19. 10.2013. NEUROZNANSTVENI ASPEKTI KOMUNIKACIJE U MEDICINI prof.dr.sc. Veljko ĐorĎević, doc.dr.sc. Marijana Braš CEPAMET, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KOMUNIKACIJA S BOLESNIKOM • FUNDAMENTALNA VJEŠTINA NA PUTU DO USPJEŠNE DIJAGNOZE I LIJEČENJA TE USPOSTAVE ODNOSA S BOLESNIKOM; • Komunikacijske vještine su uz kliniĉki pregled, medicinsko znanje i rješavanje problema temeljne kompetencije liječnika; Odnos liječnik- pacijent - Komunikacija izmeĎu liječnika i bolesnika (koliko pacijent razumije, što očekuje i osjeca, uz našu podršku i empatiju) utječe na ishod liječenja; Komunikacija u više smjerova: a) bolesnik-zdravstveni profesionalac b) zdravstveni profesionalac – obitelj c) Zdravstveni tim (na odjelu, u PZZ) d) Zdravstveni tim – ostali zdravstveni profesionalci e) Zdravstveni profesionalci – javnost f) Zdravstveni profesionalci – osiguravajuća društva, farmaceutske kuće g) Zdravstveni profesionalci- udruge pacijenata h) Udruge pacijenata – javnost... Odnos danas i sutra? “… Obećavam Ti, učinit ću sve što je u mojoj moći, kako bih Te liječio načinom na koji bi TI želio biti liječen. Da bismo u tome uspjeli, moramo se uvažavati, poznavati, prihvaćati i vjerovati jedan drugome” 5 Neuroznanstveni aspekti komunikacije liječnika i bolesnika Što se dogaĎa u mozgu lijeĉnika i bolesnika tijekom komunikacije? - Biološki mehanizmi odnosa liječnika i bolesnika; - Evolucijski se razvila interakcija “bolesne osobe i onog koji pomaže u liječenju” u cilju pružanja psihološke i socijalne podrške bolesnima, slabima ili starima te za ublažavanje nelagode i patnje susretom s onim koji liječi - Razvoj psihoneuroendokrinoimunologije i neuroznanosti – mozak (odnos) ima vrlo aktivnu ulogu u terapijskom ishodu! Neuroznanstvena perspektiva komunikacije (F. Benedetti) Četiri ponašajna i biološka koraka u mozgu bolesnika: • Osjećaj kod osobe da je bolesna (procesi top-down, bottom up) • Osoba traži pomoć za smanjenje simptoma aktivirajući motivacijske mehanizme i mehanizme nagrade • Mehanizmi nade i povjerenja u mozgu bolesne osobe u kontaktu s liječnikom te mehanizmi empatije i suosjećanja u mozgu liječnika • Terapijski odnos pokreće mehanizme placeba (ili noceba) te očekivanja u mozgu bolesne osobe Mozak liječnika • Empatija – dijeljenje(prepoznavanje) emocionalnih osjećaja drugih i kognitivna perspektiva (zaključujemo o stanju druge osobe)- dvije regije u mozgu • Suosjećanje – dvije različite neuronalne mreže za socijalnu bol ili fizičku bol drugoga • Doktori zbog smanjenja distresa razvijaju mehanizme samokontrole, kako bi smanjili negativne emocije gledajući patnju bolesnika • Dobra interakcija doktora i bolesnika utječe na terapijski ishod i ona je osnova raznih placebo učinaka- važna komunikacija • Loša interakcija može utjecati na negativne ishode (nocebo) • U srži terapijskog ishoda i bilo koje psihološke pomoći je odnos terapeuta i pacijenta (važno povjerenje, vjerovanje, nada, motivacija, očekivanje, pozitivan pristup) • Razumijevanje bioloških mehanizama psiholoških djelovanja na mozak bolesnika tijekom komunikacije znači sve više spoznaja i o povezanosti mentalnih funkcija i raznih fizioloških funkcija Psihosocijalni kontekst tijekom liječenja- utjecaj na mozak i odgovor • • • • • • • • • • • • Osobna vjerovanja i očekivanja; Znanje medicine (o svojoj bolesti i sl.) Riječi i neverbalna komunikacija zdravstvenih profesionalaca Sjećanja na prijašnja liječenja Pogled na doktore, sestre, bolnicu, ordinaciju Izgled, boja i oblik pilula Miris tableta Okus tableta Mehanički ubod igle ili drugih ureĎaja Dodir medicinskim instrumentima Riječi drugih pacijenata ili drugih ljudi Zvuk medicinskih ureĎaja ..... • Komunikacija liječnika i bolesnika je oblik socijalne interakcije s ciljem brige o članovima društvene grupe, a time i zaštite bolesnog člana i cijele grupe od mogućih opasnosti i ozljeda • Odnos liječnik-bolesnik produkt je evolucije živčanog sustava i ponašanja, pa se sve više istražuje neuroznanstvenim i evolucijskim pristupom • Dobra komunikacija liječnika i bolesnika nije poželjna samo zato jer je “ljubaznost bolja od grubosti”, već ima koristan utjecaj na zdravlje i ishod lijeĉenja, dok loš odnos i komunikacija mogu utjecati negativno Ključne komponente kliničkih/komunikacijskih vještina • Temeljne vještine voĊenja medicinskog intervjua • Specifiĉni izazovi i pitanja u komunikaciji • Komunikacija s drugima ; • Profesionalne komunikacijske vještine – Drugi profesionalci – Prezentacijske vještine Specifiĉne teme i izazovi • • • • • • • • • • • • • Kulturalne i socijalne razlike Spol Suoĉavanje e emocijama bolesnika Komunikacija sa starima i djecom Priopćavanje loših vijesti Rasprava o prognozi i rizicima Seksualna pitanja Psihijatrijski intervju Telefonski intervju Pacijenti sa senzornim oštećenjima Pitanja vezana uz odluke na kraju života Obiteljski sastanak Promicanje zdravlja Što danas čini dobar medicinski intervju? • Nekoliko modela u svijetu • Najčešće se koristi model Calgary-Cambridge • Edukacija započinje od prve godine studija i helikalno se nadograĎuje kroz cjeloživotno učenje Vrste komunikacijskih vještina • vještine povezane sa sadržajem – ŠTO komuniciramo; • procesne vještine – KAKO komuniciramo? • perceptualne (opažajne) vještine– O ĈEMU RAZMIŠLJAMO I ŠTO OSJEĆAMO; Elementi prikupljanja kliničkih informacija Kako se komunicira? proces Otvoren Direktivan O čemu se raspravlja Sadržaj Što mislimo i osjećamo? Percepcija Biomedicinski Perspektiva bolesnika Kliničko rasuđivanje Osjećaji Model Calgary Cambridge Model Calgary-Cambridge – PROCESNE VJEŠTINE Izbor metode učenja Kognitivno uĉenje Predavanja Čitanje literature Demonstrature Seminari E-učenje Iskustveno uĉenje Audio/video zapisi Stvarni pacijenti Simulirani pacijenti Igranja uloga Osnaženi: Feedback, osvježavanje • Svi su djelatnici u zdravstvu prije svega ljudi, a ljudski je griješiti. • Samo edukacija nam može pomoći da manje griješimo. • Sve je u ljudskom odnosu! • Homo homini medicamentum est! • Čovjek je čovjeku lijek! “Biti zajedno je početak, ostati zajedno je napredak, raditi zajedno je uspjeh” Henry Ford