PDF Gljivarstvo - Automatika Ognjenović

AUTOMATIKA OGNJENOVIĆ d.o.o. , 10313 Graberje Ivanićko , Naftaplinska 9.
TEHNOLOŠKA STUDIJA
OPTIMALNO VOĐENJE PROCESA UZGOJA
ŠAMPINJONA
Ivanić Grad, 2013.
UVOD
Plemenita gljiva šampinjon (Agaricus bisporus) važan je prehrambeni proizvod i njen značaj
u prehrambenim navikama stanovništva u stalnom je porastu. Proizvodnjom te vrste gljive
bavi se veći broj obiteljskih domaćinstava, te nekoliko značajnih proizvoĎača, koji ukupno
meĎutim pokrivaju tek oko 25-30% potreba stanovništva, sve ostalo je uvoz. Zbog rastućih
potreba domicilnog stanovništva, a i turizma, potražnja je u porastu, a s njom raste i uvoz.
Dosadašnjim konvencionalnim načinom proizvodnje nije moguće ni približno zadovoljiti
potrebe u RH. Uspješnu industrijsku proizvodnju moguće je realizirati u tehnološki
zahtjevnim – posebnim uvjetima i sa strogo determiniranim i kontroliranim čimbenicima.
Iskustvo i poznavanje tehnološkog procesa uzgoja šampinjona, bitne su pretpostavke za
ostvarivanje povoljnih ekonomskih efekata, što je cilj svakog poduzetničkog poduhvata.
Ovim se projektom potiče novo zapošljavanje u oblasti poljoprivrede, a on u razvojnom
smislu otvara nove mogućnosti zapošljavanja cijelog niza radnika u pratećim gospodarskim
granama, prvenstveno u turizmu.
Ovom se studijom želi na realan i dokumentiran način pokazati opravdanost poduzetničke
inicijative, koje osim gospodarskog ima širi društveni i socijalni značaj.
Police za uzgoj šampinjona sa opremom za berbu
2
ANALIZA TRŢIŠTA I PRODAJE
KARAKTERISTIKA PROGRAMIRANOG PROIZVODA
Finalni proizvod ovog projekta je gljiva šampinjon uzgojena u posebnim – kontroliranim
uvjetima koji osiguravaju kontinuiranu berbu tijekom cijele godine, a time i dnevnu tržišnu
ponudu svježim proizvodom.
Šampinjoni su prvenstveno namijenjeni ljudskoj prehrani, ali nije nebitno da 20%
proizvedenih gljiva i to korjenasti dio predstavlja otpad koji bi se mogao koristiti u prehrani
domaćih životinja (mlade prasadi i peradi) uz minimalnu tehnološku doradu i eventualno
obogaćivanje.
Za gljive se općenito smatra da kriju neslućene mogućnosti prehrane, a koriste se i za potrebe
medicine. Ukusnost i hranjivost su najlaskaviji atributi gljiva, koji već stotinama godina
pobuĎuju pažnju zainteresiranih i to ne samo u prehrani.
Komercijalno korištenje šampinjona za ljudsku prehranu nije jedini interes poduzetništva jer
se želi provjeriti i definirati mogući probiotski i imunomodulacijski učinak djelatnih tvari iz
šampinjona na zdravlje U posljednje vrijeme sve više raste interes za gljivama kao prirodnim
izvorom supstanci različitih učinaka koje se već tisućama godina primjenjuju u tradicionalnoj
kineskoj medicini. Naime, na osnovi literaturnih podataka, poznato je da gljive sadrže već
definirane i opisane tvari brojnih bioloških svojstava od interesa u humanoj medicini,
primjerice: tvari antibakterijskog, antivirusnog, antitumorskog te imunostimulacijskog učinka.
Njihova ljekovita svojstva očituju se i učinkom nekih supstanci izoliranih iz gljiva koje utječu
na snižavanje koncentracije kolesterola, sprječavanje začepljenja krvnih žila, reguliranje
krvnog tlaka, poboljšavanje krvotoka, reguliranje razine šećera u krvi, reguliranje probave
poboljšavanje rada dišnih organa te stimuliranje ili smirivanje središnjeg živčanog sustava.
TakoĎer, gljive kao prirodni izvor velikog broja antioksidansa, vitamina A, C, D i E, te
minerala poput fosfora, kalija i željeza imaju i značajno nutricionističko djelovanje. Do danas
je za šampinjone utvrĎeno da sadrže supstance s izrazitim antibiotičkim i antialergijskim
učinkom.
Navedena prirodna svojstva šampinjona neće za dugo ostati samo u domeni interesa ljudske
prehrane, već i šire.
3
NAĈIN PRODAJE PROIZVODA I NJEGOVA PROMOCIJA
Proizvod je namijenjen prehrani ljudi, po svojoj cijeni dostupan svim segmentima kupovne
moći, a po nutricionističkim svojstvima poželjan u obogaćivanju jelovnika kao glavno jelo ili
prilog ostalim jelima.
Proizvod je dostupan svakodnevno u svježem stanju u veleprodaji i maloprodaji , ne samo u
manjim i većim gradovima, već iako ne svakodnevno i u manjim mjestima.
Šampinjon, može se tako reći, prisutan je svakodnevno na jelovniku ugostiteljskih objekata
kao i u domaćinstvima.
Ta činjenica uvelike determinira način prodaje proizvoda, jer se mora osigurati u ponudi
velikog i raspršenog broja maloprodajnih mjesta i zelenim tržnicama kao i u veleprodaji za
tzv. velike potrošače i distributere.
Procjenjuje se optimalan odnos veleprodaje i maloprodaje od 70:30.
Za veleprodaju se proizvod dostavlja u plastičnoj povratnoj ambalaži (kašetama) od 5-7 kg, a
za maloprodaju u komercijalnoj ambalaži – u plastičnim kutijama ili podlošcima od stiropora
u raznim veličinama od 25 dag do 1 kg. Proizvod je omotan i u prozirnu foliju u pravilu s
oznakama važnim potrošaču: porijeklo robe, datum pakiranja, rok upotrebe, količina,
jedinična i ukupna cijena. Na zelenim tržnicama šampinjoni se dostavljaju u transportnoj
ambalaži i mogu se kupovati u željenim količinama.
Proizvod je vrlo rijetko predmetom posebne marketinške promocije. On se prodaje „sam od
sebe“ ako je na ponudi na vidljivom mjestu. Svježina proizvoda bitno odreĎuje prodajnu
vrijednost.
Povremeno se nalazi u prospektnim materijalima velikih trgovačkih lanaca. kao i brošurama s
receptima o raznim jelima, ili posebnim novinskim prilozima. Veći broj manjih ponuĎača
nema pojedinačno financijski potencijal kojim bi se ovaj proizvod promovirao na
profesionalno osmišljen i ciljan način, a sadašnja je ponuda formirana uglavnom na taj način.
Veliki proizvoĎač šampinjona meĎutim ne može svoju prodaju temeljiti isključivo na taj
način, jer uz prodaju proizvoda važno je i stvaranje povoljne slike o proizvoĎaču koji direktno
ili indirektno utječe na rast buduće potražnje, na stvaranje i mijenjanje navika u prehrani i sl.
Suvremeni način komuniciranja omogućuje putem web stranica brzi prijenos informacija o
proizvoĎaču, proizvodu, uvjetima prodaje i svim relevantnim informacijama za potrošača,
prvenstveno velikih. Zašto ne stvarati image proizvoda na tom mediju od njegovih
nutricionističkih svojstava do raznih mogućnosti pripreme? U promociji se ne smije nikako
zanemariti tjedni časopisi namijenjeni ženama, kojima zbog prezaposlenosti često ponestane
ideja za pripremanje obiteljskog obroka. Zašto u obiteljskom pakiranju od kg ne bi bio
priložen novi recept svakih mjesec dana, ili možda nešto drugo?
4
ANALIZA PRODAJE I PROJEKCIJA POTRAŢNJE
Sadašnja razina potrošnje šampinjona po stanovniku iznosi oko 1,5 kg što je tek oko 45%
primjerice potrošnje u Nizozemskoj.
Kada bi potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku bila u porastu godišnje za 7,85% tek za deset
godina bi se dostigla sadašnja razina potrošnje po stanovniku u Nizozemskoj.
Nema statističkih podataka o proizvodnji i uvozu gljiva, pa nije moguće na osnovi upuštati se
u procjenu buduće potražnje i potrošnje, no nije nerealno očekivati godišnji porast za oko 8%
imajući u vidu i utjecaj turističke potrošnje na taj prosjek.
Na potražnju za tim proizvodom će u bliskoj budućnosti utjecati i korištenje šampinjona u
druge svrhe, a ne samo u prehrani. To se može zaključiti iz najava znanstvenih istraživanja
kojima se žele potvrditi sva dosadašnja saznanja o prirodnim svojstvima i karakteristikama
korisnim i za druga područja potrošnje: nadopune u prehrani životinja, medicini i sl. To
meĎutim neće utjecati na parametre zacrtane u ekonomskom vijeku trajanja ovog projekta, no
bitna su očekivanja u pogledu rasta potražnje u dosadašnjim područjima, a za budućnost i
širenje područja potrošnje u druge segmente.
ANALIZA I PROJEKCIJA PONUDE - KONKURENCIJA
Kako su veličine potražnje i potrošnje stvar stručne procjene, to isto se može reći i za ponudu.
U ukupnoj ponudi od oko 6.300 t šampinjona na domaćem tržištu, domaća ponuda sudjeluje
najviše s oko 30% ili oko 1.900 t godišnje. Sve ostalo je uvoz iz MaĎarske i Italije i iznosi oko
4000-4400 t godišnje.
U Hrvatskoj se šampinjoni proizvode na konvencionalan način a nositelji te proizvodnje su
domaćinstva koja se okupljaju oko nekoliko značajnijih proizvoĎača radi prodaje i
distribucije.
Ne postoji službena evidencija o broju proizvoĎača gljiva, niti na mjestima gdje se takvi
popisi mogu obično dobiti (HGK). Postoji meĎutim popis uvoznika upisanih u Upisnik
uvoznika micelija, jestivih i ljekovitih gljiva, čak 68.
Mali proizvoĎači ne mogu u količinama i kvaliteti, a posebice ne u dinamici isporuke biti
značajnija konkurencija velikom industrijskom proizvoĎaču. Kao značajan konkurent navodi
se proizvoĎač Fridrih s 15 t tjedne, odnosno oko 700 tona godišnje proizvodnje. U dnevnom
tisku ima najava o podizanju novih gljivara i u budućnosti treba očekivati okrupnjavanje
konkurencije , ali ne mogu tržišno ugroziti očekivanja iz ovog projekta da se participira u
potražnji na domaćem tržištu s oko 20%.
Time se računa prvenstveno na udjel ponude koji se pokriva uvozom, ali i rastući dio
potražnje. Ta su očekivanja realno potkrijepljena programom kojim su kvaliteta i cijena
proizvoda, organizacija distribucije i dr. bitni elementi zacrtane poslovne politike.
5
PROCJENA OBUJMA PROIZVODNJE PROIZVODA
Plan prodaje je temeljen na programiranoj veličini proizvodnih kapaciteta, a koji se temelji na
6 turnusa godišnje i iznosi oko 460 tona gljive godišnje. Ta će se proizvodnja dostići u trećoj
godini: njen je porast postepen i to kako slijedi:
- 1. godina projekta
400 tona
- 2. godina projekta
430 tona
- 3. godina projekta
460 tona
OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA I TEHNIĈKIH RJEŠENJA
U odgovarajućim tehničko-tehnološkim uvjetima moguće je ostvariti kontroliranu,
kontinuiranu i intenzivnu industrijsku proizvodnju šampinjona.
Najveći dio radnog procesa može biti automatski voĎen po faznim dijelovima tehnologije, a
dio radnog procesa ili pak cijeli proces može biti mehaniziran, naravno to uz pretpostavku
blizine tvornice komposta.
Industrijsku proizvodnju šampinjona je moguće organizirati i u prostorno skromnijim
uvjetima gdje automatizirani i mehanizirani radni princip nije moguće ostvariti. Takva
industrijska proizvodnja se ostvaruje transportom komposta – supstrata pasteriziranog i već
micelijem zasijanog na manje, srednje i veće udaljenosti proizvoĎačkih jedinica gdje se vrši
uzgoj šampinjona.
Proizvodnja šampinjona je kontrolirani termički i mikroklimatski proces. Temperatura
komposta i zraka, vlaga – postotak relativne vlage zraka, funkcionalna ventilacija izmjene
zraka, sterilnost prostora i filtracija zraka, bitni su čimbenici u ovom procesu proizvodnje.
U proizvodnji šampinjona, od presudne su važnosti četri komponente:




kvalitetan supstrat komposta kao prva komponenta,
kvalitetan pokrivač – pokrivna zemlja
potrebna kolićine kvalitetne tehnološke vode.
optmalno voĎenje tehnološkog procesa
Ta četri elementa imaju presudan utjecaj na rast šampinjona u proizvodnim fazama, a
proizvodni proces je moguće podijeliti u sedam različitih faza:
I faza – Prve dvije faze odnose se na postupak oko dobivanja odgovarajućeg
komposta. Kroz te faze u kompostu odvijanju se vrlo važni mikrobiološki procesi od
kojih zavisi uspješnost konačnog proizvodnog rezultata. Ova tehnologija proizvodnje
supstrata komposta je akceptirala tzv. Nizozemsku-talijansku metodu proizvodnje
komposta na bazi brojlerskog gnoja (brojreli stari 2-2,5 mjeseca). Ovu metodu
proizvodnje komposta je eksperimentalno postavio prof. dr. Gerrits iz škole za
obrazovanje kadrova u Horst America u Nizozemskoj koja je u svojoj proizvoĎačkoj
edukaciji do sada naišla na široku primjenu u industrijskoj proizvodnji šampinjona,
prvenstveno zbog velike potražnje komposta ali i velikom manjku konjskog gnoja.
6
Iz 1 tone suhe slame može se proizvesti približno 2-2,5 tona komposta zavisno od
upotrijebljenih dodataka. I. faza odvija se na otvorenom prostoru i na betonskoj
podlozi u polufazi tehnologije kompostiranja i u polufazi fermentacije komposta iznad
nadstrešnice. Dobro prirodno prozračivanje cijele mase komposta te njegove jezgre, u
ovoj je fazi izrazite mikrobiološke djelatne aktivnosti, vrlo bitno.
Pri ekstremno ljetnim visokim temperaturama, kao i pri ekstremno niksim zimskim
temperaturama, ovaj bitni biološki tok može biti funkcionalno narušen. No, uz tzv.
korekcijske tehnološke meĎuradnje, te uz mehaničke ograde fermentacijskih prostora i
ugradnjom dodatnih ventilacijskih sistema, može se ovaj vanjski temperaturni nivo
zraka staviti u okvir tolerancije u rasponu od -15ºC do +35ºC, a %RV od 35-100%.
Svi navedeni elementi mogu se uklopiti u klimatske uvjete u kojima je, ova dosta
složena i vrlo stručno kompleksna faza, već tehnološki realizirana.
II. faza – U prvom dijelu ove faze vrši se pasterizacija supstrata komposta naglim
povećanjem temperature pasterizacijskih tunela dovoĎenjem suhe vodene pare na oko
60oC od 8h-10h-12h. Tada relativna vlaga iznosi oko 90%. Ovakvim postupkom
uništavaju se potencijalni uzročnici bolesti koji bi se mogli pojaviti u daljnjim fazama.
U toku ove II. faze kompost izgubi 20-25% od težine. Gubitak se odnosi na smanjenje
vlage i organske tvari. Poslije pasterizacije slijedi tzv. polufaza kondiciranja komposta
na nižim temperaturama od 50-54oC koja se regulira dovodom svježega zraka i
ureĎajem za grijanje. Tu se temperatura podržava podešavanjem ulaza svježega zraka
sve do vezivanja slobodnog amonijaka iz nase sa stvorenim humusnim spojevima. Sve
ovo je bitno radi završetka bioloških procesa radi dobivanja selektivne podloge kroz
dovršenje bioloških procesa u kompostu uz unapreĎenje razvoja aktinomiceta i
termofilnih plijesni. Hranjiva se inače teško apsorbiraju iz svježeg u fermentirani
supstrat i nadalje hranjiva su prisutna u sastavu koje gljive ne mogu iskoristiti u
potpunosti. Glavni dio dušika prisutan je u formi amonijevih spojeva u koncentraciji
koje šampinjoni ne mogu podnositi odnosno iskoristiti. Amonijski dušik se mora
prevesti u proteinske spojeve pomoću bakterija, a za tim se ovi spojevi apsorbiraju u
ligninsko-humusnome komplesku koji je bogat dušikom. Taj kompleks teško koristi
većina organizama, a praktički je pristupačan Bazidiomicetima pa tako i
šampinjonima. Ova grupa gljiva (bazidiomicete) sadrži specijalne enzime na primjer
fenoloksidozu, koja može cijepati kompleks i oslobaĎati dušik iz tih spojeva. Naročito
u toku rasta micelija i razvoja šampinjona zahtjeva se mnogo ligninskoga humusa.
Općenito se može reći da tok ove druge faze traje 6-9 dana.
III. faza – je vegetacija micelija zasijanoga komposta – supstrata komposta. Ta faza
traje oko 15 dana u kojoj dolazi do razvitka micelija. Optimalni rast micelija u ovoj
fazi postiže se pri temperaturi od 24-26oC. Da bi mogli odrediti potrebne količine
svježega zraka i temperature zraka, važno je istaknuti da u ovoj fazi dolazi do
znatnoga oslobaĎanja topline. U prosjeku se na 1 sat iz svakoga metričnoga centa
komposta oslobaĎa 60 kacl. U tom razdoblju počinje se stvarati ugljični dioksid i to u
količini od 100 mg na 100 kg komposta na sat.
S ovim tehnološkim faktorom valja pametno tehnološki – radno racionalizirati u
smislu utroška inače potrebne energije, električne i toplinske. RV je 95%.
7
IV. faza - u ovu fazu spada proraštanje micelija kroz kompost i tresetni pokrivač.
Micelij i dalje ima tendenciju rasta i proraštanja kroz tresetni pokrivač u tehnološki
odreĎenoj debljini od 5 cm, koji je stavljen na površinu komposta. U ovoj fazi je i
dalje temperatura komposta od 24-26oC, a temperatura zraka od 19-21oC i RV 95%.
Niti u ovoj niti u prethodnij fazi nije potrebno imati ventiliranje i ubacivanje svježeg
zraka jer je postotak CO2 ovdje nije štetan po ovu fazu i u koncentraciji do 5 %.
MeĎutim sadržaj CO2 ne smije biti suviše visok jer bi to dovelo do prestanka rasta
micelija. OsloboĎena toplina je znatna i iznosi 80 kacl na 100 kg komposta na sat.
V. faza - je faza fruktifikacije, a to je ujedno i najosjetljivija faza u razvoju
šampinjona. Mikro klimatski uvjeti se moraju održavati u veoma uskim granicama. To
je faza u kojoj se formiraju plodovi šampinjona. U ovoj fazi potrebe za svježim
zrakom su velike i iznose 15m3 na 100 kg komposta/sat.
Temperatura zraka mora biti izmeĎu 14-16 oC, a relativna vlažnost mora biti veoma
isoka – 85-90% da ne bi došlo do isušivanja uslijed intenzivne razmjene tvari. Sadržaj
ugljičnoga dioksida u zraku mora biti niži od 0,15 volumnih postotaka a brzina
strujanja zraka treba iznositi izmeĎu 0,1 i 0,2 m/sek.
VI. faza - je vrijeme od završetka fruktifikacije do prve berbe. Ova faza je manje
osjetljiva od prethodne jer je intenzitet razmjene tvari značajno smanjen.
Potrebe za svježim zrakom su manje i iznose 6,0-8,0m3 na 100 kg komposta na 1 sat.
Temperatura bi trebala iznositi u zraku 13-15oC. Relativna vlaga izmeĎu 80 i 90 %, a
sadržaj ugljičnoga dioksida može iznositi 0,1 do 0,5 volumn. postotaka. Brzina
strujanja zraka može iznositi isto kao i u V. Fazi tj 0,1 do 0,2 m/sek.
VII. faza – berba šampinjona. Berba dolazi od prilike za 21 dan poslije stavljanja
pokrivača na kompost, odnosno svih provedenih tehnoloških radnih operacija. Berbe
se od tada ponavljaju u ritmu od sedam dana kroz šest tjedana. Hranidbena aktivnost
supstrata komposta postepeno pada poslije izvršene I, II, III berbe, prilikom kojih se
dobije 75-80% prinosa ako je tehnologija dobro provedena. Poslije tog vremenskog
razdoblja, oslobaĎanje topline sve je manje, a isto tako i proizvedenog ugljičnog
dioksida.
8
Berba šampinjona
POSTUPAK PROIZVODNJE
Proizvodnja šampinjona prema ovom projektu započinje III. Fazom, odnosno svim
predradnjama za uspješan nastavak proizvodnog procesa od treće faze nadalje. Sve
predradnje do III. Faze obavlja proizvoĎač komposta koji isporučuje već zasijan
kompost u obliku briketa veličine 40x60 cm, pakiran u zaštitnoj foliji i spreman za
polaganje na police.
U nastavku se daje prikaz svih predradnji i uvjeta za proizvodnju šampinjona, odnosno
upute za tehnološki postupak u inkubaciji:
Priprema uzgojnog prostora - prvo je potrebno očistiti i oprati prostor, te najkasnije
dva dana prije unošenja komposta dezinficirati 2-4% otopinom formalina.
Unošenje komposta - izvršiti u što kraćem vremenu, uredno složiti brikete, koji
moraju biti okrenuti dosijanom stranom prema gore.
Tretman uzgojnog prostora – po završetku slaganja briketa potrebno je oprati
podove i ponoviti dezinfekciju 2% otopinom formalina.
Temperatura zraka – u prostoriji s kompostom mora se održavati na 23-24oC,
uz vlažnost zraka od 95% do potpune inkubacije komposta.
Dovod svjeţeg zraka – se u uzgojnom prostoru mora zatvoriti i vršiti recirkulaciju
zraka unutar prostora sve do završetka inkubacije.
Postupak s briketama - u fazi intenzivne inkubacije (7-8 dana) je sljedeći: gornja se
strana folije na briketu perforira sa nekoliko otvora dužine 5 cm. Dva dana prije
stavljanja pokrivke, treba izrezati i odstraniti gornju foliju na briketu.
9
Oprema uzgojnog prostora – potrebno je ugraditi ventilaciju dovoljne snage s
mogućnošću zagrijavanja i hlaĎenja prostora. Police treba postaviti tako da prva etaža
bude izdignuta od tla najmanje 20 cm, a meĎuspbni razmak izmeĎu etaža da bude
najmanje 60 cm. Pod u uzgojnom prostoru mora biti betoniran.
Rahlenje – kada se briketi pokriju pokrovnom zemljom, zemlju treba dobro zaliti i
zatim prorahliti skroz do komposta. Ne ga sitno izmrviti jer se može oštetiti micelij.
Čim ga više miješate tim je bolji, dok se prorahljeni micelij ne regenerira svježi zrak
3,4 dana ne smije doći u gljivaru. Rahlenje je najbolje obaviti pomoču samohodnog
stroja za rahlenje, kmoji daje ravnomjerno rahlenje sa preciznom kontrolom dubine
rahlenja.
10
Samohodni stroj za rahlenje
TEHNOLOŠKI KAPACITETI I OPREMA
Tehnološki kapacitet gljivare prosječne proizvodnje 460 tona šampinjona godišnje. Ovaj
kapacitet, pa i više od toga, može se postići samo uz visoki stupanj automatizacije procesa
proizvodnje i minimalno učešće ljudskog rada, čime je eventualna pogreška radnika u
proizvodnji svedena na minimum. Projektirana oprema zadovoljava sve kriterije zadane ovim
projektom.
11
Proizvodna opreme se sastoji od: komore za ubacivanje svježeg zraka, 6000 m3/h sa
regulacijom i komorom za mješanje zraka; izmjenjivača topline sa kontinuiranom regulacijom
temperature zraka, ovlaživača zraka sa automatskom regulacijom RH i CO2 u prostoru,
kotlovnice za grijanje izmjenjivača topline, rashladnog sustava sa Baferom i izmjenjivačem
topline u ventilacijskoj komori, tipskih polica za uzgoj šampinjona sa vodilicama za strojnu
obradu rahlenja, mehanizmom za automatizirano punjenje i pražnjenje polica, samohodnog
stroja za rahljenje komposta, mehaničke trake za uvlačenje i izvlačenje komposta, parnog
ureĎaja za sterilizaciju uzgojnog prostora, kolica za branje šampinjona, rashladne komore za
priručno skladištenje ubranih šampinjona, automatike za voĎenje procesa proizvodnje i
kontrolu tehnoloških parametara.
MATERIJALNI INPUTI PROIZVODNJE
Manji dio opreme je iz uvoza – police, stroj za rahlenje - a veći dio – oko 70% - predstavlja
originalna tehnička rješenja u cijelost proizvedena je u Hrvatskoj.
Kompost kao najznačajnija komponenta proizvodnje je iz uvoza. Uvoz cjelokupnog
repromaterijala je uhodan preko ekskluzivnih uvoznika i distributera za Hrvatsku. Svi ostali
inputi: pokrovna zemlja, zaštitna sredstva, kašete, ambalaža za pakiranje, dostupni su na
tržištu bez obzira na porijeklo.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ZAŠTITA NA RADU
Cjelokupni tehnološki procesi proizvodnje šampinjona odvija se u tehnološi kontroliranom
prostori, ne zagaĎuju čovjekovu okolinu i zbog toga je ekološki vrlo prihvatljiv.
Iako proizvodni proces ovog projekta ne započinje proizvodnjom komposta, daje se prikaz
utjecaja na okolinu obje faze. Uvjeti proizvodnje komposta uz primjenu standardne
tehnologije u izgraĎenim objektima Tvornice komposta su takvi da osiguravaju čistu okolinu
bez štetnih utjecaja na zrak i podzemnu vodu. Fermentacija slame odvija se na betoniranim
površinama osiguranim obodnom kanalizacijom koja omogućuje da tehnološke vode kruže u
zatvorenom sistemu betoniranog rezervoarskog prostora. Na taj način u potpunosti je
onemogućeno zagaĎivanje podzemnih i otvorenih voda u okolini, dok se samitarne vode
putem biodiska pročišćene propuštaju u zatvorenu vanjsku kanalizaciju. Kako se onečišćenje
zraka onemogućije kišnim zavjesama oko platoa za fermentaciju i filtrima u dimnjacima,
možemo govoriti o čistoj okolini tvornice.
U proizvodnji šampinjona u objektima izgraĎenim za proizvodnju nema opasnosti od
ekoloških zagaĎenja zemlje, vode i zraka u mjestu proizvodnje.
UtvrĎenom tehnologijpom proizvodnja šampinjona u zatvorenim objektima na supstratu za
uzgoj (kompostu), koji biološki predstavlja umjetno fermentiranu pšenićnu slamu sa
dodatkom hranjiva, pasteriziranu visokom temperaturom, zasijanu sjemenom šampinjona,
vrlo je blagog i ugodnog mirisa, te ne predstavlja za okolinu niti zaposlenike iritantnu
okolinu, naprotiv.
12
Zaštitna sredstva koja se povremeno koriste u proizvodnji su neagresivni i bezmirisni
fungicidi od kojih niti jedan nije otrovan za toplokrvne životinje, pčele i ljude (benlate,
dakogal, zineb), a upotrebljavaju se u malim koncentracijama, koje se koriste i u uzgoju
sobnog bilja. Grijanje i ventilacija uzgojenog prostora u potpunosti su u parametrima koji
odgovaraju uvjetima normalnog stambenog prostora, dok povećana vlažnost nema utjecaja na
zagaĎenje okoline. Kako je poznato da i šampinjoni nemaju mirisa možemo tvrditi da u toku
proizvodnje nema opasnosti od zagaĎenja okoline, stranim mirisima bukom i otpadnim
materijalima.
Proizvodnju šampinjona je moguće ostvariti u higijenski vrlo čistim i zahtjevnim uvjetima.
Radi postizanja maksimalnih rezultata u proizvodnji šampinjona potrebno je provesti
specijalističku obuke radnika za poslove u proizvodnom pogonu.
Studiju izradio: Ljudevit Ognjenović
AUTOMATIKA Ognjenović d.o.o.
10313Graberje Ivaničko
Naftaplinska 9.
tel/faks: 01-2820-123
Mob: 095-908-1969
E-mail: [email protected]
13

Download Report