Nema toga na čemu se ne može zaraditi

BIZNISI NASTALI IZ TURIZMA U HRVATSKOJ
piše ŽELJKA LASLAVIĆ
• č i šć e nje kampova
• održavanje objekata
· hortikult ura
· sigurnost i zaštita
· proizvodnja suncobrana
· gradnja bazena
eorija kaže da što država ima veći udio turizma u
BDP-u, to je proizvodno impotentnija, odnosno siromašnija. Hrvatska je sa svojih 18 posto udjela u
toj kategoriji iako je daleko od nekih prekooceanskih egzotičnih država čija se kompletna ekonomija i sudbina vrte oko turizma. Trenutačno smo
u fazi brojenja turista i eura, prognoze uspješnosti sezone različite su.
Ministarstvo turizma još nije službeno počelo primjenjivati satelitsku
bilancu, metodu izračuna koja bi nam pokazala konkretnu zaradu od turizma, odnosno koliko ima realnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo,
iako je nacrt dokumenta Institut za turizam napravio prije par godina.
Teško je zbrojiti koliko u Hrvatskoj ljudi posredno i neposredno živi od
turizma ili se njime okoristilo u svom biznisu. U djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane zaposleno je šest posto Hrvata.
Iako su važni segmenati u turizmu, smještaj, restorani i kafići nisu jedini
nositelji turističkog uspjeha ili neuspjeha. No hrvatski turizam ne sastoji
se samo od statistike, čine ga ljudi. Gotovo svaki natječaj Ministarstva
turizma ili Ministarstva kulture koji se tiče potpora u inovacijama, izradi
suvenira ili turističkih manifestacija ispada socijalna, a ne razvojna komponenta i mnogi poduzetnici okrenuli su se sebi, ne računajući na institucije. Paralelno s povećanjem broja turista počele su se entuzijastično
razvijati djelatnosti kojih u Hrvatskoj prije pet godina nije bilo.
T
Industrija kućnih majstora Uza sve poslove koji se naslanjaju
na turizam, turistički stručnjaci kažu da najviše rastu izdvojene (eksternalizirane) uslužne djelatnosti, za kojima postoji najveća potražnja među
hotelijerima. Na prvom je mjestu čišćenje kampova i u Istri, gdje je ta
djelatnost najrazvijenija, 'tuče' se nekoliko kompanija, od kojih su najveći Rječki uslužni servisi s oko 300 zaposlenih. Mnogo žena ostalo je u
propalim industrijama bez posla i njihov kapacitet pretvoren je u ozbiljan biznis. Osim u kampovima poslovi održavanja proširili su se i na
objekte, paje tako kućni majstor (facility manager) zanimanje koje danas
rijetko veliki hotelijeri zapošljavaju unutar kuće. Taj biznis u Hrvatsku
su donijeli trgovački centri, a turistička ga je industrija preuzela prije par
godina. Gosti su navikli da šećući kroz hotelske komplekse odmaraju oči
u zelenilu i raskoši palmi i vrtova, ali to nije zasluga hotelskih vrtlara, već
vrlo profitabilne izdvojene djelatnosti hortikulure. Za poslove uređivanja
vrtova i parkova unutar hotelskih kompleksa vodi se borba različitih
tvrtki, a jedna koja se dokazala na poslovima s velikim hotelijerima je
Adria grupa, kojoj poslovi u turizmu čine oko šest posto poslovanja, s
mnogo većim potencijalom u budućnosti.
- Prije šest godina širok spektar djelatnosti jednostavno smo proširili i
na područje turizma. Prepoznali smo priliku kod Maistre i preuzeli djelatnosti hortikulture, čime smo napravili iskorak na tržište Ish·e. S obzirom na to da mnoge tvrtke tek kreću u osnaživanje svoje pozicije na
tržištu izdvajanjem pojedinih poslovnih procesa, smatramo da će izdvajanjem nekih djelatnosti iz matičnih kuća, kao i gradnjom golf-terena i
sličnih turističkih sadržaja znatno porasti i potražnja za našim uslugama
- kaže Vjekoslav Cvitkušić, rukovoditelj multiservisa u Adria grupi.
Adrenalinski sadržaji Jedna od trenutačno najvećih atrakcija
na Jadranu je polupodmornica za promatranje podmorja, koju je proizvela tvrtka Agena Marin iz Biograda. Prva je prije nešto više od godinu dana isporučena na Krk, gdje je postala velika atrakcija, a prema
[email protected]
NOVI KONCEPTI TURIZMA U SVIJETU
Nema toga na čemu
se ne može zaraditi
Dok se u Hrvatskoj tek razmišlja
o nekim novim oblicima turizma,
koji zapravo i nisu novi jer nautika,
kulturni turizam i kongresi već čine
veliki dio turističke ponude, svjetski
kreatori turističkih doživaljaja otišli
su mnogo dalje, puštajući mašti na
volju. Zadnjih par godina razvijaju
se oblici na kojima zarađuju i poduzetnici i lokalne zajednice.
turizma, kreativni turizam danas
podrazumijeva razmjenu iskustava
i znanja, putnici aktivno sudjeluju u
kulturnim projektima zemlje domaćina, putem neformalne razmjene
znanja i iskustava. Potražnja za
takvim putovanjima najviše je privukla menadžere koji organiziraju
radionice izrade suvenira, kulinarske satove i pritom se optimalno
koriste infrastrukturom destinacije.
TURIZAM ZA SIROMAŠNE
U zemljama koje zarađuju veliki
novac na turizmu ta zarada najčešće ne dođe do najsiromašnijih
slojeva društva. U svijetu se pojavio koncept promocije turizma u
najsiromašnijim dijelovima svijeta
(pro-poor turizam) koji se uglavnom temelji na manjim projektima
u lokalnim zajednicama, kojima
nadležna ministarstva žele privući
mnogo turista. Uspješni primjeri su
planinarenje u Tanzaniji ili kulturni
turizam ulaosu.
'CRNI' TURIZAM
Taj brzorastući oblik specijalnih
oblika turizma podrazumijeva
posjete 'crnjacima', odnosno lokacijama kao što su bojišta, mjesta
strašnih zločina, genocida ili koncentracijskih logora. Taj je oblik
turizma namijenjen uskoj publici
koja ima razne motive dolaska kao
što su žaljenje, sjećanja, edukacija, bolesna znatiželja pa čak i
zabava. Korijeni 'crnog' turizma
nalaze se u srednjovjekovnim sajmovima.
RECESIJSKI TURIZAM
Jedan od najvećih putničkih trendova evoluirao je paralelno sa svjetskom ekonomskom krizom. Riječ
je o jeftinom obliku putovanja s
doživljajima visoke kvalitete. Mnoge
popularne destinacije doživjele su
turistički vrhunac tijekom recesije,
zahvaljujući niskom standardu i životnim troškovima pa su turisti putovali na destinacije u kojima njihov
novac vrijedi više.
KREATIVNI TURIZAM
Izrastao na temeljima kulturnog
KOBNI TURIZAM
Poznat još kao turizam prokletstva,
taj rastući trend podrazumijeva
putovanja na mjesta koja su na bilo
koji način ugrožena ili opasna (ledeni vrhovi Kilimanjara, otapajući ledenjaci Patagonije ili Veliki koraljni
greben u Australiji) prije nego bude
prekasno. Mnogi taj oblik turizma
povezuju s održivim oblicima turizma, s obzirom na to da je većina
destinacija ugrožena, bilo od globalnog zatopljenja, prenapučenosti
ili klimatskih promjena.
riječima
direktora Mladena Peharda, 16 polupodmornica ove će godine ploviti diljem jadranske obale. Veliki je to uspjeh za projekt koji
je počeo prije samo dvije godine.
- Sve više renomiranih svjetskih ljetovališta odlučuje svoju ponudu
obogatiti polupodmornicom. Javljali smo se na neke natječaje hrvatskih institucija, ali nisu prepoznali potencijal projekta. No zato su
interes iskazale tvrtke sa Sejšela, Kariba i Novog Zelanda i kada usa-
lider
www.liderpress.hr
.
I
37
s
I
N E R G I
BIZNISI PROIZAŠU IZ TURIZMA
38
Lider
9. kolovoza 2013 .
J A
24
..
posto više zaposLenika ima
turizam u prvih pet mjeseci ove
godine nego u isto vrijeme Lani
vršimo sve procese, cilj nam je izvoziti taj originalni proizvod - kaže
Peharda.
'WAKE'·PARKOVI
Većina poduzetnika koji pokušavaju graditi biznis na turizmu trenutačno
Novi hit na jarunskom
razmišlja o adrenalinskim sadržajima, posebice vodenim atrakcijama. One
jezeru, daskanje
su postale trend koji bi trebao oplemeniti plaže novim sadržajima, koji su
na vodi uz pomoć
skiliftova, uskoro će se . se dosad svodili za iznajmljivanje pedalina i vodenih skutera.
preseliti na jadranske
pLaže. Tvrtka Sun
Neinventivni prostorni planovi Jedan od njih je Željko Andri·
sport izmisliLa je
janić, vlasnik tvrtke Sun sport, koja je na zagrebačkom Jarunu postavila
adrenalinsku zabavu
'wake'-park, skilift za daskanje na vodi. Idejaje u Zagrebu privukla mnoge
koja se uz povoLjan
turiste, posebice Slovence, koji vikendom dolaze na Jarun isključivo radi
najam opreme može
zabave na vodi. Kad bi se oko takvog projekta sastavila pametna priča, saprakticirati tijekom
gradili se ugostiteljski i smještajni te sadržaji za treninge i edukaciju, dobili
cijeLe godine
bismo sasvim novu nišu putnika. Iduće godine njegovi skiliftovi šire se u
Umag, Makarsku, Medulin i Šibenik. Andrijanić kaže da hotelijeri i lokalne
HORTIKULTURA
zajednice prepoznaju potencijal proizvoda koji privlači turiste više platežne
Iako je raskošna
moći tijekom cijele godine, međutim da neriješene situacije s pomorskim
flora u hoteLskim
dobrom i imovinsko-pravnim odnosima koče projekte.
kompLeksima
- Mi investitori smo ti koji moramo uvesti nove sadržaje. Od države jeuobičajena pojava,
dino tražimo da nam ne zatvara vrata svojim neinovativnim prostornim
većina posLova
planovima - kaže Andrijanić.
hortikuLture
eksternalizira se.
Kao i Pehard, Andrijanić će parkove prodati i bavit će se samo proizvodTvrtka Adria servis
njom, na svakoj lokaciji već ima zainteresirane domaće i strane investiprepoznaLa je priliku
tore, a park na Jarunu već je prodao.
kod Maistre i preuzeLa
djeLatnost hortikuLture,
Bazen nije zbog bazena Dobar posao s turističkim sektorom svačime je napraviLa
iskorak na tržište Istre kako sklapaju i građevinari, ali za razliku od tvrtki koje grade hotele ea u
Hrvatskoj je trenutačno vrlo mala potražnja za novim objektima), onima
GRADNJA BAZENA koji grade bazene i općenito 'vodenu' infrastrukturu posao ide vrlo dobro.
Bazen i weLLness
Tvrtka Niveto surađuje sa svim većim turistič kim kućama od Istre do Dupostali su standard
brovnika, a udio poslova vezanih uz turizam u ukupnom poslovanju čini
u ponudi hoteLa ili u
joj čak 90 posto.
privatnom smještaju
- Hoteli ne rade više samo bazene tek toliko da bi ih imali, već oni svojim
koji želi duLju sezonu,
oblikom,
vizualnim identitetom i sadržajem postaju jedan od najvažnijih
a u budućnosti će
elemenata ponude hotela i reklamnog materijala. Bazen i wellness postali
svaki hoteL imati i
su standard u ponudi hotela ili u privatnom smještaju koji želi dulju sevodene tobogane kao
standardnu ponudu.
zonu, a u budućnosti će svaki hotel imati i vodene tobogane kao stanČak 90 posto posLova
dardnu ponudu. Grčka, Turska i Maroko već imaju vodene parkove u
tvrtke Niveto vezano je
svojim resortima, kojih se ne bi posramio samostalni vodeni park u bilo
uz turizam
kojem dijelu Hrvatske - komentira Velimir Stojanović, direktor Niveta,
dodajući da su bazeni u Hrvatskoj znatno kvalitetniji nego u navedenim
zemljama, odmah u bok s Njemačkom, a razlog tome su visoki standardi
SIGURNOST
i norme te pristojna konkurencija. Nakon što je Ministarstvo turizma rasPRIJE SVEGA
pisalo natječaj za sufinanciranje gradnje bazena, Nivetu se povećao broj
Investicije u sustave
upita, ali Stojanović misli da će se rezultati vidjeti tek iduće sezone.
tehničke zaštite u
razvijenim zemLjama
iznose 10 posto od
Koliko daleko može ići mašta To su neki primjeri kako samoukupne vrijednosti
stalno pratiti dinamiku turizma, bez oslanjanja na institucije iako poteninvesticije u hoteLske
cijal nije ni blizu iskorišten. Koliko daleko mašta može ići pokazuje priobjekte ALarm
mjer banalne krajnosti Amerikanaca, koji turistima kao suvenir prodaju
automatika u idućih
sušeni bizonov izmet. U Hrvatskoj živi dovoljno kreativnih ljudi koji žele
pet godina pLanira
biti Lider u svim
proizvoditi i znaju kako prodati priču turistima, ali njihov uspjeh ovisi iszemLjama regije
ključivo o individualnim naporima i entuzijazmu. Kad već nemamo proizvodnju, ajmo se barem turizmu posvetiti kako treba. l!