eMzin
Časopis Hrvatske Mense
svibanj/lipanj 2010.
NEUROZNANSTVENE MISLI
Osjećaji kao vremenska prognoza u mozgu
Nagradna Igra
Rubikova kocka Nagradna igra Aha Tima
Nagradna igra Hrvatske Mense
Intervju broja: Dijana Vidušin
Rješenje na tanjuru
Bademi – supernamirnica 21. stoljeća
ALTERNATIVNE MISLI
Evolucija uma
Psihologijske misli
Prvi testovi inteligencije
Simon–Binetov i Stanford–Binetov test
Iz drugih medija
Pušači imaju niži kvocijent inteligencije
KREATIVNI UM
La canción, que nunca diré, se hadormido en mis labios…
Mislim priču
Ljubav u kontejneru
AI misli
Semantički web
Binarno rješenje
Što je Linux?
2
IMPRESUM
UVODNIK
Impresum
Riječ urednika
Suradnici
Glavni urednik
Snježana Bistrić
Sandra Vujčić
Dragi čitatelji,
Petra Malešević, dipl. psih.
Grafički urednik
mozak je fascinantan, to znamo svi; i mi laici koji bi voljeli da smo ga koji put koristili više, a
Prof. dr. sc. Vida Demarin
koji put manje, i razni stručnjaci koji iz različitih smjerova i pogleda pokušavaju proniknuti u
Marija Matešić
njegove tajne, te naravno umjetnici koji ga koriste kako bi transformirali zbilju u sasvim nove
Zoran Stamenić
oblike ljepog...
dipl. ing. Ljiljana Babić
Lektor i korektor
Ernie Gigante Dešković
Antun Patrik Halonja
Snježana Bistrić
(Za dio tekstova)
Mozak je fascinantan, omogućava našem tijelu da sinhronizirano radi, omogućava nama da
Zoran Krušvar
pratimo i sudjelujemo u našem unutarnjem i vanjskome svijetu, no ponajviše je fascinanatan
Vilma Vlačić
jer nam omogućava da stvaramo.
Vinko Fabris, dipl. ing. šum.
Web urednik
Ivo Bojanić
Roman Slovenc
Ispred vas je drugi broj eMzina, djelo raznih autora koji su zajedno stvorili ovih sto zanimljivih
Robert Okadar
strana, na kojima možete pronaći i pokoju pametnu riječ, puno kreativnosti i zabave.
Senad Šećerbegović
Luka Pavičić
Uživajte u čitanju kao što smo mi uživali u njegovom stvaranju!
Snježana Bistrić
Urednik eMzina
Mensa je žig registiriran u SAD-u i/ili drugim državama. Nazivi
stvarnih tvrtki i proizvoda navedeni u ovoj publikaciji mogu biti
žigovi ili robni i uslužni znaci njihovih vlasnika. Mišljenja i stavovi izneseni u eMzinu odnose se na njihove autore i ne odražavaju
nužno stavove drugih pojedinaca, bilo kojeg tijela Hrvatske Mense
ili međunarodne organizacije Mensa.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
[email protected]
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
3
4
SADRŽAJ
O MENSI
O Mensi
Mensa je udruga visokointeligentnih osoba koja okuplja ljude s rezultatom na standardiziranom IQ testu višim od onoga u 98% ukupne populacije. Kao međunarodna organizacija s
više od 100.000 članova iz stotinjak svjetskih zemalja, Mensa teži identifikaciji i njegovanju
inteligencije za dobrobit čovječanstva, potiče istraživanja prirode, karakteristika i uporabe
inteligencije te svojim članovima pruža poticajnu intelektualnu i društvenu okolinu.
Hrvatska Mensa osnovana je 1997. godine i punopravni je član međunarodne organizacije
Mensa. Članovima Hrvatske Mense na raspolaganju su forum, publikacije koje izdaje Udruga,
Sadržaj
MISLI 21. STOLJEĆA
KULTURNI ŠOK
INTELIGENTNA
RJEŠENJA
6 Psihologijske misli
Prvi testovi inteligencije
Simon–Binetov i Stanford–Binetov test
35 Kreativni UM
La canción,
que nunca diré, se hadormido en mis labios…
62 Zeleno rješenje
Obnovljivi izvori energije u
vašem domu II dio
10 Neuroznanstvene misli
Osjećaji kao vremenska prognoza u mozgu
42 Kolumna kao isprika za
razmišljanje
Državni neprijatelji
66 Rješenje na tanjuru
Bademi – supernamirnica 21.
stoljeća
13 AI misli
Semantički web
46 Mislim priču
Ljubav u kontejneru
63 Binarno rješenje
Što je Linux?
17 Alternativne misli
Evolucija uma
52 Kolumna
Kako me upecala zlatna ribica
78 Baltazar
Sidrene vjetrocentrale
54 Iz drugih medija
Pušači imaju niži kvocijent
inteligencije
70 Eigmatika
SIG Enigma
5. WSC u Philadelphiji
Logički Turnir ZeKa ‘10
Pozivnica za Dalmacija Open
‘10
uključivanje u rad grupa članova sa zajedničkim interesima ili osnivanje novih grupa, sudjelovanje na druženjima, tematskim predavanjima i skupovima te različiti popusti i pogodnosti. Ujedno je moguće i aktivno uključivanje u međunarodne aktivnosti poput regionalnih ili
međunarodnih skupova i druženja te u međunarodne programe kao što su SIGHT (Service of
International Guidance and Hospitality to Travelers) ili Mensa Process.
Za više informacija o Hrvatskoj Mensi posjetite internetsku stranicu www.mensa.hr, zovite na
telefon +385 1 55 77 555 ili pišite na elektroničku poštu [email protected].
57 Intervju broja
Talent je neki instinkt, inteligencija s kojom se rađaš...
94 Nagradna Igra
Rubikova kocka Nagradna igra
Aha Tima
Nagradna igra Hrvatske
Mense
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
5
6
MISLI 21. STOLJEĆA
Psihologijske misli
Psihologijske misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Francuski psiholog Alfred Binet, tada ak-
bi se na taj način smjeli uspoređivati samo
tivan u udruzi, i Theodore Simon sastavili
oni pojedinci koji su imali ili imaju slične
su 1905. godine Simon–Binetov test, koji
uvjete za razvoj, što navodi na zaključak da
se smatra prvim testom inteligencije. Binet
je inteligencija “plastična” i time ne samo
i Simon u test su uvrstili zadatke koje su
genetski uvjetovana.
smatrali primjerenima tipičnim dječjim spo-
PRVI TESTOVI
INTELIGENCIJE
Simon–Binet
Stanford–Binet
U
sobnostima u određenoj dobi. Kao standard
Test je doživio dvije revizije (1908. i 1911.
testa poslužili su im rezultati djece pet dob-
godine), koje su poboljšale kvalitetu njego-
nih skupina koje su učitelji smatrali prosječ-
vih standarda.
nom. Taj je test, dakle, pratio odstupanja od
prosjeka. Rezultat na tome testu značio je
Između 1905. i 1916. godine američki psiho-
“mentalnu dob” djeteta. Na primjer, ako je
log Lewis M. Terman radio je na prijevodu,
dijete u dobi od šest godina moglo uspješno
usavršavanju i prilagodbi Simon–Binetova
riješiti zadatke koje obično uspješno rješava
testa, a s obzirom na to da je tada radio na
dijete od osam godina, njegova je krono-
sveučilištu Stanford, test je nazvan “Stan-
loška dob 6, a mentalna 8. Zadatci su bili
ford–Binet”. Taj se naziv zadržao do danas.
raznovrsni, a budući da se radilo o prvome
Test je doživio nekoliko revizija. Do 1960.
takvom testu, problemi o kojima se i danas
godine koristio se za testiranje populacije
raspravlja – problem nasljeđa i okoline,
do 16 godina (počevši od dvije i pol do tri
prethodnome smo se bro-
u okviru filozofije (kao i sama psihologija),
problem jednodimenzionalnosti ili multi-
godine života), a poslije se primjenjivao
ju pokušali snaći u mnoštvu
čemu se možemo dodatno posvetiti poslije,
dimenzionalnosti inteligencije (u slučaju
na populaciju do 18 godina starosti. Pret-
definicija inteligencije i utvrdili da definira-
započet ćemo s pojavom testiranja inteligen-
multidimenzionalnosti i pitanje strukture),
posljednjom su revizijom iz 1986. godine
nje inteligencije nije laka zadaća, jer je riječ
cije.
razlika između spolova i pripadnika raznih
zadatci podijeljeni u četiri područja: ver-
kultura i dr. – utjecali su na rezultat testa,
balno zaključivanje, apstraktno/vizualno
o pojmu koji je složen i kojemu su različite
psihološke škole i psiholozi pristupali na ra-
1904. godine francuska stručna udruga za
kao i na rezultate testova provedenih nakon
zaključivanje, numeričko zaključivanje i
zličite načine. Kako bismo se što bolje snašli u
dječju psihologiju La Société Libre pour
njega. Binet je bio svjestan ograničenja svo-
kratkotrajno pamćenje. Svako je područje
toj raznolikosti, najbolje je izabrati povijesni
l’Etude Psychologique de l’Enfant dobila je
jega testa. Smatrao je da inteligenciju zbog
posebno vrednovano, a konačni se rezultat
pristup koji će nam osigurati najlakše razu-
zadatak od francuske vlade osnovati komi-
njezine “raznovrsnosti” treba proučavati i
dobiva pribrajanjem.
mijevanje inteligencije te dodatno pružiti pri-
siju za obrazovanje intelektualno ispodpro-
kvalitativnim, a ne samo kvantitativnim me-
kaz relevantnih okolnosti. Iako povijest pro-
sječne djece i sastaviti test koji će takvu
todama. Također je bio svjestan činjenice da
Kao što je napomenuto u prvome poglavlju
učavanja inteligencije seže daleko u prošlost
djecu identificirati.
je inteligencija podložna utjecaju okoline, pa
priručnika Stanford–Binetova testa, on bi
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
7
8
MISLI 21. STOLJEĆA
Psihologijske misli
Psihologijske misli
Ilustracije:
nakon što su bili proučavani deset sekundi
Simon–Binet
Preuzeto iz: Alfred Binet, New Methods for
trebao služiti za dijagnozu i klasifikaciju dje-
Terman se također bavio proučavanjem
ce. Djecu s ispodprosječnom inteligencijom
nadarene djece. Zanimalo ga je hoće li djeca
društvo bi trebalo pratiti i zaštititi, reduci-
s visokim kvocijentom inteligencije biti
rati delikvenciju, pomoći školama pri radu s
intelektualno uspješna ili neuspješna kada
natprosječno inteligentnom djecom, pomoći
odrastu. Po njegovu mišljenju veća je vjero-
Zadatak br. 14.
prilikom svrstavanja djece u razrede te pri
jatnost da će biti uspješna. Smatrao je da bi
Verbalna definicija poznatih predmeta
odabiru zanimanja, kao i u istraživanjima.
nadarena djeca trebala biti prepoznata što
the Diagnosis of the Intellectual Level of
Subnormals, 1905.
Stanford–Binet (1973)
ranije i da bi trebala biti školovana prema
Vokabular, opća zapažanja, sposobnost izra-
Taj test sadržava skupine zadataka s obzi-
različitim programima te da bi na nju valja-
žavanja jednostavne ideje riječima.
rom na dob djeteta. Počinje se sa skupinom
lo gledati kao na nacionalno “sredstvo” za
pitanja neposredno ispod kronološke dobi i
poboljšanje društva.
nastavlja se sve dok dijete ne uspije riješiti
MISLI 21. STOLJEĆA
Dijete od 4 godine trebalo bi moći: vizualno
razlikovati oblike (npr. kvadrate, krugove i
Postupak: Pitajte dijete što je kuća, konj,
trokute), definirati riječi (npr. lopta), pono-
vilica, mama. Razgovor mora teći ovako:
viti rečenicu od deset riječi, nabrojati četiri
ni jedan zadatak iz određene skupine. 1916.
Oba testa spadaju u skupinu testova inteli-
“Znaš li što je -------?” Ako dijete odgovori
predmeta te rješavati probleme (npr. “Po
godine Terman je prihvatio ideju njemačkog
gencije apliciranih individualno.
potvrdno, nastavite: “Bravo! Reci mi onda
danu je svjetlo, po noći je -------”).
psihologa Williama Sterna o jedinstvenoj
što je -------.” Pokušajte donekle svladati
mjeri inteligencije, rezultatu dijeljenja men-
njegovu šutnju i stidljivost. Pomozite mu
Dijete od 12 godina trebalo bi moći: defini-
talne dobi s kronološkom, pomnoženom sa
jedino ako je to neophodno, dajući primjer:
rati riječi (npr. vještina i njuška), ponoviti
100, kako bi se izbjegle decimale. Ta mjera
“Pas, on laje” i provjerite razumije li dijete
pet riječi obrnutim redoslijedom te riješiti
nazvana je kvocijentom inteligencije (engl.
tu definiciju i slaže li se s njom. Vrlo mala
verbalne apsurde (npr. “Jednoga smo dana
intelligence quotient, skraćeno IQ). Ako su
djeca u dobi od dvije ili tri godine odgovara-
vidjeli nekoliko santa leda potpuno otoplje-
mentalna i kronološka dob jednake, kvoci-
17. Exercise of Memory on Pictures
ju This
nais a takva
pitanja
s entuzijazmom. Obično
test of attention and visual memory.
nih toplinom Golfske struje.” Što je nelogič-
jent inteligencije iznosi 100, što dogovorno
look at for thirty seconds,u
and smislu
that he must then repeat
the names of the objects
seen, from memory.
odgovaraju
uporabe:
“Vilica
je za
There are thirteen pictures, each 6 by 6 centimeters, representing the following objects: clock, key, nail,
nazivamo prosječnom inteligencijom.
Procedure. The subject is told that several pictures will be shown to him, which he will be allowed to
omnibus, barrel, bed, cherry, rose, mouth of a beast, nose, head of a child, eggs, landscape. These
pictures are pasted on two cardboards and are shown simultaneously. Measure the time of exposure with
the second hand of the watch. In order that the subject shall not become absorbed in one picture, say to
him, "Make haste. Look at all." The thirty seconds passed, the examiner writes from dictation the names
of the pictures the subject recalls.
jesti s njome.” To je tipično za taj uzrast.....
This test does indeed give an idea of the memory of a person, but two subjects may have very unequal
itd.
memories of the same picture; one of them may recall only one detail while another recalls the whole.
IQ = mentalna dob/kronološka dob × 100
no u tome?).
Moreover there is a weak point in this test in that it may be affected by failure of attention. It is sufficient
that a fly should alight, a door should open, a cock should crow, or for the subject to have a desire to use
his handkerchief during the thirty seconds, to disturb the work of memorizing. If the result is altogether
lacking, the test should be repeated with another collection of pictures to find whether the first error was
the result of distraction.
Zadatak br. 18.
Preuzeto iz: Richard D. Gross, Psychology,
The Science of Mind and Behaviour, 19
18. Drawing a Design from Memory
Koncept “mentalne dobi” ima smisla u raz-
Crtanje lika po sjećanju
This is a test of attention, visual memory, and a little analysis.
doblju kada se intelektualne sposobnosti još
Petra Malešević, dipl. psih.
uvijek razvijaju. Kod testova inteligencije za
odrasle pristup je ponešto drukčiji.
DESIGN TO BE DRAWN FROM MEMORY AFTER BEING STUDIED 10 SECONDS
Procedure. The subject is told that two designs will be shown to him, which he will be allowed to look at
Likovi
koje
jehe must
potrebno
nacrtati
poThesjećanju,
for ten seconds,
and which
then draw from memory.
Excite his emulation.
two designs
which we reproduce here, are shown to him and left exposed for ten seconds. (Regulate the time by the
second hand of a watch; the time must be exact within one or two seconds.) Then see that the subject
commences the reproduction of the design without loss of time.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Marking the results of this test, that is the errors committed, is a delicate operation. Simply note if the
reproduction is absolutely correct; or if without being correct it resembles the model; or if, on the
contrary, it bears no resemblance whatever to it.
19. Immediate Repetition of Figures
This is a test of immediate memory and immediate attention.
Procedure. This is the same as for the three figures, see above Here the errors noted for the three figures
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
9
10
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
Osjećaji
kao vremenska prognoza u mozgu
Neuroznanstvene misli
MISLI 21. STOLJEĆA
ali osoba više nije ista. Iako može kompe-
Kada govorimo o emocijama, moramo spo-
tentno raspravljati o ekonomskim prilika-
menuti još neke moždane regije koje u njima
ma u zemlji ili zbivanjima u svijetu, ujutro
sudjeluju. To je svakako amigdala, regija
ne može odabrati košulju. Iako sposobnost
najpoznatija po ulozi koju ima u odgovoru
planiranja i izvođenja zahtjevnih radnji
na strah, ali i brzome odgovoru na pozitiv-
ostaje sačuvana, ne postoji mogućnost sagle-
ne emocionalne stimuluse. Amigdala nam
davanja posljedica za samoga sebe. Osobe
omogućuje usmjeravanje pozornosti na bitne
s takvim poremećajem ne pokazuju nemir
događaje u svijetu. Njezine živčane stanice
prije preuzimanja velikog rizika, niti poznaju
reagiraju na sliku, zvuk ili dodir, a katkad
osjećaj nelagode pri socijalno neprihvatlji-
na sve odjednom. Odstranjenje amigdale
vom ponašanju. Čini se da ne doživljavaju ni
rezultira smanjenjem nekih oblika straha ili
jednu socijalnu emociju u danim uvjetima,
smanjenjem fizičkih znakova tjeskobe. Iako
iako ipak doživljavaju emocije. Razlog svemu
nam se čini kako bi osobe s odstranjenom
tome leži u činjenici da im veliki problem
amigdalom bili izvrsni kandidati za zaradu
predstavlja praćenje vlastitog ponašanja i
na kocki, ipak se pokazalo da su određeni
njegova utjecaja na pravila socijalne inte-
osjećaji nužni za donošenje dobrih odluka u
rakcije. Kada do ozljede orbitofrontalnog
danome trenutku.
korteksa dođe u odrasloj dobi, osobe znaju
V
ećina nas smatra da osjećaji utje-
jer najčešće baratamo s nepotpunim i katkad
pravila, ali ih ne primjenjuju na svoje pona-
Osim straha, važan je osjećaj i gađenje. Iako
ču na našu sposobnost donošenja
neobjašnjivim podatcima. Najlakše bi bilo
šanje. Ako do ozljede te moždane regije dođe
se možda ne čini takvim, on je evolucijski
razumnih odluka. No nismo u pravu! Osje-
donijeti odluku o promjeni karijere kada
tijekom djetinjstva, tada osobe nisu u stanju
veoma star i iznimno značajan. Zahvaljujući
ćaji, za razliku od raspoloženja, zbivaju se
bismo unaprijed znali kako će nam biti na
ni opisati pravila socijalne intrakcije, a još ih
osjećaju gađenja koji potječe iz bazalnih gan-
kao odgovor na događaje oko nas i drže naš
novome poslu i hoćemo li u potpunosti biti
manje primijeniti.
glija i inzule, životinje su određivale je li hra-
mozak usredotočen na važne informacije,
zadovoljni njime. Ali najčešće smo prepušte-
na dovoljno dobra za jelo. Uloga se tih regija
od fizičke ugroženosti do socijalnih prilika.
ni samo svojoj intuiciji. No sve je to u redu
u ljudi proširila, pa uključuje prepoznavanje
Osjećaji nas motiviraju da oblikujemo svoje
ako naš orbitofrontalni korteks dobro radi.
sličnih osjećaja među ljudima. Kad su te
ponašanje kako bismo postigli ono što želi-
Ta prednja regija mozga ključni je dio mož-
regije mozga oštećene, ljudi imaju poteškoće
mo, a izbjegli ono čega se bojimo.
danoga emocionalnog sustava. Kada dođe
pri prepoznavanju izraza lica koji izražavaju
do poremećaja u prednjemu dijelu mozga, i
gađenje. Zbog tih moždanih regija frknemo
Većina procjena i odluka koje donosimo u
najmanje odluke postaju problem. Inteligen-
nosom kako na pokvarenu hranu tako i na
životu ne mogu se temeljiti samo na logici,
cija i pamćenje mogu ostati nepromijenjeni,
kršenje moralnih vrijednosti. S druge strane,
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
11
12
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
AI misli
te se regije u ljudi aktiviraju kada se prisje-
Sve u svemu – budite osjećajni! Emocije,
ćaju iskustava koja uzrokuju osjećaj grižnje
ugodne i neugodne, daju pozitivne smjerni-
savijesti, emocije koja se opisuje kao “gađe-
ce učinkovitome ponašanju i pomažu nam
nje” usmjereno prema samome sebi. Općeni-
predvidjeti moguće posljedice vlastitih odlu-
to, inzula ima zadatak osluškivati organizam
ka kada nam nedostaje podataka za logično
i potaknuti osjećaje koji će nas motivirati da
odlučivanje. Sve dok naš sustav regulacije
činimo ono što nam je potrebno.
osjećaja dobro radi, vjerojatno odabiremo
MISLI 21. STOLJEĆA
pravi put.
Ipak, budite pažljivi sa željama organizma!
Ne vjerujte ništa naslijepo! Ta ista inzula poznata je po uplitanju u želje poput nikotina i
SEMANTIČKI WEB
sličnih supstancija. Ona šalje informacije u
druge regije mozga koje donose odluke, a regulira i socijalno ponašanje, pomaže u razlu-
Prof. dr. sc. Vida Demarin
čivanju emocionalnih stanja od onih fizičkih.
i
dr. sc. Sandra Morović
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
S
emantika se kao grana lingvistike bavi
Semantički web ne zanima struktura pove-
proučavanjem značenja jezičnih zna-
znica među različitim mrežnim sjedištima,
kova, dok s druge strane informacijske zna-
odnosno dokumentima (na temelju čega Go-
nosti nisu usredotočene na značenje infor-
ogle utvrđuje mjeru sličnosti i rang mrežnih
macija. Informacijske znanosti promatraju
stranica – PageRank, kao mjeru prema kojoj
informacije po strukturalističkome princi-
djelomično rangira rezultate pretraživanja),
pu. Međutim područja umjetne inteligencije
nego odnosi među elementima i njihovim
(engl. artificial intelligence) kao što su obrad-
svojstvima.
ba prirodnog jezika (engl. natural language
processing), strojno učenje (engl. machine
learning) i strojno prevođenje (engl. machine translation), koja su ujedno i predmeti
istraživanja informacijskih znanosti, zanima
obradba prirodnog jezika na svim jezičnim
razinama, pa i na semantičkoj.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
13
14
MISLI 21. STOLJEĆA
AI misli
AI misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Utvrđivanjem odnosa među elementima i
Vizija semantičkog weba u kratkoročnome
vlasništvo tvrtke Microsoft, koja se koristi
Vanjsko znanje kojim se taj sustav služi jesu
njihovim svojstvima s pomoću metapoda-
bi razdoblju trebala uključivati “inteligen-
strukturiranim Wikipedijinim člancima,
baze znanja sustava kao što su Wikipedija,
taka (npr. osoba, zanimanje, spol, datum
tnije” pregledavanje i pretraživanje infor-
kako bi dala odgovore na korisničke upite
YouTube, Flickr, IMDb, TechCrunch, Deli-
rođenja, visina) omogućava se strukturi-
macija, na temelju čega bi se moglo odre-
strukturirane u obliku pitanja. Ta tražilica
cious i dr. Zemantin semantički algoritam
ranje nestrukturiranih ili polustrukturira-
diti kojoj skupini pripada korisnik prema
poštuje i lingvističku strukturu korisničkog
analizira nestrukturirani tekst i dodjeljuje
nih podataka na mreži. Semantički se web
području interesa, kako bi mu se s obzirom
upita, jer u svoje algoritme implementira
mu oznake na temelju usporedbe riječi iz
koristi malim jedinicama kako bi prezen-
na kontekst njegovih pregledavanja i pretra-
cijeli niz formalnih lingvističkih opisa jezi-
teksta s riječima u svojoj preindeksiranoj
tirao informacije: subjektom, predikatom,
živanja isporučivao sličan sadržaj. Srednjo-
ka. Rezultati pretraživanja isporučeni su u
bazi podataka.
objektom; objektom, ključem, vrijednošću;
ročno bi taj koncept trebao ponuditi rješenja
obliku Subjekt–Predikat–Objekt.
Zemanta nema ograničenja samo na vla-
ID-om, glagolom, objektom.
za razvoj kontekstualnih aplikacija, odnosno
aplikacija koje povezuju svijet računala sa
stite imenice, odnosno imenske entitete,
Zemanta i semantički web
nego uzima u obzir i ostale vrste riječi koje
prepoznaje na temelju POS oznaka (engl.
svijetom ljudi, kako bi se poboljšala kvaliteta života. Dugoročno bi takav koncept
Zemanta je sustav za automatsko generira-
part-of-speech tags). Taj se servis koristi
trebao omogućiti razmjenu informacija
nje poveznica, tagova i slika. Kao sustav za
semantičkom sličnošću kako bi se razriješila
među različitim uređajima te razvoj dijaloš-
automatsko generiranje poveznica i tagova
višeznačnost u jeziku (razlikuje homografe
kih sustava.
koristi se postupkom crpljenja informacija
kao što su primjerice Apple i apple), prepo-
(engl. information extraction), koji u po-
znaje pravopisne pogreške (npr. computer
jedinim fazama uključuje tehnike strojnog
i computor), kao i kulturološke razlike u
učenja i obradbe prirodnog jezika. jeziku (npr. riječi rig, box, machine i host
Pretraživanje informacija i semantički web
prepoznaje kao riječi koje upućuju na riječ
Iako se u posljednjih godinu dana pojavio
computer). Potrebno je jedino poboljšati
velik broj specijaliziranih tražilica koje se
višejezičnost, jer servis obogaćuje tekst koji
koriste tehnologijama semantičkog weba,
je na engleskome jeziku.
kao i metodama za obradbu prirodnog
jezika, Google je još uvijek najkorištenija
tražilica. Većina specijaliziranih tražilica ne
pretražuje cijeli web, nego crpi informacije
iz već prethodno kreiranih sustava kao što
su primjerice Wikipedija ili brojne društvene mreže.
Primjer semantičke tražilice je Powerset,
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
15
16
MISLI 21. STOLJEĆA
AI misli
Umjesto zaključka
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Jedina nerealnost u kontekstu semantičkog
weba jest očekivati da će cijeli web postati
Servisi Zemanta, Powerset i sl. predstavljaju
jedna velika baza podataka – to nikada neće
onu sastavnicu semantičkog weba koja uvje-
biti moguće.
tuje strukturiranje nestrukturiranih podataka, što računalima omogućava bolje razumijevanje prirodnog jezika i veću usmjerenost
Marija Matešić
EVOLUCIJA
prema informacijskoj potrebi korisnika. U
veoma kratkome vremenskom razdoblju i
UMA
www.informatologija.net
Google bi trebao primijeniti semantiku u
svojim algoritmima i na taj način isporu-
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
čivati kvalitetnije rezultate pretraživanja.
Poznavati druge je inteligentno, spoznati sebe mudro.
Kontrola drugih je snaga, a kontrola sebe moć.
Lao Tse
I
nteligencija je svojstvo uma koje omo-
inteligencije uma? Razmotrimo to pitanje
gućava sposobnost učenja iz iskustva,
s pomoću relacija individualne i kolektivne
prilagodbu novim situacijama te razumijeva-
svijesti i nesvjesnog aspekta psihe, kao poja-
nje i uporabu apstraktnih pojmova i znanja za
va opće “inteligencije” izvora svijesti.
snalaženje u novoj okolini i okolnostima. Ona
je potencijal koji se dograđuje, a ne potpuno
Priroda uma
razvijena sposobnost. Inteligencija je stoga
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
kombinacija urođenih karakteristika živča-
Um možemo promatrati kroz dvije krajnje
nog sustava i razvojne inteligencije pojedinca
razine: individualnu kao elementarnu i uni-
i vrste, oblikovana iskustvom i učenjem. Koja
verzalnu kao opću i sveobuhvatnu. Između
je zapravo veza između inteligencije čovjeka
njih je kolektivna svijest i kolektivno nesvje-
kao pojedinca i vrste homo sapiens te opće
sno različitih jedinkâ obdarenih inteligenci-
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
17
18
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
jom i emocijama.
Alternativne misli
Prema C. G. Jungu2 to možemo objasniti ko-
kao skupa međusobno jasno razdijeljenih
lektivnom sviješću i kolektivnim nesvjesnim,
predmeta i kartezijansko razdvajanje uma
Prema Buddhinom učenju, ali i nekim dru-
koji nadopunjavaju individualnu svijest i
i materije kao nepovezanih entiteta, koje
gim filozofskim i religijskim sustavima, u
individualno nesvjesno i sastavni su dio Uni-
se uspoređivalo s dva potpuno odvojena ali
čitavome Univerzumu postoji samo jedan
verzalnog uma.
vremenski savršeno usklađena mehanizma,
MISLI 21. STOLJEĆA
duhovnog i materijalnog aspekta postojanja.
prevladano je u 20. stoljeću, kao i podjela
Um1 koji se individualizira na zasebne
struje, odnosno manifestira kroz svijest bića.
Starogrčki filozof Platon smatrao je da se
filozofije na idealističku i materijalističku.
Bez obzira na mitske ili konfesijske razlike i
učenjem prisjećamo znanja koja su zabora-
Priroda uma znatno je suptilnija i ne može
specifičnosti, ti religijski i znanstveni sustavi
vile naše inkarnacije, a mudrost je razviti
se reducirati na poredak stroja, a poredak
podrazumijevaju da vaš i moj um nisu dva
unutarnji glas koji vodi prakticiranju dobro-
prirode daleko je složeniji od Newtonova
potpuno odvojena uma, nego su kao različi-
te i spoznavanju istine.
eksplicitnog poretka materije. Premda um
Fizika materijalnog aspekta Svemira otkriva
te struje jednoga Uma – dvije istovrsne ali
sadržava i eksplicitne mehaničke poretke
red unutar njegovih obrazaca, simetrija i od-
različite i posebne manifestacije.
djelovanja, prihvaćeno je da oni izranjaju iz
nosa, a elementarne čestice u teorijskoj fizici
mnogo dubljeg i složenijeg nemehaničkog
sagledavamo svjesni da činjenica njihovog
implicitnog poretka.
promatranja utječe na ishod eksperimenta.
Svijet i njegove sastavne dijelove u 20. stolje-
Tvorac kvantne teorije Werner Heisenberg
ću više nismo zamišljali kao biljarski stol,
smatrao je da se osnova stvarnosti ne nalazi
na kojemu se materija nošena impulsima
u elektronima, mezonima i protonima, nego
sila sudara i odbija poput kugla. Znanosti
u nečemu što je iza njih – u apstraktnim
21. stoljeća, u kojemu dolazi do ubrzavanja
simetrijama koje se očituju u materijalno-
razvoja novih područja spoznaje i naglog
me svijetu, a asociraju na Platonove idealne
Doživljavanje strukture materije u znanosti
napretka nanotehnologija, više nije dovoljno
oblike. Pored toga što su konstitutivne i
2
istraživanje mikrostrukture materije s po-
opisne, one imaju imanentnu i formativnu
duhovnog i materijalno-energetskog aspekta postojanja. C. G. Jung
moću molekula. Za novu paradigmu o svijetu
ulogu, koja je odgovorna za vanjske obli-
nezaobilazan je u tome području, jer je u svojim istraživanjima,
oko nas nedovoljna je i predodžba atomske
ke prirode. To upućuje da treba istraživati
strukture s mnogo praznina unutar čestica i
porijeklo uma u dinamici objektivne inte-
do nove paradigme u znanosti. Zanimljivi su, na primjer, zajednički
među njima. Traži se odgovor na pitanje ka-
ligencije, koja nije ni um ni materija, nego
pokušaji Carla Junga i fizičara Wolfganga Paulija koji su rezultirali
kva je struktura subatomskih čestica, a viša
je na temeljnoj razini: njihovo ishodište i
u filozofiji (Hegel) Apsolutni duh, općenito u religiji Bog, u znanosti
otkrivanjem sinkroniciteta kao vremenske podudarnosti dvaju
kvaliteta znanstvene spoznaje svijeta u nama
izvor. S druge strane, Jung je pokazao da
su to prirodne zakonitosti, a čista i kozmička svijest u jogi i liter-
ili više uzročno nepovezanih događaja, koji imaju isto ili slično
aturi new agea.
značenje
i oko nas odbacuje dogme u istraživanju veza
ispod poznatih razina svjesnosti i nesvjesnog
Mnogi istaknuti znanstvenici istraživali su veze
osim velikog doprinosa koji je dao na području psihologije, potaknuo mnoge znanstvenike s kojima je surađivao da pokušaju doći
1
Univerzalna razina uma u biblijskoj je terminologiji Duh,
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
19
20
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
potiskivanja leži objektivna razina uma i da
nih predmeta, s različitim smještajima u
u 18. stoljeću. Prizemlje je bilo uređeno kao
koja je pokopao duboko unutar svoje kuće iz
se objektivno nesvjesno stapa s instinktiv-
prostoru i vremenu, koja nagovještaju kako
u kući iz 16. stoljeća, a ispod je bio podrum
sna, ali Jung se nije složio s njegovim tuma-
nim reakcijama životinja te, u određenome
se može otkriti novi aspekt nemehaničkog
izgrađen od rimske opeke. Na podrumskome
čenjem. Pišući o tome poslije, Jung je tvrdio
smislu, takav red može obuhvatiti svekoliki
poretka svijeta.
podu bio je pravokutni kamen s pričvršće-
da taj san predstavlja povijest europske svi-
nom okruglom alkom. Podigavši kamen,
jesti od svojih neolitskih prapočetaka, preko
život i materiju. Biolog Charles Darwin bio
je prethodnica tog zaključka tumačenjem
Teorije Ruperta Sheldrakea i Davida Bohma
pogledao je dolje u špilju punu pretpovijesne
uspona Rima, kasne renesanse, do prosvjeti-
porijekla vrsta prilagodbom živih bića kao
otkrivaju kako ti novi poretci uključuju rad
grnčarije i drevnih ljudskih lubanja. Freud je
teljstva 18. stoljeća.
generičkih vrsta, koje se kontinuirano mija-
djelatnih razina informacija i obuhvaćanja.
san protumačio kroz Jungova osobna poti-
njaju da bi opstale. 3
Unutar implicitnog poretka može se poka-
skivanja želje da uništi nekog bliskog sebi,
zati da je sva priroda sadržana u jednome
Pokazalo se da život sadržava poredak razvi-
elementu prostora i vremena, tako da se
janja i obuhvaćanja, koji je zajednički i umu
oblikovana načela prirode mogu izložiti
i materiji. U istraživanju Prigoginovih raspr-
u mikrokozmosu. Takav implicitni pore-
šenih ustrojstava kolektivne prirode plijesni
dak primjenjiv je jednako i na materiju i
u glibu, kao i pri istraživanju nežive tvari
na svijest, a nije isključen ni beskrajan niz
na primjeru elektronskog plina, također su
razina vremensko-prostornoga kontinuuma,
otkrivena nova načela ustrojavanja, različita
u kojima se um i materija šire izranjajući iz
od mehaničkog poretka slijeda i eksplicit-
zajedničkog poretka.4
3
The Autobiografhy of Charles Darwin 1809–1882, ed.
Nora Barlow, London: Collins, 1958.
Svoja razmišljanja o kolektivnoj svijesti i
Darwinova teorija u cijelosti je objavljenja 1859. godine pod
arhetipovima Jung je započeo 1909. godine,
naslovom Postanak vrsta (The Origin of Species). Reakcija na
Darwinovu knjigu bila je veoma brza. Neki koji su bili zaslijepljeni
dogmom, unatoč iznimno velikomu broju dokaza, spočitavali su
kada je sa Sigmundom Freudom i Sandrom
Ferenzom boravio na turneji po SAD-u, gdje
Darwinu kako ne može dokazati svoje hipoteze. Najžešći napadi na
su držali predavanja. Putujući danima, raz-
Darwinovu teoriju dolazili su od crkvenih predstavnika. Darwin je
govarali su o svojim iskustvima i međusobno
život proveo proširujući različite aspekte problema koje je postavio
analizirali snove. Jung im je ispričao svoj
u svojemu djelu. Objavio je nekoliko knjiga u kojima je te probleme
nastojao obrazložiti: The Variation of Animals and Plants Under
Domestication (Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim
san, koji je počinjao na trećemu katu njegovog doma, gdje su sobe bile namještene kao
uvjetima, 1868.), The Descent of Man (Podrijetlo čovjeka, 1871.),
The Expression of the Emotions in Animals and Man (1872.) i The
4
D. Bohm and B. Hiley, The Causal Interpretation of
Descent of Man and Selection in Relation to Sex (1872.).
Quantum Theory, forthcoming. D. Bohm and F. David Peat, Science, Order and Creativity, New York: Bantam Books, 1987.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
21
22
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Kao što fizički mozak sadržava anatomske
zi se u srcu “objektivne inteligencije”, kao
ostatke svojega razvojnog porijekla, tako
formativno generativno značenje koje nije
je taj san njemu naznačio da um sadržava
ni um ni materija. Arhetipovi koji stvaraju
Narednih desetljeća skupljao je rukopise iz
podudarnost pomicanja saznanja fizike i
primitivna, skrivena sjećanja svoje daleke
dinamičku osnovu kolektivnog nesvjesnog
srednjeg vijeka, tekstove gnostika i zapise
psihologije. Stoljećima je fizika predstavljala
prošlosti. Te su pretpostavke dobile svoju
ne mogu se izravno shvatiti, jer nemaju istu
iz Kine, Indije i Tibeta te prikupio mnogo
objektivno proučavanje prirode odvojene
potvrdu kada je narednih godina u svojim
narav i bit kao misao. Slično kao što mozak
dokaza i lucidnih argumenata za postojanje
od promatrača, a vidimo da pojavom kvan-
istraživanjima naišao na grčki izvještaj o
naređuje svojim neuronima pokretanje tije-
kolektivnog nesvjesnog. Otkriće kolektivnog
tne teorije promatranje prirode dobiva i
drevnom Mitrijanskom obredu, koji govori
la, ali nema neurone koji će nam izravno reći
nesvjesnog i arhetipova predstavlja Jungov
subjektivni element: neraskidivu vezu izme-
o tubi koja se spušta sa sunčeva lica i koja je
kako to djeluje i objasniti nam svoje unutar-
izvorni doprinos psihologiji, ali i poticaj
đu promatrača i promatranog. Slično tome
izvorom vjetra.
nje djelovanje, no indirektno znamo kako
pronalaženju nove znanstvene paradigme,
Jung je pokazao da osobna priroda uma
funkcionira, tako je i struktura uma rezultat
koja će poput formule specijalne teorije re-
sadržava objektivnu, neosobnu razinu. Pauli
Nalaz je usporedio s tvrdnjama pacijenta
dinamičke igre arhetipova, koja se ne može
lativnosti, koja objašnjava vezu mterijalnog
je zaključio da dualizam između objektivnog
kojeg je liječio od paranoidne šizofrenije u
izravno pokazati.
i energetskog aspekta mase5 , pojasniti veze
i subjektivnog ukazuje da postoji mnogo
energetsko-materijalnog aspekta s duhov-
dublje sjedinjenje materije i uma od onoga
nim aspektom postojanja.
što se do tada pretpostavljalo. Heisenberg
Zürichu 1906. godine. Pacijent je tvrdio da
Sunce posjeduje penis, što je Jung zapisao
Velikom eruditu i vrsnom istraživaču nije
i potom pohranio zabilješku. Saznanje o
promakla napadna podudarnost između
objektivnoj razini kolektivnog uma ispod
mita starog 2.000 godina i mašte švicarskog
Afrike.
Fizičar Pauli usporedio je Jungova saznanja
s paralelnom pojavom kvantne teorije i uočio
i drugi fizičari 20. stoljeća dali su naslutiti
da iza kvantnog svijeta ne postoji temeljna
5
Einsteinov rad O elektrodinamici pokretnih tijela (Zur
subjektivnog sloja individualnog nesvjesnog
pacijenta iz 1906. godine. Nakon toga Jung
otvorilo je pitanje može li takav red pojasniti
je istraživao nove podudarnosti i naišao na
godine. Taj rad predstavlja uvod u posebnu teoriju relativnosti, kao
nego temeljne simetrije i načela reda kao
i sam fenomen života i materije općenito.
neke koje su se manifestirale unatrag dvije
teoriju vremena, prostora, mase i energije, koja je u suglasnosti s
zajednički nazivnik duhovnog i materijalno-
Materiju je stoga potrebno promatrati kroz
tisuće godina. Zapazio je da srednjovjekovni
teorijom elektromagnetizma. Neki povjesničari znanosti vjeruju da
energetskog aspekta postojanja. Slično je i
Elektrodynamik bewegter Körper) bio je objavljen u lipnju 1905.
su i Einstein i njegova suradnica matematičarka Mileva, s kojom je
osnova koja je materija kakvu poznajemo,
stalno dinamičko obnavljanje, umjesto sta-
crteži prikazuju božanske zrake koje zrače iz
tičkog pohranjivanja i uravnoteživanja ele-
Sunca, što se da povezati s nekim legenda-
menata i sila, a kolektivno nesvjesno preko
ma u kojima se tvrdi da je Djevica na sličan
nego što je Einstein prijavio svoj rad za objavljivanje. U radu Ovisi
nama otkrio objektivne sadržaje, koji se više
temeljne dinamike stvaralačkog reda, koje je
način začela po Duhu Svetom, dok se Božja
li inercija tijela o njegovom energetskom sadržaju? (Ist die Trägheit
ne mogu izravno promatrati, nego se u njih
Jung nazvao arhetipovima. Bit kolektivnog
kazna u Japanu doživljavala kao božanski
eines Körpers von seinem Energieinhalt abhängig?), objavljenom
može imati samo posredni uvid preko njiho-
bio u braku, znali da je čuveni francuski matematičar i fizičar Henri
Poincaré već bio objavio relativističke jednadžbe par tjedana prije
krajem 1905. godine, Einstein pokazuje da je iz relativističkih
kod uma gdje je ispod subjektivnog područja
osobnog potiskivanja Jung na dubljim razi-
nesvjesnog leži u značenju njegovih arheti-
vjetar. Pretpostavio je stoga da je bit ovoga
pova: dinamičkih obrazaca i simetrija koje
mita o Suncu zajednička ljudskomu duhu
ciju između mase i energije. Energetski ekvivalent (E) nekog iznosa
jedinčevoj svjesnosti i njegovom nesvjesnom
odražavaju njegovu unutarnju strukturu.
unazad najmanje dvije tisuće godina. Uspo-
mase (m) jednak je masi pomnoženoj s kvadratom brzine svijetlosti
u obliku mitova, simbola, snova, fantazija,
Stoga je njegov smisao jezgra i materijalnih
redio ga je sa snovima i budnim fantazijama
(c). Međutim, Poincaré je bio prvi koji je objavio tu “energetsku
slika i umjetničkih djela.
struktura i kolektivnog nesvjesnog, a nala-
pacijenta i istraživao mitove i legende Azije i
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
aksioma moguće izvesti čuvenu jednakost koja izražava ekvivalen-
vih tragova ili sjena koje se pojavljuju u po-
jednakost” 1900. godine, u neznatno drugačijoj formi, kao m = E/
c2.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
23
24
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Ljudski mozak sadržava niz evolutivnih razi-
Povezanost između misli i mozga beskrajno
jedinac poput solitona pronalaženjem novih
solitona zagrijavanje nastavilo, pa u masi
na, počevši od primitivnoga moždanog debla
je suptilnija od jednostavne podudarnosti
obrazaca može pronaći svoje mjesto u njima.
molekula to više nisu solitoni, nego opća
reptila, do moždane kore s funkcijama viših
između ponašanja i krute materijalne struk-
Soliton je naziv za usamljeni val otkriven u
paradigma ponašanja molekula vode tog lon-
primata. Osim toga, postoje brojni evolucij-
ture. Jedan od vodećih istraživača neurona
različitim nelinearnim sustavima kao što su
ca. Sigmund Freud prvi je razjasnio potrebu
ski ostaci u kemijskim putovima različitih
Eric Kandel smatra da je “čak i za vrijeme
električni krugovi, živčani impulsi i titranje
psihoanalize i razumijevanja nesvjesnih dije-
neurotransmitera, peptida i drugih kemikali-
jednostavnoga društvenog doživljaja, kada
atoma. U odnosu na lokalne pojave potpuno
lova psiha. Dokazao je da sadržavaju osob-
ja kojima se mozak koristi.
dvoje ljudi razgovara, djelovanje neuronskog
su samostojni u tlu koje ih je stvorilo i izgle-
na iskustva i želje koje su bile potisnute iz
stroja u mozgu jedne osobe sposobno napra-
daju poput elementarnih entiteta i neovisnih
svjesnih dijelova. Njegov doprinos predstav-
Ljudi su sposobni stvoriti velika umjetnič-
viti izravan i dugotrajan učinak na promjene
jedinica svijeta. Poput prve molekule vode
lja izniman pomak u razumijevanju funkcija
ka i znanstvena djela, ali još su uvijek kao
sinaptičke veze druge osobe.”7 Primijetio
u loncu koja počinje vrenje u nekome vre-
mozga i uma, ali ne odgovara na pitanje kako
životinje pod utjecajem starijih područja
je da će u morskome pužu cjelokupno zna-
menskom odsječku, dok su ostale još sasvim
preskočiti barijere “svakodnevne jadikovke”
mozga, što je lako vidljivo kada se čovjek
čenje određenog signala ili situacije imati
mirne, nova informacija u ljudskome mozgu
životne patnje, nego u najboljem slučaju daje
nađe u ekstremnim uvjetima preživljavanja,
učinak mijenjanja sinaptičkih poveznica
može izazvati soliton koji će ili postati nova
rezultat kroz poništavanje neuroza i dovo-
kada animalna područja nerijetko nadvla-
unutar povratnih krugova puževa živčanog
paradigma ili se pak ugasiti ostavši jedin-
đenje pacijenta u stanje “pozitivne nule”.
daju uljuđeno ponašanje i područja ljudskog
sustava. Stoga informacija o okolini ima
stven i neponovljiv, kao na primjer moleku-
Dakle, psihoanaliza ima ograničeno terape-
mozga s posebnim namjenama.
djelatni učinak na materijalne procese živo-
la- soliton, ako zbog prestanka rasta topline
utsko djelovanje i njezin je najveći uspjeh
tinjskoga živčanog sustava i u određenome
u tome loncu ne dođe do vrenja. To ne znači
kada dovodi pacijenta do odsustva neuroza
F. David Peat stoga ističe da svakodnevnu
smislu iznova stvara “mozak” jedinke. “Novi
da u drugome loncu nema takvih pojava, kao
kao negativnih vrijednosti, jer ne daje pozi-
svijest često pokreću sile koje se nisu same
mozak” s druge će strane skupljati svježe
i onih lonaca u kojima se nakon pojave
tivan pomak prema pozitivnim emocijama i
stvorile, a ona ih pokušava protumačiti u
informacije o svojoj okolini i graditi njezinu
obliku snova, fantazija, poriva i iracional-
novu sliku. Kandel ukazuje da značenje ima
nih emocija. Tako je po njemu, primjerice,
stalan, djelatan učinak i na ljudski mozak.
prenaglašeno domoljublje odgovor nižeg
Učinak unosa informacija, pa i običnog raz-
mozga na emotivno nabijeni simbol kao što
govora dvoje ljudi, za njega stvara suptilnu
je zastava koja se vijori. “Nadolazeća plima
preobrazbu unutar mozga, koja će djelovati
aktivnosti u nižem mozgu tada se pretače u
na sam tok razgovora, jer djeluje na misao
viša područja, gdje ju razum pretvara u oda-
i djelatnost. Stoga je um u kontinuiranome
nost, čast, istinu i nacionalni ponos.”6
procesu stvaralačke promjene i odgovara
sretnome životu. Humanistička psihologija
cjelokupnomu obrascu prirode, tako da po6
F. David Peat, Sinkronicitet – moć između materije i
uma, Čakovec: Dvostruka duga, 2000., str. 115.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
7
Eric R. Kandel, Small Systems of Neurons, Scientific
American 241 (September 1979), 66–67 str.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
25
26
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
sredine 20. stoljeća8 i nakon nje pozitivna
met svojih istraživanja uzimaju zdravog,
cija vjerovanja i uvjerenja, koje duhovnim
aspekte budnog stanja i počinka. Bez medi-
psihologija i znanost u 21. stoljeću za pred-
inteligentnog i emotivno uravnoteženog
vježbama namjerno ili nesvjesno u svakod-
tacije i općenito zadubljenja kroz kontem-
čovjeka, umjesto životinja i neurotičnih i
nevnici unosimo u svoju psihu. Svjesno
placiju muskulature i koncentraciju pažnje,
psihotičnih ljudi, koji su do tada bili isklju-
zadane afirmacije u sklopu meditacije katkad
istraživanje njezinih nesvjesnih sadržaja
čivi predmet psiholoških istraživanja. One
mogu dati rezultat koji se čini čudesnim, jer
ostalo bi samo indirektno istraživanje kroz
potrebe koje su na višim razinama u hijerarhiji više su ljudske
konačno postavljaju pitanje kako ostvariti
pacijent prethodno nije reagirao ni na jednu
analizu snova, asocijacija, simbola, mitova i
potrebe, a manje životinjske. One su karakteristične za ljudsku
sretan život, a Jungovo otkriće kolektivno
metodu klasične medicine i psihologije, ali
hipnozu. Svakodnevno prakticiranje medita-
vrstu.
nesvjesnog objašnjava zašto se naše nesvje-
nije uvijek slučaj da se problem lako razrje-
cije stoga je od iznimne važnosti, jer s jedne
sno može sastojati i od materijala koji nikada
šava čim dopremo do nesvjesnoga pozitiv-
strane daje mogućnost poniranja u nesvjesne
Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma. Ako jed-
prije nisu dotakli našu svijest. Dublje razine
nim afirmacijama. Postoji mnogo čimbenika
sfere, a s druge strane proširuje individualnu
na od tih potreba nije zadovoljena, ostale ne mogu funkcionirati. To
uma za njega su objektivne, jer pripadaju ci-
rizika narušavanja ljudske sreće i zdravlja,
svijest i ujedno čisti podsvijest, koja je dio
su: potreba za hranom, vodom, kisikom, spavanjem (sanjanjem),
jeloj ljudskoj vrsti, a ne samo osobnomu i su-
koji istodobno s pozitivnim afirmacijama
psihe opterećen stresom bližih i prijašnjih
bjektivnomu vlasništvu pojedinca. Nesvjesne
djeluju na organizam. Ishod se događa kao
razdoblja života. Meditaciju definiramo kao
su jer postoje u za nas skrivenome obliku,
rezultanta svih utjecaja na osobu u nekome
zadubljenje s pomoću kontemplacije tijela i
potreba za stalnošću, redom, poretkom, strukturom te potreba za
koji nije dostupan našoj pažnji. Poput neke
vremenskom razdoblju. Katkad proces lije-
koncentracije uma u mantru, koja nas vodi u
predvidljivošću događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti.
šifrirane poruke, koja se ne može izravno ra-
čenja može trajati dugo, jer su druge sile jače
nesvjesne sfere našeg postojanja. Kroz dugi
Kad su zadovoljene prve dvije potrebe, dolazi do zadovoljavanja
zumjeti, najdublje nesvjesne razine ne mogu
od pozitivnih utjecaja afirmacija na organi-
niz stoljeća potvrdila se kao metoda kojom
izravno doći do naše svijesti. Prema Jungovu
zam. Zato nesvjesnom treba dati vremena
se čovjek višegodišnjim prakticiranjem može
ost i ljubavi te stvara odnos s drugim ljudima.
mišljenju, kolektivno nesvjesne kao i indivi-
i priliku da izvrši pozitivne učinke, čime je
osloboditi dominacije lokalnog uma.10 Ona
Potreba za poštovanjem i samopoštovanjem traži da se pojedinac
dualno nesvjesne razine postoje u našoj psihi
potvrđeno da je čovjek sastavni dio, a ne po-
je ujedno i prva vrsta introspekcije, koju
zna nositi s poteškoćama i da ih rješava. Samopoštovanje treba
i posredno se manifestiraju.
sebni i odvojeni dio Univerzalnog uma.
tisućama godina prakticiraju duhovni traga-
8
Što su neke potrebe na nižoj razini, to su u različitih ljudi
sličnije, smatra Abraham Maslow. Najveće su razlike u potrebama
među pojedincima na najvišim razinama u hijerarhiji. Osim toga,
Fiziološke potrebe organizma (primarne biološke potrebe)
najvažnije su, najosnovnije i najjače od svih čovjekovih potreba.
potreba za seksualnošću (opstanak vrste), zaštita od ekstremnih
temperatura i potreba za izlučivanjem.
Potreba za sigurnošću temeljna je psihološka potreba. To je
ostalih potreba.
Potreba za pripadanjem i ljubavlju sastoji se od privrženosti, odan-
razlikovati od oholosti, gdje se čovjek vidi u boljemu svjetlu nego
što uistinu jest. Sliku o sebi stvaramo na temelju onoga što nam
drugi kažu.
oci u različitim kulturama. Postoji velik broj
Meditacija i um
Tu je još i potreba za samoostvarenjem. Samoostvarene su osobe
Introspekcija je za svakog istraživača znan-
tehnika meditacije, autogenog treninga i du-
stvenih fenomena važna psihološka metoda,
hovnih vježbi. Neke od njih stoljećima su se
one koje su postale sve ono što su mogle postati. Mi smo bića koja
Nesvjesno se prema Viktoru Franklu9 sastoji
ali je ograničena međusobnim isključiva-
prenosile posebnim procesom inicijacije ili
su uvijek u nastajanju. Pojedinac koji je postigao samoaktual-
od dva sloja: nesvjesnih nagona (podsvijest)
njem svjesnog i nesvjesnog aspekta psihe.
su bile prezahtjevne za široke slojeve stanov-
i duhovnog nesvjesnog (nadsvijest).
Kad spavamo nismo svjesni okružja, pa sno-
ništva, koje nije imalo dovoljno obrazovanja
ve koje možda nismo dobro zapamtili anali-
i slobodnog vremena za rad na sebi, jer se
ziramo po sjećanju tek kada se probudimo.
borilo za puko preživljavanje. Zahvaljujući
izaciju ostvario je i iskoristio sve svoje kapacitete, potencijalnosti
i talente. Iskrenost prema sebi za kompletni je razvoj pojedinca,
a neiskrenost prema sebi pravo je otuđenje čovjeka. Potrebu za
samonadilaženjem (transcendencijom) Maslow je nadodao pred
Oba su sloja veoma moćni realizatori afirma-
svoju smrt, kad su se već nazirali obrisi transpersonalne psihologije, kojoj je on također jedan od prvih začetnika i osnivača.
Stoga je meditacija korisna kao komplemen9
Viktor E. Frankl, Bog kojega nismo svjesni, Zagreb: Pro-
vincijat franjevaca trećoredaca, 2001
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
tarna metoda introspekcije, koja povezuje
10
Zoran Stamenić, Meditacija Jesam, Zagreb: Elektroničke
knjige, 2009. (www.elektronickeknjige.com)
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
27
28
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
rastu životnog standarda i obrazovanosti,
njezino usklađivanje s nelokaliziranim Uni-
tada ne vidi, ne čuje, ne osjeća miris ili dodir.
kao i sve bržemu razvoju sredstava moderne
verzalnim umom.
Kada se lokalizirani um uz meditaciju okrene
komunikacije, duhovnost je postala dostu-
MISLI 21. STOLJEĆA
nije lokaliziranog i nelokaliziranog uma.
prema unutra, prilazite barijeri postavlje-
Tvorevine uma imaju tri razine: nemir,
pna većini ljudi. Hoćemo li je i koliko razviti,
Često se pod umom podrazumijeva proces
noj prema nelokaliziranome umu i počnete
jednousmjerenost i potpunu raspršenost.
ovisi o osobnoj motivaciji. 11
mišljenja, ali prema učenjima drevnih religi-
stjecati uvid u Svemir sa svoje infinitezimal-
Prva se razina događa kada um stalno skače
ja i moderne znanosti um nije samo misao.
ne pozicije, što predstavlja jedno beskrajno
s jednog mjesta na drugo i nikad nije smi-
Kada se počnemo koristiti mantrom, s po-
Misli i osjećaji izražaji su uma, kao što su
iskustvo, a čovjek osjeća smisao i svrhu te
ren. Npr. kada ponavljate mantru, a druge
moću naše svijesti stvaramo vibracije u indi-
valovi manifestacije mora, a ne samo more.
pritom zna da je koristan sebi i drugima. 13
misli vam prolaze kroz um. To je prva razina
vidualnoj i kolektivnoj unutrašnjosti uma.
Poput fotona koji su i zasebni entiteti i dije-
utisaka u umu.
lovi svjetlosnog vala, misli kojima prenosimo
Što god čovjek sazna i doživi s pomoću
Kako naš um postaje sve mirniji, tiši i kon-
informacije i emocije dijelovi su uma koji se
osjetila, ostaje mu utisnuto u podsvjesnome
Druga razina utisaka nastupa kada ste odvo-
centriraniji, te se vibracije sve više prenose s
manifestiraju u gotovo beskonačno malome
dijelu. Ti utisci ili obličja toliko su mnogo-
jili svoj um od osjetila te nastaje usmjerena
individualnog svjesnog preko individualnog
dijelu vremensko-prostornog trajanja sadaš-
brojni, da ih nije lako klasificirati. Neki su
svjesnost. Nastaje kada počnete razmišljati o
nesvjesnog aspekta naše psihe do univerzal-
njosti. 12
slabi, nevažni, dok drugi imaju snažan utje-
nekome problemu ili pak imati vizije, a da to
caj na karakter, navike i čovjekovu prirodu.
niste željeli. Koncentrirali ste se ponavljajući
nog područja uma. Meditacijom se postupno otapaju prepreke između individualnog
Um je stoga istodobno i misao i svijest o
Drugi su slučajni ili povremeni, dok su treći
mantru ili se molite uz brojanicu, meditirate
svjesnog i nesvjesnog univerzalnog uma.
misli i materijalna pretpostavka svijesti o
stalno uz vas. Jasno je da snažne misli poput
prateći svoj dah ili uz koncentraciju na pla-
Zbog tih su prepreka naši umovi lokalizirani
misli. Ta je svijest dvojaka – vanjska i unu-
ljutnje, strasti, zavisti ili straha s vremena na
men svijeće i pojavljuju se vizije, gledate svoj
i odvojeni jedan od drugoga – vi ne znate
tarnja. Kad nešto opazite s pomoću osjetila,
vrijeme ulaze u um, ali za vrijeme meditacije
unutarnji televizor! To su razni izrazi vaših
što ja mislim, kao što ni ja ne znam što vi
tada znate da je vaša svjesnost okrenuta
i mnoge nevažne misli stalno prolaze kroz
psihičkih utisaka i nad njima nemate kon-
mislite. Uklonivši prepreke, vaš um i moj
prema van. Kada razdvojite um od osjetila,
um. To se događa zato što um nismo očistili
trolu. Pitate se kako ovladati tim utiscima.
um ne postaju jedan um, ali nam postaje
svjesnost postaje unutarnja. Um možemo
od stresnih utisaka ili tvorevina uma. Zbog
Misli jednostavno treba pustiti neka teku, a
sve lakše komunicirati kao svjesnome dijelu
okrenuti u oba smjera. Kada um postane ek-
toga je prvi preduvjet za meditaciju mental-
mantru ponavljamo unutar meditacije koli-
nelokaliziranog uma, suosjećati i razumjeti
strovertiran, on doživljava oblik, zvuk, dodir,
no pročišćenje. Bez ovladavanja tvorevinama
ko stignemo. Bez napora, bez grča, potpuno
druge ljude. Um je, dakle, univerzalna ma-
okus i miris, ravnotežu i orijentaciju s pomo-
uma, za vrijeme meditacije mnoštvo misli
opuštenog tijela i svaki put kada se prisjeti-
trica, a sastoji se od nižih razina kolektivne
ću naših organa percepcije. Ta su osjećajna
prolazi kroz um i uzrokuje entropiju misli.
mo mantre nastavljamo je ponavljati.
svijesti i kolektivnog nesvjesnog, pri čemu je
doživljavanja manifestacija uma. Kada je
Korištenje mantre jedan je od najboljih nači-
osnovni element upravo naša psiha koja ima
um introvertiran, osjetila su pasivna. Čovjek
na zadubljenja i uspostavljanja reda i harmo-
svoj svjesni i nesvjesni aspekt. Cilj duhovnog
12
razvoja nije gubljenje naše osobnosti, nego
podrazumijeva razlučujući intelekt, sadržaj uma i ego. Ljutnja,
13
strast, pohlepa, ljubomora, ljubav, sjećanja, prosuđivanje – sve su
ava’. U njoj je svijest potpuno odstranjena i postoji samo potpuna
14
to obrasci uma, a ne um.
praznina.
potpuno smirivanje svijesti.
11
Zoran Stamenić, Put, Zagreb, 1999
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Postoji i treća, veoma snažna tvorevina
uma.14 Nastaje kada počnete meditirati po-
Ovisno o manifestiranju stvarnosti, pod umom se u jogi
U tantri se naziva laya, što znači ‘rastapanje’, ‘obust-
Vrste samskara su: nemir ili rastresenost, psihičke vizije i
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
29
30
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
navljajući mantru, a zatim ste nakon utisaka
koncentracija psihe kroz smirivanje nape-
razliku od principa dobra i osjećaja empatije
zine neurokemikalija povezanih sa stresom,
koji su vas zaokupljali odjednom u prazni-
tosti vodi u ono stanje svijesti koje nam je u
i ljubavi, koji nam pomažu distancirati se od
uvelike smanjiti napetost mišića, smanjiti
ni. Nema mantre koju ponavljate, nema ni
tome trenutku najpotrebnije.
negativnih emocija, u svakodnevnome životu
visoki krvni tlak, usporiti puls i brzo stvoriti
ne možemo uništiti ideju zla, jer to znači uni-
osjećaj duboke opuštenosti.
psihičkih utisaka koji izviru iz našega nesvjesnog dijela psihe, nema ni misli. Nema
Mišljenje je stoga proces promatranja. Um
ničega izvana ni iznutra, a vi ste potpuno
se ne kreće, iako ga vidite u dijelovima i zato
spokojni i u beskraju nesvjesnih dubina ne
mislite da se kreće. To je varka kao i naša
Ljudi koji su uspjeli transcendirati barijere
određenim područjima i za određene primje-
osjećate se izgubljeni. To je veoma ugodno
percepcija da se Sunce kreće, a Zemlja mi-
života, mogli su to učiniti tek kada su slije-
ne, još nitko nema opipljive dokaze o tome
stanje u kojemu je sva muskulatura potpuno
ruje. Riječ je o jednoj od najvažnijih stvari
deći ideju dobra kao vrhovni princip života
je li mozak ukupan čovjekov živčani sustav
opuštena, a živčani sustav u stanju potpunog
koju svatko od nas mora razumjeti. Ta zami-
shvatili ovu istinu potrebe distanciranja i
ili pak zbroj svih tjelesnih organa, žlijezda i
mirovanja. Dakle, postoje tri faze meditacije
sao potječe iz joge i veoma je važna za našu
kontrole od negativnih emocija, koje su sa-
funkcija u čovjeku, medij koji spaja materi-
.15 Oni koji meditiraju znaju da se u jednoj
modernu tehniku JESAM . 16Ima utjecaj na
stavni dio života.
jalni i duhovni aspekt postojanja. Istraživači
meditaciji koja traje petnaest ili trideset
čitavo naše mentalno stanje, poimanje našeg
minuta, pa i kraće, sve te faze mogu izmje-
postojanja. Osjećamo kako se kreću misli,
Svakodnevna meditacija ne služi zaustavlja-
i materijalnog aspekta postojanja. Postavlja-
njivati. Jedno vrijeme ponavljate mantru,
kako navaljuju podivljale emocije, a strasti
nju toga vječnog procesa, niti uništavanju
ju hipoteze i obrazloženja mogućih rješenja,
zatim imate neke misli, smeta vam neki zvuk
nas salijeću, no znamo da su to naša iskustva
osnove sposobnosti i znanja, nego upravo
premda je znanost tek počela doticati povr-
izvana, pa opet utonete u misli, ponavljate
i naši osjećaji – to nisu činjenice. Univerzal-
obrnuto, buđenju viših uvida i puta oslo-
šinu spoznaja koje bi mogle donijeti novu
mantru, a nakon toga ste bez misli, bez man-
ni um je istovrstan. On se ne može razdijeliti
bađanja od dominacije negativnih emocija,
znanstvenu paradigmu.
tre, a opet potpuno budni, potom ponav-
vremenski ni prostorno. Vrijeme i prostor
koji vodi do prosvjetljenja. Čovjek se stoga
ljate mantru itd. Nije problem ni zaspati za
unutar su njegove matrice, a time i mi i naš
za duhovni razvoj koristi umom u interakciji
Studije koje su proveli psihijatri, psiholozi,
vrijeme meditacije. To se događa kada smo
um koji ovo misli.
s drugim bićima. Na tome putu samoostva-
terapeuti, znanstvenici, sportski treneri,
renja naučit će kako transformirati loše u
obrazovni radnici i drugi istraživači, otkri-
Meditirajući uvijek dobivamo, pa i kada se
dobro, kako iz neprilike napraviti priliku.
vaju kako se ispravnim nastojanjem i medi-
nost. Zbog toga se zapitajte tko ste vi i koga želite kontrolirati? U
u našemu umu pojavljuju negativne emo-
Najveća otkrića u povijesti, najveće pobjede,
tativnim treningom svakodnevni život može
zen budizmu uloga takvih pitanja (koana) bitna je pretpostavka
cije i destruktivne misli, ili kada dođu misli
najveća likovna djela, kompozicije, ali i bez-
učiniti sretnijim, a čovjek zdravijim i njegovo
duhovnog buđenja (satori). Dok se koristite mantrom, svaki put
o životnoj radosti i suosjećanju – sve je to
brojna mala i naizgled neprimjetna ostvare-
psihosomatsko stanje snažnijim.
dio procesa otapanja naplavina stresa, arti-
nja svakoga od nas, zajednički su proizvodi
kulacije i transformacije naše osobnosti. Za
našeg uma i kumuliranih doprinosa drugih
Razvoj novih tehnika meditacije temeljenih
umova.
na starim metodama zadubljenja, u posljed-
previše umorni, pa kontemplacija mišića i
15
Pokušavajući kontrolirati um razdvajamo svoju osob-
kad vam dođe loša misao, bez napora nastavljate ponavljati mantru, a lošoj misli ne dajete nikakvu energiju “hraneći je pažnjom”,
nego je ignoriranjem stavljate na stranu. Opet se zapitajte tko to
radi i s kim? Tko kontrolira, tko je kontroliran i tko kontrolira proces kontrole? Sve ste to vi – vaš lokalizirani um koji se na taj način
16
transformira u nelokalizirani, dakle, vi sami i percepcije koje su se
možete naći na internetskim stranicama Zagrebačkog društva za
razvile u vama.
samoostvarenje: www.meditacija.hr.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
štiti i ideju o dobru.
Premda znanstvenici provode istraživanja u
se pitaju gdje bi mogla biti granica duhovnog
Više o Meditaciji Jesam i održavanju tečaja meditacije
njih je dvadesetak godina dokazao kako ljudDokazano je da meditacija može smanjiti ra-
sko tijelo treba stimulaciju, izazov i duhovnu
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
31
32
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
vježbu kako bi ostalo zdravo, te da njezin
mozga i precizno određuje cerebralnu aktiv-
za razliku od kontrolne skupine, kod koje je
raju negativne emocije i sprečavaju njihovu
izostanak, isto kao i manjak fizičke aktivno-
nost. Elektrode su pokazale veliku razliku
za vrijeme meditacije došlo samo do neznat-
pretjeranu manifestaciju. Isto su tako uvi-
sti, dovodi do nastanka različitih bolesti. Cilj
između skupina koje su testirane. Iskusni
nog porasta gama-valova. To nam pokazuje
đavniji prema drugim ljudima, korisniji za
je oslobađanje od negativnih emocija, dakle
meditanti mnogo su bolje sinkronizirali
da se mozak može uvježbati i psihički mije-
sebe i članove vlastite obitelji te općenito za
oslobađanje od neuroza koje doživljavamo
kretanje valova, što se očitovalo dramatič-
njati na način na koji većina ljudi ne može
sve ljude, koje počinju promatrati uz pojača-
kao patnju. Svaka je od tih tehnika poput
nim povećanjem visokofrekventne aktivnosti
ni zamisliti te da meditanti mogu namjerno
nu empatiju i suosjećanje, što generira kva-
ključa: nije važno je li napravljen od željeza,
mozga koju označavamo gama-valovima ,18
regulirati svoju cerebralnu aktivnost, što
litetniji način komunikacije među ljudima i
je Richarda Davidsona navelo na zaključak
sreću kao najvažniju životnu vještinu. 20
srebra ili zlata, ako slobodi otvara vrata.
18
Mjerenjem titraja mozga počeli su se prikupljati materi-
jalni dokazi uloge zadubljenja u tokovima svjesnog i nesvjesnog
kako “meditacija ne mijenja samo krat-
Brojna istraživanja mozga pokazuju kako
aspekta psihe. Delta-valovi (0.1 – 4 Hz) valovi su najniže frekven-
koročno rad mozga, nego vrlo vjerojatno
mozak, kao i tijelo, treba stimulaciju i izazov
cije i najviše amplitude. Karakteristični su za spavanje bez sna te za
prouzrokuje trajne promjene u mozgu” 19
da bi optimalno funkcionirao. Meditacijom
stanje transa. Theta-valovi (4 – 8 Hz) pojavljuju se npr. prilikom
Tomu u prilog ide činjenica da su praktičari
Nama poznati Svemir, planet Zemlja sa
i u neutralnome stanju kada nisu meditirali
svojom florom i faunom, pa i homo spiens
pokazivali znatno veću gama-aktivnost od
i mi koji ovo razmatramo, samo su jedan
možemo naše duhovne sposobnosti bitno
ojačati, kao što naši mišići postaju snažniji
budnog sanjarenja. Pojavljuju se i kada obavljamo istrenirane,
automatizirane poslove poput vožnje autocestom, u kojima se
mozak praktički može isključiti. Poznato je i kao veoma kreativno
Završna razmatranja
od fizičkog vježbanja. Ugledni znanstveni ča-
stanje u kojemu je lako inducirati hipnozu. Alfa-valovi (8 – 13
kontrolne skupine. To pokazuje da se mozak
od oblika evolucije uma koji se kroz eone
sopis Proceedings of the National Academy
Hz) karakteristični su za budno ali opušteno stanje. Alfa-stanje
poput ostalih dijelova tijela može neprestano
iz ništavila vremensko-prostornog konti-
of Sciences17 objavio je rezultate ispitivanja
najčešće se pojavljuje prilikom buđenja i neposredno prije spav-
mijenjati.
nuuma transformira stvarajući prvo anor-
na dvanaest ljudi koji su u meditaciji proveli
anja. Beta-valovi (13 – 40 Hz) prisutni su kada je mozak uzbuđen
ganske energetsko-materijalne oblike, pa
i aktivno uključen u mentalne aktivnosti (tada dominiraju signali
od deset do četrdeset tisuća sati u razdoblju
beta-frekvencija). Beta-valovi imaju relativno malu amplitudu,
Dokazi sugeriraju kako duhovna vježba
organske, a iz njih i samog čovjeka. Mitski
od četrdeset godina. Usporedili su ih s dva-
ali i najveću frekvenciju (osim gama-valova). Karakteriziraju
može osigurati potrebnu stimulaciju i izazov
“istočni grijeh” arhetip je našeg otuđenja od
naest dobrovoljaca iste dobi, koji nisu imali
zaokupljen um. Osoba koja razgovara, rješava analitičke zadatke,
koji mogu ojačati um, povećati broj veza i
prirode s kojom su ljudi, poput svih ostalih
stvarnu veličinu i zdravlje neurona u mozgu,
primata, funkcijom nesvjesnih instinkta bili
povećati inteligenciju te stvoriti stanje opti-
usklađeni u svojemu čoporu i prirodnomu
malnog osjećaja dobrobiti.
okružju. Jačanje kognitivnih funkcija evo-
takvo višegodišnje iskustvo, jer su tek tjedan
dana prije testiranja naučili meditirati. U
prosuđuje ili analizira svijet oko sebe nalazi se u beta-stanju.
Frekvencijsko područje beta dijeli se na tri dijela: SMR, beta 1 i
beta 2. SMR (sensor and motor rhytm) područje je od 13 do 15 Hz.
laboratoriju su testirani elektroencefalogra-
Povezuje se s kretanjem tijela. Povećanje utjecaja tih frekvencija
mom (EEG) koji bilježi promjene u elek-
može rezultirati opuštenom koncentracijom i povećanom pažnjom.
tričnoj aktivnosti mozga te funkcionalnim
Beta 1 područje je od 15 do 20 Hz. Povećanjem utjecaja tih frekven-
prikazom magnetske rezonancije (fMRI) koji
cija mogu se povećati mentalne sposobnosti, IQ i usredotočenost.
Beta 2 (20 – 40 Hz) donosi sa sobom izuzetnu pažnju, ali i nervozu.
lutivnim promjenama u borbi za opstanak
Osnovni je razlog treninga duha meditaci-
nekada najbespomoćnijem stvorenju stvara
jom povećavanje kvalitete svakodnevnog
intuiciju i brz razvoj mozga, smanjujući tako
mjeri protok krvi u različitim područjima
Gama-valovi (iznad 40 Hz) istražuju se tek odnedavno. Istraživanja
života. Meditanti postaju tolerantniji u radu
snagu instinkta. Posljedice su ne samo bolno
17
pokazuju kako se ti valovi javljaju prilikom visokih razina procesir-
i zabavi, povećavaju inteligenciju, kontroli-
rađanje zbog širenja mozga i lubanje nego
20
A. Lutz, L. L. Greischar, N. B. Rawlings, M. Ricard i R.
J. Davidson Long-Term Meditators Self-Induce High-Amplitude
anja informacija. Svaka skupina valova može se dijeliti u podsku-
Gamma Synchrony During Mental Practic, PNAS 100:46, 16. 11.
pine, tako da je gotovo moguće točno okarakterizirati u kakvome
19
2004.
smo stanju svijesti za svaki pojedini herc moždanih valova.
Change, Study Finds, Washington Post, 3. 1. 2005.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Inervju s Davidsonom u Meditation Gives Brain a
Matthieu Ricard, Sreća vodič za razvijanje najvažnije
životne vještine, Zagreb: Teledisk, 2008.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
33
34
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Kreativni UM
i brojni problemi u svakodnevnome životu
na egocentričnog svjetonazora i neuroza što
“netom” osviještenih primata. Oni nastaju
se rađaju iz mržnje i straha zbog nedostatka
zbog iluzije da smo samo mi kao osviješte-
razumijevanja i ljubavi.
KULTURNI ŠOK
ni pojedinci i pripadnici netom osviještene
vrste obdareni inteligencijom. Promjene
donose dominaciju ega koji podrazumijeva da je središte Univerzuma. Širi se ljud-
Zoran Stamenić
ska svijest i usporedo s tim procesom kroz
jedva sto tisuća godina dograđuje mozak
kao materijalna pretpostavka ovog detalja
evolucije uma. Poput zablude da se Sunce
okreće oko Zemlje, a ne obrnuto, naša vrsta
vjeruje da je jedina razumna u Univerzumu,
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
La canción, que nunca diré,
se ha dormido en mis labios…1
„Pjesma koju nikad neću izgovoriti , spava na vrhu mog jezika…“, F. G. Lorca, „Selected Verse“, Farrar,
1
a većina njezinih pripadnika u svojemu egu
vidi središnju os oko koje se sve vrti i okreće.
To je ujedno i razlog neuroza i sukoba koji
u svakodnevnome životu nastaju zbog prenaglašenog egoizma, koji sprečava skladan
život pojedinca s drugim ljudima i prirodom.
Sintezom najnovijih znanstvenih dostignuća
i drevne mudrosti učimo kako se suosjećanjem i koegzistencijom s prirodom i drugim
ljudima koristiti resursima Univerzuma, a
da ne uništimo jedni druge i planet na kojemu živimo. Meditacija je jedna od metoda
razvijanja pozitivnih emotivnih i kognitivnih
sposobnosti uma, neophodnih za daljnju
evoluciju ljudske vrste. Onima koji je prihvaćaju daje spokojstvo, sreću i duševni mir,
koji uz svakodnevno prakticiranje meditacije
dolaze uz empatiju i suosjećanje kao zamje-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
U
palih televizor…
jedan od poznatih modnih dizajnera, kako bi
zadržao svoju ideologiju odbija postati javna
modna ličnost, dopušta vještini i estetici
Sa ekrana ništavila vrištala je vijest o njego-
modnog dizajna iz svih prijašnjih kolekci-
voj smrti… Dakle, nema ga više. Kako otuž-
ja da komuniciraju umjesto njega njegovu
no?
konceptualnu viziju.1 I u pisanju ovog članka
povodit ću se Margielinom vizijom. Nai-
Zauvijek je na njegovim usnama ostala ne-
me, dozvolit ću McQueenovoj viziji žene da
ispjevan pjesma, u njegovoj mašti ostadoše
umjesto njega progovore o njegovom radu.
trajno zatvorene nove vizije žene, a na vrhu
jezika zastadoše riječi koje nikada više neće
Krajem devedesetih modernost poprima
biti izgovorene. Naime, Martin Margiela,
1
http://stylepark.com/The.Codes.Of.Invisible
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
35
36
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
svoju mračnu stranu. Uzbuđenje modernim
Kreativni UM
šta pronalazi u Londonu i Antwerpenu.
KULTURNI ŠOK
i strah. Njegov cilj je bio stvoriti ženu koja
inspiraciju pronalazi u škotskoj povijesti.
izgleda toliko basnoslovno, te se nitko neće ni
Ovom kolekcijom želio je poručiti kako je
svijetom, karakterizirano snagom za pro-
U poznatoj francuskoj noveli La Marquise de
usuditi staviti svoju ruku na nju. Sam McQu-
rat između Engleske i Škotske, praktički, bio
mjenom i modernitetom, balansirano je
Sade glavna junakinja Mary Barbe predstav-
een je jednom rekao: „Dizajniram odjeću, jer
genocid. Ova revija je bila u „vrijeme kad su
terorom raspadanja, svijetom u kojem vlada
lja potpuno novu, „vrhovnu svećenicu l’arte
ne želim da sve žene izgledaju nevino i na-
naslovnice na Zapadu izvještavale o okrut-
rasulo, a sve što je nekada bilo čvrsto raspa-
pour l’arta, vampirsku ratnicu“3 , smrtono-
ivno. Znam što im se sve može dogoditi. Že-
nosti u Bosni iu Ruandi, kada je povijesna
da se.
snu femme fatale kraja devetnaestog stoljeća.
lim da žene izgledaju snažnije… Želim da se
riječ genocid ponovno zadobila suvremeno
„Odbačena od oca, jer nije bila sin” heroina
muškarci boje žena koje odijevam.“ 5
značenje.“6 Naime, „pred očima kraja tisuć-
„Kapitalistička proizvodnja ovisi o konstan-
Mary Barbe stremi dugoročnoj borbi protiv
tnim inovacijama koje najbolje utjelovljuje
muškaraca ubivši svog brata dok je bio beba,
Njegova kolekcija za diplomu inspirirana je
sa ratuje sa optimizmom, a utopijanizam s
moda, ali inovacije i noviteti su neprijatelji
oca, muža, te ljubavnike. Kao glavni simptom
Jackom Trbosjekom, te viktorijanskim pro-
naglašenim osjećajem da je pred nama novi
tradicije i kontinuiteta, jer stvaraju osjećaj ne-
kulturne dekadencije femme fatale. okarakte-
stitutkama koje su prodavale svoju kosu od
svjetski nered. Raspad komunizma nije pro-
stabilnosti i trajnog urušavanja.“2Dakle, kon-
rizirana je kao nositeljica otrovnih mikroba,
kojih su kasnije izrađivani uvojci, a kupci su
izveo jasnoću kojoj su se mnogi prije nadali.
stantna kapitalistička izgradnja popraćena
glavna karika evolucije, društvenopovijesni
ih potom darovali svojim voljenima. McQu-
Svijet sa samo jednom super silom koja je
je nasilnom destrukcijom najbolje vidljivom
osjećaj nesreće.“4
een je prišio pramenove ljudske kose ispod
daleko od toga da ima stabilizirajući učinak,
krvavo crvene podstave. Svojom petom
umjesto toga je izgleda potaknuo lančanu
kolekcijom Highland Rape
reakciju nasilnih sukoba od kojih su mno-
u modnom dizajnu krajem prošlog stoljeća.
ljeća prostire se pomućeni prizor. Apokalip-
Međutim samo nekoliko hrabrih i odvažnih
Možemo zaključiti kako femme fatale fin de
dizajnera odlučilo je poput Doriana Graya
sièclea koristi vlastitu seksualnost kao oružje
gi etničke naravi. Oblik budućeg svjetskog
zariti nož u svoju „sliku“ iz jednog jedinog
u borbi protiv muškaraca, njezina zastrašuju-
poretka ostaje maglovit i nesiguran.“7
razloga, a to je želja za slobodom. Među tim
ća privlačnost pogubna je za muški rod. Ka-
odvažnim, deklariranim estetima dekadence
kva je vrhovna svećenica fin de millenniuma?
posebno se ističu Martin Margiela, Alexander
Je li njezina privlačnost pogubna za muškar-
McQueen, Hussein Chalayan, Viktor & Rolf,
ce kao što je bila krajem devetnaestog stolje-
Olivier Theyskens, Shelley Fox, Andrew Gro-
ća? Odgovor na ovo pitanje pronalazimo u
ves, Shaun Lane sa svojim nakitom, također
djelu Alexandera McQueena. Žena koja nosi
fotografije Juergen Tellera za Jigsaw. Ovaj
njegovu odjeću mora imati stav, nije dovoljno
novi modni svijet isprepleten kulturnom tje-
da je samo lijepa. U svom radu McQueen je
skobom i traumom svoja nova modna sredi-
ujedinio glamur sa strahom, a ne privlačnost
2
Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University
Press, New Haven & London, 2003.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
6
Ibid. str. 142.
5Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University Press, New
7
Kirshan Kumar, Utopija i antiutopija u dvadesetom
Berg 2004., United Kingdom
Haven & London, 2003.
stoljeću, Diskrepancija sv. II, br. 4, prosinac 2001.
4
3
Fashion Theory, The Journal of Dress, Body & Culture,
Ibid. str. 253.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
37
38
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
čenje. U ovoj kolekciji uočljiv je fini vojnič-
njezine preslike s kraja devetnaestog stolje-
stvorio je vlastiti „muzej ženskih čudovišta“.
ki vez, vrpcom ukrašene husarske jakne,
ća leži u činjenici da njegova žena više nije
Neke od haljina u ovoj kolekciji inspirirane
modeli su na glavi nosili maske sa raspelom,
bila objekt straha već zastrašujuću subjekt.
su anatomskim skicama Andreasa Vesaliusa
naušnice od ptičjih kandži. Zatim je uočljiv
Ona je koristila svoju seksualnost poput
koje datiraju iz šesnaestog stoljeća. Cijeli
I u skladu sa ovim osjećajem rasapa i nesi-
zlatom protkani admiralski kaput iz osa-
mača, a ne kao štit. Ova McQueenova vizija
scenarij za reviju utemeljen je na paragrafu
gurnosti na McQueenovoj reviji uočljivi su
mnaestog stoljeća nošen preko crne čipkaste
žene još je bolje vidljiva u modelu (sl. br.
Simon Costina. Naime, on je stvorio muški
teturajući i krvlju pošpricani modeli, divlji i
haljine, a na glavi oglavlje od crnog jantra
2.) koja je imala oglavlje od jelenjih rogova
lik ludog znanstvenika iz razdoblja fin de
koji je izradio Simon Costin. Oglavlje pred-
(oglavlje je izradio Simon Costin). „Njezina
siècla koji putuju svijetom i skuplja egzo-
izbezumljeni sa poderanom čipkom i jelen-
stavlja jasan memento mori kao i čipkasti
sjajna, hibridizirana ljepota i smrtonosno
tične objekte, tekstil i žene koje potom reže
skom kožom razotkrivajući njihove stražnji-
top koji se protezao preko glave sakrivajući
bljedilo promijenilo je značenje riječi gla-
i rastavlja u svom laboratoriju. Scenarij
ce i grudi, jakne sa poderanim rukavima,
lice poput krvničke kapuljače.“9Jedna od
mur i vamp u nešto što je istodobno i za-
počiva na povratku duhova okrutno ubijenih
te suknje i hlače sa nisko rezanim strukom
modela na reviji nosila je svjetloljubičasti
strašujuće i očaravajuće, a hladna elegancija
žena kako bi progonile svoga ubojicu. „Viso-
koje se doimaju kao da prkose gravitaciji,
korzet sa visoko napregnutim reverima
modela sa modnim dodacima od perja, ro-
ki i impozantni modeli nisu bile žrtve, već
a „odjeća djeluje kao zaštita između žene i
prekriven sa crnom čipkom poput preuveli-
gova u kombinaciji sa McQueenovom poput
osvetoljubljivi duhovi“11 obučeni u egzotičnu
svijeta kojem je izložena.“8
čanog ovratnika. Zbog ovakve konstrukcije
britve oštrom tehnikom krojenja stvorena
odjeću koju je njihov ubojica prikupio na
korzeta manekenka je morala zauzeti pozu
je slika koja ujedinjuje čežnju i stravu – lik
svojim putovanjima.
koja još više sugerira na femme fatale s kra-
koji djeluje kao zaštitni talisman nositelju
ja devetnaestog stoljeća, a njezina kobna
od nesigurnog svijeta.“10
Kolekcijom Dante za jesen / zimu 1995-6.
Na ovoj reviji možemo vidjeti španjolsku
čipku, japanski kimono, ruske narodne
Kolekcijom Eclect Dissect za Givenchy
haljine, ogrlicu sa Burma u kombinaciji
sa prepariranim pticama i divljačima, te
životinjskim kostima. „ovom kolekcijom
jasna je analogija između doktora i dizajnera kao znalca anatomije. Sam McQueen
može se shvatiti kao anatomist koji nam
sa seciranjem i čišćenjem konvencionalne
mode pokazuje na mrtvilo ispod površine
vidljiva je njegova fascinacija ženskom
seksualnošću koja je opasna i smrtonosna,
privlačnost fatalna je za muškarce. Glavna
i tu je očita veza između erotizma i smrti
a moda je dobila jedno novo mračnije zna-
razlika između McQueenove femme fatale i
koja se najviše prožima kroz modni svijet
8
9
http://www.unabashedfervor.blogspot.com/alexander...
eMzin
Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University
Press, New Haven & London, 2003.
svibanj/lipanj 2010.
10
Ibid. str. 149.
11
Ibid. str. 155.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
39
40
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
devedesetih.“12 „McQueen poput Edgar
Ovom revijom, smatra Evans, poimanje
performans nalikovao je na peep show, a
cijev maske za disanje, a tijelo je prekriveno
Alan Poea i Baudelaira pronalazi ljepotu
ljepote preokrenuo je naglavačke, također je
publika preuzima ulogu modnih voajera.
moljcima. Sam McQueen je jednom rekao
na mračnoj strani i ona je esencijalni dio
pokazao kako unutar iluzije postoji i razo-
Modeli blijedih lica i omotanih glava odje-
kako voli grotesku poput svih umjetnika.18
njegove estetike.“13 Caroline Evans smatra
čarenje.15 Za ovu reviju McQueen je kon-
veni u odjeću od „fetiširanih materijala“:
Sa ovom groteskom progovorio je o poima-
kako tama koja okružuje modele ne izlazi iz
struirao veliku staklenu kutiju koja je bila
perje, brokat, školjke, drveni steznjak, pre-
nju ljepote u modnom svijetu u kojem se
činjenice da su one izašle iz nje već je to me-
postavljena nasred piste. Kada je publika
parirane ptice grabežljivice (jedna od mo-
ne tolerira pretilost. S jedne strane imamo
taforička tama koja predstavlja kapitalizam,
dolazila sjedila je ispred kutije i bila je pri-
dela nosila je suknju od perja, a oko njezina
psihotične mršave manekenke u prvoj kutiji,
te ako su modeli izazvali anksioznost to je
morana promatrati vlastiti odraz pri oštrom
glave instalirane ptice grabežljivice koje su
a s druge strane pretilu književnicu Olley te
zato, smatra Evans, jer je živa žena zamije-
osvjetljenju. Kako je revija kasnila publici
izgledale kao da napadaju model.). Dvije
možemo ustvrditi kako je spojio nespojivo.
njena sa božicom.14 Revija koju je McQueen
je nakon nekog vremena postajalo neugod-
haljine izrađene su od sipinih kostiju i školj-
Osjećaj horora, groteske i grčevite ljepote
priredio za proljeće / ljeto 2001. naziva Voss
nije, jer je bila suočena sa vlastitim odra-
ki, potom haljina koja je od vrata do gležnja
postigao je sa moljcima, staklenom kutijom,
zom u ogledalu. Pojedinci su mogli izabrati
prekrivala odel, a izrađena je od košuljica
svinjskom maskom i maskom za disanje. Sa
žele li gledati vlastiti odraz ili promatrati
za britve. U ovom performansu što je odjeća
drugom kutijom zarazio je, smatra Evans,
druge kako se ogledaju, a cijela „voajerska
bivala sve više uznemirujuća „radni narci-
tkz. ljepotu sa tkz. hororom.19 Ne počiva li
klima“ urodila je jednom intenzivnom i
zam“ manekenki prerastao je u psihozu i
horor u činjenici da kapitalizam svodi ljude
grčevitom atmosferom. U jednom trenutku
disfunkcionalnost. Novinarka Sarah Mower
na potrošnu robu?
osvjetljenje publike nestaje i prebacuje se
smatra kako jezovita ideja ovog showa pre-
na unutrašnjost kutije i pri tome se moglo
biva u tome da smo pozvani na performans
uočiti da modeli iznutra ogledaju svoj odraz
u kojem modeli, jedne od najljepših žena
i ne mogu vidjeti publiku koja ih promatra.
svijeta, gube zdravi razum promatrajući svoj
Desetak minuta modeli su se šepurili i divili
vlastiti odraz.17
dipl. ing. Ljiljana Babić
vlastitoj refleksiji. Za modele je određena
doza narcisoidnosti bitna zato što zarađuju
Nakon što je zadnji model napustio kutiju
novce svojim tijelima, odnosno njihov izgled
sa druge kutije, također smještene na pisti,
je roba široke potrošnje u svijetu kapita-
padaju dole stranice otkrivajući nagu figu-
lizma. John Berger, kritičar sedamdesetih,
ru književnice Michelle Olley naslonjene
trajala je petnaest minuta i koštala £70,000.
jednom je rekao: „Muškarci rade, a žene
na sofi prekrivenu čipkom koja je izrađena
12
Ibid. str. 156.
se pojavljuju. Muškarci gledaju žene. Žene
od kravljih rogova. Olley je na glavi imala
13
http://www.panacheprivée.com/fashion&panache/
promatraju kako ih drugi gledaju.“16 Cijeli
svinjsku masku dok je iz njezinih usta virila
gothic...
14
Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University
Press, New Haven & London, 2003.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
15
Ibid. str. 99.
17
Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University
16
http://www.k2.com
Press, New Haven & London, 2003.
18
http://bazaar.com/the,real,McQueen...
19
Caroline Evans, Fashion at the Edge, Yale University
Press, New Haven & London, 2003.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
41
42
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
Naslov knjige: Državni neprijatelji
Naslov je intrigantan i kada ne bismo pročitali tekst na poleđini, pomislili bismo da je
riječ o špijunskome romanu. Uspješan marketinški trik, no posve netočno prezentira o čemu
Državni neprijatelji
je u knjizi riječ.
Ocjena: 3
Autori: Michel Houellebecq i Bernard-Henri Lévy
Iako je riječ o dvojici poznatih i društveno vrlo aktivnih francuskih pisca, obojica su u
Hrvatskoj relativno nepoznati. No to je u prvome redu hrvatski grijeh.
Ocjena: 4
Izdavač: OceanMore d.o.o.
Kolumna kao isprika za razmišljanje
Ne suviše jak i, vjerojatno, ne suviše bogat izdavač koji se upustio u izdavanje knjige za
veoma ograničen krug čitatelja? Vjerovat ću da je u pitanju odvažnost (a ne ludost) i shvaćanje
potrebe da se ne mogu prevoditi samo gluposti poput Tajne.
Ocjena: 5
Broj stranica: 234
Za zbirku pisama s uglavnom filozofskom tematikom to je taman – osim ako se ne namje-
K
olumne trpe svašta, a ovoga će puta trpjeti jednu posve neprikladnu formu. No
najprije malo priznanje. 2008. godine zajedno s prijateljima s Istrakona (istarske
rava posve ugnjaviti čitatelje.
Ocjena: 4,5
konvencije znanstvene fantastike i fantazije), publicistom Davorom Šišovićem i piscem znanstvene fantastike Mirkom Grdinićem, posjetio sam Zekon (zeničku konvenciju znanstvene
fantastike). Na putu (negdje u okolici Bosanskog Broda) smo nabasali na neobičan restoran,
Tekst: dovoljno velik font s ne suviše naguranim tekstom na jednoj stranici.
Ocjena: 3,5
gdje sam uzeo u ruke (ako me sjećanje ne vara) neke banjalučke dnevne novine, u kojima
je Ljiljana Šop napisala kritiku na veoma simpatičan način, koji sam ja donekle izmijenio i
Uvez: meki s klapnama.
ovdje primijenio. Ljiljana, tvoj se način pisanja kritike polako širi svijetom. Bravo! (Ovdje
Za ovakvu knjigu sasvim dobro pogođeno.
moram naglasiti da posao urednika neću posebno ocjenjivati, jer smatram da konačna ocjena
Ocjena: 4
– ili barem one koje se tiču teksta, uveza, itd. – uvelike govori i o njegovu poslu.)
Cijena: 159 kn
Za 234 stranice, meki uvez, u nas relativno nepoznate autore i tekst koji je za vrlo ogra-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
43
44
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
ničenu publiku... Znam da nakladnik mora pokriti troškove i nešto zaraditi, ali ovo je uistinu
Kad bi ova knjiga imala okus on bi bio: kiselog ribiza od kojeg nam se mršti lice, sve dok se
previše.
ne naviknemo na njega. Tada nam nije problem naručivati ribizov sok i smatrati da je viso-
Ocjena: 1,5
ka cijena koju smo za njega platili sasvim opravdana, jer navodno ima pozitivan učinak na
zdravlje, iako podsvjesno znamo da je riječ o laži.
Prijevod: prevoditeljica Iva Kovač
Ocjena: 3,5
Ovaj prijevod (s francuskog na hrvatski) sasvim je solidan – uzevši u obzir stil pisanja i
težinu rečenica.
Preporuka za čitanje: ako volite novinske kolumne ili one mudre tekstove u političkim
Ocjena: 4
prilozima, odmah posudite ili kupite ovu knjigu, ukradite je od onoga čudnog susjeda koji je
sigurno ima. Ako navedene stvari ne volite, odustanite od potrage za njom.
Lektura i/ili korektura: lektor Ivan Jindra, korektorica Katarina Wolf
Ocjena: 4
Lektura i korektura kao da su učinjene nabrzaka. Ima dosta banalnih pogrešaka poput
imena koja počinju malim slovom i sl.
Ocjena: 2
KONAČNA OCJENA: 3,71 (VRLO DOBAR)
Ovo je knjiga o: dvojici vrlo različitih pisaca koji se međusobno dopisuju i razglabaju o
Ernie Gigante Dešković
svemu i svačemu. Ukratko: nadmudrivanje dvojice intelektualaca od kojih jedan pripada
desnom-kapitalističkom, a drugi lijevom-radničkom krugu. Zamisao je veoma dobra, iako
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
u određenim trenutcima njihova polemika izgleda malo nategnuto. Solidno barataju filozofskim i književnim temama, ali kad spominju svjetske prilike koje izlaze iz njihova kulturnog
kruga slabo se snalaze.
Ocjena: 3,5
Prva rečenica glasi: “Dragi Bernard Henri-Lévy, sve nas, kako se kaže, razdvaja – osim jedne, temeljne stvari: obojica smo prilično prezrene individue.”
Tko bi ovome odolio dati 5?
Posljednje rečenice glase: “I kad bih, dakle, imao neki predosjećaj, to bi prije bio ovaj: da se
moramo početi zabrinjavati kad na pitanje ‘tko je još tu’ preveliki broj tih knjiga ili trenutaka
života ili lica koja su ih pratila prestane odgovarati ‘prisutan’. Osjećaj protiv osjećaja. Oklada
protiv oklade. Vidjet ćemo.”
Ocjena: 4,5
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
45
46
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
njezinu terasu dok je plijevila pelargonije), Marinela je počela sanjati svoje djetinjstvo. Ono
ljupko selo u kojem je odrasla, okus mlijeka još toplog iz krave, meketanje koza koje je čuvala, miris sijena u njihovom sjeniku i momaka koji su se po sijenu valjali s njezinim sestrama, dok je ona po skrivečki gledala i učila. E, ali svake noći poslije četiri sata ujutro, usnula
bi kako su Ustaše došle u selo, kako viču: “Di su komunisti?! Di ste ih sakrili?!”, otimaju po
kućama hranu i lošu rakiju, kako tuku starce i onako bazdeći po rakiji natežu cure. Ona je,
hvala Bogu, bila još malena pa je nisu dirali, ali toliko se bila napatila straha da joj se i sad,
pod stare dane vraćalo. Kakve je to veze imalo s dimnjačarem, nije bilo sasvim jasno. Je li to
bilo zbog krvavog prizora mrtvaca na terasi, koji ju je podsjetio na slične takve slike iz dje-
Ljubav u kontejneru
tinjstva? Je li zato što je mrtvac bazdio po jeftinoj rakiji jednako kao i Ustaše? Ili možda zbog
crne uniforme? Nitko nije znao.
Uglavnom, tako je Marinela odlazila na počinak odmah iza vremenske prognoze i budila se
tik prije četiri ujutro. Stan joj je mirisao na breskve, a naborana koža na kremu od bademovog mlijeka. Posebno je pazila da bude čista i da lijepo miriše, jer je unuka od susjede Pepice
rekla da starci u autobusu smrde k’o pokvareni parizer, a to si Marinela nije namjeravala
V
olio je krenuti ranije, dok još nije toplo, jer se po suncu baje zagriju i smeće se onako
dozvoliti pa makar svako jutro riskirala da se u kupaonici posklizne i slomi kuk. Za doručak
kiselo usmrdi, sakupe se debele muhe pa mu zuje oko glave... i ima više kretena koji
je obično pila bijelu kavu s udrobljenim kruhom, jer joj za to nije trebala dentijera, a onda bi
ga sažaljivo gledaju. Ovako uglavnom nije sretao nikoga, samo šugave mačketine koje bi se
potjerala Mukija u šetnju. Muki je bio malen i bijel i pas, muškog spola i najčešće zapetljane
zavukle u kontejner i čekale da ga Frane otvori kako bi mu probale iskopati oči, jeba im vrag
dlake. Sve ostalo o njemu bilo je upitno. Imao je nježan mjehur pa mu je odgovaralo da izlazi
mater da im jeba.
četiri do pet puta dnevno, inače bi stradao laminat u predsoblju. Ponekad bi Marinela u jutarnjoj šetnji susrela Franeta. Znala je ona njega odavno, imala je dovoljno godina vremena
Ovo je bila njegova omiljena ulica – puno stanara po kontejneru, dobar standard – ne da im
da zapamti ljude koje redovito susreće. Frane je često šetao, uvijek sam. Bio je konstanta na
se zajebavat oko recikliranja, samo bace bocu i puste da se ekologijom bavi onaj kome tre-
ulici, baš kao raspukline na pločniku koje već decenijama nitko nije sanirao, dok konačno u
ba tih pedeset lipa. Čak je i Kaufland blizu pa može unovčiti plastiku čim se velika, staklena
njima nije niknula trava i maslačak. Tako je i Frane godinama gazio svoju rutu u asfaltu, kao
vrata potrošačkog Raja otvore i puste pokajnike u bajkovito prostranstvo, gdje nikad ne pada
da želi popraviti ravnanje koje su loše obavili radnici kad su gradili cestu. S vremenom se tek
kiša i bura ne nagriza kosti, a hladno bude samo među hladnjačama na odjelu mliječnih
neznatno povio, lice mu je postalo nalik bolje pečenoj palačinki, a odjeća mu je požmarila od
proizvoda.
sunca i pohabala se po rubovima. Posljednjih godina moglo ga se vidjeti kako kopa po smeću, od čega bi Marinela dobila potrebu stiskati šake dok joj starački zglobovi ne bi popucali
Marinela se budila u četiri sata ujutro, prije nego što bi Ustaše došle u selo. Otkad je u se-
od ljutnje na nepravdu. Jutros je imao glavu i obje ruke u baji, istegnuo se da bolje zaviri
damdeset i šestoj godini doživjela strašan šok (pijani dimnjačar pao je s krova ravno na
unutra, a gola mu kičma provirila iz hlača.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
47
48
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
“Dobro jutro Frane!” iznenadila se kako je njen vlastiti glas zericu zatitrao, na trenutak se
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
“Pa kako onda njihova kanta?”
zabrinula radi li se o nekom novom simptomu, ali je zaključila da su joj to samo glasnice još
malko pospane. Što je starija, tako joj za sve treba više vremena pa valjda i da se glasnice
“Ma nije njihova kanta, nego oni po njoj kopaju... kao njihova teritorija, kao kad se Vaš ovaj
ujutro razbude. Ionako najčešće ujutro nema s kim razgovarati... osim s Mukijem, čega ju je
mali... znate kad se na neki stup ili drvo...” objašnjavao je, a ona je vidjela da mu je neugodno
najprije bilo stid, a onda je shvatila da ionako svi misle kako je stara i senilna, tako da je pri-
po skretanju pogleda i stiskanju usana. To joj se svidjelo, jer je vjerovala da čestitim ljudima
čati s psom za nju skroz normalno i prihvatljivo. Međutim, kako joj nakon više godina Muki
mora biti bar malo neugodno kad govore o nekim stvarima, a pogotovo joj se svidjelo što je
nije niti jednom odgovorio, Marinela se našla i pomalo uvrijeđenom pa je sve rijeđe razgova-
njemu bilo neugodno o tome govoriti pred njom.
rala s njim.
“Tako? Pa ja pojma nisam imala... Bože, mene bi bilo strah!” zamislila je kako dvoje očajnika
“A! Jebemti...” trznuo se Frane, a štogod je držao u ruci upalo je natrag u kontejner “A, to ste
zbog plastičnih boca napadaju staricu i stresla se. Sjetila se slike iz djetinjstva – muškarac
Vi Marinela! Ma ste me prepala...”
lica iskrivljenog od bijesa, nogom obuvenom u tešku vojničku čizmu udara ženu koja jeca na
podu, dok mu na čelu blista ustaška značka. Stresla se još jednom.
“Ma dajte Frane, pa niste tako plašljivi.” opet se malo zabrinula, jer je osjetila da nekako
čudno diše i neku neuobičajenu toplinu u obrazima.
“A, strah, strah... čujte... mora se.” pomirljivo je gestikulirao Frane, kao da njega to više uopće ne dira. Sve je on već vidio, ispod svega podvukao polupravac, crtu koja ishodi iz njegovog
“A, Marinela moja... ne znate Vi kakvih sve ljudi ima... svašta ja vidim! Svašta svašta...”
srca i gubi se negdje u nepregledu apatije i nezainteresiranosti, a potpisom na tu crtu prihvatio je mirovni ugovor sa svijetom.
“Ma dajte! Nije valjda tako opasno?”
“Pa jel’ se baš mora?”
“Ozbiljno Vam kažem! Evo, nema četiri dana, vidio sam jedan par, jedan muški i jedna
ženska... a tako, naših godina... ma možda se nisu držali tako dobro kao Vi, ali tako... naših
“A čujte... penzija je mala... ja sam sam... nekako se moram snalazit...”
godina, da su stukli jednu drugu žensku... a šta ja znam, isto naših godina, ali ta je stvarno
bila stara, jer da je kopala po njihovoj kanti.”
“Joj, znam ja to... ja Vam isto budem sama!” uzdahnula je, osjećajući kako joj se zajedno s
tim priznanjem u plućima odlomila neka stijena i sad joj se valja po unutrašnjosti, lijevo-de-
“Ma nemojte! Ispred njihove kuće?” naglas se čudila, a u sebi je kao staru i pokvarenu gra-
sno.
mofonsku ploču Ive Robića vrtila misao - je li on to rekao da se ja dobro držim? Ručni joj je
zglob diskretno kvrcnuo dok si je prolazila prstima kroz kosu, praveći se da popravlja čupe-
“Ma, Vi barem imate pasa.” pokušao ju je utješiti brižnim glasom. Nije to bila neka bogzna-
rak koji se, zapravo, nije pomaknuo jer je bio čvrsto ukomponiran u trajnu.
kako pametna rečenica, ali ona je prepoznala namjeru i od toga joj je već bilo malo lakše.
“Ma ne ispred njihove kuće, ne znam ja kamo oni stanuju...”
“A imam, Muki moj... zlatan je... ali znate... nije to to. Nije... pas Vam neće pokloniti cvijeće,
znate?”
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
49
50
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
“A je... Šta ćete...”
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
lazi. Ovaj put bilo je drugačije. Nosio je čistu odjeću... možda malo pokrpanu, ali ipak čistu.
Hodao je ponosnim, odmjerenim koracima, sredinom ulice. Nije zastajao pored kontejnera,
nije čak ni išao prema njima. Noge su ga vodile ravno prema njenom portunu. Srce joj je
“A da.”
počelo čudno udarati, ali ruka joj nije trnula i ništa je nije boljelo pa je zaključila da je valjda
Iduće jutro, Marinela je ustala gotovo trideset minuta ranije. Nisu je probudili snovi, nego
sve u redu i pustila boćicu s tabletama na miru. U rukama nije nosio vreće s praznim boca-
uzbuđenje. Marinela je od danas imala misiju. Muki je bio još pospan, brundao je i cvilio
ma. Nosio je buket cvijeća. Marinela nije imala riječi. “Dobro jutro.” rekao je Frane. Muki je
morala ga je doslovce izbaciti iz stana.
mahnuo repom, a Marinela je promucala nešto kao “jutro”.
“Idemo Muki! Nema spavanja u akciji!” u glavi joj je limena glazba svirale proleterske pje-
“Znate Marinela, imao sam problema s bubrezima, kad je ružno vrijeme bole me zglobovi i
sme, a staračke pjege rasipale se po koži nekako poletnije nego ranije. Akcija je bila pomno
slabo čujem na lijevo uho. Ali vidim dobro, k’o da mi je dvadeset.”
pripremljena, uključila je Marinela u nju svu svoju rodbinu koja je živjela u gradu, kao i sve
susjede s kojima je bila u dobrim odnosima. Nikom nije rekla točno zašto, lagala je, muljala
“Pa... lijepo...”
i izvlačila se kako je znala, ali na kraju je dobila što je htjela – pun špajz praznih plastičnih
boca. Četiri jutra ustajala je ranije i skakutala s vrećicama prazne ambalaže do kontejnera,
“Hoću reći, vidio sam Vas kako se skrivate u tom portunu.”
kako bi ostavila “plijen” za Franeta. Onda je virila iz portuna dok on ne bi došao, pokupio ga
i otišao punih ruku i zadovoljan.
“Ah... pa... ja...”
Posebno je pazila da ne bude viđena.
“I donio sam Vam cvijeće.” Pružio joj je buket i osmijeh. Ona je konačno posložila smislenu
rečenicu i rekla:
S jedne strane, jer je znala da se Frane ne bi htio osjećati kao da mu to ona daje milostinju,
a s druge – pa ipak je ona bila jedna ozbiljna gospođa u godinama, nije mogla tako s tim
“Hvala... jako je lijepo. Hoćete li ući na šalicu čaja?”
nekim muškarcima... je li... očijukati. Ne bi baš bilo u redu da sad Frane odmah misli da ona
nešto... I zato je samo gledala iz sjene, promatrala njegove još uvijek dosta vitalne pokrete i
“Naravno... bit će mi jako drago.”
radovala se u sebi. Najdraže bi joj bilo kad bi ponekad začula kako Frane odsutno fućka neku
starinsku melodiju, tada bi zamišljala ljetne terase opatijskih hotela i parove koji se polako
Muki je s olakšanjem veselo zalajao.
ljuljaju uz zvuke nezaboravnih šlagera.
Zoran Krušvar
Ali petog jutra, Frane nije došao. Čekala ga je u portunu sat vremena. Prošetala Mukija gore
– dolje po ulici toliko puta da se jadna zvijer posve predala, legla na leđa i dala do znanja da
se dalje može nositi, ali šetati više ne. Onda je postala nervozna, uplašila se za šećer u krvi pa
krenula kući. Taman kad se posljednji put okrenula pogledati niz ulicu, vidjela ga je kako do-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
51
52
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
mirovina – nema više i sva ostala silna opravdanja za čisti kukavičluk… i tada… kad su me
struje odnijele već daleko od teritorijalnih voda… dopliva do mene ribica živahnog pogleda
i – pazite sad - ribica sasvim neočekivano progovara suprotno od one iz priče i kaže: “Ja sam
zlatna ribica, uzmi me sa sobom i ispunit ću ti tri želje”… gledam, u prvi mah malko zbunjena,
ali ja sam stara morska vučica i znam već odavno da život nije kao u romanima… a i ribica se
malo zblembala, ta uvijek su je pokušavali uhvatiti, što mrežom, što udicom, što parangalom,
a oni gladniji i pohlepniji čak i golim rukama… uhvativši svojim, kako već rekoh, živahnim
očima moj pogled koji je govorio: “Plivaj, plivaj, ribice i ne daj se smesti”, zapravo je ostala
zatečena i izrekla taj neobičan tekst… jer, budimo realni, nije to baš neka sitna ribica, radi se o
KAKO ME UPECALA
ZLATNA RIBICA
kapitalcu, snu svakog ribiča, i zna to ribica i zbog toga je u još većemu čudu… ali ne zna ribica
da sam spalila svoju ribičku opremu i rasula pepeo oceanom… “Ne mogu te uzeti, ribice. Što
ću s tobom? Bezveze mi je da te stavim u akvarij i pokazujem prijateljima, to neće usrećiti ni
mene, ni tebe, a ni njih, a još manje da te pojedem ili prodam”… svidjele su se ribici te riječi,
ostala je uvijek “tu negdje” i, što je najvažnije, uvijek tu kad sam je trebala, iako je na raspolaganju imala sva svjetska mora, kao i ja, uostalom… koliko god paradoksalno zvučalo, upravo
nas je ta svijest o slobodi vezala… okovan slobodom, naš je mali svijet postao veći od čitavog
morskog prostranstva… ne znam jesam li napomenula da ta ribica nije zlatnog ruha, zlatnog
B
ez namjere da pecam, ikada više, bacivši kalkulacije u dubine oceana, potopivši oče-
je srca, koje je čini zlatnijom od zlatne… što se tiče tri želje, već je odavno pređena ta brojka…
kivanja, odlučna da više ne trgujem, ne vršim analize, niti si zadajem planove, plovila
srce ponovno kuca u žestokom bum-bum-bum ritmu… a puzzle? Ma tko se boji puzzla još, ta
sam tako morem… a more ko more, nepredvidljivo… danima mirno… pa se za tren uzburka… a
toliko smo ih puta slagali, ako ćemo trebati još jednom, nikomu ništa, vješti smo u tome… ah,
ja nepokolebljiva u namjeri da samo i jedino plovim… katkad niz struju, a katkad baš i ne, tek
ludo srce… sve je kako treba biti…
tako, da ne budem plankton… u glavi samo jedna slika… sada već samo kao lijepa, ali davna
uspomena, neostvareni san… rane na srcu već zacijeljene … pitanje što bi bilo kad bi bilo više
se ne nameće… ali ožiljci ostaju, a srce je ohrapavilo i ogrubjelo od ožiljaka… i ne želi više mije-
Krivo je more…
njati pjesmu iz tik-tak, tik-tak u bum-bum-bum… jer sluti srce da nakon toga slijedi pucanje i
ponovno slaganje rascijepljenih komadića… a ne voli to srce, ne želi ponovno te puzzle slagati,
Vilma Vlačić
i neće, neće i neće… susrela sam jata i jata riba i ribica u plovidbi… štipkali me rakovi i jastozi…
a i morski su me psi vrebali… ma što mi oni mogu, ni da među njima postoji sharkchuknorris…
srce nije kamen, kako da ne, ma to je samo pjesma… pustinjačka plovidba s vremenom pre-
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
stala je biti samonametnuti teret, postala je svrhom postojanja i, što je još važnije, navikla se
duša, godi joj to stanje… a srce, e srce ima ispriku u ožiljcima, stari ratni veteran, invalidska
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
53
54
KULTURNI ŠOK
Iz drugih medija
Iz drugih medija
KULTURNI ŠOK
našanju, za koje je više vjerojatno da puše i
također je veća vjerojatnost da imaju niži IQ,
Pušači imaju niži
kvocijent inteligencije
navodi Weiser.
Da bi bolje razumjeli odnos između pušenja
i IQ-a, istraživači su proučavali 20.211 osamnaestgodišnjaka regrutiranih u izraelsku
vojsku. U grupu ispitanika nije bio uključen
nitko s psihičkim bolestima, jer su ti pojedinci diskvalificirani iz vojne službe. Prema
istraživačima, 28% ispitanika pušilo je barem po jednu cigareta dnevno, oko 3% tvrdilo je da su bivši pušači, a 68% ispitanika bili
su nepušači. Pušači su imali značajno niže
rezultate na testu inteligencije od nepušača,
a ovaj rezultat se pokazao točnim i nakon
što su istraživači uzeli u obzir ekonomskosocijalni status mjeren prema godinama
formalnog obrazovanja koje su završili očevi
novaka.
P
ušači cigareta imaju niži IQ od ne-
“Adolescenti s nižim IQ-om mogli bi biti
Prosjek IQ-a za nepušače je bio oko 101, dok
pušača. Što više puše, dodatno sma-
ciljana skupina za programe odvikavanja i
je za one koji su započeli pušenje prije ulaska
njuju svoj kvocijent inteligencije, pokazala je
preveniranja pušenja”, zaključuju Weiser i
vojsku iznosio 94. IQ konstantno pada kako
studija na više od 20 000 izraelskih novaka.
njegovi kolege u časopisu Addiction.
se broj popušenih cigareta povećava, na 98
za ljude koji su pušili jednu do pet cigareta
Dr. Mark Weiser i suradnici sa Sheba Medical Center u Tel Hashomeru, pokazali su da
Iako postoje dokazi za vezu između pušenja
dnevno, a za one koji su pušili više od kutije
mladi ljudi koji puše kutiju cigareta dnevno
i nižeg IQ, mnoge studije se oslanjaju na
dnevno na 90. Prosječna inteligencija je defi-
ili više imaju prosječno 7.5 bodova manje na
testove inteligencije dobivene u djetinjstvu.
nirana rasponom kvocijenta od 84 do 116.
testovima inteligencije od nepušača.
Mnoge studije također uključuju osobe s
mentalnim poblemima i problemima u po-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
55
56
KULTURNI ŠOK
Iz drugih medija
Intervju
KULTURNI ŠOK
Novacima nije bilo dopušteno pušiti tijekom provođenja testova inteligencije, navode istraživači, tako da je moguće da su siptomi ustezanja mogli utjecati na rezultate pušača. Da bi
riješili ovaj problem, istraživači su proučili rezulate IQ-a ljudi koji su bili nepušači do svoje
18., ali su počeli pušiti tokom služenja vojnog roka. Kod ovih ljudi također su zabilježeni niže
vrijednosti nego kod nepušača, 97 bodova u prosjeku, što dovodi do zaključka da ustezanje
od nikotina tijekom provođenja testiranja vjerojatno nije bio uzrok razlike.
Talent je neki instinkt,
inteligencija
s kojom se rađaš...
Istraživači su također usporedili IQ sedamdeset parova braće od kojih je jedan brat pušač, a
drugi nije. Opet, prosječni IQ za brata ili sestru nepušača bio je viši nego za pušače. Nalazi
sugeriraju da je vjerojatnije da pojedinci s nižim IQ-om posegnu za pušenjem, nego da pušenje čini ljude manje inteligentnim, zaključuje Weiser.
Izvor: http://www.znanost.com/clanak/pusaci-imaju-nizi-kvocijentinteligencije#ixzz0o0lxK4QF
D
ijana Vidušin je perspektivna i sve istaknutija mlada glumica rođena 12. veljače
1982. u Puli. Mensaši su Dijanu imali priliku upoznati kao nesretnu Rosauru u pred-
stavi Život je san, 16.04. kada su organizirano posjetili gradsko dramsko kazalište Gavela.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
57
58
KULTURNI ŠOK
M
Intervju
Intervju
ensa: U kojemu ste trenutku života
radim, ako se osjećam kreativnom i, naravno,
znali da ćete postati glumica?
ako na kraju dobro napravimo posao i u pu-
KULTURNI ŠOK
blike izazovemo neku dobru emociju.
Dijana: Nije se dogodio trenutak spoznaje da
ću postati glumica. Sve je išlo postupno. Prvo
dramski studio u Puli, zatim Akademija u Zagrebu na kojoj sam diplomirala, a sada život
M
ensa: U kojoj je mjeri gluma talent,
a u kojoj znanje?
u ansamblu kazališta Gavella. Ipak, na tom
su putu neophodni talent, interes, sreća i rad.
Dijana: I talent i znanje podjednako su važni.
Gluma je razvoj. U glumi je moguć paralelni
Jedno bez drugoga ne može. S radom se mno-
život, onaj na sceni, kroz tekst i ulogu koju ra-
go toga može postići, ali talent je neki instin-
dim, i onaj vlastiti. To se isprepliće. Lijepo mi
kt, inteligencija s kojom se rađaš.
je ako me rad inspirira, veseli i uzbuđuje.
M
ensa: Postoji li razlika između film-
M
ensa: Koja vam je filmska uloga
najdraža?
ske i kazališne glume?
Dijana: Nemam toliko uloga da bih mogla
Dijana: Zapravo ne postoji razlika u glumi,
izabrati najdražu. Nadam se da će ih biti više,
unutarnji je proces uvijek isti, ali su tehničke,
pa ću onda moći odgovoriti na to pitanje.
vanjske stvari drukčije. Film zauvijek ostaje
zabilježen na vrpci, a kazalište ostaje zabilježeno samo u tome trenutku dok ga živiš i on
se mijenja iz izvedbe u izvedbu.
M
ensa: Koja vam je kazališna uloga
najdraža?
Dijana: Kroz kazalište mi se događaju pre-
M
ensa: Volite li više film ili kazalište?
kretnice. Jedna je od njih odlazak u splitski
HNK gdje sam provela tri godine, a druga je
dolazak u Gavellu. Sretna sam što su se unu-
Dijana: Ne mogu izabrati što mi je draže. Dra-
tar tih nekoliko godina, nakon završetka Aka-
go mi je ako je atmosfera dobra, ljudi s kojima
demije, dogodile predstave koje su mi
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
59
60
KULTURNI ŠOK
Intervju
Intervju
postale mjerilo za kvalitetu i način rada. To
uživam, jer film putuje po festivalima. Bio je
Dijana: Publika diše sa mnom. Ona je moj
je povezano i s redateljima tih predstava, jer
u Kerali, San Joseu (Cinequest) i Pragu (Fe-
partner, kao i partner na sceni.
sam otkrila nove stvari i počela učiti i napre-
biofest). Imala sam priliku otići u Prag i spo-
dovati. Redatelji su Mateja Koležnik, Alek-
jiti ugodno s korisnim. A slijede WorldFest
sandar Ogarjov, Aleksandar Popovski, Tomaž
u Houstonu sredinom travnja te Innsbruck
Pandur i Paolo Magelli, a predstave Ujak Va-
početkom lipnja. U Hrvatskoj su premijere u
nja (uloga Sonje), Ćelava pjevačica (sluškinja
Splitu, Zagrebu i Zadru, 19., 20., i 21. travnja.
M
KULTURNI ŠOK
ensa: Kada biste morali izdvojiti
jednu osobu koja je najviše utjeca-
la na vaš život, tko bi to bio i zašto?
Mary), Peer Gynt (Solvejg), Kaligula (Cezonija) te Barbelo – o psima i djeci (Milica).
Dijana: To su sigurno moji roditelji. Oni su
M
ensa: Dobili ste, između ostaloga,
me stvorili. Ja sam projekt od deset godina
i nagradu Marko Fotez splitskog
:)), a u svojih 28 godina upoznala sam ljude
ensa: Glumili ste u filmu Ljubav-
HNK za umjetnička ostvarenja u drami. U
koji su ostavili trag, naučili me kako prevla-
ni život domobrana i dobili Zlatnu
kojoj su mjeri nagrade poticaj za daljnji rad?
dati neke prepreke, kako uživati u životu. Lju-
M
di su mi potrebni kao inspiracija, kao oslonac,
Arenu za najbolju glavnu žensku ulogu. Kako
vidite taj film i sebe u njemu?
Dijana: Nagrada u Splitu zaokružila je moj
kao učitelji i prijatelji.
trogodišnji rad u tome kazalištu. Bila sam poDijana: To je ljubavni film u kojemu protago-
čašćena i sretna. Nagrade su poticaj i odgo-
nisti nisu možda stvoreni jedan za drugoga,
vornost.
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
ali se ipak zbližavaju i tako otvaraju, mijenjaju i otkrivaju nove stvari. To je priča koja se
događa u našim životima i zato je bliska ljudima. Pritom je duhovita i nježna.
M
ensa:Što vas motivira u životu?
Dijana: Prijatelji, obitelj, ljubav, sunčan dan,
M
ensa: Što vam znači nagrada publi-
dobra pjesma na radiju, putovanja, nova po-
ke na filmskome festivalu u Puli?
znanstva.
Dijana: Nagrada mi je važna. Priznanja su dobra stvar, daju osjećaj da to što radim negdje
probija, da nije sve u mojoj glavi. Ali mnogo
M
ensa: Što publika znači glumcu,
konkretno vama?
je važnije postići vlastite kriterije. Trenutno
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
61
62
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Zeleno rješenje
Zeleno rješenje
PREGLED LOKACIJE
N
INTELIGENTNA RJEŠENJA
U procjenu potreba i potrošnje poželjno
akon što smo ustanovili potrebu za
je uključiti cijelu obitelj ili sve zaposlenike
električnom energijom (vidi tablicu
tvrtke, kako bi svatko znao o čemu se radi i
iz prethodnog broja), možemo dobiti okvirnu
doprinio uštedi energije.
cijenu troškova ugradnje sustava od tvrtkâ
koje se time bave. Iz te se procjene može
Pitanja vezana za ugradnju sustava za isko-
izračunati i vrijeme isplativosti ugradnje, tj.
rištavanje obnovljivih izvora energije koja se
nakon koliko se vremena uštedom na raču-
postavljaju potencijalnim korisnicima su:
nima za električnu energiju vraća uloženo
u ugrađeni sustav. Ta gruba procjena može
•
Zašto se ugrađuje sustav (sami su
nam pomoći pri odabiru proizvođača i tvrtke
motivi bitan čimbenik, “zašto” je važnije od
koja će izvoditi ugradnju.
“što” i “kako”)?
Nakon odabira potrebno je detaljno sni-
•
manje lokacije na kojoj se ugrađuje sustav,
stiti?
Koji se izvori energije planiraju kori-
izradba detaljnog projekta specifičnih potreba lokacije te odabir izvora koji su na toj
•
Koja je osnovna namjena objekta
lokaciji najisplativiji. Stručnjak bi trebao
(kuća za stanovanje, vikendica, radionica,
odrediti je li dovoljna samo solarna energija,
ured)?
samo energija vjetra ili pak njihova kombi-
Obnovljivi izvori
energije u vašem domu
II. DIO
nacija i omjer svake od njih. Moguće je da u
•
Tko će se koristiti energijom sustava
blizini postoji i potok koji u nekim slučajevi-
(koliko osoba)?
ma može zadovoljiti kompletnu potrebu za
energijom.
•
Planiraju li se dodatne uštede u od-
nosu na postojeću potrošnju energije?
Efikasnost sustava uvelike ovisi o načinu potrošnje energije u kućanstvu ili tvrtki u koju
•
Planira li se i čuvanje viška proi-
se uvodi. Već spomenuti problemi su ener-
zvedene energije ili će se on trošiti prema
getska efikasnost postojećih uređaja te nji-
trenutačnim potrebama (akumulatori i bate-
hova zamjena s ekonomičnijim i efikasnijim
rije)?
uređajima koji donose uštedu u budućnosti.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
eMzin
eMzin
63
64
INTELIGENTNA RJEŠENJA
•
Planira li se postupno širenje sustava
ili se odmah ugrađuje sustav koji će zadovo-
Zeleno rješenje
pa je postavljanje stvar dogovora, estetike i
Sustavi za zagrijavanje vode sunčevom ener-
praktičnosti.
gijom dimenzioniraju se tako da zadovolje
•
Koji je željeni rok za ugradnju?
Kolika su raspoloživa sredstva za
ugradnju sustava?
SOLARNA ENERGIJA
INTELIGENTNA RJEŠENJA
upravljačke panele i sl.)?
potrebe kućanstva za toplom vodom tijekom
•
Fotoćelije su najskuplji dijelovi sustava,
jednoga sunčanog dana, za razliku od klasič-
kutija i električno brojilo?
stoga je potrebna optimizacija njihove pro-
nih bojlera kod kojih se potrebe za toplom
izvodnje. Najjača je insolacija od 10,30 do
vodom izražavaju u satima. Takvi sustavi
•
14,30 sati, a poželjno je i više od toga. Solar-
solarnih kolektora ovisni su o pomoćnim,
bojleri?
ni kolektori za grijanje vode manje su osjet-
dodatnim grijačima vode, jer nakon više
ljivi na zasjenu i nepovoljnije nagibe prema
dana bez sunca topla se voda može dobiti
suncu, no za oba sustava osnova je izravno
samo uporabom pomoćnog sustava. Kod su-
sunčevo svijetlo.
stava za zagrijavanje vode sunčevom energi-
ljavati sve buduće potrebe?
•
Zeleno rješenje
Od sunčeve se energije obično koriste dva
jom, kao kod svih ostalih sustava, veoma je
elementa: toplinska i svjetlosna energija.
važna osobna ušteda potrošnje tople vode,
Toplinska energija zagrijava vodu u kolek-
kao i činjenica da takav sustav ljeti proizvo-
trorima, koja se potom koristi za pranje ili
di dvostruko više tople vode nego u zimskim
grijanje. Solarna se svjetlosna energija s
mjesecima. Sve to treba uzeti u obzir prili-
pomoću fotoćelija pretvara u istosmjernu
kom planiranja njegove ugradnje.
Gdje se nalazi razvodna električna
Gdje se nalaze postojeći grijači vode,
Vinko Fabris, dipl. ing. šum.
www.fabris.hr
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
električnu energiju (princip je isti kao kod
džepnih kalkulatora koji rade na svjetlosnu
Prilikom ugradnje solarnih sustava nameću
energiju, ali je snaga proizvedene električne
se sljedeća pitanja:
U sljedećemu broju:
energije daleko veća).
•
Stručnjaci posjeduju uređaje koji određuju
Za fotoćelije nije toliko bitna udaljenost od
najpovoljnije pozicije za postavljanje opre-
samog objekta, zbog malih gubitaka pri-
me za prikupljanje solarne energije, a to
likom prijenosa električne energije, dok
su pozicije bez sjene ili sa što manje sjene i
solarni kolektori za toplu vodu moraju biti
utjecaja godišnjih doba. Mogu se postaviti
Na koju biste lokaciju željeli postaviti
solarne panele i solarne kolektore?
•
Koji su vaši estetski zahtjevi?
postavljeni što bliže sustavu radi toplinskih
•
Biste li više željeli ugradnju na krov,
solarni paneli s fotoćelijama za pretvara-
gubitaka u cijevima. Dakle, što su dulje cije-
na posebne nosače ili na tlo?
nje sunčeve u električnu energiju ili solarni
vi kojima se dovodi zagrijana voda, toplinski
grijači za vodu. Pogodne pozicije mogu biti
su gubitci veći.
na više mjesta oko kuće ili na krovu kuće,
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
•
ENERGIJA VJETRA
MIKRO HIDROELEKTRIČNI SUSTAVI
HIBRIDNI SUSTAVI
Gdje je moguće smjestiti dodatne
uređaje sustava (razvodne kutije, instalacije,
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
65
66
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Rješenje na tanjuru
Zeleno rješenje
Bademi
supernamirnica 21. stoljeća
INTELIGENTNA RJEŠENJA
tralizira kiselinu i tako pomaže tijelu u borbi
Bademi su najbolji izvor vitamina E, koji
protiv zatrovanja. U bademu prevladavaju
djeluje kao snažni antioksidans i štiti od ma-
nezasićene masne kiseline, dok je udio zasi-
lignih bolesti. Vitamin E koristan je za ljude
ćenih kiselina mnogo manji. Nezasićene se
koji se bave sportom, jer ublažava upale mi-
kiseline smatraju veoma zdravima, jer utje-
šića poslije napornih treninga. U bademu se
ču na razinu kolesterola u krvi. Smanjuju ra-
nalaze i vitamini B kompleksa te kalcij i ma-
zinu štetnog LDL-kolesterola, a povećavaju
gnezij. Organski kalcij iz badema jača kosti,
razinu dobrog HDL-kolesterola. HDL-česti-
magnezij je bitan za mišiće i metabolizam,
ce (lipoproteini velike gustoće) skupljaju na
a vitamini B kompleksa važni su za mozak
sebe suvišni kolesterol iz krvi i tkiva i preno-
i igraju bitnu ulogu u proizvodnji energije.
se ga u jetru. Na taj način badem smanjuje
Osim toga, vitamini B kompleksa iz badema
vjerojatnost nakupljanja kolesterola na
poboljšavaju ten i čine nas ljepšima.
stjenkama krvnih žila, a time i vjerojatnost
razvoja kardiovaskularnih bolesti te srčanog
Bademi sadržavaju veliku količinu proteina.
udara. Osim toga, nezasićene masne kiseline
100 g badema sadržava čak 21 g proteina
poput kiseline Omega-3 neophodne su za
(što je 42% potrebnog dnevnog unosa prote-
optimalan rad mozga. Nedostatak dobrih
ina), 20 g ugljikohidrata te 50 g lipida.
masti u prehrani može poremetiti čovjekove
mentalne i intelektualne funkcije.
Badem je najbolje jesti sirov, bez ikakve termičke obradbe, jer se njome uništavaju vri-
L
jubitelji badema imaju uistinu mno-
jedni enzimi, pa na taj način badem ostaje
vaju supernamirnicom 21. stoljeća.
bez visokovrijednih esencijalnih nutrijenata
go razloga za uživanje u toj ukusnoj i
zdravoj namirnici. Naime, znanstvenici nam
Badem je najlužnatiji orašasti plod, a namir-
podastiru nove spoznaje o tomu visokovrijed-
nice s lužnatim svojstvima blagotvorne su za
nom orašastom plodu, jer usto što su bademi
ljudski organizam. Neumjereno konzumi-
izvrsno pogonsko gorivo za mozak, pokazalo
ranje namirnica s kiselim svojstvima stvara
se da su učinkoviti i u prevenciji kanceroge-
kiselost organizma, koja je uzrok velikog
nih bolesti te smanjuju opasnost od srčanog
broja bolesti današnjice.
i smanjuje se njegov blagotvorni ljekoviti
učinak.
udara. Badem je prema pojedinim autorima
najzdraviji orašasti plod, pa ga neki čak nazi-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Lužnata reakcija koju izazivaju bademi neu-
eMzin
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
67
68
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Zeleno rješenje
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
da bi sve što ulazi u tijelo trebalo biti zdravo
Preporuka:
i korisno.
Od badema se može napraviti veoma ukusno mlijeko, koje može poslužiti kao supstitut za mlijeko životinjskog podrijetla.
Ostavite čašu badema preko noći u vodi.
Sljedeći dan natopljene bademe isperite i
stavite u blender. Dodajte tri čaše vode i
dobro izmiksajte. Mlijeko procijedite kroz
Što je Linux?
gustu gazu, vratite u blender, po želji dodajte med te još jednom izmiksajte. Umjesto
meda možete dodati i koji drugi zaslađivač
(npr. datulje). Po izboru možete dodati i
štapić vanilije, kako biste obogatili okus
Umjesto uobičajenih grickalica uzmimo
mlijeka. Ostatak kaše od badema možete
šaku badema i uživajmo u njima, kao što će
iskoristiti za krekere ili pire od badema.
naše tijelo uživati crpeći sve ono korisno iz
Od badema se radi i ulje koje se upotreblja-
njih. Počastimo se vrećicom badema!
va u kozmetičke svrhe. Stari Grci i Rimljani
K
ada pitam svoje prijatelje i poznanike nešto o operativnim sustavima Linux, najčešći
odgovori koje dobivam su “prvi put čujem za to”, “zar to nije ono za hakere?” ili “čuo
koristili su se njime za njegu kože i kose. I
sam, ali to je za profesionalce”. Veoma rijetko imam priliku razgovarati s nekim tko je doista
danas se koristi u kozmetičkoj industriji, jer
isprobao neku od distribucija Linuxa, a još rjeđe s nekim tko se njome svakodnevno služi. Ži-
štiti i hrani kožu, dobro regulira vlažnost te
Ivo Bojanić
je veoma učinkovito prilikom njege suhe i
nastavku teksta skraćeno OS) tvrtke Microsoft, konkretno Windows serija 95/98/Me/2000/
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
osjetljive kože.
vimo u društvu u kojemu u računalnome svijetu (nažalost!) dominiraju operativni sustavi (u
XP/Vista/7. U osnovnim i srednjim školama veoma ćete rijetko imati priliku raditi s bilo kojim drugim operativnim sustavima osim s onima iz serije Windows. Na fakultetima je situaci-
Svjesnost o tome da sve što ulazi u naše
ja nešto bolja, no rijetki se odlučuju isprobati nešto novo, osim ako nije riječ o obvezatnome
tijelo, bilo hranom ili nekim drugim putem,
dijelu nastavnog programa (a to je uglavnom rezervirano za studije iz IT branše). Ono što
ima određeni utjecaj na naše zdravlje. Taj
ovim tekstom želim objasniti je zašto bi se netko od čitatelja trebao ohrabriti i isprobati neku
utjecaj na organizam može biti pozitivan, ali
od distribucija Linuxa. No prvo nekoliko riječi o tome kako je i gdje nastao Linux.
i negativan, dakle može značiti zdravlje ili
bolest. Pokušajmo imati na umu činjenicu
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
69
70
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
ste vi htjeli. Na ulazu vrhunsko osiguranje, ali
li biti malo konkretniji?”, upita vas gost-do-
svoju funkciju. Uskoro ste se i najeli i napili.
diskretno. U posljednji trenutak primjećujete
maćin. “Uh, pa naravno”, pomislite u sebi,
Kada ste malo zapeli, pomogli su vam gosti
Jedan od razloga zašto Linux nije toli-
natpis “Sva jela možete isprobati besplatno”.
“ne može on znati što se meni pije.” Odgova-
za susjednim stolovima. To je nešto sasvim
ko prihvaćen i popularan upravo je način na
Pomalo s nevjericom zbog natpisa koji ste
rate: “Popio bih pivo.” “A koje pivo?”, i dalje
drukčije od onoga na što ste navikli, ali zbog
koji je nastao. Prvi kernel (središnji dio sva-
upravo ugledali, malo detaljnije razgledavate
ljubazno pita gospodin za susjednim stolom.
toga nimalo lošije. Dapače, ovdje je sve po
kog OS-a) napisao je Linus Benedict Torvalds
unutrašnjost i zaključujete kako je restoran
Sada se već pomalo ljutite na svojeg susjeda,
vašem i jedva čekate da sve ispričate svojim
1991. godine i objavio ga u skupini za vijesti
veoma solidno građen te da bi ga bilo prilič-
iritantan je s tim pitanjima, ali u posljednje-
prijateljima...
comp.os.minix, izjavljujući kako je riječ o
no teško srušiti. Bacate pogled na namještaj i
mu trenutku odustajete od komentara, zna-
malome projektu i kako bi želio znati što ljudi
uočavate da ima više vrsta stolaca te odlučite
jući kako je ipak u pravu. “Ožujsko od 0,33 u
o njemu misle. Tada nije ni sanjao da će nje-
isprobati neke od njih. Nakon što ste pronašli
ljubičastoj boci”, ovaj put posprdno precizno
ti?
gov mali projekt iz studentskih dana izrasti u
stolac po svojemu ukusu i smjestili se na njega
odgovarate. “Samo povucite ručku ispod stol-
jedan od najmoćnijih OS-a svijeta. Informa-
te se nadivili bogato ukrašenim stolovima i zi-
ca s lijeve strane i otvorit će vam se hladnjak
Još uvijek vam nije jasna priča s restoranom?
cija koju malo ljudi zna je da se Linux isprva
dovima, za oko vam zapinje prekrasan pogled
u kojemu ćete naći to što tražite.” S nevjeri-
Evo prve poveznice: znate da za svakog lju-
trebao zvati Freax. Ime je izvedeno kombina-
kroz prozor i vi ste apsolutno oduševljeni ovim
com gledate u svojega gosta-domaćina, ali
bitelja određene kuhinje postoji i restoran u
cijom engleskih riječi free (‘slobodan’) i freak
mjestom. Odjednom shvaćate kako je vrijeme
zbog nečeg u njegovome pogledu znate da se
kojemu se poslužuju jela iz te kuhinje. Ako
(‘entuzijast’) te slova “x” koje je trebalo alu-
za isprobavanje jela. Ipak, ovo je restoran, a
ne šali. Okrećete se nalijevo i ugledate ručku
volite kinesku hranu, idete tamo gdje je nude.
dirati na obitelj Unix OS-a. Međutim, njegov
vi ste gladni. Na stolu je gomila jelovnika i vi
za koju ste do sada mislili da je tek ukras. Po-
Zasigurno nećete zastati ispred kamp-kući-
prijatelj Ari Lemmke mislio je da to nije do-
otvarate jedan na kojemu piše “Repozitorij”.
vlačite je i voilà... hladnjak je otvoren! “A u tri
ce na kojoj na lošem bosanskom piše “Fast
bro ime, pa je bez njegovog znanja sve obja-
Ništa ne razumijete ili vrlo malo razumijete
pivske boce, pa imam hladnjak ispod stolca,
fud” i na još lošijem kineskom pitati imaju
vio pod imenom Linux. Iako je i sam Torval-
što piše, pa odlučite pozvati konobara. No
gdje ćeš bolje, hej! Ali čekaj, hm... tu je samo
li pekinšku patku. Je li tako? Ista je stvar i
ds prvotno uzeo u obzir to ime, smatrao ga je
nailazite na prvi problem. Logično bi bilo da
jedna vrsta boce i to bez etikete.” Tek što vam
s distribucijama Linuxa. Svaka od njih ima
previše egoističnim, no poslije se ipak složio
je konobar već pored vas, ali nema nikoga!
je ta misao prošla kroz glavu, ugledate gomi-
određenu posebnost, a na vama je da najprije
s prijateljevim prijedlogom. Zvijezda je rođe-
Najprije to činite bojažljivo i netko proviruje
lu dugmadi podijeljenih sustavno u nekoliko
saznate što zapravo želite i zatim se informi-
na...
kroz vrata kuhinje, ali brzo nestaje. Odlučite
skupina. Nakon što ste malo proučili o čemu
rate na internetu (na službenim stranicama
ponovno pozvati konobara, ali ovaj put malo
se radi, vidite da je dovoljno redom pritisnuti
distribucija, forumima, blogovima, IRC-u)
sigurnije. “Kako ti mogu pomoći?”, ljubazno
dugmad “Ožujsko”, “Ljubičasta” i “0,33”, da
koja distribucija nudi ono što vam treba. Nije
Dakle, ključno je pitanje što Linux
upita glas iza vas. Okrenete se i na svoje ve-
biste dobili ono za što nikada ne biste pomi-
previše bitno koje računalo imate. Gotovo da
nudi i zašto bi se netko trebao njime koristiti.
liko iznenađenje shvaćate da vam se ne obra-
slili da je moguće. Ubrzo otkrivate kako cijela
nema računala proizvedenog u posljednjih
Mislim da ću vam to najbolje objasniti sljede-
ća konobar, nego gost za susjednim stolom.
ona gomila “ukrasa” nisu samo ukrasi, nego
deset godina na kojemu ne bi radila bilo koja
ćom pričom. Zamislite da ulazite u restoran
“Hm, pa njega maloprije nije bilo”, čudite se
da itekako imaju svoju svrhu i funkciju. Je-
distribucija Linuxa. Pojedine su distribucije
koji je sagrađen i uređen baš onako kako bi-
u sebi. “Žedan sam”, odgovarate mu. “Možete
lovnici nisu samo jelovnici, nego i oni imaju
namijenjene upravo starijim računalima i iz-
Zvijezda je rođena – u Finskoj
Što Linux nudi?
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Koju Linux distribuciju odabra-
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
71
72
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
Instalacija operativnog sustava Linux
vrsno rade na njima.
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
često dovodi u pitanje stabilnost sustava. Li-
siguran da će vam se svidjeti (niste navikli na
nux ima generički grafički sustav koji se zove
stolac-hladnjak, ali biste ga voljeli imati, zar
Za sve one koji tek počinju preporučujem
Prvi susret s nekom od distribucija Linuxa
“x windows”, a preko njega se mogu instali-
ne?). Naravno, ako je hardver kompatibilan i
distribucije Ubuntu, OpenSUSE ili Fedora, a
obično je instalacija, budući da računala još
rati razni podsustavi. Najpoznatiji su Gnome,
podržan. Ako nije, prilično lako možete pro-
za one s nešto slabijom konfiguracijom Xu-
uvijek rijetko dolaze kupcu u ruke s predin-
KDE i Xfce. Međutim, najveća je poslastica
naći upute za instalaciju na internetu. Ako još
buntu (derivat distribucije Ubuntu za slabi-
staliranim Linuxom. Danas je instalacija
Compiz Fusion, kompozitni upravitelj prozo-
uvijek nemate vlastito računalo ili planirate
ja računala). Trenutačno postoji velik broj
distribucija Linuxa mnogo lakša u odnosu
rima sa skupom alata za njegovu instalaciju
kupiti novo, najprije provjerite njegovu kom-
distribucija od kojih su neke veoma dobre i
na onu od prije dvije-tri godine, a pojedine
i konfiguraciju. Ako vam se ne sviđa Compiz
patibilnost s Linuxom. Tko zna, možda ćete
jednostavne za instalaciju, ali ove koje sam
distribucije lakše je instalirati nego bilo koji
Fusion, uvijek možete isprobati Emerald ili
ga već nakon čitanja ovog članka poželjeti in-
nabrojao najraširenije su u uporabi i najlak-
Windows OS. Predlažem da prije instalacije
Metacity. Gotovo da ne postoji ništa što na
stalirati i isprobati.
še je pronaći nekoga tko će vam pomoći ako
distribuciju isprobate preko LiveCD slike na
svojemu elektroničkom ljubimcu ne možete
negdje zapnete. S vremenom ćete steći zna-
CD-u. Ništa se neće instalirati na računalo, a
zamijeniti nečim drugim, ako vam se prvo
Instalacija aplikacija na spomenutim dis-
nje i izgraditi ukus, tako da ćete znati što vam
ujedno ćete provjeriti kompatibilnost s har-
ponuđeno rješenje ne sviđa. U tome leži jed-
tribucijama također je veoma jednostavna.
se sviđa i sami lako izabrati nešto od ponu-
dverom računala na koji namjeravate insta-
na od najvećih prednosti Linuxa – za sve ima-
Aplikacije je moguće instalirati na više nači-
đenog. To je kao kada se zasitite jedne vrste
lirati Linux. Moći ćete isprobati i aplikacije s
te alternativu. Sjećate li se Ožujskog od 0,33
na: preko središnjeg repozitorija, termina-
hrane, pa počnete eksperimentirati s drugom
CD-a, bez straha da ćete uništiti postojeću in-
u ljubičastoj boci i lijepo dekorirane unutraš-
la ili nekog od formata paketa (npr. deb ili
ili ih počnete kombinirati!
stalaciju OS-a s kojom se trenutačno služite.
njosti restorana točno po vašemu ukusu?
rpm). Još se uvijek može na dobar stari način
preuzeti i kompajlirati izvorni kôd te pokre-
Prilikom odabira LiveCD-a odaberite desktop
inačicu ovisno o vrsti procesora koji imate u
računalu.
Instalacija upravljačkih programa i
nuti instalacija preko skripte, ali sada je to
aplikacija
iznimka. Autentičnost repozitorija provjerava se enkriptiranim ključevima, kako bi se is-
Izrazito mi se svidjelo to što za distribucije Li-
ključila mogućnost da aplikaciju preuzimate
nuxa ne morate instalirati nikakve upravljač-
s neželjenog mjesta (proces se odvija diskret-
GUI je u sklopu Linuxa riješen vrhunski, kako
ke programe zasebno. Jednostavno priključi-
no u pozadini i javlja se tek kada nešto nije u
tehnološki, tako i za oko. Uređivanje grafičkog
te kabel i sustav sam obavi sve što je potrebno.
redu).
sučelja jedna je od prvih radosnih aktivnosti
Nakon toga rijetko je potrebno ponovno
prilikom otkrivanja Linuxa, naročito za one
pokrenuti sustav. To nije ni slično procedu-
korisnike koji su prije upotrebljavali Win-
ri na koju ste navikli – traženje upravljačkih
dows OS i htjeli promijeniti izgled grafičkog
programa na internetu, njihovo preuzimanje,
sučelja, ubrzo shvativši da je to nemoguće,
instalacija i restart računala – ali zbog toga
osim ako ne instaliraju dodatni softver koji
nimalo lošije, dapače. Zapravo, prilično sam
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Grafičko sučelje (GUI)
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
73
74
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Veliki dio softvera na Linuxu potpuno je lega-
Binarno rješenje
to potrebno učiniti naknadno!)
Binarno rješenje
storana diskretno je, sjećate li se?
INTELIGENTNA RJEŠENJA
OS-om tek 1%). Značajno je napomenuti da
svi mission-critical serveri rade na nekom od
lan i besplatan. Dakle, nema traženja i preuzi-
*nixa, u velikoj većini na Linuxu.
manja crackova, riskiranja da ćete dobiti ka-
Jedan od razloga zašto je Linux OS toliko si-
Ako ste jedan od korisnika koji često isproba-
kvog podmetnutog trojanca i slično. Nabrojat
guran je to što je pravi višekorisnički sustav.
va nove aplikacije ili uređaje, jedna od stvari
ću vam neke od poznatih aplikacija s kojima
To znači da vi inače radite kao korisnik, a
koje vam kod Windows OS-a zasigurno ide
Kako da znam da je Linux za mene do-
se bez problema možete koristiti: Mozilla Fi-
kada pokušate mijenjati postavke OS-a, in-
na živce potreba je za ponovnim pokretanjam
bar izbor?
refox, OpenOffice, AbiWord, Evolution, Free-
stalirati aplikaciju ili uređaj, sustav će vas
sustava (restartom) nakon instalacije. Dobra
Mind, Frostwire, Brasero, VLC Media Player,
zatražiti tzv. root-zaporku. Root (‘korijen’) je
je vijest da je kod Linux OS-a takva radnja ri-
Na to je pitanje teško dati odgovor. Linux
Skype, GIMP, Picasa, Scribus, Inkscape Vec-
naziv koji se u Linux zajednici upotrebljava
jetko potrebna. Restart je doista nužan onda
nije za vas ako odgovarate sljedećemu opisu:
tor Graphisc Editor, Empathy, Eclipse, Virtu-
za administratora sustava. To je veoma bitan
kada se instalira novi kernel. Koliko je Linux
igrate velik broj igara na računalu, radite s
alBox, Xchat IRC, KeePassX itd. Sjećate li se
aspekt sigurnosti, jer se velik broj proble-
stabilan OS može vam pokazati činjenica da
aplikacijama koje stvaraju sadržaje u flash-
natpisa o besplatnome probavanju svih jela
ma koje imate s Windows OS-ima pojavljuje
ga kao primarni OS rabe sve financijske burze
tehnologiji, profesionalno se bavite grafičkim
na ulazu u restoran?
upravo zbog toga što u njima uvijek raspola-
(osim Londonske koja se sve do ove godine
dizajnom (Photoshop, AutoCAD i sl.), radite
žete s pravima administratora sustava. To je
koristila Windows rješenjima, ali i ona upravo
u području koje zahtijeva softver koji ne po-
pogrešno! Na Linuxu vi birate na kojemu ćete
prelazi na Linux), državne agencije kao što su
stoji na platformi Linux ili ste ponosni vla-
stolcu sjediti, direktorskom ili radničkom.
NSA, CIA i FBI u SAD-u te državne službe po-
snik nekog vanjskog uređaja ili komponente
Najveće su prednosti Linux OS-a njegova
Sjećate li se da ste u restoranu mogli izabrati
put njemačke vojske i francuske policije. Ono
računala koja radi samo s Windows OS-om.
sigurnost i stabilnost. Već po zadanim po-
više vrsta stolaca?
što javnosti nije toliko poznato je da je i sam
Linux također nije za vas ako ste osoba koja
Microsoft jedno vrijeme na određenome bro-
nije spremna učiti, pitati, istraživati te ako že-
Sigurno je i stabilno
stavkama nakon instalacije, sustav je za većinu korisnika veoma siguran i najčešće nije
Jedino što vas još može podsjetiti na sigur-
ju svojih servera imao platforme Linux, kao i
lite sve na gotovo. Tada vam treba restoran s
potrebno dodatno osiguravanje sustava (bilo
nost, uz root-zaporku koju upisujete iz nave-
to da se čitava filmska industrija (Hollywood)
konobarom.
instalacijom dodatnog softvera, bilo mijenja-
denih razloga, utipkavanje je imena korisnika
služi Linuxom za renderiranje cool efekata
njem postavkâ). Virusi koji napadaju Win-
i njegove zaporke prilikom ulaska u sustav.
viđenih u filmovima kao što su trilogija Ma-
Linux je definitivno za vas ako ne radite na
dows OS ne mogu vam gotovo ništa, a ono
Nema glupih pitanja o tome jeste li sigurni
trix, Titanic, Deep blue sea, Man in black i dr.
gore navedeni način. Tada ste zasigurno lju-
malo virusa koji postoje za Linux više služe
da ste baš vi pokrenuli taj program, kao ni
Kao i svaki moderni OS, Linux omogućava i
bitelj domaćeg ozračja i švedskog stola i tre-
kao pokazna vježba ili dokaz da je Linux OS
upozorenja o programima koji mogu ugroziti
tzv. cluster, strukturu u kojoj više računala
ba vam restoran iz našeg primjera. Možete se
ipak moguće zaraziti. No ne brinite, moguć-
vaš sustav. Pitanja kao što su “Jeste li sigur-
djeluju kao jedno. Većina takvih najmoćnijih
igrati i na Linuxu, ali je broj igara, nažalost,
nost da zarazite sustav bilo čime doista je ve-
ni?” rijetka su na Linuxu. Gotovo sve promje-
svjetskih računala rade upravo pod nekom
ograničen. Proizvođači igara još uvijek ne
oma mala. Od “upada” s interneta štiti vas jak
ne stupaju na snagu odmah (to je odlično za
od distribucija Linuxa. Na ljestvici 500 su-
proizvode igre koje rade nativno na platfor-
softverski vatrozid. (NAPOMENA: neke dis-
iskusne korisnike, a za one manje iskusne
perračunala Linux je vodeća platforma (80%
mi Linux. No zato je tu aplikacija Wine (Win-
tribucije ne instaliraju vatrozid odmah, pa je
katkad malo problematično). Osiguranje re-
takvih računala radi s Linuxom, a s Windows
dows Extension) koja omogućuje instalaciju
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
75
76
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Windows programa. Ne rade baš svi progra-
Pritom nije potrebno postavljati pitanja po-
Ima i ljudi koji se tek počinju koristiti Li-
postići samo ako je drukčiji (pravljenje kopija
mi i igre, ali većina ih radi bez ikakvih proble-
put: “Imam jedno pitanje, može li mi tko po-
nuxom, oduševe se, pa zbog svojega nezna-
nečije slike ne čini nekoga umjetnikom, je li
ma (npr. Photoshop, Counter Strike ili Call of
moći?”, pa zatim pričekati dvije minute i oti-
nja preuveličavaju stvari. “Čovječe, samo što
tako?). To ne znači da je baš na svakome po-
Duty).
ći. Pitanje postavljate odmah i izravno: “Kako
ne kuha kavu i peče palačinke.” Ma može
lju u tome i uspješan. Na većini jest bolji, no
da stavim svoju sliku kao pozadinu na radnu
i to, ali kod vas još ne (što je, mislili ste da
uvijek ima mjesta za poboljšanja.
površinu?” Koliko ćete čekati odgovor ovisi
ne može?!). Uzmite u obzir da su sve to ljudi
uglavnom o tome u koje ste vrijeme na kana-
koji svoje slobodno vrijeme posvećuju vama
Kao što sam naveo još na početku, način na
Ono što zovemo “Linux zajednica” predstav-
lu. Navečer, kada ljudi nisu na poslu i koriste
ili nekome poput vas i da za to nisu plaćeni.
koji je Linux nastao upravo je jedan je od ra-
lja sve ljude koji dobrovoljno pomažu dru-
svoje slobodno vrijeme, čekat ćete kraće. Isto
Nikako nemojte “prijetiti” da ćete se prestati
zloga zašto nije toliko raširen, ali upravo je
gim korisnicima Linuxa. Linux se ne može
vrijedi i za forume i blogove. Čim netko ugle-
koristiti Linuxom, jer ćete ispasti smiješni i
zbog toga izvrstan: rastao je sporo, bilo je po-
odvojiti od Linux zajednice korisnika, to je
da vaše pitanje, odgovorit će vam ako zna.
bit ćete na gubitku. Sjetite se komunikacije
trebno dugo da dostigne kompletnost, no sve
kao restoran bez ljudi. Na internetu možete
Većina korisnika Linuxa veoma su susretljiva
s drugim gostima u restoranu. Sve će biti u
na zdravim temeljima. Važno je napomenuti
pronaći sasvim pristojan broj stranica koje se
bića. Naravno da će biti svakakvih, pa i uo-
redu ako se normalno ponašate.
da su ga korisnici radili sami za sebe. To su
bave ovom tematikom i pomažu početnicima
braženih. No ne dajte se smesti – došli ste po
poput vas. To su uglavnom različiti portali,
odgovor, a ne na psihoanalizu.
Linux zajednica
mahom entuzijasti, ljudi koji vole to što rade,
Tiha voda brege dere...
(umjesto zaključka)
što je možda i najznačajniji čimbenik koji je
vrijeme provodi i na IRC-kanalima (npr. za
Iznio sam vam mnogo informacija iz kojih
sam da će polako ali sigurno, s godinama koje
Ubuntu na hrvatskome jeziku server je irc.
nije teško zaključiti da je Linux stabilan, ska-
dolaze, zauzeti svoje mjesto na tržištu. Tiha
ubuntu.com, a kanal #ubuntu-hr).
labilan, besplatan, siguran, fleksibilan i pri-
voda brege dere...
blogovi i forumi. Velik broj početnika svoje
Linux učinio tako dobrim OS-om. Uvjeren
lagodljiv korisniku. Popravlja se i situacija s
podrškom za novi hardver, pa je podržano sve
više uređaja koji imaju predinstalirani Linux.
Linux podržava široku paletu uređaja, čak i
Autor: Robert Okadar,
pojedini mobiteli imaju prilagođenu inačicu
Linuxa (npr. Nokia N900). U svakome slučaju
[email protected]
treba biti otvoren prema promjeni, prihvatiti
činjenicu da je “Linux ≠ Windows” i da stoga
Lektura i korektura: Antun Patrik Halonja
nije realno očekivati da stvari budu onakve
na kakve ste navikli. Ako je nešto drukčije, ne
Pingvin Tux - zaštitna maskota Linuxa
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
znači da je lošije! Linux se radi i raste s ciljem
da bude bolji od drugih OS-a, a to se može
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
77
78
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Baltazar
Baltazar
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Sidrene vjetrocentrale
Energetski spas za planetu
Z
a 8-9 godina kada vozila na baterije
ljanje vjetrenjača na sidrene plutače koje se
je, koje su neka vrsta perpetumobila, neće
zamjene benzinska, čovječanstvu će
mogu sidriti do dubine od impresivnih 200
razjasniti slijedećih 50 godina. Za sada se
trebati 40-50% više energije, a uvođenjem
metara. Ovako bi se dobilo znatno više ener-
zna da je rađanje čestica nosioca energije
robotizirane proizvodnje još i više.
gije jer je vjetar 20 km od obale duplo češći
istovjetne prirode
i jači nego onaj uz samu obalu. Kada bi na
Prema današnjim saznanjima teško će biti
planeti zivjelo 30 milijardi ljudi, za energet-
kao i rađanje čestica same materije. Dakle
proizvesti potrebnu energiju za opstanak
ske potrebe bilo bi dovoljno pokriti vjetre-
spas planete kratkoročno leži samo u vjetru
vitalnih tokova na planeti Zemlji. Evo jedno-
njačama 6-7% površine svjetskih oceana.
i sidrenim plutačama. Isto tako sidrenje
ga dobroga riješenja; danas se vjetrocentrale
plutače sa vjetrenjačom je nešto jeftinije od
postavljaju betonskim temeljima u more, ali
Ovo je jedino dobro rešenje obzirom da
samo do 50 metara dubine, sto nazalost nije
CERN tvrdi da se proces iniciranja velikog
dovoljno. Osnov mog prijedloga je postav-
praska, time i proizvodnje čestica energi-
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
betonskog temelja na istoj dubini.
Senad Šećerbegović
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
79
80
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
5. WSC u Philadelphiji
Od 29. travnja do 02. svibnja ove godine Phi
aldelphia je domaćin petom po redu svjet
skom prvenstvu World Sudoku Champion
ship. Nažalost, recesija je učinila svoje, te Hrvatski Logički Savez (HLS) nije uspio osigurati sredstva da vodi najbolje u Ameri
ku. Sudokisti su se morali samofinancirati, te
naš najbolji logičar Goran Vodopija i prva dama sudokua Zrinka Kokot, morali su odustati od
prekoatlanskog leta. Dakle, u prvom timu ostao je samo Mladen Meštrović pobjednik Sudoku Prvenstva Hrvatske (SPH ’09), a pridružila mu se splitska mensašica, Sanda Reić-Tomaš.
Treći član repke je Dino Janković, sedmoplasirani na SPH ’09.
Logički Turnir ZeKa ‘10
SIG – ENIGMA
Od 26-28.veljače u hotelu Frankopan u Dugoj Resi, pod pokroviteljstvom Hrvatskog Logičkog Saveza (HLS), održan je četvrti po redu ZeKa turnir. Sveopća kriza udomila se i među
logičare, te se okupilo svega 18 natjecatelja. Osim Hrvata stigla su i dva Mađara, dvoje iz
Srbije, te poznati internacionalac Dragan Tolomanoski. Cijela subota bila je namijenjena za
K
onačno je registriran SIG Enigma, nešto kraći naziv starog SIG-a Enigmatika, sa starim voditeljem.
Pod novim imenom, pokušat ćemo biti ne manje aktivni, kako na domaćim natjecanjma, tako i na međunarodnoj sceni. Čak što više, potrudit ćemo se blagovremeno najavljivati nova događanja, te izvještavati o minulim. Vrata su otvorena
za sve ljubitelje, kako klasične enigmatike (križaljke, premetaljke, rebusi ….) tako
i logike.
Evo najnovijih aktualnosti:
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
rješavanje logičkih glavolomki, a u nedjelju ujutro sudoku set, nakon čega smo dobili plasman finalista u kojem se uz goste našlo četvero mensaša:
1. Goran Vodopija,
2. Dragan Tolomanoski (BiH),
3. Bojana Vojnović (SRB),
4. Sanda Reić-Tomaš,
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
81
82
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
5. Gyorgy Istvan (HUN),
6. Marko Obradović (SRB),
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
POZIVNICA za DALMACIJA OPEN ‘10
Hotel Medena (http://www.hotelmedena.com/), u Trogiru od 28-30. svibnja ove godine, domaćin je šestom po redu dalmatinskom okupljanju logičara. U organizaciji Hrvatskog Logič-
7. Zrinka Kokot i
kog Saveza (HLS) održat će se rješavačko natjecanje DALMACIJA OPEN ‘10, čiji će rezultati
biti uvršteni u službenu tablicu vrednovanja logičke godine 2009/2010. Četvoro najboljih
8. Dalibor Grđan - Grga.
prema toj tablici će predstavljati Lijepu našu, na 19. WPC-u u Varšavi (Poljska).
Okupljanje počinje u petak (28. svibnja), tijekom subote održat će se natjecanje, te finale u
nedjelju. Zadatke će I za ovo natjecanje pripremati više sastavljača, uz kontrolu Nikole Živanovića. I na ovom natjecanju očekuju se rado viđeni gosti iz susjednih zemalja, koji će zasigurno podići nivo kvalitete natjecanja. U subotu 29. svibnja održat će se izborna Skupština
HLS-a, na kojoj će na dvogodišnji mandat biti izabrano novo vodstvo Saveza.
Za sve informacije i detalje možete se javiti na e-mail: [email protected] ili na mobitel:
098 59 87 53 zbog najave Vašeg sudjelovanje, zbog orijentacijskog broja sudionika i neopNakon uzbudljivog finalnog zadatka, iz radionice Alfreda Ivankova, poredak se totalno izmi-
hodnih hotelskih rezervacija.
jenio. Finale se sastojalo od osam manjih zadataka, iz kojih je po nekoliko podataka trebalo
prenijeti u finalni zadatak. Najspretniji u tom rulet natjecanju pokazao se gost iz Sarajeva,
makedonskih korijena Dragan Tolomanoski, koji nastupa za srpsku reprezentaciju. Dragan je
Luka Pavičić
najbrže prokljuvio ključeve i prvi riješio finalni zadatak, čime se okitio laskavom titulom pobjednika ZeKa ‘10. Zrinka i Grga zauzeli drugo, odnosno treće mjesto, riješivši po 5 zadataka,
dok se naš nabolji logičar Goran Vodopija, sa 4 riješena zadatka morao zadovoljiti četvrtim
mjestom, ispred petoplasiranog Marka. Sa svega 3 riješena zadatka Mađar Ištvan, kavalirski
je šestu i sedmu poziciju prepustio damama Bojani i Sandi Reić-Tomaš.
Ovo četvero mensaša finalista ima najveće izglede otputovati na svjetsko prvenstvo World
Puzzle Championship (19. WPC) u Varšavu. Predstoji još jedan turnir, Dalmacija Opena ’10 u
svibnju, nakon kojeg će biti zaključena Tablici redoslijeda HLS-a, i odrediti se izabrana vrsta
Lijepe Naše.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
83
84
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
Enigmatika
DOMINO
INTELIGENTNA RJEŠENJA
ZBRAJAJUĆA KRIŽALJKA
Zadatak je u zadanoj mreži otkriti položaj svih 28 pločica domina.
Zadatak je u mrežu s lijeva na desno i odozgo prema dolje, upisati brojeve 1-13, u obliku englaskih riječi, uz uvjet da su zadani brojevi određuju zbroj dva broja koja se križaju u dotičnom
0-0
0-1
0-2
0-3
0-4
0-5
0-6
polju.
1-1
1-2
1-3
1-4
1-5
1-6
2-2
2-3
2-4
2-5
2-6
1-ONE, 2-TWO, 3-THREE, 4-FOUR, 5-FIVE, 6-SIX, 7-SEVEN, 8-EIGHT, 9-NINE, 10-TEN,
11-ELEVEN, 12-TWELVE, 13-THIRTEEN
3-3
3-4 4-4
3-5 4-5 5-5
3-6 4-6 5-6 6-6
Goran
Vinko
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
85
86
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
Za detaljnija pojašnjenja možete se obratiti na [email protected].
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
OGRADE
Ugodna zabava!
Zadatak je, spajajući točke u mreži,
nacrtati zatvorenu krivulju, uz uvjet
da brojevi određuju s koliko je stranica omeđeno dotično mjesto.
ŠTAFETA
LAKO KAO 1234
Zadatak je svaki redak i stupac
ispuniti različitim brojevima (1-4)
i dva prazna polja, uz uvjet da se
brojevi oko mreže prvi pojavljuju
u pripadajućem smjeru.
S
lijedeća četiri zadatka su međusobno
povezana po principu isto slovo isti broj.
Različita slova mogu predstavljati isti broj.
Nastavak na str. 88!
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
87
88
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
PENTAMINIO PODJELA
Zadatak je podijeliti mrežu na 7 različitih pentamina, uz uvjet da svak pentomino sadrži različite brojeve (1-5).
ZMIJA
Zadatak je spojiti glavu i rep (krugovi)
zmije, dugu 21 polje, uz uvjet da ona
nigdje ne dira samu sebe, čak ni dijagonalno, a brojevi oko mreže određuju
koliko js dijelova zmije nalazi u pripadajućem smjeru.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
veljača/ožujak 2010.
eMzin
89
90
INTELIGENTNA RJEŠENJA
90
Enigmatika
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
TERMOMETRI
DIJAGONALNI SUDOKU
Zadatak je termometre ispuniti živom, uz uvjet da se živa, ako je ima, nalazi u zadebljanim
dijelu, te da brojevi oko mreže određuju koliko je polja „ispunjeno“ u pripadajućem smjeru.
Zadatak je mrežu dopuniti brojevima od 1 do 9, uz uvjet da svaki redak, stupac, glavne dijagonale i minikvadrati 3x3 imaju različite brojeve.
Luka
eMzin
veljača/ožujak 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
Siniša
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
91
92
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Rubikova kocka
najpopularnija mozgalica svih vremena
O
nastajanju Rubikove kocke postoji puno priča, ali istinita je da je Erno Rubik 1974.
godine pokušavao naći model kako da svojim studentima objasni trodimenzionalnu
geometriju. Gledajući fino obrađeni šljunak Dunava, dobio je ideju da napravi kocku. Anegdota kaže da je Erno Rubiku trebalo više od mjesec dana da nađe rješenje za svoj novi proizvod.
nadmašila kapacitete proizvodnje. Ludilo za Rubikom je bilo tu i nije jenjavalo
U to vrijeme Mađarska je bila debelo pod komunističkom vlašću i trebalo je oko tri godine da
U više od 30 godina njezinog postojanja, prodano je više od 300 miliona komada, odnosno
bi se kocke pojavile u Mađarskim trgovinama igračaka. Napokon, početkom 1978. je ta čudna
da se sve kocke poslažu jedna do druge pokrili bi udaljenost od sjevernog do južnog pola, što
igračka stigla do prvih kupaca. Širenje je počelo nakon što je Nijemac Dr. Tibor Lasczi „otkrio“
kocku čini jednom od najprodavanijih igračaka na svijetu.
kocku i odnio ju 1979 na izložbu igračaka u Nurnberg. Navodno je tada pobudila malen interes.
Ipak, Tom Kremer iz kompanije „Seven Towns“ je prihvatio izazov. Čak i sa velikim iskustvom
Rubikova kocka je sigurno jedan od kult proizvoda osamdesetih godina, ali ludilo još uvijek
u proizvodnji igračaka, bilo mu je jako teško pronaći partnere za marketing i distribuciju. Ipak,
traje. Prvenstva u sastavljanju održavaju se svake godine na svim dijelovima zemaljske kugle,
„Seven Towns“ je idealna kompanija koja je „zagrizla“ u posao
s time da su se vremenom razvile i razne discipline slaganja, kao što su slaganje na slijepo i
slično. Sadašnji svjetski rekord u sastavljanju kocke je 7,08 sekundi. Svako službeno prvenstvo
Ludilo počinje, do 1980 g. Rubikova kocka je krenula ozbiljno. Ponajviše zahvaljujući Erno-
ima svoja stroga pravila, a početni položaj kocki namještava računalo na način da je potrebno
vom pojavljivanju na brojnim sajmovima igračaka. Nastali su problemi sa opskrbom, usprkos
minimalno 22 poteza da bi se kocka složila. Naravno sa svakom pogreškom, geometrijskom
inicijalnoj narudžbi od 1 milion kocaka, bilo je jasno da to nije dovoljno. Potražnja 1981. g. je
progresijom raste broj potrebnih poteza.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
93
94
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Računalnom simulacijom nedavno je otkriveno da se svaka kocka u bilo kojem položaju može
složiti u 26 poteza. Tijekom vremena razvijene su razne tehnike slaganja, naravno za početnike je onaj klasični sloj po sloj, ali s njime ćete teško spustiti rezultat ispod 1 minute. Za dobre
rezultate potrebni su vam napredniji algoritmi, i stalna vježba. Naravno kocka se treba i dobro
podmazati da klizi – preporuka je silikonski spray. Ima jako puno internet siteova koji objašnjavaju načine sastavljanja ali možda je najbolje započeti od službenog site-a www.rubiks.com,
a imate rješenje i na www.rubikssolver.com.
Možda je vrijeme da se vratite vratite u svoje djetinjstvo i da upoznate vašu djecu s ovim proizvodom. Mehanizam, izgled, boje i ime originalne kocke su zakonom zaštićeni. Originalna
kocka se odlikuje trajnošću i preciznošću mehanizma koji omogućava nesmetano vježbanje na
putu prema novom rekordu.
A ako odustanete od slaganja, ne brinite, kontaktirajte nas, poslati ćemo vam šalabahter.
Aha Tim
www.aha.hr
Naša misija je potaknuti ljude na razmišljanje
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
95
96
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra
Dobitnik Tantrix-a
Nagradna igra Aha Tima
iz prošlog broja
U ovom broju Aha Team i eMzin poklanjaju neponovljivu
Rubikovu kocku!
Aha je nositelj ekskluzivne distribucije originalnih Rubik proizvoda za Hrvatsku, a ovom prilikom nagrađujemo dva čitatelja sa jednom originalnom kockom. A potražite i druge proizvode
Rubika kod nas u Importanne Galeriji. A ako želite prodavati Rubik proizvode i to vam možemo omogućiti, kontaktirajte nas.
Sve što trebate napraviti je ukratko odgovoriti na pitanje zašto mislite da baš vi trebate osvojiti
ovu igru, te poslati svoje podatke na e-mail [email protected] ili poštom na adresu Hrvatska
Mensa, Hebrangova 17, 10 000 Zagreb s naznakom „Za nagradnu igru Rubikova kocka“ zaključno s 05. srpnja 2010. godine.
Ime dobitnika objavljujemo u sljedećem broju.
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Zanimljivu igru Tantrix odlučili smo pokloniti Ines Srdelić iz Varaždina. Nakon što pročitate
njezine argumente i sami ćete shvatiti zašto! :) Ines čestitamo!
Why me?
Pa iskreno, bez srcedrpajucih prica, upravo sam s ekipom “završila” 5 godina studija na FOI-u. Ovo nam je zadnji semestar u kojem ništa ne slu
šamo, samo pišemo diplomski i odrađujemo praksu. Imamo jako puno slobodnog vremena sada pa da nam se mozgovi ne uspavaju od puno spava
nja, slavljenja (alkohol khm) i slicno bilo bi super da imamo i igru. :D Prijašnjih godina smo pokušali pronać neku društvenu igru koja je zani
mljiva, ali sve su bile jako skupe a mi smo jadni si-
romasni studenti :) Pa eto, iz ljubavi prema čovječanstvu i sivim stanicama mojih kolega
mislim da zaslužujem igru jer će pomoć održat pametnima mlade, buduće radne snage Hrvatske :P
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
Ines Srdelić
svibanj/lipanj 2010.
eMzin
97
98
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra Hrvatske Mense
Hrvatska Mensa vam poklanja jedno besplatno testiranje inteligencije
u svakom broju!
Čitatelju
njamo
koji
prvi
besplatno
pošalje
testiranje
točno
rješenje
inteligencije
koje
na
e-mail
može
[email protected]
iskoristiti
u
tekućoj
poklagodini!
Čestitamo dobitniku prošlog broja! :)
ZADATAK
Nastavi niz:
AJ = I
CT = R
EM = E
KU = ?
Osobe koje su pristupile testu inteligencije Hrvatske Mense, te su ostvarili pravo na članstvo u
udruzi ne mogu sudjelovati u ovoj nagradnoj igri.
eMzin
svibanj/lipanj 2010.

Fojnička škrinja broj 16

80 VIKTORIJANSKO DOBA (DOBA ARSENA ILI 19

Fojnička škrinja broj 10

Miran Gajšek, - Filipović poslovno savjetovanje doo

lipanj 2013.

ŽUPNE OBAVIJESTI sv. Krizma

- CroExpress

- CroExpress