glas zdravlja
Započeli radovi na novom bolničkom objektu
informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V, broj 6., prosinac 2010. | besplatan primjerak
klinika za onkologiju
Povijesna operacija u kb mostar,dr.Manuel Tipurić/Klinika za kirurgiju,Odjel za invazivnu kardiologiju i promocija studenata Medicine Ante Mandić/Embolizacija mioma uterusa prof.dr.sc.Josip Mašković/VII.Mostarska
psihijatrijska subota i Kako se sačuvati od stresa doc.dr.sc.Dragan Babić,dr.med./Liječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju,Martina Šoljić,dr.med./Razvoj katedre za fiziologiju MF doc.dr.sc. Danijel Pravdić i
dr.sc.Ivan Ćavar/Zdravstvo u očima medija,Ivana Brkić-Ćubela/Zdravstveno novinarstvo,Miroslav Vasilj/Zdravlje i vjera,mr.sc.Zoran Zekić/Izložbe fotografija kirurga i patologa prim.Zdrinka Brekala,dr.med. i dr.Darke
Alfirevića/Športsko društvo Medicinar,Miljenko Džidić
Glas zdravlja
Riječ urednika
Subjektivni objektivizam
Informativno - stručni časopis Kliničke
bolnice Mostar
Godina V., broj 6., Mostar, prosinac 2010.
Adresa uredništva :
Kralja Tvrtka bb.
88 000 Mostar
Tel:+387 (0) 36 336-537
e-mail:[email protected]
Nakladnik
Klinička bolnica Mostar
Glavni urednik : Eugen Šušak
Izvršna urednica: Ana - Marija Dedić
Suradnici:
Prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med.
Doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.
Dr. sc. Željko Rončević, dr. med.
Prim. Vesna Fideršek, mr. ph.
Mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med.
Dr. Irena Sesar
Doc. dr. sc. Danijel Pravdić, dr. med.
Dr.sc.Ivan Ćavar.dr.med.
Vladimir Jegdić, dr. med.
Martina Šoljić, dr. med.
Borko Rajič, dr. med.
Dr.Dragana Karan
Dr.Manuel Tipurić
Ivona Ljevak, dipl. med. sestra
Boris Kovač
Valentina Pindžo
Mile Maslać
Ante Mandić
Ivan Landeka
Mateo Perić
Miljenko Džidić
Mr.sc.Zoran Zekić
Miroslav Vasilj
Ivana Brkić - Ćubela
Marija Medić
Marko Karačić
Stojan Lasić
Ivan Rozić
Darko Juka
Grafička priprema i photo:
Andrija Lončar
Goran Krnjević
Tisak : VMG grafika
Naklada : 1 000 primjeraka
Kažu da novac okreće svijet. Ovo je nažalost istina i
činjenica je da se bez novca ne može, ali način na koji
se s njime upravlja može u značajnoj mjeri ublažiti
surovo tumačenje ove uzrečice. Način financiranja
zdravstvenih usluga, odnosno kupnja zdravstvenih
usluga, nažalost nije istiniti odraz sustava koji djeluje
na tržišnoj ili recimo kvazi - tržišnoj osnovi. U uzornom
zdravstvenom sustavu (ne savršenom), kupac plaća za
pružene usluge osloncem na više čimbenika – stvarna
količina ugovorenih usluga, kakvoća usluga koja se
da ocijeniti na temelju znanstvenih dokaza, mišljenje
korisnika usluga (makar se tumačilo kao subjektivno
mjerilo) i dr. U našem okruženju ovi čimbenici se vrlo
rijetko ili nikako ne uzimaju u obzir prilikom ugovaranja usluga sa zdravstvenim ustanovama već se temelje
na nekim povijesnim podacima koji ne predstavljaju
trenutao stanje ili čak na temelju nekih prešutnih ili
inih ustupaka. Ovaj pristup izravno ruši cijeli sustav,
potiče neefikasnosti te neefektivnosti i u konačnici
nagrađuje nerad odnosno kazni rad i napredak. Ostaje pitanje na koji način i s čime riješiti ovaj problem.
Reforma plaćanja zdravstvenih usluga u svijetu je proces koji traje i koji se inovira svako nekoliko godina.
Kod nas je već prije nekoliko godina proveden pilot
projekt SITAP-a 1,4 koji predlaže plaćanje usluga po
Dijagnostičko-terapijskim skupinama koji je trebao
oživjeti, a nije, te se uglavnom nastavilo plaćati za
usluge ili kombiniram doznakama (bruto plaće i materijalni troškovi) ili s globalnim proračunom koji bi
trebao pokrivati i jedno i drugo. Obračun i izvještaji se
trenutno rade po važećem Cjeniku usluga, a plaćanje
varira od 40-70 posto cijene istog cjenika što godinama već dovodi našu ustanovu u tešku financijsku
dubiozu. Nitko ne tvrdi da je KB Mostar savršena
ili bez mana, ali je činjenica da je uvedena mnoštvo
novih operativnih i drugih metoda liječenja, nabavljena je moderna dijagnostička oprema, i liječnici
su educirani, što je rezultiralo s time da je drastično
smanjeno upućivanje izvan naše ustanove i to da
pacijenti koji se prije nisu liječili u našoj bolnici se sada
liječe kod nas zahvaljujući priznatom radu i napretku
naših djelatnika. Ovo je naravno pozitivno osim što
plaćanje usluge nije u korak pratilo ovaj razvitak. Pojedini „stručnjaci“ tvrde paušalno kako je financijska dubioza u zdravstvenim ustanovama nastala zbog lošeg
upravljanja ustanovama i zbog prekomjernog broja
uposlenih – što je u pojedinim slučajevima točno, ali
treba na temelju stručne analize reći – koja ustanova i
pomoći u iznalaženju novog rješenja. Suvremena ekonomika pa i medicina se ocjenjuje na temelju izlaznih
parametara – ishoda, a ne na temelju ulaznih (kreveta,
djelatnika, etc.). Netko se konačno mora uhvatiti u
koštac s ovim problemom i pokrenuti ozbiljnu reformu prije urušavanja sustava – nova sredstva se mogu
iznaći putem bolje suradnje inspekcije i zavoda, što
obuhvaća i promjenu zakonodavstva, a možda i važnije
postojeća sredstva se moraju PRAVEDNO raspodijeliti,
a može se razmotriti mogućnost konsolidacije zavoda
(ujedinjenje) radi racionalizacije, udruživanje rizika i istovjetnog pristupa prilikom ugovaranja s ustanovama.
S druge strane, trebao bi istinski kupac usluga (a ne
blagajnik) zahtijevati od pružatelja kvalitetnu uslugu,
ocjenjivati i provjeravati rad ustanova redovno i to sve
na zadovoljstvo krajnjih korisnika odnosno pacijenata.
Sad je potez na svima u ustanovama, zavodima i ministarstvima – ili ćemo održavati ono što smo gradili godinama zajedno ili ćemo dopustiti da jedna od rijetkih
uzdanica u našem društvu trune.
Eugen Šušak, savjetnik ravnatelja KB Mostar
2
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
sadržaj...
Postavljen temeljni kamen za novu Kliniku za onkologiju 4
Ana – Marija Dedić
Otvorena Kardiointezivna KB Mostar 6
Ana – Marija Dedić
Novi stručnjak za operacije srca 7
Marko Karačić
Dokumentarac Hercegovačko srce 8
Ana – Marija Dedić
Za 16 minuta izvađen bubreg sa tumorom koji se proširio sve do srca 10
dr. Manuel Tipurić
Na Klinici za ortopediju KB Mostara uspješno operiran Danijel Subašić 11
Ana – Marija Dedić
Hitne koronarne intervencije u KB Mostar 12
Ante Mandić
Novinari na prekretnici – hoće li prevladati žutilo ili profesionalan pristup temama iz zdravstva 14
Miroslav Vasilj
Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje kirurge i urologe 16
Ana – Marija Dedić
Embolizacija mioma uterusa 18
prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med.
Latentna celijakija 23
Borko Rajič, dr. med.
Klinika za Kirurgiju KB Mostar 24
Ivan Landeka, Mateo Perić
Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti 26
mr. sc. Zoran Zekić
Lječenje kolorektalnog karcinoma na Klinici za kirurgiju KB Mostar 28
Martina Šoljić, dr. med.
KB Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje 30
Marija Medić
Privatnost i tajna 32
Boris Kovač
Premijerno ekipa mostarskog CUM – a na CroRescue u Šibeniku 34
Ana – Marija Dedić
Kina slikom i riječju našeg mladog lijčnika 36
Vladimir Jegdić, dr. med.
Zdravstvo u očima medija 38
Ivana Brkić – Ćubela
Članovi Udruge Specijalne policije HR HB darivali krv 39
Ana – Marija Dedić
Kako se sačuvati od stresa ? 40
doc. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.
Razgovor sa povodom : doc. dr. sc. Edita Černi – Obrdalj 42
Ana – Marija Dedić
Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu 44
dr. Dragana Karan
Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu 46
prim. Vesna Fideršek, mr. ph.
Predstavljamo Službu zaštite KB MO 47
Ana – Marija Dedić
IV. Kongres pedijatara u Neumu 48
dr. sc. Željko Rončević, dr. med.
Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz KB Mostar 49
dr. Irena Sesar
Transplatacija organa 50
mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med.
Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina 51
Ana – Marija Dedić
Razvoj katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta 52
Ana – Marija Dedić
Služba centralne sterilizacije KB MO 54
Mile Maslać
Predstavljemo Centralni prijem – Recepcija KB Mostar 56
Valentina Pindžo
Jeste li oprali ruke ? 57
Marija Veraja Dadić
VII. Mostarska psihijatrijska subota 58
doc. dr. sc. Dragan Babić
Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru prof. dr. sc Čuli, dodijeljena nagrada ba zagrebačkoj Medicini 59
Ana – Marija Dedić
Uspješan nastup Medicinara KB Mostara na igrama u Neumu 60
Miljenko Džidić
Športski vremeplov 61
Miljenko Džidić
Juraj Knezović pobjednik 4 Doc’s Open 62
Ana – Marija Dedić
Odigrana prijateljska malonogometna utakimca ekipa Nove Bile i Mostara 63
Miljenko Džidić
U galeriji krajlice Katarine Kosača otvorena Izložba fotografija Zdrinka Brekala 64
Ana – Marija Dedić
In the Croatian South (Utorak) , dr. Darke Alfirevića 66
Ana – Marija Dedić
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
3
Postavljen temeljni kamen za novu
Kliniku za onkologiju KB Mostar
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Darko Juka
Mostar-Na prigodnoj svečanosti
održanoj u ponedjeljak,13.rujna
2010.godine predsjednik Vlade
Hercegovačko-neretvanske županije
Srećko Boras i predstavnik Saudijskog fonda za razvoj Mohamed AlDalilan postavili su temeljni kamen
i otvorili radove za novu Kliniku za
onkologiju Kliničke bolnice Mostar.
4
prof. dr .sc. Ante Kvesića,dr.med. i
v.d.ravnatelja KB Mostar vrijednost
građevinskih radova je oko 8, 8
milijuna KM, a kada se tomu doda
i vrijednost strateške opreme, cijeli
projekt vrijedi oko petnaest milijuna
KM-a. Podsjetimo,Saudijski fond
za razvoj financirao je i projekte u
mostarskom RMC-u dr. Safet Mujić,
Konjicu i UKC Sarajevo.
Projekt vrijedan petnaest milijuna
maraka
Zahvala zaslužnim
Kredit za izgradnju ovog velikog
infrastrukturnog objekta u vrijednosti od 6, 6 milijuna USD financirat
će se iz sredstava Saudijskog fonda
za razvoj, a njegovo značenje za
pučanstvo Mostara i Hercegovine je nemjerljivo, jer će kvalitetu
zdravstvene usluge podići na znakovito veću razinu i smanjiti troškove
liječenja. Jamstva su dali Skupština
i Vlada Hercegovačko-neretvanske
županije, te Zavod zdravstvenog
osiguranja HNŽ-a. Prema riječima
- Riječi zahvale upućujem prije svega
Ministarstvu financija BiH i ministru
Draganu Vrankiću, potom Ministarstvu financija Federacije BiH na
čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom i Samirom Bakićem. Iskreno
hvala i gradonačelniku Mostara Ljubi
Bešliću, koji je kao pravi domaćin
u svim našim projektima uvijek tu
i daje nam nesebičnu potporu., te
agilnim članicama Udruge Novi
pogled i Zajednici žena HDZ-a BiH
Kraljica Katarina Kosača na potpori
i organiziranju donatorskih večera
za mostarsku Onkologiju - kazao je
prof.dr.sc.Kvesić.
Uz zahvalu svima koji su sudjelovali
i pomogli u realiziranju projekta
gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić
je istaknuo kako je izgradnja mostarske Onkologije od neizmjerne
važnosti za grad na Neretvi jer će
njegovi građani i građani s područja
cijele Hercegovine imati liječničku
skrb kakvu zaslužuju.
U ime federalnog ministra zdravstva
dr. sc. Safeta Omerovića obratio se
Goran Čerkez. - Siguran sam da ova
Klinika može postati mjesto u koje će
dolaziti i pacijenti iz drugih zemalja
i cijele regije.Nakon ovoga ćemo
nastaviti sa završetkom izgradnje KB
Mostar - kazao je Čerkez.
Prema riječima predstavnika Saudijskog fonda za razvoj Mohameda AlDalilana Saudijska Arabija oduvijek
je davala potporu BiH i otvorena je
za razvoj i financiranje BiH. - Ovo je
izraz naše povezanosti srcima i naše
suradnje koja postoji između naroda
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
BiH i Saudijske Arabije - kazao je.
Zahvalivši svima koji su pomogli u
realizaciji projekta premijer HNŽ-a
Srećko Boras je podsjetio kako
su razgovori o iznalaženju načina
kako financirati izgradnju Onkologije otpočeli prije nekoliko godina.
Vlada Hercegovačko - neretvanske
županije i resorno Ministarstvo su u
stalnoj komunikaciji s ravnateljem
bolnice, federalnim Ministarstvom
zdravstva, Ministarstvima financija
županije i Federacije i Zavodom
zdravstvenog osiguranja naše
županije pripremili potrebnu dokumentaciju za dobivanje iznimno
povoljnih kreditnih sredstava Saudijskog fonda, koja ćemo investirati
u ovaj objekt. Skupština HNŽ - a ga
je poduprla, ocijenivši ga iznimno
bitnim za građane Hercegovačkoneretvanske županije, kazao je
premijer Boras.
Svečanosti na gradilištu
nove Klinike, uz brojne
uglednike,gospodarstvenike, prijatelje mostarske bolnice i predstavnike tiskanih,elektronskih i
elektroničkih medija, nazočila je
gospoda: prof.dr.sc.Eduard Vrdoljak,
dr.med., savjetnik i inicijator izgradnje mostarske Onkologije,potom
ministar zdravstva,rada i socijalne
skrbi u Vladi HNŽ-a mr. sc. Luka
Faletar i županijski ministar financija
mr. sc. Semin Borić, Ivo Bradvica,v.d.
generalnog direktora Aluminija d.d.
Mostar, dr.Davor Pehar,ravnatelj mostarskoga Doma zdravlja,te ravnatelji
županijskih Zavoda zdravstvenog
osiguranja.
Vrhunska medicina na kućnom
pragu
i CT - simulator za planiranje terapije trajat će godinu dana, a dvoje
fizičara već se nalaze na izobrazbi
u Splitu. Desetljećima su građani
Mostara i Hercegovine na liječenje
odlazili u veće zdravstvene centre:
Sarajevo,Split i Zagreb.Izgradnjom
mostarske Onkologije vrhunska medicina građanstvu će biti dostupna
doslovce na kućnom pragu,uz manji
stres i troškove liječenja.
Izgradnja zgrade nove, suvremene
Klinike za onkologiju KB Mostar, koja
će imati dva linearna akceleratora
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
5
Otvorena Kardiointezivna KB Mostar
Text: Ana - Marija Dedić
Photo: Mario Iličić
Mostar - Sredinom listopada 2010.
godine na prigodnoj svečanosti otvorena je Kardiointezivna KB Mostar.
Prema riječima ravnatelja prof.dr.sc.Ante
Kvesića,dr.med.,mostarskoj Kardiokirurgiji je od njezinog osnutka potreban
zaseban Odjel intezivne koji će sa svoja
četiri kreveta omogućiti dvije operacije dnevno i smanjiti liste čekanja.-Mi
idemo raditi kardiokirurgiju,a ljudi će
prepoznati kvalitetu,naglasio je ravnatelj
Kvesić.
- S ponosom mogu istaknuti da preuzimamo primat iz kardiokirurgije u
BiH. Sada se ekipiramo i u stanju smo
se i kadrovski i opremom nositi sa
svim izazovima-kazao je prim. Sead
Mulahasanović,dr.med.,voditelj mostarske Kardiokirurgije podsjetivši na 200
vrlo složenih i kombiniranih operativnih
zahvata koje su realizirali,te činjenicu
kako je kardiokirurgija prije svega
timski rad,ne samo kardiokirurga,nego i
anesteziologa,transfuziologa i ostalih.
U izjavi za medije prim. Zoran
6
Karlović,dr.med.,voditelj Odjela
anestezije,reanimacije i intezivnog
liječenja KB Mostar podsjetio je kako
odjel pokriva i kardiokirurške i sve
pacijente kojima je potrebna intezivna
njega, a unatoč činjenici da je posao
anesteziologa društveno slabo priznat
posao mladim kadrovima je omogućeno
napredovanje u daljnjem stručnom
radu. Također se zahvalio kolegama
iz Tuzle,Splita i Zagreba na potpori i
suradnji.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Novi stručnjak za
operacije srca
Prvi kardiokirurg sa
specijalističkim u KB-u dr.
Goran Đuzel
Piše: Marko Karačić
Photo: Mario Iličić
Goran Đuzel, prvi je liječnik koji je
specijalistički ispit položio u KB-u Mostar,
i to iz kardiokirurgije. Uspjeh je tim veći
što je ovaj mladi stručnjak bio dio prve
generacije mostarskoga Medicinskog
fakulteta,a svoje školovanje je dovršio
gdje ga je i započeo.-Fakultet sam upisao s jednim ciljem-da postanem kirurg.
Dobio sam specijalizaciju iz opće kirurgije i tada nije bilo nikakve priče o kardiokirurgiji. Tijekom moje specijalizacije
pojavile su se ideje da bi mogla biti neka
kardiokirurgija,ali je sve bilo u zraku.
Došlo je do nekih sastanaka s ljudima iz
Berlina,počela je suradnja i ovaj projekt
je krenuo-govori nam dr. Đuzel kako je
cijela stvar počela.
rimo o kardiokirurgiji.Sve nam je bilo
otvoreno,samo je do nas bilo što ćemo
naučiti.Iskoristili smo priliku i danas
razmišljamo da u Mostaru radimo dvije
operacije dnevno.Već smo uradili 160
operacija - naglašava dr. Đuzel. Treba
naglasiti kako se rade uglavnom komplicirane operacije jer pacijenti obično
dolaze u zapuštenom stanju i s bolestima
koje je trebalo započeti liječiti ili prevenirati prije čak deset godina. - Moram
reći kako ljudi dolaze nama tek kad je
Svijetla budućnost - Mladi tim
liječnika jamac je uspjeha
bolest daleko uznapredovala i kada je
stanje izuzetno teško. Zbog toga smo
primorani raditi komplicirane zahvate.
Nažalost,ljudi kod nas nemaju naviku
redovitih sistematskih pregleda,a i
kada doznaju za neko oboljenje u ranoj
fazi,uglavnom ne poduzimaju nikakve
korake.To se mora promijeniti-poručuje
ovaj mladi stručnjak. Govoreći o tijeku
specijalizacije i njezinu završetku,naš sugovornik nije mogao bez zahvale svojoj
obitelji koja je,kako kaže,cijelo vrijeme
bila uz njega i podržavala ga.
Dvije godine Berlina
Naš sugovornik je u Berlinu proveo dvije
godine gdje je asistirao ili vodio ukupno
oko 600 operacija. - Tu smo vidjeli sve
što se danas može vidjeti kada govo-
Ništa bez obitelji
Također, Đuzel nije zaboravio ni vodstvo
SKB-a Mostar koje mu je omogućilo da
postane ono što je danas.-Prof. dr.sc.
Ante Kvesić,dr.med. i ostali ljudi iz vodstva bolnice su nam doista pružali maksimum uvjeta i tako nas zadužili.Obitelj je
nezaobilazna u ovoj priči.U Berlin sam
otišao,ostavio ovdje ženu i malo dijete,to
je bilo teško.Sve je dobro prošlo i dalje
trebamo samo raditi i razvijati se-ističe
dr.Đuzel.Na upit pomišlja li na odlazak iz
Mostara,naš sugovornik ističe kako su svi
njegovi planovi vezani isključivo za SKB
Mostar.
Oni dolaze
Budućnost kardiokirurgije u Mostaru bi trebala biti iznimno uspješna.
Mladi tim,koji predvodi dr.Goran
Đuzel,jamstvo je svih budućih uspjeha.
Osim njega,tu je još nekoliko mladih
liječnika koji su trenutačno na specijalizaciji iz kardiokirurgije,a koji bi također
trebali biti nositelji razvoja ove grane
medicine.Sve se odvija pod budnim
okom vodstva KB-a Mostar i prim.Seje
Mulahasanovića,dr.med., koji je napustio
jednu od vodećih svjetskih klinika u Berlinu kako bi podržao projekt kardiokirurgije u Mostaru. Mlada ekipa naglašava
kako bi ovaj projekt bio neizvediv bez
starijih kolega iza kojih su tisuće operacija i veliko znanje.-Pozivam sve mlade
liječnike da dođu kod nas,vide što radimo i priključe nam se-poručio je dr.Goran
Đuzel.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
7
Mostarska Kardiokirurgija na filmskom platnu
Dokumentarac Hercegovačko srce
Razgovarala: Ana - Marija Dedić
Photo: www.futura.ba
Marin Bago, predsjednik Udruge za unaprjeđenje kvalitete življenja Futura iz Mostara
Vrhunska medicina već skoro dvije godine
stanuje na mostarskoj adresi, a statistika
sve to vrijeme ide u prilog mostarskoj kardiokirurgiji KB Mostar koju znalački, kazali
bi njemački profesionalno i s puno ljubavi i
požrtvovnosti za svoje pacijente, suradnike
i građane Mostara, Hercegovine i regije vodi
prim. Sead Mulahasanović, dr.med. Ne postoje
riječi kojima se može opisati jednostavnost
ovoga čovjeka, njegova mirnoća i ugodan
karakter,povjerenje koje vam ulijeva. Nakon
toliko godina u inozemstvu povratak u Domovinu i rad na pionirskom projektu uspostave
Kardiokirurgije u Mostaru i cilj da nauči svoje
mlađe kolege kardiokirurškom poslu. Čestitke
i pohvale stižu sa svih strana, ove 2010.godine
bio je nominiran i za osobu godine u jednoj
iznimno čitanoj bosanskohercegovačkoj tiskovini, a usmena predaja spašenih pacijenata,
intervju na bolničkoj web-stranici i mediji bili
su ključni da mostarska priča uspjeha zaintrigira i ovdašnje filmaše. Prvi se zakačio Marin
Bago i ekipa njegovih suradnika iz mostarske
udruge Futura.ba
Gospodine Bago kako ste došli na ideju za
snimanje filma o Odjelu kardiokirugije KB
Mostar i dr.Mulahasanoviću?
Sasvim slučajno kroz razgovor s jednim bivšim
pacijentom koji nam je iznio svoje impresije
i podatke koje nismo znali. Mi, kao Udruga,
bavimo se unapređenjem kvalitete življenja,
posebice zaštitom potrošača. Tu zdravstvo i
zdravstvene usluge imaju veliki značaj. I, naravno, postoje mnogi problemi u našoj zemlji kada je to u pitanju. Stvari koje smo čuli
učinile su nam se zaista nestvarno. Odlučili
smo porazgovarati sa osobljem Odjela kardiokirurgije i da se sami uvjerimo u istinitost
priče. Ubrzo smo se uvjerili da je to doista tako.
Morate priznati da na takve primjere ne nailazite baš često u današnjoj Bosni i Hercegovini.
Kako to da se za uspjehe mostarske kardiokirurgije nije znalo?
U početku, zaista nam je bilo neshvatljivo kako
se za to ne zna. Raditi svaki dan operacije na
srcu, i to vrlo uspješno, a da to ne zna velika
većina stanovništva, su opet stvari koje su
specifične za podneblje u kojem živimo. O
pozitivnim stvarima se priča vrlo malo. Odmah nam je bilo jasno da je potrebno ispričati
tu priču, snimiti jedan dokumentarni film koji
će pojasniti čitavu situaciju, kako je do toga
došlo. Smatramo da je za unapređenje mnogo
čega kad je zaštita potrošača u pitanju uvijek
dobro isticati pozitivne primjere. Stalno nešto
kritizirati i stavljati u isti koš nije dobro. Ne
treba se ni nadati nekim velikim rezultatima
ni promjenama. U svakoj instituciji, u svakom
segmentu društva postoji nešto pozitivno, i
nije korektno da se to ne kaže.
Kako kazati?Koji je pravi način kada se
na ovim našim prostorima svaki uspjeh
dočeka na nož?
Ti primjeri se jednostavno moraju isticati, kao
primjer drugima, radnim kolegama, drugim
ljudima u drugim institucijama koji obavljaju
važne poslove, a i u vidu informacije koju
građani moraju znati. Naravno, ima dosta i lokal patriotizma. Sigurni smo da je svakom Mostarcu i Hercegovcu drago čuti da imaju nešto
u blizini što je zaista kvalitetno i vrijedno hvale.
Kako je teklo snimanje dokumentarca
Hercegovačko srce?
Što se tiče samog snimanja filma i tu postoji
par kurioziteta. Na samom startu, imali smo
samo ideju i otprilike scenarij, onako kako smo
ga vidjeli. Dobili smo dozvolu od Ravnateljstva bolnice da možemo snimati sve što želimo.
Interesantno je da financijska konstrukcija nije
bila problem. Obratili smo se svim institucijama koje imaju veze sa zdravstvom, a i privatnim tvrtkama. Moramo istaknuti da smo vrlo
brzo postigli razumijevanje i zaokružili financijski dio. Posebno nas raduje sudjelovanje
mnogih privatnih tvrtki. To je bio u startu znak
da je ideja dobra i korisna i da ima potporu.
Samo snimanje je proteklo bez ikakvih problema. Uz pomoć ljubaznog osoblja uradili smo
sve što smo zamislili. Zaista nam je bilo lijepo
surađivati. Snimali smo i jednu vrlo zahtjevnu
operaciju. Bilo je lijepo gledati jedan uigrani
tim profesionalaca na djelu. Razgovarali smo
i s bivšim pacijentima koji su imali samo riječi
hvale za ljude koji su im pružili kvalitetnu
uslugu. Naravno, svjedočenja su iskrena i bez
ikakvih sugestija.
Što kažu glavni akteri za film?Jesu li ga pogledali?
Nakon što smo pokazali radnu verziju filma dr.
Seji Mulahasanoviću, nije bilo primjedbi, osim
jedne. Rekao nam je, čini mi se da me malo
previše hvale.( Smije se.opas.aut.) Drago nam
je da smo snimili ovaj dokumentarni film i drago nam je da smo to snimali na kućnom pragu. To nam je predstavljalo veliko zadovoljstvo. Nadamo se da će se svidjeti i gledateljima.
8
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
9
Za 16 minuta
izvađen bubreg sa
tumorom koji se
proširio sve do srca
Piše: dr. Manuel Tipurić
specijalist urolog
Photo: Mario Iličić
Ovakav tip operacije predstavlja sami vrh svjetske medicine. Prvi puta izvedena je u Bosni
i Hercegovini u listopadu 2010.godine, a u
svijetu se izvode samo u centrima izvrsnosti.
U bližem okruženju je izvedena samo nekoliko
puta. Općenito je moguća samo uz koordiniranu suradnju urologa, kardiokirurga i anesteziologa.
Multidisciplinarni pristup
Pacijentica je hospitalizirana na Klinici za
urologiju, Kliničke bolnice u Mostaru. Bolovala je od karcinoma bubrega, koji se kroz
glavnu venu tijela proširio sve do u srce. Kao
posljedica toga je prestao dotok krvi u srce iz
dijela tijela ispod srca. Zbog začepljenja vene,
krv se zgrušala i napravila tromb sve do nogu.
Život pacijentice je bio ugrožen, ne samo
zbog maligne bolesti, nego i zbog začepljenja
cirkulacije, poremećaja rada srca i embolije.
Odstranjenje bubrega s tumorom koji se
proširio sve do srca, kao i zgrušane krvi iz donjeg dijela tijela, nije moguće učiniti dok srce
kuca i dok krv teče kroz krvne žile. Stoga je tim
liječnika sastavljen od urologa, kardiokirurga
i anesteziologa pacijenticu operirao u stanju
umjetno izazvane smrti. Urolozi su pacijentici izolirali bubreg sa tumorom i glavnu venu
tijela koja prolazi kroz stomak sve do srca. Po-
10
LIJEČNIČKI PODVIG U KLINIČKOJ BOLNICI MOSTAR
Operativnim zahvatom u trajanju od jedanaest sati spašen život Mostarke koja je bolovala od maligne bolesti bubrega
tom su kardiokirurzi pacijenticu prebacili na
aparat za izvan tjelesnu cirkulaciju. Cijelo tijelo
pacijentice pothlađeno je na temperaturu od
16 stupnjeva i zaustavljena je cirkulacija krvi
kroz tijelo. U takvom stanju tijelo može izdržati
do 40 minuta bez oštećenja. Nakon toga trenutka, istodobnim radom urologa i kardiokirurga uz intenzivnu anesteziološku potporu,
liječnicima je trebalo šesnaest minuta da
razrežu glavnu venu tijela i srce, te odstrane
bubreg s tumorom, tumorsku masu iz vene
i iz srca. Također, odstranjena je i zgrušana
krv, a u venu ugrađen zaštitni „kišobran“, koji
sprečava prolazak zgrušane krvi do srca. Nakon završetka operacijskog zahvata, pacijentica je bila stabilna i oporavljala se na inten-
zivnoj skrbi.
Pobjednički tim
Tim je bio sastavljen od urologa: dr. Davor
Tomić, dr. Mario Kordić, dr. Manuel Tipurić,
dr. Mustafa Bazarđanović, kardiokirurga:
prim.Sejo
Mulahasanović,dr.med.,dr.Goran
Đuzel, dr.Ante Bošnjak, anesteziologa, radiolog, prof. dr. sc .Josip Mašković,dr.med.,
instrumentarke, perfuzionisti, anestetičari.
Vrijedi istaknuti i kako su za ovu povijesnu
operaciju veliki interes iskazali predstavnici
elektronskih,elektroničkih i tiskanih medija iz
BiH i susjedne Hrvatske.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
pridružiti se svojim suigračima na pripremama Kockastih.
Na Klinici za ortopediju
KB Mostar uspješno
operiran Danijel Subašić
Text i photo: Ana-Marija Dedić
Mostar- Na Klinici za ortopediju KB Mostar u ponedjeljak,29. studenoga 2010.
godine,26 godišnjem Zadraninu Danijelu Subašiću,vrataru splitskoga Hajduka
i Hrvatske nogometne reprezentacije
uspješno je operirano koljeno. Zahvat
je na preporuku Hajdukovog klupskog
liječnika dr. Fabijana Čukelja izvršio
tim mostarskih liječnika predvođenih
prof. dr. sc. Zdenkom Ostojićem,
dr.med., voditeljem Klinike za ortopediju i dr. Goranom Morom, specijalistom
ortopedom. Protekao je u najboljem
redu, a Subašić je sutradan otputovao doma. Nakon ponovnog kontrolnog pregleda u KB Mostar već za
mjesec dana Subašić će imati prigodu
Za Danijelovo zdravstveno
stanje zanimao se i prof.dr.sc. Ante
Kvesić,v.d.ravnatelja mostarske bolnice koji,kako je istaknuo voditelj
Ostojić,daje svesrdnu potporu radu
Klinike za ortopediju,a od nemjerljive važnosti je i suradnja KB Mostar
i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Mostaru. U prilog tomu zorno govori i
činjenica kako je troje splitskih kirurga
trenutačno u Hercegovini na doktorskom studiju. Prema riječima dr.Čukelja
Mostar je bio prava adresa za pomoći
ovom vrhunskom sportašu jer je splitska bolnica preopterećena i nema Odjel
za športsku medicinu,a suradnja s KB
Mostar, njezinom upravom i prof.dr.sc.
Zdenkom Ostojićem je dugogodišnja
i prijateljska. - Zadovoljan sam kako
je sve proteklo. Hvala svima na toplom i srdačnom prijemu,a posebice
dr.Ostojiću- kazao je Danijel Subašić
dok smo ga iz mostarske bolnice zajedno s njegovim liječnicima ispraćali
na povratku doma.
Pacijentici iz Tuzle uspješno obavljen zahvat iz oblasti
interventne kardiologije
Text i photo: Ana - Marija Dedić
Mostar- U angio-dvorani Klinike za unutarnje
bolesti sa Centrom za dijalizu KB Mostar, u
utorak, 26. listopada 2010. godine pacijentici
Slađani Skaramuca, rođenoj 1967. godine iz
Tuzle je transkateterski (Amplatzer okluderom) zatvoren defekt u pregradi između
srčanih pretklijetki. Problem je dijagnosticiran na Odjelu invazivne kardiologije UKC Tuzla, a pacijentica je zahvat dobro podnijela.
Radi se o zahvatu iz oblasti interventne
kardiologije. Okluder kojim se zatvara defekt poznat je i pod popularnim nazivom
„kišobran“. Prednost ove metode zatvaranja
otvora u pregradi između srčanih pretklijetki
je u tomu što se zahvat izvodi bez otvaranja
srca i bez uporabe stroja srce-pluća. Pacijenti dan nakon intervencije odlaze doma.
Transkatetersko zatvaranje je izveo mješoviti
tim liječnika iz Rijeke (Republika Hrvatska) i
Mostara u sastavu: prof.dr. Vladimir Ahel, dr.
Neven Čače (KBC Rijeka) i prim. dr. sc. Željko
Rončević (KB Mostar).
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
11
Hitne koronarne intervencije u KB Mostar
Autor: Ante Mandić
Photo: Andrija Lončar
Odjel za invazivnu kardiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar
Od 2008. godine pri Klinici za unutarnje bolesti djeluje i Odjel za
invazivnu kardiologiju. Time je naša
bolnica postala bogatija za još jedan
suvremeno opremljen odjel, prateći
svjetske medicinske trendove. Od
ove godine na Odjelu za invazivnu
kardiologiju rade se i hitne intervencije na koronarnim krvnim žilama kod
infarkta miokarda, što je od iznimne
važnosti za pučanstvo Hercegovine
koje gravitira mostarskoj Bolnici.
Razgovarali smo s voditeljem Odjela,
dr. Darkom Markotom.
kardiologiju počeo je s radom 3. rujna
2008. godine. Edukacijski proces za
rad u laboratoriju proveden je u KB
Dubrava u Zagrebu pod mentorstvom doc.dr. Borisa Starčevića. Prva
četiri mjeseca rad u laboratoriju
odvijao se samo tijekom gostovanja
našeg mentora, a od 1. siječnja 2009.
radimo samostalno dijagnostiku, te
krajem iste godine počimamo samostalno i s koronarnim intervencijama.
Od 1. veljače 2010. formira se stalna,
24-satna pripravnost vezana za hitne
intervencije.
Odjel za invazivnu kardiologiju SKB
Mostar osnovan je 2008. godine.
Kako je sve počelo?
Koliko liječnika, odnosno medicinskog osoblja radi danas na Odjelu?
Ima li među mlađim liječnicima
interesa za intervencijsku kardiologiju?
Ideja o osnutku Odjela postoji još
od 2005. godine. Početak rada na
izgradnji laboratorija za invazivnu
kardiološku dijagnostiku počeo je
2007., a instalacija opreme tijekom
2008. godine. Odjel za invazivnu
12
skroman.
Zadovoljavaju li prostorni uvjeti
i oprema na Klinici za unutarnje
bolesti potrebe Odjela za invazivnu
kardiologiju?
Oprema je moderna i kompletna. Prostorni uvjeti, vezano uz opseg posla,
trenutačno zadovoljavaju.
Koje zahvate obavljate na Odjelu?
Na odjelu trenutačno rade 3 liječnika,
5 medicinskih sestara i 2 inženjera
medicinske radiolgije. Interes među
mlađim liječnicima za ovaj posao je
Radimo kornarografiju, desnostranu
i lijevostranu kateterizaciju srca,
implantaciju privremenih srčanih
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
elektrostimulatora, koronarne intervencije kod elektivnih i hitnih bolesnika. Za četiri mjeseca rada u prvoj
godini napravljeno je oko 50 zahvata,
u drugoj godini oko 350, a ove godine
već 550 koronarografija i oko 250 koronarnih intervencija od kojih stotinjak u stanju akutnog STEMI infarkta.
Ove godine počeli ste raditi hitne
intervencije na koronarnim krvnim
žilama. Kako to sada funkcionira?
Već duži niz godina zlatni standard u
liječenju bolesnika s akutnim STEMI
infarktom predstavlja tzv. hitna PCI
(perkutana koronarna intervencija).
Pri dolasku bolesnika u ustanovu
važan je početak infarktne boli, te
u situacijama kada je ona počela u
vremenskom intervalu kraćem od 12
sati alarmira se ekipa u pripravnosti.
Do dolaska ekipe bolesnik prođe
posebnu pripremu, a u laboratoriju
je za najkasnije pol sata od dolaska
u bolnicu. Proceduralno, operativni
pristup je femoralni odnosno radijalni u slučaju već postojećih izrazitih
promjena na ilijačnim i femoralnim arterijama. Zahvat se izvodi uz
lokalnu anesteziju, a komunikacija s
bolesnikom je stalna. Nakon koronarografije kojom se detektira mjesto
lezije uslijedi PCI. Za nju su potrebni
posebni kateteri kojima se sondira
ušće zahvaćene koronarne arterije, te
se kroz njihov lumen, a preko mjesta
lezije, oprezno pozicionira žica vodilja
u distalni kraj zahvaćene žile, što
najčešće predstavlja i najkompliciraniji dio procedure. Najčešće već
po pasiranju okluzije žila se dijelom
reperfundira, a značajnije tek nakon
dilatacije balonom. Potpuna reperfuzija postigne se implantacijom stenta
koji stabilizira leziju. Najčešće komplikacije za vrijeme hitnih intervencija
su reperfuzijske aritmije različitog
tipa koje se rješavaju odmah. Bolesnik
ulazi u dvoranu obično s jakom boli, a
pri izlasku je bez tegoba. Intervencija
traje različno dugo, obično do pol
sata. Za intervenciju gotovo da ne
postoje kontraindikacije, a indikacije
se u zadnje vrijeme šire i na NSTEMI
infarkt, te nestabilnu anginu pektoris,
ali ne odmah nego u rasponu od 6 do
72 sata po prijamu u bolnicu, ovisno
o anamnestičim podacima i kliničkoj
slici bolesnika. Termin pripravnost u
našoj situaciji znači da je cijeli tim na
dispoziciji u blizini bolnice i po potrebi se aktivira tijekom 24 sata. Cijeli
program započet je u tijesnoj suradnji
s kolegama iz KB Dubrava, a sada
su obično na Odjelu 7 do 10 dana
mjesečno. Ostatak vremena liječnik
u pripravnosti sam ja, a od početka
studenoga ove godine pridružit će se
i kolega Prskalo koji je trenutačno na
subspecijalizaciji u Republici Hrvatskoj. Tim još čine dvije medicinske
sestre i jedan inženjer medicinske
radiologije.
Kakvi su planovi za budućnost
ovog Odjela?
Planiramo u skoroj budućnosti imati
oko 1 000 koronarografija i oko 350
koronarnih intrevencija godišnje,
naravno uz preduvjet širenja Odjela
kako prostorno tako i povećanjem
broja osoblja. Pred nama je uvođenje
i novih metoda, a radi se o primjeni
intravaskularnog ultrazvuka i intravaskularnog „doplera“.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
13
Zdravstveno novinarstvo posreduje na popularan način nove medicinske spoznaje, načine liječenja, nove lijekove
Novinari na prekretnici – hoće li prevladati žutilo
ili profesionalan pristup temama iz zdravstva
o lijekovima bili preteče današnje boljke
novinarstva – prikrivenog oglašavanja. No
vratimo se današnjici. Sapunar navodi kako
zdravstveno novinarstvo posreduje na
popularan način nove medicinske spoznaje, načine liječenja, nove lijekove,itd. Ono
kod čitatelja donekle razvija kulturu koja
dovodi do spoznaje „budi sam svoj liječnik“.
Naime, putem savjeta, uputa za zdrav
život i prehranu omogućuje građanima
da sami nadziru i skrbe o svojem zdravlju. Ovaj oblik interesnog novinarstva se
zato rado čita u svakom domu. I teoretičar
medija Andrew Boyd u knjizi „Novinarstvo u elektroničkim medijima“ drži kako
je zdravlje jedan od bitnih čimbenika
vijesti. Zdravlje uvijek predstavlja temu za
vijest, bilo da je riječ o velikim epidemijama, na primjer bolesti „ludih krava“, ili
slabom odazivu dragovoljnih davatelja
krvi. Pisanje o medici posljednjih godina
doživjelo je svojevrsni pomak od „E“ do
„Z“, odnosno od elita ka zabavnoj ponudi,
kako to navodi teoretičar medija Stephan
Russ-Mohl u knjizi „Novinarstvo“. Bilo da je
riječ o kulturi, znanosti... i medicina se sve
više prati i na razini žutila. Zoran Tomić u
knjizi „Odnosi s javnošću – teorija i praksa“
piše kako zbog toga zdravstvo traži nove
načine komuniciranja. No teme iz zdravstva se više probijaju i nekadašnji tvrdi oklop rubrika pa sve češće dobivaju prostor
i izvan znanstvene rubrike. Tako tekstovi o
nekoj rijetkoj bolesti, epidemiji ili otkrivenom lijeku često zauzimaju naslovnice
dnevno-političkih tiskovina ili pak prve
minute središnje informativne televizijske
emisije. Novinari koji prate zdravstvo imaju i dodatni problem. Naime pravi je izazov
da se komplicirani stručni jezik prevede na
popularan, pitak način blizak čitateljima,
slušateljima i gledateljima.
Izvori izvještavanja
Novinari koji prate zdravstvo po cijelom
svijetu osnivaju i vlastite udruge novinara koje bi štitile njihova prava ali i pratile
Pravi je izazov novinara koji prate zdravstvo da se komplicirani stručni jezik poštuju li se etički kodeksi novinarstva koji
su posebice osjetljivi u domeni zdravstprevede na popularan, pitak način blizak čitateljima
va. Prema Russ-Molu na neformalnoj hit
listi novinara upravo medicina u znanstVidjeli ste najnovije postignuće liječnika
nu vrstu novinarstva. Marko Sapunar ga
venom novinarstvu prednjači. Teoretičari
Kliničke bolnice Mostar u središnjem
u knjizi „Osnove znanosti o novinarstvu“
navode, a praktičari potvrđuju, kako u
Dnevniku HRT-a, pročitali kako je
svrstava u interesno novinarstvo. Riječ je o
novinarstvu koje prati zdravstvo postistraživački tim tjednika istražio ima li mita
zdravstvenom novinarstvu.
oji mala mogućnost kontrole, tako da
u bosanskohercegovačkim bolnicama,
dominira snažna povezanost sa izvorima
listajući dnevnu novinu ostali prikovani
izvještavanja. U posljednje vrijeme sve
Medicinske spoznaje
uz ispovijest pacijentice koja je preživjela
je jači i utjecaj farmaceutskoga lobija na
tešku bolest i operaciju, na radiju ste
Povjesničar medija Giovanni Gozzini u
novinare pa sve to u znatnome šteti relčuli razgovor s psihologom, u specijalknjizi „Povijest novinarstva“ piše kako su
evantnosti novinara koji prate zdravstvo.
iziranom časopisu pročitali o najnovijim
se već prve novine bavile „ljekarijama“. UpNo bez obzira pratili novinari unutarnju
dostignućima u domeni medicine, a na
ravo su one stvarale probleme čitateljima
politiku, gospodarstvo, sport ili zdravstvo
omiljenom portalu pročitali da će lijekovi
koji nisu znali što je plaćeni oglas, a što
svi oni koriste alate i tehnike koje poznaje
poskupjeti. - Sve to spada u jednu posebistinska novinarska priča. Tako su tekstovi
samo novinarstvo kako bi recipijentima, to
Piše: Miroslav Vasilj, PR - ured Sveučilišta u Mostaru
Photo: Ivan Rozić
14
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jeste čitateljima, slušateljima, i gledateljima omogućili da dođu do informacija,
savjeta, mišljenja... U novinarstvu su to
žanrovi – oblici izražavanja. I zdravstveno
novinarstvo se koristi poznatim oblicima.
No ono ipak ima neke svoje specifičnosti.
Inače koliko je medijskih teoretičara toliko
je podjela žanrova. Dok ih Europljani dijele
detaljno na mnoge vrste, dotle Englezi i
Amerikanci u načelu poznaju samo dvije i
to vijest i priču. U priče su svrstani mnogi
žanrovi od članaka, reportaža, intervjua,
analiza, profila, komentara pa nadalje. Mi
ćemo se držati europske podjele iako i u
Europi gotovo svaka nacija ima svoju neformalnu podjelu. Ovdje ćemo se osvrnuti
na najzastupljenije žanrove u tisku kao što
su: vijest, izvješće, članak, reportaža.
Zdravstvo i vijest
Vijest je elementarni novinarski izraz i u
zdravstvenom novinarstvu kao i ostalim
posebnim vrstama novinarstva. Novinari
se prije svega bave vijestima. Brojne su
definicije vijesti no čini se kako niti jedna
nije dala pravi odgovor što je vijest. I dalje
postoji uvriježeno mišljenje da je vijest
najlakše napisati, no zapravo je suprotno.
Umijeće je od velikoga broja ponuđenih
informacija, poglavito u zdravstvu koje
dotiče brojnu stručnu i znanstvenu terminologiju, izabrati najvažnije i sukladno
novinarskim alatima i tehnikama napisati
vijest. To mogu samo najbolji. I ovdje vrijedi formula 5 W plus H: tko, što, gdje, kada,
zašto i kako. Zdravstveno novinarstvo
ipak najviše od ponuđenih pitanja u lead
- početak vijesti stavlja tko i što. Sapunar
navodi kako postoje tri vrste vijesti:
vinarstvu to mogu biti razni kongresi, simpoziji, skupovi, sastanci... Russ-Mol daje
savjete za pisanje izvješća koji se mogu
koristiti u izvješćivanju i u ovoj oblasti:
-ne treba izvještavati kronološki. Izvješće
počinje najvažnijom informacijom, a ne
onim što je prvo rečeno ili onim što se prvo
dogodilo.
-najvažnija informacija ima prednost u
odnosu na okvir događaja. Ne bi trebalo
na primjer, početi time da je neki znanstveni simpozij iz oblasti medicine održan,
već što se tom prilikom značajno dogodilo.
Kontekst u članku
Novinski članak izaziva brojne nedoumice
kod teoretičara medija. Nije posve postavljena granica između članka i reportaže,
a mnogi teoretičari članak svrstavaju
isključivo znanstvenu kategoriju, što dakako nije dobra podjela. Novinski članak
i onaj u znanstvenim časopisima su nešto
posve drugo. Russ-Mol članak naziva
reportažom s pozadinom. Članak je zahtjevan žanr u kojem se miješaju reportaža
i analiza. Reporter ne izvještava samo o
tome što vidi, čuje, saznaje, već pokušava
događaj i urediti, interpretirati, učiniti
čitateljima razumljivim. Richard Craig s
pravom u knjizi „Online novinarstvo“ upozorava na pojam smisaonog novinarstva.
Ono uz informacije treba pružiti i kontekst
potreba za njihovo razumijevanje. Za razliku od reportaže članak je kraći tekst. Zahvalan je za istraživačko novinarstvo.
Struktura članka bi mogla izgledati ovako:
1.lead – stvoriti napetost i radoznalost
- fleš – skraćena vijest sažeta u svega jednu
rečenicu. Ne odgovara na svih pet pitanja.
2.razrada – dati riječ akterima
- standardna vijest – u većini slučajeva
sadrži odgovor na svih pet pitanja plus izvor.
4.poenta
- proširena vijest – forma koja je već na
prijelazu u izvješće. Nudi proširene informacije i daje odgovor i na kako.
Čimbenici vijesti su: značaj, utjecaj, blagovremenost, blizina, neuobičajenost,
istaknutost, konflikt i humor. Svaki od navedenih čimbenika može se odnositi i u
praćenju vijesti iz zdravstva. Posebice su
istaknuti čimbenici: značaj, utjecaj, blagovremenost, blizina.
Izvješće sa simpozija
I ovaj oblik se često koristi u praćenju
tema iz zdravstva. Sapunar navodi kako se
izvješće uvijek odnosi na zbivanja među
ljudima, to jeste na ono o čemu su oni govorili i što su zaključili. U zdravstvenom no-
3.objasniti događaj u pozadini
Kraljica žanrova
Reportažu zovu kraljicom žanrova. Često
se u zdravstvenom novinarstvu pomoću
nje čitateljima predočavaju ponajčešće
sudbine pacijenata ali i neobične priče iz
života liječničkoga poziva. Pišu je samo najbolji. Ona je više ogled o vještini promatranja nego analiza. Više informacija nego
izražavanje mišljenja. Dobar reporter će
priopćiti svoje dojmove, ali ih neće sažimati
u zaključke. U „Leksikonu novinarstva“
navodi se da je od ostalih formi novinarskog izražavanja odvaja specifičan način oblikovanja, posebna kompozicija, stil koji se
ne drži strogo jezičnih normi novinarstva,
individualan pristup činjenicama o kojima
govori, emotivno ocrtavanje, ima primjese
literarnog pisanja, ali nije literarna, on je
bliska priči po tome što se služi sličnom
kompozicijom, što ponekad ima fabulu,
što često koristi različite stilske figure – ali
nije i ne može biti priča iz više razloga. Razlikuje se od priče, prije svega, po tome što
mora govoriti o jednoj određenoj pojavi,
događaju ili čovjeku, reporter nema pravo mijenjati činjenice – one su kod njega
ne samo polazna točka već i cilj pričanja.
Bruce D. Itule i Douglas A. Anderson u knjizi
„Pisanje vijesti i izvještavanje za današnje
medije„ naglašavaju da je posebice važno
da autor u ovoj vrsti žanra ostavi osobni
pečat. Točno ispod naslova svakog teksta
stoji ime njegovog autora, ali je osobni
pečat taj koji mu daje individualnost. On
otkriva osobnost pisca, i na tanani način
obavještava čitatelje da tekst nije napisao
bilo koji, nego upravo taj i taj autor.
Novinarska specijalizacija
Zdravstveni novinari uklapaju se u tzv.
specijalizaciju u novinarstvu. Riječ je o
praćenju isključivo jedne oblasti primjerice: zdravstva, sporta, turizma, unutarnje
politike, mode.... Time se izbjegava zamka
svaštarenja. U velikim medijskim kućama
u SAD-u i Europi ide se toliko daleko i da
se novinari unutar zdravstva specijaliziraju
za posebne oblasti: farmaceutsku industriju, istraživački rad, pisanje o nepoznatim
bolestima, ljudskim sudbinama. U Bosni i
Hercegovini u ovom trenutku takva praksa
nije moguća, prije svega zbog kroničnoga
nedostatka financijskih sredstva s kojima
se suočavaju mediji, pa su novinari često
protivno svojoj volji prisiljeni biti svaštari.
No unatoč tome posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini sve više se razvija svijest i
kod urednika i menadžera da je u svakoj
redakciji potrebno imati barem jednoga
novinara koji bi se specijalizirao za zdravstvo. Takav pristup u dogledno vrijeme trebao bi izroditi ozbiljnijim i profesionalnijim
pristupom praćenju zdravstva. Što vrijeme
bude odmicalo, s obzirom na afinitete
čitatelja, slušatelja i gledatelja, zdravstvo
će dobivat sve veći prostor u medijima.
Zato je iznimno važno da i u BiH bolnice
i ostale zdravstvene ustanove imaju svoje
urede za odnose s javnošću. S druge strane
novinari koji prate zdravstvo moraju izraditi vlastite kodekse s obzirom na osjetljivost oblasti koju prate. Osim novinara
urednici će sve češće za suradnju tražiti
i liječnike koji imaju dar kroz vlastite rubrike i kolumne na što jednostavniji način
pojasniti složene postupke u zdravstvu.
Novinari koji prate zdravstvo nalaze se na
prekretnici hoće li i u njihovom radu prevladati žutilo i ili pak profesionalan pristup
iznimno važnim temama iz zdravstva.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
15
Grad na Neretvi ugostio renomirane dječje
kirurge i urologe
Piše i photo : Ana - Marija Dedić
Bera, pomoćnica federalnog ministra
zdravstva za analitiku,plan i upravljanje
resursima u zdravstvu. U glazbenom
dijelu programa kojega je vodio Veselko
Čerkez nastupili su članovi mostarske
Klape Hrvoje HKUD sveti Ante iz Cima.
Predavanja vrhunskih svjetskih
i europskih stručnjaka
Mostar - VII. Simpozij iz dječje kirurgije i
urologije s međunarodnim sudjelovanjem, tradicionalno i ove godine održao se
u Kliničkoj bolnici Mostar (operativni zahvati hipospadija i urinarna inkontinencija u odraslih - nova kirurška metoda) i
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Mostaru(stručna predavanja) u četvrtak i
petak, 10. i 11. lipnja 2010.godine. Teme
su bile dječja urologija i traumatologija,
organizatori - Klinička bolnica Mostar i
LMU (Ludwig - Maximilians - Universitat
Munchen) , a suorganizatori : Medicinski
fakultet Sveučilišta u Mostaru i Liječnička
komora HNŽ - a , koja je i bodovala sudionike za aktivno i pasivno sudjelovanje.
Zahvaljujući angažmanu djelatnika Centra za informatiku KB Mostar na čelu s
ing. Andrijom Lončarom osiguran je izravni video - prijenos svih operativnih
zahvata u dvorani Medicine, a registriran
je izniman interes predstavnika tiskanih,
elektronskih i elektroničkih medija s
područja cijele države za zbivanja u i oko
simpozija. Neformalni dio prijateljevanja
protekao je u odličnoj atmosferi mostarskog hotela Bevanda i restorana Romanca, te poslovičnom gostoprimstvu
Hercegovaca koji su svojim gostima posljednjeg dana simpozija u subotu, 12.
lipnja organizirali i rafting u Konjicu.
16
Pokroviteljica Simpozija-predsjednica Federacije BiH
Simpozij je na prigodnoj svečanosti u
dvorani Medicinskog fakulteta otvorila
pokroviteljica predsjednica Federacije
BiH Borjana Krišto, a prigodnim riječima
brojnim nazočnim sudionicima i gostima iz zemlje i svijeta obratila su se gospoda : prof. dr. sc. Ante Kvesić, dr. med.,
predsjednik Organizacijskoga odbora,
prof. dr. sc. Vlado Majstorović, rektor
Sveučilišta u Mostaru, Valentin Inzko,
visoki predstavnik u BiH, gradonačelnik
Mostara Ljubo Bešlić, županijski ministar zdravstva mr. sc. Luka Faletar i Marina
Iznimno zapažena predavanja na Simpoziju koji je okupio „dream team“
renomiranih svjetskih i europskih
stručnjaka iz dječje kirurgije i urologije
imala su gospoda profesori: prof. dr. sc.
Warren Snodgrass (Dallas, Sjedinjene
Države), prof. dr. sc. Darko Kropefl (Essen, Njemačka), prof. dr. sc. Hans Georg
Dietz (Munchen, Njemačka), prof. dr. sc.
Rita Gobet (Švicarska), prof. dr. sc. Ante
Kvesić, dr. med. (Mostar, BiH), prof. dr. sc.
Ivan Gilja (Zagreb, BiH), prof. dr. sc. Slavko
Orešković, mr. sc. Nado Bukvić, dr. med.
Edin Husarić, dr. sc. Držislav Kalafatić,
Dražen Budimir, dr. med. i drugi.
Zahvala
Organizatori i suorganizatori Simpozija zahvaljuju svim sudionicima,
partnerima,pokroviteljima i medijima.
Vidimo se slijedeće godine u Mostaru
- stoji u zahvali koju potpisuje predsjednik Organizacijskoga odbora prof. dr. sc.
Ante Kvesić, dr. med.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
17
Embolizacija mioma uterusa
Autor : prof. dr. sc. Josip Mašković, dr. med.
Leomiom uterusa, poznat i kao fibroid uterusa, benigni je tumor glatkih mišića uterusa.
Najčešći je tumor ženskog reproduktivnog
sustava i javlja se 20 - 25 posto svih žena. Cramer (1) navodi kako se javljha u 40 posto žena
starijih od 50 godina koje imaju menstrualni
ciklus. Dva puta je češće u žena crne rase.
Fibroid uterusa najčešće se javlja u 35. – 49.
godine života, međutim, može se javiti u bilo
koje vrijheme između menarhe i menopauze
. U menopauzi se povlači. Ovisno o lokalizaciji
dijeli se u tri skupibne (Slika 1.):
Submukozni fibroid – je najrijeđi. Smješten
je u submukozi blizu endometrijalne šupljine.
U ovog tipa fibroida česta su jaka i prolongirana menstrualna krvarenja. Može biti pedunkularan i prolabirati kroz cerviks.
asimptomatska. U većini slučajeva otkriva se kao slučajan nalaz tijekom rutinskog ginekološkog pregleda. Liječenje
mioma potrebno je u samo 10% - 20%
bolesnica. Simptomi fibroida uterusa
povezani su sa lokalizacijom i brtojem
tumora.
Menoragija je najčešći simptom mioma
uterusa. Ova produžena i jaka krvarenja
mogu biti uzrokom nastanka anemije.
Najčešće nastaje kao posljedica erozije
submukozalnog mioma u endometri-
krvarenja.
Grčevi u abdomenu također predstavlja česti
simptom mioma uterusa. Bol se javlja tijekom
menstruacije dok je u intermenstrualnom razdoblju rijetka.
Učestalo mokrenje također predstavlja česti
simptom fiubroida uterusa. Ovaj simptom
nastaje uslijed kompresije uvečanog miomatoznog uterusa na mikračni mjehur. Uvećani
miomatozni uterus može uslijed kompresije
na kolon uzrokovati rektalnu bol, konstipaciju
ili otežanu defekaciju. Grčevi u abdomenu
Intramuralni fibroid – raste unutar stijenke
uterusa. Njegov rast može uzrokovati distenziju abdomena, ili, uslijed kompresije na
mokračni mjehur, učestalo mokrenje.
Subserozni fibroid – razvija se u vanjskom
dijelu uterusa. Može biti pedunkularan. Raste
u abdomen ili ligamente uterusa. Svojim rastom komprimira mokraćni mjehur i distendira
abdomen.
Večina bolesnica sa fibroidom uterusa je
18
Slika 1. Shematski prikaz lokalizacija fibroida
jalnu šupljinu. U rijetkim slučajevima
dilatirane vene na površini subseroznog
pedunkularnog mioma mogu uzrokovati iznenadna jaka intraperitonealna
Slika 2. Na nativnoj snimci abdomena vide se
dva kalcificirana mioma (strelice)
nastaju kao posljedica kompresije na tanko
crijevo.
U rijetkim slučajevima može se javiti polic-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
itemija kao i komplikacije trudnoće. Submukozalni miomi mogu utjecati na fertilitet.
Uslijed torzije peteljke može doći do nekroze
pedunkularnih fibroida koja je pračena jakom
boli.
Senzitivnost MR u dijagnostici mioma uterusa
e.Angiografija
Angiografija zdjeličnih arterija nema nikakovih vrijednosti u dijagnostičkoj evaluaciji fibroida uterusa, međutim, predstavlja sastavni
dio transkateterske embolizacije.
Rengenska dijagnostika fibroma uterusa
a.Konvencionalna radiografija
Konvencinalna radiografija ima ograničenu
ulogu u dijagnostici mioma uterusa. Ukoliko
nema kalcifikata fibroid se nevidi na konvencionalnim radiogramima (Slika 2.). Veliko
miomatozno uvećanje uterusa može se vidjeti kao nespecifična mekotkivna masa koja
potiskuje vijuge crijeva b.Kompjuterizirana
tomografija
Transkateterska embolizacija mioma uterusa
a.Preintervencijska evaluacija
Slika 4. UZ prikaz mioma uterusa
je 86 posto - 92 posto, a specifičnost 100 posto, dok se točnost u evaluaciji fibroida iznosi
97 posto.
CT također ima ograničenu ulogu u dijagnostici fibroma uterusa. Na CT presjecima fibroid
je jednak okolnom miometriju. Razlike postoje jedino u slučaju ukoliko unutar mioma
postoje kalcifikacije ili nekroze. Na CT presjecima, zbog velike kontrastne razlike, kalcifikati
u miomu uterusa bolje su vidljivi nego li na
konvencinalnim radiogramima.
Najveće ograničenje MR predstavlja visoka
cijena pregleda. Osim toga bolesnice sa
srčanim stimulatorom ili metalnim stranim
tijelima ne smiju se podvrći MR pregledu.
Klaustrofobija predstavlja relativnu kontraindikaciju za MR pregled.
c.Magnetna rezonancija
Uz predstavlja dijagnostičku metodu izbora
u detekciji i evaluaciji mioma uterusa. Na UZ
pregledu miom ima izgled solidne, okrugle,
hipoehogene tvorbe (Slika 4.). Ovaj UZ izgled posljedica je prevalencije mišićnog tkiva.
MR je od neobične važnosti u prikazu
anatomije i patologije uterusa i ovarija, poglavito u žena u kojih je UZ nalaz neodređen.
Od velike je važnosti u planiranju miomektomije ili selektivnog kirurškog odstranjenja mioma. Miom se prikazuje kao oštro
ograničena tvorba niskog ili intermedijalnog
intenziteta signala u T1 i T2 mjernom vremenu (Slika 3. a i b). Trećina mioma uterusa
u T2 mjernom vremenu ima uslijed dilatiranih
vena i edema hiperintenzivan prsten.
Uslijed krvarenja, hijaline degeneracije, edema ili visoko celularnog fibroida mogu se u
T2 mjernom vremenu vidjeti inhomogena
područja visokog signala.
Nakon intravenske aplikacije paramagnetnog
kontrastnog sredstva miom se boja kasnije od
zdravog miometriuma. U 65 posto slučajeva
bojanje je hipointenzivno, u 23 posto Iizointenzivno, a u 12 posto hiperintenzivno u
odnosu na okolni normalni miometrij .
usa je 87 posto, dok je senzitivnost 60 posto,
a specifičnost 99 posto .
Preintervencijska evaluacija uterusa i mioma provodi se UZ ili MR pregledom. Mada
se UZ prikazom može učinkovito prikazati
uvečanje uterusa i prisustvo mioma, on uve-
d.Ultrazvuk
Miomi uterusa mogu varirati u ehogenosti.
Ovisno o količini fibroznog tkiva i/ili kalcifikacija mogu biti heterogeni ili hiperehogeni.
Područja nekroze su anehogena.
U malih i izoehogenih mioma uterusa jedini
UZ znak je ispupčenjem konture uterusa. Fibroid u donjem dijelu uterusa može obstruirati kanal uterusa i uzrokovati nakupljanje
tekućine u endometrijalnom kanalu. Miom
uterusa može potisnuti ehogenu endometrijalnu prugu. Kalcifikacije koje u miomu uterusa su hiperehogene sa oštrom akustičnom
sjenom. Difuzni leiomiom uterusa na UZ
pregledu ima sliku uvećanog uterusa abnormalne ehogenosti.
U 5 posto bolesnica nekrotični miom uterusa može na UZ pregledu imitirati normalne
zdjelične strukture (ovarije).
Točnost UZ u dijagnostici
mioma uter-
Slika 5. a). Sagitalna slika pokazuje uvečani heterogeni
fibroid uterusa dužeg promjera 13 cm; b). tri mjeseca
nakon embolizacije vidi se umjerena redukcija veličine
uterusa koji sada mjeri 9.9 cm i značajnim redukcijom
dva vidljiva fibroida.
like ovisi o uređaju kojim se pretraga izvodi,
habitusu bolesnice i iskustvu izvođaća. Iz tog
razloga u preembolizacijskoj obradi prednost
se daje MR pregledu koji ima znatno veće
mogučnosti u prikazu veličine, lokalizacije
i broja fibroida što je od velike vrijednosti u
prtedviđanju uspješnosti embolizacije . MR
pregledom dobiva se dobar uvid u karakteristike i vaskularizaciju fibroida. Zbog boljeg
odgovora na embolizaciju fibroida intermedijalnog ili visokog inteziteta signala u T2 mjernom vremenu preembolizacijski MR ima velike prognostičke vrijednosti .
MR pregledom dobro se prikazuju i patološke
promjene koje uz miom postoje u uterusu. Na
primjer, menoragija koja je često prisutna u
bolesnica sa fibroidom uterusa može postojati u u bolesnica sa adenomijozom. Adenomijoza je benigna bolest uterusa karakterizirana
ektopičnim rastom endometrijalnih žlijezda i
Slika 3. a) Na koronalnom MR presjeku u T2 mjernom vremenu vidi se uvečani uterus sa
multiplim miomima, b) na aksijalnom MR presjeku vidi se poprečni presjek velikog mioma
u donjem dijelu uterusa koji komprimira anteriorno smješten mokraćni mjehur.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Slika 6. Na angiografiji zdjeličnih
arterija vidi se obostrano
izdužene tortuozne uterine
arterije
19
strome unutar miometrija . Na MR pregledu
fokalni adenomiomi imaju izgled tvorbi niskog intenziteta signala koje su slabo diferencirane od okolnog miometrija unutar kojih se
često vide fokusi visokog signala
MR je od velike vrijednosti u procjeni rezultata embolizacije (Slika 5.). Iz preintervencijskog MR pregleda dobiju se mjere uterusa
i svakog fibroida u tri dimenzije iz kojih se
može koristeći se formulom za izračunavanje
volumena kugle (dužina x širina x visina x
0.5233) izračunati volumen uterusa i volumen
svakog mioma. Usporedbom mjera prije i nakon embolizacije dobije se najbolji uvid u stupanj postembolizacijske redukcije volumena
uterusa i mijoma. Nakon embolizacije pada
intenzitet signala u T1 i T2 mjernom vremenu.
Za razliku od učinka na miome uterusa, embolizacija nema učinka na karakteristike
intenziteta signala i volumena normalnog
miometrija i endometrija.
Arterije uterine polaze iz unutrašnjih ilijakalnih arterija i odgovorne su za opskrbu največeg dijela uterusa. Preglednom
zdjeličnom angiografijom prikazuju se ovarijalne i lumbalne arterije koje također mogu
sudjelovati u kolateralnoj krvnoj opskrbi velikih mioma uterusa .
Nakon pregledne angiografije zdjeličnih arterija izvodi se superselektivna angiografija
lijeve i desne arterije uterine. U bolesnica
sa miomom uterusa ovim angiografijama
prikažu se spiralne arterije. To su dilatirani i
tortuozni terminalni ogranci uterinioh arterija
(Slika 7.).
Ramsey navodi kako je ovakav izgled terminalnih ogranaka uterine arterije uzrokovan
hormonalnim promjenama i zadebljanjem
endometrija.
Pošto se prikaže hipervaskularizacija fibroida
pristupi se embolizaciji.
Kao embolizacijski materijal koristi se polivinil
alkohol i Embosphere. Pošto spiralne arterije
anastomozuraju u medijalnoj liniji potrebno
je embolizirati obje arterije uterine. Unilateralna okluzija uterine arterije izrok je neuspjele
embolizacije. Za dijagnostičku angiografiju
te embolizaciju u pravilu se koriste 4F ili
5F kateteri. U nekih bolesnica ovi kateteri
mogu uzrokovati spazam i okluziju uterinih
arterija što može dati lažnu sliku uspješne
embolizacije. U takvih bolesnica preporuča
se korištenje mikrokatetera koji se koaksijalnom tehnikom kroz angiografski kateter
postavljen u hipogastzričnu arteriju preko
žice vodilje promjera 0.014” uvodi u arteriju
uterinu. Ukoliko se embolizacija provodi kroz
Slika 7. Na selektivnoj angiografiji
lijeve arterije uterine vide se
široke tortuozne arterije koje
opskrbljuju fibroid
U liječenju miome uterusa često se prije
miomektomije ili histerektomije koriste agonisti gonadotropnog-releasing hormona
(GnRH) . Cilj ove terapije je smanjenje morbiditeta operacijskih postupaka. Davanje
agonista GnRH dovodi do konstrikcija arterija
koje opskrbljuju uterus što može uzrokovati
poteškoće pri embolizaciji mioma uterusa. Iz
tog razloga transkateterska embolizacija fibroida uterusa izvodi se najmanje 12 tjedana
nakon prestanka davanja agonista GnRH.
b.Tehnika embolizacije
Neposredno prije intervencije uspostavi se
venozna linija i u mokraćni mjehur uvede se
Folijev kateter. Još uvijek postoji podijeljeno
mišljenje o potrebi profilaktičke antibiotske
terapije. Siskin prije embolizacije bolesnicama daje gram cefazolina, a bolesnicama
alergičnim na penicilin ordinira 500 mg vancomycina. Međutim, izbor antibiotika te i druga premedijacija, kao što je to primjena kortikosteroida, antiemetika i analgetika ovisi o
protokolu kuće u kojoj se intervencija izvodi.
Transkateterska embolizacija mioma uterusa
započima preglednom zdjeličnom angiografijom kojom se prikažu desna i lijeva uterina arterija (Slika 6.).
20
Slika 8. Postembolizacijska zdjelična
angiografija: neprikazuje se
vaskularizacija mioma uterusa
angiografski kateter promjera 4F ili 5F koriste
se čestice promjera 500 – 700 ili 700 – 900 mikrona. Međutiim, ukoliko se za embolizaciju
koristi mikrokateter nemogu se aplicirati velike čestice. Pri upotrebi 3F mikrokatetera
poteškoće mogu psotojati več pri upotrebi
čestica veličine 500 – 700 mikrona. Kako bi se
minimalizirala mogučnost nastanka okluzije
mikrokatetera potrebno je jače razrijeđenje
embolizacijskog materijala te češće propiranje mikrokatetera .
Analizirajući histološki učinak čestica polivinil
alkohola nakon embolizacije mioma uterusa
Siskin je utvrdio kako čestice PVA postavljene
u limen uterine arterije izazivaju reakciju stranog tijela koja dovodi do agregacije trombocita i stvaranja tromba. Stvoreni tromb uzrokuje okluziju arterije koja dovodi do razvoja
intersticijalnog edema, nakon čega uslijedi
ishemična nekroza i hijalinizacija unutar fibroida. Miometrijum koji se nalazi u susjestvu
emboliziranog fibroida je održan ali edematozan i unutar njega vide se znakovi krnične
upale.
Nakon embolizacije obje uterine arterije
napravi se postembolizacijska angiografija
zdjeličnih arterija. Ovom angiografijom
dokaže se okluzija obje uterine arterije te
nepostojanje kolateralnog krvotoka preko
ovarijalnih ili vaginalnih arterija koje mogu
značjno revaskularizirati fibroid uterusa
(Slika 8.).
Pod neuspjehom intervencije smatra se
izostanak kliničkog odgovora nakon uspješne
embolizacije obje utrine arterije. Neuspjeh
intervencije može biti posljedica nepotpune embolizacije jedne od uterinih arterija,
rekanalizacije lumena okludirane arterije,
velikog mioma, postojanja kolateralne arterijalne opskrbe te postojanja leiomiosarkoma .
Kao što je već naglašeno, u svih bolesnica
napravi se preintervencijski MR pregled kojim
se određuje veličina uterusa i mioma te prikazuje možebitna popratna bolest uterusa.
U bolesnica sa velikim miomom uterusa i
adenomiozom pozitivni klinički odgovor vidi
se kratko vrijeme nakon embolizacije uterinih arterija dok se u bolesnica sa suspektnim leiomiosarkomom nakon embolizacije
neprimjećuje očekivano smanjenje volumena uterusa.
Postembolizacijski sindrom koji se javlja nakon embolizacije mioma uterusa jednak je
postembolizacijskom sindromu koji se javlja
pri embolizaciji bilo kojeg solidnog tumora.
Javlja se u svih bolesnica u kojih je napravljena embolizacija uterinih arterija i traje dva
do sedam dana. Karakteriziran je sa grčevima
i boli u zdjelici, mučninom i povraćanjem,
umjereno povišenom tjelesnom temperatrurom te općom slabošću. Simptomi postembolizacijskog sindroma uspješno se kupiraju
per os i/ili intravenozno datim analgeticima u
antiemeticima.
Nakon intervencije bolesnica ostaje 24 sata u
krevetu uz ograničenu aktivnost. Slijedećeg
dana dopušta se ograničena aktivnost oko
kuće. Nakon dva dana dozvoli se normalna
aktivnost. Šesti postembolizaciijski dan bolenica je spremna za svakodnevni posao.
I.Komplikacije embolizacije mioma
Neposredne komplikacije jednake su komplikacijama koje se događaju i pri svim drugim embolizacijama. U tu grupu komplikacija
spadaju reakcije na jodno kontrastno sredstvo, komplikacije povezane sa punkcijom i
kateterizacijom femoralne arterije, postembolizacijski sindrom te embolizacije na
neželjenom mjestu.
Pri embolizaciji mioma uvijek postoji po-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
tencijalna opasnost neželjene embolizacije
ogranaka prednje skupine unutarnje ilijakalne arterije. Poseban oprez treba usmjeriti na vezikalne arterije koje ponekad mogu
polaziti iz zajedničkog trunkusa sa arterijom
uterinom. Embolizacija ovih arterija može
dovesti i do nekroze mokraćnog mjehura. Dobro poznavanje anatomije i anatomskih varijanti zdjeličnih arterije, te pozorno izvođenje
intrevencije najbolja su prevencija neželjenih
embolizacija. Kako bi se izbjegle neželjene
embolizacije pri embolizaciji mioma uterusa
kateter uvijek treba postaviti u descendentni
segment arterije uterine. Neposredno prije
embolizacije malim uštrcavanjem kontrastnog sredstva pod kontrolom dijaskopije
provjeri se njegov položaj. Kako bi se prevenirao refluks embolizacijskog materijala u
druge arterije njegovo injeciranje izvodi se
pod kontrolom dijaskopije. Prije svake kontrolne angiografije, kao i prije finalne postembolizacijske angiografije, obvezatno treba iz
angiografskog katetera fiziološkom otopinom isprati ostatni embolizacijski materijal.
Vashisht je opisao slučaj fatalne pulmonalne
embolije koja se dogodila 20 sati nakon embolizacije mioma uterusa. Tromb koji je uzrokovao pulmonalnu emboliju najvjerojatije
je poticao iz dubokih vena zdjelice. Trombi
u dubokim venama zdjelice mogu nastati
uslijed kompresivnog učinka velikog mioma
uterusa ili smanjenog arterijalnog protoka
nakon embolizacije. Jedno i drugo stanje rezultira stazom koja dovodi do tromboze. Kako
bi se prevenirao nastanak tromboze vena
donjih ekstremiteta i na taj način smanjio
rizik od pulmonalne embolizacije, bolesnica
započinju s hodanjem 24 sata nakon embolizacije. Osim toga svim bolesnicama u kojih
postoje anamnestički podaci o pušenju ili
uzimanju kontracepcijskih tableta preporuća
se nošenje kompresijskih čarapa. Uvijek treba
imati na umu da ova skupina bolesnica ima
povečanu sklonost trombozi. Sve ove mjere
od velike su koristi u prevenciji duboke venske tromboze donjih ekstremiteta, međutim,
neučinkovite su u spriječavanju plućne embolije iz vena zdjelice.
Pri embolizaciji mioma uterusa može doći do
neželjenog oštećenja uterusa koje može biti
uzrokovano ishemijom organa ili infekcijom.
Piometrijum sa akutnim endometritisom jedna je od najranije opisanih komplikacija embolizacije mioma uterusa. Prema podacima iz
literature infekcije se javljaju u 1 posto bolesnica. Većina bolesnica sa postembolizacijskim infekcijama uspješno se liječe antibioticima, međutim, u bolesnica u kojih unatoč
antibiotske terapije i dalje perzistira visoka
temperature kao i bol u donjem dijelu abdomena indicirana je histerektomija. Na skupu,
održanom 1999. godine u Bostonu, Lanocita
je prikazao slučaj bolesnice u koje je nakon
embolizacije velikog mioma uterusa došlo
do infekcije sa posljedičnom multiorganskom insuficijencijom koja je dovela do smrti
bolesnice. U svih bolesnica sa prolongirano
povišenom temperaturom (> 7 – 10 dana)
mora se posumnjati na infekciju uterusa.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog
pregleda zdjelice, laboratorijskih nalaza i CT
pregleda zdjelice.
Ishemične povrede uterusa javljaju se u manje od 1 posto bolesnica. Klinička slika karakterizirana je sa boli u zdjelici koja perzistira
nekoliko tjedana nakon očekivanog postembolizacijskog sindroma. Uobičajeno dvije
trečine krvne opskrbe uterusa dolazi uterinim
arterijama a jedna trećina ovarijalnim arterijama koje polaze iz abdominalne aorte distalno od renalnih arterija . Nastanak ishemije
uterusa može se objasniti neadekvatnim kolateralnim protokom iz ovarijalne arterije .
Postembolizacijska amenoreja javlja se u 2 14 posto bolesnica . Tranzitorna amenoreja
nakon endometrijalne atrofije može se javiti
i u bolesnica s normalnom visinom hormona.
U većini slučajeva 3 – 6 mjeseci nakon emboliacije dolazi do spontanog povratka menstruacije.
Kolaterale, koje normalno postoje između
uterusne i ovarijalne cirkulacije, dozvoljavaju
mogućnost ulaska embolizacijskog materijala u ovarijalnu cirkulaciju. Patohistološkom
analizom preparta bolesnica u kojih je nakon
embolizacije napravljena histerektomija Aziz
je pronašao čestice polivinil alkohola u mezoavriju i mezosalpinksu. Smanjenje krvnog
protoka može biti uzrokom ovarijalne disfunkcije. Smanjeni krvni protok u adneksima
može uzrokovati trombozu ovarijalne arterije,
ovarijalnu ishemiju ili ovarijalnu infarkciju.
U submukoznih mioma uterusa, poglavito
pedunkularnih, nakon embolizacijom uterinih arterija postoji povećani rizik ekspulzije
iz uterusa. Ova komplikacija javlja se u 1 - 2
posto bolesnica. Ekspluzija mioma može se
javiti spontano bez klinički značajne simptomatologije. U pojedinih bolesnica za
odstranjenje nekrotičnog miomskog tkiva iz
uterusa može biti potrebna i histeroskopska
resekcija.
Tehnički neuspjeh
Primarni, tehnički, neuspjeh embolizacije
mioma uterusa definira se kao nemogućnost
uspješne kateterizacije i embolizacije desne i
lijeve uterine arterije . Primarni neuspjeh javlja se u 1 - 2 posto bolesnica.
Primarni neuspjeh može biti uzrokovan:
anatomskim varijacijama polazišta krvnih žila,
anatomskim promjenama nastalim učinom
potiskivanja velikim miomima uterusa, neiskustvu izvođača, te učinkom agonista gonadotropnog-releasing hormona ordiniranog nedugo prije embolizacije uterinih arterija.
Hormonalne promjene
Rast mioma ovisi o ovarijalnim steroidima kao
što je to estrogen . Agonist gonadotropnogreleasing hormona (GnRH) djeluje preko
hipofize na smanjenje GnRH receptora, što
rezultira smanjenjm razine luteinizirajučeg
hormona i folikul-stimulirajućeg hormona.
Manjak ovih hormona inducira hipoestrogeno stanje. Nakon tromjesečne terapije
smanjenjem serumske visine esgtrogena
dovodi do hijalina degeneracija što uzrokuje
smanjenju uterusa za 52 - 77 posto . Uz to
agonisti gonadotropnog-releasing hormona
dovodi do smanjenje broja arterija te ubrzanih aterosklerotskih promjena na krvnim
žilama uterusa i mioma . Dopplerskom analizom cirkulacije uterusa i mioma u bolesnica
koje su uzimale agoniste gonadotropnogreleasing hormona prikazuje se smanjenje
arterijalnom protoku i povećanje arterijalnog
indeksa otpora .
U bolesnica liječenih agonistima gonadotropnog-releasing hormona zbog smanjenja
vaskularizacije u uterusu nemože se izvesti
okluzija distalnih arterija što može bitno
smanjiti učinkovitost embolizacije . Tri mjeseca nakon terapije agonistima gonadotropnog-releasing hormona uterus se vraća na 88
posto preterapijske veličine.
Kako bi se izbjegao potencijalni neuspjeh
embolizacije u bolesnica koje su liječene agonistima gonadotropnog-releasing hormona
embolizacija uterinih arterija izvodi se najmanje tri mjeseca nakon prestanka terapije.
Primjer iz prakse
Na ginekološkom pregledu bolesnica I.G. stara 45. godine dijagnosticiran je miom uterusa.
Bolesnica je anemična. Menstruacije su obilne
i bolne. Osjeća napetost u maloj zdjelici i ima
česti podražaj na mokrenje. UZ pregledom dijagnosticiraju se dva mioma uterusa.
U bolesnice se indicira MR zdjelice.
Na MR presjecima zdjelice (Slika 1.) vidi se
uvećani uterus unutar kojeg se vide tri veća
mioma (označeni strelicama) od kojih je
najveći promjera 7x 6 cm.
Nakon konzultacije ginekologa i intervencijskog radiologa odluči
Slika 1. se na embolizaciju
mioma.
Angiografski kateter se ipsilateralnim femoralnim pristupom postavi se u vodoravni dio
desne uterine arterije. Na angiografiji prikaže
se vaskularizacija tipična za miom uterusa
(Slika 2. a).
Arterija se embolizira Biospherama veličine
700 – 900 μm.
Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne
prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. c).
Potom se kateter preko bifurkacije aorte postavi u vodoravni dio lijeve arterije uterine. I na
ovoj angiografiji prikaže se vaskularizacija
tipična za miom uterusa (Slika 2. b).
I ova arterija embolizira se česticama Biospherama veličine 700 – 900 μm.
Na postembolizacijskoj angiografiji više se ne
prikazuje vaskularizacija mioma (Slika 2. d).
Nakon embolizacije bolesnica ima znakove
tipičnog postembolizacijskog sindroma karakteriziran umjereno povišenom temperaturom, boli u maloj zdjelici i povraćanjem.
Simptomi postembolizacijskog sindroma
uspješno se kupiraju medikamentoznom terapijom. I prestaju nakon 24 sata.
Kontrolni pregled šest mjeseci nakon embolizacije:
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
21
Bolesnica nema znakova anemije. Menstruacije nisu obilne. Ne osjeća pritisak u zdjelici
i nema nadražaj na mokrenje.
Na MR presjecima vidi se da je došlo do nekroze svih mioma. Na ovom MR pregledu jasno
se vidi da su postojala tri veća i nekoliko manjih mioma (Slika3.).
Alternativna terapija:
•
Kiruška ekstipacija utera
•
Kirurška miomektomija
transcatheter embolization of the uterine arteries [ab]. Radiology 1999; 213: 348.
Sauerbrel EE, Nguyen KT, Nolan RL: A Practical Guide to Ultrasound in Obstetrics and
Gynecology . 2nd ed. Lippincott-Raven; 1998:
52-8.
Jha RC, Imaoka I, Ascher SM: MR imaging of
uterine artery embolization for leiomyomas:
morphological changes and features predictive of response [ab]. Radiology 1999; 213(P):
347-51.
Mizukami N, Yamashita Y, Matsukawa T: The
value of MR imaging in predicting the treatment effect of arterial embolization therapy
for uterine leiomyomas [ab]. Radiology 1999;
213(P): 348.
Ota H, Igarashi S, Tanaka T: Morphometric
evaluation of stromal vascularization in the
endometrium in adenomyosis. Hum Reprod
1998; 13(3): 715-9.
Byun JY, Kim SE, Choi BG: Diffuse and focal
adenomyosis: MR imaging findings. Radiographics 1999; 19 Spec No: S161-70.
Crosignani PG, Vercellini P, Meschia M: GnRH
agonists before surgery for uterine leiomyomas. A review. J Reprod Med 1996; 41(6): 41521
Cohen D, Mazur MT, Jozefczyk MA: Hyalinization and cellular changes in uterine leiomyomata after gonadotropin releasing hormone
agonist therapy. J Reprod Med 1994; 39(5):
377-80.
Slika 2. a, b, c i d
•
Laparoskopska miomektomija
•
Terapija agonistima gonadotropnogreleasing hormona
LITERATURA:
Cramer SF, Patel A: The frequency of uterine
leiomyomas. Am J Clin Pathol 1990; 94(4):
435-8
Cramer DW: Epidemiology of myomas. Se-
Siskin GP, Stainken BF, Dowling K: Outpatient
uterine artery embolization for symptomatic
uterine fibroids: experience in 49 patients. J
Vasc Interv Radiol 2000; 11(3): 305-11.
Pelage JP, Le Dref O, Soyer P: Arterial anatomy of the female genital tract: variations and
relevance to transcatheter embolization of
the uterus. AJR Am J Roentgenol 1999; 172(4):
989-94
Ramsey EM: The story of the spiral arteries. J
Reprod Med 1981; 26(8): 393-9.
Goodwin SC, McLucas B, Lee M: Uterine artery embolization for the treatment of uterine
leiomyomata midterm results. J Vasc Interv
Radiol 1999 Oct; 10(9): 1159-65.
Siskin GP, Eaton LA Jr, Stainken BF: Pathologic findings in a uterine leiomyoma after bilateral uterine artery embolization. J Vasc Interv
Radiol 1999; 10(7): 891-4 .
Nikolic B, Spies JB, Abbara S: Ovarian artery
supply of uterine fibroids as a cause of treatment failure after uterine artery embolization: a case report. J Vasc Interv Radiol 1999;
10(9): 1167-70.
Razavi MK, Sze DY, Slonim S: Prevalence of
uterine to ovarian anastomoses in patients
with symptomatic uterine leiomyomas: to
embolize or not to embolize [ab]. J Vasc Interv
Radiol 2000; 11(2 Pt 2): 304.
Spies JB, Ascher SA, Roth AR: Uterine artery
embolization for leiomyomata. J. Obstet Gynecol 2001; 98: 29-34.
Aziz A, Petrucco OM, Makinoda S: Transarterial embolization of the uterine arteries: patient reactions and effects on uterine vasculature. Acta Obstet Gynecol Scand 1998; 77(3):
334-40.
Siskin GP, Tublin ME, Stainken BF: Bilateral
uterine artery embolization for the treatment
of menorrhagia due to adenomyosis. J Vasc
Interv Radiol 2000; 11(2 Pt 2): 191-2.
Chrisman HB, Saker MB, Ryu RK: The impact
of uterine fibroid embolization on resumption of menses and ovarian function. J Vasc
Interv Radiol 2000; 11(6): 699-703
Gutmann JN, Thornton KL, Diamond MP:
Evaluation of leuprolide acetate treatment
on histopathology of uterine myomata. Fertil
Steril 1994; 61(4): 622-6
Sreenan JJ, Prayson RA, Biscotti CV: Histopathologic findings in 107 uterine leiomyomas treated with leuprolide acetate compared with 126 controls Am J Surg Pathol
1996 Apr; 20(4): 427-32
Spong CY, Sinow R, Renslo R: Induced hypoestrogenism increases the arterial resistance index of leiomyomata without affecting uterine or carotid arteries. J Assist Reprod
Genet 1995 May; 12(5): 338-41
Friedman AJ, Harrison-Atlas D, Barbieri RL:
A randomized, placebo-controlled, doubleblind study evaluating the efficacy of leuprolide acetate depot in the treatment of uterine
leiomyomata. Fertil Steril 1989 Feb; 51(2):
251-6
Hutchins FL Jr, Worthington-Kirsch R,
Berkowitz RP: Selective uterine artery embolization as primary treatment for symptomatic
leiomyomata uteri. J Am Assoc Gynecol Laparosc 1999; 6(3): 279-84
Slika 3.
min Reprod Endocrinol 1992; 10: 320-324.
O’Neill MJ, Fan C, Kaufman JA: MR imaging of
fibroid, myometrial, and endometrial volume
and perfusion characteristics in women with
symptomatic uterine fibroids: pre and post
22
Lanocita R, Frigerio LF, Patelli G: A fatal complication of percutaneous transcatheter embolization for treatment of uterine fibroids.
Paper presented at: Society of Minimally
Invasive Therapy Meeting; September 1999;
Boston, MA
Smith SJ, Sewall LE, Handelsman A: A clinical failure of uterine fibroid embolization due
to adenomyosis. J Vasc Interv Radiol 1999;
10:1171-4.
Vashisht A, Studd J, Carey A: Fatal septicaemia after fibroid embolisation. Lancet 1999
Jul 24; 354(9175): 307-8
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Latentna celijakija
Piše : Borko Rajič, dr. med.
Photo : Andrija Lončar
skim proteinima iz pšenice i srodnih žitarica,
pristunošću HLA-DQ2 (95%) ili HLA-DQ8(5
posto) antigena, i cirkulirajućim protutijelima
na tkivnu transglutaminazu. Klinička slika ove
Bolest se liječi uskraćivanjem
prehrane koja sadrži gluten.
Celijakija je bolest karakterizirana imunološkim
odgovorom organizma na bjelančevinu
žitarica (gluten). Prvi pisani spomen celijakije
veže se uz radove Arateusa iz Kapadocije i seže
u prvo stoljeće poslije Krista. Kao bolest prvi
put ju je opisao engleski liječnik Samuel Gee
1888 godine u svom radu pod naslovom „On
the coeliac affection“ U novije vrijeme celijakija je povezana sa uzimanjem glutena u prehrani, u radu nizozemskog pedijatra Dicke-a.
On je 1940-ih, primijetio kako su djeca, koja su
imala gastrointestinalne tegobe, bila klinički
bolja u razdoblju gladi tijekom Drugoga svjetskog rata, a ponovnom normalnom prehranom njihovo stanje se pogoršalo. Celijakija
se ukratko može opisati kao neadekvatan
T-stanicama upravljani odgovor organizma
na ingestiju glutena u predisponiranih ljudi.
Karakterizirana je vanjskim trigerom gluten-
bolesti poznata je svakome tko je proveo bar
kratko vrijeme na medicini. Sumnja na celijakiju se vrlo lako postavlja, jer se klinički manifestni oblici bolesti vrlo lako zapažaju. Klinička
slika se javlja par mjeseci nakon uvođenja u
prehranu žitarica koje sadrže gluten, odnosno njegovu komponentu glijadin. Za definitivnu dijagnozu ipak je potrebno par stvari,
potrebno je uz dokaz protutijela u krvi uraditi i biopsiju crijeva. U bioptatu se mora naći
vilozna atrofija, aplazia kripti i prodor limfocita u laminu propriju (Marsh kriteriji). Kliničko
poboljšanje na bezglutenskoj dijeti također je
patognomonično.
Što je novo?
Celijakija je dobro poznata, jasno definirana
bolest, i informacije koje sam iznio gore lako
je pronaći u bilo kojoj knjizi gastroenterologije. Nova stvar je da od kada imamo brze testove na antitijela na tkivnu transglutaminazu,
imamo novu potpuno novu skupinu ljudi koji
imaju prisutna protutijela, ali bez kliničke slike.
Ovakvo stanje definira se kao latentna celijakija. Ovakav vid celijakije stvara kontroverze,
kako nema kliničke slike postavlja se pitanje
trebamo li uopće obraćati pozornost na ovo
stanje. Međutim screening na latentnu celijakiju pokazuje kako je celijakija znatno češća
nego što se prije mislilo, od prijašnjih 1:200
slučajeva do sadašnjih 1:80, pa čak i do 1: 30.
Uz povećanje prevalencije, novija istraživanja
pokazala su i komorbiditete. Latentna bolest
je povezana uz anemiju i osteoporozu te
često uz smanjenu kvalitetu života. Često
postoji i dokazana povezanost sa artritisom,
neplodnošću, povećanjem transaminaza u
krvi, pa i zatajenjem jetre.
Medicina je još jednom pobjegla
Postoje i istraživanja u kojima je glutenska
osjetljivost, ili antitijela na glijadin, povezana
sa nerazjašnjenim neurološkim ili psihijatrijskim poremećajima kao ataxia, periferna
neuropatija, shizofrenija ili autizam. Celijakija
se još povezuje i sa drugim bolestima koje u
svojoj pozadini imaju autoimunu komponentu poput Diabetes mellitus tip I, autoimuni
thireoiditis, autoimuni hepatitis, alopecija. Dugotrajna i neliječena enteropatija povezana je
sa T staničnim limfomom, adenokarcinomom,
i ostalim malignomima gastrointestinalnog
trakta.
Mnoge nespecificirane gastrointstinalne
tegobe u starijoj dobi mogu se objasniti latentnom celijakijom, čija prevalencija se sa godinama povećava. Sva ova istraživanja bacaju
novo svijetlo na ovu bolest, za koju se nekada
mislilo da je istražena, a danas podiže nove
kontroverze. S toga se još jednom pokazalo
kako bolest, koja je specifična za pedijatrijsko
razdoblje, lagano izašla iz okvira pedijatrije
i odgovorna je za mnoge blage ali i neke
opasne tegobe i kod starijih… Medicina nam
je još jednom pobjegla iz okvira koje smo joj
nametnuli…
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
23
Klinika za kirurgiju Kliničke bolnice Mostar
Razgovarali: Ivan Landeka, Mateo Perić
Photo: Pismohran Puls - a
Klinika za kirurgiju SKB Mostar se,
kao i većina ostalih, preselila u nove
i veće prostore, gdje im je sada puno
lakše obavljati ono po čemu je kirurgija poznata, a to su naravno kirurške
operacije. Nove operacijske dvorane,
puno suvremenija oprema, prikladniji prostori za oporavak pacijenata i
intenzivnu njegu. Sve su to osobine
koje krase sadašnju Kliniku za kirurgiju.
Predstojnik Klinike za kirurgiju je prof.
dr. Branko Bakula. No, kako je bio
spriječen drugim poslovima, razgovarali smo s njegovim zamjenikom,
prim.dr. Zdrinkom Brekalom.
24
postaje Sveučilišna klinička bolnica
Mostar, a Klinika se dijeli na Kliniku
za kirurgiju i Kliniku za urologiju.
Predstojnik naše Klinike je prof.dr.sc.
Branko Bakula.
Poznato je da je Klinika za kirurgiju najveća klinika u KB-u Mostar. S koliko kreveta raspolažete
u novim prostorima? Jeste li zadovoljni postojećim kapacitetom?
Trenutačno bez JIL-a raspolažemo sa
127 kreveta. Uglavnom smo zadovoljni, posebice ako se zna da smo u
staroj zgradu zajedno s urologijom i
JIL-om imali 99 kreveta.
Što nam možete kazati o povijesti ove Klinike. Kada i gdje je sve
počelo?
Koji sve odjeli postoje na Klinici za
kirurgiju?
Klinika za kirurške bolesti i urologiju
je osnovana u sklopu KB-a Mostar
1994. godine, na temeljima Odjela za
kirurgiju i urologiju tadašnje Ratne
bolnice. 2009. godine KB Mostar
Odjel abdominalne kirurgije koji se
sastoji od odsjeka za gastrointestinalnu, koloproktološku, hepatobilijarnu,
endoskopsku, te endokrinu kirurgiju.
Tu su odjeli za traumatologiju, neu-
rokirurgiju, vaskularnu, plastičnu,
dječju kirurgiju i torakalnu kirurgiju.
Od ove godine osnovan je Odjel
kardiokirurgije, koji je već do sada
zbrinuo preko stotinu kardiokirurških
pacijenata. Ne treba zanemariti našu
polikliniku, koja tek sada može pružiti
prave usluge pacijentima. Moram
napomenuti da, iako su CUM i JIL
zasebne jedinice, mi funkcioniramo
zajedno i nas je gotovo nemoguće
razdvojiti, fizički i ljudski.
Još malo statistike. Koliko liječnika
specijalista radi na Klinici, je li njihov broj dostatan ili će i za nas
mlađe biti mjesta?
Na našoj Klinici trenutačno radi 18
specijalista, a na specijalizaciji se nalazi još 17 liječnika. Naravno, treba
napomenuti da su vrhunski liječnici
iz cijelog svijeta gosti naše Klinike.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Nove operacijske dvorane, suvremenija
oprema i prikladniji prostori za oporavak
pacijenata i intenzivnu njegu
Koliko ste zadovoljni sadašnjim
uvjetima u operacijskim dvoranama? Možemo li reći da u cijelosti
pratimo svjetske standarde kod
nas u Mostaru?
Uvjeti na Klinici su na razini, a u nekim segmentima i iznad europskog
standarda.
Zadovoljava li oprema u dvoranama, planira li se nabavka nekih
novih uređaja u skorije vrijeme?
Oprema je najmodernija i nova, sa
stalnom tendencijom nabavke još
modernije.
Sastavni dio operacija su i komplikacije. Imate li podatke o tome,
te uklapaju li se oni u propisane
standarde u ostalim centrima?
Komplikacije su sastavni dio kirurškog
života i svi koji rade kirurgiju ih imaju.
Mi se uklapamo u svjetske standarde,
a to potvrđuju i neki Vaši diplomski
radovi.
Na predavanjima su nam stalno
spominjali da se kirurzi dijele na
one koji vole otvorene operacije i
one koji preferiraju endoskopske
i laparoskopske zahvate. Kakvo je
vaše stajalište o tomu?
Naravno, ja sam kirurg koji preferira
sve ono što je bolje za pacijenta, a
to je, apsolutno, endoskopska kirurgija. To je velika šansa za Vas, mlade
buduće liječnike. U ovom dijelu Europe mi trenutačno imamo dvije najmodernije endoskopske operacijske
dvorane ENDO-alpha. Mislim da su
dvije od dvadeset u Europi.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Zašto je Vas privukla kirurgija kao
mladog liječnika? Biste li se sada,
kada biste bili u toj poziciji, odlučili
na nešto drugo?
Meni je rat odredio liječničku sudbinu kirurga. Da sam ostao u mom
rodnom gradu, vjerojatno bih još
pisao recepte. Ja sam jako zadovoljna
osoba. Ovaj posao mi čini zadovoljstvo i kad je najteže i tjera me da i dalje
radim.
Koje su prednosti i nedostatci
kirurgije?
Kirurgija je, pored liječničkog dijela,
jedan veliki i teški manualni, fizički
rad, bez privatnog života, te u svako
doba dana i noći morate biti spremni.
25
Zdravlje i vjera
Vjera i duhovnost mogu liječiti i izliječiti!
Autor: mr.sc. Zoran Zekić
Photo: Ivan Rozić
jski terapeuti reći daleko više. (O iscjeliteljskoj
snazi religije piše i naš Hercegovac prof.dr.sc.
fra Šimun Šito Ćorić „Psihologija religioznosti“).
Danas nije rijetkost, naprotiv se preporuča,
da liječnici, psiholozi i kapelani rade skupa
na ozdravljenju pacijenata. Liječnici i terapeuti moraju bolje upoznati religijske običaje
i uvažavati ih, te poticati a ne vrijeđati ili kao
nekada ismijavati im se. Prije svega tu mislimo
na molitvu, posjet kapelici i sudjelovanje na
sakramentima posebice Svetoj misi i Ispovijedi,
kao i Bolesničkom pomazanju. Kršćanstvo daje
veliku pozornost na zdravlje ljudi, s tim da ona
na zdravlje gleda kao jedinstvo duha i tijela.
U tom smislu zdravlje podrazumijeva oboje, a
i poznata je krilatica „u zdravom tijelu, zdrav
duh“.
U prošlom broju stručnog časopisa KB Mostar
„Glas zdravlja“ objavljen je tekst o izgradnji i
opremanju bolničke kapelice kao i važnosti
bolničkog kapelana za rad ove medicinske
ustanove. Želja nam je nastaviti tu rubriku
i progovoriti više o važnosti vjere u zdravlju čovjeka i religije u bolničkom sustavu. Iz
tog razloga želimo da se na stranicama ovog
časopisa iz broja u broj nađu tekstovi zdravlja i
vjere sa više aspekata, odnosno da se na interdisciplinaran način obradi tema kako s aspekta
religije, tako i sa aspekta medicine, odnosno
pojedinih njezinih disciplina.
O čvrstoj vezi i odnosu vjere i zdravlja govori
se u brojnim studijama, posebice u empirijskim
istraživanjima američkih psihologa i brojnih
drugih koji se bave graničnim pitanjima vjere
i suvremene znanosti. Mogu se naći i brojni
primjeri gdje pojedinci svjedoče o tomu kako
su imali teške i neizlječive bolesti i kada su ih
liječnici „otpisali“, posvetili su se vjeri i molitvi i
izliječili se. Kako se to dogodilo, znanost nema
odgovore ali i ne želi da prejudicira, jer znanstvena metodologija je precizna i svaka tvrdnja
se mora itekako dokazati i činjenično potvrditi.
Vjera i religija općenito, slažu se i znanstvenici
i ljudi iz religije, u formi duhovnosti je itekako
povezana s tjelesnim i mentalnim zdravljem.
Prije svega religija ima odgovore na pitanja što
i nakon smrti dok to znanost nema, pa će mnogi reći da je i tu ta snaga vjere u odnosu nad
medicinom. S druge,pak,strane, vjera pomaže i
ljudima tijekom samog života, posebice ako je
riječ o oboljenjima ili ozlijedama koje su dovele
do teške invalidnosti, kroničnih oboljenja i
narušavanja kvalitete zdravlja općenito. Sukladno tomu religija ima svoje mjesto u rehabilitaciji takvih bolesnika, ali to je jedna daleko šira
i stručnija tema o kojoj će liječnici ali i religi-
26
Zdravlje je Božji dar kao što je primjerice i vjera.
Zbog toga nema sukoba između vjere i zdravlja, naprotiv. Zdravlje i čovjek treba da bude u
službi drugoga i života i zbog toga je religija
apsolutno za zdravlje i protivi se uništavanju
zdravlja, i smatra to grijehom. Protiv je duhana,
alkoholizma, ovisnosti i svega što narušava
ljudsko zdravlje. S druge strane zagovara zdrav
život i dostojanstvo čovjeka kako bi ostvario
Kraljevstvo Božje već i ovdje na zemlji.
U Svetom pismu nalazimo Isusove riječi
„tvoja te vjera ozdravila“ (Mt 9, 22).
Čovjek je integralno biće, ali ga možemo promatrati kroz četiri dimenzije: tjelesna, emocionalna, društvena i duhovna. Bog nas je stvorio
kao psiho-somatsko biće, sazdano od duše i
tijela. Sv. Pavao primjerice naglašava da ono
što kroz tijelo zaradimo to nas čeka u nebu.
Kršćanstvo ne gleda na tijelo negativno. Isus je
se utjelovio i prošao zemaljski život. Možda je
u prošlosti postojala predrasuda da su kršćani
protiv tijela zbog užitaka i nagona, pa su neki
pogrješno i shvaćali post i pokoru kao nešto
protiv tijela, što ne odgovara istini i vrijednosti
tijela.
Emocionalni ili afektivni segment čovjeka je
također značajan i on se danas sve više dovodi
u vezu s uspjehom čovjeka. Nekada se samo
naglašavala racionalna inteligencija, a danas sve više i emocionalna inteligencija kao
čimbenik uspjeha u ostvarenju ljudskog života.
Treća dimenzija čovjeka je društvenost, jer
čovjek je od samog početka i društveno biće
kao što je i duhovno biće. Kršćanska duhovnost
posebice naglašava odnos prema drugim ljudima, „služiti drugome“. Jedna od dvije Isusove
zapovjedi ljubavi i kaže „Ljubi svoga bližnjega
kao sebe samoga“.
Duhovnost je jedna otvorenost za Boga, za
nadnaravno i vječno. Nakon smrti tijelo nam se
vraća u zemlju i propada, dok je duša besmrtna. Liječnik psihijatar, može primjerice završiti
i specijalizirati psihijatriju a da ne pravi razliku
između psihičkog i duhovnog profila čovjeka,
ali može i praviti tu razliku pa pokušavati medikamentima izliječiti ljudsku dušu, što sigurno
neće donijeti dobre rezultate. Dok bi primjerice
iniciranje njegovog duhovnog stanja, zajedno
sa svećenikom, bolje pomoglo bolesniku.
Bolesti tijela se utvrđuju suvremenom opremom i dijagnostikom dok bolesti duše najbolje
prepoznaju duhovni psiholozi i svećenici. Bol
i patnja su često povezani i sa duševnim nezadovoljstvom osobe i tu nam klasični lijekovi
neće puno pomoći. Za te bolesti Katolička
crkva ima lijekove u sakramentima. Bolesničko
pomazanje je sakrament za jačanje i ozdravljenje duše i tijela. Ispovijed je sakrament za
pročišćenje i ozdravljenje duše od grijeha. Sveta misa ili Euharistija je najsvetiji sakrament i
zahvaća cjelokupnu dimenziju čovjeka i snagu
koja iznutra treba da ozdravi cijelo tijelo. Nije li
čovjek najviše bolestan kada je u grijehu? To ga
sprječava i zatvara u svim ostalim dimenzijama
ljudskog života.
Prevencija protiv bolesti i zauzimanje za zdravlje, u smislu tijela, traži: redovit i zdrav život,
spavanje, kretanje, uzimanje raznovrsne i
potrebne količine hrane, više voća, povraća i
vode, a manje masnoga i slatkoga, itd,. Dok bi
savjet za dušu bio: moliti se, čitati Sveto pismo,
opraštati, biti miran i radostan, zagovarati istinu, ljubav, slušati savjest, činiti dobra dijela,
vjerovati u dobro, ljude, Boga, itd.
Medicina i duhovnost ne smiju biti jedna prema drugoj negativno usmjereni
i kategorično isključivi „ili medicina“ „ili
duhovnost“. Naprotiv zajednički trebaju
surađivati na dobrobiti čovjeka i njegova zdravlja. Sakrament Bolesničkog
pomazanja nije zamjena za kirurški zahvat kao što i sakrament Ispovijedi nije
zamjena za psihoterapiju. Tu jednostavno nema riječi „ili“, nego zajednički
do zdravlja kao najvećeg dobitka za
čovjeka.
Svi bolesnici i liječnici trebaju biti sretni jer
KB Mostar ima bolničkog kapelana, svećenika
zaduženog za pastoral bolesnika. Tu je dvadeset četiri sata na usluzi cjelokupnom bolničkom
sustavu, bolesnicima, medicinskom osoblju,
liječnicima i djelatnicima, voljan pomoći u
bolesti i moliti te zagovarati kod Boga ozdravljenje. Nedjeljom i blagdanima služi Sv. Misu
u bolničkoj kapelici na nakanu svih bolesnih
i unesrećenih, kao i druge sakramente. Sve
potrebne informacije o radu bolničkog kapelana se mogu pronaći na mrežnoj stranici http://
bolnickikapelan-mostar.webs.com/ Raspored
Sv. Misa: utorak u 14.00 sati, petak u 15.30 sati i
nedjelja u 11.00 sati
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
27
Liječenje kolorektalnog karcinoma na
Klinici za kirurgiju KB Mostar
Piše: Martina Šoljić, dr.med.
Photo: Andrija Lončar i pismohran Pulsa
Kolorektalni karcinom je u znatnom porastu posljednjih desetljeća pa zauzima prvo
mjesto u incidenciji svih malignih bolesti probavnog sustava. Ova bolest daleko je češća
u razvijenim zemljama pa je nazivaju „bolest
zapadnog svijeta“. Svake godine se otkrije
35000 novih slučajeva kolorektalnog karcinoma, a godišnje od njega umire 17 000 bolesnika. Nažalost, posljednjih 50 godina, unatoč
svim naporima ranog otkrivanja karcinoma,
sve boljoj kirurškoj tehnici i iskustvu, te adjuvantnoj terapiji, mortalitet se nije smanjio.
U 95 posto slučajeva kolorektalni karcinom je
stečena bolest i zato treba ustrajati na prevenciji i ranom otkrivanju te maligne bolesti. Kako
obolijevaju uglavnom osobe starije od 50 godina pa se u razvijenim zemljama sve rizične
skupine stanovništva (pozitivna obiteljska
anamneza, osobe sklone probavnim smetnjama, pogotovo one s polipima) redovito podvrgavaju endoskopskim pretragama. Zato se
ne smije zanemariti prve znakove bolesti kao
što su anemija, poremećaji peristaltike (izmjena proljeva i opstipacija) i krv u stolici!
Važnost ranog otkrivanja bolesti
Važnost dobro uzete anamneze i digitorektalnog pregleda od velike je važnosti u ranom
otkrivanju bolesti, čija se vrijednost posljednjih godina, u poplavi tehničkih pomagala,
zanemaruje.
U dijagnostici malignih procesa debelog crijeva endoskopska pretraga s biopsijom je
nezaobilazna. Svakako je treba nadopuniti
CT, MR ili intraoperacijskim UZV radi uvida
u proširenost bolesti. U posljednje vrijeme
sve se češće koristi pozitronska emisijska
tomografija (PET) u praćenju tijeka bolesti
te otkrivanju recidiva bolesti i metastaza.
Tumorski markeri (CEA i CA 19,9) korisni su
u poslijeoperacijskom tijeku gdje njihovo
povećanje može ukazati na pojavu recidiva ili
metastaza. Sve ove pretrage daju kirurgu uvid
u proširenost malignog procesa i pomažu
planiranje operacijskog zahvata. Međutim
operacijski nalaz i intraoperacijska biopsija te patohistološki nalaz su ti koji će sa
sigurnošću reći o stupnju proširenosti karcinoma. To određuje opsežnost operacijskog
zahvata i vrstu adjuvantnog liječenja te
konačno, prognozu bolesti.
Brojne dugotrajne pretrage
Treba naglasiti važnost prijeoperacijske pripreme bolesnika za uspjeh kirurškog liječenja
jer se većinom radi o starijim osobama. Opće
pripreme
podrazumijevaju
poboljšanje
općeg stanja bolesnika, korekciju anemije,
poboljšanje općeg statusa drugih organskih
sustava (kardiovaskularnog i sl.), korekciju
hidroelektrolitskog statusa te posebno korekciju hipoproteinemije koju nije lako korigirati u kratkom vremenskom roku. Ne smijemo
zaboraviti da su ti bolesnici prije operacije
podvrgnuti brojnim dugotrajnim pretragama
bez adekvatne nutritivne potpore!
Lokalna priprema koja se još primjenjuje sastoji se mehaničkog čišćenja te bakteriostatskog i baktericidnog djelovanja na crijevnu
floru. Lokalna priprema ima za cilj smanjenje
broja poslijeoperacijskih komplikacija (infekcija, dehiscijencija, itd). Mnogobrojne studije
posljednjih godina pokazuju da ne postoje
veće razlike u broju komplikacija u pacijenata
koji nisu imali lokalnu prijeoperacijsku pripremu u odnosu na one koji jesu, u što smo
se i sami uvjerili, te se izbjegavaju drastična
čišćenja.
Na našoj Klinici u posljednjih 5 godina operirano je 364 bolesnika zbog kolorektalnog
karcinoma. Elektivnih zahvata bilo je 273 (65
posto), a hitno je operirano 91 (25 posto)
bolesnika zbog opstrukcije ili perforacije crijeva. Ovako visok postotak hitno operiranih
moguće je objasniti jedino nedovoljno razvijenoj prevenciji bolesti od strane zdravstvenih
službi te niskoj zdravstvenoj prosvijetljenosti
stanovništva jer svjetski statistički podaci pokazuju da se samo 10% pacijenata operira u
hitnoj službi.
Operacijski zahvati koji se uglavnom koriste
na našoj klinici su klasični: desna hemikolektomija, lijeva hemikolektomija, segmentalne resekcije kolona, prednja resekcija rektuma s uspostavom crijevnog kontinuiteta ili
privremene ili trajne kolostome.
U slučaju ograničenog malignog procesa
donje etaže rektuma radimo nisku anteriornu
resekciju s anastomozom uz pomoć cirkularnog staplera, dok se u slučaju uznapredovalog procesa odlučujemo na amputaciju
rektuma s formiranjem trajne kolostome uz
28
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
resekciju zahvaćenih organa ili radikalni zahvat egzenteracije zdjelice.
Minimalno invazivna kirurgija kolona
Kao dio naše sveobuhvatne skrbi, Klinika za
kirurgiju KB Mostar je također uvela minimalno invazivnu (laparoskopsku) kiruršku
metodu liječenja malignih bolesti kolona.
Laparoskopska kirurgija koristi posebnu kameru - laparoskop koja prikazuje unutrašnjost
trbušne šupljine. Umjesto jednog velikog
trbušnog reza koji se koristi kod klasičnih otvorenih operacija, ovdje se čini nekoliko sitnih
(5-10 mm) ureza kroz koje se umeću posebno
dizajnirani kirurški instrumenti. (slika 1) Kirurg
izvodi operaciju intraabdominalno koristeći
sliku iz unutrašnjosti trbuha koja se projecira
na zaslonu računala dok se vađenje preparata
i šivanje anastomoze vrši ekstraabdominalno
kroz minimalni rez. (slika 2, 2ipo i 3) U listopadu 2009.g. u operacijski blok KB Mostar instalirane su dvije Olympusove „Endo Alpha“
operacijske dvorane koje pružaju najmoderniji pristup minimalno invazivnoj kirurgiji
po svjetskim standardima (slika 4,5,6).
Prednosti laparoskopske kirurgije u odnosu
na konvencionalnu kirurgiju su poznati. U usporedbi s tradicionalnim, otvorenim operaci-
jama, laparoskopske kirurške metode broje:
Literatura:
- subjektivno manju postoperativnu bol
- manji postotak infekcije rane
- kraći boravak u bolnici
- manje postotak postoperacijskog adhezivnog ileusa
Poseban oblik endoskopskih zahvata predstavlja transanalna endoskopska mikrokirurgija (TEM) uz pomoć Wolfovog endoskopa
koja omogućava lokalno uklanjanje niskih
anorektalnih polipa i karcinoma in situ te palijativne zahvate uznapredovalih karcinoma.
(slika 7)
Poslijeoperacijske komplikacije svrstavamo
u rane i kasne. Rane komplikacije uključuju
infekcije rane i dehiscencije anastomoze,
koje, ovisno o općem organskom statusu i
opsegu dehiscencije, zahtijevaju reoperaciju
s izvođenjem privremene kolostome. Kasne
komplikacije uključuju disfunkcije motiliteta
crijeva ili razvoj adhezivnog ileusa. Ukupni
mortalitet operiranih pacijenata je 7%. Postotak ranih komplikacija se kreće, kao i u svjetskoj literaturi, oko 8% dok je postotak kasnih
komplikacija zanemariv.
1.Gellad ZF, Provenzale D: Colorectal cancer,
Gastroenterology 2010; 138(6):2177-90
2. Hemandas AK et al Laparoscopic Colorectal
Surgery Produces Better Outcomes for High
Risk Cancer Patients Compared to Open Surgery. Annals of Surgery. 2010;252(1):84-89.
3. Buunen M, Veldkamp R, Hop WC, et alfor the
Colon Cancer Laparoscopic or Open Resection Study Group. Survival after laparoscopic
surgery versus open surgery for colon cancer:
long-term outcome of a randomised clinical
trial. Lancet Oncol 2009; 10: 44-52
4. Jayne DG, Guillou PJ, Thorpe H, et alfor the
UK MRC CLASICC Trial Group. Randomized
trial of laparoscopic-assisted resection of
colorectal carcinoma: 3-year results of the UK
MRC CLASICC Trial Group. J Clin Oncol 2007
5. Savvas Papagrigoriadis: Transanal endoscopic micro-surgery (TEMS) for the management of large or sessile rectal adenomas: a
review of the technique and indications. Int
Semin Surg Oncol. 2006; 3: 13.
Veliki broj bolesnika javi se tek kad je bolest uznapredovala, u stanju
ileusa ili perforacije debelog crijeva.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
29
Klinička bolnica Mostar nabavila nove dijagnostičke uređaje
Piše: Marija Medić
Photo: Stojan Lasić
S ciljem pružanja što boljih i kvalitetnijih usluga Klinička bolnica Mostar je tijekom 2010. godine nabavila dva nova
aparata.U Klinici za unutarnje bolesti s
Centrom za dijalizu KB Mostar kupljen je
novi suvremeni aparat za gastroskopiju,
dok je Odjel za radiologiju dobio najnoviji digitalni mamograf marke Siemens.
Prim. prof. dr. sc. Monika Tomić, dr.med.,
predstojnica Klinike za unutarnje bolesti,
ističe da je nabavka novog aparata bila
neophodna jer je stari bio u kvaru posljednja tri mjeseca.
Zahvala RMC-u
- Ovdje bih posebice željela zahvaliti
RMC-u „Dr.Safet Mujić“ koji su nam u
ovom razdoblju kad je naš aparat bio
u kvaru izišli u susret i primili sve naše
hitne pacijente - navodi dr.Tomić. Dodaje
da je suradnja bila jako dobra na čemu
im je ona duboko zahvalna. - Ovdje se
radilo o jako važnim stvarima i neopisivo nam je bitno da su nam izišli u susret - kazala je dr.Tomić. Novi gastroskop
stoji oko 140.432 KM. Radi se o video
- ga stroskopu. Novac za kupnju osigurao je Zavod za zdravstveno osiguranje
Hercegovačko-neretvanske županije od
prikupljene participacije. Iako se radi o
suvremenom aparatu koji će omogućiti
mnogo brže preglede i točniju dijagnozu, kao i učinkovitije liječenje, metoda
pregleda je ista.Naime, gastroskopija je
za većinu ljudi jako neugodan pregled,
jer se mora progutati sonda. Međutim,dr.
Tomić tvrdi da je načelo pregleda isto
te da nema drugog način njegovog
obavljanja.-Pregledi će biti brži.Možda je
sonda nešto malo uža nego kod starijih
aparata,ali je nažalost načelo isto jer je
nemoguće na drukčiji način to napraviti.
Sreća je da su pregledi brzi i da zbilja imamo jako dobro izvježban kadar - kazala
je dr.Tomić. Osim što se koristi za gas-
troskopiju, aparat ima i dodatne funkcije
poput odstranjivanja polipa, zaustavljanja krvarenja…
Snimke se više ne nose od
liječnika do liječnika, a video gastroskop uklanja polipe
Novac za kupljene aparate
izdvojili su bolnica i Zavod
zdravstvenog osiguranja
Hercegovačko-neretvanske
županije od participacije
građana ove županije
I dok je aparat za gastroskopiju odmah
po nabavci stavljen u rad,za korištenje
digitalnog mamografa bilo je potrebno proći izobrazbu. Glavni medicinski
tehničar Odjela za radiologiju KB Mostar Predrag Pehar ističe da novi aparat
omogućava digitalnu sliku.
Bolja dijagnostika
Ima veći film, slika se može okretati,
odnosno novi aparat nudi mogućnost
manipulacije slikom što stariji aparat
nije omogućavao. Stariji aparati su davali
mogućnost dobivanja samo jedne dispozicije. Ovaj aparat omogućava mnogo bolju dijagnostiku - navodi Pehar.
Nabavku ovog aparata za digitalnu sliku
u cijelosti je, kako doznajemo, financirala
Klinička bolnica Mostar.
Umrežavanje bolnice
Osim mamografa za digitalnu sliku koji je
kupljen na Odjelu radiologije, KB Mostar
je nabavila još tri aparata koji su umreženi
s novim aparatom, a sve radi bržeg i jednostavnijeg uspostavljanja dijagnoze.
- Bit će umrežena čitava bolnica.U svakom trenutku,svaku sliku koju napravimo na mamografu moći će vidjeti drugi
odjeli,odnosno liječnici u bolnici.Tako
da će se izbjegavati pravljenje filmova i
nošenje snimaka od liječnika do drugog
u KB Mostar - kazao je Pehar.
30
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
31
Privatnost i tajna
Piše: Boris Kovač
Photo: Andrija Lončar
Privatnost
Često smo u prilici čuti kako su neki podaci
privatni ili povjerljivi. Privatnost (lat. privatus,
koji pripada jednoj osobi, osobni) upućuje na
pojedinačne značajke - ljudske osobine kao
što su privatnost misli, osjećaja, zatim na nutrinu ljudskog doživljavanja te na sve ono što
neka osoba želi u sebi zadržati kao skriveno
- izvan dosega javnosti. Zato se sve ono što
pripada jednoj osobi, u smislu osobnog i
vlastitog u njoj skrivenog može definirati kao
privatno. Upotreba riječi privatnost nosi u
sebi isključenje javnosti i poštivanje ljudske
intimnosti.
Privatnost ima vrlo važnu ulogu u životu svakog čovjeka, stoga zahtijeva stalnu procjenu
uvažavanja kod predstavnika profesija kojima ljudi povjeravaju svoju privatnost. U sebi
sadrži tri značenja koja sebe međusobno dopunjuju. To su: fizička privatnost, informativna privatnost i privatnost odlučivanja. Sva tri
značenja imaju podjednaku ulogu u zdravstvenoj službi i zdravstvenoj skrbi:
Fizička privatnost predstavlja potrebu
čovjeka da bude zaštićen, privatan, on i
njegovo tijelo od pogleda svih onih kojima
on nije dopustio da ga gledaju. Izlaganje osobe javnosti, primjerice u slučajevima pratnje pacijenata s odjela na odjel bez prikladne
odjeće, razgovor o bolesti i stanju tijela pred
trećom osobom ili razgovor o pacijentu i stanju njegova tijela vođen na način da se pacijent
može prepoznati, obavljanje pregleda s pacijentom bez zaštitnog paravana, dodiri tijela
bez objašnjenja zašto su potrebni, uzimanje
krvi ili neke druge izlučevine s ciljem testiranja neke bolesti i uključivanje pacijenta u
istraživanje bez njegove suglasnosti - početni
su oblici nebrige i neuvažavanja fizičke privatnosti pacijenata. Prepuštajući svoje tijelo
liječnicima, medicinskim sestrama, radiolozima, laborantima, fizioterapeutima i drugim
zdravstvenim djelatnicima pacijent prepušta
sebe u cjelini, svoju kompletnu osobnost.
Trebala bi to biti početna misao s kojom bi
zdravstveni djelatnici započinjali kontakt s
pacijentima.
Informativna privatnost svoje sinonime
ima u tajnosti i anonimnosti. Može se reći
ljudskoj potrebi za skrivanje podataka čije
bi odavanje upućivalo na otkrivanje osobe
koja se iza tih podataka “krije”. Smještena
u područje medicine informativna privatnost se tradicionalno veže uz podatke koje
liječnik ili neki drugi zdravstveni djelatnik
sazna ili “otkrije” u kontaktu s pacijentom.
Uz to, danas, ona obuhvaća svaki podatak i
informaciju o pacijentu u medicinskom tretmanu, dijagnostičkom postupku i kliničkim
istraživanjima čijim bi se odavanjem dovela u
pitanje privatnost pacijenta. U tu skupinu podataka spadaju svi oni podaci koji se unose u
32
“karton”, druge oblike medicinske dokumentacije, kao i oni koji se koriste za predstavljanje slučajeva, objašnjenje tijeka i posljedica
bolesti u nastavi, stručnim i znanstvenim
skupovima te javnosti. Iznošenje bilo koje
informacije o pacijentovu stanju potpomognuto audio i vizualnim sredstvima zahtijeva
zaštitu svakog podatka s kojim bi se mogla
prepoznati osoba čiji se slučaj predstavlja.
prava pacijenata, postoje životne situacije
koje liječnike i druge zdravstvene djelatnike
ne obvezuju apsolutno. Najčešće je riječ o
situacijama u kojima dolaze u sukob individualna prava pacijenata s pravima drugih
osoba ili je riječ o sukobu prava pacijenta
i društvenog dobra. Za područje medicine
interesantna su tri razloga: pristanak osobe,
zajedničko dobro i šteta trećim osobama.
Privatnost odlučivanja proizlazi iz navedenih oblika privatnosti. Razumijeva se kao
slobodan odabir u svezi s osobnim i intimnim
konstitutivnim dijelovima svakog privatnog
života osobe. To je privatnost koja upućuje na
slobodu osobe da odluči u skladu s njezinim
vlastitim shvaćanjem sebe, oslobođene od
bilo kojeg oblika prisile ili utjecaja “sa strane”. U
zdravstvenoj skrbi izražava se kao dopuštenje
pacijentu da slobodno odluči o prihvaćanju
ili neprihvaćanju medicinskog tretmana,
intervencije, postupaka, te sudjelovanju u
istraživanju. Privatnost odlučivanja uvedena
je u javnu raspravu u povodu pravne regulacije pitanja pobačaja, odnosa prema terminalnim bolesnicima, bolesnicima u trajnom vegetativnom stanju, zatim, problema surogat
majčinstva, prokreativnih tehnika, upotrebe
kontracepcije, malodobničkih trudnoća,
eksperimentalne upotrebe lijekova, prodaje
organa i tkiva za transplantaciju.
Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik
oslobođen je šutnje u svim slučajevima u kojima pacijent pristaje na iznošenje njegovih
podataka privatne naravi. Temeljnu pretpostavku za objavu podataka čini kompatibilnost pacijenta. Pod njom se podrazumijeva da je pristanak za odavanje osobnih
podataka dao svjestan, punoljetan i duševno
zdrav pacijent. Ovaj vid odavanja tajne svoje uporište ima u pravu svakog čovjeka da
raspolaže svojim vlastitim dobrom.
Tajna
Ako tajnu prihvaćamo kao sve ono što je
vezano uz čovjeka, njegov unutarnji svijet i
sve ono što čovjek ne želi da se bez njegova
dopuštenja o njemu zna onda tajna u sebi nosi
poruku nužne zaštite njenog neovlaštenog
otkrivanja. Prirodom posla ta zadaća pripada
pravu i sudskoj praksi.
Kontakti sa službama i profesijama nastalih
radi zadovoljavanja egzistencijalnih potreba ljudi u velikom broju slučajeva dovode
čovjeka u situaciju nužnog odavanja tajnih
dijelova osobnosti. Doveden u položaj u kojem ga životna potreba prisiljava odavati osobnu nutrinu, čovjek osjeća potrebu i očekuje
da bude zaštićeno ono što je prisiljen o sebi
odati. Koliko će se od očekivanoga ostvariti
ovisi, na jednoj strani o spremnosti profesionalca da znanje o privatnosti i tajnosti uvaži
i primjeni u profesionalnim kontaktima te
da u njima izgradi odnos poštovanja prema
čovjeku i njegovoj osobnosti.
Razlozi za odavanja privatnosti i zdravstvene tajne
Liječnička tajna je jedan od neophodnih uvjeta uspostavljanja odnosa između liječnika i
pacijenta. Iako se u modernom dobu tajnost
podataka promatra kao jedno od temeljnih
Zajedničko dobro - odnosi se na situacije u
kojima šutnja i neodavanje podataka o pojedincima predstavlja opasnost i rizik za zajednicu. To su realni slučajevi u kojima zaštita
zajednice ima prednost pred privatnosti pacijenta. Međutim, važno je naglasiti da i u tim
slučajevima medicinski i zdravstveni djelatnici ne odaju podatke izravno u javnost nego
se obraćaju odgovarajućim institucijama i
službama koje mogu pomoći u rješavanju
određenog problema. Najčešće je riječ o socijalnoj skrbi, policiji, odvjetništvu, sudovimainstitucijama i službama čije članove isto tako
obvezuje profesionalna tajna.
Treći razlog - šteta trećim osobama - prepoznajemo u slučajevima i situacijama u
kojima šutnja nanosi štetu nedužnim trećim
osobama. Najčešće je riječ o situacijama
koje su već riješene zakonom - prenošenje
spolnih i zaraznih bolesti, ukoliko je osoba
nasilna i predstavlja opasnost na radnom
mjestu i obitelji, ukoliko joj psihofizičke sposobnosti ne dopuštaju dalje obavljanje javne
djelatnosti te dovodi u pitanje živote drugih
ljudi. I za te slučajeve važi isto profesionalno
pravilo odavanja privatnih podataka kao i u
slučajevima prijetnje zajedničkog dobra.
Na kraju valja istaknuti da postoji stajalište po
kojem obveza šutnje prestaje odlukama sudova ili javnim izjavama predstavnika službi
koje skrbe o javnoj sigurnosti zajednice.
Budući da navedene institucije iznose samo
jedan dio privatnosti i tajnosti pacijenata,
onaj najnužniji, vezan uz odgovarajuću odluku ili izjavu za očekivati je da će sve ono što
nije izrečeno, a ima razinu zaštite privatnosti
i neodavanja tajne ostati obvezom šutnje
medicinskih i zdravstvenih djelatnika.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
33
Premijerno ekipa mostarskoga CUM-a
na CroRescue u Šibeniku
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Pismohran CUM-a KB Mostar
Zagreb- Šibenik - Po prvi puta ekipa
mostarskoga Hitnog bolničkog prijama, popularnog CUM-a Kliničke
bolnice Mostar sudjelovala je na VIII.
Međunarodnom natjecanju CroRescue 2010., ekipa Hitne medicinske
pomoći,koje se održavalo 15.,16. i
17.svibnja 2010.godine u Zagrebu(u
prostorima Zagrebačkog Velesajma) i u
drevnom Krešimirovom gradu Šibeniku,
na lokalitetima Solaris Hotels Resorta.
Zahvala ekipi iz Prištine na logističkoj
potpori
Kako saznajemo u sklopu
Međunarodnog Sajma medicine,farm
acije,rehabilitacije, analitike,optike i
dentala Medicina i tehnika Zagrebačkog
Velesajma održan je središnji događaj
34
projekta CroRescue 2010. U organizaciji
natjecanja, te ostalim događanjima u
sklopu projekta CroRescue, sudjelovale
su brojne ustanove čija je djelatnost
povezana s tematikom spašavanja.
Podsjetimo glavni organizator je bio
Zagreb Holding,a na premijernom
natjecanju u Šibeniku mostarsku ekipu
su predstavljali:Kristina Šimović,dr.
med.,Maja Lukenda,glavna sestra
CUM-a i medicinski tehničari:Zoran
Berić i Dario Jozić.U razgovoru i dojmovima iz Lijepe naše ne kriju svoje
oduševljenje uspostavom suradnje
s kolegama,razmjenom iskustava,a s
obzirom kako je ovo šibensko bilo njihovo prvo vatreno krštenje svojevrsnu
potporu im je pružila ekipa kolega
iz Prištine(Republika Kosovo),koji su
im posudili vozilo i torbe. - Bilo je
odlično,prezadovoljna sam,ističe Kris-
tina Šimović,dr.med,,koja je dio svoje
specijalizacije iz urgentne medicine
koncem godine odradila u dalekoj
Canadi. U Šibenik su stigle kolege iz
Rijeke,koji imaju dvadesetpetogodišnje
iskustvo iz pružanja hitne medicinske
pomoći, ekipa s KBC-a Rebro,potom iz
ustanove za hitnu medicinsku pomoć
iz Heinzlove,iznimno iskusne i dobro
opremljene kolege iz Prištine, te brojni
instruktori i edukatori koji tijekom godine organiziraju tečajeve iz te oblasti,a
koji su,uz ostale,pohađali i Mostarci.
Šimović i Lukenda posebice zanimljivim
ističu iskustva iz Rumunjske,koja nije
tako davno zakoračila u elitno društvo
Europske unije(i dan - danas 30 posto
njezinog pučanstva je bez električne
energije), ali je uz potporu i projekte
dovedeno
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
do savršenstva i fantastičnih radnih uvjeta. Donosimo i popis najboljih.
ZAGREB, 15. svibnja 2010., Zagreb Zagrebački velesajam
1. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE
(dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna,
Petar Marasović)
2. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB
1. mjesto USTANOVA ZA HMP ZAGREB
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti)
2. mjesto USTANOVA ZA HMP SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE
(dr. Toni Kljaković - Gašpić, Goran Karna,
Petar Marasović)
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti)
3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI
BROD
(dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković,
Nino Čavčić)
3. mjesto DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI
BROD
UKUPNI POBJEDNIK:
(dr. Gorana Maljković, Krešimir Vučković,
Nino Čavčić)
(dr. Mirna Kikec, Tomislav Radivoj, Stjepan Čerti)
ŠIBENIK, 16. i 17. svibnja 2010.,
Šibenik - Solaris
Istoga tjedna,dok je ekipa CUMa sudjelovala na natjecanju u
Šibeniku,dvije naše liječnice prim.
Ružica Biloš,dr.med. i v.d. voditeljice
Hitnog bolničkog prijama i prim.Edita
Bjelanović,dr.med. sudjelovali su u Opatiji
bajnoj na Kongresu anesteziologa.
Sve to,zajednički ističu i one i ekipa iz
CUM-a, zahvaljujući razumijevanju i
potpori ravnateljstva Kliničke bolnice
Mostar na čelu s prof.dr.sc. Antom
Kvesićem,dr,med.,ravnateljem.
USTANOVA ZA HMP ZAGREB
Potpora ravnateljstva KB Mostar i
voditeljice Biloš
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
35
Kina slikom i riječju našeg mladog liječnika
Autor i photo: Vladimir Jegdić. dr.med.
Jednog utorka na Kliniku za pedijatriju u
Mostaru stigla je obavijest da Vlada Narodne
Republike Kine poziva dva liječnika iz Bosne
i Hercegovine da sudjeluju na seminaru o
liječenju životno ugrožene djece. Prijavio sam
se, odabrali su me i avantura je počela.
U kineskom Veleposlanstvu tijekom postupka
izdavanja vize upoznao sam svoju suputnicu,
pedijatricu Indiru Delihasanović iz UKC Sarajevo.
Preko Sarajeva, Beča i Pekinga stigli smo u
Changsha glavni grad kineske pokrajine Hu-
nan jedne od 22 kineske pokrajine. Grad ima
sedam milijuna stanovnika, a pokrajina 69
milijuna. Dječja bolnica Hunan smještena u
samom središtu Changsha referentni je centar za liječenje dječjih bolesti ove pokrajine
i bila je mjesto održavanja tromjesečnog
seminara. Bolnica na svoja 22 odjela ima 1
800 kreveta od kojih 250 u jedinicama intenzivnog liječenja, upošljava 284 liječnika, oko
800 sestara i 300-tinjak ostalog osoblja na 14
katova na vrhu koje je bio i naš smještaj. Soba
dvokrevetna s toaletom, televizorom s 40
samo kineskih kanala, internetom sa zabranjenim facebookom i youtubeom odmah daju
jasnu sliku zemlje u koju sam došao. Dan
poslije mi se pridružio cimer Andrew liječnik s
Grenade, male države iz karibskog otočja čija
su mi iskustva s Kube, gdje je studirao medicinu, bila od velike pomoći u shvaćanju načina
razmišljanja u Kini. Bili smo dio tima od 33
liječnika iz 16 zemalja svijeta s pet kontinenata
koji su sudjelovali na seminaru.
U sklopu edukacije posjetili smo ljetni kamp za
pretilu djecu, tvornicu lijekova za tradicionalnu kinesku medicinu. Sudjelovali smo u sistematskom pregledu predškolske djece, posjetili
odjel tradicionalne kineske medicine te završili
APLS program.
Osim zapadne medicine u bolnici postoji i
odjel tradicionalne kineske medicine koja se
tretira kao jedna vrsta specijalizacije što znači
da osoba koja se bavi tom vrstom liječenja
mora završiti Medicinski fakultet. Poznato
je da Kinezi jako puno drže do tradicije tako
da se rijetko dogodi da isti datum slave neki
praznik kao i zapadni svijet. Primjerice imali
su Valentinovo u kolovozu. Zanimljivo je da se
90 posto poroda dovrši carskim rezom, zbog
vjerovanja roditelja da će dijete biti uspješnije
u životu ako se rodi na određeni nadnevak.
Kineska populacija i dalje raste, iako je zakon o
pravu na jedno dijete na snazi od 1980.godine,
jer isti vrijedi samo za gradska područja.
Teorijski i praktični dio seminara
Teorijski dio seminara obuhvaćao je urgentna
stanja u pedijatriji, organizaciju zdravstvenog
sustava u Kini, organizaciju mreže transporta i
zbrinjavanja životno ugrožene dijece.
Tijekom praktičnog dijela nazočili smo operacijama srčanih mana na otvorenom srcu,
interventom zatvaranju srčanih pogrješaka,
operacijama na ORL odjelu, biopsijama bubrega te aktivno sudjelovali u svakodnevnom
liječenju djece.
36
Posao non - stop
Da je Ekrem Jevrić taksirao po Kini vjerojatno
bi mu pjesma išla poso, poso, poso, poso jer
Kinezi imaju deseto satno radno vrijeme nakon kojeg samo sretnici mogu ići kući a većina
ostaje još 3 - 4 sata zbog ogromnog broja pacijenata. Tamošnji pedijatri se susreću s istim
bolestima kao i naši izuzev epidemije hand
foot mouth bolesti izazvane virusom zbog
koje su ispunjeni svi kapaciteti infektološkog
odjela kao i jednog pedijatrijskog odjela intenzivne njege.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Kako smršavjeti deset kilograma u tri mjeseca
postalo je jasno kad sam prvi put probao kinesku
hranu. Recept glasi:tri obroka dnevno, ne jesti kruh
niti slastice i puno se kretati. Uspjeh je zajamčen.
Riža i kukuruz su osnovne namirnice, hrana je pikantna ,ljuta, a obroci mali (osim za Azijate).
Standard je sličan našem uz činjenicu da u svakoj
trgovini osim prehrane možete pregovarati o cijeni proizvoda i na je taj način sniziti i do 70 posto
što smo na žalost doznali tek zadnji mjesec našeg
boravka.
Drug Mao kao božanstvo
Osim stručne izobrazbe imali smo malo vremena i
za turistički obilazak ove pokrajine. Posjet mjestu
Zhang jia je zasigurno nešto što se ne zaboravlja.
Donedavno slabo posjećeni nacionalni park preko
noći je postao najtraženije turističko odredište nakon što su snimljene slike prirode korištene u filmu
Avatar. U blizini se nalazi i južni kineski zid dug oko
300 kilometara.Posjetili smo Shao shan rodni grad
i kuću Mao Ce Tunga prema kojem se u Kini odnose kao prema božanstvu.
Kinezi su se predstavili kao jako dobri domaćini
koji poštuju tradiciju ali se velikim koracima
približavaju Zapadu.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
37
Zdravstvo u očima medija
Piše: Ivana Brkić - Ćubela
Photo : Privatni pismohran
Bitno je i (za)voljeti medicinu.
Iako bi, kako i svi ljudi i ustanove, i bolnički
centri željeli da se o njima piše samo kada
su u pitanju pozitivne stvari, u novinarstvu to
nije moguće. Upravo kada je o tome riječ, u
Kliničkoj bolnici Mostar uvijek su odgovarali
na sva pitanja. Kada se nije uspjelo stupiti
u kontakt s nekim liječnikom, za odgovor
su uvijek bili spremni iz Ureda za odnose s
javnošću KB-a. No i liječnici bi trebali znati
Pratiti zdravstvo u medijima zahtjevno je i
velik izazov. Ali to je i jedna od najosjetljivijih
tematika, u što sam se i sama uvjerila u
svome dugogodišnjem novinarskom iskustvu. Nije isto pratiti sretne i tužne događaje
kojih, nažalost, mora biti. Treba znati ostati
objektivan i u najtežim trenucima, premda
sam se i sama s tužnim životnim sudbinama
Zdravstvo je medijski zahtjevno za
mogla poistovjetiti. No, najvažnije je - doći do
pratiti, ali čitatelji vole zdravstvene
prave istine i imati sve strane u svojoj priči,
kako to mi u novinarstvu nazivamo. Podjedteme.
nako važno je i imati ‘izvore’ u zdravstvenim
da je puno bolje komunicirati s medijima i
ustanovama, ali i postići, što je danas vrlo
teško, da liječnici i drugo medicinsko osoblje dati svoje viđenje stvari, jer u suprotnome,
zbog pomanjkanja činjenica, može se dozadobiju tvoje povjerenje.
goditi i iskrivljivanje istine što, opet, može
No, s godinama rada, stalnim kontaktima i dovesti do dalekosežnih posljedica. Bitno je
susretima, strpljenjem te istinitim i objeki da mediji pravodobno dobiju informaciju
tivnim izvješćivanjem, to mi je uspjelo (a
jer primjerice kada radite za dnevne novine
bez toga se ne bi mogle napraviti mnoge
odgovor ne možete čekati danima ako je
priče). S druge strane, što i mlađim koleu pitanju hitan događaj. Naravno, puno je
gama savjetujem, ako ste se odlučili pratiti
lakše izvješćivati o pozitivnim stvarima u
zdravstvo u medijima, onda morate puno
zdravstvu, uspjesima. A čitatelji, pak, prema
učiti i puno čitati - o bolestima, simptom- svim istraživanjima, veoma vole zdravstima, uzročnicima,posljedicama..., biti poput vene teme. I ne biste vjerovali koliko onda
nekog liječnika laika (kako se sa mnom često
zovu u redakciju. Reagiraju na brojne napise.
znaju našaliti i moje redakcijske kolege).
Hvale uspjehe liječnika, ogorčeni su zbog
njihovih propusta... Sve u svemu, koliko je
god složen zdravstveni sustav, toliko je
složeno i njegovo medijsko praćenje. I opet
bih istaknula, istina i povjerenje su najvažniji
ako se upustite pratiti ovu tematiku...
Sestrinstvo
Još od malena sam znala da ću biti medicinska sestra
Autorica: Ivona Ljevak, dipl. med. sestra, Klinika za infektivne bolesti KB Mostar
Photo: Privatni pismohran
upravo tim smjerom. Možda u početku nisam
bila ni svjesna ljudske i humane dimenzije
mog poziva, ali duboko u mojoj svijesti je
bila činjenica da je to jedan od načina da
dokažem i pokažem sebe, a ujedno ostvarim
taj minimum ljudskog življenja u kojem ne
živimo samo sebe.
Moje dosadašnje školovanje me dovelo do
mjesta glavne sestre u Klinici za infektivne
bolesti KB Mostar gdje se i danas trudim
ostvariti zadane zadaće u skladu s propisima
zvanja, te da se i dalje stručno usavršavam.
U životu smo,vjerujem, svi već
predodređeni za životni poziv i na nama
je da ga prepoznamo u sebi, prihvatimo
i dostojno provedemo. Tako sam i ja od
malena živeći u obitelji okružena medicinskim osobljem znala da moj put vodi
38
Uspješno raditi ovaj posao podrazumijeva
profesionalnost, stručnost, strpljivost, i dobru
komunikaciju. Naime, glavna sestra koordinira
sestrinsku aktivnost u bolničkom okruženju
i ocjenjuje proces provođenja zdravstvene
njege bolesnika.Također, glavna sestra vrši
nadzor prostora u ambulantnom i stacionarnom dijelu klinike kako bi bila sigurna da
su zadovoljeni svi propisani uvjeti, kako za
rad medicinskog osoblja tako i za udobnost
bolesnika. Ona ima značajnu ulogu u poduzimanju mjera za osiguranje pravilne prehrane
bolesnika. Nadalje, glavna sestra ima brojne
administrativne dužnosti, a to su organizacija radnog vremena medicinskih sestra,
arhiviranje službenih dokumenata, nadziranje potrošnje i nabave lijekova i potrošnog
materijala. Uz sve navedeno usklađuje rad u
prijamnoj ambulanti s radom u stacionarnom
dijelu klinike, organizira edukaciju sestara
te je mentor pripravnicima i studentima
Fakulteta zdravstvenih studija.
U našem svakodnevnom radu postoji visok
rizik profesionalne izloženosti zaraznim bolestima, stoga dosljedno provodimo standardne
mjere zaštite.
Glavna sestra je član Stručnog kolegija i
nazoči jutarnjim sastancima klinike, aktivno sudjeluje u viziti. Budući da naš poziv
uključuje rad s ljudima postajemo neminovno
dio i njihovog cjelokupnog života. Nerijetko
se događa da pomažemo bolesnicima s
teškim socioekonomskim statusom te se
tako naše drage sestre: Slavica, Matija, Nada,
Jadranka, Zdravka, Ankica, Marina, Maja, Marijana, Šejla, Zorana, Ivana, Maja, Inga brinu da
takvi bolesnici odu s naše klinike zadovoljni i
da dožive jedno lijepo iskustvo tople ljudske
riječi i nesebične pomoći. Naravno, sve to uz
potporu liječnika koji čine sve da ljudski život
bude na prvom mjestu.
Da nema te ljubavi i entuzijazma s kojim svakoga dana moje kolegice, kolege i ja ulazimo u
bolnicu ne bi bilo ni uspjeha koje bilježi naša
zdravstvena ustanova Klinička bolnica Mostar.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Članovi Udruge
Specijalne policije
HR HB darivali krv
Text i photo: Ana - Marija Dedić
Mostar-U organizaciji Udruge Specijalne policije HR HB u srijedu,16.lipnja 2010. godine u prostorima Zavoda za transfuziologiju Kliničke bolnice Mostar organizirana je akcija darivanja
krvi.
Odaziv dobar-aktivnosti kontinuirane
Prema riječima Dalibora Babića,koordinatora za akcije
darivanja odaziv je bio dobar, a akcija je osim Kliničke bolnice
Mostar,organizirana i u : Županijskoj bolnici Livno, bolnici
u Novoj Biloj i Županijskoj bolnici u Orašju. Dr. Sanja Klarić,
specijalist transfuziolog i voditeljica Odsjeka za imunohematologiju tom prigodom ukazala je na dobru suradnju članova
Udruge i Zavoda za transfuziologiju KB Mostar.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
39
Kako se
sačuvati od
stresa?
Piše: doc.dr.sc.Dragan Babić,
dr.med.
Photo: Andrija Lončar
Dobra socijalna potpora, sređena obiteljska
situacija, povoljno ekonomsko stanje štite
osobu u stresogenim uvjetima. I obratno. Dokazan je značajan utjecaj stresa na sljedeće
bolesti: visok krvni tlak, infarkt srca, bronhijalna astma, čir na želucu i dvanaestercu,
kožne alergije, prolivi, glavobolje, depresija,
anksiozni poremećaj, seksualni poremećaji,
nesanica, prehlada, probavne smetnje, bol u
leđima i vratu, artritis.
U svim civiliziranim zemljama, posebice u
onim sa razvijenom industrijom, susrećemo
se sa začuđujućom pojavom: razvijena i
dobro organizirana zdravstvena zaštita
i visoko razvijena medicinska služba ne
mogu bitno smanjiti broj oboljenja. U nekim
industrijaliziranim zemljama stanje je upravo
obrnuto: broj oboljelih veći je danas nego
što je bio jučer. Kako objasniti tu paradoksalnu okolnost? Odgovor je samo jedan
- stres. Stres postoji od postanka života ali
posljednjih desetljeća posebice dobiva svoje
značenje. Suvremeni tempo života tjera nas
da zapostavljamo naše tijelo, a s druge strane
da prekomjerno opterećujemo našu psihu.
Pojam stres je engleskog podrijetla i
označava napor, pritisak, povišenje tlaka
zbog duševne uzbuđenosti, duševno ili
tjelesno opterećenje organizma i odatle
iscrpljenost.
Stres je poremećaj homeostatske ravnoteže
organizma, koji teži da se adaptira na taj
način, da se poremećena ravnoteža uspostavi. Stres je stanje akutne tenzije u kojem se nalazi organizam i koje ga primorava
da sva obrambena sredstva stavi u pogon da
bi se suočio s nekom ozbiljnom situacijom.
Stresna situacija - pojava neočekivanog
događaja utiče na značajne promjene u
ravnoteži, te dovodi do bitnijih promjena u
strukturi funkcioniranja ličnosti. Za razliku od
mnogih drugih živih bića čovjek se ne rađa
dovoljno pripremljen za svijet u kojem će
živjeti.
Svaki vanjski događaj i situacija
koja djeluje na organizam i prijeti
poremećajem njegove tjelesne, duševne
40
i socijalne ravnoteže može se nazvati
stresorom. Prema jačini i posljedicama
koje ostavljaju stresori mogu biti: (1) mali ili
svakodnevni (svađe u obitelji ili na radnom
mjestu, gužva u prometu, nedostatak novca,
zagađenost zraka, zemlje, vode, “utrka sa
novcem i vremenom”, raskorak između želja
i mogućnosti i td.), (2) veliki životni (smrt
bliske osobe, razvod braka, gubitak posla
i td.) koji se ne događaju svakodnevno i
uzrokuju značajnu patnju ali se većina ljudi
ipak može nositi s njima i (3) psihotraumatski
životni-katastrofični (teško zlostavljanje,
otmica, silovanje, gladovanje, odvođenje na
lažno strijeljanje, potres, poplava i td.) koji
kod većine ljudi mogu uzrokovati dugotrajne
posljedice po zdravlje. Općenito govoreći
stresori mogu biti biološki, psihološki i socijalni. Ukoliko je stres jak ili ako je djelovanje
stresora dugotrajno može doći do iscrpljenja
organizma i razvoja bolesti jer organizam
postaje neotporan. Prejak ili slab, odnosno
neprimjeren stresni odgovor može dovesti
do različitih tjelesnih bolesti i duševnih
poremećaja. Stres je interakcija između osobe i okoline i vrlo je važna individualna percepcija i kognitivna procjena u određivanju
dugoročnog razrješenja posljedica stresa.
Svaki čovjek ima slabu točku tj. jedan
naročito osjetljiv organ. Nekom je to psiha,
nekom želudac, nekom pluća, nekom krvne
žile... Ti su organi najslabije karike u lancu
ljudskog organizma, pa se štetno djelovanje
stresa prije svega ogleda na njima. Koliko je
do danas poznato, to se odnosi na većinu
bolesti pa i na rak. Sve bolesti slabe otpornost prema stresorima i uvjetuju jaču i sa
nepovoljnim ishodom stresnu reakciju.
Stres je neotuđiv dio našeg života. Do bolesti
može dovesti dugotrajan i intenzivan stres.
Svaki stres ne dovodi do oboljenja. Količina
stresa koju čovjek može zdravo podnijeti zna
biti i korisna i zna mobilizirati čovjeka, učiniti
ga spremnijim za borbu i akciju. Napor i
“koristan stres” jačaju i čeliče čovjeka, ne daju
mu da se uspava postane trom i nemoćan.
Bez određene količine stresa ne možemo biti
zdravi i ne možemo se razvijati. Ta količina
je za svakog čovjeka drugačija i svatko mora
odrediti svoje granice.
Simptomi stresa se najčešće očituju
kroz pojačanu napetost, preosjetljivost,
razdražljivost, nesigurnost, umor, iscrpljenost, a mogu biti prepoznati i kod česte
glavobolje, pojave podočnjaka, bolova
oko srca, višku kilograma, prekomjernom
pušenju i pijenju alkoholnih pića.
Kako ćemo se suprotstaviti stresu ovisi o
našoj ličnosti, temperamentu, sklonostima
i mogućnostima. Da bi smo se suprotstavili
stresorima svakodnevnog života i uspješno
nosili s njima moramo planirati svoj posao,
paziti na ishranu, odabrati neku metodu
ili način da se opustimo i oraspoložimo.
Ukoliko znamo što možemo i hoćemo i
prema tome realno isplaniramo dan možemo
izbjeći mnoge stresore. Jer, gdje je red tu
je i zadovoljstvo, a gdje je kaos, tu je i stes.
Sindrom sagorjelosti na poslu je posljedica
profesionalnog stresa, odnosno stresova na
radnom mjestu u osoba koje su se pretjerano
posvetile poslu s pretjerano nerealnim
očekivanjima. Ako se na vrijeme ne prepozna
posljedice za zdravlje i daljnju radnu sposobnost mogu biti katastrofalne. Ako želimo prevladati stres i izbjeći put u bolest, valja nam
neprestano usklađivati vanjske i unutarnje
čimbenike, postizati sklad tijela i duše. Treba
svjesno planirati povremene odmore
od svakodnevnice i osigurati dobar san.
Tko stvaralački radi, morao bi se smisleno i
odmarati. Dok se odmaramo akumuliramo
pozitivnu energiju i poslije odmora lakše i
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
jednostavnije rješavamo uobičajene poslove.
Kvalitetan odmor može oslabiti reakciju na
svakodnevni stres, tako da nas on više ne
opterećuje nego čak pobuđuje na rad.
Prehrana. Tko je izložen prevelikom stresu,
sklon je da svoje frustracije potisne na
poguban način: poseže za jelima koja mu
naročito prijaju čime povećava tjelesnu
težinu koja djeluje dodatno stresogeno.
U prevenciji i suzbijanju kroničnog stresa
preporuča se nikada ne jesti u žurbi. Savjetuje se jesti hranu bogatu vitaminima i
mineralima koji imaju veliku ulogu u zaštiti
od negativnih djelovanja stresora. Dokazano je da vitamin C tonizira, a vitamin B
ima neurozaštitno djelovanje. Također je
poznato da magnezij umiruje, litij stabilizira
raspoloženje, cink uravnotežuje.
Više tjelesnog kretanja. Kretanje je
najprirodnije, najdjelotvornije i najjeftinije
antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja
je siguran put u različite bolesti. Čovjek
koji je pod stresom mora se kretati i to po
mogućnosti odmah. Tko želi biti zdrav, mora
se svakodnevno što više kretati da se tijelo
oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Posebno je korisno kretanje u prirodi i na čistu zraku (planinarenje i sl.). Stresa se možemo osloboditi i na jednostavniji način. Jednostavno
se popnemo brzo stepenicama do najvišeg
kata u zgradi i vratimo natrag ili napravimo
što više čučnjeva u svojoj sobi. Važno je da
udahnemo čist zrak punim plućima, da se
zdravo oznojimo, da se zarumenimo, da
izbacimo iz sebe negativnu energiju. Tko želi
zdrav dočekati starost mora se svakodnevno
kretati da bi se tijelo oslobodilo reakcija na
stres. A ni starost ga u tome ne bi smjela
sprečavati; ona bi trebala obvezivati za još
više kretnje. U kretnji i rekreativnom sportu
također treba imati mjeru jer jednostrani
tjelesni napori na koje nismo navikli - pa čak
i ako nas raduju - mogu poremetiti zdravstvenu ravnotežu.
Psihohigijena. Osim što u svladavanju stresa
koristimo tzv. “materijalne metode” (više
kretanja, zdrava ishrana) psihohigijena nas
uči kako da napeto tijelo opustimo, čime
se brojni psihosomatski poremećaji mogu
ukloniti ili barem značajno smanjiti. Vrlo
korisne tehnike u otklanjanju svakodnevnih
stresora su vježbe disanja, autogeni trening,
progresivna mišićna relaksacija, transcedentalna meditacija. U prevenciji i svladavanju
svakodnevne tjeskobe i straha nastalih akumulacijom psihostresora kao samopomoć
svatko može pokušati primijeniti tehniku
smirenog disanja koja može biti jako
djelotvorna u otklanjanju tjeskobe i straha.
Vježba se može izvoditi u sjedećem, ležećem
ili stojećem položaju. Treba, u sebi, brojiti
do sedam pri dubokom udisaju, a potom
brojiti do sedam pri izdisaju. Treba duboko
disati pomoću dijafragme. Vježbati svakodnevno da bi to postala praksa i korisna
navika. Vježbu treba modificirati da bude
što prikladnija za vas. (Ako u početku teško
uspijevati duboko disati brojeći do sedam,
brojite do šest ili do pet, a tijekom vremena
će te uspjeti brojati do sedam). Dok radite
ovu vježbu, mogu biti korisne pozitivne
fantazije, primjerice zamišljanje lijepog
okoliša. Za ambicioznije i uporne preporuča
se za vježbe opuštanja naučiti autogeni
trening, transcedentalnu meditaciju ili
jogu. Vježbe je teško svladati sam, a puno
lakše uz pomoć educiranih osoba. Redovitim
prakticiranjem lakše se podnose svakodnevni stresovi, a opuštenost postaje stil života.
Ako se potpuno isključimo iz vanjskog svijeta
i prepustimo našoj duhovnosti, autonomne
živčane funkcije se počinu drugačije odvijati.
Disanje postaje mirnije, puls sporiji, manje
se znojimo, mišići su opušteniji i postaju
teški, a krvne žile nisu više zgrčene, čini se
da tijelo postaje toplije, trbušni organi se
smiruju, moždane stanice rade smirenije najkraće rečeno dovedeno u ovakvo stanje
tijelo se odmara. Fazu rada zamijenila je
faza prikupljanja novih snaga. Znanstveno
je nedvojbeno dokazano da se regeneracija
odvija četiri puta brže u tijeku meditacije
nego za vrijeme običnog odmaranja. Pri
tomu je važno da se čovjek koji meditira vremenom sve više raduje životu. Prava radost
mora poticati iz dubine našeg bića. Ona je
najbolja zaštita protiv stresa. Opće stanje
našeg uma uvijek ima određeni «tonalitet»,
odnosno «boju» koji su uvelike određeni
vrstom misli koje mislimo. Ako mislimo
negativno, tjeskobne misli slijede jednu za
drugom. Ako su negativne misli usmjerene
na prošlost, povezane su sa žaljenjem; a
ako su usmjerene na budućnost, vezane su
za tjeskobu i pesimizam. U sadašnjosti pak
uvijek upućuju na nešto nezadovoljavajuće.
Osobe koje negativno misle kao da gledaju
kroz zatamnjene naočale kroz koje vide sebe,
druge i svijet. I svaki put kad vam se javi ljuta
misao, neljubazna misao, tužna misao ili
«šašava» misao, vaš mozak otpušta kemijske
tvari zbog kojih se vaše tijelo osjeća loše.
U većine ljudi kada ih obuzmu negativne
misli mišići se napnu, srce počne brže kucati,
ruke se počnu znojiti, a može se javiti lakša
omaglica. Vaše tijelo reagira nepovoljno na
svaku vašu negativnu misao. Razvijanje sustava pozitivnog mišljenja je važno za vaš
mozak i vaše zdravlje. Kada mislite pozitivno,
vaš mozak se odmara i svaki put kad imate
dobru misao, sretnu misao, misao punu nade
ili ljubaznu misao, vaš mozak luči kemijske
tvari zahvaljujući kojima se vaše tijelo dobro
osjeća. Ako se prisjetite kad ste posljednji
put imali uistinu sretnu misao, sjetit ćete se
da ste bili opušteni, da vam je srce sporije
kucalo, da ste sporije disali, da su vam dlanovi bili suhi. Vaše tijelo pozitivno reagira
na vaše pozitivne misli. I zato se usprotivite
negativnim mislima, shvatite da one nisu
uvijek istinite – borite se protiv njih – mislite
pozitivno, koristite vaš mozak i ne dajte da
emocije nadvladaju.
Smijeh kao lijek. Duhovitost i humor su
vrlo važni za duševno zdravlje. Tko se često i
rado smije, obično ima pozitivan stav prema
životu, zna se radovati u uživati u malim
stvarima, druželjubiv je i ugodan u društvu.
Takve su osobe obično otpornije na stres.
Smijanjem se oslobađamo stresne napetosti
i preventivno djelujemo na gomilanje bijesa
i agresivnosti.
Glazbom protiv tjeskobe i depresije.
Glazba je jedno od najmoćnijih sredstava za
mijenjanje kemizma mozga. Dobro odabrana glazba lijek je za um i dušu. Na osobe u
stresu vrlo blagotvorno djeluje glazba Bacha,
Bethovena, Mozarta, Vivaldija, Čajkovskog i
td. I svaka druga glazba uz koju se osjećamo
ugodno i lagodno i koja nam čini zadovoljstvo pomaže u prevenciji i svladavanju stresa.
Masaža. Ublažava napetost u mišićima,
stvara osjećaj opuštenosti i odmora, ublažava
i otklanja eventualne bolove. Postoje različite
tehnike masaže od kojih mnoge možete sami
naučiti. Masaža mješavinom ulja lavande,
ružmarina i slatkog badema, vrlo brzo otklanja napetost.
Ljekovite kupke. U kadu napunjenu
vodom stavite malo morske soli ili ekstrakte
ljekovitih biljaka koje djeluju opuštajuće
ili poboljšavaju cirkulaciju. Činite to barem
jedanput tjedno.
Vježbe u kadi tijekom kupanja. Voda
umiruje i opušta, a vježbe mogu dodatno
povećati ugodu i antistresni učinak. Dok se
kada puni vodom izvedite sljedeću vježbu:
U stojećem položaju prste ruku stavite na
ramena, a laktove povucite prema naprijed
dok duboko udišete. Dok izdišete ramenima
učinite nekoliko krugova i prislonite laktove
uz tijelo. Ponovite vježbu nekoliko puta.
Kada se kada napuni vodom, spustite se u
ležeći položaj, smireno udahnite, a potom
se zagnjurite u vodu tako da vam dođe do
nosa, a potom zrak ispustite kroz nos pod
vodom. Malo se podignite, ponovo udahnite
i ponovite vježbu.
Čeličenjem do veće otpornosti protiv
stresa. U zdrav način življenja ubrajamo
i čovjekovu svjesnu aktivnost na jačanju
svog tijela. I od toga ovisi njegova otpornost prema stresu i raznim bolestima.
Čeličenje podrazumijeva prilagodbu tijela
blagim ili snažnim podražajima koji djeluju
poput slabih stresora. Njihova je namjena
poboljšavanje mehanizama adaptacije.
Tako tijelo postane otpornije na stresore
poput infekcija, poremećaja cirkulacije i sl.
Tko stalno pobolijeva, trebao bi pokušati da
raznim terapijama očvrsne svoje tijelo. U tu
svrhu pomaže kretanje, pažljiva ishrana, a
terapija u užem smislu sastoji se u određenoj
primjeni vode i zraka. Kao i u ostalim metodama za borbu protiv stresa i sa čeličenjem
treba početi postupno, raditi sustavno i ne
prekidati terapiju.
Pravilno koristiti slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme ne služi samo za obnavljanje
radne energije, nego i za oplemenjivanje
života. Odlasci u prirodu, posjeti i zajednički
obiteljski sastanci s prijateljima, druženje s
bliskim osobama, bavljenje sportom, hobijem, posjeti kazalištu, koncertima, gledanje
dobrih filmova, čitanje lijepe knjige ne smiju
biti podređeni radnim obvezama
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
41
Razgovor s povodom: doc. dr. sc. Edita Černi Obrdalj, specijalist obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar
Zajedničkim snagama za život bez nasilja
ist obiteljske medicine i kao docentica na
Katedri za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Bavi
se ,kako ističe, obiteljskom medicinom koja
je vrlo široko područje, a uži interesi dotiču
se oblasti psihosocijalnih problema djece
i mladeži. Autorica je istraživanja o nasilju
među djecom na području Zapadne Hercegovine i Mostara, edukacijsko-promocijski
projekt u osnovnim školama Mostara, a na
pomolu je istraživački projekt slične tematike koji će obuhvatiti učenike osnovnih
škola s područja Federacije BiH. Prema
njezinim riječima oni koji je stalno nadahnjuju u njezinim istraživanjima su tolerantni
suprug, osjećajne kćerke i vitalni i radišni
roditelji.
Docentice Černi Obrdalj koliko nam je
poznato vi ste voditeljica projekta „Za
život bez nasilja“, programa promocije i prevencija zdravlja. Kada je projekt pokrenut, s kojim ciljem i kakve je
polučio rezultate?
Razgovarala: Ana - Marija Dedić
Photo: Marko Jurica
Nema dana da u tisku i novim medijima
ne pročitamo kako je osamnaestogodišnji
mladić,inače vrhunski košarkaš, napadnut
od strane huligana ispred diskoteke i kako
je dobio bocu u glavu, kako su tinejdžera
dok se vraćao doma napali kod Gradskog
parka,da su mladića upitali za ime pa ga
istukli,da je, pak, drugi tinejdžer napadnut iza škole od strane školskih kolega,
da je dječak u trećem razredu Osnovne
škole dobio potres mozga,jer je bio žrtva
nasilja kolega koji su ga tukli pa mu izmakli stolicu. Podsjećamo i na nedavne
nemile izgrede kada su u Mostaru fizički
napadnuti maturanti gimnazije dok su
bili na velikom odmoru, potom tinejdžer
jer je nosio dres omiljenog nogometnog kluba, na YouTube-u svakodnevno
možemo pogledati pravu makljažu djevojaka u školi koje do krvi premlaćuju svoju
42
školsku kolegicu i pritom se odlično zabavljaju, a najdrastičniji primjeri su onaj iz sarajevskog tramvaja(ubojstvo mladića Denisa
Mrnjavca,koji je zboden nožem od strane
dvojice maloljetnika) i ubojstvo Luke Ritza
(prekrasnog mladog čovjeka i glazbenika) u
Zagrebu u susjednoj Hrvatskoj. Ima li nade
za Mostar i mostarsku mladež? Može li se
boljom suradnjom roditelja,prosvjetara,
liječnika, gradskih vlasti i županijskoga
MUP-a smanjiti stopa nasilja među mladima na mostarskim ulicama, a Mostar
postati ugodnije i poželjno mjesto za život
mladeži set je upita koje smo s povodom
postavili dr.sc.Editi Černi Obrdalj,specijalisti
obiteljske medicine Doma zdravlja Mostar
koja se već dulje razdoblje stručno i s velikim entuzijazmom bavi ovom problematikom.
O doc.dr.sc.Edita Černi Obrdalj:
Zaposlena je u mostarskom Domu zdravlja
u ambulanti “Stjepan Radić” kao specijal-
Program je pokrenut početkom 2010. godine s ciljem edukacije učenika od V-VIII
razreda osnovnih škola. Učenici su upoznati s vrstama nasilja koje ih mogu zadesiti,
štetnosti nasilnog ponašanja, te izvorima
pomoći u zajednici. Edukaciju su provodili
obiteljski liječnici i medicinske sestre sukladno načelu ambulanta – najbliža škola.
Prvi ciklus programa je završen, no bilo bi
poželjno nastaviti ga u mlađim dobnim
skupinama, a također ga konkretizirati radionicama i vršnjačkom edukacijom koje
su se pokazale najučinkovitijim kod prevencije i rješavanja problema nasilja među
djecom.
Program sam osmislila na temelju rezultata
istraživanja o traumatiziranosti djece koja
doživljavju nasilje u školi i obitelji, no bez
aktivne suradnje kolega zasigurno ne bi bio
i dovršen. O rezultatima je rano govoriti.
Trebalo bi provoditi programe prevencije
nasilja dulje razdoblje i ponovno ispitati
stopu nasilja. Zahvaljujući projektu danas
nam se obraćaju djeca s problemom nasilja, a još čeće njihovi roditelji, za savjet o
rješenju problema. Drugo što smo doznali
je da su učenici zainteresirani za ovakav
vid edukacije što obećava nastavak suradnje zdravstvene službe i škola i nameće
potrebu zajedničkog ulaganja napora u
rješavanju ovog važnog socijalnog i javnozdravstvenog problema.
Vi ste o toj temi branili i doktorsku disertaciju. Do kakvih ste saznanja došli,
je li je naša svakodnevnica jednostavno
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
nametnula i što kažu statistički pokazatelji?
(prirodne,nasljedne predispozicije,opas.
aut.) ili postaje?
Kroz svoje pacijente, ali i vlastitu djecu
postala sam svjesna nasilja među djecom
i shvatila njegovu ozbiljnost. Počela sam
istraživati problem najprije kroz literaturu, a kasnije i kroz osobna istraživanja na
području Zapadne Hercegovine i Mostara.
Iz dva sustavna istraživanja, koja su uključila
2 000 učenika proizašlo je nekoliko publiciranih radova, a i moj magistarski rad i
doktorska disertacija. Zanimala me prisutnost nasilja, ali i uzrok i same posljedice.
Zabrinjavajuće je saznanje do kojeg sam
došla da djeca u Mostaru u visokom postotku od 27 posto sudjeluju u nasilju u
školi gotovo svakodnevno, te da djeca i
adolescenti koja doživljavaju nasilje , ali i
oni koji su nasilni prema drugima znatno
čeće imaju simptome anksioznosti, depresije i samoubilačka razmišljanja nego ostali učenici. Ovo su zastrašujuće činjenice,
a površno znamo reći kako je djetinjstvo
najbezbrižnije životno razdoblje.
Ima nešto u genetici, primjerice dječaci
su po prirodi agresivniji od djevojčica, no
mnogo više je u odgoju. U mlađoj dobi presudni su roditelji. Dijete koje ima za primjer
agresivnog roditelja i kojeg roditelji nisu
učili socijalno prihvatljivom ponašanju ima
veliku vjerojatnost da će postati nasilnik. U
adolescenciji slabi utjecaj roditelja, djevojke i mladići traže uzor među vršnjacima,
medijskim zvijezdama. I upravo u tom
razdoblju kada mediji preuzimaju ulogu
odgajatelja, primaju nezamislive, neprofiltrirane sadržaje pune agresije. Vrlo je važno
djeci u tom razdoblju pružiti i zaokupiti
korisnim i sadržajnim aktivnostima. Tu je
naglasak na roditeljima i na školskim programima.
Kakvo je stanje u Mostaru, HNŽ-u , BiH
kada se radi o problemu maloljetničke
delikvencije. Je li toj problematici
neophodno pristupati na jedan multidisciplinarni način? Kakva je suradnja s ostalim strukama,predstavnicima
vlasti,školama, prosvjetarima, psiholozima, roditeljima?
Uistinu nemam te podatke. To bi trebalo
pitati predstavnike policije, ali sigurna
sam da nije obećavajuće, jer nema tjedna
da ne čujemo neku šokantnu vijest poput
premlaćivanja mladića u parku, demoliranja dijela škole, silovanja maloljetnika. Djeca
su nasilna, ali i žrtve nasilja.
Problematici se, dakako, mora pristupiti
na multidisciplinaran način jer je iznimno
složena. Složen je njezin uzrok, a i posljedice. Zdravstveni djelatnici obično
nasilje prepoznaju kad je u poodmakloj
fazi i kad je već ostavilo trag na psihičkom
i fizičkom zdravlju djece i mladeži. No
ako rješenju problema aktivno pristupe
roditelji, nastavnici i školski psiholozi problem će se zasigurno rješavati u samom
začetku. Danas postoje iskušani programi
koji uspješno smanjuju stopu nasilja među
djecom poput učeničkih radionica, postavljanja video nadzora u školama i školskim
dvorištima, uvođenja dežurnih roditelja,
ophodnje “školskih” policajaca.
Najvažnije u svemu je biti svjestan da se
problem nasilja među djecom može riješiti.
Svaki pokušaj pomoći treba podržati.
Uvijek će biti dostupni oni koji će pružiti
stručnu, tehničku, financijsku pomoć.
Nasilnik, huligan, agresivac. Rađa
li se on docentice Černi Obrdalj
Lijepo je to čuti. Ali znamo da su roditelji
ili prezaposleni ili frustrirani, nepravdom i nezaposlenoću, a školstvo u stalnom nedostatku materijalnih sredstava?
Slažem se. Ali u uvjetima kakve imamo trebamo se truditi od djece učiniti tolerantne,
suosjećajne i nadasve razumne odrasle
ljude. Veliki je dar biti roditelj, ali i ogromna
odgovornost. Roditeljstvo se uči, razvija,
usavršava. Osim toga odgoj djece je i kolektivna odgovornost i ne smijemo zatvarati
oči pred problemima djece i mladeži samo
zato što nemamo djecu ili se ne radi o našoj
djeci. Sve što može štetiti djetetu treba biti
cenzurirano, zabranjeno, kažnjeno. Postoje
ljudi koji mogu doprinijeti malo, ali i oni
koji svojim položajem i statusom uz pomoć
„malih” mnogo toga mogu promijeniti.
Kada smo postali svjesni da imamo
problem?
Moram priznati da je problematika nasilja
među djecom dobila na važnosti u zadnjih dvije godine, točnije od monstruoznog
ubojstva mladića Denisa Mrnjavca u sarajevskom tramvaju. Kao da su tek tada
bosanskohercegovačka javnost i odgovorne strukture postale svjesne sveprisutnosti nasilja među mladeži i opasnostima koje
ono nosi.
Jesu li u posljednje vrijeme na
ovim
našim
svehercegovačkim
prostorima
organizirani
okrugli
stolovi,predavanja,stručni
simpoziji
o maloljetničkoj delikvenciji,nasilju i
agresiji među mladeži,nultoj toleranciji na nasilje,kampanje i slično. Kolika je
potreba za njima?
Nakon sarajevskog događaja počele su se
organizirati javne tribine, seminari, radionice, ali još uvijek nedostatno. Mostarski
psihijatri održali su brojne tribine u kojima
su govorili o problemima nasilja među
mladeži, Federalno ministarstvo zdravstva je organiziralo tečajeve u Domovima
zdravlja u kojima su zdravstveni djelatnici
educirani o načinima prepoznavanja nasilja i prijavljivanju istog. Sve su to pozitivni
primjeri, no našem je gradu potreban jedan ozbiljan program koji bi obuhvatio
različne strukture. Pri tome mislim na škole,
zdravstvo, policiju, socijalnu službu i dakako roditelje. U protivnom se plašim da
mostarski učenici uskoro ne će moći ni do
škole bez pratnje odraslih.
Što je najpogubnije za djecu i mladež
kad je u pitanju nasilje?
Osim očiglednih fizičkih napada, djeca
doživljavaju puno manje uočljive, naizgled
suptilne oblike nasilja poput emocionalnog. Nerijetko smatramo bezopasnom
dječjom životnom epizodom ako je dijete
ogovarano, omalovažavano, izbjegavano
od strane vršnjaka. Ipak ovakav vid nasilja
ostavlja najveće posljedice na psihički
razvoj djece i mladeži. Razbijeni prozor
i posječenu ruku je lako primijetiti, donekle i zbrinuti.No, ranjenu dušu rijetko
tko vidi i pruži joj pomoć. Upravo tu leži
najveći problem zlostavljanja. Razvijemo
li „sluh” za ljudsku patnju i naučimo djecu
suosjećajnosti i milosrđu bit ćemo na pravom putu do društva bez nasilja.
Na koncu, promatrajući iskustva drugih
može li se problem nasilja među djecom
i mladeži u našem gradu riješiti?
Problem je složen. Da bi se nasilje spriječilo
mora se djelovati na razini škole i obitelji, a
da bi se rješavao uključiti i zdravstvenu, sigurnosnu i socijalnu službu. Mnogo će truda
trebati uložiti da se stanje popravi. Ono što
nas treba motivirati jesu saznanja iz razvijenih zemalja, da uz određene iskušane
programe i dobru suradnju šire zajednice,
problem nasilja uistinu možemo smanjiti.
Što bi bilo vašom porukom svima onima
koji se susreću s problemom nasilja u
obitelji, školi i svakodnevnom životu?
Danas pri Domu zdravlja Mostar imamo
razvijenu mrežu ambulanti obiteljske medicine, Centar mentalnog zdravlja, a za studente ambulantu u sklopu koje radi i psiholog. Na web stranici mostarskoga Doma
zdravlja moguće je potražiti savjet liječnika
i psihologa. www.dzmostar.com
Sva ova mjesta uvijek su otvorena za one
koji doživljavaju nasilje ili ne mogu nadzirati svoje agresivno ponašanje.
Postoj i SOS telefon za žrtve nasilja 1265.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
43
Klinički Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu
Piše: dr. Dragana Karan, specijalizant patološke anatomije
Photo: Andrija Lončar
Patologija, citologija i sudska medicina su oduvijek u ljudima budile
poseban interes i misterij, a ljudi
koji su se time bavili smatrani su
čudacima. Većina nemedicinara, ali
i medicinara još uvijek zaziru od tih
grana medicine. Obično se zavodi za
patologiju, citologiju i sudsku medicinu smještaju u neke rubne, mračne,
podrumske prostorije, pa se tako i
mi nalazimo na -1 etaži nove bolnice
na Bijelom Brijegu, ali nipošto nismo rubni ni u mraku nego jedna od
važnijih dijagnostičkih grana medicine koja novim i sofisticiranim metodama dolazi do rezultata (dijagnoza)
koji kliničarima značajno pomažu u
dijagnosticiranju i liječenju raznih
oboljenja.
Začeci mostarke Patologije
Patologija u Mostaru osnovana
je davne 1973. godine, a bila je
smještena je u tadašnjem Dispanzeru. U ratnim godinama (1992.-1996.)
materijal se nosio u Split na obradu,
a neizostavno je, osim splitskih, spomenuti i sarajevske patologe koji su
nekoliko godina nakon rata radili u
Mostaru. 2002.godine Zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu je izmješten u novu, nedovršenu
bolnicu na Bijelom Brijegu gdje se i
danas nalazi, u ne baš uvjetne prostore .Tek useljenjem i drugih Klinika u
novu bolnicu patologija dobiva svoj
pravi smisao. To se osobito odnosi
na takozvane ex tempore ili intraoperativne biopsije kada mi za vrijeme
operacije iz materijala koji nam kirurg
pošalje, na smrznutom rezu, kod
većine promjena možemo vidjeti je li
neka promjena maligna ili benigna i
ovisno od toga kirurg odluči o daljnjem tijeku operacije, odnosno treba
li operirati dublje i šire ili poštedno.
Ne moram naglašavati koliko je takva
analiza tkiva bitna za pacijenta, a isto
tako i da je za vrijeme kad su operativne Klinike bile izmještene na nekoliko lokaliteta u Mostaru ovo bilo
nemoguće napraviti.
44
Vedra lica uposlenika Zavoda
Kad dođete na naš Zavod nećete
naići na tamne prostorije s hladnjacima , ni labirinte nego na vedra lica
uposlenika koji vrijedno obavljaju
svoj svakodnevni posao. Tako govore i podaci iz prethodnih godina,
pa smo tako primjerice 2009.godine
pripremili i pregledali 25 264 stakalca od oko 6 000 pacijenata od čega
je bilo oko 20 000 patoloških, a oko
5000 citoloških. Slična statistika je i iz
nekoliko prethodnih godina. Kako se
KB razvija i prati najnovije trendove,
gravitira joj sve veći broj pacijenata
iz nekoliko županija, očekujemo da
ćemo ove godine, a i ubuduće, imati
blizu 29 000 odrađenih stakalaca.
Današnji patolozi nisu liječnici koji
samo obduciraju, nego su neizostavni dio multidisciplinarnog tima koji
čine internist, kirurg, onkolog, često
i citolog i svi ravnopravno sudjeluju
u liječenju pacijenta. Tako će primjerice gastroenterolog ukloniti polip iz
debelog crijeva pacijenta, poslati ga
na PHD analizu, i tek kad se patolog
očituje o nalazu, proces ide dalje, ako
je polip maligan, pacijenta operira
kirurg i dalje ide kod onkologa. Zbog
sve boljih dijagnostičkih mogućnosti
radi se sve manje kliničkih obdukcija,
u svijetu i kod nas, dok je za sudsko
medicinske obdukcije zadužena sudska medicina.
Na redu je sudska medicina
Naš Zavod i bolnica je proljetos dobila
prvog specijalistu sudske medicine,
dr. Peru Bubala koji je diplomirao na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Mostaru, a čijim se dolaskom očekuje
da zaživi i jedina grana medicine
koja u SKB Mostar dosad nije postojala, a bitna je, ne samo zbog financijske dobiti, nego i zbog kvalitetnije
edukacije studenata, zapošljavanja
novih ljudi, razvoja u smislu osnutka
toksikološkog laboratorija, ekshu-
macije žrtava rata, te općenito zbog
razvoja sudske medicine na ovim
prostorima. Koliko je široka i opsežna
današnja patologija govori i činjenica
da se isprofilirala sasvim nova grana
medicine - citologija koja se bavi
stanicama (dok se patologija bavi
tkivima!). Citolozi rješavaju papa-nalaze, aspirate, punktate, rade punkcije koštane srži, limfnih čvorova, cisti,
promjena na dojkama i dr.
Za pripremu tkiva, da bi bila prihvatljiva za mikroskopiranje, potrebni
su posebno educirani laboranti (na
našem Zavodu ih radi 6) koji osim
mehaničkih (uklapanje, rezanje, bojenje i dr.) rade i određene specijalne
metode pripreme materijala kao što
su citokemija, histokemija, imunocitokemijska i imunohistokemijska
bojenja koja zahtijevaju posebnu
tehniku rada i supstance kao što su
visokospecifična protutijela. Možemo
se pohvaliti da u tom segmentu pratimo svjetske standarde. U procesu
smo nabavke protočnog citometra
koji će znakovito poboljšati i olakšati
kvalitetu dijagnosticiranja, osobito
hematoloških bolesti i svrstati nas u
vodeće centre u regiji.
Za uspješno obavljanje posla nisu
dostatni samo najnoviji aparati i
metode nego su potrebni i ljudi.
Klinički zavod za patologiju, citologiju i sudsku medicinu ima 19
zaposlenih od kojih su: 4 liječnika
specijalista (patolog, dva citologa i
specijalist sudske medicine), 4 specijalizanta (troje za patologiju, jedna za
citologiju), 6 spomenutih laboranata,
2 administrativna djelatnika, 2 daktilografkinje i spremačica, a vodi nas
dr. Darko Alfirević koji je od siječnja
2010. predstojnik Zavoda. Važno je
napomenuti da djelatnici Zavoda
sudjeluju u izvođenju nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, na Katedri za patologiju i Katedri
za sudsku medicinu.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Djelatnici Zavoda za patologiju, citologiju i sudsku medicinu :
Dr. Darko Alfirević - specijalist patološke anatomije, Predstojnik zavoda
Mr.sc.dr. Violeta Šoljić – specijalist kliničke citologije
Dr. Đani Godler – specijalist kliničke citologije
Dr. Pero Bubalo – specijalist sudske medicine
Dr. Sanja Draganović – specijalizant kliničke citologije
Dr. Joško Petričević – specijalizant patološke anatomije
Dr. Dragana Karan – specijalizant patološke anatomije
Dr. Jelena Todorović – specijalizant patološke anatomije
Ing. Josip Masatović – glavni tehničar Zavoda
Vinka Livančić – laboratorijski tehničar
Adina Feuče – medicinska sestra
Zrinka Miletić – laboratorijski tehničar
Žana Božić – laboratorijski tehničar
Andrija Jakovljević – laboratorijski tehničar
Nada Kreso – administrativni djelatnik
Branka Karačić – administrativni djelatnik
Miroslava Kožul – administrativni djelatnik
Mira Drežnjak – administrativni djelatnik
Monika Čuljak - spremačica
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
45
Predstavljamo Službu za medicinsku opskrbu
Piše: prim. Vesna Fideršek, mr. ph.
Photo: Andrija Lončar
Služba za medicinsku opskrbu,Bolnička
ljekarna,smještena je na Bijelom
Brijegu,na starom lokalitetu,u prostoru
naslovljenom „topla veza“.Tu smo se
uselili 16.ožujka 2009.godine.Prostorno smo obogatili jer je riječ o površini
većoj od 500 metara četvornih. Dobili
smo veliki skladišni prostor,solidan lab
oratorij,ured,oficina,skladište zapaljivih
materijala,mjesto za destiliranje vode
i autoklaviranje,garderobu i slično.
Svakako se nadamo nabavci suvremene
laboratorijske opreme koja će omogućiti
izradu galenskih i magistralnih pripravaka koje zasada još ne izrađujemo(kapi
i masti za oči).
Nova dimenzija posla
U Službi za medicinsku opskrbu uposleno je osam djelatnika: jedan
magistar
farmacije,pet
farmaceutskih
tehničara,jedan
zdravstveni
tehničar,jedan administrativni djelatnik i spremačica. Na novom lokalitetu
došlo je do potpunog uvezivanja svih u
novi informacijski sustav i međusobnu
komunikaciju programom koji se
stalno dorađuje. Sva trebovanja idu
elektronski,iz najmanje organizacijske
jedinice. Naš posao je dobio novu dimenziju. Postao je frekventniji,s velikim
brojem ulaza i još više dnevnih izdavanja.
Primjerice,tijekom proteklih jedanaest
mjeseci,bilo je 2 500 ulaza lijekova i
materijala,te oko 7 500 izlaza. Poseban dio
predstavlja opskrba onkologije,dijalize i
dijela Klinike za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu, Klinike za infektivne
bolesti,lijekovima iz programa koji financira federalni Zavod osiguranja i reosiguranja. To je dio koji zahtijeva dodatni
angažman uposlenih,zbog posebnih lijekova i iznimno visokih cijena terapije.
Bolnička ljekarna je mjesto iz kojeg polaze sva potraživanja za nabavu i gdje
se većina i zaprimi,a onda distribuira po
punktovima. Jedan dio isporuke se obavlja izravno od dobavljača na odjele. Od
16.studenoga 2009.godine postignut
je sporazum sa Zavodom zdravstvenog
osiguranja Hercegovačko-neretvanske
županije,o financiranju terapije predijaliznim pacijentima,lijekom epoetin-beta.
Pojedinačna cijena jedne ampule, je oko
40 KM.Individualno doziranje pacijenta
zahtijeva od tri do dvanaest ampula,a
46
pacijenti su ga i osobno nabavljali.
Manjak magistara farmacije i specijalista
Iznimno smo ponosni na ovaj oblik suradnje s našim županijskim Zavodom
zdravstvenog osiguranja i ona se stalno
proširuje. Bolnička ljekarna je mjesto
gdje se prikupljaju sve informacije o
lijekovima,materijalima i novim zahvatima u ljekarništvu i medicini. U prigodi smo te informacije i dalje pružati.
U jednom razdoblju odvijala se i nastava
za studente Medicinskog fakulteta za
izborni predmet „Liječenje infuzijama i
transfuzijom“.
Kao i većina bolnica ili klinika i
naša ima potrebu za magistrima
farmacije,posebice specijalistima. Specijalisti ljekarničke tehnologije,nadzora
lijekova,ljekarničke informatike,kliničke
farmacije, su usmjerenja koja se očekuju
u kliničkim sveučilišnim centrima. Razvidan je manjak stručnog kadra,magistara
farmacije,specijalista. To je konstantna
pojava na području cijele Bosne i Hercegovine.
Sastanak sekcije bolničkih ljekarnika
BiH u Mostaru
Grad na Neretvi bio je domaćin 29. i 30.listopada 2010.godine sastanka članova
Sekcije bolničkih ljekarnika BiH. Sekcija
je zajednička za oba entiteta i kao takva
je postala članicom Europske asocijacije
bolničkih/kliničkih ljekarnika. Mostarskom zasjedanju nazočili su magistri
iz:Sarajeva,Tuzle,Zenice,Banja Luke. Uz
izradu poslovnika o radu,plana za iduće
jednogodišnje razdoblje detektirani su
i problemi. Jedan od njih je nedostatak
stručnoga kadra,nepostojanje cjenika u
pružanju ljekarničkih usluga,poput izrade magistralnih,galenskih pripravaka
i dr. Poseban izazov predstavlja razvoj
onkološke terapije i procedure pripreme
terapije za onkološke pacijente. U Europi je prihvaćena središnja priprema
onkološke terapije za pacijente. Znači izrada na jednom mjestu za sve pacijente.
Tu terapiju priprema isključivo magistar farmacije. Na takav način se radi u
nekim klinikama u susjednoj Republici
Hrvatskoj,Sloveniji,Srbiji.
Problem kadrovi i opskrba
Za sada kadrovski nismo spremni,ali
iduće razdoblje obilježit će aktivnosti usmjerene na pripremu uvjeta za
uvođenje središnje izrade onkološke
terapije.Na koncu,cijela ova godina
prolazi u znaku iznimno otežane opskrbe naše službe i KB Mostar. Uzroci
su različni,poput djelomice loše opskrbe tenderskih dobavljača i teškog
stanja na tržištu lijekova. Neki od njih
su se prestali distribuirati za područje
BiH,poput:Adrenalin amp.Glukoza 25
posto,37 posto,50 posto amp. Soludex 40 posto, 1 posto metilergometrin
amp. i sl.Čini se da razvoj KB Mostar ide
brže nego što mi možemo pratiti novonastale potrebe. Širi se asortiman
lijekova,materijala koji se potražuje,a i
količine su veće od tenderom planiranih.
Bilo kako bilo,prolazimo kroz kompleksno i izazovno razdoblje,ali očekujemo
razumijevanje svih sudionika u pružanju
zdravstvene skrbi.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Predstavljamo Službu zaštite KB Mostar
Piše: Ana-Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
Tijekom posjeta ili boravka u novoj zgradi bolnice na Bijelom Brijegu ili cijelog
bolničkog kompleksa svoj prvi kontakt
pacijenti,građani i svi korisnici usluga ostvaruju s djelatnicima Unutarnje službe
za zaštitu ljudi i imovine(Zaštitarska
služba) KB Mostar.
Bio je to i povod za predstavljanje ove
službe na čijem je čelu Gordan Soldo
dipl.ing. Služba je osnovana početkom
2010 godine s ciljem preventivnog i interventnog djelovanja u KB Mostar, zbog
velikog broja ljudi u objektima (djelatnici
,pacijenti, posjetitelji),te zbog veličine
objekata(visina i površina) i veličine partera- krug Bijeli Brijeg.
Poslovi Službe
Zaštita ljudi i imovine osnovana
početkom 2010. godine od bivših portira,
radi u četiri turnusa sa osam djelatnika u
turnusu predvođena voditeljem smjene.
Unutarnja služba zaštite (zaštitarska
služba ) štiti tri lokaliteta od 00.00. do
Služba nabave
KB Mostar
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
Služba nabave KB Mostar spada u kategoriju nemedicinskih službi u sustavu
naše zdravstvene ustanove. U današnjem
sastavu i opsegu utemeljena je tijekom
ratnog razdoblja zbog stalne potrebe za
opskrbom tadašnje Ratne bolnice Mostar, koja je radila u sklopu Hrvatskoga
vijeća obrane (HVO).
Opskrba je vršena na način da se odlazilo
24.00 sata na Bijelom Brijegu,u ulici Kralja
Tvrtka gdje je smješteno Ravnateljstvo i
Klinika za kožne i infektivne bolesti KB
Mostar, te Klinika za Psihijatriju koja se
nalazi u ulici Višeslava Humskog.
Zaštita od požara organizirana preventivno preko djelatnika službe Martina Čule
i interventno preko djelatnika zaštitarske
službe i službe održavanja –dežurnih
električara .
Zaštita na radu organizirana preventivno
preko djelatnika službe Branko Kraljević
ing.
Zaštita od ionizirajućeg zračenja i radijacijske sigurnosti organizirana preko
djelatnika Ljiljanke Zadro, ing.med.rad.
Tijekom protekle 2010.godine najveći
izazovi bili su vezani za ustroj i strukturu
kadra u Zaštitarskoj službi s posebnim
naglaskom da se unutar bolničkog kruga
na Bijelom Brijegu osigura nesmetan
protok ljudi i vozila. Uvedeno je i akreditiranje posjetitelja, kako bi se u svakom
trenutku znao broj ljudi na pojedinim
odjelima i u cijelom objektu bolnice.
u Grude u središnji centar za distribuciju hrane,repromaterijala i slično. Hrana je pristizala iz konvoja humanitarne
pomoći ,a skladištena je u prostoru bolnice na Bijelom Brijegu. U najtežim ratnim vremenima ni dana se nije prestalo s
opskrbom bolnice i skrbi za njezine pacijente. S prestankom ratnih djelovanja sazrijevali su uvjeti da se i Služba nabave KB
Mostar organizira sukladno mirnodopskim uvjetima što na svojevrstan način
traje do današnjih dana.
Služba nabave osigurava KB Mostar
pravodobne i sukcesivne isporuke
preko dobavljača koji su odabrani na
natječajima,potom dostavu prehrambenih proizvoda za potrebe kuhinje KB
Mostar,repromaterijala,lož-ulja i kisika
za potrebe Tehničke službe kao i ostale
potrebe odjela (tiskarski i uredski materijal). Agilnost ove službe i njezinih djelatnika omogućava nesmetan i kontinuiran
rad cijelog sustava Kliničke bolnice Mostar.
Prema riječima voditelja Službe Gordana
Solde u idućem razdoblju potrebno je
uložiti dosta truda i sredstava za osiguranje parkinga na lokalitetu Bijelog Brijega, kao i u sustav video nadzora,alarma i
vatrodojave kako bi se stvorili svi potrebni uvjeti za sigurnost ljudi i imovine KB
Mostar.
tih. Na taj način skladište KB Mostar
koje zaprimi robu vrši njezinu distribuciju sukladno nalogu i zahtjevu odjela.
S obzirom na dislociranost pojedinih
odjela KB Mostar kao i na činjenicu da
je na Bijelom Brijegu izgrađena zgrada
nove bolnice uvelike je povećan obujam rada Službe nabave čiji djelatnici
svojim pojačanim angažmanom nastoje
udovoljiti svim potrebama i izazovima.
Podsjetimo,voditelj Službe nabave je Mario Boban,a djelatnici su:Nedjeljko Medić
i Ladislav Jurić. Sjedište službe je u prostorijama Ravnateljstva u Ulici Kralja Tvrtka bb.,a njezini djelatnici za sebe ističu
kako im pravodobno obavljen posao
predstavlja najveće zadovoljstvo.
Svakodnevni rad ove Službe utemeljen
je na izvršenju naloga i potreba brojnih odjela,Klinika,Zavoda i službi KB
Mostar te pravodobnoj realizaciji is-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
47
IV.Kongres pedijatara u Neumu
Piše: dr. sc .Željko Rončević, dr. med.
Photo: Andrija Lončar
U neumskom Hotelu „Sunce“ je od
30. rujna do 2. listopada održan IV.
Kongres pedijatara u Bosni i Hercegovini s međunarodnim sudjelovanjem. Organizirali su ga Udruga
pedijatara u BiH i putnička agencija
„Comoder“ iz Mostara. Kongres je
bio dobro posjećen, a sudjelovalo
je oko 190 pedijatara iz zemlje i
inozemstva. Pozivni predavači iz
inozemstva su bili: Chok wan Chan
iz Hong Konga, predsjednik International Pediatric Association (IPA),
Enver Hasanoglu iz Turske, glavni
tajnik UMEMPS-a (Mediteranske
udruge pedijatara), Peter Belamarich iz New Yorka, Alida Midro iz
Poljske, Laszlo Szabo iz Mađarske,
Andreja Borinc Bedena iz Ljubljane,
Mira Samardžić iz Podgorice, Predrag Minić iz Beograda, Aleksandar
Sajkovski iz Skopja, Vjekoslav Krželj
iz Splita, Vladimir Ahel iz Rijeke,
Danijela Petković - Ramadža iz
48
Zagreba. Kongres je održan pod
visokim pokroviteljstvom Borjane
Krišto, predsjednice Federacije BiH. U
ime Hrvatskog pedijatrijskog društva
sudionike IV. kongresa je pozdravio
Julije Meštrović, ispred Klinike za
dječje bolesti KB Mostar, Milivoj
Boranić, ispred UMEMPSA Enver
Hasanoglu, ispred Mađarske Udruge
pedijatara Lazlo Szabo i ispred Udruge pedijatara u Bosni i Hercegovini
predsjednik Udruge Željko Rončević.
U programu otvaranja sudjelovala je
ženska klapa „Neum“ .
Glavne teme kongresa :
1.Infekcije novorođenčeta i njihovo
liječenje
2.Prekomjerna tjelesna težina u
djece
zdravstvene zaštite djece
4.Palijativno liječenje djece.
Uvodničari za središnje teme su
bili: Senka Dinarević - Mesihović
iz Sarajeva, Fahrija Skokić iz Tuzle i
Željko Rončević iz Mostara. Četvrti
uvodničar Jelica Predojević Samardžić iz Banja Luke zbog opravdanih razloga nije mogla sudjelovati.
Na kongresu je predstavljeno preko
stotinu usmenih priopćenja i postera
pedijatara iz Bosne i Hercegovine,
Makedonije, Srbije, Crne Gore i
Italije. Radovi su objavljeni na CD - u
koji se dobili svi sudionici Kongresa.
Na svečanoj večeri koja je protekla
u opuštenom i veselom ozračju
nazočne je zabavljala vokalno instrumentalna skupina „Sunce“ iz Neuma i
mlada Mostarka Sanda Pandža.
3.Uloga i značaj pedijatra primarne
zdravstvene zaštite u sustavu
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Znanstveno - stručni putopis
Na Europskom oftalmološkom kongresu i liječnici iz
Kliničke bolnice Mostar
Autorica i photo: dr.Irena Sesar, zamjenica predstojnika Klinike za očne bolesti KB Mostar
U Parizu je od 3. do 8. rujna 2010. godine
održan 28. Congres of the ESCRS(Europski
oftalmološki kongres ). Priliku da sudjelujemo na kongresu imalo je petoro kolega s
područja Federacije Bosne i Hercegovine.
Mostar smo predstavljale dr. Željka Tomić i ja.
U Sarajevu smo se sreli sa kolegama iz Tuzle
i Sarajeva, dr.Ibrahimom Pačom, dr. Vahidom
Jusufovićem i dr. Melihom Halilbašić.
Ako je suditi po onoj pučkoj kako se po jutru
dan poznaje, nije nam dobro krenulo. Već iz
Sarajeva je zrakoplov kasnio za Munchen.
Trčanje po zračnoj luci da stignemo zrakoplov
za Paris bilo je bez uspjeha. Strogi nadzor
putnika i prtljage nekako su još više pogoršali
dojmove, ali smo imali sreću da se vrlo brzo
ukrcamo na sljedeći let. Nakon 45 minuta
vožnje taksijem stigli smo do našeg hotela.
Pogled kroz prozor je izbrisao sve negativno
što se događalo taj dan la Tour d’ Eiffel u
punom sjaju.
Iduće jutro smo svi zajedno krenuli laganom
šetnjom prema Kongresnoj palači udaljenoj
oko tri kilometra od našeg hotela jer nismo
željeli propustiti niti jedan trenutak za razgledanje grada. Predavanja su se održavala u
nekoliko kongresnih dvorana, a odlučivala
sam se za ona koja bi nam mogla koristiti
u Mostaru. Svaki dan smo po nekoliko sati
proveli na predavanjima , a potom odlazili u
razgledanje francuske metropole.
U izložbenom prostoru smo razgledali sve
suvremene aparate, a svake godine ih je sve
više na tržištu. I tu se samo razočarate jer
postanete svjesni da nećete imati prigodu
raditi na tim aparatima. Preskupi su, a mi smo
ipak siromašna zemlja u tranziciji. Možda, ako
budemo imali sreće, idućih godina se nabavi i
u našoj bolnici bar neki od tih aparata.
Ipak sam na nekim predavanjima bila zadovoljna jer mi se činilo da smo tu negdje u
korak s ostalima. Ono što je bilo interesantno
za mene osobno bile su refrakcije, operacije
i komplikacije operacija katarakte, operacije
glaukoma i prevencija upale oka nakon
operacije.
Naravno, svaki dan smo koristili i za susrete
i prijateljevanja s kolegama i prijateljima iz
susjedne Hrvatske uz kavu ili ručak nakon
predavanja.
Biti u Parizu, a ne razgledati grad svjetlosti bio
bi totalni promašaj.No, tih pet - šest dana je
ipak bilo malo. Jedan dan smo imali organizirano razgledanje grada sa svojim hrvatskim kolegama, a ostale dane u osobnom
aranžmanu. Popularni toranj smo viđali svaki
dan jer smo bili u hotelu udaljenom stotinjak
metara. Posjetili smo i Katedralu Notre-Dame,
Trijumfalnu kapiju(fr.Arc de Triomphe), Jelisejska polja (fr. La plus belle avenue du monde,
ili, najljepšu aveniju na svijetu,opas.aut.).
Vozili smo se brodom prometnom Seine-om ,
divili se mostovima, svi su različni i predstavljaju prava mala remek - djela. Uspjeli smo
posjetiti i Montmartre, umjetničko središte
slikara boema, šetati njegovim uličicama,
kupiti neki zgodan autohtoni suvenir.
Toliko građevina koje sam morala fotografirati, svaka ima neki povijesni značaj, a mnoštvo
toga se nije stiglo vidjeti pa se nadam da
će biti opet neka prilika jer to je metropola
koja te uvijek iznova zove svojom ljepotom i
sjajem.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
49
Transplatacija
organa
Piše: mr. sc. Slavica Ćorić, dr. med.
Photo: Andrija Lončar
Transplatacija je metoda liječenja u kojoj
se koristi organ kao lijek. To je neophodan i nezaobilazan vid liječenja ireverzibilnog progresivnog oboljenja organa.
Presađivanjem organa i tkiva danas se
diljem svijeta uspješno liječe mnogi teški
bolesnici. Presađivanjem samo od živih
davatelja ne mogu se ni izbliza zadovoljiti potrebe osoba čiji život ovisi o
darivanom bubregu,jetri,plućima,srcu…
Darivanje organa i tkiva u svrhu liječenja
oboljelih u BiH je zakonski regulirano/Zakon o uvjetima za uzimanje i
presađivanje dijelova ljudskog tijela
„Službeni list BiH 2/02 i 13/ 94“; Pravilnik
o uvjetima za rad zdravstvenih organizacija koje obavljaju poslove uzimanja
,presađivanja,obrade,tipizacije i čuvanja
ljudskog tijela „Službeni list BiH 2/ 92 i
13/ 94“/.
Donatorska mreža BiH
Ovo je stoljeće sve uspješnije transplatacije organa,no transplatacijska medicina postaje žrtva vlastitog uspjeha
zbog stalnog nedostatka organa. Podaci
govore da oko 35 posto bolesnika s liste
čekanja u Europi umire čekajući organ,
35 posto ostaje na listi čekanja,a samo
njih 30 posto dobije presadak.
Donatorska mreža BiH je
nevladina,neprofitabilna organizacija
koja se bavi promicanjem postmortalnog darivanja organa radi
presađivanja,edukacijom zdravstvenih
profesionalaca i bolničkog osoblja na
području eksplantacije,poznavanja
dijagnostike moždane smrti,tretmana
donatora organa,edukacijom transplatacijskih koordinatora,organizacijom
prikupljanja organa i promidžbom transplatacijske medicine općenito.
Utemeljena je 2002.godine, a 9. svibnja
2003.godine upisana u Registar Udruge
kod Ministarstva pravde Vijeća ministara
BiH.
Uspješan ustroj polja transplatacije
organa od umrlih osoba upravo je
plod usporednog rada biomedicinskih
znanosti i etike,pa je uspješnost prikupljanja organa od umrlih osoba radi
presađivanja mjerilo civilizacijske razine
50
Dokazano je da obitelj nalazi utjehu kada doniranjem organa
može sačuvati život drugim ljudima.
društva u svakoj zemlji.
Dobivanje organa od umrlih osoba
je područje koje najviše objedinjuje
sve svjetske religije. Upravo otvoreni
doprinos i eksplicitna potpora svjetskih
religija u tom području presudna je i
zahvaljujući tomu danas u svijetu žive
milijuni ljudi koji su ovim medicinskim i
jasnim etičkim i civilizacijskim pomacima sačuvali zdravlje i život.
Opća načela koja definiraju moralni
problem presađivanja organa su obrana
života davatelja i primatelja,zaštita osobnog identiteta i informirani pristanak,no
ograničeni broj organa na raspolaganju
mogao bi smanjiti želju za pravednom
distribucijom.
Potrebno je što je više moguće izbjegavati dobivanje organa od živih
davatelja,jer to najprije dovodi u rizik po
život i zdravlje same davatelje.
Nema transplatacije bez doniranja
organa
Transplatacija je nepojmljiva bez
donacije organa. Unatoč poboljšanju,još
uvijek postoji značajna stopa odbijanja.
Obitelj u pravilu donosi odluku na
temelju stajališta pokojnika za života,kao
i na temelju njihovog uvjerenja da
će doniranje donijeti nešto vrijedno i
plemenito. Razlog odbijanja je uvjerenje
da transplatacija nije uspješna,obitelj
nema povjerenja u zdravstveni sustav
ili postoji sumnja u sustav distribucije organa,kao i zbog nepoznavanja
religijske strane presađivanja. Osim
svega,od obitelji se zahtijeva odluka o
darivanju organa u najtežem trenutku.
Osjećaj nevjerice,bespomoćnosti,tuge i
krivnje otežavaju odluku. Zato je dobro
da se svaka osoba za života obavijesti
o sustavu i cilju doniranja organa i da o
tomu donese odluku u okvirima svoje
okoline,posebice svoje obitelji. Tako će
obitelj u danom trenutku donijeti odluku bez većeg opterećenja. Potpisujući
i noseći donatorsku karticu izražavamo
svoju volju i želju da budemo davalac
organa nakon smrti. Darivajući jedan
ili više organa nakon smrti možemo
spasiti najmanje jedan ljudski život.
Kod presađivanja organa poziv na
altruizam ulazi u oblast solidarnosti
među nepoznatima kao najviši stupanj
ljudske solidarnosti. Čovjekov život, pa i
njegovo zdravlje u službi su drugih ljudi.
Solidarnost,u etičkom smislu postaje
dužnost. Zadaća prikupljanja organa
je obveza čitavog društva,a ne samo
zdravstvene službe.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Mostarsko predavanje prof. dr. sc. Josipa Paladina
Text i photo: Ana - Marija Dedić
Mostar - U velikoj dvorani Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u
petak, 2.srpnja 2010.godine prof. dr. sc.
Josip Paladino,predstojnik Klinike za
neurokirurgiju KBC-a Zagreb, najveće
bolničke ustanove u susjednoj Republici Hrvatskoj i najveće baze kliničke nastave Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu održao je predavanje o
temi Akutni spontani SAH, suvremene
tehnike i mogućnosti liječenja. Jednog
od vodećih hrvatskih neurokirurga i
velikog prijatelja Mostara, Hercegovine i Kliničke bolnice Mostar u ime
domaćina pozdravio je prof. dr. sc.
Branko Bakula,dr.med., predstojnik
Klinike za kirurške bolesti KB Mostar,
a tom prigodom prof. dr. sc. Paladino
je želio ukazati na činjenicu od kakve
je važnosti što je prije recesije Mostar
dobio suvremeno opremljenu zgradu
bolnice zahvaljujući viziji i maru nekolicine ljudi na čelu s prof. dr. sc.Antom
Kvesićem,dr.med., ravnateljem KB Mostar.
Sarajevo - U organizaciji Centra Skenderija od 8. do 10. lipnja 2010. godine u
Sarajevu je održano premijerno izdanje
manifestacije Dani zdravstva Federacije
BiH. Pokrovitelj je bilo Ministarstvo
zdravstva Federacije BiH. U izložbenom
dijelu manifestacije predstavilo se više
od 40 sudionika (zdravstvenih ustanova i institucija), proizvođača medicinske
opreme, farmaceutskih tvrtki i NVO-a. U
sklopu stručnoga dijela upriličeno je 30
promocija, te predavanja okruglih stolova ministara zdravstva i direktora zavoda zdravstvenog osiguranja. Prvi dan
manifestacije bio je posvećen aktualnim
reformskim procesima u zdravstvu, drugi dan se raspravljalo o informatizaciji
zdravstvenog sustava u Federaciji BiH,
dok je treći dan bio posvećen medicinskim temama s posebnim osvrtom
na rani rast i razvoj djeteta. Kliničku
bolnicu Mostar, najveću zdravstvenu
instituciju na području Hercegovine,
dostojno su na sarajevskoj manifestaciji predstavila gospoda: prim. Vesna
Fideršek, mr ph., Ante Bošnjak, dr.med.
Andrija Lončar, dipl.ing, informatičari
Marin Jurica i Marko Jurica i sestra Andrijana Mandarić.
Promocija KB Mostar na Danima
zdravstva u Sarajevu
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrijana Mandarić
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
51
Razvoj Katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
dobivanja specijalizacije u KB Mostar, te
su danas specijalizanti interne medicine
odnosno oftalmologije, a istodobno i
nastavnici na Medicinskom fakultetu.
Osim obrazovanja vlastitih kadrova,
takav model je od iznimne važnosti i za
razvoj translacijske medicine, odnosno
primijenjenih istraživanja. Nažalost,
nakon 2005. godine kada je diplomirao
dr. Ćavar nije više bilo studenata koji
su krenuli istim putem. Za postizanje
potrebnih znanja i vještina za samostalan znanstveni rad potrebno je minimalno tri do četiri godine (koliko traje
i prosječna specijalizacija), pa studenti
uglavnom odlaze u kliničkom smjeru.
Osim toga, s obzirom na lakše i bolje
organizirane uvjete rada u inozemstvu određeni broj mladih nastavnika
i znanstvenika se odlučuje na trajno
napuštanje naših matičnih institucija.
Katedru za fiziologiju Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru od
njezinog osnutka 1997. godine kontinuirano vodi prof. dr. Filip Čulo. Katedru
danas sačinjavaju tri domaća nastavnika: prof. dr. Filip Čulo, doc. dr. Danijel
Pravdić i dr. sc. Ivan Ćavar, te nekoliko
gostujućih predavača. U 2011. godini
katedri će se kao gostujući nastavnik
pridružiti prof. dr. Hubert V. Forster,
predavač i voditelj doktorskog studija
na Department of Physiology Medical College of Wisconsin. S obzirom da
su na Katedri za fiziologiju dva mlada
nastavnika s doktoratima znanosti
iz temeljnih disciplina, što je za sada
jedini primjer na Medicinskom fakultetu, djelatnici Katedre za fiziologiju su
iznimno ponosni zbog tih postignuća.
Rezultat je to predanog dugogodišnjeg
rada i vizije pročelnika katedre prof.
dr. Filipa Čule te razumijevanja uprave
Fakulteta na čelu s prof. dr. Ljerkom
Ostojić i ravnatelja Kliničke bolnice
Mostar, prof. dr. Ante Kvesića.
Najbolji studenti i novaci
Naime, dr. Pravdić i dr. Ćavar su nakon
završenog studija kao najbolji studenti
u svojim generacijama postali novaci
na Katedri za fiziologiju, a po završetku
doktorskih studija dobili su mogućnost
52
Wisconsin - Split - Mostar
Nakon trogodišnjeg znanstvenoistraživačkog usavršavanja na Medical
College of Wisconsin, na Medicinski
fakultet u Mostaru 2009. godine vratio
se dr. Danijel Pravdić. Odmah potom je
doktorirao na Medicinskom fakultetu
u Splitu s temom: Uloga mitohondrija u anesteticima potaknutom pre- i
postkondicioniranju u oksidacijskom
stresu pod mentorstvom prof. dr. Željka
Bošnjaka, jednim od najuspješnijih
hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.
Radi se o studiji o mehanizmima zaštite
srčanog mišića tijekom ishemije i reperfuzije, što se događa npr. u infarktu
miokarda, tako da sama studija ima i
veliku kliničku važnost. Rezultati rada
dr. Pravdića najbolje se vide u desetak objavljenih znanstvenih radova u
prestižnim međunarodnim časopisima
od kojih su tri sastavni dio njegove doktorske disertacije. Osim što sudjeluje u
izvođenju nastave iz fiziologije na Medicinskom fakultetu Mostar, dr. Pravdić
je i znanstveni suradnik na Zavodu
za fiziologiju Medicinskog fakulteta u
Splitu.
Mostar-Zagreb
Medicinskom fakultetu u Zagrebu,
gdje je 1. rujna 2010. godine obranio
doktorsku disertaciju pod nazivom:
Uloga prostanoida u mehanizmima
akutnog toksičnog oštećenja jetre.
Mentor rada bio je prof. dr. Filip Čulo.
Budući da je kronična uporaba ili
predoziranje jednokratnim uzimanjem
paracetamola najčešći uzrok akutnog
zatajenja jetre u zapadnom dijelu
svijeta i da je N-acetilcistein u zadnjih
30 godina još uvijek jedini registrirani
antidot u kliničkoj praksi, istraživanja dr.
Ćavara su pridonijela boljem razumijevanju protektivnog/toksičnog učinka
pojedinih prostanoida (prvenstveno
prostaglandina E2 i tromboksana A2)
u modelu hepatotoksičnosti uzrokovanom paracetamolom. Sve to je rezultiralo s četiri znanstvene publikacije (i još
dvije u fazi prihvaćanja) u renomiranim
znanstvenim časopisima.
Intezivan rad
Danas se na Katedri za fiziologiju
obavlja nastavna djelatnost i intenzivno radi na uspostavi temeljnih
uvjeta za početak znanstvenog rada.
Veliku pomoć u tomu pruža prof. dr.
Filip Čulo te suradnja i razumijevanje
ljudi sa Zavoda za fiziologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu s kojima
je uspostavljena suradnja i gdje se
provode istraživanja srčanog zatajenja. U planu su,kako doznajemo, i
druge aktivnosti vezane za istraživanja
iz stanične fiziologije te aplikaciju
međunarodnih projekata bez kojih se
ne mogu realizirati znanstveni potencijali i postići međunarodni ugled i
prepoznatljivost. Također se u suradnji
s prof. dr. Željkom Bošnjakom s Medical
College of Wisconsin u različnim fazama
izrade nalazi nekoliko znanstvenih
studija iz područja kardiovaskularne
fiziologije i anesteziologije. Djelatnici
Katedre za fiziologiju su uvjereni da će i
nove generacije Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru biti svjesne
važnosti dobre edukacije i unatoč
velikim odricanjima imati motivacije za
znanstveni rad.
Dr. Ivan Ćavar je pohađao doktorski
studij i znanstveno se usavršavao na
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
53
Služba Centralne sterilizacije KB Mostar
Radimo mjesečno 650 sterilizacija što nas je svrstalo uz bok najvećim u BiH i susjednoj Hrvatskoj
Piše: Mile Maslać
Photo: Andrija Lončar
Mostar - Služba Centralne sterilizacije KB
Mostar sa radom je počela je u travnju
2004.godine.Od tog nadnevka do 1.
kolovoza. 2009.godine služba je bila u
sastavu Kirurgije, a onda je zaživjela kao
samostalna služba na čelu s glavnom
sestrom Slavicom Mandić. U počecima
djelovanja na sterilizaciji su radila tri
medicinska djelatnika i još jedna djelatnica. Kako se povećavao obim posla tako je
rastao i broj uposlenih u našoj sterilizaciji, sada u ovoj službi imamo glavnu sestru Slavicu Mandić, dva voditelja smjene
Tatjanu Jonjić i Sandru Bošnjak, šest
medicinskih djelatnika, dva pomoćna
djelatnika i dvije djelatnice. U Centralnoj
sterilizaciji KB Mostar raspolažemo sa 3
autoklava Getinge 3000, koji spadaju u
red najmodernijih autoklava svoje vrste,
te sa 2 plazma sterilizatora Sterrad 100S,
koji su također među najmodernijim što
se tiče sterilizacije plazmom. Važnost
ove službe za svaku bolnicu pa tako i
za našu, nažalost, ne shvaćaju ni mnogi
naše kolege medicinski djelatnici. Da po-
54
jasnimo, sterilizacija surađuje sa otprilike 47
odjela, ambulanti i poliklinika, cijelim operativnim traktom koji obuhvaća 14 operativnih
dvorana. Sam taj podatak sa koliko službi
surađujemo i zaprimamo materijal govori
o obimu našeg posla, a da ne govorimo o
odgovornosti jer u pojedinim trenutcima u
našim prostorijama nalazi se instrumentarij
vrlo velike vrijednosti gdje se samo sa jednim nepromišljenim potezom može uraditi
velika šteta.
Predstavljajući našu Službu u „Glasu zdravlja“
želimo se osvrnuti i na ovaj dio jer nas sve
skupa žaloste komentari pojedinih kolega
da se sterilizacija svodi na “ motanje gaze”.
Nadamo se da će bar dio njih nakon iznesenih saznanja promijeniti svoje mišljenje
i predrasude o ovoj službi. Koliko ona napredovala tijekom proteklih šest godina
zorno govori podatak da je u 2010. godini na
stručno usavršavanje dolazila Suzana Grk iz
Centralne sterilizacije iz Malmo u Švedskoj,
te predstavnici Sterilizacije Opće bolnice
Čakovec u Hrvatskoj. Iz naših kontakata
sa kolegama iz drugih bolničkih centara
dolazimo do zaključka da radimo sa najsuvremenijom opremom što se tiče ove
grane zdravstva. Mnogi od naših gostiju ostali su oduševljeni podatkom da
prosječno radimo oko 650 sterilizacija
mjesečno, čime se svrstavamo uz bok
najvećim sterilizacijama u Hrvatskoj i BiH.
Raduje nas činjenica, da ako se uzme u
obzir vrijeme postojanja službe, polako
ali sigurno postajemo primjer organizacije i učinkovitosti ostalim sterilizacijama
na ovim prostorima.
Iz naših kontakata sa kolegama iz drugih
bolničkih centara dolazimo do zaključka
da radimo sa najsuvremenijom opremom što se tiče ove grane zdravstva. Mnogi od naših gostiju ostali su oduševljeni
podatkom da prosječno radimo oko 650
sterilizacija mjesečno, čime se svrstavamo uz bok najvećim sterilizacijama u BiH
i susjednoj Hrvatskoj.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
55
Predstavljamo Centralni prijam-Recepciju KB Mostar
Piše: Valentina Pindžo,voditeljica Recepcije
Photo: Andrija Lončar
Pri ulasku u glavnu zgradu Kliničke bolnice Mostar na Bijelom Brijegu prvi dojam
pacijenata i posjetitelja stječe se tijekom
susreta i kontakta s osobljem Centralnog
prijama - Recepcije. Jedanaest djelatnika
raspoređenih u tri smjene, uz brojne informacije i tehnički dio posla,koji se mora
žurno završiti,nastoje uvijek pružiti osmijeh i biti što ljubazniji prema građanima
koji su često zbunjeni i u stanju stresa
zbog činjenice da trebaju zdravstvenu
njegu i da im je narušeno zdravlje.
Najvažniji je tim
Valentina Pindžo, Martina Dragoje, Marija
Udovičić, Marijana Škutor , Dinka Džidić,
Jasna Drocić, Ileana Ljoljo, Ivica Knezović,
Dražan Šunjić, Darko Soldo, Marsel Pušić
i Silva Šunjić čine tim djelatnika koji je
u službi građana od 0 do 24.00 sata.
No, kao i u svakom poslu s ljudima naši
djelatnici se nerijetko nađu u neugodnim
situacijama, jer se susretnu s pacijentima
56
koji na specijalistički pregled uz uputnicu
predoče zdravstvenu iskaznicu kojoj je
istekao nadnevak ovjere. Treba naglasiti da je u takvim slučajevima djelatnik
Recepcije obvezan vratiti pacijenta da
ovjeri zdravstvenu iskaznicu,a druga
mogućnost je izdavanje interne uputnice za plaćanje specijalističkog pregleda
u ambulanti. Koliko god je takva situacija osjetljiva jer se radi o ljudskom
zdravlju,uredna ovjera zdravstvene iskaznice jedini je valjan dokaz o postojanju
važećeg zdravstvenog osiguranja našeg
pacijenta. Kontakt - telefon informacija
036/ 336 100 je također dostupan od
0-24 sata, a mogu se dobiti informacije
o dežurnim liječnicima, rasporedu njihovog rada u ambulanti, kontakt-telefoni
ambulanti za predbilježbe pecijalističkih
pregleda,djelatnom vremenu klinika
i odjela i ostale informacije sukladno
Pravilniku o informiranju.
Obveze pacijenata
Također je važno istaknuti kako su pacijenti tijekom preuzimanja otpusnog
pisma s Recepcije obvezni predočiti
uredno ovjerenu zdravstvenu iskaznicu
jer u protivnom naš djelatnik nije obvezan tom istom pacijentu izdati otpusno pismo. Iz oblasti rada Centralnog
prijama - Recepcije još izdvajamo i poslove evidentiranja pošte u urudžbenim
knjigama, upis umrlih u prijavu o smrti
i protokol. Na koncu ove kratke osobne
iskaznice, koristeći se medicinskom terminologijom, za Centralni prijam KB
Mostar možemo slobodno kazati kako
je on krvotok bolnice, koji osigurava
uspješnu komunikaciju i protok internih
i eksternih informacija između dijelova
Kliničke bolnice i izvanjskih institucija, te osoblja bolnice i korisnika naših
usluga. Iskreno se trudimo i nadamo na
obostrano zadovoljstvo.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Jeste li oprali ruke ?
Piše: Marija Veraja Dadić
Photo: Andrija Lončar
1. Prije kontakta sa pacijentom
bakterija na rukama
2.Prije aseptičkih procedura
3.Nakon izlaganja riziku tjelesnim
tekućinama
Kada trebamo primijeniti alkohol:
4.Nakon kontakta sa pacijentom
-poslije izravnog kontakta sa pacijentovom kožom
5.Nakon kontakta sa pacijentovom
okolinom
Većina zdravstvenih djelatnika nije
svjesna da na svojim rukama mogu imati
stotine bakterija radeći jednostavne
zadaće kao što su: podizanje pacijenta u
krevetu, mjerenje krvnog tlaka ili pulsa,
dodir pacijentove ruke, dodirivanje pacijentove posteljine i sl. Pitamo se kako se
to može desiti? Pacijenti sa rezistentnom
bakterijom kao što je methicilin-resistant
S. aureus (MRSA) ili vancomycin-resistant
enterococci (VRE) često nose organizme
na mnogim područjima njihove kože,
čak i kada nemaju ranu.
Pravilna i redovita higijena ruku jednostavan je i jeftin način sprečavanja
širenja mnogih zaraznih bolesti koje se
mogu prenijeti nečistim rukama.
Brojna istraživanja su pokazala da se
bakterije koje uzrokuju bolnički stečene
infekcije najčešće prenose s jednog
bolesnika na drugog preko ruku zdravstvenih djelatnika. Higijena ruku je odgovornost svake individue koja sudjeluje
u procesu zdravstvene njege i standard
kvalitete svake zdravstvene ustanove.
I zdravstveni djelatnici ne peru ruke onoliko koliko bi trebali, a neki od razloga
koje oni navode su: prezaposlenost,
nedostatak umivaonika, iritacija kože,
pranje ruku traje predugo, ruke ne
izgledaju prljavo i sl.
Prema SZO postoje pravila „Mojih
pet trenutaka za higijenu ruku“ koja
su primijenjena u više od 400 bolnica
diljem svijeta u razdoblju od 2006. do
2008. godine.
Sukladno njima „pet trenutaka“ kada
moramo oprati ruke su:
U bolnicama najvažniji rezervoar MRSA
- e su inficirani i kolonizirani pacijenti.
Bolničko osoblje je identificirano kao
link za prijenos između koloniziranih
ili inficiranih pacijenata. Glavni način
prijenosa MRSA-e je putem ruku. Prema
PHLS-u (Public Health Lidership Society)
pranje ruku zdravstvenih djelatnika prije
i poslije procedura bliskog kontakta je
najvažnija mjera za nadzor i prevenciju
širenja hospitalnih infekcija.
Kako možemo prevladati problem?
S obzirom da za većinu zdravstvenih
djelatnika učestalo pranje ruku sapunom i vodom predstavlja problem
zbog već navedenih razloga predloženo
je utrljavanje alkoholom. Mnoga
istraživanja su dokazala da je utrljavanje
alkohola mnogo učinkovitije u smanjenju broja bakterija na rukama nego
pranje ruku sapunom ili antibakterijskim
sapunima.
Prednosti održavanja higijene ruku
utrljavanjem alkohola:
-potrebno je manje vremena
-brže djeluje
-veća dostupnost nego umivaonici
-prije izravnog kontakta sa pacijentom
-nakon kontakta sa tjelesnim
tekućinama, ranama ili ozlijeđenom
kožom
-nakon diranja opreme ili namještaja u
pacijentovoj okolini
-nakon skidanja rukavica
Kada trebamo prati ruke sapunom i
vodom:
-ako su ruke vidljivo zaprljane
-ako su vidljivo kontaminirane krvlju ili
tjelesnim tekućinama
-prije jela
-prije i poslije uporabe toaleta
-nakon skidanja rukavica
-na kraju radne smjene
-nakon diranja kontaminirane opreme
Osim higijene ruku veliku ulogu u
sprječavanju širenja infekcije ima i
uporaba medicinskih rukavica. Važno
je znati da nošenje rukavica ni u kojem
slučaju ne zamjenjuje pranje ruku.
Rukavice su kao zapreka koja štiti ruke
od kontaminacije ili preveniraju prijenos
mikroorganizama koji se već nalaze na
koži. Rukavice se moraju nositi na obje
ruke i u situacijama kada je zdravstveni
djelatnik potencijalno izložen krvi ili
drugim tjelesnim tekućinama .
Važno je zapamtiti…
-rukavice ne smiju biti zamjena za pranje
ruku
-ruke se moraju nakon skidanja rukavica
oprati sapunom i vodom
-rukavice za jednokratnu uporabu nikada se ne smiju ponovno upotrijebiti.
-uzrokuje manje iritacije i suhoće
-mnogo je učinkovitiji u reduciranju
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
57
Sedma Mostarska psihijatrijska subota
Autor: doc. dr. sc. Dragan Babić
Photo: privatni pismohran
Mostarska psihijatrijska subota je
jednodnevni međunarodni simpozij
koji organizira Katedra za psihijatriju
Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Mostaru u suradnji s Klinikom za
psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice
Mostar i Udruge psihijatara u Bosni i
Hercegovini. Održava se svake godine
u šestom mjesecu (u to vrijeme je
nastava iz psihijatrije na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Mostaru). Do
sada su svake godine obrađivane vrlo
aktualne teme (anksiozni i depresivni
poremećaji; agresivnost; metabolički
sindrom; novi trendovi i koncepti
u suvremenoj medicini i psihijatriji;
duhovnost u suvremenoj psihijatriji;
komorbiditeti duševnih i tjelesnih
poremećaja. Ove godine obrađena je
tema: PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI:
Kad duša kroz tijelo govori.
Posljednjih desetljeća svjedoci smo
velikog napretka medicine. Međutim,
nakon „desetljeća mozga“ i sada u
„stoljeću uma“ imamo situaciju da je
suvremena medicina previše fragmentirana i nerijetko nije dostatno
uspješna u liječenju raznih zdravstvenih poteškoća koje se vrlo često
raznoliko isprepliću. Više je nego
razvidna česta povezanost tjelesnih
i duševnih poremećaja kao i veliki
utjecaj psihe na razvoj tjelesnih
poremećaja.
58
Unazad nekoliko desetljeća u svijetu je došlo do intenzivnog razvoja
psihosomatske medicine. Upravo zato
što povezuje dvije velike discipline,
različne specijaliste i terapijske opcije,
psihosomatska je medicina povezana s
brojnim dijagnostičkim izazovima kao
i starim dvojbama o tome jesu li neki
simptomi tjelesni, psihički, zajednički
ili je novi entitet nastao zbog interakcije duše i tijela.
Predavači su ugledni profesori i
stručnjaci iz Bosne i Hercegovine
i susjednih zemalja (ali i iz drugih
zemalja). Uključujući i ovogodišnju
subotu održano je oko 100 različnih
predavanja na temelju kojih su do sada
tiskane tri knjige. U planu je i tiskanje i
drugih knjiga (agresivnost, metabolički
sindrom...).
Slušatelji su psihijatri, psiholozi,
liječnici obiteljske medicine ali i drugi
stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja. Do sada je prosječno bilo između
100 i 150 slušatelja, a ove godine
našem simpoziju je prisustvovalo 25
psihijatara iz Slovenije.
Cilj simpozija je, kroz obradu vrlo
aktualnih psihijatrijskih tema, obnova
suradnje i kreativnosti u razmjeni i
nadopuni znanja okupljanjem istaknutih stručnjaka i znanstvenika iz Bosne i
Hercegovine i susjednih zemalja.
Simpozij se održava uz pomoć i u
suradnji s farmeceutskim kompanijama. Za sudjelovanje na mostarskom
simpoziju se ne plaća kotizacija, svi
sudionici budu počašćeni predavanjima, domjenkom i dobiju Certifikat
o sudjelovanju. Na koncu podsjetimo
iduće, osmo izdanje Mostarske psihijatrijske subote najavljeno je za
25.lipnja 2011.godine,a temom će
biti:Moral i poremećaji moralnosti u
suvremenoj medicini i psihijatriji.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Dr. sc. Ćavaru i njegovom mentoru
prof. dr. sc. Čuli, dodijeljena nagrada na zagrebačkoj Medicini
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Andrija Lončar
U disertaciji dr. Ćavara su istraživani
mehanizmi akutnog oštećenja jetre
uzrokovanog djelovanjem visoke doze
paracetamola u laboratorijskih životinja,
s posebnim naglaskom na ulogu
proupalnih i vazoaktivnih prostanoida
(prostaglandina i tromboksana). Trovanje visokim dozama paracetamola je
najčešći uzrok akutnog zatajenja jetre u
ljudi u zapadnom svijetu, a N-acetilcistein je u zadnjih tridesetak godina još
uvijek jedini antidot u kliničkoj primjeni.
Disertacija predstavlja vrijedan doprinos
napretku znanstvenog područja, jer
prikazuje originalne rezultate kojima je
izravno dokazano da prostaglandin E2
i prostaglandin I2 imaju snažan hepatoprotektivni učinak, dok tromboksan
A2 ima najvjerojatnije patogenetski
učinak. Istraživanja u ovoj disertaciji su
omogućila s jedne strane definiranje
eksperimentalnog modela in vivo, što
omogućuje ispitivanje učinaka brojnih
agonista i antagonista prostanoida,
a s druge strane bolje razumijevanje
patofizioloških procesa koji su odgovorni za teška oštećenja jetre nastala pri
akutnom trovanju paracetamolom.
Opaženi protektivni učinci prostaglandina E2 i I2 sugeriraju mogućnost njihove
primjene u medicinskoj praksi u slučaju
trovanja paracetamolom i drugim
kemijskim toksičnim agensima. Zbog
uspješno obrađene složene tematike i
originalnog doprinosa znanosti, disertacija dr. Ćavara i njegovog mentora, prof.
dr.sc. Filipa Čule, dr.med. je proglašena
najboljom na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu za akademsku
2009./2010. godinu.
Iz životopisa
Ivan Ćavar je rođen 6. travnja 1981.godine. 1999. godine je upisao Medicinski
fakultet Sveučilišta u Mostaru. Tijekom
studija tri puta je nagrađivan rektorovom nagradom za najboljeg studenta.
2005. godine je diplomirao, a godinu
dana kasnije izabran je za znanstvenog
novaka za predmet Fiziologija na istom
fakultetu. 2007. godine upisuje znanst-
veni poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
kojeg je uspješno završio u rujnu 2010.
godine obranom doktorske disertacije
naslovljene „Uloga prostanoida u mehanizmima akutnog toksičnog oštećenja
jetre“, pod mentorskim vodstvom prof.
dr. sc. Filipa Čule,dr.med
Promocija osme generacije studenata MFM-a
Piše: Ante Mandić
Photo: Stojan Lasić
U subotu 13. studenoga 2010.
godine, pred prepunom dvoranom
Hrvatskog doma hercega Stjepana
Kosače, održana je promocija osme
generacije studenata Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Promovirana su 33 mlada liječnika. Na
promociji je nastupio novoosnovani
Zbor liječnika i studenata medicine,
pod vodstvom maestra don Dragana
Filipovića. Najboljim studentom
generacije proglašen je Benjamin
Palić. Ovom prigodom dekanica
Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc.
Ljerka Ostojić, dr. med. dodijelila
je i Dekanovu nagradu najboljim
studentima.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
59
Uspješan nastup Medicinara KB Mostar na igrama u Neumu
Piše : Miljenko Džidić
Photo : Pismohran društva
Neum - Od 26. do 30.svibnja 2010.godine
u Neumu je održano peto državno prvenstvo kliničkih centara i bolnica - medicinara u BiH. Domaćin ove godine bila je Opća
bolnica Brčko-Distrikta.
Natjecalo se 600 sudionika(sportašamedicinara) iz 20 kliničkih centara i bolnica u jedanaest športskih disciplina(muškarci/žene):
malom nogometu, košarci,odbojci,stolnom
tenisu, šahu i streljaštvu. Mostarska ekipa i
ove godine bila je oduševljena dobrom atmosferom na svim borilištima, kvalitetnim i
plodonosnim susretima s kolegama iz cijele
BiH i poslovičnim gostoprimstvom turističkih
djelatnika Neuma. Domaćin slijedeće godine
je Univerzitetski klinički centar Sarajevo, a
igre će se održati u Neumu od 25. do 29. svibnja 2011. godine.
Odlični rezultati i ove godine
1.mjesto/Košarka(žene).
Postignut je veliki športski uspjeh. U
konkurenciji 20 momčadi-pet pobjeda.Za
ekipu Športskog društva Medicinar KB Mostar nastupile su: Andrijana Prskalo(kapetan),
Nina Kačavenda, Badema Kovač, Diana Zelenika i Anita Tomić. U poluzavršnici ekipa KB
Mostar pobijedila je ekipu bolnice Gradiška
s 15:4, a u završnici bili su uvjerljivo bolji
od ekipe UKC Tuzla pobijedivši s 15:2. Za
najuspješniju košarkašicu proglašena je Andrijana Prskalo (KB Mostar), naj - koš Nina
Kačavenda (31 poen), a najbolji pojedinci na
košarkaškom turniru nagrađeni su pokalima,
60
diplomama i odličjima.
2.mjesto/Rukomet(žene).
Ekipa Medicinara nastupila je u sastavu:
Badema
Kovač(kapetan),Vera
Jerković(vratarka),Vera
Marić,Andrijana
Prskalo,Diana
Zelenika,Biljana
Anić,Slavica Mandić,Anita Tomić,Martina
Dragoje,Gabrijela Alerić,Silvija Benedeti,Nina
Kačavenda i Selma Jakupović(vratarka).
Također izniman uspjeh naše ekipe, u
konkurenciji 20 ekipa - srebro.Evo rezultata
: Pobjede u četvrtzavršnici KB Mostar - RMC
Mostar 15:12:Poluzavršnica-KB Mostar-Banja
Luka-10:8 i poraz u završnici-KB Mostar - UKC
Tuzla 9:10.
medicinara iz 20 momčadi. Za KB Mostar su
nastupili:Božidar Cvitanović(kapetan),Antonio
Čule,Igor Križanović i Vedran Zubac.U
pojedinačnoj konkurenciji Božidar Cvitanović s
47 krugova zauzeo je 11.mjesto.
Na športskim igrama u Neumu održano je
zanimljivo natjecanje u izboru Miss i Mistera
igara.U žestokoj konkurenciji 50 športašica
pobijedila je Anita Tomić, članica ekipe
Športskoga društva Medicinar KB Mostar, za
Mistera je izabran, u konkurenciji od 20 nominiranih, Nihad Izmirlić iz UKC Sarajevo. Mostarac Damir Puljić (član Medicinara ) osvojio je
odlično drugo mjesto.
Zahvala na potpori
6.mjesto/momčad-Šah
Medicinari su nastupili u sastavu: Mladen
Džidić(kapetan), Dražen Šunjić,Siniša Tomić,
Kahro Tanović, Mladen Orlović i Vedran Tomić.
Na turniru je sudjelovalo 20 ekipa. Evo i rezultata : KB Mostar-Bolnica Gračanica-4:0KB
Mostar-Bolnica Zenica-4:0,KB Mostar-UKC
Sarajevo-4:0,KB Mostar-RMC Mostar-2:2,KB
Mostar-Banja Luka-1:3,KB Mostar-Bolnica
Brčko-1:3 i KB Mostar-Abdulah Nakaš Sarajevo-1:3. Najuspješniji pojedinac u momčadi
Medicinara bio je: prva ploča-Siniša Tomić
5/2,druga ploča Mladen Džidić 4/2,Kahro
Tanović 4/2.
Iz Športskog društva Medicinar KB Mostar
uputili su zahvalu svima onima koji su im i ove
godine omogućili sudjelovanje na igrama u
Neumu,a posebice: ravnateljstvu KB Mostar na
čelu s ravnateljem prof.dr.sc. Antom Kvesićem,
dr.med., Nezavisnom sindikatu zaposlenika KB
Mostar, Aluminiju d.d. Mostar,Športskom savezu Grada Mostara,Gradskoj mrtvačnici,Foto
Peharu,Video Clubu Oscar,Klubu Koš,PR –uredu KB Mostar,Centru za informatiku KB Mostar,
Tehničkoj službi KB Mostar, HVIDR-i Mostar, te
medijskim pokroviteljima: Radiopostaji Mostar,
Hercegovačkoj televiziji Mostar, Večernjem listu BiH,Dnevnom listu Mostar i svim prijateljima
koji prepoznaju rad i ulogu Športskoga društva
Medicinar KB Mostar.
11.mjesto/Streljaštvo
U natjecanju je sudjelovalo 50 športaša-
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Športski vremeplov
Piše: Miljenko Džidić
Photo: Andrija Lončar
U Vremeplovu Medicinara darivamo
nekoliko redaka laganijeg športskog
štiva kao povijesno podsjećanje kako
je došlo do uspostave i održavanja
modernih Olimpijskih igara. Koncem XIX. stoljeća, točnije 1892.
godine,obilježavanje pete obljetnice
Saveza francuskih športskih društava
za atletiku,podnesen je prijedlog da
se obnove Olimpijske igre,koje su se
održavale u antičkoj Grčkoj u Olimpiji,
svake četiri godine.
Citius, Altius, Fortius
Velike zasluge za obnovu Olimpijskih igara ima francuski pedagog i povjesničar barun Pierre de
Coubertin,autor prijedloga. Znakovita
je 1893.godina,kada je De Coubertin
izradio nacrt mogućnosti uspostave
i održavanja modernih Olimpijskih
igara,koji je na posebno sazvanom
Međunarodnom športskom kongresu,23.lipnja 1894.godine u Parizu
prihvaćen. Kongres je trajao osam
dana,u njegovom radu sudjelovalo je
2 000 osoba,79 izaslanika,49 različnih
nacionalnih športskih saveza iz trinaest
zemalja. Svoje članove predstavnike
i pisma potpore uputila je 21 država.
Zaključak je bio jednoglasan. Igre
je potrebno obnoviti,a prvo izdanje
će se održati 1896.godine u Ateni u
Grčkoj,Domovini antičkih Olimpijskih
igara,a potom svake četiri godine u
nekoj drugoj zemlji. Izabran je i prvi
Međunarodni olimpijski komitet od
15 članova u koji su ušli predstavnici
dvanaest zemalja. Pisani tragovi nalaze
u jednom od prvih športskih magazina
„Gimnastika“(Hrvatska),koji u kolovozu 1896.godine objavljuje vijest o
osnutku Međunarodnog olimpijskog
komiteta.“Gimnastika“ je počela izlaziti u Zagrebu,prije jednog stoljeća.
Olimpijski kongres održan je 1897.
godine u Le Havreu. Druge Olimpijske
igre održane su u francuskoj metropoli
Parizu daleke 1900. Godine,a Saint
Louis bio je domaćin trećih OI,1904.
godine.
Olimpijski komitet BiH
Komitet je utemeljen 4.lipnja
1992.godine, a njegov prvi predsjednik bio je Stjepan Kljujić. Te
ratne 1992.godine na Olimpijskim
igrama u Barceloni, u Španjolskoj
bosanskohercegovački športaši po
prvi puta su nazočili i predstavljali
svoju zemlju na najvećem športskom
natjecanju. Još dva nadnevka su
povijesno znakoviti.24.rujna 1993.
godine kada je u Monacu,na zasjedanju Izvršnog komiteta MOK
- a donesena odluka o službenom
priznanju bosanskohercegovačkih
športaša i pristupu u članstvo Olimpijskog komiteta BiH,te 8.prosinca 2002.
godine kada je službeno krovna institucija športa registrirana u Ministarstvu
pravde BiH-pri Vijeću ministara BiH,u
koju se udružuju nacionalni športski
savezi.
Kako je bilo u susjedstvu?
Nekako istodobno s osnutkom MOKa,23.lipnja 1894.godine u susjednoj
Hrvatskoj bilježimo začetke olimpijskog pokreta. Dr.Franjo Bučar(18861946),idejni tvorac hrvatskoga
športa u svojoj 28 godini života
inicirao je nastup Hrvatske na Prvim
Olimpijskih igrama,1896.godine u
Ateni,no,nažalost, nije uspio u tom
naumu,pa je u ožujku iste godine u
hrvatskoj metropoli Zagrebu organizirao Športske igre,sukladno programu Olimpijskih igara. Naglasak
je dakako na nadnevku i jubilarnoj
godini 1906-toj i obilježavanju desete obljetnice prvih igara,održanim
u Ateni. Predstavnici športaša
Hrvatske(dr.Franjo Bučar,Josip Prikril
i Ivan Trstenjak,nastavnici tjelesnog
odgoja) u organizaciji Zemaljske
vlade Hrvatske i Slavonije odlaze u
Atenu,gdje su ih organizatori prihvatili
kao službeno izaslanstvo,a po prvi puta
na jednom tako velikom natjecanju
zavijorio se hrvatski stijeg. Početkom
prvoga svjetskog rata,1914.godine
zabranjen je rad svim udrugama
građana uključujući i Hrvatski športski
savez. Prošlo je skoro osam desetljeća
do ponovnog osnutka Hrvatskoga
olimpijskog odbora,10.rujna 1992.godine u Zagrebu,a za prvog predsjednika bio je izabran Antun Vrdoljak,koji je
tu dužnost obnašao od 1991. do 2 000
godine,a HOO članom Međunarodnog
olimpijskog odbora podsjetimo postao
je 1995.godine.Prestižno priznanje
Hrvatskom olimpijskom odboru stiglo
je od strane Izvršnog odbora MOO-a
i pokojnog predsjednika gospodina
Juana Antonia Samarana. Hrvatski
športaši po prvi puta na Olimpijskim
igrama nastupili su u Barceloni,1992.
godine,a Hrvatski olimpijski odbor je
krovna institucija športa u susjednoj
Hrvatskoj
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
61
Juraj Knezović pobjednik 4.Doc’s Opena
Text i photo: Ana - Marija Dedić
Mostar - Juraj Knezović pobjednik je četvrtog
izdanja tradicionalnog teniskog turnira Doc’s
Open 2010., koji je 3. i 4. srpnja 2010. godine
održan na terenima Teniskog centra Mostar
pod geslom-Tenisom do zdravlja.
On je u dvoboju završnice uvjerljivo svladao
prošlogodišnjeg pobjednika Božu Šuška 2:0 u
setovima(6:1,6:4), nakon sata i petnaest minuta igre. Njima su u ime Organizacijskoga odbora turnira Josip Lesko, Renato Pejić i Vedran
Markotić uručili prigodne nagrade, a pored
16 sudionika-liječnika Doma zdravlja Mostar
i Kliničke bolnice Mostar i studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bio je
i 23-godišnji liječnik iz Hong Konga Francis
Chan.
Športske ozlijede
Piše: Miljenko Džidić
Športska ozljeda je ozljeda nastala tijekom športske aktivnosti. Razlikujemo:
ozljedu i oštećenje. Anamnestički promatrano oštećenje je dosta upitno. Pacijent
je nesiguran u samom nastanku,ne sjeća
se ni načina ni vremena. Forma ozlijede
je akutnog karaktera,dok je oštećenje
kronično. Čovječanstvo s pravom očekuje
veće pomake u napretku življenja s više
osjećaja sreće i ugode u svakodnevnici.
Uloga športa u navedenom je velika
i nezaobilazna,ali treba uzeti u obzir i
činjenicu kako je šport često na granicama rizika i narušavanja ljudskoga zdravlja. Baviti se športom ne znači samo zdrav
život i športski laifestyle. On ima i svoju
drugu stranu. Neželjene športske ozlijede koje športaša udaljavaju ,povremeno ili trajno od natjecanja. Uzevši u obzir
izazov pristupa dugoročnih športskih
projekata od iznimne je važnosti educiranje športaša kako da izbjegnu ozlijede
62
i kad se one dogode kako ih pravilno
liječiti. Najveći broj športskih ozljeda
nastaje kod prekomjernih naprezanja(30
do 50 posto).Za žrtvu prevencije ozljeda
primjenjuju se sve širi spektar športskih
aktivnosti usmjeren na razvoj jakosti
ravnoteže,agilnosti i poželjnoj tehnici
izvođenja vježbi. Ozlijede u športu posljedica su nesrazmjera između individualno mogućeg opterećenja vezivnopotpornog tkiva,te opterećenja tijekom
treninga i natjecanja. Poveznica su i
neodgovarajuća
oprema,nepažnja,te
nepovoljne klimatske promjene. U
novije vrijeme tretman športskih ozljeda evoluirao je u sofisticiranu znanost.
Ozlijede od ranije,s posljedicom trajne
onesposobljenosti,sada se uspješno
rehabilitiraju,omogućujući športašima
žurni povratak intezivnim športskim aktivnostima. Športske ozlijede pogađaju
meka i potporna tkiva,rjeđe kosti. Odgovor tkiva na ozljedu je upalna reakcija,a u
kretnji raspadnih produkata ozlijeđenog
tkiva. Ne smije se dopustiti da proces od
akutnog prijeđe u kronični. Ozljedu treba
liječiti terapijski,dok je akutna. Šport i
rekreacija fenomeni su današnjeg visoko civiliziranog društva,a njihov razvoj
prati športska medicina i u sklopu toga
posebno područje patologije športa.
U sklopu patologije športa važno je
djelovanje mehaničke traume,koja dovodi do ozljeda. Športska ozljeda u širem
smislu je svaka ozljeda nastala tijekom
športskih aktivnosti. U užem smislu to je
ozljeda tipična po nastanku u određenoj
športskoj disciplini(primjerice teniski lakat,rvačko uho,skijaški prijelom).
Posebice je važno razlikovati športsku
ozljedu i športsko oštećenje,koje nastaje djelovanjem
mikrotrauma tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U
parametru i športske ozlijede(oštećenja)
obvezno je zahvaćen lokomotorni sustav športaša. Nakon liječenja uspješan
povratak športu je moguć,kad više ne
postoji bolest i postoji psihofizička sposobnost športaša.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
Odigrana prijateljska malonogometna utakmica
ekipa Nove Bile i Mostara
Piše: Miljenko Džidić
Photo: Srećko Stipović
Od 26. do 28.studenoga 2010.godine
malonogometna ekipa Kliničke bolnice
Mostar boravila je u posjetu Središnjoj
Bosni gdje je s kolegama iz Hrvatske
bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u
tamošnjem športskom centru odigrala
dvije prijateljske nogometne utakmice.
Poziv je stigao od dr. Velimira Valjana,
ravnatelja novobiljanske bolnice
koja obilježava jedanaestu obljetnicu
osnutka, a s radošću mu se odazvalo
izaslanstvo mostarske bolnice
predvođeno v. d. ravnateljem prof.dr.sc.
Antom
Kvesićem, dr.med. U izaslanstvu su bili i
: prim. Zdravko Pandža, mr. sc. Vjekoslav
Mandić,dr.med.,prim.Zdrinko
Brekalo,dr.med.,prim.Zoran Karlović,dr.
med.,te predsjednik Športskoga
društva Medicinar KB Mostar Miljenko
Džidić. Pred oko 200 gledatelja u susretima koji su sudili Šafradin iz Nove
Bile i Džidić iz Mostara postignuti su
slijedeći rezultati:
Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar
7:5 (2:2) i
Liječnici Nova Bila-Liječnici KB Mostar
4:4 (1:2).
su:Kvesić(kapetan)-2
gola,Biokšić(vratar),Mišković-2
gola,Ivanković-jedan
pogodak,Vukoja-jedan,Zubacjedan,Galić,Šarić-jedan i Rafaeli-jedan.
Voditelj
ekipe bio je Zdrinko Brekalo,a trener
Miljenko Džidić.
Za novobiljansku ekipu nastupili
su:Voditelj/E.Vuković,Izbornik/Velimir
Valjan,Trener/Draško Šafradin(kapetan),
Valjan,(Vratar)
Grebenar, Šafradin, Vuković,
Džambas,Kolenda,Pušić, Gogić, Figurek,
Androšević.
Kako doznajemo i pored učinkovito
dobre igre Kvesića(dva gola) i
Treće poluvrijeme
Tijekom večeri ili “trećeg poluvremena”
nastavljeno je ugodno
prijateljevanje gdje je istaknuta velika
potpora i uloga uprave i djelatnika
KB Mostar u radu i opstojnosti Hrvatske
bolnice “Dr.fra Mato Nikolić” u
Novoj Biloj. Dogovorena je buduća suradnja športskih ekipa dvaju bolnica i
njihovih voditelja gospode Draške
Šafradina i Miljenka Džidića,a upućena je
i zahvala gospodinu Željku Gilji na ugodnoj vožnji i prim.Zdrinku
Brekalu, dr. med., koji je tijekom boravka
naših medicinara u Središnjoj Bosni
svojim fotoaparatom ovjekovječio trenutke susreta i prijateljavanja.
Miškovića(dva gola),te dobrih obrana
Bedija,borbenog Ivankovića Mostarci
nisu mogli izbjeći poraz jer je momčad
Liječnika iz Nove Bile bila i
tjelesno jača i pokazala izraženu
učinkovitost postigavši u dvije utakmice
jedanaest golova.
Za mostarsku ekipu nastupili
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
63
U galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena
Izložba fotografija Zdrinka Brekala
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Zdrinko Brekalo
Mostar - U četvrtak, 21. listopada
2010. godine u galeriji kraljice
Katarina Kosača otvorena je Izložba
umjetničkih fotografija zamjenika
predstojnika Klinike za kirurgiju KB
Mostar i jednoga od najpoznatijih kirurga na području BiH prim.
Zdrinka Brekala, dr.med. Nije rijetkost da ljudi koji rade u stresnim
zanimanjima poput liječničkog, a
posebice kirurškog pronalaze ispušni
ventil u nekom hobiju i umjetnosti,
no za ovaj prim. Brekala samo rijetki
su znali. Izložba je bila uistinu veliko
i ugodno iznenađenje na radost,uz
ostalo, i njegovih kolega s Klinike
za kirurgiju i cijele Kliničke bolnice
Mostar. Ljubav prema umjetničkoj
fotografiji prim. Brekalo gaji još od
gimnazijskih dana, a njegovi radovi
64
naišli su i na odlične ocjene ovdašnje
kritike. Otvorenju izložbenog postava nazočilo je mnoštvo kolega,
uglednika i građana Mostara i
Hercegovine.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
65
In the Croatian South (Utorak) , dr. Darke Alfirevića
Piše: Ana - Marija Dedić
Photo: Darko Alfirević
photo by Jelena Popić
Split - U galeriji fotografije Fotokluba
Split u Marmontovoj u petak,19.
studenoga 2010.godine otvorena je
Izložba fotografija In the Croatian South
(Utorak)poznatog i priznatog hrvatskoga
i splitskog fotografa dr.Darke Alfirevića.
Predstavlja nam iznimnu čast i zadovoljstvo istaknuti i ukazati na činjenicu
kako jedna osebujna i svestrana osobnost poput dr. Darke Alfirevića od
siječnja 2010. godine obnaša dužnost
predstojnika Kliničkog Zavoda za
patologiju,citologiju i sudsku medicinu
Kliničke bolnice Mostar.
Dr. Alfirević svojim portretima
splitskih utorkaša: Renata Baretića,
Milorada Bibića-Mosora,Zlatka Galla,
Lepe Smoje,Ivice Ivaniševića,Živka
Skračića,Jurice Pavičića,Gorana
Zloića,Ante Tomića i ostalih parafrazira
portretni projekt Richarda Avedona „In
the American West“ kako u fotografskom koncepcijskom pristupu,tako i u
nazivu izložbe. Crno - bijele fotografije
velikog formata (preko metra) izrađene
su u atelieru Peristil Perajica pod nadzorom dr.sc. Ane Perajice,koja je prva
u susjednoj Hrvatskoj doktorirala iz
područja fotografije. U katalogu izložbe
pisac,novinar i kolumnist Ante Tomić
ističe kako bez studijskih trikova,bez
kompjuterskih cifranja,slike Darke
Alfirevića zrače jednostavnom čvrstom
snagom ljudskosti.
photo by Leo Nikolic
66
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
glas zdravlja - informativno - stručni časopis kliničke bolnice mostar | godina V. broj 6. prosinac 2010.
67
,
Radostan Bozic
i
sretna Nova 2011.

PRIMAVERA NA SICILIJI

Peti dani BHAAAS, sestrinski simpozij iz zdravstvene njege, Mostar

“Mostar je podijeljen grad, ali takvih podjela ima u - Media

HP Glasnik - Hrvatska pošta Mostar

Nove mogućnosti u liječenju traume zdrave i biološki oslabljene

Glas zdravlja broj 8 - Sveučilišna klinička bolnica Mostar

2014-01 Newsletter AHK Bosnien und Herzegowina

xii psihijatrijski dani bosne i hercegovine

publikacija - Elektroprivreda HZHB Mostar