1 Ispitivanje vitalnih znakova Srce i krvotok Krvotok tijela Krvotok plu}a Osjetiti i mjeriti puls Frekvencija pulsa Ritam pulsa Mjerenje pulsa Mjerenje krvnog tlaka Promatranje disanja Vrste disanja Frekvencija disanja Kvaliteta disanja Ritam disanja Mjerenje tjelesne temperature Normalna temperatura, povišena temperatura i groznica (vru}ica) Toplomjer Vremensko trajanje mjerenja Vrste mjerenja Upotreba toplomjera Ispitivanje vitalnih znakova Srce i krvotok Srce i krvotok krvotok). U jednoj minuti srce ~ovjeka koji se nalazi u stanju mirovanja pumpa oko tri do ~etiri litre krvi. Pri tjelesnom naporu u jednoj minuti tijelom cirkulira do šest puta više krvi, dakle oko 24 litre. Srce odraslog ~ovjeka mora od nožnih prstiju do srca prenijeti krv u vene oko 1,50 m »uzbrdo«. Puls i disanje daju obavijest o važnim vitalnim funkcijama kao što je rad srca i plu}a. Tako|er, i kod promatranja bolesnika, puls i disanje imaju zna~ajnu ulogu. Stoga bi njegovatelj/njegovateljica trebao/la biti sposoban/sposobna utvrditi promjene rada srca i disanja, kontrolirati puls i izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ove radnje su za njegovatelja/njegovateljicu relativno jednostavne i objektivno prihvatljive. Istodobno, kao procesi prepoznatljivi izvana, one daju obavijest o važnim funkcijama srca, krvotoka i plu}a. Srce je šuplji miši} veli~ine stisnute šake, koji se sastoji iz lijeve pretklijetke i lijeve klijetke te desne pretklijetke i desne klijetke. Lijeva i desna polovica srca odvojene su jedna od druge pregradnim zidom odnosno sr~anom pregradom (septum). Kao tla~na i upijaju}a pumpa, pretklijetke i klijetke, koje se nalaze jedne pored drugih, održavaju tok strujanja krvi u tijelu. Kontrakcijama muskulature srca, strujanje krvi se održava u pokretu. Sr~ani zalisci osiguravaju da krv te~e samo u jednom smjeru. Snažno razvijeni lijevi miši}ni zid srca pumpa krv u veliki krvotok tijela. Nešto slabija muskulatura desne strane srca pumpa krv u manji krvotok plu}a (plu}ni Krvotok tijela Krvotok tijela je najvažniji prijenosni sistem tijela. Njegov zadatak se sastoji u: n prenošenju hranjivih tvari, vitamina i kisika preko krvi do tjelesnih stanica n odatle, kroz krv, odvodi naslage i uglji~ni dioksid (CO2) n raspore|uje hormone i obrambene materije te toplinu proizvedenu u stanicama. Krv cirkulira tijelom u jednom zatvorenom venskom sustavu, koji se sastoji od arterija (žila kucavica), vena (šupljih žila) i kapilara (uskih krvnih žila). Arterije odvode krv iz srca. One imaju miši}ne stijenke i elasti~ne su. Vene dovode krv iz tijela u srce. U usporedbi s arterijama, vene imaju tanju stijenku i manje su elasti~ne. Radi poboljšanja prijenosa krvi, opremljene su zaliscima. Strujanje krvi u srcu Stijenka arterije i vene Arterija: debela stijenka elasti~na rastezljiva Vena: tanka stijenka manje rastezljiva Ispitivanje vitalnih znakova Srce i krvotok Kapilari predstavljaju najsitniji dio mreže krvnih žila: kod arterija se nazivaju arteriolama, kod vena venulama. Oni omogu}uju da krv prije|e iz arterije u vene. Kapilari su najmanje krvne žile u tijelu. Tlak koji postoji u krvnim žilama naziva se krvni tlak: on predstavlja snagu koju krv vrši na stijenku krvnih žila. Tlak utje~e na cirkulaciju krvi. Krvni tlak ovisi o radu srca i svojstvu žila (otpor krvnih žila). U tijeku kontrakcije sr~anih klijetki, tlak u krvnim žilama se pove}ava (sistola). Kod popuštanja muskulature srca, tlak u krvnim žilama opada (dijastola). Što je ve}i krvni tlak, srcu je teže pumpati protiv tog otpora. Doti~ni tlak se može utvrditi tlakomjerom (vidi str. 72). Ocjenjivanje izmjerenih vrijednosti zahtijeva lije~ni~ku kompetenciju. Od aorte (tjelesne arterije), koja izlazi iz lijeve klijetke srca, ra~vaju se dvije jake arterije (žile kucavice). Iz toga ra~vanja i razgranjenja opskrbljuju se kisikom i hranjivim tvarima svi organi, tkiva i stanice tijela, na primjer sr~ani miši}, bubrezi, jetra, želudac, crijeva i muskulatura. Arterije se ra~vaju u sve sitnije krvne žile, sve do najtanjih, arteriola. Ove uske žile spajaju arterije i vene. Venske stijenke arteriola sastoje se od propusnog sloja stanica, koji hranjive tvari i kisik, rastvorene u teku}ini, mijenja za naslage i uglji~ni dioksid u tkivu. Venulama i venama koje se postupno šire krv dospijeva natrag u desnu pretklijetku srca. n Obratiti pažnju U krvnom toku tijela, krv te~e arterijama od srca kroz vene pa nazad do srca. n Zadatak U predstoje}oj ilustraciji pratite krvotok od srca preko organa do kapilara i put nazad do srca. Krvni tok tijela (frontalni pogled) Plu}ni krvotok Funkcija venskih zalizaka Desna sr~ana klijetka pumpa krv plu}nom arterijom u plu}a. Tamo se plu}na arterija dijeli na krvne žile – kapilare, koji postaju sve uži. Oni »ovijaju« plu}ne mjehuri}e, iz kojih se uzima kisik i predaje uglji~ni dioksid. Venulama i venama, koje postaju šire, krv oboga}ena kisikom te~e nazad u lijevu pretklijetku srca. Ispitivanje vitalnih znakova Osjetiti i izmjeriti puls Osjetiti i izmjeriti puls Kod pipanja pulsa treba obratiti pažnju na tri osobitosti: frekvenciju, ritam i kvalitetu pulsa. Frekvencija pulsa n Zadatak Promatraju}i ilustracije pratite tok krvi iz srca u plu}a, takozvanu razmjenu plinova u plu}nim mjehuri}ima i put krvi nazad do srca. Plu}ni krvotok Otkucaj pulsa nastaje time što se uslijed svake kontrakcije sr~anih klijetki, krv pumpa u arterije. Koli~ina cirkulirane krvi, pogonska snaga srca i elasti~nost krvnih žila stvaraju tla~ni val krvi. Sudar krvnog vala u krvnim žilama osje}a se kao puls. Puls nam daje informaciju o broju kontrakcija klijetke srca. Broj otkucaja srca tijekom jedne minute naziva se frekvencija pulsa. Kod odraslih osoba puls iznosi u pravilu 60 do 80 otkucaja u minuti, kod djeteta školskog uzrasta 90 do 100 otkucaja, a kod malog djeteta odnosno dojen~eta 120 do 140 otkucaja u minuti. Svatko kod sebe može utvrditi kako na rad srca utje~u tjelesni napori (penjanje uz stepenice, brzo tr~anje, težak rad), stanje mirovanja (spavanje) ili emocionalni doga|aji (radost, uplašenost, strah, uzbu|enje). Shodno tome razli~it je i otkucaj pulsa. Na otkucaj pulsa utje~u tako|er i bolesti. Kod manje od 60 kontrakcija srca u minuti, govori se o usporenom pulsu (na primjer kod sr~anih oboljenja, nakon uzimanja odre|enih lijekova za srce). Kod više od 100 kontrakcija srca u minuti, govori se o ubrzanom pulsu (na primjer kod vru}ice, sr~anih oboljenja, iznenadnog gubitka krvi). Ritam pulsa Ritam pulsa obi~no te~e u pravilnim razmacima. Ubrzani, usporeni ili nepravilni otkucaji nazivaju se aritmijom i mogu upu}ivati na oboljenja srca. Funkcije plu}nih mjehuri}a Ispitivanje vitalnih znakova Osjetiti i izmjeriti puls n ru~ni zglob na arteriji podlaktice n na vratu vratna žila n na sljepoo~nici žila sljepoo~nice n Primjer l l l l l l l l lllllll ll ll ll l l ll l l ll l normalan redoslijed otkucaja pulsa usporen redoslijed otkucaja pulsa ubrzan redoslijed otkucaja pulsa nepravilan redoslijed otkucaja pulsa nepravilna kvaliteta (ja~ina) otkucaja pulsa Mjerenje pulsa Kvaliteta pulsa Skoro svatko ima iskustvo s »mjerenjem pulsa« i uvjeren je kako bi to mogao egzaktno napraviti. Me|utim, u praksi se pokaže da se puls ~esto napipava palcem. Tako|er, ~esto se uo~avaju greške i kod na~ina brojanja. Kod mjerenja pulsa treba obratiti pažnju na sljede}e stavke: Pod kvalitetom pulsa podrazumijevamo njegovo svojstvo. Ono izražava osje}a li se puls (opipava) ja~e ili slabije i postoji li nejednaka ja~ina pojedina~nih otkucaja pulsa. Kod zdravog ~ovjeka otkucaji pulsa se odvijaju u pravilnim vremenskim razmacima i jednako su jaki. Puls se može napipati na svim mjestima tijela gdje se arterije nalaze na površini i mogu}e ih je osjetiti laganim pritiskom. Takve arterije mogu se osjetiti na sljede}im mjestima na tijelu: Polazni položaj Podlaktica bolesnika je opušteno smještena, na primjer na prekriva~ kreveta ili na stol. Njegovatelj/njegovateljica u jednoj ruci drži sat s pokazateljem sekunda, a drugom rukom osje}a i broji otkucaje pulsa. Postupak Njegovatelj/njegovateljica stavlja vrhove prstiju od kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka (»prsti palpacije«) u udubljenje izme|u kosti podlaktice i tetive. Napipava pulsiraju}u arteriju (žilu kucavicu), palac pri tom ne treba dodirivati prste palpacije. Zatim vrhove prstiju lagano utiš}e u smjeru kosti podlaktice i osje}a val pulsa. Mjesta na tijelu na kojima se može osjetiti puls Na~in brojanja Njegovatelj /njegovateljica gleda na svoj sat i ~eka dok kazaljka koja pokazuje sekunde ne stane na 12. Po~inje s brojanjem otkucaja pulsa: 0-1-2-3 itd, dok kazaljka koja pokazuje sekunde ponovo ne dosegne 12 (1 minuta). Broj koji je izbrojao/izbrojala do vra}anja kazaljke na 12 je broj otkucaja pulsa u minuti. Ispitivanje vitalnih znakova Mjerenje krvnog tlaka Mjerenje krvnog tlaka Palpacija pulsa n Obratiti pažnju Ukoliko ve} imate iskustva s mjerenjem pulsa, dovoljno je ako • brojite samo ½ minute, a zatim udvostru~ite broj otkucaja pulsa ili • brojite samo ¼ minute, a zatim taj broj pomnožite sa 4 Kod sr~anih oboljenja potrebno je, doduše, otkucaj pulsa brojati punu minutu. Mjerenje pulsa mora se prakti~no nau~iti i izvježbati. Tko do sada nije mjerio puls na sebi ili drugima, trebao bi vježbati izmjeriti puls ~lanovima obitelji, obra}aju}i pritom pažnju na date prijedloge. Savjetujemo da se o nesigurnostima kod opipavanja i brojanja konzultirate s lije~nikom ili njegovateljem/njegovateljicom. 10 Kod opisivanja sistema srca i krvotoka objašnjeno je kako nastaje krvni tlak (vidi str. 66). Glavni zadatak srca i krvotoka je briga o dovoljnoj prokrvljenosti svih organa i stanica. Zato je potrebna dovoljna koli~ina krvi – kod odraslih oko 5 litara – i dovoljan krvni tlak. Krvni tlak nije uvijek jednak. On se mijenja u tijeku dana i u no}i. Raste ili pada, ovisi o razli~itim utjecajima. U razli~itim situacijama svakodnevnice, tijelo pokušava prilagoditi tlak datim potrebama organizma. Najniže vrijednosti krvnog tlaka mogu se izmjeriti prilikom spavanja. Bu|enjem dolazi do prolaznog porasta krvnog tlaka. Držanje tijela i rad miši}a te emocionalna zbivanja tako|er utje~u na krvni tlak. Ove prirodna dnevna kolebanja trebaju uzeti u obzir osobe koje se odlu~e na samostalnu kontrolu krvnog tlaka. Usavršavanje medicinskih pomagala olakšao je mjerenje krvnog tlaka. U me|uvremenu postoje elektronske sprave, koje krvni tlak skoro same mjere. Uputa za uporabu doti~nog aparata objašnjava pravilnu uporabu. Neovisno o vrsti tlakomjera treba obratiti pažnju na sljede}e: n kod kontinuirane kontrole, krvni tlak bi se trebao mjeriti dva puta dnevno u isto doba dana, u jednakom držanju (položaju) tijela i na istoj ruci n bolesnik bi tijekom mjerenja trebao sjediti ili ležati. Samo kod izri~ite lije~ni~ke upute krvni tlak se mjeri u stoje}em položaju n obi~no se krvni tlak mjeri na lijevoj nadlaktici. Prije stavljanja manžete oko nadlaktice, potrebno je da ruka (nadlaktica) bude slobodna – bez odje}e. Iznad tla~ne manžete ruka ne smije biti stegnuta ili omotana, na primjer zasukanom odje}om. Pregib lakta se mora 11 Ispitivanje vitalnih znakova nalaziti u visini srca. n Prilikom stavljanja ru~ne mažete, ona ne smije biti ispunjena zrakom, cijevi moraju pokazivati prema dolje, a stetoskop mora ležati preko arterije nadlaktice. n Vrijednosti krvnog tlaka Sljede}e vrijednosti krvnog tlaka treba razumjeti samo kao orijentacijske vrijednosti za ocjenu krvnog tlaka: Normalne vrijednosti 100 – 139 mmHg (gornja vrijednost) krvnog tlaka: 60 – 89 mmHg (donja vrijednost) Grani~ne vrijednosti: 140 – 159 mmHg (gornja vrijednost) 90 – 95 mmHg (donja vrijednost) Visoki tlak: 160 mmHg (gornja vrijednost) 95 mmHg (donja vrijednost) “Njema~ko udruženje za suzbijanje visokog krvnog tlaka” preporu~a sljede}a prakti~na pravila: Gornje granice norme sistoli~nog krvnog tlaka = broj godina života + 100, ali maksimalno 160 mmHg Gornja granica norme dijastoli~kog krvnog tlaka = 90 mmHg za svako doba života n Obratiti pažnju Ocjenjivanje izmjerenih vrijednosti krvnog tlaka i mjere lije~enja trebao bi vršiti samo jedan lije~nik. Promjenu doziranja lijekova sukladno vrijednostima krvnog tlaka nikada ne treba vršiti bez prethodnog razgovora s lije~nikom. 12 Promatranje disanja Promatranje disanja Proces disanja sastoji se od udisanja i izdisanja. Pri udisanju zrak dospijeva preko nosa, ždrijela i grkljana u dušnik. Pri tome se udahnuti zrak putem trepetljikavog epitela nosa (sluznica s trepetljikavim dla~icama) pro~iš}ava i kroz sluznice nosa ždrijela vlaži i zagrijava. U visini ~etvrtog i petog prsnog kralješka, dušnik se ra~va u dva bronhija, koji se potom u desnom i lijevom plu}nom krilu dalje granaju bronhije, koje postaju sve manje. Bronhije prelaze u bronhiole, koje postaju sve uže i kona~no završavaju u plu}nim mjehuri}ima (alveole) s tankim stijenkama. Plu}ni mjehuri}i okruženi su mrežom kapilara. Tamo se odvija predaja kisika u krv i preuzima uglji~ni dioksid (CO2). Izdisanjem se izbacuje uglji~ni dioksid. Normalno disanje je mirno i bez šuma i pravilno se razmjenjuje proces udisanja (inspiracija), izdisanja (ekspiracija) i udisajna pauza. Zadatak disanja je preko dišnih putova i plu}a tijelu dovesti dovoljno kisika i izbaciti višak uglji~nog dioksida. Vrste disanja Za disanje nisu važna samo plu}a, nego i prsni koš i njegova muskulatura. Ritmi~nom razmjenom procesa udisanja i izdisanja upravlja centar za disanje u mozgu. Plu}a pasivno slijede kretanja prsne stijenke i ošita (dijafragme). Kod udisanja, rebra se dižu dok se kupola dijafragme istodobno spušta prema dolje, tako da je podru~je prsa prošireno na sve strane i zrak ulazi u plu}a. Kod izdisanja se ponovno spuštaju rebra, a kupola dijafragme se izbacuje prema gore. Time se površina plu}a smanjuje i izbacuje se zrak zadržan u plu}ima koji oskudijeva kisikom, a bogat je uglji~nom kiselinom. Disanje se u biti može promatrati prema u~estalosti, kvaliteti i njegovom. 13 Ispitivanje vitalnih znakova Promatranje disanja anja. Vrijeme mjerenja iznosi jednu minutu. U~estalost disanja treba promatrati u skladu s kvalitetom i ritmom disanja. Kvaliteta disanja Broj disanja treba promatrati u vezi s dubinom disanja. Tko duboko diše, proizvodi manje udisaja i izdisaja. S druge strane, postoje situacije gdje se diše pli}e i ~eš}e. Šumovi kod udisanja i izdisanja (na primjer trganje, klepetanje, zviždanje) mogu upu}ivati na bolesne procese. Ritam disanja Frekvencija disanja Pod frekvencijom disanja se podrazumijeva u~estalost disanja (udisaja i izdisaja) u minuti. Podizanje i spuštanje trbuha smatraju se kao jedno disanje. U stanju mirovanja, odrastao ~ovjek diše 12 do 14 puta u minuti. Kod tjelesnog napora i emocionalnih uzbu|enja pove}ava se frekvencija disanja, dok se prilikom spavanja smanjuje. Svatko na sebi može provjeriti u~estalost svog disanja u okviru jedne minute, tako da ruku stavi na trbuh. Ukoliko se kod bolesnika mjeri disanje, potrebno je obratiti pažnju na to da on zaista utje~e na u~estalost i ritam dis14 Vrste disanja: Trbušno i prsno disanje Kod promatranja disanja razlikuje se, dakle, u~estalost disanja (frekvencija disanja) i dubina disanja (kvaliteta disanja). Me|utim, treba promatrati i ritam disanja. Udisanje, izdisanje i pauza u disanju se po pravilu odvijaju bez zvukova i ritmi~ki pravilno bez napora. Procesi bolesti (slabost krvotoka, kolaps, nesvijest, šok) mogu omesti normalan ritam disanja. Promjene u ritmu disanja po pravilu dovode do zaklju~ka da se radi o bolesnim stanjima. Ritmovi disanja se razli~ito nazivaju: Cheyne-Stock-disanje Ovo disanje po~inje manjim, plitkim udisajima i izdisajima koji postepeno prelaze u dublje disanje, ~esto i u zadihanost. Udisaji i izdisaji ponovno splašnjavaju i bivaju pli}i, dok ne uslijedi disajna pauza. Ovaj oblik disanje nastupa povremeno prilikom spavanja, kod oboljenja mozga, ali i kod približavanja smrti. Biot-disanje Kod ovog disanja promatraju se duboki, ravnomjerni udisaji/izdisaji s pauzama u disanju, na primjer kod ozljeda mozga ili pove}anja moždanog tlaka. 15 Mjerenje tjelesne temperature Ispitivanje vitalnih znakova Kad uzro~nici bolesti dospiju u tijelo, ovaj centar ih pokušava suzbiti. Na taj na~in dolazi do umnoženog stvaranja topline, koja se ~esto ne može više izjedna~iti znojenjem. Posljedice toga su pove}ana temperatura ili vru}ica. Normalna temperatura, povišena temperatura i groznica Ritmovi disanja Kussmaul-disanje Za ovo disanje karakteristi~ni su ravnomjerni, duboki udisaji/izdisaji bez pauze u disanju. Ovo disanje se pojavljuje kod otrovanja, na primjer kod dijabeti~ke kome. n Obratiti pažnju Disanje može biti poreme}eno pljuva~kom, povra}enim sadržajem, krvlju ili sluzi. Ovakva izlu~ivanja ili strana tijela (kao što su jela, pi}a i predmeti) mogu zna~ajno suziti dišne putove i ~ak dovesti do gušenja. Kod takvog zapažanja potrebno je odmah obavijestiti lije~nika. Mjerenje tjelesne temperature Sagorijevanjem hranjivih tvari u tijelu se proizvodi energija za rad miši}a i toplina za tjelesnu temperaturu. Disanjem, zatim kroz urin i kožu, tijelo gubi jedan dio ove topline. Ali i pored toga, temperatura u tijelu se održava konstantnom. Za izjedna~enje proizvodnje i gubitka topline brine se centar za toplinu u mozgu. Centar dobiva tjelesnu toplinu izme|u 36 0C i 370C. Ovaj centar se, dakle, brine da tijelo zadrži uskla|enu, jednaku tjelesnu temperaturu, tako što sakuplja toplinu (na primjer drhtanje na hladno}i) ili otpušta toplinu (na primjer znojenje). 16 Normalna temperatura tijela iznosi izme|u 36 0C i 37 C. Manja kolebanja temperature (do jednog stupnja) smatraju se normalnim, pri ~emu u pravilu, temperatura tijela doseže najmanju vrijednost u pono}, a najve}u u kasno poslijepodne: n Temperatura ispod 36 0C smatra se niskom temperaturom. n Temperatura izme|u 370C i 38 0C ocjenjuje se povišenom temperaturom. n Temperatura iznad 38 0C ozna~ava se groznicom (vru}icom). n Temperatura iznad 390C ozna~ava se visokom vru}icom. 0 n Obratiti pažnju Povišena temperatura izme|u 37 ºC i 38 ºC još uvijek nije vru}ica (groznica). n Zadatak U predstoje}oj tabeli na}i }ete neke mjerne vrijednosti tjelesne temperature ~ovjeka. Poredajte ove vrijednosti temperatura u odgovaraju}i stupac. 36,20; 38,50; 37,40;39,80; 38,30; 36,70; 37,0 0; 35,90; 38,0 0C. Niska temperatura Normalna Poviš ena temperatura temperatura Groznica (vru}ica) Visoka groznica 17 Mjerenje tjelesne temperature Ispitivanje vitalnih znakova n Rezultat Usporedite svoje unose sa sljede}im podacima. Niska temperatura Normalna temperatura Povišena temperatura Groznica (vru}ica) Visoka groznica 35,90 36,20 37,40 38,50 39,80 36,70 38,00 38,30 n Svi toplomjeri su maksimalni toplomjeri jer energija temperature zastaje na najvišoj vrijednosti (maksimalna vrijednost). 37,00 Toplomjer Za mjerenje tjelesne temperature raspoloživi su razli~iti toplomjeri: n toplomjer sa živom n digitalni toplomjer n toplomjer s prizmom Toplomjer sa živom naziva se tako zbog stupa žive koji pokazuje temperaturu. Digitalni toplomjer temperaturu mjeri elektronski putem senzora. n Njegove prednosti leže u tome što nema živu, siguran je od loma, lako se o~itava s digitalno displeja, a vrijeme mjerenja je vrlo kratko. Osim obi~nih, povoljnih (jeftinih) digitalnih toplomjera postoje i vodootporni koji nakon završenog mjerenja daju zvu~ni znak. n Novorazvijeni digitalni ušni toplomjer ~ini mjerenje temperature znatno ugodnijim. n Ovim toplomjerom se mjeri zra~enje topline koja izlazi iz bubnji}a i okolnog tkiva. n Mjerenje traje samo jednu sekundu. n Toplomjer sa prizmama, zbog obra|enosti punim staklom, smatra se relativno sigurnim od lomljenja. Dodatna prednost je mali udio žive. n Neovisno od vrste toplomjera postoje zaštitne folije i zaštitni omoti ~ija je svrha osiguranje higijene i sprje~avanje ošte}enja toplomjera, posebno njegovog vrha. 18 Toplomjer sa živom Digitalni toplomjer Toplomjer sa prizmom Digitalni ušni toplomjer Vremensko trajanje mjerenja Uvo|enjem novih toplomjera, vremensko trajanje mjerenja se sve više skra}uje. Ako je dužina mjerenja kod uobi~ajenih toplomjera sa živom trajala izme|u tri i deset minuta, kod modernih digitalnih toplomjera skra}ena je na 1 sekundu. Razli~ito vremensko trajanje mjerenja proizlazi iz na~ina 19 Mjerenje tjelesne temperature Ispitivanje vitalnih znakova mjerenja – mjeri li se temperatura aksilarno (pazušno), oralno ili rektalno. Vremensko trajanje mjerenja kod toplomjera sa živom i prizmom iznosi: Rektalno: 3 do 5 minuta; oralno 8 do 10 minuta; aksilarno: 8 do 10 minuta. Vrste mjerenja Temperatura tijela se može ustanoviti na ~etiri razli~ita na~ina mjerenja. Mjerenje u pazušnoj šupljini (aksilarno mjerenje) n Egzaktno polaganje toplomjera u pazušnu šupljinu n Pazušna šupljina mora biti suha i gola (bez dijelova odje}e) n Uobi~ajena vrsta mjerenja, ali ~esto pogrešna u rezultatu Mjerenje ispod jezika (oralno mjerenje) n Toplomjer (ali ne toplomjer sa živom) staviti ispod jezika n Toplomjer sa prizmom ne upotrebljavati kod djece i zbunjenih bolesnika: opasnost od povrede prilikom razbijanja Mjerenje u ~maru (rektalno mjerenje) n Položaj na stranu ili le|ni položaj n Kod toplomjera sa živom: velika opasnost od povrede prilikom loma toplomjera n Toplomjer ovlažiti (ali ne toplom vodom) i kružnim kretanjem dovesti u crijevo Mjerenje u uhu • Senzor ušnog toplomjera dovesti do vanjskog slušnog kanala 20 n Pokrenuti aktiviraju}u tipku n Mjeriti minimalno jednu sekundu n Obratiti pažnju Kod toplomjera sa živom postoji opasnost od povrede komadi}ima stakla prilikom loma toplomjera, a time i opasnost od otrovnih isparavanja žive. Kod digitalnog toplomjera vremenom se istroši baterija. n Prednosti i nedostaci toplomjera Prednosti Toplomjer sa živom Digitalni toplomjer Toplomjer sa prizmom •Povoljna nabavna cijena •Trajanje baždarenja: 15 godina •Veoma kratko trajanje mjerenja •Egzaktan pokaziva~ •Sigurnost od loma •Povoljna nabavna cijena •Trajanje baždarenja: 15 godina •Relativna sigurnost od loma •Vrijeme trajanja baždarenja: 2 godine •Baterijski pogon (pražnjenje, odlaganje) •Dugo trajanje mjerenja •Opasnost od loma •Otežano ~itanje mjernih vrijednosti Nedostaci •Dugo trajanje mjerenja •Velika opasnost od loma •Opasnost od trovanja živom Uporaba toplomjera n Prije uporabe: ispitati stanje toplomjera (ošte}enje, bateriju); ukoliko je toplomjer ~uvan u dezinfekcijskoj otopini potrebno ga je oprati hladnom vodom. n Poslije uporabe: Toplomjer o~istiti hladnom vodom; nakon rektalnog mjerenja prvo o~istiti toplomjer 21 Ispitivanje vitalnih znakova vatom ili celuloznim vlaknom, a potom dezinficirati. n Kod ~este uporabe preporu~a se držati toplomjer u staklenoj ~aši s odgovaraju}om dezinfekcijskom otopinom i vatom. Kod digitalnih toplomjera ovo vrijedi samo za one koji su vodootporni. Sažetak n U promatranje bolesnika spada i ispitivanje vitalnih znakova: rada srca, krvnog tlaka, disanja, tjelesne temperature. n Egzaktno napipavanje pulsa i mjerenje pulsa trebaju se mjeriti i vježbati prema uputama, kako bi se došlo do to~nih vrijednosti. n Kod promatranja disanja treba obratiti pažnju na frekvenciju disanja, kvalitetu disanja i ritam disanja. n Kod ispitivanja tjelesne temperature važno je: vremensko trajanje mjerenja, vrste mjerenja, vrijeme mjerenja i higijena. 2 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Nekroza kože ili sluznice – dekubitus Nastanak Tlak i protutlak Karakteristike prepoznavanja Zaštita (profilaksa) Upala plu}a Nastanak Karakteristike prepoznavanja Zaštita (profilaksa) Tromboza Nastanak Karakteristike prepoznavanja Zaštita (profilaksa) Ukru}enosti zglobova Nastanak Karakteristike prepoznavanja Zaštita (profilaksa) 22 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus Dekubitus stla~ivanje kože i tkiva, te prouzrokuje smanjen protok krvi. Time se koža i miši}i premalo snabdijevaju kisikom i hranjivim tvarima. Reducirana cirkulacija krvnog toka prouzrokovana ležanjem u krevetu dodatno se pospješuje nedovoljnim kretanjem. Djelovanjem vlage odnosno mokrine (znoj, urin, stolica) i takozvanih »tangencijalnih sila«, koža se dodatno može oštetiti izvana. Nekroza kože ili sluznice (latinski: dekubitus) je posljedica toga. Ljudsko tijelo je stvoreno za kretanje. To pojašnjava struktura ljudskog tijela, funkcije kostiju, miši}a i tkiva te zajedni~ko djelovanje razli~itih sustava organa. Svi oni stoje u me|usobnoj ovisnosti jedni od drugih. Prekid njihovog zajedni~kog djelovanja na jednom mjestu odražava se na druge tjelesne funkcije. Ako bolesti ili poreme}aji ograni~avaju sposobnost kretanja ~ovjeka, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i bolesti koje nastaju kao posljedica toga. n Primjer Gospo|i Kurz je nakon moždanog udara potrebna njega, pa je njeguje njezina k}i. Najradije i preko dana leži u krevetu. Svakodnevno je k}i pere i njeguje u krevetu, a nabore na no}noj košulji (spava}ici) pažljivo ispravlja. Jednog dana prilikom jutarnje njege tijela k}erka primje}uje crvenilo kože na maj~inim ple}ima. Ona zapaža crvenilo, ali se nada da }e ono ponovno iš~eznuti. Nave~er se gospo|a Kurz žali na bolove u le|ima i moli k}erku da je pogleda. Ona pažljivo svla~i no}nu košulju i zaprepašteno otkriva dva svijetla mjehura na njezinim ramenima. K}i odlazi uznemireno do telefona i ku}nom lije~niku iznosi svoja zapažanja. On pretpostavlja kako bi se moglo raditi o po~etnom dekubitusu i obe}ava odmah do}i. “Kako se to moglo meni dogoditi kada sam svoju majku dobro njegovala”, pita se k}i. Me|utim, ona ne zna da je upravo njezino brižno ponašanje pospješilo ovaj proces. Tolerirala je želju svoje majke da stalno leži u krevetu, ~ime je pomagala njezinu neaktivnost koja je dovela do nastanka nekroze kože i daljnjih posljedica. Nastanak Kod ljudi koji leže ili sjede, tjelesna težina optere}uje odre|ena mjesta na tijelu. Tlak tjelesne težine i protutlak madraca ili površne na kojoj bolesnik sjedi, djeluje na 24 Tlak i protutlak Mjesta na tijelu izložena lokalnom pritisku prilikom ležanja Promatrajte dijelove tijela odnosno mjesta na tijelu na kojima bolesnik leži na madracu. Pokušajte pomo}u ilustracija i sljede}ih iskaza pratiti mogu}i nastanak dekubitusa: n Stražnjica, na primjer, velikom težinom leži na madracu n Time nastaje pritisak na madrac prema dolje n Madrac daje otpor, nastaje protutlak koji djeluje gore prema tijelu n Tlak (prema dolje) i protutlak (prema gore) prouz25 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus rokuju potiskivanje tkiva leže}eg dijela tijela, uslijed ~ega ono biva manje prokrvljeno i hranjeno. više elasti~na, nastaju rane unutar kože koje nisu odmah vidljive na površini: dotok krvi je prekinut, razmjena tkiva narušena, a nastanak dekubitusa pospješen. Tangencijalne sile Nastanak dekubitusa pospješuje se i sljede}im okolnostima: n Ograni~ene mogu}nosti kretanja (na primjer kod oduzetosti, bolova, gipsanih zavoja, bandaža), n Nedovoljno kretanje, neaktivnost n Prehrana, izmjena tvari n Utjecaj vlage na kožu (znoj, urin), n Posebna oboljenja (oboljenja srca i krvotoka, dijabetes) n Naglo mršavljenje n Prekomjerna tjelesna težina Ugrožena mjesta Kod le|nog položaja, tlaku su izloženi posebno sljede}i dijelovi (mjesta) tijela: n zatiljak n ple}a n le|a u podru~ju grudne kralješnice n laktovi n križna kost n pete n Zadatak Vrhovima prstiju pritisnite rub strane nekog stola. Pokušajte prste lagano gurnuti prema dolje i osjetite kako se prilikom pokretanja prema dolje vrhovi prstiju zadržavaju na rubu stola dok se prsti sami pokre}u prema dolje. n Rezultat Prilikom izvo|enja vježbe, pomicanje slojeva kože doživjeli ste neugodnim. Kod drugih, osjetljivijih mjesta na tijelu ovo “razvla~enje” slojeva kože može se osje}ati bolnim. Pomicanje slojeva kože tangencijalnim silama Prilikom »povla~enja« bolesnika naviše ili pri samostalnim pokretima bolesnika, na primjer klizanje naniže u krevetu, na koži leže}eg dijela tijela mogu dodatno nastupiti ovakve tangencijalne sile. Posljedica toga je smanjen protok krvi doti~nog mjesta na tijelu. Gornji i donji slojevi kože koji leže jedan nad drugim se pomi~u: prilikom klizanja bolesnika u krevetu naniže, epiderma leži na »stabilnoj« postelji, dok se usmina i donji sloj kože pomi~u u pravcu pokreta. Epiderma se samo usporeno pomi~e. Preusko rublje (pidžama, donje rublje) može izazvati sli~ne posljedice. Na koži koja nije 26 Kod položaja sa strane ugroženi su i dijelovi tijela kao što su uho, ramena, laktovi, kukovi, koljena i kosti. Na~elno, na svim dijelovima tijela optere}enim lokalnim pritiskom i nedovoljno zašti}enim miši}ima, može nastati dekubitus. 27 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Nekroza ko`e ili sluznice - dekubitus 2. Stadij: jako crvenilo kože Jako crvenilo ko`e Ostaje li nedovoljno prokrvljeno mjesto tijela i dalje optere}eno i /ili je koža ve} ošte}ena (na primjer tangencijalnim silama), koža i tkivo se mogu upaliti prodorom bakterija. Upala se pokazuje u vidu crvene mrlje s otokom kože. Povezana je s jakom boli. 3. Stadij: stvaranje mjehura Ugroženi dijelovi tijela u le|nom položaju; Ugroženi dijelovi tijela u položaju sa strane Karakteristike prepoznavanja Kod opisivanja dekubitusa razlikuju se razli~iti stadiji koji su prepoznatljivi po odre|enim obilježjima. Daju se promatrati sljede}i stadiji: Stvaranje mjehura 1. Stadij: bijela mrlja na površini Leže}i dio tijela nedovoljno je snabdjeven krvlju i hranjivim tvarima. Premalo prokrvljena koža na ovom mjestu se pokazuje kao bijela površinska mrlja. Može se lako previdjeti jer nakon rastere}ivanja tlaka strujanjem krvi, mrlja ponovno nestaje. Takvo nedovoljno snabdijevanje, bolesnik najprije ne osje}a. 28 Ukoliko u stadiju crvenila ne do|e do rastere}ivanja tlaka, može do}i do stvaranja mjehura, a time i do skidanje epiderme. Otvaranjem mjehura pove}ava se opasnost od infekcije. ^ak i kod konzekventnog rastere}enja tlaka, lije~enja i njege, izlje~enje traje nekoliko tjedana. 4. Stadij: raspad tkiva (nekroza) Bijela mrlja na povr{ini Raspad tkiva U ovoj fazi je, pored kože, dodatno ošte}eno i tkivo koje se nalazi ispod. Raspad tkiva prouzrokuje obojenost, od svijetloplave do crne boje. Obojenost nastaje uslijed iste~ene krvi i izumrlih stanica tkiva. Prije nego što izlje~enje može uslijediti, lije~nik mora otkloniti izumrlo tkivo. 29 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Zaštita (profilaksa) 5. Stadij: nastanak ~ira (prišta) Ukoliko se ne odstrani izumrlo tkivo, tijelo ga pokušava odbaciti. Razvija se duboka, gnojna rana (~ir ili prišt), koja može dosegnuti do kostiju. Kao prate}a pojava može nastupiti temperatura, trovanje krvi ili upala kostiju. n Zadatak Pokušajte zamisliti dekubitus u 5. stadiju na nekom od ugroženih mjesta na tijelu. Ilustracija i opis nastanka ~ira ili prišta mogu Vam dati upute. Stavite se u položaj bolesnika, u njegove misli i osje}aje. Zamislite da Vi osobno patite od jednog takvog dekubitusa. Kakve osje}aje i misli imate pri tome? n Rezultat Vaše razmišljanje Vas je u~inilo svjesnim da je takvo sekundarno oboljenje za bolesnika bolno i neugodno, a za njegovatelja/njegovateljicu optere}uju}e. Osim toga, kod njegovatelja/njegovateljice mogu nastati osje}aji krivnje zbog navodnih propusta. Takvi osje}aji krivnje mogu nastati ~ak i onda kada stvarni uzrok ne leži u propuštenoj njezi, nego u zdravstvenom stanju bolesnika. Sasvim sigurno ste došli do uvjerenja da se u njezi mora u~initi sve kako dekubitus ne bi niti nastao. Takve preventivne mjere nazivaju se profilakse. Opasnost nastanka dekubitusa može se sprije~iti nizom preventivnih mjera. Nastanak ~ira Mreža strukture: Profilaksa Njega kože Ne smije se odre}i brižljive njege kože. Koža se time ~isti, prokrvljivanje pospješuje, a koža postaje otpornija. U dnevnu njegu kože spada: n promatranje i ispitivanje ugroženih mjesta na tijelu, n brižljivo pranje tih mjesta, n pažljivo posušivanje kože, n nanošenje sredstava za njegu; ovisno o svojstvu kože treba upotrebljavati losion, kremu, vazelin. Kod inkontinencije i znojenja mora se intenzivirati njega kože. Štetni utjecaji izlu~ivanja na koži, ~esto se mogu izbje}i ciljanom uporabom i redovitom primjenom upijaju}ih materijala kao što su zaštitni ulošci. Pospješivanje prokrvljenosti kože Smanjenjem cirkulacije krvi, tkivo se manje snabdijeva kisikom. Stoga je potrebno poticati cirkulaciju krvi kod bolesnika odnosno pospješivati je i to: n ~estim uspravljanjem i dubokim disanjem, n ponavljanjem ustajanja i hodanjem, 30 31 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Rastere}ivanje pritiska Promjena položaja Kod posebno ugroženih bolesnika, promjena položaja tijela mora se izvoditi ciljano i redovito. Zavisno o stupnju ugroženosti bolesnika, potrebno je promijeniti položaj prema utvr|enom planu. Mogu}i na~in pristupa bit }e opisan u “planu smještanja”. Preporuka se odnosi na bolesnika koji nije ekstremno ugrožen dekubitusom. Promjena položaja tijela je, prema ovom prijedlogu, uskla|ena s obrocima i otvorena je za planiranje daljnjih životnih aktivnosti. Tako|er, treba uzeti u obzir i naviku ležanja bolesnika, na primjer bolesnika koji radije spavaju potrbuške. Takve i druge navike treba integrirati u plan promjene položaja bolesnika. Zavisno o stupnju ugroženosti, promjena položaja bolesnikova tijela mora uslijediti u kra}im razmacima i to tako da je pauza odmaranja za mjesta tijela koja nisu optere}ena, otprilike jednako duga. Za smještanje na stranu, najprikladniji je kosi položaj pod kutom od 30 0 . n izometrijskim i izotoni~nim tjelesnim vježbama, n lokalnom masažom kože, posebice ugroženih mjesta na tijelu, vrhovima prstiju n eventualnim poboljšanjem prokrvljenosti pomo}u lijekova koje je propisao lije~nik Prehrana Ciljana prehrana, tijelo snabdijeva potrebnim hranjivim tvarima. Time se, na primjer, djeluje protiv mršavljenja i pove}ava otpornost organizma. Preporu~uje se: n hrana bogata bjelan~evinama i vitaminima (svježi sir, sir, meso, povr}e), koja izme|u ostalog sadrži vitamin A koji štiti kožu, vitamin B2 koji pospješuje oksidacijske procese stanica i vitamin C, važan za razmjenu tvari i oksidacijske procese stanica, n dovoljan unos teku}ine (sokovi od vo}a i povr}a), n smanjena prehrana kod pretilosti, bazirana na izbjegavanju masti i ugljikohidrata n Obratiti pažnju Ve} kod normalnog ležanja bolesnika mogu nastati mjesta izložena tlaku. Dugmad, nabori, šavovi ili mrvice pove}avaju opasnost. Stoga se njegovatelj/njegovateljica svaki put prilikom promjene posteljine, promjene rublja, podizanja i uzdizanja bolesnika treba uvjeriti da ne postoje navedene smetnje kako bi se izbjegle ovakve opasnosti. Plan smještanjaVremenski plan promjene položaja tijela bolesnika 32 Pomo}na sredstva za rastere}ivanje tlaka Ciljanim smještanjem i redovitom promjenom položaja tijela, može se posti}i uspješno rastere}ivanje tlaka. Njegova djelotvornost pove}ava se uporabom pomo}nih sredstava. Zaštitna njega po~inje ve} kod pripreme i opremanja bolesni~kog kreveta. Sukladno situaciji, njegovatelj/njegovateljica razmišlja i odlu~uje koja pomo}na sredstva }e upotrijebiti za rastere}ivanje tlaka. 33 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Osim toga, izravan kontakt kože s janje}om kožom djeluje kao površinska masaža kože. Janje}a koža se može nabaviti kao podloga – prostirka za krevet ili podložak za invalidska kolica. Izra|uje se tako|er i kao zaštita za pete i laktove. Na~elno treba paziti n da je što ve}a površina ugroženih mjesta na tijelu rastere}ena od tlaka, n da su pomo}na sredstva za smještanje odabrana i uporabljena stru~no te n da je djelovanje uporabljenih pomo}nih sredstava provjereno Anti-dekubitus-koža (umjetna koža): Kožne prostirke se sastoje od mekanih tkanina umjetnih vlakana sa protkanom neslojevitom pole|inom. Debljina i visina vlakana odre|uju kvalitetu. Tlak koji nastaje ležanjem raspodjeljuje se zahvaljuju}i vlaknu runa. Vlažnost se ne može upiti uz pomo} umjetnih vlakana, tako da ona mnogo više dopire u podlogu koja se nalazi ispod. Umjetnu kožu mogu}e je strojno prati na temperaturi do 95º; stoga se ona najradije primjenjuje kod bolesnika koji pate od inkontinencije. Prije prve uporabe, kožu je potrebno oprati. Nakon sušenja, umjetnu kožu bi trebalo snažno pro~ešljati kako bi se o~uvalo djelovanje vlakana-runa. Janje}a / ov~ja koža: Krzna, ponu|ena u stru~noj sanitetskoj trgovini, podliježu kontroli kvalitete. U jednom specijalnom postupku, koža se prera|uje da se može prati na temperaturi do 30°. Vlakno vune je zahvaljuju}i svojoj višeslojnoj spiralnoj gra|i vrlo elasti~no i može pokupiti koli~inu teku}ine do 30 posto svoje vlastite težine. Pri sušenju lagano isparava. Kao posebne prednosti isti~u se: n lokalni tlak koji nastaje ležanjem raspodjeljuje se vunom-runom, n sile trenja i tangencijalne sile se smanjuju n stalnim izjedna~avanjem temperature sprje~ava se zastoj topline i znojenja: koža ostaje “suha” Latex-jastuk: Latex-jastuk je podloga za krevet i sastoji se od pjene gume, što služi udobnom mekanom smještanju. Kroz prorezane rupe, jastuk je oksidacijski aktivan i visoko elasti~an. Budu}i da je pjena latexa osjetljiva na svjetlost, potrebno ju je zaštititi mekanom navlakom. Latex-jastuk se može prati na temperaturi do maksimalno 30º. Najbolje ga je sušiti vani. Prostirka od poroznog materijala: Za zaštitu od dekubitusa posebno su svojstveni porozni materijali jer imaju strukturiranu površinu. Prostirka od janje}e/ov~ije ko`e 34 Rhombo-Fill-proizvodi ®: Materijal umetka ovih proizvoda se sastoji od poroznih zra~nih stanica-štapi}a s romboidnim rubnim rezom. Izme|u pojedina~nih poroznih štapi}a i unutar njih zrak može slobodno cirkulirati. Time je osigurano 35 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Prostirka od poroznog materijala Kubivent mekane prostirke® Pojedina~ni porozni kvadrati zategnuti su u fleksibilnu mrežu. Zra~ni kanali djeluju na stvaranje ravnomjernog prozra~ivanja. Kvadrati se mogu izvaditi na ugroženim mjestima tijela bolesnika. Time se postiže uzdignuti položaj. stalno izjedna~avanje temperature. U asortimanu ovih proizvoda mogu se na}i jastuci za smještanje, pomagala za ležanje i prostirke za madrace u razli~itim veli~inama. Ona su posebno pogodna za mekano smještanje. Kubivent – mekane prostirke ®: Ove prostirke za sjedenje i ležanje prikladne su za mekano smještanje i smještanje u uzdignutom položaju. Madraci izmjeni~nog tlakaprostirka Rhombo-Fill prostirka za krevet® 36 37 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Upala plu}a Madraci izmjeni~nog tlaka –prostirka: Ovaj madrac ima sli~nosti sa zra~nim madracem i gumenim cijevima je povezan sa kompresorom. Kompresor naizmjeni~no puni i prazni zra~ne komore kisikom. Time se postiže precizno rastere}ivanje ugroženih mjesta na tijelu. Ova prostirka ne mijenja madrac. n Obratiti pažnju Radi izbjegavanja nastanka dekubitusa preporu~uju se sljede}e mjere njegovanja: • dnevna kontrola ugroženih mjesta na tijelu • brižljivo pranje i pažljivo sušenje, njegovanje ugrožene kože • poticati prokrvljenost kože • nuditi hranu koja poboljšava zdravlje • posteljinu držati ravnom i bez nabora, paziti da je podloga suha • redovito mijenjati položaj bolesnika • upotrebljavati pomo}na sredstva za smještanje bolesnika Upala plu}a Nastanak Prilikom dužeg ležanja u krevetu može do}i do površnog disanja i time do nedovoljnog zra~enja dubljih plu}nih oblasti. Tako|er, bolovi u trbuhu i podru~ju prsa dovode do takozvanog pošte|enog disanja i uzrokuju suzbijanje refleksa kašlja. Kao posljedica nedovoljnog disanja u dišnim putevima nakuplja se sekret. Sekret ugrožava disanje i može prouzrokovati upalu plu}nog tkiva. Bolesnici koji pate od bolnog gutanja (kod moždanog udara ili smetnji svijesti -nesvjestice) tako|er su ugroženi, jer prilikom hranjenja ili pijenja, hrana može dospjeti u bronhije. Nastanak upale plu}a time se pospješuje. 38 Nakupljanje sekreta u bronhijama Karakteristike prepoznavanja U ku}noj njezi je važno poznavati mogu}e karakteristike po~etne upale plu}a. Upala plu}a se može najaviti i pokazati sljede}im znakovima: n gubitkom apetita n malaksaloš}u, omamljenoš}u n površnim, ubrzanim disanjem n teškim disanjem, probadaju}im bolovima u prsima n suhim kašljem n stvaranjem sekreta i izbacivanjem n laganim rastom temperature i pove}anjem pulsa n drhtavicom i znojenjem Zaštita Ciljanim mjerama djelotvorno se može sprije~iti nastanak upale plu}a. Stoga se kao zaštita preporu~a: n Ohrabrivanje bolesnika da tijekom dana više puta ustaje i kre}e se, ako je to mogu}e n Bolesnike koji ne mogu ustati, uvijek iznova treba motivirati da svjesno i duboko udišu i izdišu n Uspravno sjedenje u krevetu poboljšava disanje. 39 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Ono se može intenzivirati podizanjem i spuštanjem ruku. n Treba se pobrinuti za svjež i dovoljno vlažan zrak u prostoriji jer se njime smanjuje isušivanje sluznice, a time i podložnost infekciji. Stoga bi se soba bolesnika trebala zra~iti više puta dnevno. Me|utim treba izbjegavati propuh. Posude napunjene vodom doprinose poboljšanju vlažnosti zraka. n Kod pove}anog stvaranja sekreta treba paziti na iskašljavanje sekreta. Uzdizanjem gornjeg dijela tijela, bolesniku se olakšava iskašljavanje. Iskašljavanje se može poboljšati i laganom vibracijskom masažom: to se radi pažljivim perkutiranjem šakom po le|ima bolesnika i to ispod ple}a naviše do njegovih ramena. U ovaj proces ne smije se uklju~ivati kralježnica. Prije uporabe ove zaštitne mjere potrebno je zatražiti mišljenje lije~nika. Vježbe disanja se mogu izvoditi u sjede}em i leže}em položaju. Potrebno ih je ponavljati više puta dnevno. n Vježba disanja 1: Bolesnik sjedi opušteno naslonjen na le|a. Podiže desnu ruku – što je mogu}e više- i pritom duboko udiše. Prilikom spuštanja ruke, bolesnik duboko izdiše. Ovaj redoslijed ponavlja se na isti na~in i sa drugom rukom. Na kraju je udisanje i izdisanje pra}eno dizanjem i spuštanjem obiju ruku. Upala plu}a n Obratiti pažnju Ukoliko lije~nik ustanovi upalu plu}a, onda, izme|u ostalog, proizlaze i sljede}e mjere njegovanja: • Izbjegavanje tjelesnih optere}enja, • Pove}ano napajanje vo}nim i povrtnim sokovima oboga}enim vitaminima • Nu|enje jela koja poti~u apetit • Stavljanje gornjeg dijela tijela u uzdignut položaj • Iskašljavanje sekreta • Savjesno davanje propisanih lijekova, pažljivo trljanje i inhaliranje Kod jakog znojenja potrebno je ~esto mijenjati rublje. Rublje pritom treba prethodno malo zagrijati. n Zadatak Kao varijanta igre pružanja njege preporu~uje se “otpuhivanje” vate, “gašenje” svije}e puhanjem ili otpuhivanjem pokretnog predmeta koji visi u blizini kreveta. Razmislite zašto se trebaju izvesti ove vježbe disanja. n Rezultat Ovakvim vježbama disanja treba biti oja~ano izdisanje, intenzivirano udisanje, a time poboljšano i zra~enje dublje smještenih plu}nih podru~ja. n Vježba disanja 2: Bolesnik sjedi opušteno naslonjen na le|a. Obje ruke polaže na grudni koš (vrhove prstiju na rebrene hrskavice) i izdiše. Rukama pritiš}e grudni koš, duboko udiše i osje}a otpor. Naposljetku, bolesnik izdiše i opušta se. 40 41 Tromboza Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Tromboza koju je do tada imala s vanjske strane i mijenja oblik, odnosno proširuje se. Ovo proširenje dodatno uzrokuje i usporavanje strujanja krvi, a venski zalisci ne sprje~avaju više strujanje krvi nazad. Kod smanjenja strujanja krvi natrag može se skupiti talog, koji nadražuje stijenku vene i prouzrokuje upalni proces (upalu vena). Na upaljenoj stijenci vene može nastati ugrušak krvi. Kod zdravog ~ovjeka se u toku jednog dana više puta izmjenjuje vrijeme mirovanja i kretanja. Ono djeluje i na usporavanje ili ubrzavanje strujanja krvi. Rad i kretanje ubrzavaju strujanje krvi, dok se ono mirovanjem usporava. Ilustracija pokazuje strujanje krvi u zdravoj veni. Kroz nju struji krv napunjena izlu~evinama tjelesnih stanica preko organa za izlu~ivanje do srca. Vena sama po sebi skoro da nema muskulaturu: ona je uložena u miši}e. Muskulatura štiti venu. Time se u potpunosti zatvaraju venski zalisci i na taj na~in oni sprje~avaju da krv te~e nazad. Rad miši}a omogu}uje, izme|u ostalog, i povratno strujanje krvi do srca (“miši}no-venske pumpe”). Proširena vena Vijugave vene Ukoliko proširena vena dodatno ima i vijuge (otekle žile), strujanje krvi ne samo da se usporava, nego se vijugama ~ak provodi u razli~ite pravce u pojedinim dijelovima vene (gradnja vrtloga). Time se omogu}uje oja~ano taloženje sastavnih dijelova krvi, a opasnost od upale stijenke vene se pove}ava. Tako se još više pospješuje Vena zašti}ena muskulaturom Nastanak Kod bolesnih ljudi, koji duže vremena moraju ležati u krevetu, nije više osigurano prirodno naizmjeni~no mirovanje i kretanje. Mirovanje i ležanje u krevetu ~esto postaju trajnim stanjem. Jedna od posljedica je usporavanje strujanja krvi. Proširena vena Kod bolesnika koji se malo kre}u popušta muskulatura u koju je uložena vena. Time vena gubi potporu 42 Lijevo: Gradnja vrtloga u vijugavoj veni. Desno: Taloženje u vijugavoj veni 43 Tromboza Sprje~avanje sekundarnih oboljenja stvaranje krvnog ugruška (tromba), koji se u~vrš}uje na stijenci vene. Tromb koji otplavi uslijed strujanja krvi naziva se embolus. Ukoliko embolus dospije u uže žile krvnog sustava, na primjer u plu}a, može zatvoriti krvnu žilu. Tada se govori o emboliji. Plu}na embolija može biti smrtonosna. Od plu}ne embolije u Njema~koj godišnje pati oko 25.000 osoba. 1. Tromb naj~eš}e nastaje u zonama sporije brzine strujanja, na primjer u džepnim zaliscima vena ili promjenom unutarnje stijenke vene. Pod odre|enim okolnostima, tromb može narasti do zapažene veli~ine. 2. Iznenadnim pove}anjem tlaka u žilama, tromb se može u potpunosti ili djelomi~no otrgnuti i postati opasan embolus. 3. Uskom venom, embolus venoznim povratnim strujanjem dospijeva do desnog srca, a odatle do plu}nih arterija. Tu se prisilno zaustavlja u granama žila. Šest milijuna ljudi u Njema~koj pati od oboljenja vena. Stoga se u ku}noj njezi treba u~initi sve kako bi se sprije~ilo nastajanje ovakvih, po život opasnih, oboljenja. jenjivati mjere profilakse. Lije~enje tromboze mogu}e je samo ciljanom lije~ni~kom terapijom. Zaštita Nastanak tromboze može se sprije~iti kad bolesnik pravovremeno izvodi preventivne mjere. ^esto je potrebno da njegovatelj/njegovateljica ciljano motivira i poti~e bolesnika na izvršavanje preventivnih mjera. Trening kretanja Privla~enje i pružanje stopala. Pritiskanje na kraj kreveta Bolesnik leži na le|ima i ravnomjerno duboko diše. U le|nom položaju, stopalima se naizmjeni~no Stopala se naizmjeni~no pružaju i privla~e. petom i vrhovima prstiju snažno pritiš}e na kraj kreveta. Karakteristike prepoznavanja Pažljivim promatranjem nastanak tromboze se može uo~iti ve} u po~etnom stadiju: n bolovi listova, n osje}anje velikih bolova na upalnim mjestima na tijelu, n zatežu}a bol kod pritiska na taban, n crvenilo kože povezano sa pretopljavanjem, n pove}ana tjelesna temperatura, n stvaranje edema (akumulacija teku}ine u donjem tkivu }elija kože) na nozi i gležnju n zategnuta i sjajna koža Ukoliko nastupe ovakvi znakovi, ne smiju se prim44 Okretanje stopala. Bolesnik leži na le|ima, podiže desnu nogu, naizmjeni~no kružno vrti prema unutra i prema van, a nakon toga vježba lijevom nogom. Podizanje nogu i ljuljanje stopala Bolesnik zauzima leže}i položaj, skrštene ruke stavlja ispod glave, podiže i pruža jednu nogu. Stopalo se pokre}e gore – dolje. Savijanje i pružanje u ~lanku koljena. “Vožnja bicikla” u krevetu. Bolesnik leži na le|ima, ruke su skrštene ispod Bolesnik savija nogu, preko stopala postavlja elasti~nu traku, savija i pruža nogu nasuprot glave i »vozi bicikl«. povla~enju trake. 45 Tromboza Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Preporu~ene vježbe bolesnik može izvesti samostalno ili uz pomo} njegovatelja/njegovateljice. Bolesni~ku gimnastiku, kao terapeutsku mjeru, propisuje lije~nik. Trening miši}a Preporu~ene izometrijske vježbe mogu se izvoditi samostalno ili uz pomo} njegovatelja/njegovateljice. Smještanje u uzdignut položaj Smještanjem nogu u uzdignut položaj zna~ajno se poboljšava povratno strujanje krvi (vidi str. 181). Prehrana Zdrava i uskla|ena prehrana smanjuje pretilost i time spada u zna~ajnu zaštitu od nastanka tromboze. Dovoljan unos teku}ine u organizam sprje~ava »zgrušavanje« krvi i pospješuje brzinu strujanja u krvnim žilama. Polijevanje i kupke izmjeni~no toplom i hladnom vodom Kod osje}aja zastoja, posebno u ljetnim mjesecima, noge se navlaže hladnom vodom, ali se ne suše (vidi str. 211). Hladno}a koja na taj na~in nastaje isparavanjem osje}a se ugodnom. Korištenje zagrijavanja na~elno treba izbjegavati. Kompresija Medicinske kompresijske ~arape: dodatno uz uzdizanje nogu, važnu preventivnu mjeru predstavljaju i medicinske kompresijske ~arape (poboljšanje cirkulacije krvi). “Doziranje” ove terapijske mjere odre|eno je kompresijskom ja~inom ~arapa (kompresijski razredi I-IV). Kompresijom se sužava proširena vena i pospješuje povratni transport krvi do srca. Kretanje aktivira ovu “miši}nu pumpu” i doprinosi uspjehu lije~enja. Lije~ni~ki propisane kompresijske ~arape sadrže to~ne preporuke za njihovu primjenu te upute za pranje i održavanje. ^arape je najbolje obu}i još u krevetu ili odmah nakon ustajanja, kako bi se otoci sprije~ili ve} u po~etku. Oštri rubovi, hrapavi ili oštri nokti ili nakit mogu oštetiti ~arapu. Uporabom gumenih rukavica olakšava se navla~enje ~arapa. n ^arapa se okre}e iznutra prema van do nožnog dijela. n Tako okrenuta ~arapa navla~i se preko nožnih prstiju, zatim preko nožnog zgloba i potom preko pete. n Tek nakon toga se nožni dio ~arape ravnomjerno (bez nabora) navla~i preko lista. n Ostatak ~arape se bez nabora navla~i prema gore, ne razvla~e}i pri tom ~arapu. Potporni zavoj: Uzrok nastanka tromboze u ve}ini slu~ajeva je malaksalost muskulature koja okružuje vene. Na taj na~in se proširuju vene ~ime venski zalisci ne mogu više ispunjavati svoju funkciju. Strujanje krvi se usporava i dolazi do venoznog povratnog zastoja. Djelovanjem potpornog zavoja na nogu smanjuje se volumen vena i ponovno se uspostavljaju cirkulacijski odnosi u krvožilnom sustavu. Potporni zavoj izjedna~ava smanjenu potpornu funkciju muskulature na vene. Za potporni zavoj potrebna su minimalno dva elasti~na poveza širine 10 cm. Neelasti~ni povezi nisu prikladni za potporne zavoje. Djelovanje potpornog zavoja Kompresione ~arape 46 47 Tromboza Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Za stavljanje potpornog zavoja preporu~a se sljede}a tehnika: • Prije ustajanja potrebno je staviti, odnosno obnoviti potporni zavoj. • Pri postavljanju zavoja, stopalo mora biti položeno na stranu ili na petu. • Elasti~ni povez se uzima u ruku tako da je dio koji se odmotava okrenut prema gore i pokazuje vanjsku stranu. Samo tako mogu}e je odmotavati povez na nozi. • U sljede}em krugu, oko sredine stopala, povez se provodi oko vanjskog i unutarnjeg gležnja, a zatim odmotava spiralno namotavaju}i goljenicu do koljena. • Po~etak poveza se postavlja na ~lanke nožnih prstiju (po~evši od velikog prsta) preko hrpta stopala, a zatim se povez odmotava prema vani. • I zglob koljena se pokriva pravljenjem »osmica«: povez se najprije polaže iznad i iza stražnjeg dijela koljena, sprijeda oko buta i ponovno vra}a iza stražnjeg dijela koljena i odmotava oko goljenice. • Jednim do dva kruga pravljenjem »osmice«, zglob koljena se prekriva, a povez se spiralno omotava oko buta. • Nakon jednog kruga polaganja poveza oko sredine stopala, povezom se obuhva}a peta, a zatim se povez preko gležnja dovodi nazad do hrpta stopala. • Kraj poveza fiksira se kop~om. • Drugi povez se stavlja na isti na~in, ali u suprotnom smjeru s vanjske strane prema unutra na gležanj i u prvom krugu, provodi preko pete do hrpta stopala. • U jednom do dva kruga pravljenjem »osmice« (hrbat stopala, vanjski rub stopala, taban, izbo~ina stopala, vanjski i unutarnji gležanj) stopalo i peta se potpuno prekrivaju, a rub poveza prvog omotavanja pete se dodatno fiksira. • Na kraju se kraj poveza fiksira kop~om na vanjskoj strani noge. Stavljanje potpornog zavoja n Obratiti pažnju Stru~no postavljena kompresija nogu osigurava povratni protok krvi s jedne strane, no, me|utim, može dovesti do malaksalosti muskulature goljenice. Stoga, kompresija vena ne bi trebala uslijediti bez dogovora s lije~nikom. 48 49 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Ukru}enost zglobova Ukru}enost zglobova n Zadatak Zabilježite svoje prijedloge za sprje~avanje tromboze u tre}em stupcu. I II III Spoznali ste da Stoga je potrebno Trebalo bi je kod bolesnika koji leže u krevetu i malo se kre}u vrlo usporeno povratno strujanje krvi do srca, ubrzati povratno strujanje krvi. je oslabljenom i proširenom venom usporeno strujanje krvi zaštititi takvu venu. nastanak vrtloga može pospješiti razvoj krvnog ugruška sprije~iti nastanak vrtloga, kako bi se izbjegla tromboza. Nastanak Tko želi razumjeti kako nastaju ukru}enosti mora znati kako se pokre}u udovi: živci upravljaju pokretima i omogu}avaju zajedni~ko djelovanje miši}a, tkiva i zglobova. Pri tome je zadatak miši}a pokretati zglobove. Oni rade po sistemu poteza i protupoteza: skuplja li se, na primjer, jedna grupa miši}a, onda se u protupotezu širi druga grupa miši}a. Po sistemu poteza i protupoteza pokre}u se svi zglobovi tijela, na primjer zglobovi kukova, koljena, stopala. Ovaj postupak može se dobro objasniti na funkciji zgloba lakta. n Zadatak Dok savijate i pružate podlakticu osjetite muskulaturu nadlaktice i usporedite Vaša zapažanja s ilustracijom. Ispitajte pravilnost Vaših prijedloga. n Rezultat Ispružanjem podlaktice na nadlaktici se šire miši}i savijanja (biceps), a takozvani proteza~ (triceps) se skuplja. Savijanjem podlaktice skuplja se biceps, dok se triceps proteže odnosno pruža. n Rezultat I II III Spoznali ste da Stoga je potrebno Trebalo bi je kod bolesnika koji leže u krevetu i malo se kre}u vrlo usporeno povratno strujanje krvi do srca, ubrzati povratno strujanje krvi. pobrinuti se za kretanje. je oslabljenom i zaštititi takvu proširenom venom venu. usporeno strujanje krvi staviti potporni zavoj. nastanak vrtloga može pospješiti razvoj krvnog ugruška paziti na držanje u uzdignutom položaju i kretanje. sprije~iti nastanak vrtloga, kako bi se izbjegla tromboza. Savijanje i opru`anje 50 51 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Ukru}enost zglobova Ako se ovo zajedni~ko djelovanje miši}a ne vježba stalno, zglobovi postaju nesposobni za funkcioniranje. Kod nedovoljnog kretanja i nepokretnosti, na primjer kod osoba koje se ograni~eno mogu kretati ili su oduzete, miši}i degeneriraju. Time se skra}uju tkiva i ograni~ava pokretljivost zglobova. Opasnost trajnog skra}ivanja miši}a (kontrakcija) postoji ako • se udovi bolesnika stalno odnosno nepromijenjeno nalaze u ispravljenom ili savijenom položaju • su normalni tokovi kretanja ograni~eni duže vrijeme • pokreti su bolni i izbjegavaju se (poštedno držanje) n Rezultat Za nastanak ovog takozvanog deformiranog stopala (pes equinus) može biti više razloga: polaganje prekriva~a, vlastita težina stopala i/ili neaktivnost zgloba stopala uzrokuju prenaprezanje stopala. Ovi uzroci ~esto dovode do nestanka miši}a ili ukru}enosti stopala (sko~ni zglob, nožni zglob). Opasnost od ukru}enosti zglobova postoji i kod drugih vrsta poreme}aja kretanja (gipsani zavoji, upala zglobova, osteoporoza, skleroza multipla). Karakteristike prepoznavanja n Zadatak Po mišljenju njegovatelja/njegovateljice, bolesnik je duže vrijeme bio dobro zbrinut. Njegovatelj/njegovateljica je prije svega pazio/la na stru~no pravljenje kreveta. Prekriva~ je zaglavljen na kraj stopala te je tako svojom težinom ležao na stopalima. Nakon nekog vremena bolesnik je trebao sjesti na rub kreveta i stati na svoja stopala. U tome je, me|utim, samo djelomi~no uspio, jer je mogao stajati samo na vrhovima stopala i izraslinama na stopalima. Kotrljanje stopala i pravilno hodanje nije više bilo mogu}e. Razmislite, što je dovelo do ove ugroženosti stopala. Ilustracija sa strane Vam može pritom pomo}i. Ukru}enosti zglobova mogu se prepoznati po: n ograni~enoj pokretljivosti, n promijenjenim položajima zglobova, kao na primjer stalna savijena mjesta ili ispružena mjesta, n bolovima pri kretanju. Kod dnevne njege osoba koje se ograni~eno kre}u, mora se provjeriti sposobnost pokretanja posebno ugroženih zglobova, kao što su zglobovi ramena, kukova i stopala. Zaštita (profilaksa) U svakodnevnici bolesnika postoji mnoštvo radnji koje preventivno djeluju na nastanak ukru}enosti zglobova, na primjer kretanje prilikom njege tijela, kod obla~enja i svla~enja, prilikom hranjenja i napajanja, kod ustajanja i hodanja. Deformirano stopalo (pes equinus) 52 Pokretanje zglobova Vježbe kretanja (mobilizacija) su savijanje, ispružanje i okretanje udova, kao što su na primjer: savijanje stopala, obuhva}anje šakom, okretanje ruke. Pritom se ne smiju prekora~iti »granice« individualne sposobnosti kretanja. 53 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Ukru}enost zglobova Njegovatelj/njegovateljica bi trebao/la, po mogu}nosti, zajedno s bolesnikom izvoditi vježbe kretanja, onako kako je to preporu~eno na str. 106, te ohrabriti bolesnika da i samostalno vježba ove pokrete. Izometrijske vježbe U cilju ja~anja muskulature za osobe ograni~enog kretanja koje leže u krevetu pogodne su izometrijske vježbe, koje su opširno predstavljene u programima vježba na str. 123. Smještanje nepomi~nih zglobova Ramena: Nadlaktica se naizmjeni~no pruža odnosno dovodi u kut od 30 stupnjeva prema tijelu. Lakat: Nadlaktica i podlaktica se naizmjeni~no pružaju odnosno stavljaju u kut od 100 stupnjeva. Ruke se trebaju dovesti u blago uzvišen položaj. Šaka: Šaka se, naizmjeni~no sa stiskanjem šake odnosno površine šake, polaže prema gore. Kukovi: Noga se naizmjeni~no pruža i blago savija. Koljeno: Koljeno se naizmjeni~no pruža odnosno stavlja u blago savijen položaj. Stopalo: Stopalo stoji pod pravim kutom na svesku od poroznog materijala ili je naslonjeno na oslonac za stopala. Peta se pritom stavlja u mekan položaj. Vje`be zahvata n Obratiti pažnju Nepomi~ne zglobove ne treba držati u jednom položaju. Zapravo, treba nastojati na naizmjeni~noj promjeni položaja. Posebice kod uporabe pomo}nih sredstava treba izbjegavati jednoli~an i dugotrajan isti položaj. Ciljana uporaba pomo}nih sredstava Tako|er i ciljanom uporabom pomo}nih sredstava može se preventivno utjecati na opasnost od ukru}enosti zglobova: n vješalica na krevetu ili ljestve od užeta protiv ukru}enosti zglobova ramena, laktova ili šake n specijalna pomo}na sredstva za treniranje zahvata, na primjer lopte, ekspanderi za šake, baloni napunjeni pijeskom n oslonac za stopala protiv »deformiranog stopala« n elasti~na gumena traka kao om~a stopala protiv ukru}enosti zglobova kukova, koljena i stopala. 54 55 Sprje~avanje sekundarnih oboljenja Sažetak n Na~elno, treba sprje~avati da kod primarnih oboljenja nastupi neko daljnje oboljenje, koje pod odre|enim okolnostima može biti opasnije nego primarno oboljenje. n Nastanak dekubitusa za bolesnog ~ovjeka može biti vrlo bolan, za njegovatelja/njegovateljicu vrlo optere}uju}i, jer se lije~enje ~esto proteže mjesecima. Stoga je potrebno pravovremeno i ciljano izvoditi preporu~ene preventivne mjere. n “Upala plu}a u krevetu” ubraja se u sekundarne bolesti od kojih se naj~eš}e strahuje. Kao preventivna mjera protiv ove bolesti prije svega se preporu~a: duboko udisanje i izdisanje, iskašljavanje sekreta i ~esto prozra~ivanje prostorije. n Ležanje u krevetu kod mnogih bolesnika može prouzrokovati usporavanje strujanja krvi i time pospješiti nastanak tromboze. Preventivnim mjerama kao što su izometrijske i izotoni~ne vježbe, zdravom prehranom, uzdizanjem nogu, ali i stavljanjem potpornih zavoja ili nošenjem kompresijskih ~arapa, može se sprije~iti nastanak ovih teških oboljenja. n Ukru}enosti zglobova znatno mogu ograni~iti kvalitetu života bolesnika. Njegovatelj/njegovateljica stoga treba sve ~initi kako bi se održala pokretljivost bolesnikovih zglobova. Kao zaštita preporu~uju se: vježbe kretanja, izometrijske vježbe, zauzimanje položaja (smještanje) koje pospješuje funkcioniranje i ciljana uporaba odgovaraju}ih pomo}nih sredstava. 56 3 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Trening miši}a kod dugotrajnih bolesnika Izometrika kao profilaksa Osnovne informacije za izometri~ke vježbe Izometri~ki program za trening Pojedina~ni trening Partnerski trening Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Trening mi{i}a kod dugotrajnih bolesnika Trening mi{i}a kod dugotrajnih bolesnika Izometrika kao profilaksa Miši}i rade po sistemu kontrakcija: ukoliko se skupi jedna grupa miši}a, druga se isteže. Ukoliko se ovo zajedni~ko djelovanje stalno ne vježba, muskulatura se opušta. Boležljivost, oduzetost dijelova tijela ili mirovanje udova pospješuju ovaj proces. Smanjena aktivnost dovodi do atrofije miši}a, pa sve do gubitka sposobnosti njihovog funkcioniranja. Ukoliko se miši}i pokre}u ili treniraju, održava se ili poboljšava njihova zategnutost (tonus). Ovim se, naro~ito kod oboljenja koja su vezana za ograni~enje kretanja bolesnika, sprje~ava napreduju}e slabljenje i bespomo}nost i ovisnost o drugima. Svatko može na svom primjeru utvrditi da se izometri~kim vježbama samo neznatno optere}uju plu}a, srce i krvotok. Sportski lije~nik Dr. H. Cooper je ve} u šezdesetim godinama istaknuo zna~enje izometri~kog miši}nog treninga za njegu bolesnika. Specifi~no svojstvo izometrije vidio je u prevenciji nestanka miši}a kod dugotrajnih bolesnika. Uputio je na to, da izometri~ke vježbe sadrže obim i ja~inu pojedina~nih miši}nih grupa, bez da optere}uju sistem krvotoka. Za vrijeme treninga miši} se zateže, bez promjene svoje dužine. Ukoliko se miši}u pruži najve}i mogu}i otpor, on biva intenzivno prokrvljen, te na taj na~in pove}ano opskrbljen kisikom i hranjivim tvarima. Ovim postupkom miši} ostaje funkcionalan. n Zadatak Pokušaj 1: Treniranje muskulature bez kretanja muskulatura nadlaktice muskulatura trbuha muskulatura kukova i slabine muskulatura disanja muskulatura prsa muskulatura disanja muskulatura nadlaktice muskulatura butina muskulatura stra`njice muskulatura goljenice Brojite jednu minutu svoj puls. Broj otkucaja pulsa: muskulatura zatiljka muskulatura le|a Dlanove ruku naslonite na strani~ne strane stolice. Pokušajte stolicu s oba dlana sve više pritiskati. Sada izbrojite puls i zapišite što ste ustanovili. muskulatura podlaktice Broj otkucaja pulsa: muskulatura ramenog pojasa muskulatura butina muskulatura listova Muskulatura ~ovjeka 58 Ubrzanje disanja: da ne Zatezanje muskulature: jako neznatno U suprotnom pokušaju na svom primjeru možete promatrati da se puls i disanje kretanjem ubrzavaju. 59 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Pokušaj 2: Treniranje muskulature uz kretanje Brojite jednu minutu svoj puls. Broj otkucaja pulsa: Osnovne informacije za izometri~ke vježbe Stanite iza stolice, pridržite se ~vrsto za naslonja~ i uradite pet ~u~njeva. Broj otkucaja pulsa: Ubrzanje disanja: da ne Zatezanje muskulature: jako neznatno n Rezultat Promatrajte napravljena iskustva u oba pokušaja s posebnim naglaskom na ritam disanja i puls. Možete ustanoviti, da treniranje uz kretanje više optere}uje krvotok i muskulaturi stvara ve}i napor. Vježbe kod kojih se zatezanje i opuštanje muskulature odvija bez kretanja su izometri~ke vježbe i imaju sljede}a obilježja: n pritisak protiv otpora, n normalan ritam disanja i skoro nepromijenjen broj otkucaja pulsa, n ne postoji optere}enje zglobova Vježbe kod kojih se ova obilježja ne mogu ustanoviti nazivaju se izotonske vježbe. Izometri~ke vježbe samo neznatno optere}uju plu}a, srce i krvotok. Zbog toga se i bez lije~ni~ke upute s ve}inom bolesnika u krevetu može obavljati obazriv miši}ni trening. Kod ovih vježbi neophodno je da bolesnik i njegovatelj/ njegovateljica poznaju i znaju važnost oko 700 miši}a, kao i pri kojoj vježbi se koji miši}i naprežu. Ciljani izometri~ki trening s razli~itim vježbama 60 može održati odre|ene miši}ne grupe da budu sposobne za funkcioniranje, bez da se bolesnik mora kretati uz veliki napor. Po Th. Hettingeru, za svaku vježbu vrijedi sljede}e: n Pojedina~ne miši}ne grupe se moraju maksimalno naprezati protiv odre|enog otpora te duljina ovog naprezanja mora trajati otprilike dvije do tri sekunde. n Muskulatura se nikad ne smije naprezati naglo. Pri naprezanju se, me|utim, snaga treba brzo pove}avati. n Pri naprezanju se ne smije izvesti nikakav zna~ajan pokret. n Neophodni rezultat treninga za pojedina~ne miši}e postiže se normalnim ritmom disanja. n Nakon svake vježbe treba se napraviti kratka pauza u trajanju od nekoliko sekundi. Sa vježbama koje se bez pauze provode jedna iza druge, može, naro~ito kod osoba s oslabljenim srcem i krvotokom, do}i do lošeg djelovanja na cirkulaciju. Stoga se preporu~uju pauze izme|u pojedina~nih vježbi. n Ne bi se trebalo provoditi više od 15 vježbi u toku jednog perioda vježbanja. Uklju~uju}i pauze, za to je neophodno otprilike pet minuta vremena. U sljede}em poglavlju mo}i }ete se, po slikama i tekstu, upoznati s pojedina~nim vježbama, kako bi izometriku mogli koristiti i za sebe i za bolesnika. Izometri~ki program za trening Pojedina~ni trening Za uspješan trening kretanja obi~no se veže trajanje, ustrajnost i napor. I pored toga, ljudi se bave sportom i gimnastikom jer trening doprinosi njihovom dobrom osje}anju. I bolesnik s jednostranom ili umanjenom aktivnoš}u miši}a može, pomo}u izometri~kih vježbi, 61 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening djelovati protiv toga. Me|utim, trening je samo tad uspješan, kada se redovno provodi. Zbog toga je važno, da bolesnik može i samostalno izvoditi izometri~ke vježbe. Trening muskulature ruku, prsa i zatiljka Trening muskulature ruku, prsa i zatiljka n Vje`ba 1 Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu poziciju. 1. Postavite jagodice prstiju u obliku krova jedne naspram drugih i raširite pri tome pružene prste. 2. Ramena ne smiju dodirivati vaše tijelo. 3. Vaši prsti trebaju biti udaljeni otprilike 30 cm od prsa. Trening n Pritisnite raširene jagodice prstiju jedne protiv drugih. n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod vas reagiraju. n Napravite ovu vježbu još nekoliko puta i pazite pritom na normalno disanje. n Vje`ba 2 Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu poziciju 1. Zaka~ite prste jedne ruke za prste druge ruke. 2. Ramena ne smiju dodirivati vaše tijelo. 3. Šake se nalaze u visini prsa. Trening n Prsti jedne ruke trebaju biti ~vrsto zaka~eni za prste druge ruke. Pokušajte svom snagom rastaviti prste, bez da oslobodite ovaj zahvat. n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod vas reagiraju. n Napravite ovu vježbu nekoliko puta i pazite pritom na normalno disanje. Pri ovoj vježbi trebate obratiti pažnju da se pri pritiskanju otpor jednako pove}ava i da se i dalje normalno diše. Ovo zajedni~ko djelovanje otpora i disanja bit }e mogu}e tek nakon više vježbanja. Vježba se može izvesti i na druge na~ine, kako bi se drugi miši}i aktivirali. Može se izvesti i u visini o~iju, kao i iznad glave. 62 63 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening n paziti na egzaktnu polaznu poziciju, n vu}i ili pritiskati najve}om mogu}om snagom, n miši}e zatezati polako, a ne naglo, n disati redovno i normalno, n izbjegavati zadržavanje daha. Partnerski trening Trening muskulature gornjih i donjih butina n Vje`ba 3 Promatrajte sliku i zauzmite odgovaraju}u polaznu poziciju. 1. Pružite koljena 2. Stavite taban lijeve noge na stopalo desne noge. Trening n Pritisnite stopalo jedne noge na taban druge noge. n Osjetite koji od onih na slici navedenih miši}a i kod vas reagiraju. n Ponovite ovu vježbu nekoliko puta. Možete promijeniti polaznu poziciju tako što }ete taban desne noge staviti na stopalo lijeve noge. n Obratiti pa`nju Pri vježbanju miši}a treba obratiti pažnju, da su otpor i disanje koordinirani. Ja~anje miši}a može biti mogu}e tek zajedni~kim djelovanjem poteza ili pritiska protiv otpora (bez kretanja), kao i redovnim udisanjem/ izdisanjem. Djelovanje se postiže ve} pri prvom vježbanju u trajanju od 2-3 sekunde (jednom duboko udahnuti/izdahnuti). Prethodne vježbe pokazuju da kod izometri~kog treninga treba obratiti pažnju na kontrakcije kao i na normalno disanje: 64 Do sada su predložene vježbe koje bolesnik može raditi sam, bez tu|e pomo}i. Me|utim, ima jako puno bolesnika, naro~ito dugotrajnih bolesnika koji, kao posljedicu svog oslabljenog zdravstvenog stanja, izometri~ke vježbe mogu izvoditi samo uz pomo} njegovatelja/njegovateljice. Sljede}im treningom njegovatelj/njegovateljica treba, kroz sliku i tekst, samostalno nau~iti izometri~ke vježbe (situacija u~enja), da bi ih kasnije mogla upotrijebiti na bolesni~kom krevetu (situacija njege). U situaciji u~enja vježbajte s partnerom koji }e preuzeti ulogu bolesnika (“bolesnik”): n Vi preuzimate ulogu njegovatelja/njegovateljice, Vaš partner ulogu bolesnika. n Pazite na odre|eni “položaj” bolesnika, kao što je vidljivo iz slike, odnosno teksta. n Dajte bolesniku egzaktne upute o opuštanju miši}a. n Osjetite pritisak bolesnika i uzvratite odgovaraju}im protupritiskom. U situaciji njege bolesniku pokazujete trening miši}a i vježbate s njim. n Obratiti pa`nju Vaša iskustva iz situacije u~enja trebate primijeniti u konkretnoj situaciji njege. Pored egzaktnih uputa, pri provedbi vježbi neophodna je posebna mjera senzibilnosti pri osje}anju pritiska i protupritiska. 65 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Trening muskulature zatiljka, vrata i trbuha n Vje`ba 4 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Trening muskulature zatiljka, vrata i ramena n Vje`ba 5 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija • legne na le|a. Polazna pozicija • stane uz gornji dio kreveta ili u visini glave pored kreveta, • stavi oba dlana na ~elo bolesnika. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte vašim ~elom odgurnuti moje dlanove!” Polazna pozicija • legne na le|a. Polazna pozicija • stane uz gornji dio kreveta ili u visini glave pored kreveta, • stavi oba dlana ispod potiljka glave bolesnika. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte vašom glavom gurati moje dlanove ka dolje!” Postupak • bolesnik snažno odguruje dlanove njegovatelja/ njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na njegove/njene dlanove • dozira protupritisak Postupak • bolesnik snažno gura dlanove njegovatelja/ njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na njegove/njene dlanove • dozira protupritisak n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”), koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 66 n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (»bolesnikom«), koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja »bolesnika«. n Zamijenite »uloge« i ponovite vježbu. 67 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Trening muskulature zatiljka, le|a, prsa i ruku n Vje`ba 6 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Trening muskulature le|a i stomaka n Vje`ba 7 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija • legne na le|a. • Ruka je pružena, malo odmaknuta od tijela i nalazi se na dlanu njegovatelja/njegovateljice. Polazna pozicija • stane uz jednu stranu ili sjedi na rubu kreveta, • stavi dlan ispod ruke bolesnika. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte gurati moje dlanove prema dolje!” Polazna pozicija • legne na le|a. • savija koljeno i spušta stopala na krevet. Postupak • bolesnik snažno gura dlanove njegovatelja/njegovateljice prema dolje Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na njegove/njene dlanove • dozira protupritisak Polazna pozicija • stane uz jednu stranu kreveta, • s gornje strane tako obuhvati trup bolesnika da se njegovi/ njeni dlanovi nalaze ispod le|a bolesnika Zahtjev za bolesnika “Gurajte svom snagom moje dlanove ka krevetu!” Postupak • nakon zahtijeva bolesnik snažno gura dlanove njegovatelja/ njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na njegove/njene dlanove • dozira protupritisak n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 68 n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”), koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 69 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Trening muskulature le|a i stomaka n Vje`ba 8 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Trening muskulature butina, listova i goljenice n Vje`ba 9 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Situacija Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija • legne na le|a • pruža noge Polazna pozicija • stane uz jednu stranu kreveta, stavlja dlanove na trbuh bolesnika • Zahtjev za bolesnika “Pokušajte moje dlanove gurati prema gore!” Polazna pozicija • legne na le|a • noge su opružene Polazna pozicija • stane na donji kraj kreveta, • stavi svoje dlanove ispod bolesnikovih stopala. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte svojim stopalima gurati moje dlanove!” Postupak • snažno gura dlanove njegovatelja/njegovateljice i diše i dalje normalnim ritmom Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na njegove/njene dlanove • dozira protupritisak Postupak • bolesnik snažno gura dlanove njegovatelja/njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na svoje dlanove • dozira protupritisak n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 70 n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 71 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Trening muskulature butina, listova i goljenice n Vje`ba 10 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija Polazna pozicija • legne na le|a. • stane na donji kraj kreveta, • noge su pružene. • s oba dlana zahvati zglobove stopala bolesnika i digne njegove pružene noge na visinu od otprilike 30 cm. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte moje dlanove gurati prema dolje!” Postupak • bolesnik snažno pritiš}e dlanove njegovatelja/njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na svoje dlanove • dozira protupritisak n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 72 n Vje`ba 11 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Situacija Bolesnik Trening muskulature kukova, slabine, kao i butina Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija • legne na le|a. • pruža noge i radi lagani raskorak Polazna pozicija • stane na donji kraj kreveta, • oba dlana stavi na vanjske strane ~lanaka bolesnika. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte svom snagom odgurnuti moje dlanove!” Postupak • bolesnik snažno odgurava dlanove njegovatelja/njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na svoje dlanove • dozira protupritisak n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 73 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izometri~ki program za trening Sažetak Trening muskulature stra`njice i kukova, kao i butina n Vje`ba 10 Zajedno s partnerom promatrajte sliku i pro~itajte opis vježbe. Situacija Bolesnik Njegovatelj/njegovateljica Polazna pozicija • legne na le|a • pruža noge • pravi lagani raskorak Polazna pozicija • stane na donji kraj kreveta • oba dlana stavi na unutarnje strane ~lanaka bolesnika. Zahtjev za bolesnika “Pokušajte svom snagom gurati moje dlanove!” Postupak • bolesnik snažno gura dlanove njegovatelja/ njegovateljice Postupak • njegovatelj/njegovateljica osje}a bolesnikov pritisak na svoje dlanove • dozira protupritisak n Ovim programom za trening može se oja~ati muskulatura pojedinih dijelova tijela bez optere}enja srca i plu}a bolesnika. n Kod ovog dijela njege, njegovatelj/njegovateljica kroz dodire i osje}anja stupa u jako osobnu vezu s bolesnikom. Bolesnik se i u ovoj neverbalnoj komunikaciji osje}a kao kompletna osoba. n Pored toga razvija se mogu}nost, da se jedan duži period svakodnevno održava kontakt s bolesnikom i to na osoban, a istovremeno raznolik na~in. n Pomo}u izometri~kih vježbi bolesnik stje~e više samopouzdanja i nadu za unapre|ivanje njegovih tjelesnih rezervi. Za to se veže i njegov osje}aj da nije više ovisan samo o tu|oj pomo}i. On prepoznaje da i sam može uraditi nešto za sebe. n Ali, istovremeno je i njegova obitelj u mogu}nosti da mu pruži osje}aj, da ne samo da mu žele, ve} da mu i mogu konkretno pomo}i. n Simulirajte opisanu partnersku vježbu. n Razgovarajte s partnerom (“bolesnikom”) koji od onih na slici navedenih miši}a kod njega reagiraju. n Ponovite ovu vježbu još jednom i obratite pažnju na redovan ritam disanja “bolesnika”. n Zamijenite “uloge” i ponovite vježbu. 74 75 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika 4 Zajedni~ki pružati njegu Planirati njegu Raditi uz poštedu le|a Nau~iti kako pružati njegu Odabrane mjere njegovanja Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj: bolesnik može pomo}i Samostalno ustajanje bolesnika iz kreveta Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj: bolesnik ne može pomo}i Uspravljanje bolesnika u krevetu: “Protresanje jastuka” Svla~enje bolesnika Obla~enje bolesnika Uspravljanje bolesnika sa strane i vo|enje sa strane Uspravljanje bolesnika sprijeda i vo|enje odzada Samostalno uspravljanje bolesnika iz invalidskih kolica Samostalno uspravljanje bolesnika s poda Uspravljanje bolesnika s poda uz potporu Uspravljanje bolesnika uz “romboidni zahvat” Samostalno uzdizanje bolesnika u sjede}em položaju Uzdizanje bolesnika Uzdizanje bolesnika sa klize}im uzdižu}im jastukom Podizanje i uzdizanje bolesnika Mijenjanje podloge: bolesnik može pomo}i Mijenjanje podloge: bolesnik ne može pomo}i Smještanje Njegovanje bolesnika kojem je oduzeta jedna strana 76 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Raditi uz po{tedu le|a Planirati njegu Raditi uz poštedu le|a Tko se odlu~i da kod ku}e njeguje bolesnog ~lana obitelji, mora savladati mnoštvo novih zadataka. Njega zahtijeva visoku mjeru stru~nosti, organizatorskih sposobnosti i vlastitog angažmana. Pri tome je samo po sebi jasno da želja da se pomogne ~esto biva sprije~ena osje}ajem nesigurnosti i preoptere}enja. Ku}na njega ima prednost jer se njome može bolje usredoto~iti na individualne potrebe i životne navike osobe kojoj je potrebna njega. Pri tome se sposobnosti osobe koja se njeguje uvijek iznova trebaju procjenjivati i pomagati joj samo pri onim aktivnostima koje je preoptere}uju. Bolesnika treba ohrabriti da aktivira svoju snagu te da pomaže prilikom njege. Pretjerana skrb može dovesti do tutorstva i potkopavanja samoinicijative i osje}aja samouvjerenja bolesnika. ^lanove obitelji, susjede i prijatelje treba uklju~iti u njegu kako bi se izbjeglo preoptere}enje onih ~lanova koji pružaju njegu. Cilj mora biti organiziranje ku}ne njege da se dugoro~no dobro savladaju tjelesna i duševna optere}enja. Kod njegovanja to konkretno zna~i: n stalno aktivno uklju~ivanje bolesnika, što zna~i, 1. kao njegovatelj/njegovateljica izvršavati zamjenski samo one djelatnosti koje bolesnik ne može više obavljati sam ili koje ga preoptere}uju, 2. pružati mu potporu pomažu}i mu u osobnoj njezi n radnje obavljati stru~no i ispravno, u pravilnom redoslijedu i sukladno danoj situaciji n pripremiti se za situaciju njegovanja i osigurati pomo}na sredstva n koordinirati s bolesnikom i/ili pomo}nikom n misliti na mjere zaštite (profilakse) n ispuniti zahtjeve higijene i n prepoznati vlastite granice, kako bi se izbjegla preoptere}enost 78 Preuzimanjem ku}ne njege postoji opasnost dodatnog ošte}enja svakodnevno optere}ene kralježnice: pogibanje, dizanje i nošenje optere}uju kralježnicu. Predstoje}a slika ilustrira na~in na koji dolazi do optere}enja kralježnice kod njegovatelja/njegovateljice koji radi uz bolesni~ki krevet. Njegovatelj/njegovateljica koji se duboko naginje preko kreveta i time svoje težište premješta iznad kreveta, prenapreže kralježnicu. Time se težina njegovog gornjeg dijela tijela premješta na samo mali broj tla~nih to~aka. Ve} ovo premještanje težine optere}uju}e utje~e na menisk. Podiže li se teret sa savijenom kralježnicom, pritisak na menisk se pove}ava. Posebno kod ku}ne njege, njegovatelji uvijek iznova dolaze u situacije u kojima se njihove kralježnice previše šire (na primjer pospremaju}i krevet, služe}i jelo, podižu}i i uzdižu}i te smještaju}i). To može dovesti do trajnog ošte}enja meniska i bolnih oboljenja kralježnice. Njegovatelj/njegovateljica se prilikom pospremanja kreveta nalazi u položaju ~u~nja. Time le|a ostaju skoro u okomitom položaju, kralježnica se ja~e rastere}uje, a menisk ostaje pošte|en. Na ovaj na~in njegovatelj/njego- Opasno držanje tijela 79 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Nau~iti kako pru`ati njegu Radno držanje tijela uz poštedu le|a vateljica bolesnika može lakše podi}i i pritom poštedjeti le|a. Rad uz poštedu le|a podupire se i danom polaznom pozicijom. Tako njegovatelj/njegovateljica pri svakoj radnji njegovanja koja služi uspravljanju, podizanju ili višem polaganju bolesnika, zauzima poziciju raskoraka i koljenima se oslanja na rub kreveta. Kod premještanja tjelesne težine može se posti}i dodatno izjedna~avanje optere}enja kralježnice prilikom pove}anja položajne površine u odnosu na radni položaj. n Proširenje položajne površine pozicijom raskoraka (raskora~enih nogu) na primjer kod dizanja i višeg polaganja. n Produženje položajne površine zauzimanjem pozicije koraka (premješteno naprijed i nazad), na primjer kod obla~enja i svla~enja te stavljanja bolesnika na stranu. Nau~iti kako pružati njegu Pozicija položaja raskoraka i pozicija koraka 80 n Obratiti pa`nju: Kralježnica koja je pri pružanju njege posebno izložena i ugrožena, rastere}uje se: - cipelama koje omogu}uju sigurno stajanje - ispravnom polaznom pozicijom - uspravnim držanjem le|a - premještanjem težišta (radom »izlaska iz nogu«) - zatezanjem muskulature trbuha i le|a - ravnomjernim disanjem - koordiniranim radom s korisnikom njege i/ili još jednim dodatnim njegovateljem/njegovateljicom - uporabom odgovaraju}ih pomo}nih sredstava Radnje njegovanja bit }e opisane u pojedina~nim odlomcima tako da njihovi elementi budu jasno prepoznatljivi i da se mogu prenijeti na situaciju njegovanja koju treba individualno oformiti. Ako je njegovatelj/njegovateljica u izvo|enju takvih radnji njegovanja sigurna i kompetentna, onda on/ona time istovremeno pruža i osje}aj pouzdanosti. Bolesnik }e sukladno tome biti spremniji povjeriti se takvoj osobi, otkloniti ili prevladati svoje strahove. Što se egzaktnije i pažljivije vrše radnje njegovanja, bolesnik }e se u toj mjeri više osje}ati tretiranim kao osobom. Sigurnost u njezi ne smije dovesti do tutorstva ili ovisnosti bolesnika, nego treba stvoriti podlogu za cjelovitu njegu. U cilju boljeg u~enja radnji njegovanja bit }e opisani elementi radnji i njihov redoslijedni tijek. Uz pojedina~ne faze radnji dodatno dolaze: razgovori; senzibilno dodirivanje; reguliranje glasa; a tako|er treba uzeti u obzir i omjer potrebe za njegom te bolesnikovo prihva}anje vlastite bolesti. Mjere njegovanja su u svojoj strukturi tako sagra|ene da je osigurana “aktivna njega”. Time bolesnik može 81 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika upotrijebiti sposobnosti koje su mu preostale i unaprijediti svoju samostalnost. Pojedini elementi osje}aja kretanja (kinetike) i Bobathovog koncepta uzeti su u obzir kod opisivanja tijeka radnji. U konkretnoj situaciji njegovanja moraju se uvrstiti i potrebna pomo}na sredstva njegovanja; ona olakšavaju odre|enu situaciju njegovanja. Sve radnje trebaju biti pažljivo preispitane i to u smislu ho}e li ih bolesnik obavljati samostalno, uz davanje svoje potpore ili uz uporabu pomo}nih sredstava. Izabrane mjere njegovanja Na samom po~etku pristupa mjerama njegovanja, zajedno s bolesnikom treba donijeti odluku oko definiranja pitanja »što« (na primjer djelomi~na njega ili njega cijelog tijela) i pitanja »kako« (vrijeme, uporaba sredstava za njegu, sudjelovanje u pružanju pomo}i). Kao i kod ostalih dnevnih radova i radnje njegovanja dijele se na pripremu, izvo|enje i završetak. Priprema Tu su elementi radnje koji se ne smiju izostaviti i to: osobno se pripremiti, na primjer: n skinuti nakit i sat, n oprati ruke, n eventualno obu}i mantil (prega~u) n nositi cipele koje omogu}avaju stabilnost stajanja; prilagoditi se bolesniku, na primjer: n postati svjestan vlastitog psihi~kog stanja, n spoznati bolesnika i njegovu situaciju, n informirati se o zdravstvenom stanju bolesnika; informirati bolesnika, na primjer: n motivirati bolesnika za dogovorene mjere njegovanja n zamoliti bolesnika za mogu}u potporu; 82 Izabrane mjere njegovanja osigurati sredstva za njegu i pomo}na sredstva, na primjer: n pripremiti sredstva za njegu, osobno rublje i posteljinu, posudu za pranje (umivaonik) n masti, pripremiti zavoje. Izvo|enje Pojedina~ne mjere njegovanja izvode se: n stru~no i ispravno n u situaciji primjerenog redoslijeda n u stimulativnom obra}anju bolesniku Završetak Radnje njegovanja se završavaju: n uvjeriti se da je bolesnik bio zadovoljan njegom, n pitati bolesnika o njegovim željama i razgovarati s njim o daljem tijeku dana, n otvoriti prozor, ukoliko bolesnik to želi n osigurati rublje, sredstva za njegu i pomo}na sredstva n oprati ruke n promisliti o vlastitom pružanju njege n eventualno zabilježiti informacije za lije~nika. Kod sljede}ih mjera njegovanja »njegovatelj/njegovateljica« je angažirana osoba (na primjer ~lan obitelji), koja bolesnika uglavnom njeguje kod ku}e. »Pomo}¬nik/ po¬mo}nica« je ona osoba (na primjer susjed) koja dodatno sudjeluje u njezi uz upute. Mjere njegovanja, kod kojih bolesnik ne može više sudjelovati u smislu davanja potpore, u sljede}em odjeljku su opisane kao »njegovatelj i pomo}nik/pomo}nica«. Mjere njegovanja kod kojih bolesnik još može sudjelovati, ozna~ene su pod nazivom »njegovatelj/njegovateljica«. Kako bi se mjere njegovanja mogle nau~iti i vježbati, bitni zahvati objašnjeni su rije~ju i slikom te takozvanom “shemom radnje”. 83 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu položaj, ~ime automatski povla~i gornji dio bolesnikovog tijela naprijed te podiže stražnjicu bolesnika. n Odmah potom se oboje (i njegovatelj i bolesnik) zajedno uspravljaju u stoje}i položaj Bolesnik može pomo}i Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica prilazi bolesni~kom krevetu. n Otkriva prekriva~ sa kreveta do mjere da noge bolesnika ostaju slobodne. n Nakon toga bolesniku obla~i ~arape. n Bolesnik se okre}e u stranu, odguruje svoje noge na rub kreveta, lagano ih savija i pruža preko kreveta u vise}i položaj. n Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom zahvata podru~je ispod ramena i obuhvata zglob ramena. n Drugu ruku stavlja iznad buta, zahva}a rukom ispod obuhva}aju}i cijeli but. n Bolesnik se uspravlja i oslanja svojim rukama. n Njegovatelj/njegovateljica ga pušta da duboko udahne. n Bolesniku se obuvaju ku}ne papu~e. n Njegovatelj/njegovateljica se uvjerava da bolesnik sigurno sjedi. n Njegovatelj/njegovateljica se postavlja ispred bolesnika, pazi pritom da noge bolesnika stoje na podu. n Kako bi se izbjeglo klizanje, njegovatelj/ njegovateljica svoje noge, vrhove prstiju na vrhove prstiju, stavlja ispred nogu bolesnika. n Koljena njegovatelja/njegovateljice podupiru bolesnikova koljena. n Bolesnik stavlja svoje ruke na ramena njegovatelja/ njegovateljice. n Jednom rukom njegovatelj sprijeda zahva}a podru~je ispod ramena i obuhva}a ple}ku, a drugu ruku provla~i ispod stražnjice. n Njegovatelj/njegovateljica potom prelazi u ~u~e}i Podizanje bolesnika sprijeda Ustajanje uz potporu 84 85 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj 6 Njegovatelj/njegovateljica 6 n Ustajanje bolesnika iz kreveta uz potporu Bolesnik Bolesnik može pomo}i: potporni zahvat I informira bolesnika i moli za potporu u smislu sudjelovanja Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica pristupa bolesni~kom krevetu n Otkriva prekriva~ do struka bolesnika i pruža bolesniku pomo} pri uspravljanju n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno” njegovatelj/njegovateljica uspravlja bolesnika: - jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha bolesnika i obuhva}a ramena. - drugom rukom podupire le|a bolesnika i obuhva}a zglob ramena. - pažljivo uspravlja bolesnika n Zatim moli bolesnika da pusti ljestve od užeta i da se objema rukama osloni na madrac n Njegovatelj /njegovateljica se osloba|a potpornog zahvata n Bolesnik se moli da nekoliko puta duboko udahne /izdahne ili iskašlje n Njegovatelj/njegovateljica promatra izgled bolesnika n Uvjerava se da bolesnik sjedi udobno i samostalno 6 otkriva pokriva~ sa kreveta, obuva ~arape bolesniku 6 okre}e se u stranu, odguruje svoje noge na rub kreveta 6 lagano savija noge i pruža ih preko kreveta u vise}i položaj. 6 jednom rukom zahva}a podru~je ispod ramena i obuhva}a zglob ramena, drugom rukom zahva}a preko nogu bolesnika, obuhva}a but i uspravlja bolesnika 6 oslanja se svojim rukama 6 postavlja se ispred bolesnika; svoje vrhove prstiju stavlja na vrhove prstiju bolesnika, svojim koljenima podupire koljena bolesnika. 6 svoje ruke stavlja na ramena njegovatelja/njegovateljice 6 jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha bolesnika i obuhva}a ple}ku, uspravlja ga, a drugu ruku provla~i ispod stražnjice bolesnika. 6 prelazi u ~u~e}i položaj, povla~i bolesnika naprijed, podiže stražnjicu bolesnika 6 uspravlja se 6 uzdižu se u stoje}i položaj 6 postavlja bolesnika da sjedi u stolici 86 Potporni zahvat I 87 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Uspravljanje bolesnika u sjede}i položaj: n Obratiti pa`nju Situacija bolesnika odlu~uje o uporabi pomo}i za uspravljanje (ljestve od užeta). Bolesnik ne može pomo}i: potporni zahvat II Koraci radnje n Njegovatelju/njegovateljici pomaže jedan pomo}nik. n Njegovatelj/njegovateljica prilazi krevetu s jedne strane, dok pomo}nik prilazi na drugu stranu kreveta. n Oboje otkrivaju /zavr}u prekriva~ do struka bolesnika. n Zajedno uspravljaju bolesnika uz pomo} “potpornog zahvata u dvoje”: - Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena, a drugom rukom podupire bolesnikovu glavu - Pomo}nik jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod bolesnikova pazuha i podupire ramena, a drugom rukom podupire le|a. - Zajedno pažljivo uzdižu bolesnika n Njegovatelj/njegovateljica promatra izgled bolesnika n Bolesnika se zamoli da nekoliko puta duboko udahne/izdahne ili iskašlje. n U ovisnosti o mjeri njegovanja (na primjer protresanje jastuka, podizanja dijela glave ili pripremanja stoli}a za krevetom), napušta se potporni zahvat: - Pomo}nik osigurava bolesnika potpornim zahvatom I - Njegovatelj/njegovateljica pušta bolesnika i osvr}e se na planiranu mjeru njegovanja. Samostalno ustajanje bolesnika iz kreveta Bolesnik može sam ustati iz kreveta Da bi se sa~uvala neovisnost bolesnika i stimulirala njegova samostalnost, bolesnika treba motivirati i poticati da samostalno ustaje. Koraci radnje n Bolesnik otkriva pokriva~ kreveta do otprilike polovine dužine ustranu tako da njegovo tijelo ostaje nepokriveno, a njegova pokretljivost time osigurana. n Bolesnik se okre}e na stranu; pritom svojom rukom zahva}a preko tijela i oslanja se rukom na rub kreveta u visini glave. n Noge bivaju obuvene, gurnute preko ruba kreveta i postavljene tako da vise preko kreveta. n Njegove ruke se oslanjaju na rub kreveta dok ispravlja svoj gornji dio tijela. Okretište pri tome leži u zdjelici. n ^im bolesnik uspravno sjede, obje ruke stavlja pored buta i oslanja se na rub kreveta. n “Ljulja” se u svom sjede}em ~u~nju do one mjere naprijed na rub kreveta dok obje noge ne budu stajale na podu n Potom se podupire rukama i uspravlja Samostalno ustajanje 88 Potporni zahvat II 89 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja 6 Pomo}nik 6 6 Njegovatelj/ njegovateljica 6 n Ustajanje bolesnika u sjede}i polo`aj: bolesnik ne mo`e pomo}i Bolesnik informira bolesnika i moli za njegovu podr{ku 6 prilazi suprotnoj strani kreveta 6 izjašnjava se o svom zdravstvenom stanju 6 otkrivaju pokriva~ sa kreveta do struka bolesnika 6 jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena bolesnika, a drugom rukom podupire bolesnikovu glavu. 6 jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena bolesnika, a drugom rukom podupire le|a. 6 zajedni~ki uspravljaju bolesnika 6 moli bolesnika da duboko udahne /izdahne i promatra njegov izgled 6 pušta bolesnika i pristupa primjeni daljnjih mjera njegovanja 90 ovisno o mjeri njegovanja, osigurava bolesnika “potpornim zahvatom I” saop}ava da li potporni zahvat osje}a ugodnim 6 Uspravljanje bolesnika uz “protresanje jastuka” Bolesnik ne može pomo}i: potporni zahvat II Koraci radnje n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu. n Bolesnik se uspravlja potpornim zahvatom II n Pomo}nik sam drži bolesnika: - jednom rukom i dalje obuhva}a ramena bolesnika - drugu ruku s le|a premješta na bolesnikovo rame na suprotnoj strani, obuhva}a ga i pazi da je glava bolesnika poduprta laktom ili nadlakticom. n Njegovatelj/njegovateljica se osloba|a svog zahvata, uzima oba jastuka i odlaže ih na pripremljenu stolicu. n Uvjerava se može li bolesnik još jedno vrijeme ostati sjede}i u toj poziciji te može li ga pomaga~ držati. n Kod protresanja jastuka, njegovatelj/njegovateljica se na~elno okre}e od bolesnika. Radi protresanja perja, jastuk se uzima na oba suprotna kraja kako bi se i perje iz krajeva protreslo. Pritom je svrha osigurati što više zraka izme|u perja. Ista metoda se ponavlja kod drugog jastuka te kod malih jastuka – naslonja~a. n Gornji jastuk se protresa i polaže na krevet. n Kod ovog jastuka pazi se da je rub s gumbi}ima sa strane, perje protreseno prema dolje te da je poduprto podru~je bedara bolesnika. n Drugi jastuk se protresa na isti na~in. Prije postavljanja, perje se protresa prema dolje, a jastuk se postavlja na krevet tako da su poduprijeti glava i zatiljak bolesnika. I ovdje je rub s dugmadi okrenut na stranu. n Mali jastuk može dodatno podupirati glavu bolesnika. 91 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika 6 Pomo}nik 6 Njegovatelj/ njegovateljica 6 n Ustajanje bolesnika uz “protresanje jastuka” 6 n Prije vra}anja bolesnika u leže}i položaj, njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik se uvjeravaju da su gornji jastuk i no}na košulja (gornji dio pidžame) bolesnika bez nabora. n Oboje (njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik) vra}aju bolesnika u leže}i položaj uz potporni zahvat II: - Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom sprijeda zahva}a podru~je ispod pazuha i podupire ramena; drugom rukom podupire glavu bolesnika. - Pomo}nik izvla~i svoju ruku i podupire le|a bolesnika. n Zajedno ponovno polažu bolesnika na jastuk. n Oboje se uvjeravaju da bolesnik dobro leži i pokrivaju ga. Izabrane mjere njegovanja Bolesnik informiran je o mjeri njegovanja otkrivaju prekriva~ sa kreveta do bolesnikova struka, uzdižu bolesnika uz potporni zahvat II. 6 6 podupire glavu bolesnika podupire le|a bolesnika uvjerava se može li bolesnik i duže sjediti obuhva}a i podupire glavu i le|a potpornim zahvatom I 6 6 6 6 uzima oba jastuka i polaže ih na stolicu 6 protresa gornji jastuk i stavlja ga na krevet 6 protresa drugi jastuk i stavlja ga na krevet 6 promatra bolesnika i moli ga da duboko udahne/izdahne udiše/izdiše duboko daje informaciju o svom zdravstvenom stanju i potvr|uje da i dalje može uspravno sjediti 6 6 vra}aju bolesnika u leže}i položaj potpornim zahvatom II 6 daje informaciju da li je u podru~ju le|a i glave dobro poduprt jastucima ispituju položaj bolesnika, pokrivaju ga. 92 93 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja n Bolesnik najprije izvla~i svoju ruku iz pidžame. n Potom njegovatelj/njegovateljica polaže oduzetu ruku bolesnika na površinu svoje ruke. n Drugom rukom skida rukav s oduzete ruke bolesnika do svog ru~nog zgloba, a potom tom rukom ~vrsto drži podlakticu bolesnika. Drugom rukom potpuno skida rukav. n Iskorištenu pidžamu odlaže u pripremljenu posudu. n Obratiti pa`nju Ukoliko nije mogu}e da bolesnik tijekom mjere njegovanja sjedi u uspravnom položaju, onda se on nakon uzimanja jastuka ponovno polaže na madrac. Dio kreveta predvi|en za polaganje glave se malo uzdiže, a glava bolesnika se podupire jednim malim jastukom. Oba jastuka se jedan za drugim protresaju, a bolesnik se tek neposredno prije postavljanja jastuka ponovno uzdiže. Svla~enje bolesnika Bolesnik kojemu je oduzeta jedna strana može pomo}i Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica zavra}a prekriva~ kreveta do struka bolesnika. n Zatim u potpunosti otkop~ava no}nu košulju (pidžamu) bolesnika na vratu i rukavima, ukoliko to bolesnik ne može sam u~initi. n Moli bolesnika da malo podigne stražnjicu, a istovremeno povla~i no}nu košulju (gornji dio pidžame) prema gore. n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno” uspravlja bolesnika. n Ruka koja obuhva}a ramena ostaje u tom položaju. n Drugom rukom nabire pidžamu što je mogu}e više. n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”, bolesnik se vra}a u leže}i položaj. n Od bolesnika se traži da svojom zdravom rukom drži oduzetu ruku te da je što je mogu}e više podigne u visinu. n Bolesnik podiže glavu. Za vrijeme toga, njegovatelj/ njegovateljica svla~i skupljenu pidžamu preko bolesnikove glave. n Bolesnik ponovno polaže glavu i ruke, pušta oduzetu ruku. 94 Svla~enje bolesnika 95 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Obla~enje bolesnika 6 Njegovatelj/njegovateljica 6 n Svla~enje bolesnika Bolesnik Bolesnik kojemu je oduzeta jedna strana može pomo}i Koraci radnje Kod obla~enja u krevetu, njegovatelj/njegovateljica po~inje s oduzetom rukom bolesnika. n Pritom nabire odgovaraju}i rukav pidžame (gornjeg dijela pidžame) i pidžamu skuplja nabiru}i je po šavu sa strane. n Drugom rukom sprijeda zahva}a kroz rukav, a šaku oduzete ruke stavlja na površinu svoje ruke i obuhva}a je. n Potom drugom rukom navla~i rukav pidžame preko oduzete ruke do ramena. n Oduzeta ruka se polaže ustranu uz bolesnikovo tijelo. n Svoju ruku bolesnik provla~i kroz rukav. n Bolesnik se moli da svojom zdravom rukom zahvati oduzetu ruku i da je podigne što je mogu}e više. n Bolesnik uzdiže glavu. U tijeku toga, njegovatelj/ njegovateljica navla~i pidžamu preko glave bolesnika. n Bolesnik vra}a glavu i ruke polažu}i ih i pušta oduzetu ruku n Pomo}u “potpornog zahvata samostalno”, bolesnik se uspravlja. suglasan je da promijeni pidžamu 6 zavr}e prekriva~ do struka bolesnika otkop~ava no}nu košulju (gornji dio pidžame) povla~i no}nu košulju(gornji dio pidžame) preko stražnjice prema gore podiže stražnjicu 6 6 uzdiže bolesnika u sjede}i položaj 6 ruka koja obuhva}a ramena zadržava ovu poziciju; ruka koja podupire le|a, napušta zahvat i nabire pidžamu do visine ramena 6 6 6 spušta se 6 podupire se rukom 6 vra}a bolesnika u le`e}i položaj 6 skida pidžamu preko glave bolesnika 6 oduzetu ruku bolesnika polaže na površinu svoje ruke, drugom rukom skida rukav s oduzete ruke do svog ru~nog zgloba, a potom tom rukom ~vrsto drži podlakticu bolesnika zdravom rukom zahva}a oduzetu ruku, obje ruke drži visoko i podiže glavu 6 ponovno polaže glavu i ruke i pušta oduzetu ruku 6 izvla~i ruku iz pidžame 6 6 polaže ruku bolesnika 96 Obla~enje bolesnika 97 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Njegovatelj/njegovateljica 6 n Obla~enje bolesnika 6 n Ruka koja obuhva}a ramena, ostaje u tom položaju, drugom rukom se navla~i pidžama što je mogu}e više prema dolje. n Bolesnik se ponovno polaže pomo}u “potpornog zahvata samostalno”. n Potom njegovatelj/njegovateljica malo uzdiže stražnjicu bolesnika; istodobno njegovatelj/ njegovateljica povla~i pidžamu prema dolje i pazi da nije naborana. n Bolesnik se naginje, a pidžama mu se zakop~ava. Izabrane mjere njegovanja Bolesnik suglasan je da bude obu~en sprijeda zahva}a kroz rukav i nabire pidžamu 6 6 drugom rukom polaže oduzetu ruku bolesnika na površinu svoje ruke 6 navla~i nabrani rukav pidžame preko oduzete ruke do ramena 6 vra}a oduzetu ruku bolesnika polažu}i je na krevet 6 6 zahva}a svojom rukom oduzetu ruku, drži je visoko i podiže glavu navla~i nabranu pidžamu preko glave bolesnika svoju ruku bolesnik provla~i kroz rukav pidžame 6 uzdiže bolesnika, jednom rukom podupire ramena, drugom rukom navla~i pidžamu preko le|a 6 vra}a glavu i ruke polažu}i ih i pušta oduzetu ruku 6 6 ponovno polaže bolesnika 6 povla~i pidžamu preko stražnjice prema dolje 6 98 pokriva bolesnika podi`e stra`njicu 6 naginje se, zakop~ava pidžamu 6 99 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja 6 Njegovatelj/njegovateljica Bolesnik može pomo}i 6 n Uspravljanje bolesnika sa strane i vo|enje sa strane Uspravljanje bolesnika sa strane i vo|enje sa strane Bolesnik oslanja se na rub kreveta ili stolicu Koraci radnje n Bolesnik sjedi na stolici. n Njegovatelj/njegovateljica prilazi jednoj strani tijela bolesnika. n Popre~no polaže stopala ispred stopala bolesnika i time sprje~ava klizanje. n Bolesnik stavlja svoju šaku na šaku njegovatelja/ njegovateljice; pal~evi i prsti se obuhva}aju. n Svoju drugu ruku njegovatelj/njegovateljica stavlja iza le|a bolesnika i iznad njegova struka. n Bolesnik se jednom rukom oslanja/podupire na sjede}u površinu. n Bolesnik se uzdiže sa stolice;a njegovatelj/ njegovateljica mu pomaže. n Kada bolesnik stabilno stoji, njegovatelj/ njegovateljica povla~i stopala koja je prethodno popre~no postavio. n Moli bolesnika da svojom nogom napravi jedan korak naprijed. n Njegovatelj/njegovateljica tako|er ide jedan korak naprijed i oboje idu “jednakim korakom”. 6 informira bolesnika i moli za njegovu pomo} 6 svoja stopala popre~no postavlja ispred stopala bolesnika 6 svoju šaku stavlja na šaku njegovatelja/njegovateljice 6 drugu ruku stavlja iza le|a bolesnika do iznad njegova struka 6 jednom rukom se oslanja na sjede}u površinu, podiže stražnjicu i uspravlja se 6 pomaže bolesniku pri uspravljanju 6 pita da li bolesnik stabilno/ sigurno stoji 6 povla~i popre~no postavljena stopala 6 zauzima ispravno i stabilno stajanje i daje informaciju stoji li stabilno 6 ~ini jedan korak naprijed tako|er ~ini jedan korak naprijed 6 6 Idu “jednakim korakom” Uspravljanje bolesnika sa strane i vo|enje sa strane 100 101 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja n U jednakom koraku stavljaju prvo desnu, pa onda lijevu nogu naprijed. Bolesnik može pomo}i n Uspravljanje bolesnika sprijeda i vo|enje odzada 102 Njegovatelj/njegovateljica postavlja se ispred bolesnika 6 6 Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica stoji ispred bolesnika n Svoja stopala postavlja ispred bolesnikovih stopala, vrhove prstiju na vrhove prstiju, da bi se izbjeglo klizanje n Koljena njegovatelja/njegovateljice podupiru koljena bolesnika n Bolesnik svoje obje ruke polaže na ramena njegovatelja/njegovateljice n Njegovatelj/njegovateljica obje ruke sprijeda provla~i ispod pazuha do ple}ke bolesnika. n Zatim njegovatelj/njegovateljica prelazi u položaj ~u~nja i pažljivo privla~i gornji dio tijela bolesnika prema sebi n Oboje se uspravljaju n Kada bolesnik stabilno stoji, skida svoje ruke s ramena njegovatelja/njegovateljice n Njegovatelj/njegovateljica jednu ruku uzima iz podru~ja pazuha, tu ruku provla~i ispod drugog pazuha i pušta zahvat druge ruke. n Bolesnik jedno stopalo stavlja ispred, a iza toga drugo. n Njegovatelj/njegovateljica prelazi iza bolesnika i obuhva}a bolesnika odzada ispod njegovih pazuha. n Bolesnik savija obje podlaktice. n Njegovatelj/njegovateljica obuhva}a obje podlaktice i pazi da su njegovi pal~evi gore (preko ruku bolesnika). n Moli bolesnika da krene jedan korak naprijed. 6 Uspravljanje bolesnika sprijeda i vo|enje odzada Bolesnik ve} je informiran od strane njegovatelja/njegovateljice o mjeri njegovanja 6 svoja stopala postavlja ispred bolesnikovih stopala (vrhovi prstiju na vrhove prstiju), i svojim koljenima podupire koljena bolesnika 6 obje ruke polaže na ramena njegovatelja/njegovateljice 6 obje ruke sprijeda provla~i ispod pazuha do ple}a bolesnika. 6 prelazi u ~u~e}i položaj i pažljivo uspravlja bolesnika 6 pušta zahvat jedne ruke, tu ruku sprijeda provla~i ispod pazuha i pušta zahvat druge ruke 6 prelazi iza bolesnika i odzada zahvata ispod pazuha bolesnika uspravlja se 6 skida svoje ruke s ramena njegovatelja/njegovateljice i pušta ih da vise sa strane 6 jedno stopalo stavlja ispred, a iza tog drugo 6 6 obuhvata obje podlaktice, pal~evi leže gore 6 savija obje ruke 6 moli bolesnika da ide jedan korak naprijed 6 Vo|enje bolesnika odzada kora~aju}i stavljaju prvo desnu pa onda lijevu nogu naprijed. 103 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja n Istovremeno privla~i ispruženu ruku prema tijelu, tako da podlaktica i nadlaktica grade pravi kut i na to premješta svoju težinu. n Površinu šaka okre}e prema podu, objema rukama se od poda odguruje laganim okretnim pokretom u kuku i dolazi na oba koljena: tijelo se oslanja na koljena i šake. n Bolesnik uspravlja gornji dio tijela i jedno stopalo stavlja na pod. n Jednu ruku stavlja na koljeno, naslanja se na nju i uspravlja se. Samostalno uspravljanje bolesnika iz invalidskih kolica Bolesnik je nepokretan/ invalid Koraci radnje n Bolesnik ko~i kota~i}e svojih invalidskih kolica (ukoliko su invalidska kolica opremljena naslonja~em za noge, u tom slu~aju naslonja~ treba sklopiti). n Pomi~e se na ivicu površine za sjedenje, premješta svoju težinu na stranu na koju se želi uspraviti i svoje lice okre}e u tom pravcu. n Objema rukama obuhva}a ru~ni naslonja~, postavlja nogu koja ne}e biti optere}ena jedan korak naprijed i „uvr}e se“ jednim spiralnim pokretom ispravno uvis. Uspravljanje bolesnika iz invalidskih kolica Samostalno uspravljanje bolesnika sa poda Koraci radnje n Bolesnik leži na podu u le|nom položaju. n Jednu ruku pruža prema gore, savija suprotnu nogu i rukom obuhva}a svoje tijelo. n Okre}e se u toj mjeri na stranu da savijeno koljeno dodiruje tlo. n Podupire se jednom rukom od pod i polako se uspravlja gornjim dijelom tijela. 104 Uspravljanje bolesnika sa poda Uspravljanje bolesnika sa poda uz potporu Bolesnik može pomo}i Koraci radnje n Bolesnik sjeda i šakama se sa strane podupire od pod. n Njegovatelj/njegovateljica moli bolesnika da savije noge. n Njegovatelj/njegovateljica prilazi ispred bolesnika, 105 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja obuhva}a njegove ruke, ~vrsto ih drži i lagano kora~a nazad. n Time se bolesnik uspravlja. Uspravljanje bolesnika pomo}u »romboidnog« zahvata „Romboidni zahvat“ koristi se u prvoj pomo}i. On služi, na primjer, za uspravljanje nesvjesne ili ozlije|ene osobe. U nužnim slu~ajevima upotrebljava se i u njezi. Moglo bi se dogoditi da bolesnik padne i bespomo}no leži na podu. Ukoliko se ne radi o teškoj ozljedi bolesnik se pomo}u „romboidnog zahvata“ može uspraviti, smjestiti na stolicu ili odvesti u krevet. Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica prekriži stopala bolesnika. n Zatim stane iza bolesnika, zauzme kora~aju}i položaj i/ili osloni se na jedno koljeno te gura svoje ruke ispod glave i vrata do ramena bolesnika. n Laganim zamahom ispravi bolesnika i dovede ga u sjede}i položaj. n Pritom svojim koljenima podupre le|a bolesnika kako bi se izbjeglo njegovo padanje unatrag. n Objema rukama odzada obuhvati bolesnika ispod pazuha. n On/ona jednom rukom obuhvati ru~ni zglob, a drugom podlakticu bolesnika na takav na~in da se njegova ruka savije. n Oba palca njegovatelja/njegovateljice nalaze se na podlaktici bolesnika. n Njegovatelj/njegovateljica se uspravnim držanjem le|a podiže iz ~u~nja, uspravlja bolesnika i podupire ga svojim butinama. n Kora~aju}i unazad vu~e bolesnika. 106 Romboidni zahvat Samostalno uzdizanje bolesnika u sjede}i položaj Bolesnik se može samostalno uzdi}i u krevetu Koraci radnje n Bolesnik otkriva pokriva~ do struka. n Namješta se za sjede}i položaj i savija noge. n Objema rukama se ustranu oslanja na madrac. n Ponajprije svu svoju težinu premješta na jednu stranu tijela. Time se kuk druge strane tijela rastere}uje. n Nogu na rastere}enoj strani tijela može odgurivati. n Nakon toga svoju težinu prebacuje na drugu stranu tijela te odguruje drugu nogu unazad. n Ovim „ljuljaju}im pokretom“ bolesnik se može postepeno na svojim kukovima uzdizati u krevetu. n Ukoliko se dovoljno uzdigao, on pruža noge, naslanja se te pokriva pokriva~em. 107 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Uzdizanje bolesnika nogama uz krevet u visini glave bolesnika i oslanja se svojim koljenima odnosno butinama na krevet. n Bolesnik podiže glavu. n Njegovatelj/njegovateljica daje znak: „jedan-dvaklimanje“. n Dok se bolesnik odguruje stopalima, njegovatelj/ njegovateljica ga uzdiže. n Bolesnik naslanja glavu. n Njegovatelj/njegovateljica se osigurava da bolesnik pravilno leži. Bolesnik može pomo}i: podižu}i zahvat Podi`u}i zahvat Koraci radnje n Pokriva~ se otkriva do te mjere da su stopala bolesnika slobodna. n Njegovatelj/njegovateljica zamoli bolesnika da savije svoje noge i uspravi stopala na madrac. Kako bi se izbjeglo klizanje stopala, njegovatelj/ njegovateljica može ispod stopala staviti ru~nik. n On/ona dogovori s bolesnikom odre|eni znak, na primjer „jedan-dva-klimanje“, nakon kojeg se bolesnik svojim stopalima odgurne, a istovremeno ga njegovatelj/njegovateljica uzdiže. n Bolesnik se pomo}u podižu}eg zahvata uzdiže. - Njegovatelj/njegovateljica stoji, kao što je prikazano na slici, s desne strane bolesnika - Njegovatelj/njegovateljica jednom rukom paralelno uz glavu odzada obuhva}a bolesnika ispod desnog pazuha te savija ru~ni zglob. - Drugom rukom obuhva}a bolesnika preko tijela ispod pazuha tako da je pazuh naslonjen na ru~ni zglob (palac) njegovatelja/njegovateljice; dlanom obuhva}a ple}ku. Ramena bolesnika nalaze se na bo~nim ru~nim zglobovima njegovatelja/ njegovateljice. n Njegovatelj/njegovateljica stane raskora~enim 108 n Obratiti pa`nju Njegovatelj/njegovateljica ne mora uzdizati bolesnika ve} na neki na~in „voditi“ njegov gornji dio tijela. Dakle, njegovatelj /njegovateljica pri odguravanju bolesnika iz položaja savijenih nogu koristi nastalu energiju. Koordinacija oba pokreta je važna: njegovatelj/njegovateljica prepoznaje da se bolesnik odguruje; bolesnik osje}a da se njegovo tijelo uzdiže. 109 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Njegovatelj/njegovateljica objašnjava bolesniku podižu}i zahvat te ga moli za pomo} 6 6 6 n Uzdizanje bolesnika: bolesnik mo`e pomo}i Bolesnik ve} je informiran od strane njegovatelja/njegovateljice o mjeri njegovanja 6 prilazi desnoj (lijevoj) strani tijela 6 postepeno otkriva ili sklanja pokriva~ 6 savija noge, naslanja stopala na madrac 6 u visini glave bolesnika zauzima položaj raskora~enih nogu i oslanja se koljenima na rub kreveta 6 lijevom (desnom) rukom, paralelno u visini glave, odzada obuhva}a bolesnika ispod desnog (lijevog) pazuha i savija ruku; desnom (lijevom) rukom obuhva}a bolesnika preko tijela ispod njegovog lijevog (desnog) pazuha i obuhvata ispod njegove ple}ke; ramena bolesnika nalaze se na bo~nim ru~nim zglobovima njegovatelja/njegovateljice 6 podiže glavu i spreman je da se odgurne 6 daje dogovoreni znak 6 uzdiže bolesnika 6 odguruje se 6 naslanja glavu namješta postelju 6 110 6 Uzdizanje bolesnika sa klize}im podižu}im jastukom Bolesnik ne može pomo}i: podižu}i zahvat Priprema n Provjerava se ima li u podižu}em jastuku dovoljno zraka. n Otvor podižu}eg jastuka na jednoj strani mora biti ovalan. n U otvor na drugoj strani ugurava se metalni štap do oznake. n Bolesnik se upoznaje sa mjerama njege. n Gornji dio kreveta se spušta. Koraci radnje n Bolesnik leži na le|ima i savija obje noge. n Njegovatelj/njegovateljica stane uz krevet u visini gornjeg dijela tijela bolesnika te prisloni podižu}i jastuk s ovalnim otvorom uz stražnjicu bolesnika. Pritom pazi da se posteljina i rublje ne nalaze ispred otvora podižu}eg jastuka. n On/ona ravnim dlanom obuhva}a ispod gornje polovine podižu}eg jastuka, a drugom rukom zahva}a kraj metalnog štapa. n Njegovatelj/njegovateljica gura metalni štap u podižu}i jastuk te obra}a pažnju da je štap za vrijeme guranja horizontalno spušten na madrac. n Štab se gura sve dok bolesnik svojom stražnjicom ne legne na podižu}i jastuk. n Za uzdizanje bolesnika njegovatelj/njegovateljica koristi podižu}i zahvat. n Njegovatelj/njegovateljica uklanja podižu}i jastuk tako što izvla~i metalni štap. n Po želji bolesnika gornji dio kreveta se podiže. potvr|uje da je dobro smje{ten 111 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Podizanje i uzdizanje bolesnika noge bolesnika. n Nakon dogovorenog znaka “jedan-dva-klimanje” zajedni~ki podižu i uzdižu bolesnika. n Njegovatelj/njegovateljica se osloba|aju ovog zahvata i vra}aju ruke bolesnika u položaj uz tijelo. n Uvjeravaju se da je bolesnik dobro smješten i pokriju ga. Bolesnik ne može pomo}i: kukasti - potporni zahvat Kukasti-potporni zahvat Njegovatelj ima potporu pomo}nika Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica informira bolesnika i zamoli pomo}nika za potporu. n Oboje potpuno zavr}u pokriva~ ili ga sklanjaju. n Ruke bolesnika se prekriže na njegovom gornjem dijelu tijela. n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik dogovore znak nakon kojeg }e koordinirano podi}i bolesnika, na primjer „jedan-dva-klimanje“. n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik stoje u suprotnim položajima uz krevet: pomo}nik u visini butina bolesnika, a njegovatelj/njegovateljica u visini gornjeg dijela tijela u položaju raskora~enih nogu. n Za podizanje i uzdizanje bolesnika upotrebljava se „kukasti - potporni zahvat“. n Njegovatelj/njegovateljica i pomo}nik lijevom rukom uzdižu stražnjicu bolesnika. Oboje svoje desne ruke spajaju u kukasti zahvat (ravan hrbat ruke) ispod sredine stražnjice bolesnika. n Njegovatelj lijevom rukom zahvati ispod vrata bolesnika te obuhvati njegovu ple}ku. n Pomo}nik lijevom rukom ispod koljena obuhvati 112 Spajanje ruku 113 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Mijenjanje podloge 6 Pomo}nik 6 6 Njegovatelj/ njegovateljica 6 n Podizanje i zdizanje bolesnika: bolesnik ne mo`e pomo}i Bolesnik može pomo}i Bolesnik Priprema n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu. n Postaviti posudu na donjem dijelu kreveta. n Pripremiti svježu podlogu: Za to treba raširiti podlogu u cijeloj dužini i paziti da ona ne dodirne pod. Podloga se objema rukama do polovine savija te odlaže da bude na dohvatu. pristupaju bolesni~koj postelji 6 informira bolesnika i pomo}nika 6 potpuno zavr}u pokriva~ ili ga sklanjaju 6 svojim desnim rukama prave kukasti zahvat i zahva}aju ispod sredine stražnjice bolesnika 6 lijevom rukom lijevom rukom zahvati obuhvati ispod ispod vrata bolesnika te rukom obuhvati njegovu koljena noge bolesnika ple}ku 6 6 nakon dogovorenog znaka uzdižu i podižu bolesnika potvr|uje da ga ruke ispod njegove stražnjice ne pritiš}u Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica pristupa jednoj strani kreveta i slaže pokriva~ uzdužno otprilike na jednu tre}inu kreveta n Bolesnik se okre}e na tu stranu te mu složeni pokriva~ služi kao oslonac: - Bolesnik za to savija ruku okrenutu nasuprot njegovatelja/njegovateljice, a drugu stavlja na svoje tijelo - Nogu koja je okrenuta prema njegovatelju/ njegovateljici savija i stavlja stopalo na madrac. - Njegovatelj/njegovateljica rukama podupire le|a i stražnjicu bolesnika i pažljivo ga okre}e na stranu. - On/ona pruža nogu bolesnika koja se nalazi na madracu. Savijena noga se nalazi na složenom pokriva~u. 6 6 osloba|aju se kukastog potpornog zahvata i vra}aju noge bolesnika u prvobitan položaj 6 provjeravaju položaj bolesnika i namještaju postelju 6 saop}ava je li dobro smješten Mijenjanje podloge 114 115 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika n Njegovatelj/njegovateljica pita bolesnika kako je te provjerava kako je bolesnik smješten. n On/ona sklanja oba jastuka i odlaže ih na stolicu. n Ona/ona poravna plahtu i stavlja je ispod madraca. n Potom uzima pripremljenu podlogu, stavlja je na korištenu podlogu, te postavi novu podlogu na jednu stranu kreveta. n Protresa jastuke te ih vra}a na krevet. n Bolesnik pruža savijenu nogu i okre}e se ponovno na le|a. n Njegovatelj pristupa drugoj strani kreveta te premješta uzdužno složeni pokriva~ na suprotnu stranu kreveta. Bolesnik se tad okre}e na drugu stranu. n Bolesnik savija ruku okrenutu nasuprot njegovatelja/njegovateljice, drugu ruku stavlja na svoje tijelo. n Nogu koja je okrenuta prema njegovatelju/ njegovateljici savija i stavlja stopalo na madrac. n Njegovatelj/njegovateljica rukama podupire le|a i stražnjicu bolesnika i pažljivo ga okre}e na stranu. n Bolesnik pruža nogu, savija je i stavlja na složeni prekriva~. n Njegovatelj/njegovateljica provjerava je li bolesnik sigurno smješten. n On/ona osloba|a korištenu podlogu, slaže, sklanja je i stavlja u posudu. Nakon toga zategne plahtu. n Novu podlogu prostre, zategne je i umetne u madrac. n Namješta oba jastuka i zateže no}nu košulju/ spava}icu. n Bolesnik pruža savijenu nogu i okre}e se ponovno na le|a. n Njegovatelj/njegovateljica provjerava je li bolesnik sigurno smješten. n Posudu s iskorištenom podlogom iznosi iz prostorije. 116 Izabrane mjere njegovanja n Obratiti pa`nju Na isti na~in može se promijeniti i plahta. Radi pripreme svježa plahta se slaže uzdužno do polovine kreveta. Ukoliko krevet nije prislonjen uz zid, bolesnik se eventualno može osigurati zaštitnom ogradom za krevet. 117 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Njegovatelj/njegovateljica slaže pokriva~ 6 6 6 n Mijenjanje podloge: bolesnik može pomo}i Bolesnik suglasan je sa mijenjanjem podloge 6 savija ruku, stavlja drugu ruku preko svog tijela te savija nogu rukama podupire le|a i stražnjicu bolesnika i okre}e ga nastranu 6 sklanja oba jastuka 6 6 leži nastranu oslonjen na uzduž složenu deku slaže korišteni pokriva~, izravna plahtu i umetne je u madrac 6 protresa jastuke i vra}a ih na krevet 6 6 pruža savijenu nogu i okre}e se na le|a prelazi na drugu stranu kreveta i spušta prekriva~ na drugu stranu 6 rukama podupire le|a i stražnjicu bolesnika i okre}e ga nastranu 6 savija jednu ruku, drugu stavlja na svoje tijelo i savija nogu 6 6 osloba|a iskorištenu podlogu i stavlja je u posudu 6 leži nastranu, oslonjen na uzduž složeni pokriva~ 6 poravna plahtu, prostre podlogu i umetne je u madrac, namješta oba jastuka pruža savijenu nogu i okre}e se na le|a provjerava položaj bolesnika i pokriva ga potvr|uje da je sigurno smješten 6 6 uklanja iskorištenu podlogu 118 6 6 Mijenjanje podloge Bolesnik ne može pomo}i Priprema n Radi odlaganja jastuka pripremiti stolicu, eventualno i drugu uz donji dio kreveta radi odlaganja prekriva~a. n Postaviti posudu na donjem dijelu kreveta. n Pripremiti svježu podlogu: Treba raširiti podlogu u cijeloj dužini i paziti da ne dodirne pod. Podloga se savija objema rukama do polovine, a potom odlaže da bude na dohvatu. Koraci radnje n Njegovatelj/njegovateljica pristupa jednoj, a pomo}nik drugoj strani kreveta. n Oboje prekriva~ zavr}u do struka. n Pomo}u “potpornog zahvata udvoje” uspravljaju bolesnika. n Dok pomo}nik pruža oslonac bolesniku, njegovatelj/njegovateljica izvla~i jastuke i odlaže ih na stolicu. n U me|uvremenu pomo}nik zamoli bolesnika da svjesno nekoliko puta duboko udahne zrak. n Zajedno vra}aju bolesnika u prvobitni položaj. n Pokriva~ se potpuno zavr}e i/ili sklanja. n Oboje osloba|aju podlogu s obje strane kreveta. n Bolesnik se prvo treba okrenuti na pomo}nikovu stranu: - ukoliko samom bolesniku to više nije mogu}e, pomo}nik bolesnikovu ruku okrenutu prema njemu ukosi prema suprotnoj strani. - Njegovatelj/njegovateljica stavi drugu ruku bolesnika na njegovo tijelo te savije bolesnikovu gornju nogu prema sebi. 119 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja - Pomo}nik zahva}a tijelo bolesnika i jednom rukom uhvati ispod njegove ple}ke, a drugom rukom obuhvati butinu iznad zgloba koljena. - Njegovatelj/njegovateljica ravnim dlanovima ruku podupire le|a i stražnjicu bolesnika, te zajedno sa pomo}nikom okre}e bolesnika na stranu. - Pomo}nik osigurava bolesnika i promatra njegov izgled. - Njegovatelj/njegovateljica pruža bolesnikovu nogu. On/ona povija nožne prste savijene noge iza pete drugog stopala. n Nakon toga njegovatelj/njegovateljica savija iskorištenu podlogu do samog bolesnika i izravna plahtu. n Uzima pripremljenu podlogu i stavlja je na iskorištenu podlogu. n Novu podlogu ume}e ispod madraca na jednoj strani kreveta. n Njegovatelj/njegovateljica pruža savijenu nogu bolesnika, podupire njegova le|a i stražnjicu te ga zajedno sa pomo}nikom okre}e na le|a. n Bolesniku se dopušta malo mira. n Odmah zatim oboje pažljivo okre}u bolesnika na stranu njegovatelja/njegovateljice: - Njegovatelj/njegovateljica bolesnikovu ruku okrenutu prema njemu ukosi prema suprotnoj strani. Druga ruka se nalazi iznad tijela bolesnika. - Pomo}nik savija bolesnikovu gornju nogu prema sebi. - Njegovatelj zahva}a tijelo bolesnika i jednom rukom uhvati ispod njegove ple}ke, a drugom rukom obuhvati butinu. - Pomo}nik ravnim dlanovima ruku podupire le|a i stražnjicu bolesnika, te zajedno s njegovateljem/ njegovateljicom okre}e bolesnika na stranu njegovatelja/njegovateljice. - Njegovatelj/njegovateljica osigurava bolesnika i promatra njegov izgled. - Pomo}nik pruža bolesnikovu nogu i povija nožne prste savijene noge iza pete drugog stopala. n Za vrijeme dok njegovatelj/njegovateljica osigurava i promatra bolesnika, pomo}nik uklanja iskorištenu podlogu i stavlja je u posudu. n Nakon toga prostire novu podlogu, zateže plahtu i ume}e ih ispod madraca. n Pomo}nik pruža savijenu nogu bolesnika, podupire njegova le|a i stražnjicu, te ga zajedno s njegovateljem/njegovateljicom okre}e na le|a. n Bolesnik se pokriva do struka. n Radi vra}anja jastuka se bolesnik pomo}u “potpornog zahvata udvoje” uzdiže. n Njegovatelj/njegovateljica stavlja jastuke na krevet i zateže no}nu košulju/spava}icu bolesnika. Okretanje na stranu 120 Mijenjanje podloge 121 6 Pomo}nik 6 6 Njegovatelj/ njegovateljica 6 n Mijenjanje podloge: bolesnik ne može pomo}i pristupaju bolesni~kom krevetu Bolesnik bolesnik je suglasan sa mijenjanjem podloge 6 6 uzdižu bolesnika pomo}u potpornog zahvata podupire glavu i le|a 6 vra}aju bolesnika u prvobitan položaj 6 osloba|aju podlogu s obje strane kreveta 6 drugu bolesnikovu ruku stavi preko njegovog tijela i ravnim dlanovima podupri le|a i stražnjicu bolesnika 6 bolesnikovu ruku okrenutu prema sebi ukosi prema suprotnoj strani, zahvati preko tijela bolesnika i obuhvati ga preko ple}ke i butina 6 okre}u bolesnika na stranu pomo}nika 6 122 6 još jednom duboko udahne 6 6 6 promatra i osigurava bolesnika Bolesnik promatra izgled bolesnika i motivira ga za redovno disanje okre}u bolesnika na stranu njegovatelja/njegovateljice saop}ava da ga bez pauze mogu okrenuti na drugu stranu 6 uklanja iskorištenu podlogu 6 zateže plahtu, postavlja podlogu i pri~vrš}uje je 6 6 6 6 postavlja i pri~vrš}uje pripremljenu podlogu 6 zavr}u pokriva~ do struka izvla~i jastuke slaže iskorištenu podlogu, postavlja pripremljenu podlogu i pri~vrsti je Pomo}nik 6 n Obratiti pa`nju Na isti na~in se bolesniku, koji ne treba napuštati krevet, može promijeniti i plahta. Njegovatelj/ njegovateljica 6 n Zajedno bolesnika vra}aju u prvobitni položaj. n Uvjeravaju se da je položaj bolesnika dobar i pokrivaju ga. n Njegovatelj/njegovateljica iznosi iz prostorije posudu s iskorištenom podlogom. 6 Izabrane mjere njegovanja 6 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika 6 vra}aju bolesnika u prvobitan položaj i pokrivaju ga do struka 6 protresa jastuke 6 uzdižu bolesnika 6 stavlja jastuke na krevet 6 podupri glavu i le|a bolesnika 6 vra}aju bolesnika u prvobitan položaj i provjeravaju kako je smješten 6 skroz pokrivaju bolesnika 6 izjavljuje kako se osje}a 6 uklanja iskorištenu podlogu 123 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Smještanje Smještanje nogu u viši položaj Ono poboljšava povratni prijenos krvi iz vena do srca. Time služi za profilaksu tromboze i za smanjenje nakupljanja vode (edema) u nogama. n Noge smjestiti na jastucima klinastog oblika u viši položaj n Obratiti pažnju da smještanje ve} zapo~inje u podru~ju butina, n te da pete upadnu, a da su stopala naslonjena. Svako smještanje bolesnih osoba trebalo bi odgovarati sljede}im na~elima. Ono mora: n doprinositi opuštanju i odmaranju bolesnika, n omogu}avati rastere}enje odre|enih dijelova tijela, na primjer zglobova, n izbjegavati dodatnu ozljedu bolesnika, n doprinositi održavanju i unapre|enju njegove samostalnosti. Ukoliko se ova na~ela uzmu u obzir, tada smještanje umnogome doprinosi zdravlju bolesnika. Smještanje u ravan položaj na le|ima Smje{tanje nogu u vi{i polo`aj Ono služi op}em opuštanju kao i rastere}enju ki~me i zdjelice. n Radi olakšavanja disanja, te opuštanja miši}a, noge i ruke lagano saviti. n Postaviti jastuk ispod goljenice i stražnjeg dijela koljena tako da su pete slobodne i stopala tako naslonjena, kako ne bi nastala bolest deformiranog stopala. Uzdizanje gornjeg dijela tijela Ono pomaže pri hranjenju, zabavi, oživljavanju optoka krvi, olakšavanju disanja, profilaksi upale plu}a i provedbi tjelesne njege. n Ukoliko krevet nije mogu}e podešavati po visini, onda se “stabilnom rampom” i jastukom treba pobrinuti za željenu visinu i potporu za le|a; ki~mu savijati u podru~ju kukova (a ne u podru~ju grudi). n Stopala nasloniti, kako bolesnik u krevetu ne bi klizio nadolje, n Ruke smjestiti uz tijelo i nasloniti. Smje{tanje u ravan polo`aj Uzdizanje gornjeg dijela tijela 124 125 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Smještanje bolesnika na stranu Smještanje na desnu stranu služi za bolje prozra~ivanje plu}a, ukoliko to nije mogu}e posti}i uzdizanjem gornjeg tijela. Smještanje bolesnika na stranu je naro~ito pogodno u prvoj pomo}i kod nesvjestice. n Bolesnika okrenuti na stranu i poduprijeti jastukom kako bi se sprije~ilo klizanje unazad, n staviti jastuk pod glavu, n donju nogu pružiti, gornju lagano povu}i naprijed i smjestiti na jastuk n položaj ruku može biti razli~it; preporu~uje se da se donja ruka smjesti nastranu ispred tijela, a da se gornja savije i podupre jastukom. Smještanje u kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva Kosi nivo/položaj Smještanje u kosi položaj postiže se uporabom klinova za smještanje koji se stavljaju ispod madraca. Kosi polo`aj Smještanje u položaj pod kutom od 135 stupnjeva Ovaj položaj mijenja položaj ležanja bolesnika na trbuhu, koji je starijim bolesnicima ponekad neugodan. Smještanje pod kutom od 135 stupnjeva upotrebljava se kada se, na primjer, tretira dekubitus u podru~ju le|a. n Ispod gornjeg dijela tijela postavlja se veliki mekani jastuk i to tako da se i zdjelica podupire. n Potporni jastuk služi za ugodno naslanjanje glave. n Sljede}im jastukom podupire se gornja noga. n Eventualno se stopalo može poduprijeti malim jastukom. Smje{tanje bolesnika na stranu Smještanje u kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva Ono vrijedi za smještanje s niskim rizikom i naro~ito je pogodno za profilaksu dekubitusa, jer se rastere}uju oni dijelovi tijela koji su najviše ugroženi. n Glavu dobro poduprijeti manjim jastukom. n Podmetanjem dva mekana jastuka sa strane uspostaviti kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva; drugu nogu eventualno tako poduprijeti, da se koljena, goljenica i gležanj rasterete; smještanje je ispravno kada se ravna ruka njegovatelja/njegovateljice lagano može ugurati ispod križa i kuka bolesnika. n Uporabom klinova za smještanje, koji se postavljaju ispod madraca, može se tako|er posti}i smještanje u kosi položaj pod kutom od 30 stupnjeva. 126 Smještanje u položaj pod kutom od 135 stupnjeva 127 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Njegovanje bolesnika kojem je oduzeta jedna strana Kako bi bolesnik kojem je oduzeta jedna strana dostigao odre|enu samostalnost, od velike važnosti je zajedni~ko djelovanje lije~ni~kog tretmana, fizioterapije, ergoterapije, govorne terapije i njege. Samo se na taj na~in pojedina~ne terapije i pojedina~no pružanje pomo}i mogu smisleno integrirati u cjelovit koncept njege. Samostalno uspravljanje vode polaze}i od te strane. Takvim opho|enjem bolesnik još više gubi „vezu“ s oduzetom stranom. Kako bi se ošte}ena strana trenirala, neophodno je da se cjelokupno pružanje pomo}i i aktivnosti izvode polaze}i od ošte}ene strane. Ležanje bolesnika na le|ima n Trup je ravan, glavu i jastuk smjestiti tako da su okrenuti prema oduzetoj strani. n Rame i ruku oduzete strane ispružiti i smjestiti na jastuk, šaka i prsti su otvoreni/pruženi. n Istovremeno se istim jastukom podupire stražnjica i butina oduzete strane tako da se izbjegne izvrtanje noge. Lijevo: Vo|enje sa strane Desno: Vo|enje odzada Osnovni problem kod bolesnika kojima je oduzeta jedna strana tijela sastoji se u tome da je njihov tjelesni osje}aj prema ošte}enoj strani, manje ili više, poreme}en. Iz tog razloga postoji težnja, da se „ignoriraju“ svi predmeti, osobe ili doga|aji, koji se doga|aju na toj strani. Njegovatelji teže da u takvim situacijama bolesnika „oslovljavaju“ sa zdrave strane te da sve tretmane njege pro- Le`anje na le|ima Uspravljanje bolesnika 128 129 Ja~anje mi{i}ne snage bolesnika Izabrane mjere njegovanja Sjedenje bolesnika u krevetu n Le|a i jastuk pomaknuti tako da je gornji dio tijela uspravan. Krevet je ravno postavljen. n Pri uspravnom sjedenju u krevetu treba obratiti pažnju na sljede}e: - Gornji dio tijela bolesnika treba biti uspravan; za to se savijanje kuka mora odvijati pod pravim kutom (90 stupnjeva). - Ovakvo držanje se treba osigurati smještajnim blokom, koji podupire i glavu, kao i jastukom. n Za održavanje ravnoteže, ispred bolesnika stavlja se stol za krevet, na koji bolesnik može nasloniti ruke. n Stražnji dio koljena i stopala se podupiru mekanim jastukom. Alternativa: Ukoliko bolesnik posjeduje krevet koji je prikladan za njegu, onda se uspravno držanje može posti}i uzdizanjem gornjeg dijela kreveta. Le`anje na oduzetoj strani tijela n Le|a se podupiru jastukom. n Ošte}ena noga je u zglobu kuka savijena, a u zglobu koljena lagano povijena. n Zdrava noga se smješta na mekani jastuk ispred oduzete noge. Ležanje na zdravoj strani tijela n Krevet je ravno postavljen: glava je naslonjena na mekani jastuk. n Oduzeto rame se izvla~i, ruka se s ispruženim laktom smješta na jastuk; gornji dio šake je okrenut prema gore, prsti su pruženi. n Le|a se podupiru. n Zdrava noga je pružena, oduzeta noga se savija u koljenu prema naprijed i stavlja na jastuk. Uspravno sjedenje Ležanje na oduzetoj strani tijela Obzirom da ovakvo smještanje kod bolesnika poboljšava osje}aj prema oduzetoj strani tijela, trebalo bi se što ~eš}e provoditi. n Glava je naslonjena na mekani jastuk. n Oduzeto rame se izvla~i. n Lakat je pružen, dlan je s otvorenim prstima okrenut prema gore, 130 Le`anje na zdravoj strani tijela 131 5 Hraniti se zdravo Dobivanje energije preko hrane Zna~aj vode za ljudsko tijelo Punovrijedna hrana i pi}e Energetska potreba ~ovjeka Prehrana starije i bolesne osobe Energetska potreba stare osobe Prehrana za bolesnu osobu Davanje jela i pi}a Odabrana pomagala za uzimanje hrane i pi}a Hrana i pi}e Hraniti se zdravo Dobivanje energije preko hrane Zdrava prehrana za zdravlje bolesne osobe je jednako važna kao i dobro pripremljena bolesni~ka postelja, profilakse ili pravilno uzimanje lijekova. ^ovjek se hrani kako bi „oživio“ i održao svoj organizam (krvotok, tjelesnu temperaturu, metabolizam, izgradnju stanica, imunološki sustav). Kako bismo mogli razumjeti, koja vrsta hrane je ~ovjeku neophodna i kako ona djeluje, potrebno je poznavati sastav ljudskog tijela: tijelo se sastoji od 60-70 % vode, 20 % bjelan~evina, 4-10 % masti, 1% ugljikohidrata i tragova vitamina. Oni se nalaze: n voda u krvi i u limfi (limfna teku}ina), kao i u svim stanicama, n bjelan~evine u svim stanicama: bez bjelan~evina ne postoji život, n masti, prije svega u potkožnom tkivu i u trbušnom salu, n minerali u obliku kalcija u kostima, n željezo u crvenim krvnim zrncima, n ugljikohidrati, prije svega u jetri i u muskulaturi, n vitamini (A-K) u tragovima. Važnost vode za ljudsko tijelo To~no 70% vode u ljudskom tijelu nalazi se u stanicama. Preostalih 30% nalazi se, u obliku krvne teku}ine u krvnim sudovima, kao i u obliku limfne teku}ine u limfnim sudovima te izme|u stanica. Prema tome, voda je nezamjenjiv element ljudskog tijela. Istovremeno predstavlja i važno otapalo. Kristalne tvari, na primjer kuhinjska sol, otapaju se u vodi. Ovim se omogu}ava prijenos otopljenih mineralnih tvari i produkata metabolizma. Uzimanje teku}ine: Svakodnevna potreba za teku}inom iznosi najmanje 1-1,5 litre. Zdrava odrasla osoba bi trebala svakodnevno 134 Dobijanje energije preko hrane piti 2,5 litre teku}ine. Teku}ina se uzima putem pi}a, vo}a, povr}a i mekane hrane. Suha i vru}a klima, tjelesni napor, ali i pojedine bolesti i visoka tjelesna temperatura, pove}avaju potrebu za teku}inom. U posebnim situacijama se potreba za teku}inom može pove}ati i na do 10 litara dnevno. Izlu~ivanje teku}ine: n Izlu~ivanje se vrši putem urina preko bubrega. Neophodna je minimalna koli~ina urina u iznosu od 0,5 litre, kako bi se izlu~ili krajnji produkti metabolizma. Cjelokupna koli~ina urina uvjetovana je koli~inom uzete teku}ine. n Teku}ina se izlu~uje i preko izmeta. Me|utim, koli~ina vode je u tom slu~aju relativno mala. Kod proljeva je koli~ina teku}ine koja se izlu~uje putem stolice jako pove}ana. n Teku}ina se izlu~uje i znojenjem. Stvaranje znoja ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka, pove}ava se u slu~aju suhe i vru}e klime, kao i pri tjelesnim naporima. n Teku}ina se, tako|er, izlu~uje i putem kisika u obliku vodene pare, a preko plu}a. n Bilanca vode kod odrasle osobe koja teži 70 kg u vremenskom periodu od 24 sata Uzimanje vode u l Izlu~ivanje vode u l Pi}e ca. Jelo ca. Disanje ca. 1,2 1,0 0,3 Bubreg ca. Crijevo ca. Koža i plu}a ca. 1,4 0,1 1,0 Ukupno ca. 2,5 Ukupno ca. 2,5 n Obratiti pa`nju Na potrebu za teku}inom utje~e: • sastav hrane • klima • stupanj tjelesnog napora • bolest • životna dob • uzimanje kuhinjske soli. 135 Hraniti se zdravo Dobijanje energije preko hrane n Svakodnevni odabir mnoštva namirnica iz grupa 1, 3, 4, 5 i 7, n Manja uporaba namirnica iz grupa 2 i 6, n Prije svega, konsekventno mijenjanje namirnica iz grupe 2. Punovrijedna hrana i pi}e Dobro uskla|ena i punovrijedna prehrana treba sadržati bjelan~evine, masti, ugljikohidrate, kao i minerale, vitamine i dovoljno teku}ine, u uravnoteženom odnosu. Oni pomažu u izbjegavanju nastanka oboljenja koja su vezana za prehranu, kao i u održavanju zdravlja i radne sposobnosti. Njema~ko društvo za prehranu „DGE“ razvilo je orijentacijsku pomo} u obliku jednog „kruga prehrane“ za svaki dan. U njemu su namirnice razvrstane u sedam grupa razli~ite veli~ine. U okviru ovih sedam grupa su odre|ene namirnice jako važne (++) i važne (+) za našu prehranu. Druge se trebaju uživati sa pažnjom (-). 1. Mlijeko, mlije~ni proizvodi ++ Svježe mlijeko, jogurt, kefir, kiselo mlijeko, nemasni svježi sir, sir s umanjenom masno}om + mlije~ni proizvodi s umanjenim udjelom še}era s vo}em, vrhnjem, masnim sirom, mlijekom, miješana mlije~na pi}a - Sva, jako zaše}erena, gotova jela (puding, riža kuhana u mlijeku) U skladu s ovim „krugom prehrane“ DGA preporu~uje: n Odabir namirnica iz svih sedam grupa u pravilnoj koli~ini, kao i obra}anje pozornosti na svježinu i mijenjanje istih, 2. Meso, mesni produkti, kobasica, riba, jaja ++ Svježe meso s malim udjelom masno}e, svježa riba + Jaja, nemasne prera|evine od mesa i kobasica, riblje konzerve - Iznutrice, masni proizvodi od mesa i kobasica, dimljena kobasica i slanina, majoneza 3. Kruh, pecivo, riža, tjestenina, krumpir, še}er ++ Raženi kruh, žitarice, svježi proizvodi od žita, krumpir, prirodna riža, raženi rezanci + Gotove žitarice, med, kruh od miješanog brašna, obra|ena riža, masna jela od krumpira, kola~i - Masna peciva, prženi krumpir, slatkiši i sitni kola~i, še}er Krug prehrane 136 4. Povr}e ++ Svježe povr}e, salate, zamrznuto povr}e + Povr}e u konzervama - Koncentrirana i masna jela od povr}a 137 Hraniti se zdravo 5. Vo}e ++ Svježe vo}e, prirodno zamrznuto vo}e + Vo}e u konzervama, vo}na jela - Jako zaše}erena vo}na jela, marmelada 6. Masti ++ Biljna ulja i masti s velikim udjelom nezasi}enih masnih kiselina + Maslac - Druge životinjske masti, ~vrsta biljna mast 7. Pi}a ++ Mineralna voda ili pitka voda, sokovi od vo}a i povr}a, biljni ili vo}ni ~ajevi + Vo}ni sokovi, miješani mlije~ni napici, bijela kava, bezalkoholno pivo, limunade s malim udjelom še}era - Sva alkoholna pi}a, kava, crni ~aj, limunade (Coca-Cola), jako zaše}ereni vo}ni sokovi (nektar). n Zadatak Sje}ate li se što ste ju~er cijeli dan jeli i pili? Zapišite sve, vrijeme, vrstu, koli~inu, navedite i slatkiše izme|u obroka (na primjer uz gledanje televizije). Zapišite sve na jednom listu papira i usporedite Vaš rezultat sa preporukama „Njema~kog društva za prehranu“ (DGE). n Rezultat Ova usporedba Vam treba prikazati, koristite li u svakodnevnom životu principe dobro uskla|ene i punovrijedne prehrane. n Obratiti pa`nju Pri uporabi gotovih proizvoda i jela treba se obratiti pažnja na „skrivene“ masti, kao i na visoke udjele soli i še}era. Alkoholna pi}a, na osnovi skrivenih kalorija, sadrže vrlo visoku energetsku vrijednost. 138 Dobijanje energije preko hrane Hranjive tvari Hrana sadrži hranjive tvari koje se u probavnom traktu dijele na iskoristive i neiskoristive. Neiskoristive tvari se izlu~uju u obliku izmeta (stolice) i urina. Energetska vrijednost osnovnih hranjivih tvari mjeri se u kilodžulima (kJ), dok se prije nekoliko desetlje}a mjerila kilokalorijama (kcal). Ovaj drugi na~in mjerenja se i danas djelomi~no koristi. - Jedan kilodžul je koli~ina energije koja je neophodna da se 1 kilogram (kg) sa snagom 1 Newtona (N) pomakne 1 metar (m). - Jedna kilokalorija (kcal) je koli~ina topline koja je neophodna da se temperatura od 1 kg kemijski ~iste vode povisi za 1°C, sa 14°C na 15°. 1 kcal = 4,186 kJ 1 kJ = 0,24 kcal Iskoristivi sastavni dijelovi hrane dijele se na hranjive tvari koje daju energiju i hranjive tvari koje ne donose energiju. n Hranjive tvari koje daju energiju su ugljikohidrati, masti i bjelan~evine. Organizmu su neophodne radi pokri}a energetske potrebe, to zna~i, za održavanje metabolizma, tjelesne temperature, kao i radnog u~inka. n Ugljikohidrati su sadržani u krumpiru, kruhu, tjesteninama, riži, mahunarkama, brašnu, še}eru, medu, suhom vo}u i ~okoladi. Ovisno od radnog u~inka, tijelu je potrebno izme|u 250-400 g/dan. 1 g ugljikohidrata = 17 kJ = 4,1 kcal n Masti su sadržane u biljnim uljima, margarinu, orasima; u namirnicama životinjskog podrijetla, nalaze se, na primjer, u maslacu, vrhnju, maslu ili slanini. Tijelu je dnevno potrebno izme|u 40-70 g. 1 g masti = 39 kJ = 9,3 kcal 139 Hraniti se zdravo n Bjelan~evine su elementi izgradnje tijela. Nalaze se u biljnim produktima kao što su: žitarice, mahunarke, gljive, krumpir. U namirnicama životinjskog podrijetla možemo ih na}i u ribi, jajetu, mesu, mlijeku, siru, nemasnom siru i jogurtu. Minimalna neophodna koli~ina iznosi 20 g/dan. Kod tjelesne težine od 70 kg preporu~uje se 70 g bjelan~evina. 1 g bjelan~evina = 17 kJ = 4,1 kcal n Hranjive tvari koje ne donose energiju su voda, vitamini, minerali, vlakna, arome. n Voda je važan element i otapalo, te prijenosno sredstvo. n Vitamini su tvari djelovanja, zaštite i regulacije. Nedostatak vitamina u prehrani može izazvati teške bolesti. Ozna~avaju se slovima abecede. n Minerali i elementi u tragovima djeluju prvenstveno kao tvari za regulaciju tjelesnih procesa, na primjer: n kalij za rad miši}a n kalcij za kosti i zube, kao i za funkcije živaca i miši}a n željezo za stvaranje krvi. Osim toga, neizostavni su i magnezij (važan za rad miši}a), jod (zna~ajan za stvaranje hormona štitnja~e) i fosfor (neophodan za izgradnju kostiju i zuba). Potreba za njima pokriva se dovoljnim unošenjem namirnica biljnog podrijetla i mlije~nih proizvoda. Vlakna su neprobavljivi dijelovi hrane. Prije svega su sadržani u namirnicama biljnog podrijetla. Ona poti~u rad crijeva. Nedostatak vlakana vodi do zatvora stolice. n Bojila i arome su tako|er popratne tvari u hrani. Oni poti~u apetit. 140 Dobijanje energije preko hrane Povr}e posebno poti~e probavu i apetit i može zamijeniti kuhinjsku sol. n Pregled vitamina Vitamini Važnost Životne namirnice A Funkcija kože, sluznice Jetrice, žumanjak, mlijeko, špinat, mrkve B1 / B2 / B6 Razgradnja ugljikohidrata, alkohola, masti i bjelan~evina Meso, žitarice, mlijeko, banane B12 Izgradnja crvenih krvnih zrnaca Meso, mlijeko, jetrice, jaja C Izgradnja vezivnog tkiva Paprika, citrusi (naran~e, limun, mandarine i sl.), kivi, jagode D Izgradnja kostiju Riba, jetrica, žumanjak, gljive E Zaštita stanica Orasi, suncokretovo ulje, maslinovo ulje, jaja, pšeni~ne klice K Grušanje krvi Zeleno povr}e u listu, špinat, žitarice, mlijeko, višestruko nezasi}ene masne kiseline Energetska potreba ~ovjeka U toku 24 sata ljudsko tijelo potroši odre|enu koli~inu energije kao cjelokupnu energiju. Razlikuju se dvije veli~ine: osnovna potrošnja i potrošnja uz aktivnost. 141 Hraniti se zdravo Osnovna potrošnja Osnovna potrošnja je ona koli~ina energije koju ~ovjek troši n kad potpuno miruje i leži, n 12 sati nakon posljednjeg obroka n lagano obu~en, u prostoriji u kojoj temperatura iznosi 20°C. Prosje~na potrošnja energije za osnovnu potrošnju iznosi ca. 1500 kcal = 6280 kJ. Osnovna potrošnja služi, dakle, isklju~ivo za o~uvanje vitalnih funkcija (na primjer disanje, tjelesna temperatura, rad organa). Potrošnja uz aktivnost Pri svakoj drugoj aktivnosti ~ovjek troši dodatnu energiju. Ona koli~ine energije, koja se troši dodatnom aktivnoš}u, naziva se potrošnja uz rad. Na nju, pored rada miši}a, uti~e i toplinska regulacija te probava. Toplinska regulacija: Pri temperaturi okoline ispod 20°C neophodno je više energije/topline kako bi se tjelesna temperatura održavala na oko 37°C. Viša temperatura okoline izaziva poja~ano znojenje. Pri tome nastali znoj, sa druge strane, snižava tjelesnu temperaturu. Isparavanjem 1 l znoja tijelo gubi otprilike 2400 kJ. Probava: Sadržaj hranjivih tvari u namirnicama može se u prosjeku iskoristiti samo oko 88%. Zbog nepotpunog iskorištavanja hrane dolazi do gubitka energije u iznosu od 6%. Razgradnjom hranjivih tvari u stanicama, na primjer bjelan~evina u ugljikohidrate, dolazi do daljnjih gubitaka energije u iznosu od 6%, dakle ukupno 12%, probavom i razmjenom tvari. Unošenje energije mora se prilagoditi stvarnoj potrebi za energijom. Ukoliko je unošenje energije više od stvarne potrebe, tada dolazi do viška težine i oboljenja kao posljedice istog. 142 Dobijanje energije preko hrane n Odrednice za energetsku potrebu Tjelesna aktivnost Muškarac (70 kg) kcal/dan (kJ/dan) Žena (60 kg) kcal/dan (kJ/dan) Lagane aktivnosti 2500 (10400) 2100 (8800) Srednje teške aktivnosti (ku}ni poslovi) 3000 (12500) 2600 (10800) 3600 (15000) 3500 (15000) preko 4000 (17000) preko 4000 (17000) Teški poslovi Profesionalni sport Svakodnevna potreba za hranjivim tvarima ra~una se na osnovi cjelokupne potrebe za energijom. Tablica daje orijentaciju o minimalnoj potrebi dnevnog unošenja hranjivih tvari. Minimalni unos bjelan~evina 10 do 15 % Minimalni unos masti 30 % Minimalni unos ugljikohidrata 10 do 15 %. Masti i ugljikohidrati su kao nosioci energije me|usobno zamjenjivi, me|utim, ipak bi u svakodnevnoj prehrani trebao biti sadržan gore navedeni minimalni dio i jednih i drugih. Ostatak potrebe za energijom bi se, po vlastitoj želji, mogao upotpuniti s mastima i/ili ugljikohidratima. Bjelan~evine, koje su element izgradnje, ne mogu se zamijeniti niti mastima, ni ugljikohidratima. n Obratiti pažnju Energetska potreba ~ovjeka, odre|uje se osnovnom potrošnjom i potrošnjom uz aktivnost. Na nju uti~u godine starosti, spol, visina i težina tijela, kao i tjelesne i duhovne aktivnosti. Faktori kao što su stres, savladavanje bolesti i klima, tako|er utje~u na potrošnju energije. 143 Hraniti se zdravo Prehrana starog i bolesnog ~ovjeka Energetska potreba starijeg ~ovjeka Pored zdravog na~ina života i dovoljnog kretanja, dobro uskla|ena i životnoj situaciji prilago|ena prehrana, može djelovati kao mjera profilakse protiv preranog starenja i civilizacijskih bolesti. Me|utim, na prilago|enu prehranu se ne bi trebalo misliti tek nakon napunjene 60. godine života. Naprotiv, prva promjena u prehrani bi trebala zapo~eti nakon 30., a druga nakon 50. godine života. Ovo treba uslijediti iz razloga što energetska potreba izme|u 33. i 55. godine života opada za otprilike 10 %, izme|u 55. i 75. godine oko 15 %, a nakon 75. godine života za dodatnih 10 %. Izme|u 33. i 75. godine života cjelokupna energetska potreba opada za ukupno 35 %. Me|utim, smanjuje se samo potreba za mastima i ugljikohidratima. Potreba za bjelan~evinama, vitaminima, mineralima i teku}inom ostaje nepromijenjena. Iz ovih razloga: n trebala bi se odabrati potpuna prehrana: pri smanjenju unošenja masti i ugljikohidrata mora se osigurati nesmanjeno unošenje bjelan~evina, vitamina i mineralnih tvari (i vlakana); n treba se obratiti pozornost na unošenje dovoljne koli~ine teku}ine: stare osobe (a ~esto i bolesne) teže ka tome da malo piju. Obi~no stare i bolesne osobe za unošenje teku}ine treba motivirati. Neunošenje dovoljne koli~ine teku}ine može, naro~ito kod starih ljudi, ošteti tjelesne funkcije (na primjer rad bubrega) i dovesti do stanja smetenosti. 144 Prehrana starog i bolesnog ~ovjeka Prehrana za bolesnog ~ovjeka Kod bolesnih osoba– nasuprot ~esto ponavljanom mišljenju – nije povišena potrošnja energije uz aktivnost, ve} osnovna potrošnja. Svakodnevna osnovna potrošnja energije kod bolesnika koji je vezan za postelju iznosi: n 400 g ugljikohidrata n 55 g masti n 1-2 g bjelan~evina po kilogramu tjelesne težine, od toga oko polovina bjelan~evina životinjskog podrijetla. Prema tome, zdrava prehrana za bolesnika bi trebala: n po mogu}nosti biti sastavljena i pripremljena na takav na~in da pri kuhanju ili pe~enju ne do|e do gubitka bjelan~evina i vitamina; n biti laka za probavu i korisna, ali i puna vlakana, jer se pod „korisnim“ ne podrazumijeva izostavljanje vlakana; n po mogu}nosti biti uskla|ena sa željama bolesnika; n biti prilago|ena klini~koj slici ili smetnji. Ipak, ne treba postojati pogrešan «obzir», na primjer, serviranje samo raskuhanih i pasiranih jela kako bi se olakšalo žvakanje; n svojom koli~inom biti prilago|ena stvarnoj energetskoj potrebi; n sadržavati prirodne sokove od vo}a i povr}a. n Obratiti pažnju Bolesnik treba paziti na tjelesnu težinu. Zbog toga se težina bolesnika mora redovito kontrolirati. 145 Hraniti se zdravo Zdrava prehrana Postoje namirnice koje izazivaju poteško}e, na primjer nadutost, osje}aj pritiska ili sitosti. Sljede}e namirnice su teško probavljive te se zbog toga trebaju izbjegavati. Meso: masno svinjsko i ov~je meso, Riba: dimljena i marinirana riba, Jaja: tvrdo kuhana jaja, Masti: rastopljena životinjska mast, loj, ulja sa zasi}enim masnim kiselinama, Povr}e: kupus, mahunarke, gljive. Zdrava hrana ciljano štiti odre|ene organe i njihove funkcije. Zbog toga se preporu~uje izbjegavanje paniranih, prženih i fritiranih jela te ljutih za~ina. Dijeta Dijeta je poseban oblik prehrane. Ona je neophodna kad su odre|ene funkcije organa i razmjene tvari poreme}ene. Provo|enje odre|ene dijete uvijek predstavlja odlu~uju}u mjeru za bolesnika. U pravilu se propisuje od strane lije~nika. On poznaje zajedni~ko djelovanje kemijskih procesa i rada organa. Pretpostavka za uspjeh dijete je ciljano sastavljanje iste, kao i konsekventno pridržavanje u propisanom vremenskom periodu. Sastavljanje prehrane (dijetetski plan) bi trebao napraviti i podržati ekspert iz oblasti znanosti o ljudskoj prehrani (na primjer dijetetski asistent). Na osnovi takvog plana i druge osobe mogu pripremati jelo. n Obratiti pažnju Pod dijetom se ne mora nužno shvatiti jednostrana prehrana. Cilj dijete nije da ograni~ava ili ~ak da poti~e odricanje. Štoviše, dijeta omogu}ava posebnu i korisnu prehranu, koja poticajno djeluje na zdravlje i time održava uživanje u hrani i pi}u. 146 Davanje jela i pi}a Davanje jela i pi}a U bolesnikovom životu obroci ~esto igraju važnu ulogu. Oni predstavljaju dobrodošao i prijatan prekid svakodnevne monotonije. Iz tog razloga obroci trebaju biti ponu|eni ljubazno i s osobnom notom. Pored odabira i uskla|ivanja obroka sa zdravljem, njegova priprema i serviranje, tako|er, igraju zna~ajnu ulogu. Uz to ide i s ljubavlju postavljen stol, eventualno sa cvije}em i ubrusima. n Zadatak Vjerojatno ste se ve} nekad ljutili zbog neukusno pripremljenog i neljubazno serviranog jela. Ili ste se radovali jelu koje je bilo tako pripremljeno da Vam je ve} pri samom pogledu »išla voda na usta«. Sje}ate li se što je u Vama izazvalo ljutnju, a što radost? n Rezultat U jelu ne sudjeluju samo usta, zubi, jezik i nos, ve} i o~i. Iz tog razloga mislite na to: n da i bolesnik »jede o~ima«, n da jelo bude raznovrsno, n da se treba boriti protiv nedostatka apetita, n da vrijeme uzimanje jela, njegova ~estost i redovitost igraju ulogu kod bolesnika. Iz tog razloga pazite na: n odgovaraju}i raspored jela i pi}a, n višestruki izbor, n motivaciju, n više obroka u manjim porcijama. 147 Hraniti se zdravo Davanje jela i pi}a Odabrana pomagala za jelo i pi}e Jednostavna ~a{a za pi}e ^a{a za pi}e sa dr`a~em Pribor za jelo @lica Umetak za tanjur Pomo}ni stol za krevet Prije jela n Uzeti dovoljno vremena, obratiti pažnju na higijenu, n Uspraviti bolesnika i pustiti ga da opere ruke, pripremiti stol, dodati ubrus, postaviti pi}a, pripremiti lijekove. n Odabrati pravo posu|e (pomagala za jelo), ne servirati “prepun” tanjur. Za vrijeme jela n Ukoliko je to uop}e neophodno, obroke rezati (rezanje mesa, va|enje riblje kosti) tek pred samim bolesnikom. n Zaželjeti “dobar tek” i motivirati bolesnika za jelo. n Pi}e nuditi za vrijeme jela. n Ukoliko bolesnik ne može samostalno jesti: uzeti mnogo vremena za davanje hrane, u slu~aju da bolesnik ima problema sa gutanjem obratiti pažnju da se ne zagrcne, ne ostavljati utisak “nahranjivanja”, svako malo bolesnika poticati da jede. Odabrana pomagala za jelo i pi}e Nakon jela n Pitati je li jelo bilo ukusno, n Raspitati se o željama za sljede}i obrok (sastav, priprema, omiljeno jelo, vrijeme), n Posu|e ne sklanjati prebrzo, n Uzeti u obzir želje za pranjem i njegovanjem usne šupljine i zuba, n Oprati ruke i eventualno lice bolesnika, n Smjestiti bolesnika u ugodan položaj i n Eventualno prozra~iti prostoriju. Jelo i pi}e Prije svega, treba razmisliti o tome može li bolesnik zajedno s obitelji za stolom uzimati obrok, odnosno mora li jesti u krevetu. Ukoliko se bolesnik hrani u krevetu, moraju se uzeti u obzir razli~ita mišljenja. 148 149 Hraniti se zdravo n Obratiti pažnju Jelo i pi}e za bolesnika igraju zna~ajnu ulogu jer ~esto predstavljaju jedan od malobrojnih prekida njegove monotone svakodnevnice. Kod problema s ugrizom i gutanjem ne prilago|avati hranu (pasirana hrana), ve} ukloniti uzroke (eventualno promijeniti zubnu protezu). Piti uz pomo} specijalne ~aše Ukoliko bolesnik nije u mogu}nosti samostalno piti, preporu~uje se uporaba specijalne ~aše. Na osnovi sljede}eg može se izbje}i da se bolesnik zagrcne: n Uspraviti bolesnika ili uspraviti gornji dio kreveta ili pridržati bolesnikovu glavu jednom rukom, n Drugom rukom specijalnu ~ašu postaviti na usta, n Ukoliko postoji mogu}nost, zamoliti bolesnika, da sam drži ~ašu i time sam odre|uje koli~inu koju može progutati, n Nagnuti ~ašu kako bi se dozirala koli~ina teku}ine, n Promatrati guta li bolesnik n Omogu}iti da bolesnik pije više puta, ukoliko je izrazio tu želju, n Obrisati bolesnikova usta, n Smjestiti bolesnika u ugodan položaj. Sažetak n ^ovjek se hrani u obliku jela i pi}a. n Pri uzimanju hrane je važno da se energetska potreba ljudskog tijela zadovoljava putem “namirnica”, koje u jednakom omjeru u sebi sadrže i hranjive tvari koje daju energiju i one koje ne donose energiju. n Prehrana starijeg i bolesnog ~ovjeka podliježe posebnim uvjetima. Na taj na~in, zdrava hrana i dijeta mogu doprinijeti poboljšanju zdravstvenog stanja ili ozdravljenju. I na~in serviranja obroka, tako|er umnogome doprinosi tome. 150 6 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Samostalno ure|en život u starosti Starost kao razvoj Promjene Strana slika i vlastita slika stare osobe o sebi Smetenost u starosti Smetenost Demencija Depresija Pomo} za samoodre|en život u starosti Zadatak slobodne socijalne skrbi Ambulantne službe i stacionarne ustanove Zakonske pomo}i Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Samostalno ure|en život u starosti U Njema~koj živi više od dvanaest milijuna osoba koje su starije od 65 godina. 95 posto živi kod ku}e, samo pet posto u stara~kim i domovima za njegu. Ovaj postotni omjer ukazuje na želju starih osoba da koliko je mogu}e dugo ostanu kod ku}e i žive u poznatoj okolini. U starosti, samostalno oblikovanje svakodnevnog života ljudima pada teško. Iako im je neophodna potpora i pomo}, oni imaju mnoštvo mogu}nosti: n da sami postave ciljeve, te da ih slijede, n da nau~e nešto novo, n da traže i održavaju kontakte. Ovo konkretno zna~i: Samostalno ure|en život u starosti n Zadatak Pro~itajte pitanja i tvrdnje. Razmislite o zna~enju predloženih aktivnosti za staru osobu. Provjerite jesu li ovi prijedlozi prikladni za aktivno sudjelovanje stare osobe u životu. Pitanja i tvrdnje Aktivnosti Kad ste zadnji put šetali? Šetnja, razgledavanje izlog Onaj tko ima manju tjelesnu težinu, ima više od života Kretanje, svjesna prehrana Kupka, izmjeni~no toplom i hladnom vodom budi Vaš krvotok. Kupanje, tuširanje, lije~enje po Knajpovoj metodi Njega kože i tijela; interes za njegovanim izgledom Plivanje, gimnastika, sport n Fleksibilna primjena aktivnosti u starosti. 4omogu}ava poslovne I Vaša koža voli redovnu njegu. granica stara~kog mira Ostanite u pokretu! n Stvaranje kontaktnih mogu}nosti 4 vodi do novih veza n Samostalno odre|ivanje i vlastita odgovornost i osje}aj samovrijednosti. 4 pospješuje samostal- Što više trenirate glavu, to Društvene igre, rješavanje duže i bolje duhovno ostajete zagonetki, ~itanje u dobroj formi. n U~eš}e starijih osoba u daljnjoj izobrazbi 4 ja~a spremnost na n Održavanje i poboljšanje stambene situacije 4 omogu}ava samostal- n Suživot mladih i starih n Osvrt na uspješne i neuspješne doga|aje, na zasluge i krivnju 152 i doga|aja. Omiljenom zabavom i u starosti savladavate mnoge prepreke. Hobiji: rad u vrtu, ru~ni radovi, slikanje I za Vas postoje mnoge mogu}nosti za upoznavanje dragih osoba. Kavane, stara~ki klubovi, stara~ka okupljališta, telefonski razgovori 4 vodi do ja~anja Neka Vaše ve~eri budu pune promjena. Gledanje televizije, kazalište, koncerti, muzeji povezanosti s obitelji i do doživljavanja socijalnih odnosa Postavite sebi dobar primjer: - pišite, - nazovite. Razmjena pisama, slika, telefoniranje 4 Novi osje}aj za stanovanje: više mjesta, više stana, više udobnosti Druga~iji raspored i/ili modernizacija stana nost u oblikovanju života u~enje i aktivnost u~enja nost, aktivnost i neovisnost pruža priliku za pronalazak smisla 153 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Za osobe koji si uzmu dovoljno vremena uvijek iznova ima zanimljivih stvari. Utvrditi promjene (nove zgrade, novi nazivi ulica) Kad ste posljednji put posjetili groblje? Posjeta grobu roditelja, prijatelja i poznanika Crkva i za Vas daje ponude. Sudjelovanje na bogoslužjima za stare osobe, dani svijesti i spoznaje, hodo~aš}a; susreti sa drugim starim osobama Tko se detaljno informira, može informirati i druge. Novine, ilustrirani ~asopisi, biblioteka Godišnji odmor i za Vas! Društvena putovanja, stara~ki oporavak, godišnji odmor za stare osobe, studijsko putovanje. n Rezultat Koliko god ovakve aktivnosti mogu imati smisla u starosti, one ne stavljaju izvan snage pravo i slobodu svakog ~ovjeka da samostalno oblikuje svoje aktivnosti ili da se povu~e. Nije svaki ~ovjek koji traži mir, usamljen i izoliran ~ovjek, koji se mora pridobiti za aktivnost putem mnogobrojnih ponuda izobrazbe odraslih osoba ili stara~ke pomo}i. Mir koji dopušta osvrt na doživljeno i obradu utisaka jednako je važan, kao i prikupljanje iskustava u zajedništvu sa svim starosnim grupama. “Ljudi stare samo onda kad postanu nevjerni svojim idealima. Godine možda puštaju koži da vene, ali onaj tko napusti svoje ciljeve, pušta da duša vene. ^ovjek je mlad kao i njegova vjera, a star kao njegova sumnja: mlad kao njegova vjera u samog sebe, a star kao njegova slutnja, mlad kao nada, a star kao njegovo o~ajanje” (D. MacArthur). Više nego u bilo kojoj drugoj starosnoj dobi, stara osoba iskušava ograni~enost života. Smrt je bliža nego 154 Starost kao razvoj ikad prije. Ova spoznaja je tjera da traga za odgovorima na posljednja, egzistencijalna životna pitanja. Starost kao razvoj Razvoj ~ovjeka može se shvatiti kao suo~avanje s novim životnim zadacima. Oni proizilaze iz tjelesno-duhovne situacije, o~ekivanja okoline, vlastitih o~ekivanja, kao i poimanja o vrijednostima. To zna~i, biološke promjene nikada same ne mogu objašnjavati razvoj. One se uvijek nalaze u uzajamnoj vezi sa socijalnim i psihološkim promjenama. Promjene Sav život podliježe promjenama, pa tako i ljudski život. Ove promjene manifestiraju se kao razvoji, koji postaju vidljivi u tjelesnim, duhovno-duševnim i socijalnim pojavama. Iako se ~esto javljaju kao pojedina~ne pojave, one se odražavaju na cijelog ~ovjeka: na njegov organizam, njegovo osje}anje i mišljenje, njegove socijalne veze. Zbog toga promjene u starosti nisu izolirane, ve} se uvijek trebaju shva}ati u cjelovitoj strukturi li~nosti. Tjelesne promjene Tjelesni proces starenja, kojem svaki ~ovjek podliježe od mladosti, može se zamisliti kao pove}ano isušenje tkiva. Time se tkivo smanjuje i gubi na pokretnosti. Ovaj proces nastaje zadebljanjem unutarnjih zidova krvnih žila, koje sprje~ava hranjenje stanica, opskrbu kisikom, kao i uklanjanje taloga. Ovakvi procesi vode tome da cijelo tjelesno tkivo gubi na elasti~nosti te sposobnost rada organa opada. Pored izmjene vanjskog lika dolazi i do usporavanja životnih procesa pri jednakom naporu snage. Zahtjevi za srce postaju sve ve}i jer je ono sve manje doraslo iznenadnim optere}enjima: tokovi kretanja postaju sve sporiji, gube na zanosu. Ritam se mijenja. 155 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Kod mladog ~ovjeka primjetna neumorna pokreta~ka sila se povla~i. Funkcija pokretnog aparata posebno ovisi o aktivnosti i vježbi ~ovjeka. Dakle, proces starenja djeluje na mnogobrojne promjene koje uklju~uju sve organe. Veoma presudno doživljavaju se ošte}ivanja ~ulnih organa. Oštrina vida popušta i vidno polje postaje sve uže, to zna~i, ~ovjek vidi manje od onoga što se oko njega doga|a. Za slušanje se bubnji}i u uhu moraju ljuljati; ukoliko one izgube na elasti~nosti, onda se viši tonovi ne mogu opažati. Osim toga, razli~iti se zvukovi, kao na primjer više glasova odjednom, teže razlikuju i razumiju. Ovim ograni~enjima, ne samo da se sužavaju iskustvene mogu}nosti ~ovjeka, ve} on postaje nepovjerljiv i stje~e osje}aj da se nešto radi «iza njegovih le|a». S jedne strane ovo može dovesti do izolacije i depresivnog raspoloženja, s druge strane može dovesti i do toga, da drugi misle, da stara osoba «namjerno» ne sluša. Doduše, ova ograni~enja se u ve}em dijelu mogu izjedna~iti pomo}u pomagala kao što su nao~ale i slušni ure|aji. Pretpostavka za to je da se ova pomagala blagovremeno i pod stru~nim savjetovanjem prilagode te redovito nose. Promjene radnog u~inka Za razliku od ~isto tjelesnih funkcija koje u starosti mogu biti pove}ano ošte}ene, kod inteligencije i radnog u~inka, u~enje i iskustvo igraju veliku ulogu. Oni sa staroš}u mogu postati ja~i. Naspram smanjene pokretljivosti i brzine reakcije stoji iskustvo kao rješenje i za nove zadatke. Tako je starija osoba u svakom slu~aju u stanju nau~iti nove stvari. Mora samo imati dovoljno vremena na raspolaganju za primjenu isprobanih tehnika u~enja, bez smetnji da radi i da manje u~i napamet. Duhovni u~inci ~ovjeka u starosti se ne moraju nužno smanjivati, oni samo postaju druga~iji. Djeluju kao da manje ovise o godinama života ~ovjeka, a puno više o njegovoj nadarenosti, treningu, zdravlju, pozivu i cjelokupnoj životnoj situaciji. 156 Starost kao razvoj Vrhunac tjelesne radne sposobnosti i sposobnosti optere}enja je izme|u 20 i 40 godine života. Ali njihovo smanjenje ~esto nije osjetno jer su mnoge kretnje tako uigrane da se skoro odvijaju po automatizmu (na primjer: vožnja automobila). Me|utim, tokom vremena se kod nekih aktivnosti smanjena sposobnost optere}enja i brzina reakcija ne mogu u potpunosti izjedna~iti. Posebno onda kada su te aktivnosti relativno kasno nau~ene. Sposobnost djelovanja u starosti ostaje o~uvana kad stare osobe na odgovaraju}i na~in mogu koristiti svoje sposobnosti i kada drugi prihva}aju njihovu aktivnost. Teško može postati onda kad stara osoba stekne osje}aj da ne može više djelovati onako kako bi ona to željela, kad ne smije djelovati onako kako može, kad se od nje zahtijevaju oni u~inci, koji ne odgovaraju njenim sposobnostima. Promjene osobnosti Starost sa sobom donosi i promjene osobnosti. Me|utim, obrazovanje, društveni status, zadovoljstvo životnom situacijom i poticaji izvana imaju odlu~uju}i utjecaj. ^esto je starenje ozna~eno skladnoš}u osje}aja, traganjem za stalnoš}u okoline (neuobi~ajeno se obi~no i ne primje}uje) i svjesnom ograni~avanju na mali broj društvenih kontakata. Ve}ini starih osoba se ~ini da vrijeme puno brže prolazi nego ranije, jer n se životni procesi sporije odvijaju, n se ~ini da poznato ~esto puno brže prolazi i n preostalo vrijeme ~ini samo manji dio u odnosu na dosadašnji život. Starenje može nositi pozitivne i negativne poteze. Može dovesti do pojednostavnjenja i svo|enja na bitno, ali i do otupljivanja. Pored opuštenosti, životne mudrosti, unutarnjeg mira mogu nastupiti i apati~nost i nedostatak zainteresiranosti. Iz razboritosti može se razviti pametovanje i svojeglavost. Iz potrebe za održanjem 157 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e pouzdanog može proiste}i škrtost, kao i skoro bolesna ovisnost o nepropuštanju ne~ega. Prije nego se takvi razvoji pripišu starosti, ~ovjek sebi treba postaviti pitanje, u kojoj mjeri oni nisu reakcija na vanjske okolnosti: n kad se ~esto doživljavaju razo~arenja, tada oduševljenje ne~im, pada puno teže; n kad je novac jedino što barem donekle pribavlja ugled, onda se na njega mora posebno dobro paziti; n kad ~ovjek, radi njegove krhkosti i poteško}a u snalaženju u novim situacijama, bude promatran na sažaljiv na~in ili se samo trpi, tada se on radije atvara u svoja ~etiri zida; n kad je ~ovjek cijeli život smio raditi samo ono što mu je odre|ivano, bez vlastite mogu}nosti odlu~ivanja, onda je teško razviti vlastite misli i inicijative. Strana slika i vlastita slika stare osobe o sebi Uzre~ice kao što su “~ovjek ne smije ništa re}i, on je star” ili “na njega se više ne može ra~unati” ljudi obi~no upotrebljavaju kada se obra}aju osobama, koji su o njima ovisne i ~iji se stav o životu više ne smatra važnim. One su izraz nepoštovanja i omalovažavanja, kojima se starost, a time i stara osoba ponižavaju. Time se podme}e da stara osoba nema dovoljno energije i snage, da se sporo privikava na nove stvari, da je manje prilagodljiva i uop}eno ovisna o pomo}i drugih. Stara osoba je orijentirana ka prošlosti i za nju je stvarnost strana. U pjesmama rugalicama i vicevima, starim osobama se pripisuju odre|eni na~ini ponašanja i karakteristike (npr. rast brade kod žena, bespomo}nost u javnom prijevozu), a koji, tako|er, prikazuju stranu sliku društva o staroj osobi. Tamo gdje se stare osobe više ne priznaju kao punovaljane, postoji opasnost da se one sve više povla~e iz društvenog života. Ovo povla~enje obi~no zapo~inje, kada ljudi prestanu raditi i tada sami sebi pripisuju da su nesposobni, kao i kada ih drugi smatraju viškom. 158 Smetenost u starosti Tada se stare osobe moraju obraniti od takvih sudova i o~uvati svoje zdravo samopouzdanje. Ovo je mogu}e onda, kada stara osoba sama sebi kaže “da”, n ne uo~ava samo svoje slabosti, ve} i da primje}uje i svoje jake strane, n je svjesna svojih sposobnosti i mogu}nosti i da sama sebi može postaviti granice. Iz tog razloga je važno, da stara osoba prihvati svoju starost. Za nju je važno razvijanje osje}aja samopouzdanja, pomo}u kojeg }e izdržati napadanja i optere}enja. U tom smislu se od svakog ~ovjeka traži razvijanje i ostvarivanje pozitivne slike o vlastitoj starosti. U tom radu na svojoj li~nosti svaki ~ovjek može spoznati jedinstvenost i smisao života. Uop}eno, pove}anim životnim o~ekivanjem, pove}avaju se i psihi~ke promjene i oboljenja kod starih osoba, a što vodi do ogromnih optere}enja i napetosti u obitelji. Naro~ito kod njegovatelja može nastupiti stanje op}eg umora, što dovodi do upu}ivanja bolesnika u dom za njegovanje. Takva situacija može se sprije~iti pomo}u ciljanih informacija, razmjene iskustava, ali i planiranim fazama rastere}enja u odnosu na njegu. Smetenost u starosti U našem društvu se ljudi obi~no ozna~avaju kao “smeteni”, iako prosu|iva~ nema to~no vi|enje tog pojma, odnosno ne može dati precizan opis tih promjena. Iza tog pojma “smeten” kriju se psihi~ke smetnje i bolesne promjene (psihopatološki procesi). Smetenost Klini~ka slika Smetenost se ne može opisati kao jedinstvena klini~ka slika, ve} samo putem odre|enih promatranja prepoznati. Znakovi mogu biti; 159 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e n poreme}aj pam}enja, n smetnje u orijentaciji, n nejasni misaoni tokovi, n halucinacije, n motorna stanja nemira i spletkarenje, n pripovijedanje slu~ajnih, ~esto besmislenih misli, n poreme}aj svijesti u razli~itim izdanjima. Smetenost se obi~no prikazuje kao vremenski, mjestom i situacijom izazvani, osobni poreme}aj orijentacije (dezorijentacija). Na po~etku se gubi orijentacija u vremenu, kasnije u prostoru i situaciji i naposljetku u odnosu na samog sebe. To ne mora nužno zna~iti da je stanje svijesti smetene osobe poreme}eno. Što prije se takve smetnje uo~e ili prepoznaju, uspješnija je terapija. Potpora u smetenosti n Održanje samostalnog oblikovanja života, npr. samostalno održavanje osobne higijene, uz eventualnu pomo}, n Samostalni izbor dnevnih aktivnosti, npr. odabir odje}e, n Informacija za samostalnu orijentaciju, npr. o datumu, godišnjem dobu, predstavama, n Tjelesna blizina i kontakt, npr. kod unutarnjeg i vanjskog nemira, n Osobna komunikacija, npr. obra}anje imenom, poznatim gestama, kontakt pogledom, n Pregledno ure|enje prostorije, npr. opti~ke oznake kupaonice i toaleta, oznake mjesta za sjedenje i mirovanje, mogu}nost orijentacije pomo}u manjenog svijetla, n Stvaranje mogu}nosti kretanja i izbjegavanje izvora opasnosti, npr. pobrinuti se za mogu}nost kretanja u stanu. 160 Smetenost u starosti n Zadatak 85-godišnja žena sa sela živi u sinovoj obitelji u gradu. Svake ve~eri prije spavanja ona izražava molbu da se zatvori dvorišna kapija. Kako biste se Vi odnosili prema ovoj molbi? n Rezultat ^lanovi obitelji mogu odgovoriti: »možeš mirno spavati, pobrinut }u se za to«. Na taj na~in bi starica pronašla unutarnji mir i mirno zaspala. Pokušaj sagledavanja njene brige kao bezrazložne bi nju samo uznemirilo i eventualno dovelo do agresivnog ponašanja. Demencija Klini~ka slika Klini~ka slika demencije koristi se za razli~ite fenomene kao što su smanjenje radnog u~inka mozga, poreme}aj pam}enja, Alzheimerova bolest ili organski psihosindromi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) opisuje demenciju kao ošte}enje viših funkcija mozga, uklju~uju}i pam}enje. Dalje, prisutna su i sljede}a ošte}enja: nedostatak sposobnosti rješavanja svakodnevnih problema i izvo|enja senzo-motornih vještina i socijalnih sposobnosti, poreme}aj govora i komunikacije, kao i kontrole emocionalnih reakcija, a bez da postoji izraženo pomu}enje svijesti. Proces oboljenja obi~no zapo~inje pritajeno i skoro se ne primje}uje od strane bolesnika i ~lanova obitelji. Me|utim, ranim prepoznavanjem i terapijom se može preduhitriti napredna demencija. Demencija predstavlja tipi~nu stara~ku bolest, od koje oboli 5 % osoba starijih od 65 godina, a 20 % onih, koji su stariji od 80 godina. Kod njih se razlikuju: n Demencije uvjetovane sudovima: za njih ve} postoje obe}avaju}i pokušaji za zaustavljanjem napretka bolesti. 161 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e n Demencije Alzheimerovskog tipa: kod ovakvih demencija se i pored opsežne terapije tok bolesti može samo usporiti, ali ne i izlije~iti. Pored ostalog, demencija pokazuje sljede}e karakteristike: n Poteško}e u vremenskoj, prostornoj, osobnoj i orijentaciji koja je uvjetovana situacijom, n Smetnje u kratkoro~nom pam}enju, usporeni misaoni tokovi, n Smetnje u shva}anju i koncentraciji, n Smanjena sposobnost kritiziranja i rasu|ivanja, n Otežano donošenje odluka, n Uop}ene poteško}e u vezi sa promjenama, n Razli~ita raspoloženja, euforija, agresije, ravnodušnost do apatije, n Nedostatak distance, n Otupljenje, n Stalno ponavljanje istih misaonih sadržaja. Naro~ito kod demencije Alzheimerovskog tipa, poznate kao Alzheimerova bolest, dugogodišnji napredak toka bolesti u velikom omjeru optere}uje obitelj koja njeguje bolesnika. Bolest se odvija u tri stadija. Naredni primjer pokazuje sliku toka bolesti i sve ve}a optere}enja za ~lanove obitelji, koja ~ak vode i do granice izdržljivosti. n Primjer Stadij I Gospo|a Herman (63 godine) je živjela zajedno sa suprugom i neudanom, zaposlenom k}erkom u harmoni~nim obiteljskim odnosima. Po~ela je ve} neko vrijeme primje}ivati pove}anu zaboravnost, nesigurnost i strah u odre|enim situacijama. Kupovina joj je na primjer po~ela predstavljati problem jer se u nekim prodavaonicama i na ulici više nije mogla 162 Smetenost u starosti sna}i. Stoga su ~lanovi obitelji, u skladu s mogu}nostima, izbjegavali pustiti ju samu izvan ku}e. Primjetan je bio i iznenadni gubitak zainteresiranosti u vezi sa dnevnim doga|anjima i njenim hobijima (njegovanje cvije}a i ru~ni radovi). Iako je gospo|a Herman ranije jako puno ~itala, sve više i više je sjedila na fotelji i samo gledala ispred sebe. ^ak su i dnevne novine ostale netaknute. Stadij II Sljede}ih godina (65. – 68. godina života) su upadljivosti postale ozbiljnije, tako da se obiteljska svakodnevnica morala uvijek iznova organizirati. Gospo|a Herman, koja se ranije jako brinula o svom vanjskom izgledu, sve više je zanemarivala tjelesnu njegu, ~ak su je morali tjerati, da s vremena na vrijeme posjeti frizera, da joj odje}a bude uredna i da provodi tjelesnu njegu. U razgovoru se njeni odgovori više nisu odnosili na odre|enu temu, ~esto je reagirala nepovezanim obra}anjem. Strahovi, koje je iskazivala izvan uobi~ajene okoline, prerastali su u paniku, njen hod je postajao sve nesigurniji. No}na stanja zbunjenosti i nemira razvili su se u veliki obiteljski problem. Samo organiziranjem stalne smjenjivane skrbi u toku no}i su se suprug i k}erka donekle mogli sna}i, obzirom da je k}erka po danu morala biti koncentrirana na poslu. Stadij III Nakon 69. godine života, gospo|a Herman ponekad nije mogla prepozna vlastite ~lanove obitelji. Njene izjave su postale neartikulirane i ~esto neshvatljive. Potpuno je izgubila zainteresiranost prema okolini, apati~no ponašanje vladalo je cjelokupnim utiskom. Iako je imala dobar apetit (morali su je hraniti) sve više je gubila snagu, a inkontinencija urina i stolice otežavala je ku}nu skrb. Teškog srca, iscrpljeni fizi~ki i psihi~ki, ~lanovi obitelji su se morali pobrinuti za mjesto u domu. Kratko nakon useljenja u dom za njegovanje, gospo|a Herman je u 71. godini umrla radi upale plu}a. (po E. Gnammu). 163 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Potpora u demenciji Oblici potpore koji su navedeni kod smetenosti imaju važnost i kod demencije. Kao daljnje mogu}nosti potpore kod demencije preporu~uju se: n Pažljivost prema popuštanju prakti~nih sposobnosti i primjerene reakcije na isto, na primjer pri jelu i pi}u, n Budno pratiti izjave bolesnika o njegovom trenutnom stanju, pratiti i gestikulaciju i mimiku, na primjer skupljanje usana kao poruka: “ne želim piti”, n Odgovaraju}e reakcije na trenutno stanje bolesnika, na primjer smirivanje bolesnika tjelesnim kontaktom, n Kontrola govora i glasa, na primjer ne pokazivati nestrpljenje u glasu, n Ne mijenjati ~esto osobe s kojim dolazi u kontakt, kako bi se osigurao kontinuitet skrbi, n Prihva}anje ekstremnih optere}enja, a za koje ne postoji nada za poboljšanjem, na primjer kod inkontinencije stolice. Za ~lanove obitelji predstavlja veliki teret prihva}anje promjene kod bolesnika i »brisanje« misli o »završetku« ovog teškog života. Ovaj preveliki zahtjev, bez profesionalne potpore, vremenom vodi do oboljenja ~lanova obitelji koji njeguju bolesnika. Radi rastere}enja u njegovanju osobe s demencijom su ponude kao dnevna njega, kratkoro~na njega i ku}na njega putem socijalnih ustanova veoma važne. Depresija Život ~ovjeka uvelike ovisi o njegovom osje}aju za životom. Pri tome raspoloženja mogu biti i dobra i loša. Dugo ekstremno neraspoloženje s pesimisti~kim držanjem ozna~ava se kao bolesno stanje raspoloženja. Tad se govori o depresiji. 164 Smetenost u starosti Depresija kao tužno raspoloženje je odgovor na duboku psihi~ku potresenost. Pored demencije je depresija u starosti naj~eš}e psihijatrijsko oboljenje (po E. Grondu). Klini~ka slika Razvoj depresije pospješuje se sljede}im faktorima: n Usamljenost zbog smrti partnera, ~lanova obitelji ili prijatelja, n Iznenadni gubitak pokretnosti i samostalnosti radi tjelesnih ograni~enja, n Gubitak ugleda i socijalne uloge, nepoštivanje starosti, financijske brige, n Gubitak kontakata radi preseljenja (kod obitelji ili u dom), n Višestruka oboljenja: bolesti srca i krvotoka, dijabetes, amputacije, bolesti visokog krvnog pritiska. Po E. Grondu bolesnici ne mogu osje}ati radost, niti pokazivati interes prema njihovoj okolini. Osje}aju da nemaju snage, njihove misli kruže uvijek iznova oko istih, odre|enih tema, a obi~no je to njihovo zdravstveno stanje. Aktivnosti, kao na primjer ku}ni poslovi, koje su ranije obavljali bez problema, odjednom im predstavljaju teret. Vlastita li~nost se u mnogo slu~ajeva iskušava i ocjenjuje kao manje vrijedna. Bezazleni vanjski doga|aji se ~esto doživljavaju zastrašuju}e, pa ~ak i prijete}e. Prijašnji biografski doživljaji iznova se proživljavaju u obliku žestokih samoprigovora, pa do umišljenih osje}anja krivice. Iz depresije se ~esto mogu razviti i suicidalne misli. Stare osobe, sa promijenjenom životnom perspektivom, gubitcima samostalnosti, radne sposobnosti i me|uljudskih odnosa, naro~ito su podložne samoubojstvu. Potpora u depresiji Svakom depresivnom bolesniku potrebna je visoka mjera osobne potpore, posebno od strane ~lanova 165 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e obitelji. Važno je bolesniku dati osje}aj da ste uz njega i da njegovu tugu shva}ate ozbiljno. Oblici potpore koji se preporu~uju su: n Bolesnikove izjave shvatiti ozbiljno i dati mu osje}aj da je kao ~ovjek važan, n Bolesniku uvijek govoriti da nije kriv za svoje stanje, n Ne proslje|ivati mu optere}uju}e informacije, n Ne ostavljati bolesnika na duže vremena samog u sobi, ve} ga ~esti integrirati u obiteljske doga|aje, n Razgovarati otvoreno s bolesnikom o suicidalnim mislima i iznuditi obe}anje da se možete na njega osloniti, n Razgovarati o eventualnim neželjenim efektima lijekova i pobrinuti se za njihovo redovito uzimanje, n Obratiti pozornost na redovite obroke i dovoljno uzimanje te~nosti; izbjegavati stanje pada še}era kod dijabeti~ara. n Obratiti pažnju Osobna identifikacija s depresivnim bolesnikom ne smije i}i tako daleko, da ~ovjek i sam postane depresivan. Pri njegovanju smetenog bolesnika mogu nastupiti situacije u kojima se mora prona}i kompromis izme|u sigurnosnih razmišljanja i zaštite slobode. ^lanovi obitelji koji njeguju bolesnika ~esto izražavaju osje}aj krivice jer su mišljenja da nisu dovoljno u~inili pri sprje~avanju napretka bolesti. Kako bi se ~lanovi obitelji rasteretili pritiska i kako bi njegu »24 sata dnevno« u~inili podnošljivom, osnovane su grupe ~lanova obitelji koje pružaju pomo} i razmjenu informacija. Adrese takvih grupa i Alzheimer-društava možete dobiti u socijalnim ustanovama, savjetodavnim mjestima socijalne skrbi i centrima za socijalni rad. 166 Pomo} za samoodre|en život u starosti Pomo} za samoodre|en život u starosti Zadatak slobodne socijalne skrbi Savezna Republika Njema~ka, kao socijalna, pravna država, putem mnogobrojnih socijalnih institucija garantira dostojanstvo svakom ~ovjeku, kao i pojedina~nim zapostavljenim grupama. Partnerskom suradnjom sa državnim ustanovama, socijalna udruženja (slobodna socijalna skrb), pružaju, putem raznih ustanova i službi, potporu u socijalnom suživotu u društvu. Time svakom ~ovjeku žele osigurati dostojanstvo, slobodu i razvijanje njegove osobnosti u razli~itim životnim situacijama i razdobljima. Njihovi u~inci imaju prednost u usporedbi s javnom socijalnom skrbi. Slobodna socijalna skrb dijeli se na šest osnovnih udruženja, sa razli~itim kozmopolitskim ciljevima: n Skrb za radnike “AWO” n Njema~ki Caritas “Caritas” n Njema~ko paritetno udruženje za skrb, “Paritetno” n Njema~ki crveni križ, “Crveni križ” n DIAKONISCHES, Djelo evangeli~ke crkve u Njema~koj, «DIE DIAKONIE» n Centralno mjesto za skrb Židova u Njema~koj. Rad svih udruženja socijalne skrbi posebno obuhva}a: n Prepoznavanje i uklanjanje uzroka pojedina~nih stanja potrebe, n Pomo} u socijalnim stanjima potrebe i poticaj u odre|enim životnim situacijama, n Javni rad radi ja~anja društvene svijesti za socijalnim stanjima potrebe Primarni cilj svih ustanova je o~uvanje i poticaj samostalnosti ljudi u svim životnim situacijama, koliko god je to mogu}e.U njezi starih, bolesnih i trajno tjele167 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e sno i duševno ošte}enih ljudi postoji obveza uklju~enja posebnih odrednica prevencije i aktivacije rehabilitacije (ponovno uspostavljanje i integracija). Svim udruženjima skrbi je zajedni~ko da trebaju povezati odgovornost svih te da ovise o spremnosti na pomo} i solidarnosti cjelokupnog stanovništva. Kao udruženje socijalne skrbi Katoli~ke crkve, njema~ki Caritas djeluje na oblikovanju crkvenog i društvenog života i zajedno sa drugim udruženjima socijalne skrbi snosi odgovornost za socijalne odnose u Saveznoj Republici Njema~koj. Ciljevi i zadaci njema~kog Caritasa su: n Štititi ljude, naro~ito ugrožene i slabe, od iskorištavanja i izdvajanja i poticati njihovu snagu samopomo}i, n Prvenstveno pomo}i onim ljudima koji u svom osobnom okruženju ili u socijalnim sigurnosnim sustavima ne nalaze ili nalaze nedovoljnu pomo}, n Zajedno sa njima tražiti dugoro~nu pomo} i pri tome u uslugu pomo}i uklju~iti i duhovnu i životnu situaciju onih kojima je pomo} neophodna, n Upoznati javnost sa postoje}im nevoljama i tražiti solidarno postupanje na osnovi krš}anskih vrijednosti, n Suprotstaviti se društvenim i politi~kim razvojima koji dovode do zapostavljanja pojedinaca i obitelji, te do isklju~ivanja društvenih grupa. Pomo} za samoodre|en život u starosti Stara osoba ima pravo odabira: može koristiti usluge pomo}i državnih nosilaca ili udruženja slobodne socijalne skrbi ili nekog drugog ponu|a~a. Me|utim, ~esto informacije ne dolaze do one osobe kojoj su namijenjene. Iz tog razloga, osobe kojima je neophodna njega i njegovatelji ne znaju za mogu}u pomo} od strane institucija. Socijalni putokazi, koji putem savjetodavnih ponuda informiraju o ambulantnim, polu-stacionarnim i stacionarnim službama ~esto nisu poznati, iako je mnogo gradova i okruga ve} razvilo takvu vrstu orijentacijske pomo}i. Župe su, tako|er, važne adrese za one koje traže informacije i savjete. U najvažnija polazišta za osobe kojima je neophodna njega ili ~lanove obitelji, kojima je neophodno savjetovanje, ubrajaju se i udruženja socijalne skrbi. Neovisno od tome jesu li oni njihovi ~lanovi ili pripadnici odre|ene crkve, ova udruženja nude potporu. Ambulantne službe Iz tog razloga se njema~ki Caritas u Europi i svijetu zalaže za pravedne uvjete života, za pridržavanje ljudskih prava i za stvaranje minimalnog socijalnog standarda. DIAKONIE provodi tako|er ove zadatke, kao udruženje socijalne skrbi Evangeli~ke crkve. Socijalne stanice: Socijalne stanice nazivaju se i centralne stanice, Caritasove stanice njege ili stanice Diakonije. One, u podru~ju ku}ne njege bolesnika, starih osoba i obitelji, nude ambulantne usluge. Nastale su kao nasljednici ustanova tradicionalne op}inske njege i od istih se razlikuju naro~ito zbog šire ponude usluga. To se odnosi na davanje uputa i savjeta za obitelj-njegovatelje, savjetovanje u socijalno-pravnim pitanjima, posredovanje daljnjih usluga, pratnju umiru}em i njegovoj obitelji. Socijalne stanice sura|uju sa zavodima, bolnicama, stara~kim domovima i župnim uredima. Obi~no su u takvim udruženjima stalno zaposleni stru~njaci iz razli~itih podru~ja njege. Za održanje samostalnosti starih, bolesnih i osoba koje su trajno tjelesno i duševno ošte}ene, udruženja socijalne skrbi, zemlje i komune, kao i gospodarske ustanove nude polustacionarnu i stacionarnu potporu. Stanice ku}ne i obiteljske njege: Ove stanice pojedincima i obiteljima po potrebi nude ku}ne usluge, skrb nad djecom koja žive u doma}instvu i pomo} u doma}instvu. 168 169 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e Mobilne socijalne službe pomo}i: Ove službe, uz pomo} civila i volontera, nude usluge pomo}i u doma}instvu i usluge vožnje. Oni, tako|er, obavljaju kupovinu i zajedno sa osobom koja se njeguje, posje}uju lije~nika i razne službe. Ponude za rehabilitaciju: Ambulantna gimnastika za bolesnike i ergoterapija ~esto doprinose održanju i poticaju samostalnosti i poboljšanju kvaliteta života. Ponude za rehabilitaciju su jako važne za stare i bolesne osobe. Javne kuhinje: Ovakve službe služe ru~ak ili dostavljaju obroke osobama kojima je nužna pomo} u njihove stanove: “hrana na kota~ima”. Službe za posjetu: Ovakve službe trebaju pomo}i starim osobama i osobama koje su trajno tjelesno ili duševno ošte}ene održati kontakte s okolinom, odnosno da stvaraju nove. Posjete obi~no organiziraju župe. Grupe za samopomo}: Radi opažanja njihovih interesa i zbog njihove smetenosti su se osobe koje su trajno tjelesno i duševno ošte}ene i pacijenti koji boluju od odre|ene bolesti udružili u grupe za samopomo}: reuma-liga, anonimni alkoholi~ari, oboljeli od AIDS-a i druge. Telefonski lanci: Putem samoorganiziranih telefonskih lanaca, bolesnici i stare osobe me|usobno ostvaruju kontakte. Ku}ni znak za uzbunu: Dugoro~ni bolesnici, koji su vezani za krevet, mogu, u situacijama koje za njih predstavljaju opasnost, pritisnuti dugme/znak za uzbunu, ukoliko je njihov telefon opremljen takvim sistemom. Polustacionarne ustanove i kratkoro~na njega Dnevna njega: Dnevna njega je usmjerena tome da se onim pacijentima kojima je neophodna njega, a kojima nije potrebna puna stacionarna njega, ponudi aktivna i od strane lije~nika propisana terapijska mjera. Cilj je održavanje preostalih sposobnosti, ponovno pridobivan170 Pomo} za samoodre|en život u starosti je izgubljenih i poticaj snage za samopomo}. Ustanove dnevne njege su obi~no vezane za stacionarne ustanove. Dnevna klinika: Dnevne klinike služe za polustacionarnu skrb nad pacijentima, kojima nije ili nije više potrebna puna stacionarna skrb, ali im je još uvijek neophodna njega i specijalne lije~ni~ke terapije. Kao i kod dnevne njege i u ovoj medicinski opremljenoj ustanovi pacijenti borave samo u toku dana. Kratkoro~na njega: Ona nudi mogu}nost, da se stare, bolesne osobe, koje se njeguju kod ku}e, na ograni~en vremenski period, stacionarno primi u neku ustanovu. Kratkoro~na njega usmjerena je na: n Osiguranje neophodne, vremenski ograni~ene njege i/ili ciljanu aktivaciju bolesnika uz pomo} odgovaraju}eg, stru~nog osoblja, n Izbjegavanje ili smanjenje bolni~kog boravka, n Skrb nakon teških bolesti, n Rastere}enje obitelji koje su u ulozi njegovatelja, kako bi im se omogu}io odmor i oporavak, kao i u slu~aju oboljenja ili druge vrste njihove sprije~enosti, kako bi se garantirala njega. Stacionarne ustanove Ambulantne službe – koliko god bile moderne i djelotvorno opremljene – ne mogu same riješiti probleme starih, bolesnih osoba, jer }e uvijek postojati i potreba za smještanjem i njegom u stacionarnim ustanovama. Razlozi za preseljenje u domove su veoma razli~iti: pogoršanje zdravstvenog stanja, tjelesne poteško}e, socijalni gubitci i prisile. Oboljenja i usamljenost ~esto tjeraju na preseljenje u domove, kako bi osoba tamo bila zbrinuta i socijalno integrirana u zajednicu. Boravak u domovima daje ljudima sigurnost da }e im u slu~aju nužde ili privremene nemo}i, bez dugoro~nog planiranja biti pružena njega. Osim toga, zbog nastale potrebe za njegom, neprimjerna stambena situacija i stanje socijalne potrebe, tako|er su razlozi za boravak u domovima. 171 Pomo}i starim, bolesnim osobama kod ku}e 7 Pratnja umiru}em kod ku}e Umiranje – dio života Umiranje i tugovanje Oslonac u umiranju Krš}ansko umiranje Umiranje u vjeri Sigurnost u napuštenosti Religiozna pomo} umiru}em Pokret hospicija Umiranje i smrt Bliska smrt Zbrinjavanje pokojnika Pogreb i sahrana 172 Pratnja umiru}em kod ku}e Umiranje – dio života Imati mogu}nost umrijeti kod ku}e, ova skoro zaboravljena želja, danas se iz više razloga ponovno budi. S jedne strane, o~ekivanje društva za dužim životnim vijekom u stalnom je porastu, a s druge, podobnost razvoja bolesti u poodmakloj životnoj dobi postala je ve}a. Mogu}nosti ambulantnog lije~enja mnogo su se razvile. Skra}ivanjem boravka u bolnici, bolesnik se nerijetko otpušta prijevremeno u zdravstveno nestabilnom stanju. Želji mnogih dugogodišnjih bolesnika da posljednju fazu svog života provedu kod ku}e, može se udovoljiti putem mnogostrane i razli~ite ponude. U našem mobilnom društvu “umire se svugdje”: na ulici, na radnom mjestu, na klinici, u bolnici, kod ku}e... Svako od ovih mjesta ima vlastitu atmosferu, koja se proteže od anonimnih umiranja do umiranja u dostojanstvu i s ljudskom pratnjom. Smrt je, tako|er, prisutna u kulturnim sferama, kao i u religijskim i u zajednicama širokih pogleda na svijet. Tako|er, ona ovisi i od odre|ene situacije: iznenadna smrt, smrt u kontinuitetu od više dana ili kao posljedica dugogodišnje bolesti. Na pitanje: „ Na koji na~in želite umrijeti? “ mnogi su odgovorili: brzo i bez boli, bez straha, borbe i patnje, okruženi bliskim ljudima, u miru, s nadom u nastavak života i nakon smrti. Ipak, stvarnost izgleda druga~ije. Izuzev smrti zbog prometnih nesre}a ili katastrofa, svaka smrt svjedo~i o jedinstvenosti svakog pojedinca - svatko umire na samo njemu svojstven na~in. Smrt je, nadasve, osoban doživljaj. Svaki ~ovjek mora pro}i vlastiti put do smrti. Za osobu koja je na samrti, zna~ajna je pomo}, ukoliko je na tom putu prati netko tko je spreman biti s njom i tugovati sa njom. To zna~i, biti drugome blizak na takav na~in, koji ga osposobljava da preostale životne mogu}nosti iskoristi i usmjeri, u najve}oj mjeri, za proživljavanje vlastitog umiranja. Oso174 Umiranje – dio života ba koja je na samrti ima priliku da zajedno sa rodbinom prolazi i tuguje kroz ovaj period svog života. U ovoj tuzi se zajedni~ki proživljavaju razli~ita osje}anja. Tuga je izraz gubitka u kojem obje strane imaju nešto što zgube, osoba koja je na samrti njemu bliske osobe i sebi blizak „svijet“, a obitelj voljenu osobu i njihov „svijet“. Umiru}a osoba doživljava svijest o gubitku života, a osobe koje joj pružaju potporu suo~avaju se s ograni~enoš}u vlastitog života. Zbog ~injenice da su ljudi upu}eni jedni na druge i da dopuštaju jedni drugima me|usobno sudjelovanje u životu i smrti, ovaj oproštaj može biti neopisivi gubitak, ali istovremeno i dobitak. Ovo postaje mogu}e kad obitelj prepozna potrebe i teško}e, osje}aje i misli, signale i geste osobe koja je na samrti i na njih primjereno „odgovori“. Smrt i tugovanje U proteklim desetlje}ima, smrt i tugovanje imali su zna~ajno mjesto i predstavljali su teme znanstvenih istraživanja i javnih diskusija. Lije~nica i psiholog Elisabeth Kübler-Ross, šezdesetih godina, prou~avala je manifestiranje osje}anja osoba koje boluju od karcinoma i opisala ih u odre|enim fazama. Psiholog Verena Kast na~inila je sli~ne faze prilikom opisivanja procesa tugovanja. 175 Pratnja umiru}em kod ku}e n Faze umiranja i tugovanja Faze umiranja (E. Kübler-Ross) Faze tugovanja (V. Kast) Neprihvatanje Neprihvatanje Emocije i otpor Naviru}e kaoti~ne emocije: Srdžba, osje}aj krivnje Pregovaranje o preživljavanju Traženje-pronalaženjeopraštanje Depresija, nada Nau~iti živjeti sa gubitkom Svjesni oprost Prihva}anje i oproštaj U sljede}em tekstu bit }e analogno predstavljen proces umiranja i tugovanja kod osoba na samrti i njihove rodbine. Neprihva}anje Kad se bolesniku koji je na samrti saop}i dijagnoza ili kada on sam, korak po korak, otkrije istinu o svom stanju, on proživljava fazu šoka koju karakterizira odbijanje. Bolesnik reagira stvaranjem iluzije o zdravlju i misli da se osje}a dobro. „Mora da je lije~nik pogriješio. Ne, ovo ne može imati nikakve veze sa mnom! Ma, ne meni, to je nemogu}e.“ Ova reakcija mu pomaže savladati šok i sebe postepeno pripremiti za predstoje}i kraj. U kasnijem stadiju, ovaj otpor zamjenjuje se potiskivanjem osje}anja. Tada bolesnik govori o svom zdravlju i bolesti, smrti i besmrtnosti, kao da on, kada su u pitanju osje}aji, nema veze sa tim. Poput osobe koja je na samrti i obitelj doživi šok. Obitelj uvi|a prazninu vlastitih rije~i, shva}a koliko su njena o~ekivanja nerealna i koliko i sami teže da zatvore o~i pred smr}u. Oni, tako|er, podliježu neprihva}anju i prepuštaju se potrebi izbjegavanja stvarnosti. ^ak i kada se osoba koja je na samrti pomiri s realnoš}u, 176 Umiranje – dio života ~esto je obitelj i tada pori~e. Umiru}e osobe povremeno prihva}aju ovakvo ponašanje obitelji i u njenom prisustvu ponašaju se kao da ne prihva}aju stvarnost, iako su ve} svjesno zapo~ele proces suo~avanja s realnoš}u. Pojedinci svoj prvi susret s umiru}im bolesnikom savladavaju jedino uz poricanje nastupaju}e smrti. Tako|er, mogu}e je da kod obitelji nastupi osje}aj ljutnje i bijesa, jer je umiru}i napušta te mogu nastati osje}aji krivnje, zbog kojih rodbina postaje svjesna svih propusta u njihovom odnosu. Ova iskustva pokazuju koliko je važno da se oni koji pružaju potporu i koji žele biti uz umiru}eg, suo~e s vlastitom smr}u i prolaznoš}u života. Izbijaju}e emocije Nakon faze neprihva}anja slijedi emocionalna faza. Umiru}eg savladava bujica osje}anja. U njemu se javlja bijes i ljutnja. „Zašto se to moralo dogoditi baš meni?“ Ovaj bijes se može usmjeriti prema obitelji, lije~niku, medicinskoj sestri, sve}eniku ili Bogu. Ljutnja i bijes, naro~ito, buknu zbog malih povoda i ~esto nisu osobne prirode. Me|utim, osoba na samrti ~esto nije u stanju iskazati svoje emocije, jer je u tome sprje~avaju vanjski i unutarnji „mehanizmi zaštite“, kao što su: osobe koje pružaju oslonac ne žele sebi dopustiti negativna osje}anja jer daju prednost ljubaznom bolesniku. S druge strane, osobe na samrti izgra|uju unutarnje barijere, koje su vezane za iskazivanje njihovih negativnih osje}anja. Oni sami sebi „ne dozvoljavaju“ iskazivanje ljutnje i bijesa. U ovoj fazi najteže je onim osobama koje pružaju oslonac koji izljeve bijesa umiru}eg doživljavaju osobno. Ukoliko oni pitanje „Zašto se to moralo dogoditi meni?“ ne shvate kao izraz straha i patnje, tragat }e za odgovorom, kojeg, zapravo, ne mogu pružiti. Tada se, umjesto pažljivog slušanja, javljaju mnoge rije~i, koje možda u svojoj nuždi, ne dopiru do umiru}eg i koje ga eventualno sprje~avaju u iskazivanju osje}anja. Ukoliko se osoba koja pruža podršku suviše uživi u osje}anja umiru}eg, 177 Pratnja umiru}em kod ku}e tako da skoro ne može održavati distancu tad }e još više poja~ati emocionalnu turbulenciju bolesnika. U ovoj fazi umiru}i trebaju takvu osobu koja }e biti spremna saslušati ih i ponekad prihvatiti njihov bezrazložni bijes. Osobe koje pružaju oslonac znaju da umiru}ima potiskivanje ljutnje ne pomaže. Obitelj koja razumije svoja i osje}aje bolesnika može zaista pomo}i. Pregovaranje o preživljavanju Sljede}a faza može se opisati kao pregovaranje. Kao što dijete nakon odbijene molbe, na po~etku ljutito protestira, a kasnije odbijanje nastoji zaobi}i spretnim manevrom, tako i umiru}i može pregovarati sa Bogom o produžetku života. Oni, obi~no, kao zamjenu za život, kao nagradu, nude osnivanje neke fondacije, hodo~aš}e ili neko obe}anje. U svakom slu~aju, ovakva vrsta pregovora je ljudska i normalna. Kao što se i za umiru}eg ova faza pregovaranja može završiti bezuspješno, tako i poneke osobe koje su potpora bolesniku, otkrivaju svoj vlastiti neuspjeh. Svoje odgovore smatraju neprimjerenim, ne samo za umiru}u osobu, ve} i za same sebe. Ukoliko ~lan obitelji postane dio pregovora umiru}eg, doveden je u opasnost da pove}a iluzije bolesnika. Depresija, nada Progresivan tok bolesti pokazuje umiru}em, u kojem stanju se nalazi. Na tu spoznaju on može reagirati realisti~nom nadom ili, pak, o~ajanjem. Nada se ne odnosi samo na poboljšanje ili ozdravljenje, ve} i na umiranje i nastavak života i nakon smrti. Tada je rije~ o pitanjima, kao što su: odricanje nastavka života, po svaku cijenu; izgledi o prestanku bola ili mogu}nosti da trenutku umiranja prisustvuje i neka druga osoba. Ukoliko osoba koja je na samrti svoje beznadežno pregovaranje doživi kao kapitulaciju, ne preostaje joj ni jedna druga reakcija osim o~ajanja te se o~ituju simptomi depresije. Depresija se javlja u dva oblika. Prvi oblik je 178 Umiranje – dio života reakcija na neizlje~ivost bolesti, na nemogu}nost ispravljanja napravljenih grešaka i nemogu}nost ispunjavanja obiteljskih i drugih obveza. Pritom umiru}a osoba ima mnogo toga saop}iti, poru~iti i razjasniti. Druga vrsta depresije nastaje uslijed prijetnje gubitka života i voljenih osoba. Ona služi kao priprema za kona~no prihva}anje smrti. Obi~no se odvija vrlo tiho. U ovoj fazi se i osoba koja pruža potporu bolesniku mora suo~iti sa vlastitim strahovima, jer osoba na samrti treba nekoga tko }e biti uz nju i tko je ne}e ostaviti. ^lan obitelji može pomo}i pri rješavanju obiteljskih problema, kao i u testamentnom rješavanju ekonomskih i financijskih pitanja. Taj ~lan u ovom periodu se mora pripremiti i na pitanja o smislu života, kao i na vjerske potrebe. Na kraju, ali ne i manje bitno, potrebno je da njegovatelj osjeti, da li i na koji na~in umiru}i želi iskazati svoj odnos prema Bogu. Na primjer, putem molitve, pri~esti, odnosno, u sv. Misi. Prihva}anje i oproštaj U ovoj fazi umiru}a osoba obi~no je umorna i slaba. Ukoliko je imala priliku izraziti osje}aje i tugu, kod nje ja~a potreba za mirom i snom. Umiru}i je postigao odre|eni mir i spokoj te usmjerio interes ka sebi i bližnjima. Shva}anje vlastitog kraja vezano je za spremnost prihva}anja vlastite smrti. Rastati se ne mora jedino umiru}i, ve} i ~lan obitelji. Njegov zadatak je prihva}anje smrti, svjesno rastajanje, u~enje da živi sa gubitkom i „ponovno vra}anje vlastitom životu“. n Obratiti pažnju Umiranje i tugovanje se ne odvijaju uvijek po opisanom redoslijedu. Pojedine faze se mogu proživjeti nekoliko puta, a neke nikada. Opis ovih faza služi kao orijentir, u cilju shva}anja vlastitih, ali i osje}anja osobe koja je na samrti. 179 Pratnja umiru}em kod ku}e Oslonac u umiranju Mnogim ljudima najteži zadatak predstavlja pružanje pomo}i umiru}em. ^ovjek bi trebao, smrtnom bolesniku, pokušati pažljivom njegom olakšati umiranje, te na principu humanosti pružiti potporu. Ne postoji nikakav recept koji odre|uje na koji na~in biti oslonac umiru}em. Prije svega, važno je tu osobu ne prepustiti samu sebi, savladati vlastitu bespomo}nost i strah te ostati pored umiru}eg, ako on to želi. Ukoliko se uspije pridobiti pozitivan stav o smrti, tada prisustvo ~lanova obitelji može predstavljati odlu~uju}u pomo}, ne samo za bolesnika, nego i za obitelj samu. Istina na bolesni~koj postelji Raspitivanjima o istini bolesnik traži odgovore na pitanja koja su u vezi sa njegovim sadašnjim i budu}im zdravstvenim stanjem. Kako bi mogao govoriti o vlastitim strahovima, neophodno je da pored sebe ima osobe koje mu žele pružiti potporu. ^lanovi obitelji, tako|er, su suo~eni s ovim pitanjima, te je i njima, kao i umiru}em, neophodna podrška medicinskih sestara, lije~nika, i dušebrižnika. n Primjer Sve}enik posje}uje teškog bolesnika u bolnici. Pri tome dolazi do sljede}eg razgovora: „Gospodine sve}eni~e, znam da sam bolestan, ali moram znati i koliko sam bolestan? Ovdje mi nitko ne daje iskren odgovor. Ukoliko moram umrijeti, onda to želim znati. Ova neizvjesnost je grozna. Vi mi ne}ete lagati, gospodine sve}eni~e?“ Sve}enik je odgovorio: „Da, Vi ste vrlo bolesni. Znam koliko Vam je važan odgovor. O tome }u razgovarati s nadležnim lije~nikom“. Sve}enik je lije~nika izvijestio o svom razgovoru s bolesnikom. Lije~nik je razmišljaju}i utvrdio: „Bilo bi bolje kad bismo zajedno razgovarali sa pacijentom“. 180 Umiranje – dio života Na bolesni~koj postelji lije~nik je otvoreno govorio o razgovoru sa sve}enikom i o pitanjima koje je bolesnik postavio. Onda je rekao: „Sa Vama nisam detaljno govorio o Vašim izgledima, jer u vezi s Vašom boleš}u postoje razli~ite stvari, koje mi nisu jasne. Vi imate tešku upalu bubrega koja dosad nije reagirala na standardne lijekove. Me|utim, Vaša krvna slika je u redu, Vaše srce dobro savladava dodatni napor. Ali, uvijek može do}i do nepredvi|enih stvari koje djeluju u ovom ili onom pravcu. Ovu infekciju mi lije~imo na najbolji mogu}i na~in. Sada sam Vam rekao sve što znam. Ukoliko utvrdim daljnje promjene u Vašem tjelesnom stanju ja }u Vas informirati. Pitajte me i ja }u Vam iskreno odgovoriti.“ Nakon što je lije~nik otišao, bolesnik je rekao Sve}eniku: „Olakšanje je znati kako stvari stoje. Strašno je kada ~ovjek to ne zna, samo leži i sve vrijeme o tome razmišlja. Valjda ~ovjek ima pravo znati što mu se dogaša!“ Stanje bolesnika se poboljšalo. Otvorenost razgovora otklonila je njegove strahove. Tok razgovora pokazuje spremnost sudionika da se ophode s istinom koja bolesnika rastere}uje, iako su pitanja koja je on na po~etku postavio ostala neodgovorena. S druge strane, treba razmisliti o ~injenici da direktna izjava o stvarnom stanju bolesnika može dovesti do kolapsa njegove životne volje. n Primjer U svom romanu „Smrt Ivana Ilji~a“, Lav Tolstoj opisuje lažnu nadu na sljede}i na~in. „Glavna patnja Ivana Ili~a bila je laž...to što nitko nije želio priznati, ono što su svi znali i što je i on sam znao, da su ga o njegovom užasnom stanju željeli obmanuti lažima i natjerati ga da u njima sudjeluje...I tako je na rubu ponora morao živjeti sam, bez ijedne osobe, koja bi ga shvatila i sažalijevala“. 181 Pratnja umiru}em kod ku}e Istina na bolesni~koj postelji ima mnogo lica. Ona se ne zaustavlja na saop}enju dijagnoze ili prognoze bolesti, ve} uklju~uje i razgovor o egzistencijalnim pitanjima. Pod ovakvim okolnostima istina ne smije potpuno izbrisati svaki tra~ak nade. Istina i nada ne isklju~uju jedna drugu. Prate}a njega Mjere njege U skladu s mogu}nostima, treba se održavati dnevni ritam. Bolesnik ne smije ste}i dojam da je ve} „otpisan“. S druge strane, od njega se ne smije neopravdano zahtijevati kruto pridržavanje dnevnog ritma. Umiru}em je sobna temperatura od velike važnosti, zato što se njegovo oslabljeno tijelo ne može dovoljno prilagoditi temperaturi okoline. Kod bolesnika koji nisu pri svijesti temperatura sobe bi trebala biti iznad standardne temperature. Kod umiru}ih s visokom tjelesnom temperaturom, temperatura prostorije bi trebala biti niža. Prilikom tretmana njege tijela, svaki pokret je potrebno pažljivo provesti. Ukoliko je kod umiru}eg otežano unošenje hrane i te~nosti u organizam, i ukoliko pritom pretežno diše na usta, usna šupljina se mora zaštititi od isušivanja. Kod stvaranja krasti i šlajma, sluznica se mora redovno vlažiti. Potrebno je usne dodatno njegovati balzamom. Umiru}ima koji nisu pri svijesti najbolje je izvaditi zubnu protezu. Nos se treba održavati ~istim, kako bi se omogu}ilo nesmetano disanje, a eventualno se nosna sluznica može njegovati balzamom. O~i se trebaju ~uvati od isušivanja jer se o~ne jabu~ice zbog izostanka treptaja nedovoljno vlaže. U tom slu~aju se kapi za o~i trebaju ukapati u sluznicu oka. Smanjivanje bola Bolovi kod umiru}eg veoma ~esto utje~u na subjektivni doživljaj zdravstvenog stanja. Oni utje~u na spav182 Umiranje – dio života anje, unošenje hrane, pokretljivost te mogu}nost govora. Iako se bol ne može u potpunosti sprije~iti, umiru}im bi se trebala, što je mogu}e više, olakšati. Upotrebom ciljane terapije protiv boli, lije~nik je u mogu}nosti uvelike umanjiti bol bolesnika. Psihi~ka podrška Ponekad duševna patnja može biti ~ak i gora od fizi~ke boli. Zbog toga, sastavni dio njege ~ini i olakšanje duševne patnje, na najbolji mogu}i na~in. To podrazumijeva posve}ivanje posebne vrste pažnje bolesniku. Treba obratiti pažnju na ~injenicu da umiru}i i pored prividne apati~nosti, još uvijek može ~uti i osjetiti. Zato, s njim treba razgovarati mirno, ali bez šaputanja u njegovom prisustvu. Dodirima i gestama pažnje, ~lanovi obitelji umiru}em pokazuju da su uz njega. Bolesniku se može pomo}i i puštanjem njemu neke drage glazbe, pjesmama, pri~ama i molitvama. U vezi s tim, potrebno je razmisliti i o uklju~ivanju duhovnika, koji }e prema želji umiru}eg, razgovarati i moliti se s njim i koji }e mu poklanjati sakramente. Položaj tijela Naro~ito kod umiru}ih bolesnika postoji opasnost nastanka dekubitusa te opasnost da se iz njega razvije upala plu}a. Da bi se to izbjeglo, ~esto, može pomo}i odgovaraju}i ležaj. Ležanje pod kutom od 30 stupnjeva donosi rastere}enje. Kod otežanog disanja podizanje gornjeg dijela tijela olakšava ovaj proces. Prehrana Kod umiru}ih bolesnika apetit se naglo smanjuje ili ga skoro nema. Nedostatak apetita kod umiru}eg naro~ito teško podnose ~lanovi obitelji. Me|utim, želje umiru}eg su mjerodavne za prehranu. On se nikada ne smije prisiljavati da jede ili pije. ^ak i izvan uobi~ajenih obroka, umiru}em se trebaju ponuditi i spremiti željena hrana i pi}e. 183 Pratnja umiru}em kod ku}e Ukoliko bolesnik nije u stanju uzimati te~nost, ona mu se treba davati na žli~icu. Me|utim, ukoliko bolesnik ne može gutati, u tom slu~aju mu treba pokvasiti jezik i usne, dok se kod bolesnika s visokom tjelesnom temperaturom, radi osvježenja, na jezik stavljaju komadi}i zale|ene te~nosti, npr. ~aj ili vino pomiješano sa vodom. San San predstavlja oporavak. Ukoliko se ritam spavanja poremeti, bolesniku se trebaju omogu}iti primjerene faze sna i odmora. Ponekad je ~ak i nekoliko minuta sna okrepljuju}e. Krš}ansko umiranje Umiranje s vjerom ^ak i oni ljudi koji nisu naro~ito religiozni, u procesu umiranja imaju religiozne i spiritualne potrebe. ^lanovi obitelji ne bi trebali izbjegavati ovu temu, ve} je koristiti kao priliku u savladavanju životnih poteško}a. U svetim crkvenim sakramentima umiru}i i ~lanovi njegove obitelji mogu iskusiti ja~anje i utjehu. U tome se ogleda i zadatak krš}anske crkve, davati spas i biti uz ljude tokom njihovih iskušenja i kriza. Blagovremeni kontakt s duhovnikom ~esto je od pomo}i. Kao što ~ovjek ima pravo na pomo} tokom života, tako ima pravo i na oslonac na samrti. Obje vrste pomo}i, zapravo, su identi~ne, barem kad su u pitanju motivacija i postavljanje cilja. Pomo} tokom života i oslonac u samrti, žele voditi ljude k osobnom završetku. ^lan obitelji treba biti uz umiru}eg i u posljednjoj, napornoj stazi njegovog životnog puta. Iz tog razloga danas se više preferira pojam „oslonac u samrti“ ili „potpora u samrti“ i na taj na~in se svjesno ogra|uje od pojma 184 Kr{}ansko umiranje „aktivna pomo} u samrti“ (eutanazija). Umiranje ima svoje vlastito dostojanstvo. U takvoj situaciji niko ne smije od ~ovjeka napraviti predmet psihi~kog eksperimenta ili medicinske manipulacije. Prepustiti prirodi da ide svojim tokom dozvoljeno je i moralno, kad mjere pomo}i u cilju održanja života, prema humanom mišljenju, postaju besmislene, ali ovo isklju~uje svjesno prouzrokovanje smrti (eutanaziju). Svaki ~ovjek ima pravo na svoje vlastito umiranje. Bilo bi neprimjereno kad bi se putem nerazborite, okrutne ili ~ak fanati~ne nametljivosti, umiru}em želio favorizirati odre|eni model umiranja, na primjer, odre|eni obredi ili postupci, sakramenti i molitve. Postoji više puteva k ljudskom završetku. Krš}ani se posve}uju umiru}em i pružaju mu podršku do kraja. Ovo je u skladu s vjerom u Božja djela koja su prisutna u svakom ljudskom životu. Pravu na pomo} tokom života i na samrti odgovara i obveza pružanja primjerene pomo}i umiru}em. Ovu potrebu treba ispuniti svatko i za svakog. Umiranje može predstavljati stanje najteže sumnje i kriza, od sumnje u Božju dobrotu pa do istupanja iz vjere. Tada se javlja osje}aj nezbrinutosti u svim životnim podru~jima i pitanja o smislu života. Neprimjereno bi bilo da ~ovjek želi imati gotova rješenja pri ruci. Bolje je, zajedno sa umiru}im, tragati za odgovorima. Ukoliko umire nama neka posebno bliska osoba, tada se ~esto na|emo pred ve}im unutarnjim sukobima, nego i sam umiru}i. Nerijetke su situacije u kojima nam umiru}i iza|e u susret i pruži pomo}. Govori se o nesvijesti informacije. Veliki broj osoba koje pružaju podršku bolesniku, žele umiru}eg držati u iluziji da mu nije tako loše, sve do posljednjeg trenutka. ^lanovi obitelji, njegovatelji, prijatelji, a ~esto i duhovnici okružuju umiru}eg zapanjuju}om solidarnoš}u u laži i eventualno ga varaju i po pitanju njegove posljednje odluke te ga na taj na~in guraju u neizvjesnost i usamljenost. Ho}e li istina biti izre~ena, kad i gdje }e biti 185 Pratnja umiru}em kod ku}e objavljena, tko }e je priop}iti, individualno je i razli~ito. Op}enito, poznavanje istine smiruje umiru}eg. Potrebno je obratiti pažnju na atmosferu koja vlada u stanu, a naro~ito u sobi umiru}eg. Mora se napraviti sve što }e pomo}i umiru}em, što }e mu olakšati smrt i što mu je primjereno. Neki bolesnici na kraju života žele biti sami, dok drugi priželjkuju stalno prisustvo obitelji, rodbine i prijatelja. Neki ho}e da se pored njih obavlja molitva, a drugi svaku glasnu rije~ osje}aju kao smetnju. Briga o ~lanovima obitelji i o prijateljima je tako|er jedan dio potpore u umiranju. Govori se o „tugovanju“, o zajedni~kom proživljavanju rastanka. Ohrabrenje se može pružiti dostojanstveno organiziranom sahranom, kao i od strane zajednice, brigom prema ožaloš}enima na bogoslužju, sahrani ili za vrijeme posjete. n Obratiti pa`nju Aktivna pomo} u umiranju, druk~ije nazvano „ubijanje po zahtjevu“, je ciljano ubijanje odre|enog ~ovjeka davanjem injekcije ili infuzije koja izaziva smrt. Aktivna pomo} u umiranju je u skladu s važe}im zakonima pravno te po shva}anju crkve i moralno nedozvoljena. Sigurnost u napuštenosti U procesu umiranja postaje posebno jasno koliko ~ovjek zapravo treba pažnju drugih osoba. Umiru}i žude za sigurnoš}u. Umiranje je težak proces jer predstavlja prekid veze sa drugim ljudima. Samrtnik se odvaja od bliskih ljudi te gubi bližnjeg svog i samog sebe. ^esto je od velike pomo}i kada se umiru}em da osje}aj, da je, i pored ~injenice da ga umiranje tjera na rub napuštenosti, i dalje voljen. Solidarnost predstavlja tako|er ~est vid pomo}i, iako se ona na kraju ne može izraziti rije~ima, ve} samo prisutnoš}u. Kad se zajedni~ki traga za pi186 Kr{}ansko umiranje tanjima o smislu života, patnji i smrti, tada ljubav i posve}enost posebno dolaze do izražaja. Opasno je pokušavati riješiti ili objasniti zagonetke o smrti, a na koje ~ovjek nije u mogu}nosti prona}i odgovor. Biblija obi~no najprodornije govori o smrti kada upu}uje na smrtni krik Isusa, koji izgleda kao da je ostao bez odgovora. Umiranje Isusa je zbog toga najvjerodostojniji odgovor na pitanje o umiranju i smrti, jer ne nudi rješenje zagonetke o smrti te uskra}uje brze odgovore. U svom umiranju Isus se nije obratio onima koji su sa rije~ima ljubavi i znakovima zajedništva bili uz njega, ve} onima koji u svom umiranju nisu mogli vidjeti smisao. U napuštenosti svog umiranja povjerio se Božjoj ljubavi: „Moj Bože, zbog ~ega si me napustio?“ Ovaj Bog ga nije napustio. O vlastitom umiranju se ne može više saznati od onoga što krš}anin zna o životu i umiranju Isusa. Isus je umro, razapet na križu, vo|en Božjom voljom. Sa Bogom je ~ak i tad bio sjedinjen, kad je izgledalo da ovaj šuti. Zbog njega, okrutna stvarnost umiranja nije postala prikrivena, ali postala je podnošljiva, jer se umiranjem sudjeluje u napuštenosti Isusa. Tada ~ovjek nije prepušten sam sebi, ve} pronalazi, u nadi i uvjerenju za vlastitim uskrsnu}em, sigurnost u Bogu. n Zadatak Pro~itajte tekst u Bibliji (Mojsije 32, 25-30) te razmišljanja Th. Glasera o biblijskoj pri~i borbe Jakoba sa Bogom. Razmislite o tome, kako se oni, koji se osje}aju bliski Bogu, u teškim situacijama, okrenu protiv njega, s njim se “bore”, i upravo na taj na~in saznaju, da je Bog uz njih. Borba sa Bogom “Kad osta Jakob sam, tada se jedan ~ovjek rvaše s njim do zore. I kad vidje da ga ne može savladati, udari ga po zglavku i stegnu, te se Jakobu iš~aši stegno iz zglavka, kad se ~ovjek rvaše s njim. Pa onda re~e: „Pusti me, 187 Pratnja umiru}em kod ku}e zora je!“ A Jakob mu re~e: „Ne}u te pustiti dokle me ne blagosloviš.“ A ~ovjek mu re~e : „Kako ti je ime?“ A on odgovori: „Jakob“. Tada mu re~e: „Odsad se ne}eš više zvati Jakob, nego Izrail; jer si se juna~ki borio i s Bogom i s ljudima, i odolio si.“ A Jakob zapita i re~e: „Reci mi kako je tebi ime!“ A on odgovori: Što me pitaš kako mi je ime? I blagoslovi ga ondje.“ (Mojsije 32, 25-30) U ovoj tajanstvenoj pripovijetci radi se o stvarnom rvanju sa Bogom, u kome Jakob na po~etku djeluje mo}niji. Kada je prepoznao natprirodni karakter protivnika, on iznudi njegov blagoslov. Tekst, me|utim, izbjegava navo|enje Božjeg imena i nepoznati napada~ se protivio da otkrije svoje ime. Meditacija Na pograni~noj rijeci Jakob se rva s nepoznatim ~ovjekom. Budu}i praotac upušta se u no}nu borbu na život i smrt. Povrije|enog kuka, drže}i ~vrsto svog protivnika, te pun slutnje, ~eznutljivo, borbeno i prkosno re~e: “Ne}u te pustiti dok me ne blagosloviš“. Neznanac tad otkri svoj inkognito – on je Bog. Jakob se rvao sa Bogom. Šepaju}i, ali ipak blagoslovljen odlazi svojim putem. Iznad njega sunce izlazi. Jakob zahvalno utvrdi, da je licem u lice vidio Boga i da je i pored toga živ. Svako malo doživimo i pretrpimo vlastite granice. Spoznajemo vlastitu granicu sposobnosti optere}enja i izdržljivosti. Starost i bolest, gorke su granice koje ~esto proživljavamo napušteni od svih. Svi se mi bojimo naše posljednje granice – smrti. Na granicama ~ovjek može postati ja~i ili pobje}i; na granicama ~ovjek biva ranjen ili ubijen; na granicama se proklinje, ali i daje blagoslov; na granicama ~ovjek može rasti i postati zreliji. Dakle, ne postoje samo granice rasta, ve} postoji i rast na granici, u borbi sa Bogom. Ukoliko u grani~nim situacijama ne vidimo dalje od sebe, tada je korisno pogledati iza sebe. Jakob je ve} imao 188 Kr{}ansko umiranje Božji blagoslov. Zahvalno možemo utvrditi, da smo ve} višestruko blagoslovljeni materijalnim dobrima, kruhom i vinom svetog objeda, biblijskom rije~ju, blagoslovljeni znakom križa na našem krštenju, na svakom bogoslužju. Zahvalno možemo re}i: „Ne puštamo te, jer ti si taj, koji nas je blagoslovio.“ Zahvalnost za blagoslovljenu prošlost, na granici, osvjetljuje tamnu sadašnjost. Na granicama nam Bog postavlja zagonetke te nam i sam može postati zagonetkom, sakriven kao iza neke strane, nepoznate maske. Mi se ~esto ne možemo moliti: „Neka bude tvoja volja.“ Bore}i se s Bogom pitamo i žalimo se: „Zašto?“. Umjesto poniznosti, strpljenja i pokornosti javljaju se srdžba, protivljenje i prkos. ^esto nam, bore}i se s Bogom, samo preostaje, da mu se žalimo i protivimo, da ga propitujemo i optužujemo. Ovo može biti posljednja mogu}nost održavanja kontakta s Bogom, suprotno, možemo, zajedno sa svim što smo ina~e izgubili, izgubiti i njega. A to bi bio najve}i gubitak. I sam Krist se, na granici svoje smrti, borio s Ocem: „Moj Bože, moj Bože, zbog ~ega si me napustio?“. Tek nakon toga on je mogao biti blagoslovljen. „O~e, tvojim rukama prepuštam svoj duh.“ Bog ho}e da bude zadužen jednim prkosnim „ipak“, kao što ga je nekad Jakob zadužio: «Ne}u te pustiti dok me ne blagosloviš.» Boga vezujemo tako što gledamo u ~ovjeka koji visi prikovan na križ. On je blagoslov. U njemu se rješavaju sve zagonetke. U njemu skriveni Bog otkriva svoju masku. U njemu kuca srce Božje, srce bezgrani~ne ljubavi, koja i uslijed patnje misli dobro s nama. I pored svega, što nas ograni~ava, što nam ide na živce, pobije|eni i ranjeni, smo blagoslovljeni i vidimo njegovo lice kako sja iznad nas. Blagoslovljenim nam izlazi sunce, „sunce koje nam se smiješi, to je Isus Krist.“ Blagoslovljeni, s one strane posljednje granice, naslu}ujemo jutarnje blještavilo vje~nosti. (Th. Glaser) 189 Pratnja umiru}em kod ku}e Religiozna pomo} umiru}em Krš}ani vjeruju u biblijsko u~enje, da je Bog za svakog ~ovjeka tu i da ide sa njim kroz život. On je pratnja svakom ~ovjeku, bilo da se radi o vjerniku, manjem vjerniku ili nevjerniku, tako|er i u besvjesnoj smrti. Obe}anje Boga, da bude uz svakog ~ovjeka, kako u životu tako i u smrti, daje umiru}em vjerniku snagu i osje}aj uvjerenosti da }e izdržati strah i patnju i roditi se ponovno s Isusom. „Ili ne znate da svi mi koji se krstimo u Isusa Krista, u smrt njegovu krstimo se? Tako se s njim pogrebosmo krštenjem u smrt da kao što usta Krist iz mrtvih slavom o~evom, tako i mi u novom životu da hodimo. Jer kad smo jednaki s njim jednakom smr}u, nit }emo i uskrsnu}em.“ (Rimljanima 6,3-5) Ova poruka o Božjoj pratnji treba se, putem oslonca i njege, prenijeti umiru}em vjerniku. Bliskoš}u osobe koja joj predstavlja oslonac, umiru}i može predosjetiti skrivenu blizinu Božje pratnje, te u svojoj nesvijesti, povjeriti se Bogu. Zbog toga, pružanje religiozne potpore umiru}em, putem molitvi i sakramentalne pomo}i, predstavlja poseban zadatak za ~lanove obitelji i pratioce. Pokret hospicija Rije~ hospicij izvedena je iz latinske rije~i „hospitium“ i zna~i „stanica gostoprimstva“. Ve} u srednjem vijeku su hospiciji, koji su vo|eni od strane reda ~asnih sestara, preuzeli zadatak biti „gostionice za hodo~asnike, putnike i bolesnike“. Za srednjovjekovno-krš}ansko obilježeni izraz hospicij veže se potreba za osobnom potporom, brižnom njegom kao i za o~ekivanje intenzivnog nastojanja u pogledu smanjenja boli te za utješnu blizinu za vrijeme žalosti. Ova ideja se ponovno ra|a pokretom hospicija. Ona nastoji humanizirati umiranje u našem 190 Umiranje i smrt društvu, to zna~i, zalaže se za umiranje u dostojanstvu. Ovaj pokret podrazumijeva „hospicij“ kao koncept za pratnju teških bolesnika, umiru}ih, te njihovih ~lanova obitelji. Ova ideja isklju~uje eutanaziju (svjesno izazivanje smrti). Ona, prije, omogu}ava i zahtijeva, potporu, te iscrpljivanje svih mogu}nosti medicinske terapije, koja nužno ne mora ograni~avati svijest. Time, ideja o hospicijima, predstavlja stalnu perspektivu pratnje umiru}ima i ~lanovima njihove obitelji, odnosno prijateljima, gdje god da ~ovjek umre ili gdje god se za umrlim tuguje: kod ku}e, u stara~kim domovima, u bolnici, u stacionarnom hospiciju. Ova ideja živi od snage nade za ispunjenjem smisla života i smrti, od osobne spremnosti za pružanjem potpore umiru}ima i njihovim bližnjima, kao i od zajedni~kog djelovanja svih osoba koje su direktno ili indirektno pogo|ene umiranjem ili smr}u neke osobe. Time se misao o hospiciju – iako s razli~itim na~inima akcije i kooperacije – poklapa sa uspješnim zajedni~kim djelovanjem teškog bolesnika ili umiru}eg, njegovih ~lanova obitelji i prijatelja, lije~nika i njegovatelja, kao i duhovnika, psihologa i volontera. Hospicijske grupe, koje su obi~no osnivane u župama, ~ine osnovu hospicijskog pokreta. Hospicijski volonterski pomo}nici pružaju potporu teškim bolesnicima i umiru}im osobama kod ku}e, u stara~kim domovima, te u bolnici. Oni pružaju potporu i na taj na~in rastere}uju ~lanove obitelji. Umiranje i smrt Bliska smrt ^ak i za dane i sate pred samu smrt, nudi se pojedina~ni opis tjelesnih procesa i psihi~kog ponašanja umiru}eg. Životne funkcije kao što su puls, disanje i 191 Pratnja umiru}em kod ku}e tjelesna temperatura mogu se promijeniti. Na primjer: n puls postaje slabiji i skoro neopipljiv n krvni pritisak se snižava n disanje postaje kratko i neredovno (Cheyne-Stokes-disanje). Ponekad se može promatrati duboko ravnomjerno disanje s pauzama u disanju (Biot disanje). n promijenjeni ritam u disanju umiru}eg ~esto uplaši ~lanove obitelji. Ponekad je uo~ljivo da umiru}i koji su u prethodnom periodu bili nemirni neposredno postanu mirniji i obrnuto, da kod prethodno mirnijih bolesnika, nastupi nemir, koji se o~ituje besciljnim pokretima ruku, nogu i glave. I pored nepromijenjene savjesne i pažljive njege kože, ponekad se, na ugroženim dijelovima tijela, mogu javiti plikovi i po~etni dekubitus. Mogu}i znakovi bliske smrti su: n otvorene ili poluotvorene o~i, zamu}en ili uko~en pogled sa slabom reakcijom pupila, n otvorena usta, n ruke i noge postaju hladne, pomodrjela boja kože ukazuje na nedostatak kisika; donji dio tijela, le|a, noge, pete kao i ruke i noge postaju tamne, n skoro neopipljiv puls, n apati~nost u pogledu na okolinu; osjet i ~ulo sluha su i tada jako izraženi. Opskrba pokojnika Smrt se može prepoznati po znakovima smrti kao što su prestanak disanja, prestanak rada srca, izostanak pulsa, mrtva~ko bljedilo i pad tjelesne temperature (ispod 36 stupnjeva C). Sigurni znakovi smrti su mrtva~ka uko~enost (nastupanje ca. 1 sat nakon smrti) i mrtva~ke mrlje. 192 Umiranje i smrt Bilo bi dobro, zbog mrtva~ke uko~enosti, pokojnika brzo zbrinuti: zatvoriti o~i pokojnika. Ukoliko se o~ni kapci ne mogu zatvoriti, potrebno je nakratko staviti mokru vaticu na o~i. Kako bi usta ostala zatvorena, neophodno je donju vilicu poduprijeti sa savijenom krpom ili je zavezati. Dalje se pokojnik treba oprati, obu}i, smjestiti ravno i nakititi. Sudjelovanje ~lanova obitelji u zbrinjavanju pokojnika može pomo}i u procesu tugovanja. Odluka o pružanju pomo}i od strane drugih osoba prepuštena je ~lanovima obitelji. Pored tugovanja, rodbina pokojnika suo~ava se i s bespomo}noš}u, koja se prije svega odražava na obavljanje neophodnih formalnosti. ^lanovi obitelji bi trebali zajedni~ki razmisliti, ho}e li obavljanje ovih zadataka prepustiti pogrebnom društvu, ili }e ih djelomi~no sami preuzeti. Ponekim ~lanovima obitelji ovo predstavlja važan dio u fazi tugovanja. Neophodno je brzo provesti sljede}e mjere: n Obavještavanje lije~nika: po mogu}nosti nužno je obavijestiti onog lije~nika koji je posljednji lije~io bolesnika. Ovaj }e utvrditi smrti i napisati smrtovnicu. n Obavještavanje mati~nog ureda: smrtni slu~aj se odmah mora prijaviti mati~nom uredu. Za prijavu mati~nom uredu neophodna su sljede}a svjedo~anstva: smrtovnica, rodni list/obiteljska rodoslovna knjiga, osobna iskaznica pokojnika. Mati~ni ured izdaje smrtni list. n Stupanje u kontakt s odre|enim pogrebnim društvom: Pogrebno društvo organizira ukop i po želji obavlja sve formalnosti (priprema osmrtnice, odre|ivanje termina sahrane i drugo). n Obavještavanje sve}enika, radi organiziranja sahrane i pogreba sa crkvene strane n Obavještavanje osiguravaju}eg društva. 193 Pratnja umiru}em kod ku}e n Obavještavanje poslodavca: od poslodavca se trebaju zahtijevati osobni dokumenti, dokaz o pla}enom porezu na pla}u, te dokaz o upla}enom mirovinskom osiguranju. Ukoliko je pokojnik bio umirovljenik, u tom slu~aju se o smrti mora obavijestiti nadležno institucija za mirovinsko osiguranje. n Tako|er se moraju obavijestiti i druge institucije: banka, osiguravaju}a ku}a za životno osiguranje, financijski ured, ostavinski sud, socijalna služba, osiguravaju}e ku}e (za dodatna osiguranja, osiguranje automobila i sli~no), župni ured. Treba obratiti pažnju na to, da se uz svaku obavijest priloži ovjerena kopija smrtnog lista. Bilo bi dobro, blagovremeno, sakupiti svu važnu dokumentaciju i držati je u mapi za dokumentaciju. Ova mapa bi trebala sadržavati: rodni list, vjen~ani list, obiteljsku rodoslovnu knjigu, ugovore o radu, svjedo~anstva; vrijednosne papire, kupovne ugovore, izvode iz zemljišne knjige, bankovne ra~une, štedne knjižice, oporuku; dokaz o mirovini; ugovore o osiguranju, najamne ugovore odnosno ugovore o zakupu. Umiranje i smrt Bez sumnje postoje i pretjerano raskošni pogrebi i grobovi. Ovo je ~esto izraz društvene prezentacije, a može biti i izraz pokajanja ili osje}anja krivice prema pokojniku. Obrnuto, odbijanjem organiziranja pogreba ili odbijanja njegovanja groba, može se pokazati da smrt i tuga nisu dozvoljeni ili da su ~lanovi obitelji ravnodušni. Dio procesa tugovanja je i aktivno sudjelovanje i organiziranje sahrane. Organiziranje crkvenog dijela pogreba zadatak je krš}anske zajednice. Njezino svjedo~anstvo vjere, zagovor, sudjelovanje u molitvi, pjevanje i misna molitva kao i preuzimanje usluga za vrijeme pogreba, jako je važna. Na sahrani umrlih ~lanova, krš}anska zajednica se prisje}a smrti i uskrsnu}a Isusa. Od prvi krš}anskih zajednica pa do danas, u krš}anskim crkvama daje se prednost sahranjivanju u odnosu na kremiranje, koje po stavu crkve dozvoljeno, ukoliko ono nije izraz poricanja vjere u uskrsnu}e. Pogreb i sahrana Dostojanstvena sahrana umrlog karakteristika je svake kulture. Pogreb i svi prate}i rituali ~ovjeku su važni, kako bi se bolje nosio sa smr}u i uz nju vezanim strahom. Grobovi su mjesta na kojima ljudi mogu tugovati. Primjerena sahrana može pomo}i u savladavanju tuge. Takav rastanak važna je pretpostavka za nastavak života nakon gubitka drage osobe. Za krš}ane sahrana ne zna~i samo privrženost prema umrlom i brigu za rodbinu koja je ostala iza pokojnika, ve} i izraz nade za uskrsnu}em umrlog. 194 195 Pratnja umiru}em kod ku}e n Sažetak n Umiranje je osoban doga|aj. Svaki ~ovjek mora i}i vlastitim putem do smrti. n Umiranje se odvija u odre|enom procesu, ~iji redoslijed nije za svakog isti. n Pri njezi umiru}eg treba se posebno obratiti pažnja na individualnu njegu, odre|enu terapiju protiv bolova, te na atmosferu sigurnosti. n Optere}enje i patnja vežu umiru}e i njihove pratioce. U ovim egzistencijalnim situacijama name}e se pitanje istine. n Umiru}i vjernik u svojoj “napuštenosti” može prona}i sigurnost samo u vjeri u Boga. n Religijska pomo}, umiru}em, može biti orijentir. n Uz proces tugovanja umiru}eg i njegovih ~lanova obitelji ide i rastanak, rješavanje “ljudskih” stvari kao i sahrana. n U multikulturnom društvu razlikuje se na~in života ljudi. Ovo je naro~ito obilježeno religijom, pogledom na svijet i kulturom. Iz toga nastaju odre|ene pomo}i i obveze, koje se ogledaju u potrebama umiru}eg. 196 197
© Copyright 2024 Paperzz