Srce – - Ratiopharm

HRVATSKI
Srce –
motor našeg tijela
2 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 3
Srčani infarkt
zdrava krvna žila
odumrlo
tkivo
srčanog
mišića
gornja
šuplja vena
aorta
začepljena krvna žila
plućna
arterija
začepljenje
nedovoljna opskrba krvlju
donja
šuplja vena
srčane krvne žile
začepljenje
trombom (ugruškom)
Moždani
udar
Srce –
motor našeg tijela
Bolesti srca i krvotoka u zapadnim industrijskim zemljama su kod žena i
muškaraca uzrok smrti broj jedan. One čine gotovo polovicu svih smrtnih
slučajeva u Europi!
Od oboljenja srca i krvotoka umire više
ljudi nego od svih oboljenja od raka
zajedno. Pri tome se oboljenja srca i
krvotoka mogu vrlo dobro spriječiti!
Na idućim stranicama naći ćete informacije o mogućnostima pregleda i liječenja kao i savjete na koji način i Vi
možete dati svoj doprinos poboljšanju
promjenom svog stila života.
Srce i krvne žile tim koji savršeno funkcionira
Sustav srca i krvotoka sastoji se od
srca i krvnih žila. Srce je motor našeg tijela, veličine je stisnute šake
Jeste li znali da …
• srce nema srcoliki oblik, već da je
više okruglo? Teži oko 300 grama
i dugo je 12 cm.
• odrasla osoba ima oko 5 - 6 litara
krvi koju srce dnevno pumpa u
krug 1.500 puta?
• srce odrasle osobe kuca otprilike
70 puta u minuti, djeteta 90 puta,
a bebe 120 puta?
• je krvožilni sustav u tijelu
dugačak oko 150.000 km?
i pumpa krv kroz krvne žile. Na taj
način opskrbljuje cijelo tijelo hranjivim tvarima, kisikom i drugim
supstancijama važnim za život te odstranjuje metabolički otpad i ugljični
dioksid. Ova „pumpa“ nas održava
na životu.
Arterioskleroza (kolokvijalan naziv za to je „ovapnjenje krvnih žila“)
je suženje i otvrdnjavanje arterija.
U prvom redu taloženje masnih
tvari, otvrdnjavanje i ovapnjenje
na stijenkama krvnih žila dovode
do patoloških promjena u arterijama. One se mogu primijetiti tek u
uznapredovalom stadiju, kada je
prokrvljenost zbog sužavanja sve
manja i manja ili ako je krvna žila
dodatno začepljena krvnim ugruškom. Ovisno o tome koja je krvna
žila time pogođena, dolazi do srčanog infarkta, moždanog udara ili do
poremećaja prokrvljenosti ekstremiteta (tzv. „bolest izloga“), odnosno unutarnjih organa. Ako su time
pogođene srčane krvne žile, onda se
ovapnjenje arterija manifestira kao
angina pectoris.
Što je koronarna bolest srca?
U koronarne bolesti srca (skraćeno
KBS) ubrajaju se sve bolesti koje
su izazvane nedovoljnom prokrvljenošću srčanog mišića. To su angina
pectoris, srčani infarkt i iznenadna
srčana smrt.
kisikom i hranjivim tvarima. Najčešće
je za to krivo „ovapnjenje“ (arterioskleroza) srčanih krvnih žila (koronarnih
arterija). Pri tome se uslijed taloženja
masnih tvari u žilama djelomično ili u
potpunosti blokira protok krvi.
Prije svega kod tjelesnih i psihičkih opterećenja srce nije dostatno opskrbljeno
Ponekad liječnik može na temelju
smetnji i povijesti bolesti prepo-
4 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 5
sredstvo. Nakon toga se na rendgenskoj snimci vide suženja.
Angina pectoris - što je to?
Doslovce prevedeno angina pectoris
znači „stezanje u prsima“.
Suženja srčanih krvnih žila, uzrokovana „ovapnjenjem“, često se doživljavaju kao bol u prsima, trajno pečenje
ili probadanje u prsnom košu. Tipični
simptomi traju od nekoliko sekundi do
nekoliko minuta. Dok se kod muškaraca smetnje javljaju iza grudne kosti,
odnosno u području lijevog ramena,
ruke i šake, kod žena se bolovi javljaju
ponajprije u području vrata, donje vilice, gornjeg trbuha i ramena u kombinaciji s mučninom i povraćanjem.
znati KBS. Najčešće slijedi točnija
pretraga
• mjerenjem krvnog tlaka i pulsa
• slušanjem srca i pluća
• EKG-om, eventualno i EKG-om pod
opterećenjem.
Najtočnije informacije o mjestu i ra­
zmjeru suženosti koronarnih arterija
pruža pretraga kateterom.
Pri tome se vrlo uska cijevčica (kateter) uvodi u srčane krvne žile kroz
koju se u arterije ubrizgava kontrastno
Simptomi angine pectoris pojavljuju
se prije svega prilikom tjelesnih i/ili
psihičkih napora i na hladnoći. Čim se
promijene vanjski uvjeti, pritisak popušta i smetnje se popravljaju u roku
od nekoliko minuta.
Angina pectoris je znak upozorenja
za prijeteći srčani infarkt. Međutim,
srčani infarkt možete pretrpjeti i ako
nikada niste imali napad angine pectoris. Važno je pravovremeno liječenje
oboljenja, jer u protivnom prijete srčani
infarkt, zakazivanje srca
i smetnje srčanog ritma.
Shvatite ozbiljno ove znakove i otiđite do liječnika!
Uklonite čimbenike rizika promjenom svog stila života: odvikavanjem
od pušenja, promjenom
načina prehrane, smanjenjem tjelesne težine, kretanjem (kardiotrening),
smanjenjem krvnog tlaka,
prestankom konzumacije
šećera i liječenjem povišenog kolesterola.
Kardiotrening
EKG pod opterećenjem osnova je za ovaj individualno prilagođeni program treninga za
sobni bicikl. On Vam pomaže da svoju snagu
povećate u malim koracima, smanjite svoju
tjelesnu težinu, poboljšate izmjenu tvari u organizmu i smanjite svoj krvni tlak te masti u
krvi. Trening izdržljivosti potiče tijelo na stvaranje novih krvnih žila što ima za posljedicu
poboljšanje opskrbe krvlju i kisikom kao i Vaše
kondicije. Redovite liječničke kontrole i individualni planovi treninga potrebni su, kako se
ne biste prenapregnuli i ponovo doživjeli napad angine pectoris.
Terapijske mogućnosti
Kako ću spriječiti novi napad
angine pectoris?
Cilj terapije lijekovima je poboljšanje kvalitete života i sprječavanje
daljnjih napada angine pectoris. Internist i kardiolog usklađuju optimalnu terapiju prema Vašim osobnim
potrebama.
•T
ablete koje sprječavaju zgrušavanje
krvi sprječavaju nastanak ugrušaka
krvi.
•A
CE inhibitori i beta blokatori
smanjuju visoki krvni tlak.
• Lijekovi koji snižavaju kolesterol
sprječavaju daljnje ovapnjenje
krvnih žila.
• Nitro preparati ublažavaju
simptome.
• Blokatori kalcijevog kanala
snižavaju krvni tlak i djeluju
protiv grčeva krvnih žila.
• Selektivna sredstva za smanjenje
srčane frekvencije pomažu ublažavanju tegoba i povećavaju snagu.
Ako uzimanjem lijekova ne dođe do
trajnog poboljšanja, potreban je kateterski zahvat ili operacija.
6 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
Srčani infarkt – što je to?
Srčani infarkt pojavljuje se iznenada i
predstavlja akutnu opasnost za život!
BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 7
Često se srčani infarkt događa u prva
tri sata nakon ustajanja.
Neposredan uzrok je iznenadna sme­
tnja u prokrvljenosti na osnovu začepljene arterije srca (=srčane krvne
žile). Pogođeno područje srca više se
ne opskrbljuje kisikom i hranjivim
tvarima ili se opskrbljuje nedostatno
i počinje odumirati. U području infarkta nastaje ožiljkasto tkivo koje više
ne sudjeluje u radu srca.
Simptomi
srčanog infarkta:
• jaki bolovi koji stežu ili
peku u prednjem ili lijevom
području prsa, često se šire
u lijevu ruku, a nastupaju
iznenada
• osjećaj tjeskobe i skučenosti
• bolovi u ruci, prstima, trbuhu,
leđima, vratu, donjoj vilici
ili uhu
• nesvjestica
• osjećaj jake vrtoglavice
• popratne pojave kao što su
mučnina, povraćanje, znojenje
• gubitak daha koji iznenada
nastupa sa ili bez bolova
u prsima
• iznenadno ubrzano lupanje srca
Mora se što je brže moguće ponovo uspostaviti prokrvljenost srčanog
mišića. U tu se svrhu otvaraju začepljene žile. Što brže to uspije (po
mogućnosti u roku od 6 sati), to je
veća mogućnost da se oštećenje srčanog mišića očuva u prihvatljivim
granicama.
Svaki srčani infarkt Sumnja na infarkt predstavlja
hitan slučaj!!
Ne gubite vrijeme i odmah
nazovite liječnika hitne
pomoći!
HITNA POMOĆ:
144
Sumnja na srčani infarkt –
na što morate paziti?
• Pacijent se ne smije fizički
naprezati!
•A
psolutan mir!
• Pacijent ne smije ostati sam!
• U slučaju zastoja (disanja i)
rada srca odmah započeti s
oživljavanjem!
Dijagnoza će se postaviti u bolnici
pomoću EKG-a, ultrazvuka srca i laboratorijskih pretraga.
Akutno liječenje
• Lijekovi koji štite od smetnji
srčanog ritma.
• Ponovno otvaranje zatvorenih
srčanih krvnih žila (srčani kateter).
• Bypass operacija (rijetko).
Daljnja terapija
•V
išetjedna rehabilitacija radi
navikavanja na svakodnevicu.
•T
rajno uzimanje lijekova, kako bi
se smanjio rizik začepljenja krvnih
žila, a time od novog infarkta
(acetilsalicilna kiselina (ASK),
Clopidogrel, itd.).
• Prelazak na zdraviji stil života.
Važna je redovita i dugotrajna terapija.
Molimo Vas da se točno pridržavate
naputaka svog liječnika!
Čimbenici rizika za
oboljenja srca i krvotoka:
• pušenje (dovodi do suženja
krvnih žila)
• prekomjerna tjelesna težina
(pogoduje visokom krvnom tlaku
i šećernoj bolesti)
• oboljenja srca i krvotoka u
obitelji
• šećerna bolest (dijabetes)
• povišeni krvni tlak
• povišene vrijednosti masnoća
u krvi (kolesterol i trigliceridi)
• stres
• nedostatak kretanja
• muški spol
• veća starosna dob
Iznenadna srčana smrt
Ako je začepljena velika srčana krvna
žila, to najčešće neposredno dovodi do
smrti. Tada govorimo o „iznenadnoj
srčanoj smrti“.
Moždani udar
Vaš mozak je u velikoj opasnosti!
Moždani udar je u Austriji treći najčešći uzrok smrti i istovremeno najčešći
uzrok teške invalidnosti kod odraslih.
U skoro 80 % slučajeva do moždanog
8 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
udara dolazi zbog iznenadne smetnje
prokrvljenosti mozga (krvni ugrušak),
najčešće sužavanjem ili začepljenjem
moždane arterije. Rjeđe se radi o krvarenju mozga prilikom kojeg dolazi do
pucanja arterije.
Rezultat je isti: moždano tkivo nije u
dostatnoj mjeri opskrbljeno kisikom i
hranjivim tvarima i odumire. Glavni
uzroci su arterioskleroza, visoki krvni
tlak, šećerna bolest i pušenje.
Za moždani udar naročito je tipično
njegovo iznenadno pojavljivanje ili
početak pri kraju sna, dakle prilikom
buđenja.
Ponekad tegobe traju kratko (nekoliko
sekundi ili minuta) i ponovo nestaju.
To znači da se prokrvljenost mozga
ponovo brzo popravila - radilo se o
laganom moždanom udaru.
BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 9
Signali upozorenja za
prijeteće moždani udar:
• osjećaj gluhoće ili paralize lica,
ruke ili noge ili jedne polovice
tijela
• smetnje u govoru
• poremećaj svijesti, zbunjenost
• smetnje vida
• smetnje sluha
• vrtoglavica, nesigurnost pri
hodanju
• iznenadna, jaka glavobolja
• da ponovi jednostavnu rečenicu
• da isplazi jezik.
Ako stradala osoba ima poteškoća
pri izvršenju najmanje jednog od postavljenih zadataka ili se njen jezik
savija, onda je to alarmni signal za
moždani udar.
Odmah zovite liječnika
hitne pomoći: 144
Ovi kratkotrajni simptomi predznaci
su prijetećeg moždanog udara i mora
ih se ozbiljno shvatiti!
Pribilježite početak (točno vrijeme)
smetnji. Vrijeme igra odlučujuću ulogu.
Kao osoba koja pruža prvu pomoć,
potaknite stradalu osobu
• da se smije
• da diže ruke
Prikladne mjere na licu mjesta pomažu
spašavanju života i izbjegavanju trajnih oštećenja. Specijalizirani odjeli za
nadzor moždanog udara (stroke units)
u većim bolnicama nude optimizirano
akutno zbrinjavanje.
Njihov cilj je: spasiti moždano tkivo,
prepoznati uzroke moždanog udara,
spriječiti daljnji događaj i početak neurološke rehabilitacije (ponovno učenje
izgubljenih moždanih funkcija).
Pozor!
Ovi rizici pospješuju moždani udar:
• visoki krvni tlak
• šećerna bolest
• smetnje u metabolizmu masti
(povećane vrijednosti triglicerida i
kolesterola)
• pušenje
• prekomjerna tjelesna težina
• nedostatak kretanja
• arterioskleroza
• velika konzumacija alkohola
Danas se za izbjegavanje moždanog
udara koriste lijekovi koji ciljano djeluju na krvne pločice (trombocite).
To su takozvani inhibitori funkcije
trombocita. Oni utječu na to da krvne pločice nisu međusobno tako jako
slijepljene i na taj način smanjuju rizik
začepljenja krvnih žila.
Također i određena sredstva za krvni tlak (ACE inhibitori) i sredstva za
smanjenje masnoća (statini) smanju-
LDL kolesterol („loš kolesterol“)
taloži se u slučaju prevelike količine kolesterola na stijenkama krvnih
žila i time igra važnu ulogu u nastajanju arterioskleroze. Što je sadržaj
LDL kolesterola u krvi veći, to je
veći rizik ovapnjenja krvnih žila.
HDL kolesterol, „dobar kolesterol“,
djeluje na krvne žile kao zaštita time
što uklanja i odvodi kolesterol koji
se taloži na stijenke krvnih žila. Taloženje kolesterola na stijenke krvnih
žila smatra se početnim stupnjem arterioskleroze. Osim toga HDL sprječava zgrudnjavanje krvnih pločica i
na taj način sprječava stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu prouzročiti
srčani infarkt i moždani udar.
Osobe koje imaju visoke vrijednosti
HDL-a, imaju manje srčanih infarkta i moždanih udara. Stoga jedite
mnogo voća, povrća, ribu, nemasno
meso i integralne proizvode te što
je moguće manje životinjskih masti
(mast, maslac, mliječni proizvodi).
ju opasnost od moždanog udara. Kod
svih ovih lijekova važno je redovno,
dosljedno i dugotrajno uzimanje,
kako bi se rizik trajno smanjio. Molimo Vas da se pridržavate naputaka
svog liječnika!
10 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 11
bolest, visoki krvni tlak, razina kolesterola) promjenom načina života, lijekovima koji sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka te medicinski nadziranim
programima kretanja.
Periferna arterijska bolest
Ovo oboljenje Vam je sigurno bolje
poznato kao „bolest izloga“. Sigurno
ste već vidjeli osobe koje rade pauzu
ispred izloga i nastave hodati tek onda,
kada popuste bolovi u nogama. Periferna arterijska bolest javlja se prije
svega kod starijih osoba.
Glavni uzrok je suženje krvnih žila
uslijed arterioskleroze koja dovodi
do smetnji prokrvljenosti. U najgorem
slučaju dolazi do potpunog začepljenja
žila. Ova bolest začepljenja žila nije
ograničena samo na noge, već može
pogoditi i ruke, jetru, ramena i područje trbuha.
Kod jako uznapredovale periferne arterijske bolesti bolovi postoje već u
stanju mirovanja i čak može odumrijeti tkivo.
Simptomi:
• jaki bolovi pri opterećenju (kod
hodanja)
• blijeda boja kože
• hladne noge i stopala
• problemi pri zacjeljivanju malih
povreda u području nogu
• trnci, osjećaj obamrlosti
i slabosti
Kod Vas postoji povećani rizik da ćete
oboljeti od periferne arterijske bolesti,
ako se jedan od sljedećih čimbenika
rizika odnosi na Vas:
• pušač ili bivši pušač
• starost iznad 65 godina
• visoki krvni tlak
• visoka razina kolesterola
• šećerna bolest
• raniji srčani infarkt ili angina
pectoris
• raniji moždani udar
Periferna arterijska bolest i pojava budućih akutnih bolesti srca i krvotoka
usko su povezani. Stoga je rano prepoznavanje od velike važnosti!
Dijagnozu postavlja liječnik prikupljanjem informacija o povijesti bolesti i
pitanjima o zdravlju, tjelesnim pregledom i pregledom pomoću ultrazvuka.
Liječenje u prvom redu počiva na
smanjenju čimbenika rizika (šećerna
Poodmakla periferna arterijska bolest
eventualno zahtijeva i neposredne zahvate na pogođenim krvnim žilama, kao što
su proširenje suženih arterija, ugradnja
stenta (potpora za žile u obliku cijevćica
od metala ili umjetnih vlakana koja sprje­
čava ponovo sužavanje žile) ili premošćenje začepljene nožne arterije (bypass).
Ako Vam je dijagnosticirana periferna
arterijska bolest, onda morate poduzeti
sljedeće mjere, kako biste izbjegli posljedične bolesti kao što su srčani infarkt i moždani udar.
• Odlazite redovno na preglede.
• Ne nosite usku odjeću i zavoje
koji Vas stežu.
• Izbjegavajte hladnoću, vlagu i
prekomjernu toplinu.
• Posebno vodite računa o higijeni.
• I najmanje rane morate odmah
(dati) zbrinuti.
Bolje spriječiti nego liječiti!
Isključite rizike za arteriosklerozu:
• Odreknite se cigareta.
• Smanjite visoki krvni tlak.
• Normalizirajte svoju tjelesnu
težinu.
• Krećite se u dovoljnoj mjeri.
•V
odite računa o tome da ja Vaša
šećerna bolest pod kontrolom.
• Smanjite povećane vrijednosti
kolesterola.
Nemojte čekati tako dugo, dok ne bude
prekasno! Odmah smanjite čimbenike
rizika za bolesti srca i krvotoka.
Vodite računa o mogućim simptomima
bolesti srca i krvotoka i otiđite liječniku. Znanje o bolestima srca i krvotoka
može spasiti život!
12 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA
ZA DALJNJE INFORMACIJE I SAVJETE KONTAKTIRAJTE:
Österreichischer Herzverband
Statteggerstraße 35, A-8045 Graz
Tel. + Fax: 0316/69 45 17 oder 0664/46 25 618
E-Mail: [email protected]
Web: www.herzverband.at
Vertreten durch: Helmut SCHULTER
SHÖ – Schlaganfallhilfe Österreich
Max-Schrems-Gasse 1/42, A-2345 Brunn
Tel.: 02236/37 80 77
E-Mail: [email protected] oder
[email protected]
Web: www.schlaganfall-info.at
Vertreten durch: Manuela MESSMER-WULLEN
IMPRESUM
Medieninhaber, Herausgeber und Verleger: MedMedia Verlag und Mediaservice GmbH, Seidengasse 9/Top 1.1,
1070 Wien. Tel.: 01/407 31 11-0, Redaktion: Mag. Birgit Schmidle-Loss. Layout und DTP: creative­director.cc
lachmair gmbh, 2120 Wolkersdorf. Illustration (Seite 2): Henning Riediger, Hamburg. Lektorat: Mag. Andrea
Crevato, 2823 Pitten. Fotos: iStockphoto.com, fotolia.com, shutterstock.com