvrdbene šume'' na
području između Turnja i Kamenskog, hrastove šume s umjetno održavanim podrastom gustog gloga
kako bi bila neprobojna za neprijatelja. Osnovni ulaz bio je strateški smješten na Turnju kako bi
neprijatelj naišao na dodatne prepreke – Koranu i Mrežnicu, ako i probije ulaz. Močvarno područje
desno od Zvijezde (do utoka Korane u Kupu) također je bilo dio utvrdbenog pojasa. Most preko Kupe
služio je za komunikaciju, a preko Kupe (kod samog utoka Korane u Kupu) započeta je gradnja
utvrđene Orlice (1736.). Govori se i o značaju linija čardaka sa stražama uz Kupu, Koranu i Mrežnicu.
Izvor: Studija, slika 07.
Studija ističe kako je za potrebe korištenja resursa Zvijezde u turizmu potrebno sagledati cjelinu te
vojne baštine, na način prethodno opisan. Prostor jugoistočno od Zvijezde sve do nekadašnje straže
na gradu Steničnjaku definira se kao prostor za razvoj ruralnog turizma. Studija daje primjer popravka
zemljanog utvrđenja u mjestu Bourtange (Nizozemska) i razvoja turizma nakon toga.
Za mogudnost stvaranja turističke atrakcije kao prvi projekt, odnosno pilot projekt, predlaže se
bastion III unutar kojeg se nalazi Bosanski magazin. Razlog tom leži u činjenici da je najbolje očuvan
do danas i vojska ga je koristila sve do jeseni 2010. Od 18. st. sv. Josip postaje zaštitnikom tog
bastiona, pa stoga i naziv Bastion sv. Josipa. Mogao bi se koristiti ''kao najbolje mjesto za prikazivanje
cjeline, kroz jedan njezin dio''83. Obnovljeni bastion postao bi gradski vidikovac, a dani su i dodatni
prijedlozi kako ga povezati s okolnim kudama koje bi mogle dobiti turističku svrhu. U vidu atrakcije
definira se kao točka hodočašdenja i tematski park ''Hrvatska granica''.
83
Studija, str. 6.
199
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 20: Primjer bastiona
Izvor: Studija
Studija sadrži i vrijednu analizu geometrijsko inženjerijske konstrukcije koja se svakako može
upotrijebiti za obnovu te u razne marketinške svrhe. Isto tako, ukazuje na mogudnosti stvaranja
turističkog proizvoda za specijalne tržišne niše – s područja povijesti i arhitekture, a posebno vojnih
fortifikacija. Zaključuje se i kako je bez sumnje, ''utvrdbeni prsten KARLOVAČKE ZVIJEZDE unutar
Hrvatske potpuno prepoznatljivi znak Karlovca''84. Nadalje se razrađuje konfiguracija i koncepcija
šančeva, a te informacije i podaci mogu poslužiti za projekte obnove. Rađena je i prva gruba analiza
za mogude uređenje jednog šanca s vodom.
Dokument predlaže u konačnici 5 lokaliteta koji bi se mogli kao projekti razraditi za budude kulturnoturističke atrakcije vojno-obrambenog porijekla:





84
Dubovac,
Bastion sv. Josipa (s prostorom ispred - do preko Korane),
Orlica,
Martinšdak (15-ak km južnije),
Turanj.
Studija, str. 9.
200
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Studija 2:
''Karlovačka Zvijezda – jučer, sutra, danas. Urbanističko arhitektonske pretpostavke za zaštitu i
gospodarski razvoj karlovačke Zvijezde i njene okoline“
Autori g. Relja Šurbat, ovlašteni arhitekt, i g. Stanko Stergaršek, ovlašteni arhitekt. Uz sam tekst
Studije nalaze se i brojni shematski prikazi, tlocrti, fotografije kao neodvojiv dio dokumenta.
Studija je analiza prostornih vrijednosti, resursa i mogudnosti koje ima Zvijezda, a polazi od
pretpostavke kako Zvijezdu želimo očuvati, revitalizirati, pripremiti za Unescovu listu i iskoristiti za
razvoj gospodarstva. Također, ved na početku dokumenta konstatira se da su Zvijezda i kulturni
krajolik oko nje neodvojiva cjelina u povijesnom i prostornom smislu te da gospodarske aktivnosti
treba planirati na način da se ne izgube ti resursi koji su značajni za grad u cjelini. Konstatira se da je
sadašnja situacija posljedica propusta u zaštiti spomenika i njihove okoline te nepovjeravanja
ozbiljnih projektnih zadataka vrsnim stručnjacima.
Kao vrijednosti Karlovca ističu se:



Arhitektura Zvijezde
Rijeka Kupa koja teče kroz grad
Zelena zona s Koranom i Kupom.
Izrađena je analiza stanja oštedenja građenjem za područje Zvijezde, istaknuti su najvedi problemi
koje je potrebno riješiti (11 situacija). Za okolinu Zvijezde identificirano je 8 situacija koje je potrebno
rješavati.
Razrađen je aspekt revitalizacije i kroz tri zone izvan Zvijezde: turističko-športsko-rekreacijska zona uz
Koranu, Novi centar te problem prometa i parkiranja. Dan je pregled potrebnih studija i projekata
koje je potrebno pokrenuti. Posebno su razrađeni potrebni projekti za kulturni krajolik izvan Zvijezde:
krajobrazno rješenje zelenih zona i površina za poljoprivredu, studije i projekti sportskih i
rekreacijskih kompleksa te poljoprivrednih površina vezanih uz korištenje termalnih izvora.
Kao dobar primjer menadžmenta revitalizacije dan je primjer grada Vilniusa gdje su nastale nove
institucije za menadžment i koordiniranje: Fond za revitalizaciju starog grada Vilniusa, Agencija za
revitalizaciju starog grada i Nadzorni savjet.
Dokument analizira Generalni urbanistički plan i Prostorni plan uređenja grada Karlovca, odnosno
daje potrebu za dokumentima i studijama čiju izradu je potrebno predvidjeti tim dokumentima, a
ističe se i potreba izrade detaljnih urbanističkih planova za Zvijezdu, Gazu i Novi Centar.
Dani su prijedlozi za obnovu spomenika žrtvama fašizma, odnosno prijedlozi gdje bi se spomenike
moglo izmjestiti. Naveden je pregled zona i faza revitalizacije Zvijezde, ali i niz potreba za
ispravljanjem urbanističkih planova jer bez izmjena nije mogude zaštititi Zvijezdu i njezin kulturni
krajolik. Dokument zapravo sadrži niz projektnih ideja koje se mogu razrađivati i pripremati za
strukturne fondove EU.-a
201
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Studija 3:
''Strateško-marketinško usmjerenje turističkog razvoja grada Karlovca sa Zvijezdom kao
polazištem''
Autor g. Alija Pozderac, međunarodni ekspert za turizam i marketing. Pored samog teksta studije
izrađena je prezentacija s foto projekcijama pojedinih projektnih prijedloga. Studija polazi od analize
stanja turizma u gradu, zatim daje pregled najvažnijih turističkih prirodnih i kulturnih resursa grada, a
u tredem, najvažnijem dijelu bavi se strateško-marketinškim usmjerenjem bududeg turističkog
razvoja. Spominju se i kadrovi, marketinške aktivnosti i suveniri, a za nekoliko pilot projekata dan je i
preliminarni financijski proračun.
Kao najznačajniji prirodni resurs ističu se vode, i to ne samo rijeke ved i rječice te izvori termalnih,
mineralnih voda i pitke vode. Od materijalnih resursa kulturne i povijesne baštine ističu se: Zvijezda s
kulturnim krajolikom, Stari grad Dubovac, Orlica, Martinšdak, duhovni objekti, ali i Gradski muzej te
muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju i galerije slika. Od nematerijalne baštine
navodi se bogatstvo kulturno-umjetničkih društava, događanja, tradicijska događanja, običaji,
znamenite osobe i njihova djela.
Studija daje čitav niz projektnih ideja koje trebaju nadi zainteresirane nositelje koji de ih razraditi u
projekte i osigurati izvore sredstava za njihovu realizaciju. Pojedine ideje vezane su uz nova
događanja međunarodnog karaktera. Također, daju se prijedlozi pojedinih marketinških aktivnosti
destinacije. Ističe se potreba poslovne suradnje s turističkim agencijama, a posebno s domicilnim
agencijama receptivnog karaktera.
Za tri projektne ideje – Bastion III, Bosanski magazin i izgradnju čardaka – daje se preliminarni
proračun, a prisutna je potreba angažiranja volonterske mreže. U zaključnim razmatranjima,
podržava se projekt Starog grada Dubovca te se predlaže daljnja razrada za razvoj lovnog turizma,
kao i izrada cjelovitog dokumenta za Zvijezdu. Zaključuje se s pretpostavkom da Karlovac može
postati i destinacija izletničkog, vikend ali i boravišnog turizma, a ne samo tranzitnog karaktera kakav
imamo danas.
202

Prijava original - pdf

4.) Moj doprinos izradi strategije grada Karlovca

VODIČ OBILAZNICE 4 RIJEKE (PDF download) - HPD

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine

GLAS br. 8/god. X_2011 - Gradski muzej Karlovac

Mladost d.o.o. Rakovac 1 Karlovac Objavljuje Javni natječaj za

Ljetni gimnastički kamp Selce 2014.

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

KONGRESNI TURIZAM U HRVATSKOJ: DANAS I SUTRA