Svi se slažu da je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenče. Iako većina majki želi
dojiti svoje dijete, želja s jedne strane i ustrajnost majki u odluci za dojenje s druge
strane ne idu uvijek ruku pod ruku. Majke često nailaze na teškoće pri dojenju, a tada
im je potreban praktičan savjet, informacija, emocionalna potpora. Upravo to smisao je
osnivanja grupa za potporu dojenju (u daljnjem tekstu: GPD). Proizašle iz tradicionalnih
oblika ponašanja i vjekovne spremnosti žena da u teškim ili manje teškim životnim (ne)
prilikama pomažu jedna drugoj, grupe za potporu dojenju način su samoorganizirane
pomoći žena u kojima majke s iskustvom u dojenju pomažu drugim majkama koje doje.
1. saznati najnovije relevantne informacije o prehrani
majčinim mlijekom;
Uključivanjem
u rad grupe
majka će:
2. dobiti praktične savjete o pravilnom položaju djeteta
na prsima, tehnici izdajanja, pohranjivanju mlijeka
itd.;
3. u komunikaciji s drugim članovima grupe
razmjenjivat će iskustva, zajednički rješavati
pojedine teškoće pri dojenju;
4. imati emocionalnu potporu za dojenje i razvijati
povjerenje u vlastitu sposobnost dojenja
(samoefikasnost dojenja).
Navedene će aktivnosti zasigurno pomoći majci da bude uspješna u dojenju.
To je ujedno prilika za druženje, a ono je u današnjem svijetu sve veće društvene
izoliranosti itekako potrebno. Filozofija grupa temelji se na činjenici da je dojenje
prirodan proces i da većina teškoća pri dojenju ne zahtijeva medicinske postupke.
Zdravstveni sustav orijentiran je na bolest i liječenje, a manje na podupiranje
pozitivnoga zdravstvenog ponašanja, stoga je osnivanje grupa za potporu dojenju
nastojanje da se premosti jaz između potreba majki i nedovoljne potpore za dojenje
koju nudi zdravstveni sustav.
Sama ideja o osnivanju GPD-ova datira iz 1956. kada je u jednom američkom gradu
osnovana prva grupa pod nazivom La Leche League (LLL). Do danas ona je izrasla
u jedinu međunarodnu grupu za potporu dojenju (LLLInternational). LLL i njima
slične grupe (Nursing Mothers Association of Australia u Australiji, Ammehjelpen u
Norveškoj, Ammingshjalpen u Švedskoj i dr.) djeluju unatrag nekoliko desetljeća u
osamdesetak zemalja svijeta. Takve grupe vodi majka s iskustvom u dojenju, koja je
laik i koja je dodatno educirana iz područja dojenja (tzv. grupe majka majci).
Postoje i drugi organizacijski modeli rada grupa u kojima je voditeljica zdravstveni
djelatnik ili posebno educirana savjetnica za dojenje s ili bez IBCLC (International
Board Certified Lactation Consultant) certifikata. Međunarodno certificirana savjetnica
za dojenje ili IBCLC savjetnica za dojenje stječe taj status nakon polaganja ispita koji
organizira Međunarodna ispitna komisija za savjetnice za dojenje (IBLCE, International
7
Board Lactation Consultant Examiners). Svaki je organizacijski model podjednako dobar
ako je prilagođen zemlji u kojoj se grupe osnivaju.
U Hrvatskoj GPD-ovi predstavljaju specifičan oblik potpore dojenju u lokalnoj zajednici
u kojem se ostvaruje partnerstvo majki i zdravstvenih djelatnika. Ideja o osnivanju
GPD-ova u Hrvatskoj javila se 1993., paralelno s uvođenjem inicijative Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a „Rodilište – prijatelj djece“. Međutim,
put od ideje do realizacije nije uvijek lagan. Prve dvije pilotske grupe, koje su vodile
patronažne sestre, bile su osnovane 1995. u Čakovcu i Zagrebu u cilju da majke članice
grupa preuzmu ulogu voditeljica budućih GPD-ova. Međutim, majke se nisu osjećale
dovoljno kompetentnima i spremnima za ulogu voditeljica GPD-ova te se rad grupa
ubrzo ugasio. Grupe se prema novom organizacijskom modelu u većem broju osnivaju
od 1998. Tada je u Međimurju osnovano 16 GPD-ova prema modelu u kojem jednako
važnu ulogu imaju i patronažna sestra i majka voditeljica grupe.
Patronažna sestra inicijator je osnivanja grupe i njezin stručni voditelj. Majka voditeljica
grupe osoba je koja iskazanom brigom za majku i dijete, spremnošću za pomoć, toplim
riječima potpore i savjetima temeljenima na vlastitom iskustvu u dojenju pomaže
drugim majkama. Pokazalo se da je u našim uvjetima ovakav model rada grupa
najuspješniji, što potvrđuju i radovi domaćih autora. Nove su grupe ubrzo osnovane i u
drugim krajevima Hrvatske, kontinuirano djeluju čitavo vrijeme, a danas ih ima više od
150 u svim hrvatskim županijama.
Ovaj priručnik objedinjava iskustva svih dosadašnjih grupa. Prvi
dio sadržava prijedloge i upute o tome kako organizirati i voditi grupu
za potporu dojenju. Drugi dio sadržava informacije o prehrani majčinim
mlijekom, praktične savjete o tome kako riješiti pojedine teškoće pri dojenju
te odgovore na brojna pitanja koja su se u dosadašnjem radu s majkama
najčešće javljala. Taj dio priručnika pomoći će majkama voditeljicama grupa
da vlastito iskustvo nadopune znanjem i pridonijet će njihovu osjećaju
sigurnosti za savjetovanje majki. Patronažnim sestrama priručnik će
pomoći da sistematiziraju i upotpune svoja znanja o dojenju te u
širenju dobre prakse utemeljene na dokazima.
8
Grupe za potporu dojenju jesu grupe samopomoći u kojima majke s iskustvom u dojenju pomažu majkama bez takvog iskustva i svim drugim majkama koje doje, a trebaju
pomoć, informacije, savjete, ohrabrenje i potporu kako bi u dojenju ustrajale. U našem
okruženju grupe su organizirani oblik pomoći majkama koji se ostvaruje kroz partnerstvo patronažnih sestara i majki.
■■ pružiti emocionalnu potporu majkama koje doje
■■ informirati majke o povoljnim učincima dojenja na zdravlje djeteta i majke
■■ dati praktične savjete o dojenju
■■ omogućiti izmjenu iskustava
■■ uzajamno si pomagati i zajednički rješavati teškoće pri dojenju
■■ pomoći majci da stekne povjerenje u vlastite sposobnosti
■■ to je prilika za druženje i zajedničke akcije.
Grupu čini najčešće od pet do deset majki s djecom i voditeljice grupe (majka
voditeljica grupe i patronažna sestra).
Članice GPD-a najčešće su majke bez prethodnog iskustva u dojenju. U grupe se
uključuju i majke višerotkinje kojima je potrebna pomoć i potpora pri dojenju, neovisno
o tome jesu li već prethodno dojile, a posebice ako su ranije imale teškoće pri dojenju.
U grupe se mogu uključiti i trudnice.
Voditeljica grupe jest majka s iskustvom u dojenju koja aktivno doji ili je nedavno dojila,
koja ima pozitivan stav prema dojenju, koja je otvorena i komunikativna osoba te koja
želi svoje iskustvo prenijeti drugim majkama. Patronažna sestra stručna je voditeljica i
supervizor rada grupe.
9
Rad u GPD-u temelji se na principima partnerstva majki i voditeljica grupe te
osnaživanja majki za dojenje. Majke članice grupe dijele slična iskustva i susreću se
sa sličnim teškoćama pri dojenju. Učeći iz iskustva drugih majki, uz stručnu pomoć i
potporu, majke stječu vještinu dojenja i uspješnog nošenja s teškoćama osnažujući u
tom procesu sebe i druge majke.
Članice grupe sastaju se redovito svaka dva do četiri tjedna. Mjesto sastanka može
biti:
■■ u kući voditeljice ili u kući članice
■■ u društvenoj prostoriji (npr. u vrtiću, školi, prostoriji Društva „Naša djeca“, klubu
žena, prostoriji mjesne zajednice i sl.)
■■ u prostoru Doma zdravlja ili liječničke ordinacije.
Sastanke treba održavati u unaprijed dogovorenom terminu. Većina grupa sastaje se
u prijepodnevnim satima, ali se mogu sastajati i u poslijepodnevnim satima ako to majkama odgovara. Sastanak traje od sat do sat i pol.
Početak rada grupe nije uvijek jednostavan – treba dati vremena i majkama i voditeljici
grupe da se upoznaju i opuste u svojim „ulogama“. Stoga je najbolje na početku
osnovati manju grupu s četiri – pet majki. Kad se rad grupe uhoda, može se povećati
broj članica.
Majka
voditeljica
grupe
osoba je:
■■ s vlastitim iskustvom u dojenju
■■ koja je voljna slušati i pomagati ženama s teškoćama pri
dojenju
■■ koja je otvorena i komunikativna
■■ koja je sposobna prihvatiti drugo mišljenje
■■ koja zna motivirati grupu
■■ koja može postići da se majke u grupi osjećaju ugodno i
opušteno
■■ koja zna pružiti potporu.
10
U zemljama u kojima djeluju „grupe majka majci“ od majke voditeljice očekuje se da:
■■ ima određena znanja iz područja prehrane majčinim mlijekom;
■■ posjeduje određene vještine koje će prenijeti majkama, npr. kako pravilno postaviti
dijete na prsa, kako ručno izdajati mlijeko, kako potaknuti refleks otpuštanja mlijeka
i drugo;
■■ je usvojila vještine savjetovanja i pružanja potpore majkama.
Potrebna znanja i vještine buduće voditeljice grupa majka majci usvajaju prema programima i tečajevima različitog trajanja (od nekoliko dana do šest ili 18 i više mjeseci).
U nas nema takvih tečajeva, ali majci voditeljici grupe u stručnim pitanjima uvijek može
pomoći patronažna sestra. Za uspješno vođenje grupa najvažnija je dobra volja, spremnost za pomoć i topla riječ podrške upućena svakoj majci.
Patronažna sestra posjeduje stručno znanje, praktično iskustvo i vještine u području
dojenja. Svoje znanje iz područja laktacije i dojenja nadopunjuje i kontinuirano se
obrazuje kroz različite vidove edukacije o dojenju. Patronažna sestra obučena je za rad
u malim grupama, posjeduje komunikacijske vještine neophodne za uspješno vođenje
grupe, kao i znanja o dinamici grupe te ulozi i razumijevanju pojedinca kroz grupu.
Uloga supervizije stručne voditeljice odnosi se na pomoć i stručni doprinos patronažne
sestre radu grupe, posebice u primjeni prakse utemeljene na dokazima i opažanju
situacija ili teškoća kada je majci i djetetu potrebna specijalizirana medicinska pomoć.
Patronažna sestra pomaže majci voditeljici grupe vezano uz stručna pitanja uvijek
kada je to potrebno. Patronažna sestra dijeli svoja zapažanja i dojmove o radu GPD-a s
majkom voditeljicom i pomaže joj u vještinama komunikacije kako bi rad u grupi bio što
kvalitetniji i uspješniji.
Slika 1.
Patronažna sestra u radu
11
Tijekom rada GPD-a majka voditeljica grupe provodi niz aktivnosti u suradnji s patronažnom sestrom stručnom voditeljicom grupe. Ako određena grupa još nema majku
voditeljicu, tada će niže navedene aktivnosti biti u nadležnosti patronažne sestre:
1. Organizacija rada lokalnoga GPD-a u suradnji s patronažnom sestrom
2. Tijekom sastanka grupe:
■■ otvaranje sastanka i pozdravljanje novih članica. Najbolje je da se svaka majka sama
predstavi;
■■ poticanje razgovora među majkama, primjerice postavljanjem pitanja o teškoćama
pri dojenju koje su imale majke tijekom proteklog mjeseca. Pitanja neka
budu otvorenog tipa (počinju riječima Kada? Kako? Što? Gdje? Zašto?). Manje
komunikativne majke treba potaknuti na uključivanje u razgovor primjerice pitanjem:
Želi li još netko iznijeti svoja iskustva o dojenju? i sl.;
■■ slušanje iznošenja problema i iskustava članica. Voditeljica treba pokazati zanimanje
za ono što majka govori, pokazati joj da je pozorno sluša (npr. kimanjem glave,
smješkanjem) i da je razumije;
■■ razgovarati o tome kako riješiti neku teškoću pri dojenju. Saslušajte majke, dajte
svoj prijedlog rješenja, ali nemojte naređivati;
■■ pružanje emocionalne potpore članicama. Pohvalite ono što majka i dijete postižu,
potvrdite majci kad je npr. pravilno postavila dijete na prsa, usvojila novi položaj za
dojenje i sl.;
■■ na kraju sastanka kratki zaključci, zatvaranje sastanka.
Ako majka voditeljica grupe nema dostatnog znanja i iskustva za odgovarajuće savjetovanje majki u vezi s određenom teškoćom pri dojenju, to će učiniti patronažna sestra.
3. Po potrebi individualno savjetovanje u vezi s teškoćama pri dojenju putem telefona ili tijekom kućnog posjeta.
4. Evidencija rada grupe. Godišnje izvješće o radu GPD-a prema priloženom
obrascu podnosi patronažna sestra stručna voditeljica grupe.
■■ nametati vlastiti stav pri rješavanju teškoća u vezi s dojenjem. Majci treba pružiti
izbor i pustiti je da sama odluči što je najbolje za nju;
■■ negativno se odnositi prema majci koja želi odustati od dojenja, primjerice kritizirati
12
je, zanemarivati tijekom rada u grupi i sl.;
■■ GPD-ovi su otvorenog karaktera, majka može ući i izaći iz grupe kada poželi, ne
smije se prisiljavati da ostane u grupi ako to ona ne želi;
■■ rješavati medicinske probleme u vezi s dojenjem koji su u ovlasti liječnika npr.
uporaba lijekova, bolest majke ili djeteta.
■■ za osnivanje grupe i uključivanje novih članica u rad GPD-a neophodna je suradnja
patronažne sestre i majke voditeljice grupe. Patronažna će sestra u lokalnoj
zajednici obavijestiti sve trudnice i majke o osnivanju grupe i potaknuti ih da se u
nju uključe. Majka voditeljica poziva u rad grupe svoje znanice, a s patronažnom
sestrom i sve ostale majke iz lokalnog okruženja kojima je potrebna pomoć pri
dojenju;
■■ posjetiti bolnicu, dom zdravlja, ginekologe, pedijatre, liječnike obiteljske medicine,
medicinske sestre te ih obavijestiti o osnivanju grupe i zatražiti pomoć u smislu
upućivanja trudnica i majki nakon otpusta iz rodilišta u GPD;
■■ obavijestiti udruge koje se bave promicanjem dojenja i udruge roditelja djece
s teškoćama u razvoju o osnivanju grupe i mogućnosti uključivanja majki u rad
GPD-a;
■■ oglasiti osnivanje grupe u lokalnim novinama, radioemisijama, putem interneta;
Slika 2. Sastanak GPD-a u društvenim prostorijama
13
■■ oglasiti osnivanje grupe plakatima na javnim mjestima. Plakat mora sadržavati:
kratko objašnjenje što su GPD-ovi i komu su namijenjeni, mjesto održavanja
sastanaka, dan, datum i vrijeme sastanaka, telefonski broj za detaljnije informacije.
■■ pripremiti prostor – osigurati dovoljno udobnih stolica ili naslonjača, sofe i sl.
Prostorija mora biti dovoljno velika da se u njoj ugodno smjeste sve majke s
dojenčadi. Treba voditi računa o tome da mnoge majke dovode na grupu i veću
djecu, za koju treba osigurati prikladan prostor, npr. kutak u prostoriji s prostiračem
na podu, jastucima i različitim igračkama i slikovnicama. Ako se radi o prostoriji u
stanu, jasno je da će grupa do pet majki s djecom biti veličinom najprihvatljivija.
U toplim godišnjim dobima i za lijepog vremena sastanci se mogu održavati na
natkrivenoj kućnoj terasi;
■■ pripremiti napitke za osvježenje (vodu, čaj, sokove). Najčešće se za to pobrine
domaćica kuće, sama ili uz pomoć drugih članica. Ako se sastanci organiziraju u
društvenoj prostoriji, potreban je prethodan dogovor članica o tome koja će pribaviti
sokove, koja čaše, tko će pospremiti prostoriju itd. Za veću djecu također treba
osigurati nešto napitaka i zdravih grickalica;
■■ osigurati mjesto gdje će majke moći premotati dijete. Najčešće je to pokretni stolić
za prematanje. Ako se sastanci održavaju u društvenoj prostoriji, kao prikladno
mjesto za prematanje može poslužiti stol ili šira klupa s prostirkom. Ne smije se
zaboraviti da je potrebno osigurati mogućnost uporabe sanitarne prostorije (pranje
ruku, toalet);
■■ na zidnom panou izložiti plakate o dojenju, letke i sl.;
■■ ovisno o mogućnostima može se organizirati gledanje DVD-ova o dojenju.
■■ dati ime grupi, slogan. Grupa može nositi naziv mjesta ili gradske četvrti u kojoj
djeluje, ili neki drugi naziv koji se sviđa članicama grupe npr. „Kap po kap“, „Izvor
života“, „Ljubav“ i sl.;
■■ omogućiti telefonsko savjetovanje članica s voditeljicom. To je osobito važno kada
se sastanci održavaju jednom mjesečno jer će mnoge majke u razdoblju između dva
sastanka trebati savjet o tome kako riješiti novonastale teškoće pri dojenju;
■■ informirati majke o mogućnosti savjetovanja putem interneta (npr. na forumu
udruge HUGPD, Facebook);
■■ pribaviti letke, brošure i sl. pisane te audiovizualne materijale o dojenju uz pomoć
sponzora. U našim uvjetima to su publikacije UNICEF-a, Hrvatske udruge grupa
14
za potporu dojenja (HUGPD) i drugih udruga koje promiču dojenje (RODA) te letci
lokalnih/županijskih koordinacijskih odbora za promicanje dojenja;
■■ grupa se može povezati s drugim lokalnim GPD-ovima, izmjenjivati iskustva,
organizirati zajedničke susrete, izlete i sl.;
■■ u rad grupe treba nastojati kontinuirano uključivati nove članice. Majke obično
pohađaju GPD do navršene godine dana djetetova života, stoga postoji stalna
dinamika izmjene članica. Neke majke dulje pohađaju grupu, i nakon što je dijete
navršilo godinu dana, a neke se ponovno uključuju u rad grupe nakon rođenja
sljedećeg djeteta/djece;
■■ u rad grupe treba nastojati uključiti majke prijevremeno rođene djece te ostale
majke i djecu iz ranjivih skupina (majke djece s teškoćama u razvoju, adolescentne i
samohrane majke, siromašne majke);
■■ u rad grupe mogu se uključiti i trudnice. Obično je to u zadnjem tromjesječju
trudnoće kada je njihova motivacija za učenje o dojenju najveća. Prvorotkinja koja je
tijekom trudnoće učila iz iskustava drugih majki u GPD-u zasigurno će imati realnija
očekivanja u vezi s dojenjem i biti uspješnija u svladavanju teškoća nego žena bez
takvog iskustva;
■■ radu grupe mogu prisustvovati očevi i bake.
■■ GPD-ovi rade na principu dobrovoljnosti. Međutim, financijska potpora u bilo
kojem obliku uvijek je dobrodošla, npr. besplatna uporaba prostorije za održavanje
sastanaka grupe u dogovoru sa sponzorom – mjesnom zajednicom;
■■ sponzori mogu biti različita poduzeća, privredne organizacije, privatni poduzetnici
i ustanove, pri čemu treba voditi računa o tome da nisu kršitelji Međunarodnog
pravilnika o načinima reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko (Kod). U
traženju sponzora voditeljici grupe mogu se pridružiti i članice grupe;
■■ članice grupe mogu organizirati igre, tombolu, prodaju npr. dječjih crteža, bedževa i
tako prikupiti sredstva za rad grupe, izlete i sl.
Voditeljice grupe zalagat će se za poštovanje sljedećih etičkih načela u radu
GPD-a:
■■ pružit će informacije i podučiti majke o dojenju u skladu s medicinski utemeljenim
dokazima i dobrom praksom;
15
■■ biti nepristrane pri savjetovanju majki o uporabi pomagala za dojenje na način da se
majkama daju točne, kompletne i objektivne informacije;
■■ osigurati da komercijalni interesi ne utječu na rad GPD-a, zalagati se za poštovanje
Koda;
■■ uvažavati kulturološke različitosti i individualne potrebe majki bez obzira na njihovu
dob, bračni status, socijalni status, rasu, nacionalnu ili etničku pripadnost i vjersko
uvjerenje;
■■ poštovati privatnost članica, a fotografije ili osobna iskustva koristiti u edukativne
svrhe i/ili objaviti samo uz pisani pristanak osobe.
Patronažne sestre voditeljice grupa osnovale su u prosincu 2000. Hrvatsku udrugu
grupa za potporu dojenju (HUGPD). Zadatak je udruge pratiti rad GPD-ova u Hrvatskoj,
poticati osnivanje novih grupa, organizirati edukaciju patronažnih sestara – stručnih
voditeljica grupa, organizirati sustručnjačku podršku voditeljicama grupa te informirati
majke o aktivnostima udruge putem mreže.
Na internetskim stranicama udruge, na adresi www.hugpd.hr, mogu se naći obavijesti
o radu lokalnih GPD-ova, iskustva majki voditeljica grupa, materijali (obrasci) potrebni
za praćenja rada grupa i druge korisne informacije za zdravstvene djelatnike, kao i informacije te savjeti vezani uz dojenje za majke i buduće roditelje.
Slika 3.
Internetska stranica udruge,
www.hugpd.hr
Inicijativa SZO-a i UNICEF-a „Rodilište – prijatelj djece“ pokrenuta je 1991. u cilju da
rodilišta postanu prva važna karika u lancu zaštite, unaprjeđenja i poticanja dojenja.
Rodilište koje primjenjuje „Deset koraka do uspješnog dojenja“ nakon pozitivne ocjene
nacionalne komisije stručnjaka stječe naziv „Rodilište – prijatelj djece“. Obično se
16
naziv dodjeljuje na tri godine nakon čega slijedi postupak ponovne ocjene što znači
da rodilište treba trajno raditi na unaprjeđenju dojenja. U Hrvatskoj je prvo „Rodilište
– prijatelj djece“ proglašeno 1995. u Rijeci. Do kraja 1998. 15 od 34 rodilišta nosila su
ovaj naziv, no inicijativa je prekinuta zbog dijeljenja paketa „Sretna beba“ u rodilištima.
Ponovnim pokretanjem inicijative od 2007. do danas 30 od 31 rodilišta nose ovaj
prestižan naziv.
Među „Deset koraka do uspješnog dojenja“ u rodilištima 10. korak odnosi se na
osnivanje GPD-ova i upućivanje majki na njih pri izlasku iz bolnice (tablica 1).
Rad GPD-a važna je karika u ostvarivanju još jednog programa – „Savjetovališta za
djecu – prijatelj dojenja“. Ovaj je program pokrenut u Hrvatskoj 2008., a usmjeren je
na unaprjeđenje dojenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u ordinacijama pedijatara i
liječnika obiteljske medicine. Program ima deset koraka (tablica 2). Do sada je naziv
„Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja“ steklo osam pedijatrijskih i jedna ordinacija
liječnika obiteljske medicine, a najmanje toliko ih čeka na ocjenu.
GPD-ovi imaju, dakle, važnu ulogu u promicanju dojenja u zajednici jer pružaju kontinuiranu potporu dojenju od antenatalnog razdoblja (uključivanjem trudnica u grupe) do
postnatalnog razdoblja i dalje, tijekom čitave prve godine djetetova života i dokle god
dojenje traje.
Tablica 1. DESET KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA
Svaka ustanova koja pruža usluge rodiljama i brine se za novorođenčad treba:
1.
imati ispisana pravila o dojenju kojima se rutinski koristi cjelokupno zdravstveno
osoblje;
2.
podučiti sve zdravstveno osoblje vještinama potrebnima za primjenu tih pravila;
3.
informirati sve trudnice o dobrobitima dojenja i kako se doji;
4.
pomoći majkama da počnu dojiti unutar pola sata po rođenju djeteta;
5.
pokazati majkama kako se doji i kako da sačuvaju izlučivanje mlijeka, čak i ako su
odvojene od svoje dojenčadi;
6.
ne davati novorođenčadi nikakvu drugu hranu ili piće već samo majčino mlijeko,
osim ako to nije medicinski uvjetovano;
7.
prakticirati „rooming-in“ – omogućiti majkama i djeci da budu zajedno 24 sata
dnevno;
8.
poticati majke da doje na traženje novorođenčeta;
9.
ne davati nikakve umjetne dudice i dude varalice djeci koja se doje;
10.
poticati osnivanje grupa za potporu dojenju i uputiti majke na njih pri njihovu
izlasku iz rodilišta odnosno bolnice;
17
Tablica 2. DESET KORAKA DO SAVJETOVALIŠTA ZA DJECU – PRIJATELJI
DOJENJA
1.
imati pisana pravila o dojenju dostupna cjelokupnome zdravstvenom osoblju i
roditeljima;
2.
osoblje koje se skrbi o majkama i djeci podučiti u znanju i vještima potrebnima za
poticanje dojenja;
3.
sudjelovati u potpori i edukaciji trudnica o dojenju;
4.
podučiti majke kako se doji i održava laktacija;
5.
zalagati se za isključivo dojenje tijekom šest mjeseci. Nakon uvođenja prehrane
drugim namirnicama podupirati nastavak dojenja do dvije godine života, odnosno
tako dugo dok majka i dijete to žele;
6.
imati prostor savjetovališta koji promiče dojenje;
7.
podupirati osnivanje grupa za potporu dojenja i upućivati majke na njih;
8.
surađivati u zaštiti i promicanju dojenja sa zdravstvenim djelatnicima u
prenatalnoj skrbi, rodilištima, bolničkim odjelima i ustanovama primarne
zdravstvene zaštite;
9.
podupirati aktivnosti lokalne zajednice u promicanju dojenja;
10.
pridržavati se svih odredaba Međunarodnog pravilnika o načinima reklamiranja i
prodaje zamjena za majčino mlijeko.
Literatura:
1. Gover R, Wiessinger D. They Can Do It, You Can Help: Buiding Breastfeeding Skill and Confidence in
Mother and Helper. In: Watson Genna C, ed. Supporting sucking skills in breastfeeding Infants, 2nd ed.
Burlington: Jones and Bartlett Learning, 2013,105 – 9.
2. Grgurić J. Novi programi za promicanje dojenja. Paediatr Croat. 2014;58(Supl 1):151 – 8.
3. Grgurić J, Pavičić Bošnjak A, Stanojević M, Zakanj Z, ur. Priručnik za provođenje inicijative „Rodilišteprijatelj djece“. Zagreb: UNICEF Ured za Hrvatsku, 2007.
4. Pavičić Bošnjak A. Grupe za potporu dojenju. U: Stanojević M, ur. Priručnik za predavače na trudničkim
tečajevima. Zagreb: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, Ured UNICEF-a za
Hrvatsku, 2010, str. 85 – 7.
5. Pavičić Bošnjak A, Batinica M, Hegeduš-Jungvirth M, Grgurić J, Bozikov J. The effect of Baby Friendly
Hospital Initiative and postnatal support on breastfeeding rates – Croatian experience. Coll Antropol.
2004;28:235 – 43.
6. Pavičić Bošnjak A, Grgurić J. Osobine majki članica grupa za potporu dojenja i njihov utjecaj na trajanje
dojenja. Paediatr Croat. 2007;51:89 – 95.
7. Pavicic Bosnjak A, Grguric J, Stanojevic M, Sonicki Z. Influence of sociodemographic and psychosocial
characteristics on breastfeeding duration of mothers attending breastfeeding support groups. J Perinat
Med. 2009;37:185 – 92.
8. Pavicic Bosnjak A, Rumboldt M, Stanojevic M, Dennis CL. Psychometric Assessment of the Croatian
Version of the Breastfeeding Self-Efficacy Scale-Short Form. J Hum Lact. 2012;28:565 – 9.
9. Vukšić V. Zajednica u promicanju dojenja – grupe za potporu dojenju. Dostupno na:
http://www.hcjz.hr/index.php/hcjz/article/viewFile/182/155
18
Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče. Ono je potpuno prilagođeno djetetovim
potrebama, a sadržava i brojne obrambene tvari koje štite dijete od upala i bolesti.
Zbog toga je sastav majčina mlijeka jedinstven i neponovljiv te se ne može postići
nikakvim tehničkim postupcima.
Tablica 3. Vrijednosti majčina mlijeka
Prehrambena
kemijski sastav idealno prilagođen rastu, razvoju i nezrelosti
dojenačkog organizma
Obrambena
zaštita od zaraznih, upalnih i imunosnih bolesti i poremećaja
Psihosocijalna
Praktična
Ekonomska
izniman psihofizički doživljaj s pozitivnim učinkom na psihičku
stabilnost i majke i djeteta
dostupno, idealne temperature
besplatno
BJELANČEVINE. Majčino mlijeko sadržava 11,5 g/L bjelančevina. One osiguravaju oko
20 % kalorijskog unosa. Sastav bjelančevina takav je da osigurava laku probavljivost i
prilagođen je potrebama rasta dojenčeta. Majčino mlijeko sadržava i bjelančevine koje
imaju zaštitnu ulogu među kojima su najvažniji imunoglobulini. Osim toga, u majčinom
mlijeku nalaze se bjelančevine koje imaju ulogu u razvojnim procesima dojenačkog organizma, npr. taurin, koji je važan za razvoj mozga i mrežnice oka te epidermalni faktor
rasta, koji pomaže sazrijevanje crijevne sluznice.
ŠEĆERI. Sadržaj šećera u majčinu mlijeku jest 70 g/L, što osigurava 40% kalorija.
Glavni je šećer laktoza, složeni šećer koji se sastoji od glukoze i galaktoze. Glukoza
osigurava energiju, a galaktoza je sastojak galaktolipida važnih za razvoj djetetova
mozga. Prisutnost šećera u crijevima uzrokuje vrenje i stvara nepovoljne uvjete za
razmnožavanje bakterija. U majčinu mlijeku nalaze se i oligosaharidi, koji stimuliraju
rast zaštitne bifidus flore u crijevima djeteta, što također stvara nepovoljne uvjete za
nastanak bakterijske infekcije.
21
MASTI. Majčino mlijeko sadržava 40 g/L masti. One su najvažniji izvor energije u
mlijeku i osiguravaju 50 – 60 % kalorija. Sastav masti posebno je prilagođen djetetovu
organizmu jer sadržava esencijalne masne kiseline linolnu i linolensku (one koje organizam ne može sam stvoriti, već ih treba unijeti hranom) i višestruko nezasićene masne
kiseline, poput dokozaheksaenske i arahidonske kiseline, koje su važne za razvoj mozga
i živčanog sustava te vid. Majčino mlijeko sadržava i visoku koncentraciju kolesterola za
koju se pretpostavlja da štiti od ateroskleroze u odrasloj dobi.
Masti su najvarijabilniji sastojak majčina mlijeka – njihova ukupna količina mijenja se
tijekom podoja, ovisno o trajanju laktacije, dnevnom ritmu i individualnim razlikama.
Prehrana majke utječe na koncentraciju masnih kiselina. Najmanji sadržaj masti nalazi
se na početku podoja, a najviši pri kraju podoja.
VODA I MINERALI. Udio vode u majčinu mlijeku jest 87 %. Koncentracija minerala
(natrija, kalija, klorida, kalcija, magnezija, fosfora, cinka i bakra) primjerena je djetetovim
potrebama i rastu, a da pri tome ne opterećuje njegov organizam (rad bubrega).
Majčino mlijeko sadržava relativno malenu količinu željeza, ali se ono iskorištava bolje
nego željezo iz bilo koje druge namirnice. Zbog toga se u zdrave donošene djece koja
se tijekom šest mjeseci hrane samo na prsima rijetko javlja sideropenična anemija.
Nakon šest mjeseci života u prehranu dojenčeta treba uvesti i druge namirnice kao
dodatni izvor željeza kako bi se u cijelosti podmirile potrebe organizma u rastu za ovim
mineralom.
VITAMINI. Zrelo majčino mlijeko sadržava dovoljnu količinu većine vitamina. Vitamini
topljivi u mastima jesu A, D, E i K, a vitamini topljivi u vodi su vitamin C i skupina vitamina B. Vitamin K nuždan je za normalan proces zgrušavanja krvi. Iako u kolostrumu
(mlijeku koje se izlučuje neposredno nakon poroda) ima više vitamina K nego u zrelom
mlijeku, njegova količina ne zadovoljava u cijelosti potrebe novorođenčeta. Zbog toga
svako novorođenče nakon rođenja dobiva vitamin K. Nakon nekog vremena počinje
sinteza vlastitog vitamina K u količini koja podmiruje sve potrebe zdravog dojenčeta.
Za osiguranje dovoljne količine vitamina D, i time sprječavanje rahitisa, preporučuje se
umjereno izlaganje djeteta suncu i davanje vitamina D u kapima.
KALORIJSKI SASTAV. Litra majčina mlijeka ima oko 700 kcal ili 2926 KJ čime u cijelosti podmiruje kalorijske potrebe zdravog donošenog dojenčeta do šest mjeseci. Nakon
te dobi potrebno je u prehranu uvesti i druge namirnice kako bi se zadovoljila povećana
potreba za energijom organizma koji raste i osigurala odgovarajuća količina i omjer svih
hranjivih sastojaka
22
Kada je majka izložena zarazi, u njezinu se organizmu stvaraju zaštitne bjelančevine
(imunoglobulini). One se mlijekom predaju djetetu i štite ga od bolesti. Među
najvažnijim zaštitnim bjelančevinama jest sekretorni imunoglobulin A (sIgA). Nakon
obroka sIgA dospio u crijeva oblaže sluznicu kao zaštitni omotač i sprječava oštećenje
sluznice bakterijama i virusima. Stoga dojena djeca manje obolijevaju od proljeva.
Postoje i drugi sastojci mlijeka koji sprječavaju rast bakterija ili razaraju bakterije i
viruse. To su leukociti (bijele krvne stanice – sudjeluju u obrani od bakterija i virusa),
laktoferin (bjelančevina koja veže željezo i tako onemogućava rast nekih bakterija),
lizozim i drugi.
Majčino mlijeko nije sterilno. Ono sadržava relativno velik broj komenzalnih i probiotičkih bakterija kao što su lactobacili, bifidobakterije i stafilokoki. Ove bakterije nazivamo „dobrim“ bakterijama jer pospješuju razvoj zdrave crijevne mikroflore u djeteta, a
to je preduvjet za kasnije dobro zdravlje.
Majčino mlijeko ne izaziva alergiju jer je sastav njegovih bjelančevina posebno
prilagođen djetetovu organizmu. Za razliku od toga, bjelančevine u kravljem mlijeku
mogu izazvati alergiju koja se očituje osipom kože, povraćanjem, proljevom, krvavim
stolicama, otežanim disanjem, otokom dijelova tijela i nenapredovanjem. I sojino mlijeko može izazvati alergiju.
U djece u čijoj obitelji postoji sklonost razvoju alergijskih bolesti prehrana majčinim
mlijekom smanjuje rizik od pojave alergijske bolesti u djeteta.
1. manja učestalost upala probavnog, mokraćnog i dišnog sustava
2. manja učestalost upala srednjeg uha
3. manji rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS)
4. manji rizik od kasne sepse i nekrotizirajućeg enterokolitisa (teške upale crijeva) u
prijevremeno rođenog djeteta
5. manja učestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (kožni osip)
6. manji rizik od šećerne bolesti ovisne o inzulinu
7. manji rizik od pojave prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u dječjoj i odrasloj
dobi
8. manji rizik od pojave celijakije i kroničnih upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest,
23
ulcerozni kolitis)
9. manji rizik od pojave leukemije i limfoma u dječjoj dobi
10. manja učestalost malokluzije (nepravilni izrast zubi i/ili poremećaj odnosa donje i
gornje čeljusti) i karijesa
11. veća inteligencija
12. bolji neuromotorni, emocionalni i društveni razvoj
13. dojenje uspostavlja bliski kontakt majke i djeteta i omogućava im da uče jedno o
drugome
14. djetetu daje osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
1. brže smanjivanje maternice nakon poroda (vraćanje maternice na veličinu
kakva je bila prije poroda) i manji gubitak krvi što pridonosi manjoj učestalosti
slabokrvnosti
2. manja mogućnost nove trudnoće za vrijeme dojenja (laktacijska amenoreja)
3. brži gubitak i vraćanje poželjne tjelesne mase nakon poroda
4. dojenje pomaže ostvarivanju emocionalne veze između majke i djeteta
5. uspješno dojenje povoljno utječe na psihičku stabilnost majke
6. manja učestalost premenopauzalnog raka dojke i određenog oblika raka jajnika
7. manji rizik od pojave šećerne bolesti tipa II, povišenog krvnog tlaka i
kardiovaskularnih bolesti
8. manji rizik od pojave reumatoidnog artritisa.
Literatura:
1. AAP Section on Breastfeeding. Breastfeeding and the use of human milk. Pediatrics. 2012;129:e827–
41.
2. Grgurić J, Pavičić Bošnjak A. Dojenje – zdravlje i ljubav. Zagreb: Alfa, 2006.
3. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
4. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
5. Pavičić Bošnjak A, Grgurić J. Dugotrajni učinci dojenja na zdravlje. Liječ Vjesn. 2007;129:293.– 8.
24
Dojka žene jest sekretorna žlijezda složene građe koja se sastoji od žljezdanog tkiva,
vezivnog i masnog tkiva, krvnih i limfnih žila te živaca. Žljezdano tkivo čini od četiri do
18 pojedinačnih režnjeva s pripadajućim izvodnim kanalima. Mlijeko se stvara u mliječnim stanicama alveola koje su okružene slojem mišićnih stanica. Stvoreno mlijeko
istiskuje se u mliječne izvodne kanale koji vode do otvora na bradavicama.
potporno i masno tkivo
alveola
bradavica
areola
izvodni kanal
mliječne stanice alveola
mišićne stanice
Slika 4. Građa dojke
Mnoge trudnice zamjećuju izlučivanje male količine mlijeka i prije porođaja. To je
stoga što se mlijeko počinje stvarati već od 12. do 16. tjedna trudnoće. Nakon poroda
stvaranje i izlučivanje mlijeka pod utjecajem su hormona, psihoemocionalnog i
zdravstvenog stanja žene.
Prolaktin je hormon koji dovodi do stvaranja mlijeka. Najvažniji poticaj za njegovo
izlučivanje jest sisanje. Što se dijete češće stavlja na dojku, to će biti bolje stvaranje
mlijeka zbog povećanog lučenja prolaktina. Kako djeluje prolaktin? Za vrijeme podoja
ritmički pokreti jezika i čeljusti djeteta stimuliraju živčane završetke u bradavici. Živčani
impulsi prenose se do hipofize (žlijezde u mozgu u kojoj prolaktin nastaje) i hormon se
izlučuje u krv. Na kraju i neposredno nakon podoja povišena koncentracija prolaktina u
krvi potiče mliječne stanice dojke na stvaranje mlijeka. Tako dojka u sljedeći podoj ulazi
25
prolaktin u krvi
živčani impulsi iz
bradavice
Slika 5. Djelovanje prolaktina
s punom količinom mlijeka. Prolaktin se u nešto većoj koncentraciji izlučuje noću nego
danju pa su noćni obroci važan poticaj za stvaranje mlijeka.
Oksitocin je hormon koji dovodi do otpuštanja mlijeka. Kada dijete siše, ritmički pokreti
jezika i čeljusti djeteta stimuliraju živčane završetke u bradavici. Živčani impulsi prenose
se do hipofize odakle se oksitocin izlučuje u krv. U žljezdanom tkivu dojke ovaj hormon
uzrokuje stezanje malih mišićnih stanica koje okružuju mliječne stanice. Na taj se način
mlijeko istiskuje u sustav mliječnih kanalića i postaje dostupno djetetu. Ovo djelovanje
oksitocina naziva se refleks otpuštanja mlijeka ili oksitocinski refleks.
U početku dojenja, npr. prvih dana nakon poroda, potrebno je nešto više vremena za
uspostavu ovog refleksa – tek nakon dvije ili tri minute dojenja dolazi do otpuštanja
mlijeka. Poslije, kada je oksitocinski refleks dobro uspostavljen, do početnog
otpuštanja mlijeka može doći i bez stimulacije bradavice – već sam pogled na dijete
ili zvuk njegova glasanja potiču izlučivanje oksitocina i dovode do otpuštanja mlijeka.
Stoga i ne čudi da oksitocin nazivamo hormonom ljubavi.
Oksitocin se izlučuje i tijekom kontakta koža na kožu, kada se golo novorođenče
(prekriveno ručnikom ili pokrivačem) stavlja na kožu prsišta majke. Ovaj se postupak
provodi neposredno nakon rođenja u trajanju od najmanje 60 minuta, a tom se
prilikom obično ostvari i prvi podoj novorođenčeta. Kontakt koža na kožu u donošenog
živčani impulsi iz
bradavice
oksitocin u krvi
Slika 6. Djelovanje oksitocina
26
djeteta može se provoditi i kasnije (tijekom više tjedana), kada se dijete želi potaknuti
na podoj ili primiriti, a posebno je važan za poticanje dojenja i cjelokupnog razvoja
u prijevremeno rođene djece. Stres, strah, napetost, zabrinutost majke ili bol zbog
oštećenih bradavica mogu smanjiti izlučivanje hormona oksitocina i time smanjiti
uspješnost dojenja.
Dojka je protočna žlijezda u kojoj se tijekom perioda laktacije mlijeko stalno stvara.
Zbog toga se dojka tijekom podoja nikada ne može do kraja isprazniti. Međutim, dobro
pražnjenje dojke u svakom podoju osobito je važno za daljnje stvaranje mlijeka – što
ga dijete više „izvuče“, više će se stvarati. Majci treba objasniti da se mlijeko ne može
„sačuvati za sljedeći dan“ – nikako neka ne preskače podoj jer se time neće povećati
količina mlijeka u sljedećem podoju. Kad se dojka ne prazni, stvara se manje mlijeka, a
nakon određenog vremena (oko dva tjedna) stvaranje mlijeka prestaje.
Sastav mlijeka mijenja se ovisno o trajanju trudnoće, o dobi djeteta, tijekom dana, tijekom podoja te ovisno o prehrani majke.
Mlijeko majke prijevremeno rođenog djeteta (dijete rođeno prije navršenih 37 tjedana
trudnoće, nedonošče) nazivamo prematurno mlijeko. Ono je prilagođeno potrebama
nezrelog organizma i sadržava nešto više bjelančevina i pojedinih minerala nego mlijeko majke donošenog novorođenčeta. O prehrani prijevremeno rođena djeteta bit će
više riječi u posebnom poglavlju. Mlijeko koje se izlučuje prvih jedan do tri dana nakon poroda zove se kolostrum.
Sljedećih deset do 14 dana izlučuje se prijelazno mlijeko, a od 3. tjedna zrelo mlijeko.
Kolostrum je u usporedbi sa zrelim majčinim mlijekom gušćeg izgleda i žućkaste boje.
Luči se u maloj količini oko 30 ml na dan, no bogat je energijom i zadovoljava sve
potrebe zdravog novorođenčeta prva dva – tri dana života. Sadržava veliku količinu
zaštitnih bjelančevina koje štite novorođenče od upala. Stoga se često naziva i prvim
cjepivom djeteta. Bogat je vitaminima A i E. Kolostrum pomaže naseljavanju dobrih
bakterija u djetetovim crijevima. Kolostrum je i laksativ te pomaže djetetu da izbaci
mekonij (prva stolica). Zrelo majčino mlijeko koje se izlučuje od 3. tjedna nakon poroda
postupno se prilagođuje sastavom i količinom povećanim potrebama djeteta koje raste.
Biokemijski sastav zrelog mlijeka prethodno je opisan.
27
Sastav mlijeka mijenja se i tijekom jednog podoja. Neke majke napominju kako im se
čini npr. za vrijeme izdajanja da je njihovo mlijeko „prevodeno“ ili „preslabo“. Valja ih
u tome razuvjeriti i objasniti da se na početku izdajanja, a jednako tako i na početku
podoja, izlučuje mlijeko koje sadržava više vode te bjelančevine i šećere. Ono je
plavičastobijele boje, pa kad se promatraju pojedinačne kapi, može dati dojam „prozirnog“. Kako podoj odmiče, u mlijeku se izlučuje sve više masti, koje su glavni izvor
energije i djetetu daju osjećaj sitosti.
Prehrana majke tijekom razdoblja dojenja utječe na stvaranje mlijeka. Osnovno je
pravilo jesti redovito, umjereno i raznoliko. Hranom treba unositi dovoljno svih hranjivih
sastojaka, osobito bjelančevina, vitamina i minerala. Tekućine treba popiti koliko je
potrebno da se utaži žeđ, ali ne i previše jer povećano uzimanje tekućine neće samo
po sebi povećati stvaranje mlijeka. Prosječna dnevna količina stvorena mlijeka jest
750 grama (u širim granicama 450 – 1200 g/dan). Za stvaranje mlijeka potrebno je oko
300 – 500 dodatnih kalorija na dan, ovisno o intenzitetu dnevnih aktivnosti i prijašnjem
hranidbenom statusu. Većina majki ima ukupan kalorijski unos od 2200 do 2500 kcal/
dan, a smatra se da je minimum 1800 kcal/dan.
Teža pothranjenost majke dovodi do smanjenog stvaranja mlijeka i promjena u
njegovu sastavu (smanjuje se količina masti i vitamina A, D, B6 i B12). Majkama
dojiljama preporučuje se dnevni unos od 200 do 300 mg dokozaheksaenske kiseline
(omega 3 višestruko nezasićena masna kiselina) što se može postići konzumiranjem
jedne do dvije porcije ribe tjedno. Mlijeko nekih majki vegetarijanki (majke veganke1
i ovovegetarijanke2) može imati nedovoljnu količinu vitamina B12, vitamina D i
minerala (kalcij), zbog toga ih tijekom dojenja treba dodatno uzimati nakon prethodne
konzultacije s liječnikom.
Uporaba pojedinih namirnica u prehrani dojilje ponekad se povezuje s češćom pojavom
dojenačkih kolika, iako to nije znanstveno dokazano. Najčešće se spominju luk, kupus,
brokule, grah, papar i suhe šljive. Ako majka primijeti da nakon uzimanja određene
hrane dijete nerado prihvaća dojku, takvu hranu treba izbjegavati. Kasnije se (nakon
dva tjedana) može ponovno pokušati s uzimanjem te hrane. Također treba izbjegavati
alkohol, duhan i prekomjernu količinu kofeina.
Literatura:
1. Grgurić J, Pavičić Bošnjak A. Dojenje – zdravlje i ljubav. Zagreb: Alfa, 2006.
2. Grgurić J, Pavičić Bošnjak A, Stanojević M, Zakanj Z, ur. Priručnik za provođenje inicijative „Rodilišteprijatelj djece“. Zagreb: UNICEF Ured za Hrvatsku, 2007.
3. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
4. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
5. Riordan J. Breastfeeding and human lactation, 3rd ed. Boston: Jones and Bartlett Publishers, 2005.
28
1
vegani – osobe koje se hrane samo namirnicama biljnoga podrijetla, a u potpunosti izbjegavaju
namirnice životinjskoga podrijetla (meso, ribu i plodove mora, jaja, mliječne proizvode)
2
ovovegetarijanci – osobe koje jedu namirnice biljnoga podrijetla i jaja, a izbjegavaju meso, ribu i
mliječne proizvode
Nerijetko postizanje pravilnog prihvata dojke, osobito u početku dojenja, zahtijeva
mnogo truda i strpljenja u radu s majkom. No valja se potruditi – pravilnim prihvatom
dojke riješit će se mnogi problemi u vezi s dojenjem, a zadovoljstvo majke i djeteta bit
će najbolja nagrada.
Slika 7. Pravilan prihvat dojke (prikaz u
unakrsnom hvatu u položaju kolijevke)
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Pravilan
prihvat
dojke
Slika 8. Pravilan prihvat dojke
Izvor: Iz arhive udruge RODA
■■ dijete je tijelom uz majku i okrenuto prema majci, uvijek
licem prema licu
■■ uho, rame i kuk djeteta su u istoj ravnini
■■ nos je u razini bradavice, brada dodiruje dojku
■■ usta su široko otvorena, usne priljubljene uz dojku, a donja
je usna izvrnuta prema van
■■ može biti vidljiv dio areole, pri čemu se veći dio areole vidi
iznad djetetove gornje usne, a manji dio areole ispod donje
usne
29
■■ vidljivo je nekoliko brzih, a zatim sporih, dubokih, ritmičkih
pokreta čeljusti i obraza tijekom dojenja
■■ čuje se gutanje
■■ dijete je smireno i ostaje priljubljeno uz dojku.
Nepravilan
prihvat
dojke
■■ tijelo djeteta niti je u ravnini s glavicom niti je okrenuto
prema majci
■■ brada ne dodiruje dojku
■■ usta su premalo otvorena i obuhvaćaju samo bradavicu
■■ veći dio areole vidljiv je ispod djetetove donje usne ili se
može vidjeti jednak dio areole ispod i iznad usana
■■ vide se brzi, mali pokreti čeljusti tijekom dojenja
■■ obrazi se uvlače pri sisanju
■■ čuje se cmoktanje
■■ dijete je na dojci nemirno, stalno iznova pokušava prihvatiti
dojku.
Slika 9.
Nepravilan prihvat dojke
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Savjeti majci kako da namjesti dijete u pravilan položaj i prihvat dojke
■■ opustiti se i udobno smjestiti u sjedećem, ležećem ili bilo kojem drugom položaju
za dojenje koji je ugodan i majci i djetetu;
■■ dijete treba držati blizu sebe tako da su mu glava i tijelo u istoj ravnini i da je uvijek
licem okrenuto prema licu majke. Izbjegavati pridržavanje rukom stražnjeg dijela
djetetove glave jer će to izazvati izvijanje djeteta od dojke;
■■ nos je u razini bradavice, usta ispod bradavice;
■■ djetetovu usnu dodirnuti bradavicom i pričekati da široko otvori usta te nježnim, ali
30
odlučnim pokretom prinijeti dijete na dojku. Ne micati dojku prema djetetu, nego
dijete prema dojci;
■■ ako dijete plače, najprije ga treba umiriti jer je tijekom plača jezik uvučen u usnu
šupljinu i dijete ne može pravilno prihvatiti dojku.
Ako je prihvat pravilan, u usnoj šupljini djeteta nalazi se bradavica i veći dio areole (dio
tkiva dojke).
Neka djeca teško ostvaruju ili zadržavaju pravilan prihvat dojke. Majka im može pomoći
tako što će dodatnim hvatom pridržati dojku ili dojku i čeljust djeteta.
Slika 10. C-hvat
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Slika 11. U-hvat
Izvor: Iz arhive udruge RODA
■■ C-hvat jest način pridržavanja dojke u kojem je majčin palac s gornje strane dojke,
podalje od areole, a ostala četiri prsta su s donje strane dojke. Laganim pritiskom
palca na tkivo dojke bradavica se usmjerava blago prema naprijed i gore;
■■ U-hvat (hvat plesačeve ruke) jest način kojim se jednom rukom pridržavaju i
dojka i čeljust djeteta. Palac i kažiprst nalaze se na obrazu djeteta, svaki s jedne
strane, a ostali prsti su ispod donje čeljusti i čine slovo U. Ovaj hvat koristi se
kod prijevremeno rođene djece, djece niske porodne mase i djece s neurološkim
teškoćama (hipotonija, Downov sindrom i dr.).
Posljedice nepravilnog prihvata dojke mogu biti:
■■ bolne i oštećene bradavice (ragade)
■■ zastojna dojka
31
■■ nezadovoljstvo djeteta koje svaki čas traži dojku, nemirno je na dojci i plače ili podoj
traje dugo a dijete je i nakon toga nezadovoljno
■■ slabo napredovanje djeteta na težini.
Ovo su ujedno najčešći razlozi zbog kojih majke traže savjet i pomoć. O tome kako im
pomoći potražite u odgovarajućim poglavljima, ali ne zaboravite da je pravilan položaj/
prihvat na prsima jedan od ključnih postupaka pri rješavanju navedenih teškoća.
Pri odabiru položaja najvažnije je da se majka osjeća ugodno i opušteno te da dijete
pravilno prihvati dojku.
Ležeći
položaj na
boku
Jastuke treba staviti pod glavu, iza leđa i između koljena
majke, a dijete postaviti bočno uz tijelo majke s ustima tik
ispod bradavice. Majka pridržava dijete rukom koja je suprotna od boka na kojem leži (npr. kada leži na lijevom boku,
dijete pridržava desnom rukom, a lijeva ruka je pod glavom ili
ispružena iznad djeteta).
Preporučuje se:
■■ u prvim danima dojenja i za noćne podoje
■■ kod majki koje su rodile carskim rezom
■■ kod majki koje su imale epiziotomiju.
Slika 12.
Ležeći položaj pri dojenju
Izvor: Iz arhive udruge
RODA
32
Položaj
kolijevke
Slika 13. Položaj kolijevke
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Unakrsni
hvat u
položaju
kolijevke
U ovom položaju majka sjedi. Stopala moraju biti na podu
ili na podlošku za noge, a leđa ravna. Koljena trebaju biti
položena malo više od kukova, pa je dobro koristiti podložak
za noge. Ispod laktova mogu se staviti jastuci koji će „nositi“
dio djetetove težine, pa majka neće osjećati bolove u rukama.
Dijete je okrenuto bočno, a glavica mu leži na podlaktici majke
nešto niže od lakatnog pregiba. Djetetova donja ruka može se
staviti oko majčina struka ili položiti uz djetetovo tijelo. Majka
podlakticom pridržava leđa, a dlanom stražnjicu djeteta.
Slika 14. Položaj kolijevke (veće dijete)
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Dijete leži na podlaktici suprotne ruke od dojke kojom se
hrani, dok ruka na strani dojke može poslužiti pridržavanju
dojke.
Preporučuje se:
■■ u prijevremeno rođene djece
■■ u djece niske porodne mase
■■ u djece sa slabošću mišića
■■ u prvorotkinja.
33
Slika 15. Unakrsni hvat u položaju kolijevke
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Položaj pod
rukom (položaj
nogometne
lopte)1
Slika 16. Unakrsni hvat u položaju kolijevke
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Dijete leži pod rukom majke na jastuku u položaju na leđima.
Glava mu leži na ruci majke ili na jastuku, a leđa oslonjena na
podlakticu. Tijelo i stražnjica su u visini majčina struka, a noge
usmjerene prema straga.
Preporučuje se:
■■ u prijevremeno rođene djece, djece niske
porodne mase i djece s neurološkim
teškoćama (npr. sa slabošću mišića što
se još naziva hipotonija) jer ovaj položaj
omogućuje majci dobru kontrolu djetetove
glave i leđa
■■ kod učenja tehnike dojenja jer je dobar prikaz
položaja areole, bradavice i djetetovih usta,
što majci omogućuje dobar uvid u način na
koji dijete prihvaća dojku
■■ kod zastojne dojke, kada je potrebno
mijenjati mjesto pritiska na bradavicu i areolu
da bi se bolje ispraznili mliječni kanali s
vanjske strane dojke
■■ kod bolnih i oštećenih bradavica ovo je jedan
od najugodnijih položaja
■■ u majki s velikim dojkama
■■ kod dojenja blizanaca.
34
Slika 17. Položaj pod rukom (položaj nogometne lopte)
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Ovo je modifikacija položaja pod rukom, pri čemu je tijelo
djeteta uspravljeno u sjedeći položaj.
Sjedeći
uspravan
položaj
Preporučuje se: ■■ kad postoji snažan refleks otpuštanja mlijeka
■■ kod kongestije gornjih dišnih putova (upala nosa, uha)
■■ kad postoji rascjep usne i/ili nepca.
Položaj u
pronaciji,
tzv. „biološki
položaj“
U ovom položaju majka opušteno leži na leđima, pod kutom
od 45 °, a dijete leži na njoj licem i trbuhom prema dolje.
Ponekad majka treba pridržati djetetovo čelo da ne bi glavica
padala naprijed ako je dijete uzdužno postavljeno. Ako je dijete
poprečno postavljeno na majčinu dojku, onda majka može s
pregibom lakta istostrane ruke pridržati djetetovu glavu.
Preporučuje se:
■■ kod djece koja imaju malen i uvučen jezik ili kratak
frenulum jezika2
■■ kada postoji snažan refleks otpuštanja mlijeka
■■ kod začepljenja mliječnih kanalića.
Slika 18.
Položaj djeteta u pronaciji (biološki položaj)
1
položaj nogometne lopte, naziv nastao u SAD-u, odnosi se na američki nogomet u kojem se lopta drži
ispod ruke.
2
naziva se još i srašten jezik ili ankiloglosija
35
U prvim danima i tjednima dojenja važno je da novorođenče siše često i onoliko dugo
koliko želi. Kako bi se potaknulo stvaranje mlijeka i uspostavljanje isključivog dojenja,
majci bi trebalo savjetovati da novorođenčetu za svaki obrok ponudi obje dojke. Neka
će novorođenčad biti zadovoljna podojem samo na jednoj dojci, dok će druga željeti
obje dojke u svakom podoju.
Kod dobro uspostavljene laktacije i usvojene pravilne tehnike dojenja što se obično
postiže nakon četiri – šest tjedana, okvirno vrijeme podoja za zdravo dojenče jest 20-ak
minuta – kada dijete postane sito, samo će otpustiti dojku. Ako nakon podoja na jednoj
dojci dojenče traži još, treba mu ponuditi i drugu dojku. Pri tomu je važno da dovoljno
dugo siše na jednoj dojci prije nego mu se ponudi druga (u stručnoj se literaturi navodi
izraz „Finish the first breast first“) jer se pri kraju podoja izlučuje više masti, pa će tako
primiti i više kalorija. Djetetov interes za hranjenjem bit će najbolji indikator određivanja
kako često i kako dugo dojiti.
U nekim slučajevima podoj može trajati mnogo duže od prosječnih 20-ak minuta:
■■ kod nepravilnog prihvata dojke
■■ kod prijevremeno rođenog djeteta i djeteta s teškoćama u razvoju
■■ kod djece koja sišu sporo ili na dojci brzo gube interes za sisanjem
■■ kad je dijete bolesno.
Savjete majci u takvim slučajevima potražite u odgovarajućim poglavljima.
Bez obzira na to koliko traje podoj, bradavice se neće oštetiti ako je dijete pravilno
prihvatilo dojku.
Odvajanje djeteta od dojke, npr. kada majka želi promijeniti položaj, treba izvesti
oprezno i nježno. Nikada ne valja na silu pokušati prekinuti dojenje jer se time izaziva
bol i oštećenje bradavice. Osim toga, nasilan postupak odvajanja od dojke bolan je i za
dijete. Najbolji način za prekidanje podoja jest taj da majka umetne svoj mali prst u usta
djetetu između bradavice i usnog kuta te pričeka da dijete samo otpusti dojku.
36
Kad se dojenče hrani na zahtjev, važno je da majka prepozna rane znakove gladi u
djeteta i odgovori na njegovu potrebu za hranjenjem. Rani znakovi gladi su:
■■ brzi pokreti očiju
■■ pokreti sisanja i mljackanja usnama
■■ stavljanje šake u usta
■■ nježno glasanje, zvuk sisanja
■■ uznemirenost.
Plač je kasni znak gladi. Kad dijete plače, vrlo teško će pravilno prihvatiti dojku da bi
ostvario podoj, stoga ovaj kasni znak gladi ne valja čekati.
U početku dojenje može biti vrlo učestalo, i do 14 ili više puta u 24 sata. Preporučuje
se hraniti novorođenče svaki put kad to poželi (kad pokaže znakove gladi), barem osam
ili više puta u 24 sata. Nakon prvih nekoliko dana postupno će svaki novi obrok biti
obilniji, a učestalost podoja onolika koliko je potrebno da dijete bude sito.
Neke majke imaju manji kapacitet pohrane mlijeka u dojkama, ali dnevno stvaraju jednaku količinu mlijeka kao i druge majke. Kako bi po obroku dobilo istu količinu mlijeka,
njezino će dijete u pravilu dojiti češće nego dijete majke s velikim kapacitetom pohrane
u dojkama i može u svakom podoju tražiti hranjenje na obje dojke.
Dojenčad treba hraniti noću sve dok ne bude u stanju tijekom dana popiti potrebnu
količinu mlijeka. Kada će to biti, ovisi o djetetu. Istraživanja su pokazala da sa šest
mjeseci oko 50 % dojenčad i dalje traži noćni podoj. Hranjenje treba izvesti sa što
manje buke i svjetla. Pelene u pravilu nije potrebno mijenjati. Noćni obroci osobito su
važni jer pridonose pojačanom stvaranju mlijeka (tada se pojačano luči hormon prolaktin, koji potiče stvaranje mlijeka).
37
Zdravom dojenčetu koje se hrani samo majčinim mlijekom u prvih šest mjeseci nije
potrebna nikakva druga hrana ili piće. Nakon te dobi u prehranu treba uvesti i druge
namirnice kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj.
Literatura:
1. International Lactation Consultant Association (ILCA). Clinical guidelines for the establishement of
exclusive breastfeeding, 2nd ed. ILCA, 2005.
2. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
3. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
4. Pavičić Bošnjak A. Tehnika dojenja. Pomagala za dojenje. Zbornik radova poslijediplomskog tečaja
stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem: Suvremene spoznaje o
laktaciji i dojenju, Split, 2010, str.43 – 56.
5. Riordan J. Breastfeeding and human lactation, 3rd ed. Boston: Jones and Bartlett Publishers, 2005.
6. Walker M. Breastfeeding management for the clinicians: using the evidence, 2nd ed. Sadbury: Jones
and Barlett Publishers, 2011.
7. Watson Genna C. Supporting sucking skilss in breastfeeding infants, 2nd ed. Burlington: Jones and
Bartlett Learning, 2013.
38
Postoje različite situacije u kojima je izdajanje mlijeka korisno, a katkad i nužno
rješenje:
■■ kod zastojne dojke, mastitisa i apscesa da se osigura dobro pražnjenje mlijeka
■■ kod prijevremeno rođenog djeteta i djeteta niske porodne mase tako dugo dok ne
budu sposobni za hranjenje na dojci
■■ kada je dijete bolesno te zbog slabosti i iscrpljenosti nije sposobno za dojenje
■■ kod odvojenosti majke i djeteta, npr. kada je majka na poslu ili za vrijeme boravka
djeteta u bolnici
■■ kad se želi povećati stvaranje mlijeka.
Općenito vrijedi da se izdajati treba najmanje od šest do osam puta tijekom 24 sata
(uključujući barem jedno noćno izdajanje).
Izdajanje može biti ručno ili uporabom izdajalice.
Oba načina imaju prednosti i mane, no ipak većina stručnjaka preporučuje ručno
izdajanje. Postupak ručnog izdajanja jednostavan je i praktičan, ne zahtijeva nikakvu
posebnu opremu, tek nešto vježbe. Stoga bi svaka majka koja doji trebala usvojiti
vještinu ručnog izdajanja.
Prije samog postupka potrebno je pripremiti čistu plastičnu posudu i oprati ruke sapunom i vodom. Posuda u kojoj se prikuplja mlijeko ne mora biti sterilna, ali mora biti
jako čista. Dojku i bradavicu nije potrebno dodatno prati prije izdajanja, dovoljno je to
učiniti tijekom dnevne higijene.
Prije početka izdajanja majka se treba udobno smjestiti i opustiti. Mogu se primijeniti
postupci kojima se potiče refleks otpuštanja mlijeka kao što su blaga masaža dojki,
topli oblog na dojci, masaža zatiljka i leđa majke, slušanje omiljene glazbe, promatranje
djeteta ili njegove fotografije.
Cijeli postupak ručnog izdajanja traje od 20 do 30 minuta.
39
Slika 19. Ručno izdajanje
Kako se
izdajati?
■■ prstima jedne ruke obuhvatiti dojku tako da se mali prst
oslanja na stijenku prsnog koša, ostali su prsti iznad njega i
ispod areole, a palac je tik iznad areole;
■■ palcem i kažiprstom pritisnuti dojku prema prsnome košu
neposredno uz rub areole. Približiti palac i ostale prste
prema naprijed, istovremeno pritiskujući dojku. Popustiti
pritisak, a zatim ritmički ponavljati ove kretnje. Prstima
se ne smije nabirati koža i pokušavati izdajanje pritiskom
na bradavicu. Ako se nakon prvih nekoliko kretnja mlijeko
još nije pojavilo, ne treba se obeshrabriti – to je normalna
pojava, pogotovo kad se izdajanjem počinje ubrzo nakon
poroda (tada refleks otpuštanja mlijeka još nije dobro
uspostavljen, a i količina mlijeka je mala). Nastavite
ponavljati kretnje pritiska i opuštanja prstiju i mlijeko će se
pojaviti;
■■ mijenjati položaj palca i kažiprsta pomičući ih uzduž ruba
areole kako bi se postiglo dobro pražnjenje mlijeka iz svih
mliječnih kanala;
■■ izdajati jednu dojku tijekom tri – pet minuta, a potom
izdajati drugu dojku. Kad se protok mlijeka na dojci koja
se izdaja smanji (obično nakon od tri do pet minuta), to
je znak da treba prijeći na izdajanje druge dojke. Ovakvo
naizmjenično izdajanje potaknut će višestruko javljanje
refleksa otpuštanja mlijeka i biti učinkovitije nego da
se nastavi s izdajanjem iste dojke i nakon što se protok
mlijeka smanjio, a tek kasnije prijeđe na izdajanje druge
dojke. Nastaviti naizmjence izdajati jednu pa drugu dojku
do ukupnog trajanja oko 20 minuta.
40
Ako se izdajanje provodi duže vrijeme, mnoge majke daju prednost izdajanju s pomoću
izdajalica. Uporaba izdajalice osobito je pogodna za majke prijevremeno rođene djece i
djece s teškoćama u razvoju sve dok dijete ne postane sposobno za dojenje. U takvim
je slučajevima važno s izdajanjem početi što prije, već unutar šest sati nakon poroda,
i to jednakom učestalosti kao kod dojenja, i danju i noću, a najmanje od šest do osam
puta u 24 sata.
Postoje različiti tipovi izdajalica (ručne, električne), ali za sve vrijede ista osnovna
pravila uporabe:
■■ prije početka izdajanja treba dobro proučiti upute proizvođača o uporabi izdajalice;
■■ kako bi izdajanje bilo učinkovito i ugodno, potrebno je izabrati pravu veličinu umetka
za prsnu školjku (neki proizvođači izdajalica nude više veličina) i prilagoditi brzinu i
snagu izdajanja.
Prije izdajanja mogu se primijeniti postupci koji olakšavaju otpuštanje mlijeka (masaža dojki, topli oblog). Okvirno trajanje izdajanja za jednu dojku iznosi od deset do 20
minuta
Uporaba izdajalica ne
preporučuje se:
■■ kad su bradavice oštećene jer
će izdajalica još više oštetiti
bradavicu;
■■ kod zastojne dojke jer se
izdajalicom ne može stvoriti
odgovarajući vakuum za
učinkovito pražnjenje dojki.
Slika 20..
Izdajanje uporabom ručne izdajalice
Izvor: Iz arhive udruge RODA
41
Preporuke u nastavku o pohranjivanju majčina mlijeka odnose se na zdravo donošeno
dijete i kućne uvjete (tablica 4). Preporuke ne vrijede za slučaj hospitalizacije djeteta ili
stvaranja banke mlijeka izvan vlastitog kućanstva.
Tablica 4. Duljina pohrane mlijeka
Mjesto pohrane izdojenog
majčinog mlijeka
Temperatura
Duljina pohrane
Sobna temperatura
od 16 do 25 °C
3 – 4 sata (optimalno)
6 – 8 sati (prihvatljivo)
od 0 do 4 °C
do 72 sata (optimalno)
5 – 8 dana (u vrlo čistim
uvjetima)
Kombinirani hladnjak s
ledenicom koja ima zasebna
vrata
-17 °C
3 – 6 mjeseci
Ledenica
- 20 °C
6 – 12 mjeseci
Hladnjak
Izvor: Prilagođeno prema Academy of Breastfeeding Medicine Protocol #8, 2010. i Lawrence RA, Lawrence RM, 2010.
Mlijeko se pohranjuje u čistoj plastičnoj ili staklenoj posudi s poklopcem. Posuda u
kojoj se prikuplja i pohranjuje mlijeko ne mora biti sterilna, ali mora biti jako čista. Može
se oprati u vrućoj vodi uobičajenim tekućim sredstvom za pranje posuđa. Nakon toga
posudu treba dobro isprati čistom vrućom vodom te ostaviti da se na zraku osuši.
Posuda se može oprati i u perilici posuđa. Navedene preporuke ne odnose se na
postupak pripreme (čišćenja) posuda za pohranjivanje mlijeka za prijevremeno rođeno
dijete ili dijete koje je u bolnici (U tom slučaju posuda za prikupljanje i pohranu mlijeka
mora biti sterilna!).
Prije postupaka izdajanja i pohranjivanja mlijeka treba oprati ruke. Ako majka rabi izdajalicu, prije postupka izdajanja treba osigurati da su svi dijelovi izdajalice i posude koji
dolaze u kontakt s mlijekom i dojkom čisti. Za postupak čišćenja vidjeti upute proizvođača izdajalica.
Ako se izdojeno mlijeko namjerava potrošiti unutar nekoliko sati, može se čuvati na
sobnoj temperaturi, najviše od šest do osam sati na temperaturi ≤ 25 °C. Ako se mlijeko namjerava potrošiti unutar nekoliko dana, treba ga čuvati u hladnjaku, u njegovu
stražnjem dijelu gdje je najhladnije. Baktericidna aktivnost mlijeka znatno se smanjuje
42
nakon 48 – 72 sata. Kako se u nas hladnjaci često otvaraju, mlijeko koje nije potrošeno
unutar 48 sati najbolje je smrznuti.
Za dulje pohranjivanje mlijeko treba čuvati u ledenici.
Postupak
zamrzavanja
mlijeka
Prije samog zamrzavanja mlijeko treba ohladiti u hladnjaku.
Ohlađeno mlijeko obično se pohranjuje u posebno izrađenim
spremnicima ili čašama od tvrde plastike (polipropilen, BPA
free, tj. bez bisfenola A) koje imaju poklopac. Mogu se
nabaviti i posebno izrađene plastične vrećice za pohranu i
zamrzavanje mlijeka. Ne preporučuju se plastične čaše za
jogurt i uobičajene bočice za čaj jer mogu za vrijeme zamrzavanja puknuti.
U plastičnu posudu za pohranu najbolje je staviti samo onoliko
mlijeka koliko je potrebno za jedan obrok djeteta. Ipak, ne preporučuje se u jednoj posudi pohraniti više od 120 ml mlijeka.
Ako je za obrok djeteta potrebna veća količina mlijeka, mogu
se rabiti dvije posude. Nikada se ne smije plastična posuda
napuniti do vrha jer se mlijeku kod zamrzavanja povećava volumen te bi puna posuda puknula. Potrebno je ostaviti barem
2,5 cm neispunjenoga gornjeg dijela posude.
Na svakoj posudi treba obilježiti datum izdajanja odnosno
pohrane mlijeka. Zamrznuto mlijeko rabi se onim redom kojim
je pohranjivano – uvijek najprije ono mlijeko koje je najdulje
pohranjeno.
Plastičnu posudu/vrećicu s mlijekom nakon vađenja iz ledenice najprije treba staviti
u hladnjak na temperaturu od 0 do 4 °C i pričekati da se mlijeko postupno odmrzne.
Zatim se posuda stavlja pod mlaz tekuće tople vode ili se stavlja u toplu vodenu kupelj
(do najviše 15 minuta) kako bi se mlijeko zagrijalo. Ako nema vremena za postupno
odmrzavanje, mlijeko se odmah nakon vađenja iz ledenice može staviti pod mlaz vode
– najprije hladne, zatim sve toplije.
43
Prije isprobavanja temperature otopljenog i zagrijanog mlijeka na koži potrebno je
posudu protresti da bi se kremasti dio mlijeka (grudice) izmiješao s tekućim dijelom
mlijeka.
Smrznuto mlijeko kad je jednom odmrznuto (ali ne i zagrijano!) može biti pohranjeno
za daljnju upotrebu u hladnjaku do 24 sata, a na sobnoj temperaturi može stajati do
četiri sata. Ako odmrznuto i zagrijano mlijeko nije u cijelosti potrošeno za jedan obrok
djeteta, ostatak treba baciti.
Jednom odmrznuto mlijeko ne smije se ponovno zamrzavati!
Vizualne
karakteristike
majčina
mlijeka
Izdajanjem mlijeka mogu se uočiti varijacije u boji. Tako je npr.
kolostrum žute do žutonarančaste boje, dok je zrelo mlijeko
plavičastobijele boje.
Blaga ružičasta boja mlijeka moguća je ako majka pije neke
voćne sokove, jede žele bombone, ali može značiti i prisutnost krvi u mlijeku. U prva dva tjedna poslije poroda krv u
mlijeku najčešće je posljedica oštećenih bradavica (ragada)
i nije opasna za zdravlje djeteta. Ako se krv nađe i nakon tog
razdoblja, potrebno je obratiti se liječniku za pomoć.
U prvim danima laktacije također se može uočiti zelenkasta ili
smećkasta boja mlijeka. To je zbog zaostale, stare krvi u mliječnim kanalima kao rezultat rasta i nagle vaskularizacije dojke
tijekom trudnoće i na početku laktacije. Bezopasna je pojava i
s dojenjem se može nastaviti. Prolazi samo od sebe.
Nakon izdajanja kada se mlijeko ostavi u posudi, može se
primijetiti gušći dio mlijeka na površini (mliječna mast) i
vodeni dio mlijeka ispod toga. Ako se nježno promućka, vraća
se u homogenizirano stanje.
44
Miris
majčina
mlijeka
Svježe izdojeno majčino mlijeko ima blag, lagano slatkast
miris. Zamrznuto pa zatim odmrznuto mlijeko može imati
sapunast miris. Ovaj se miris javlja zbog promjene u strukturi
lipida u mlijeku tijekom procesa zamrzavanja i odmrzavanja, ali
ne znači da takvo mlijeko nije dobro i sigurno za uporabu.
Odmrznuto mlijeko može također imati miris na užeglo, zbog
čega ga dijete odbija. To se pripisuje većoj aktivnosti enzima
lipaze u mlijeku nekih žena. Ako se takvo „užeglo mlijeko“
zagrijava, miris i okus mlijeka neće se promijeniti. Međutim,
pojava užeglog mirisa može se izbjeći tako što se izdojeno
mlijeko odmah nakon izdajanja zagrije (ali ne do vrenja), potom
brzo ohladiti te zamrzne. Nakon ovog postupka nije zamijećen
užegli miris, a djeca su prihvaćala mlijeko.
Literatura:
1. Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee, Eglash A. ABM clinical protocol #8: human
milk storage information for home use for full-term infants (original protocol March 2004; revision #1
March 2010). Breastfeed Med. 2010;5:127 – 30.
2. Breastfeeding Protocols for Health Care Providers. Protocol #19. Expressing and Storing Breast Milk.
http://www1.toronto.ca/City%20Of%20Toronto/Toronto%20Public%20Health/Health%20Professionals/
Breastfeeding/PDF/BFP_Manual_2013_Protocol-19.pdf
3. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
4. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
45
Postoji šest kritičnih razdoblja za dojenje: trudnoća, period prva 24 sata nakon poroda,
jedan – dva tjedna nakon poroda, šest – osam tjedana nakon poroda, četiri – šest
mjeseci nakon poroda i 12 mjeseci nakon poroda. Zovu se „kritičnim razdobljima“ jer
tada žene donose odluku o dojenju (trudnoća, prva 24 sata nakon poroda) ili o nastavku
dojenja. To su ujedno razdoblja kada se može očekivati najveći broj problema u vezi s
dojenjem i kada su majke osobito sklone odustajanju od dojenja. Zbog toga je upravo
u ovim razdobljima važno podržati mlade roditelje i pomoći majci u dojenju. Jednu od
najvažnijih uloga u tome imaju grupe za potporu dojenju.
1. TRUDNOĆA
Većina budućih majki odlučuje o tome hoće li dojiti ili ne neposredno prije ili tijekom
trudnoće. Zbog toga je važno svaku trudnicu i njezina partnera educirati o dojenju u
čemu ključnu ulogu imaju zdravstveni djelatnici.
■■ uključiti trudnice u rad GPD-a, osobito u zadnjem tromjesečju trudnoće kada je
njihova motivacija za učenje o dojenju najveća.
2. PRVA 24 SATA NAKON PORODA
Nakon poroda najbitnija je zadaća uspostavljanje laktacije. Osobito je važan prvi sat
nakon poroda, kada su majka i dijete u kontaktu koža na kožu, a često se ostvari i prvi
podoj. Nakon toga majka i dijete stalno borave zajedno („rooming-in“), a zdravstveni
djelatnici podučit će i pomoći majci pri dojenju.
■■ svakoj majci u rodilištu treba dati pisanu obavijest o radu lokalnoga GPD-a.
Obavijest treba sadržavati imena patronažne sestre i majke voditeljice grupe te broj
telefona na koji se majke mogu obratiti za pomoć.
3. DOB DJETETA JEDAN – DVA TJEDNA
To je razdoblje u kojem je većina majki i djece već otpuštena iz rodilišta i svladava prve
dane dojenja kod kuće. Mnogim se majkama iznenada čini da nemaju dovoljno mlijeka,
obično oko desetog dana nakon poroda. Zbog tog „problema“ i često nedostatne
podrške obitelji i zdravstvenih djelatnika neke majke već u ovom razdoblju odustaju od
dojenja.
46
■■ prvi posjet patronažne sestre majci i novorođenčetu trebao bi uslijediti odmah
nakon njihova izlaska iz rodilišta (prvi ili drugi dan). Ako majka ima teškoće pri
dojenju, pomoć joj treba odmah, a po potrebi i tijekom više posjeta;
■■ patronažna sestra uputit će majku na uključivanje u rad GPD-a.
4. DOB DJETETA ŠEST – OSAM TJEDANA
U tom razdoblju mnoge majke primjećuju da dijete koje je dotada lijepo napredovalo i
bilo potpuno zadovoljno na prsima iznenada postaje nezadovoljno, plačljivo i traži češće
podoje. Osnovno pitanje koje muči majke jest imaju li dovoljno mlijeka.
■■ pružiti potporu majci tijekom sastanaka u GPD-u, potaknuti majku na razmjenu
iskustva s drugim članicama grupe i objasniti joj da je to normalna pojava koja će
ubrzo proći. Naime, dob šest – osam tjedana i dob četiri – šest mjeseci razdoblja
su ubrzanog rasta djeteta („skokovi u razvoju“). To se očituje u promjenama apetita
te se čini kao da najednom majka nema dovoljno mlijeka. Djetetu treba omogućiti
hranjenje svaki put kad to poželi, a to je u ovom razdoblju nešto češće nego prije. Ta
dodatna stimulacija povećat će stvaranje mlijeka već nakon 24 – 48 sati i „problem“
će biti riješen;
■■ stvoriti vlastitu „banku mlijeka“ – savjetujte majci da se u razdoblju kada ima puno
mlijeka nakon podoja još i dodatno izdoji. Izdojeno mlijeko pohranjuje se u ledenici,
a zatim se nakon prethodnog odmrzavanja može iskoristiti u ovom i drugim kritičnim
razdobljima.
5. DOB DJETETA ČETIRI – ŠEST MJESECI
Zbog razdoblja ubrzanog rasta javlja se potreba za većom količinom mlijeka. Povećano
stvaranje mlijeka postiže se češćim hranjenjem, obično tijekom 24 do 48 sati (kao što
je ranije opisano).
Navršenih šest mjeseci vrijeme je uvođenja drugih vrsta namirnica u prehrani djeteta
kada se mijenja i ritam obroka na prsima. Ako dijete slabije napreduje, dohrana krutim
namirnicama može započeti i prije navršenih šest mjeseci, o čemu odlučuje i donosi
preporuku isključivo liječnik.
■■ savjet pedijatra i patronažne sestre o pravilnoj dohrani (vrijeme početka dohrane,
vrste namirnica, način pripreme);
47
■■ potpora u GPD-u radi nastavka dojenja.
6. DOB DJETETA 12 MJESECI
S navršenih godinu dana djetetova života majke često prestaju s dojenjem, a kao razlog
navode prestanak rodiljnog dopusta i povratak na posao, polazak djeteta u jaslice ili
čuvanje kod druge osobe te odvojenost majke i djeteta veći dio dana.
■■ potpora u GPD-u;
■■ savjetujte majci da doji ujutro prije odlaska na posao i na večer nakon povratka s
posla;
■■ prehrana izdojenim, pohranjenim mlijekom.
Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08 i 110/08) koji
se primjenjuje od 1. siječnja 2009. zaposlena majka i samozaposlena majka,
koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu
nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu ima pravo na
stanku za dojenje (čl. 19.).
Stanka za dojenje iznosi dva sata dnevno i može se koristiti jednokratno ili
dva puta po sat vremena do navršene 1. godine djetetova života. Vrijeme
stanke ubraja se u radno vrijeme. Naknada plaće iznosi 100 % od proračunske
osnovice (izračunane po satu korištenja stanke).
Literatura:
1. Grgurić J. Aniticipatory approach in promotion breastfeeding. Proceedings Book of the 7th Symposium
on Breastfeeding and Lactation, Laško, Slovenia, 2011, str. 31-42.
2. Kolesar S, Lončarić V. Osnovne upute o pravima trudnica, rodilja, roditelja i s njima izjednačenih osoba.
U: Stanojević M, ur. Priručnik za predavače na trudničkim tečajevima. Zagreb: Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi Republike Hrvatske, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2010, str. 98. – 104.
48
Mnoge su majke zabrinute zbog oblika i veličine svojih bradavica i često se pitaju hoće
li moći dojiti. Treba im objasniti da bradavice mogu biti različitih veličina i oblika, ali da
su sve dobre za dojenje.
Katkad ravne i uvučene bradavice mogu stvarati određene teškoće pri dojenju. To se
prije svega odnosi na uvučene bradavice, ali se i tu eventualne teškoće mogu uspješno
svladati uz nešto više strpljenja i poneki dodatni postupak.
Postojanje uvučenih bradavica može se provjeriti jednostavnim testom: pritisnite areolu
raširenim, nasuprot postavljenim palcem i kažiprstom i promatrajte bradavicu – ako se
bradavica ispupči, radi se o ravnoj (ili normalnoj) bradavici, a ako se bradavica uvuče,
radi se o stvarno uvučenoj bradavici.
Najvažnije je objasniti važnost pravilnog prihvata dojke te pomoći majci i djetetu da se
on ostvari. Pri tomu se mogu primijeniti određeni postupci koji će povećati uspješnost
podoja, a time i majčino samopouzdanje te vjerojatnost za nastavak dojenja. Na temelju suvremenih znanstvenih spoznaja prije poroda se ne preporučuju nikakvi postupci u tretmanu ravnih i uvučenih bradavica. Ne postoje znanstveni dokazi o korisnosti
nošenja plastične školjke za formiranje bradavice, vježbi za bradavice Hoffmanovom
tehnikom i uporabe Niplette.
■■ ručno izdajanje mlijeka nekoliko minuta prije podoja da se omekša područje areole.
Katkad ovaj postupak dovodi do „formiranja“ bradavice, no ako se to i ne dogodi,
omekšalo područje areole olakšat će prihvat dojke u usta. Može se izdojiti malo
mlijeka direktno u usta djeteta i tako ga stimulirati na prihvat dojke;
■■ tijekom dojenja koristiti C-hvat ili U-hvat, položaj nogometne lopte;
■■ uporaba izdajalice neposredno prije podoja može pomoći da se bradavica ispupči;
■■ lagano nekoliko puta dotaknuti bradavicu kockicom leda omotanom u tkaninu –
većina bradavica će se ispupčiti;
49
■■ upotreba plastične štrcaljke za formiranje bradavice. Upotrebljavaju se standardne
plastične štrcaljke volumena 10 ili 20 ml, dovoljno velike da u nju uđe majčina
bradavica. Potrebno je odrezati dio štrcaljke na kojem se nalazi nastavak za iglu
(oko 3 cm) te izvući klip iz štrcaljke i provući ga kroz odrezani kraj. Potom slobodni
kraj štrcaljke s plosnatim završetkom postaviti iznad bradavice i polako izvlačiti klip
– promjena tlaka uzrokovat će uvlačenje bradavice u unutrašnjost štrcaljke. Tako
izvučenu bradavicu treba zadržati u položaju oko 30 sekundi. Za odvajanje štrcaljke
od bradavice potrebno je gurnuti klip prema unutra da se smanji tlak i zatim ukloniti
štrcaljku. Postupak se može ponavljati više puta na dan;
Slika 21.
Uporaba plastične štrcaljke za formiranje bradavica
Izvor: Iz arhive udruge RODA
Slika 22.
Uporaba plastične štrcaljke za formiranje bradavica
Izvor: Iz arhive udruge RODA
■■ uporaba tankoga plastičnog silikonskog šeširića za bradavicu – samo kao
kratkotrajno rješenje (tijekom nekoliko dana). Smatra se da su kod uporabe ovog
šeširića izlučivanje i transfer mlijeka tek malo smanjeni ili jednaki u usporedbi s
direktnim hranjenjem na dojci. Neke majke koriste šeširić dulje vrijeme, iako se to
ne preporučuje. Tada je potrebna redovita procjena uspješnosti dojenja od strane
zdravstvenog djelatnika ili IBCLC savjetnice za dojenje. Oni mogu pomoći majci da
postupno prestane s uporabom šeširića.
Slika 23.
Uporaba šeširića za dojenje
Izvor: Privatna arhiva I. Gracin, bacc.med.techn.,
IBCLC
50
Uzroci:
■■ najčešći uzrok bolnih bradavica jest nepravilan prihvat dojke kada
dijete ustima prihvaća samo bradavicu. U tom slučaju tijekom
podoja dolazi do pritiska i trljanja bradavice o tvrdo nepce, pa na
njezinoj površini nastaju oštećenja i bolne pukotine (ragade). Iz
pukotina se katkad cijedi sukrvica ili krv. Ova mala količina krvi u
mlijeku neće naškoditi djetetu;
■■ srašten jezik (ankiloglosija, kratak frenulum) i ugriz djeteta;
■■ nepravilna upotreba pumpica za izdajanje;
■■ gljivična upala (kandidijaza) bradavica i/ili usne šupljine djeteta;
■■ pranje bradavica sapunom, čišćenje alkoholom, trljanje oštrim
ručnikom.
■■ provjeriti i popraviti položaj djeteta na dojci/prihvat dojke;
■■ hraniti češće da bi se izbjeglo pohlepno i snažno sisanje na početku podoja. Koristiti
različite položaje pri dojenju, one koji su majci ugodni i koji će osigurati učinkovito
pražnjenje dojki, npr. položaj nogometne lopte i unakrsni hvat u položaju kolijevke;
■■ ponuditi najprije manje bolnu dojku kako bi se potaklo nadolaženje mlijeka, a odmah
zatim zahvaćenu stranu. Nadolaženje mlijeka potaknut će i kratkotrajno ručno
izdajanje prije podoja;
■■ prije podoja kockicom leda omotanom u tkaninu nekoliko puta dotaknuti bradavicu
što će smanjiti bol;
■■ nošenje plastičnog šeširića za bradavicu tijekom podoja samo je privremeno
rješenje, a ako nije dobro namješten, može i sam uzrokovati oštećenje na rubu
bradavice i areole;
■■ ako je dojenje previše bolno, preporučuje se ručno izdajanje svaka tri sata. Izdojeno
mlijeko daje se djetetu na šalicu ili žličicu;
■■ nakon podoja premazati bradavicu s nekoliko kapi mlijeka i ostaviti ih da se na zraku
posuše. Izložiti bradavice zraku što je više moguće, osobito noću;
■■ može pomoći i nanošenje tankog sloja lanolina na bradavice. Prije podoja nije
potrebno uklanjati nanesenu mast, osim ako dijete odbija dojku. Ne preporučuje se
uporaba hidrogela za oštećene bradavice jer takav pripravak pospješuje nastanak
upale, izaziva nelagodu i crvenilo na mjestu aplikacije;
■■ nošenje plastične školjke (školjku čine plastični disk s otvorom u sredini koji se
postavlja na područje areole i plastični pokrov iznad diska, poput malog stošca,
također s otvorom u sredini koji se pričvrsti za grudnjak) sprječava podraživanje
bradavice odjećom i omogućuje cirkuliranje zraka;
51
■■ izbjegavati često pranje dojke jer se time uklanja prirodni zaštitni masni sloj na koži.
Dovoljno je dojke oprati jednom tijekom uobičajene dnevne higijene;
■■ izbjegavati sapun, kreme, sprej, osobito ako sadržavaju alkohol;
■■ gljivičnu ili bakterijsku infekciju liječiti po preporuci liječnika;
■■ dijete s ankiloglosijom uputiti liječniku i IBCLC savjetnici za dojenje.
U prva 24 – 48 sati nakon poroda nastaje početna punoća dojki. To je normalna pojava,
a posljedica je veće količine krvi u dojci i povećanog stvaranja mlijeka. Kad se dijete
hrani na zahtjev i bez ograničavanja trajanja podoja, osjećaj nelagode zbog početne
punoće dojki brzo nestaje. Ako pražnjenje mlijeka nije dostatno, sve veća količina
nakupljenog mlijeka i usporen tok krvi u krvnim i limfnim žilama dovest će do nastanka
zastojne dojke – dojka je otečena, bolna, teška, a koža napeta, sjajna i topla.
Zastojna dojka javlja se obično 3. do 6. dan nakon poroda, ali može i kasnije. Najčešće
su zahvaćene obje dojke. Majka može imati povišenu tjelesnu temperaturu, obično do
38,5 °C, ali se inače dobro osjeća.
■■ provjeriti i popraviti prihvat dojke – pravilan prihvat dojke preduvjet je za uspješno
hranjenje, a time i dobro pražnjenje mlijeka;
■■ učestali podoji – staviti dijete na prsa svaki put kad ono to poželi i onoliko dugo
koliko samo želi;
■■ primjenjivati kontakt koža na kožu;
■■ prije podoja primijeniti postupke koji olakšavaju otpuštanje mlijeka kao što su topli
oblog na dojci tijekom 15 minuta ili kupka u toploj vodi ili topli oblog na ramenima
majke te lagano masiranje dojke;
■■ kratkotrajno izdajanje prije podoja pomoći će da se omekša područje areole i olakša
prihvat djeteta na prsa;
■■ nakon podoja hladni oblog na dojci smanjuje otok i bol;
■■ uporaba analgetika (paracetamol ili ibuprofen) kako bi se smanjila bolnost tijekom
podoja ili izdajanja, lijek treba uzeti 20 minuta do pola sata prije podoja;
■■ izdajanje mlijeka (najbolje ručno) i hranjenje djeteta na šalicu ili žličicu. Nakon
navedenih postupaka poboljšanje nastupa obično unutar 12 do 24 sata.
Nema jasnih znanstvenih dokaza o korisnosti primjene ultrazvuka, akupunkture, oksitocinskog spreja i listova svježeg kupusa u tretmanu zastojne dojke.
52
Mastitis je upala tkiva dojke koja se očituje lokaliziranim otokom, boli, crvenilom i toplinom kože uz pojavu općih simptoma bolesti (povišenje tjelesne temperature obično
iznad 38,5 °C) i opće loše stanje koje nalikuje gripi. Mastitis može biti upalni (ne uzrokuje ga bakterija) i infektivni (uzročnik je bakterija). Najčešće se javlja u prvih nekoliko
tjedana nakon poroda, a oko trećine slučajeva javlja se nakon šest mjeseci.
Različita
stanja
pridonose
pojavi
mastitisa:
■■ oštećenje na bradavici (ragada) može biti mjesto ulaska
bakterija
■■ nedovoljno pražnjenje mlijeka zbog nepravilnog prihvata
dojke ili smanjenog broja, preskakanja i kraćeg trajanja
pojedinih obroka
■■ pritisak na dojku naramenicama grudnjaka ili naramenicom
nosiljke za dijete ili sigurnosnim pojasom u automobilu ili
trauma dojke (npr. slučajan udarac u dojku) može oštetiti
tkivo koje je onda podložno razvoju upale
■■ nagli prestanak dojenja
■■ stres i umor majke.
■■ česti podoji, najprije na upaljenoj dojci, a ako je bol prejaka, dojenjem započeti na
nezahvaćenoj dojci (da se potakne refleks otpuštanja mlijeka), a zatim nastaviti na
upaljenoj dojci;
■■ topla kupka ili topli oblog na dojku prije podoja;
■■ lagano masiranje dojke tijekom podoja (masira se iznad zahvaćenog područja od
periferije prema bradavici);
■■ ako je dojenje previše bolno ili dijete odbija dojku, potrebno je izdajanje. Izdojeno
mlijeko daje se djetetu na šalicu ili žličicom;
■■ hladni oblog nakon podoja/izdajanja da se smanji otok i bol;
■■ mirovanje u krevetu;
■■ upotreba ibuprofena koji će smanjiti bol i djelovati protuupalno. U dozi do 1,6 grama
dnevno siguran je za uporabu u dojilja jer se do navedene doze gotovo ne izlučuje u
mlijeko;
■■ ako se uz sve navedene postupke i uporabu ibuprofena simptomi ne smanje za
12 – 24 sata ili majka izgleda ozbiljno bolesna, uputiti je liječniku koji će propisati
antibiotik. Liječenje traje od deset do 14 dana.
53
Povišena temperatura u majke i uzimanje antibiotika nisu zapreka dojenju!
Nagli prestanak dojenja u majke s mastitisom može dovesti do apscesa dojke. Stoga je
jedno od osnovnih pravila u liječenju mastitisa odgovarajuće pražnjenje mlijeka čestim
podojima ili izdajanjem.
Apsces dojke jest lokalizirana upala s razaranjem tkiva dojke i stvaranjem apscesne
šupljine ispunjene gnojem. Opće stanje majke teže je poremećeno – osjeća se veoma
loše, ima povišenu tjelesnu temperaturu, katkad tresavicu, povraća, klonula je. Lokalno
su prisutni bol, otok, crvenilo i toplina kože. U početku se pipa tvrda tvorba različite
veličine koja kasnije omekša. Ako se ne liječi, dolazi do pucanja kože i pražnjenja gnoja
iz apscesne šupljine prema van. Vrlo rijetko dolazi do pražnjenja apscesa u mliječne
izvodne kanale – jedino u tom slučaju u mlijeku se nalazi gnoj.
Liječenje apscesa:
■■ punkcija i aspiracija gnojnog sadržaja iz apscesne šupljine pod kontrolom ultrazvuka;
■■ kirurška incizija (mali rez kroz kožu do apscesa) i drenaža (pražnjenje sadržaja)
apscesne šupljine postavljanjem drena (gumena cjevčica ili traka uz koju se cijedi
gnoj);
■■ antibiotska terapija, analgetici (ibuprofen);
■■ odgovarajuće pražnjenje mlijeka (dojenje, izdajanje).
Ako se u mlijeku nađe gnoj, takvo se mlijeko ne daje djetetu.
U svim ostalim slučajevima dojenje nije potrebno prekidati. Dojenje se može nastaviti
i nakon kirurškog liječenja na oboljeloj dojci pod uvjetom da djetetova usta tijekom
podoja nisu u kontaktu s mjestom incizije (rezom i okolnim upaljenim tkivom) i drenom.
■■ pojava krvi u mlijeku kojoj nije uzrok oštećenje bradavica obično se vidi prva dva
tjedna nakon poroda. Ako je i nakon tog vremena prisutna krv u mlijeku, potreban je
liječnički pregled da bi se utvrdio uzrok i poduzeli odgovarajući postupci ili liječenje;
■■ oštećenje ili upala bradavica najčešći su uzroci pojave krvi u mlijeku. Savjetovati
odgovarajuće postupke (vidjeti u Bolne i oštećene bradavice). Dojenje se može
54
nastaviti jer mala količina krvi neće naškoditi djetetu;
■■ izbjegavati grube postupke tijekom masaže i izdajanja. Snažno masiranje dojke ili
nepravilna uporaba izdajalica (premalen umetak za prsnu školjku) mogu ošteti sitne
krvne žile i uzrokovati pojavu krvi u mlijeku.
Literatura:
1. Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee. ABM clinical protocol #9: Use of
galactogogues in initiating or augmenting the rate of maternal milk secretion (First Revision January 2011).
Breastfeed Med. 2011;6:41. – 9.
2. Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee, Berens P. ABM clinical protocol #20:
Engorgement. Breastfeed Med. 2009;4:111. – 3.
3. Amir LH; Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee. ABM clinical protocol #4: Mastitis,
revised March 2014. Breastfeed Med. 2014;9:239. – 43.
4. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010, 689. – 717.
5. Mangesi L, Dowswell T. Treatments for breast engorgement during lactation. Cochrane Database Syst
Rev. 2010;9:CD006946. doi: 10.1002/14651858.CD006946.pub2
6. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
7. McKechnie AC, English A. Nipple shields: A review of the literature. Breastfeeding Med. 2010;5:309.
–14.
8. Riordan J. Breastfeeding and human lactation, 3rd ed. Boston: Jones and Bartlett Publishers, 2005.
9. Walker M. Breastfeeding management for the clinicians: using the evidence, 2nd ed. Sadbury: Jones
and Barlett Publishers, 2011.
55
Dijete koje se hrani na zahtjev samo majčinim mlijekom vjerojatno dobiva dovoljno
mlijeka:
■■ ako nakon hranjenja izgleda zadovoljno i opušteno;
■■ ako dobiva na tjelesnoj masi 100 do 200 grama tjedno tijekom prvih šest mjeseci.
Dijete obično dostigne svoju porođajnu masu u dobi od dva tjedna života,
udvostruči je nakon od pet do šest mjeseci, a utrostruči nakon godine dana;
■■ tijekom 24 sata ima šest – osam mokrih pelena i dvije – pet stolica (za dijete nakon
drugog dana života). Krajem prvog mjeseca života mnoga djeca koja se isključivo
doje nemaju stolicu po četiri – pet dana, ali ako su pelene odgovarajuće mokre,
prirast na tjelesnoj masi barem 100 do 200 grama na tjedan, a dijete izgleda
zadovoljno, nema nikakvog razloga za zabrinutost – manja učestalost stolice znači
da ono potpuno iskorištava majčino mlijeko.
Ako je dijete nezadovoljno i plačljivo ili ne napreduje na tjelesnoj težini i ima manje od
četiri – šest mokrih pelena na dan, a mokraća je tamnožute boje i intenzivna mirisa,
vjerojatno ne dobiva dovoljno mlijeka. Potreban je liječnički pregled.
Treba napomenuti da samo mali postotak žena (2 – 5 %) zaista nema dovoljno mlijeka
i ne može povećati njegovo stvaranje. Uzrok tomu je prirođeni nedostatak žljezdanog
tkiva dojke.
■■ osigurati pravilan položaj pri dojenju i pravilan prihvat dojke;
■■ što češće stavljati dijete na dojku i danju i noću, kad god to zaželi. Važno je da
majka prepoznaje i na vrijeme primijeti djetetove znakove spremnosti za dojenje
(rane znakove gladi). Započeti s podojem prije nego je dijete uznemireno i plače;
■■ ponuditi obje dojke u svakom obroku/podoju kako bi se potaknulo stvaranje mlijeka;
■■ primijeniti laganu masažu/kompresiju dojke za vrijeme podoja kako bi se potaknulo
aktivno sisanje (vidjeti u Kako stimulirati dijete koje sporo siše);
■■ primjenjivati kontakt koža na kožu. Ovaj postupak smiruje majku i dijete, a ujedno
povećava interes djeteta za dojenje;
56
■■ prije podoja primijeniti postupke koji će potaknuti refleks otpuštanja mlijeka (masaža
dojki kružnim pokretima prstiju od baze dojke prema bradavici, topli oblog na dojci,
topla kupka, masaža leđa);
■■ izdajati se nakon podoja – ova dodatna stimulacija povećat će stvaranje mlijeka.
Savjetujte izdajanje obje dojke. Izdajanje je posebno važno ako se u jednom podoju/
obroku dijete hrani samo na jednoj dojci – nakon podoja savjetujte izdojiti drugu
dojku, tako će za svaki obrok obje dojke biti potaknute na stvaranje mlijeka;
■■ hraniti dijete na prsima uz pomoć nadomjesnog sustava za dojenje – koristi se
posuda ili štrcaljka s mlijekom koje se dovodi do bradavice tankom plastičnom
cjevčicom. Kada dijete siše, prima mlijeko preko cjevčice pričvršćene uz bradavicu,
a istovremeno stimulira dojku na daljnje stvaranje mlijeka. Ovo pomagalo može se
nabaviti u ljekarnama;
■■ ne davati dude varalice ili dodatnu
tekućinu (čaj) – dijete je nakon
toga obično manje zainteresirano
za dojenje, pa će zbog manje
stimulacije biti i manje stvorenog
mlijeka;
■■ ne preporučuje se uporaba
farmakoloških ili biljnih pripravaka u
cilju povećanja stvaranja mlijeka jer
nema znanstvenih dokaza o njihovoj
korisnosti.
Slika 24.
Uporaba nadomjesnog sustava za dojenje
Izvor: Privatna arhiva I.Gracin,bacc.med.
techn.,IBCLC
Ako nakon primjene preporučenih postupaka nema poboljšanja ili dijete ne napreduje
na tjelesnoj težini, uputiti liječniku i IBCLC savjetnici za dojenje.
Dijete nepravilno prihvaća dojku ili brzo gubi interes za sisanje. Podoj traje dugo (45 i
više minuta), ali je dojenje neučinkovito.
■■ potrebno je provjeriti i popraviti prihvat dojke;
57
■■ ponuditi najprije jednu dojku, kad počne slabije i sporije „vući“, odmaknuti ga
od dojke, podići da izbaci zrak i ponuditi drugu dojku. Ovo ponavljati naizmjence
tijekom 30 minuta. Tako će dijete tijekom jednog hranjenja sisati na svakoj dojci dva
– tri puta;
■■ kompresija dojke tijekom podoja stimulirat će aktivno sisanje. Koristiti C-hvat za
pridržavanje dojke, kad dijete počne slabije i sporije sisati, prstima blago pritisnuti
dojku (ne smije se osjećati bol) i zadržati pritisak dok dijete siše. Popustiti pritisak
kad dijete guta ili se odmara. Ponavljati pritisak više puta tijekom jednog podoja, ali
tako da se pritišće iznad područja različitih izvodnih kanala (rotirati prste ruke).
Kako stimulirati pospano dijete
Dijete može biti pospano zbog različitih uzroka: povišene temperature, povraćanja
ili proljeva koji uzrokuju gubitak tekućine ili neke druge bolesti. Najčešće je problem
pospanog djeteta prisutan u novorođenačkoj dobi, a posebno kod djece male tjelesne
mase. Potreban je pregled kod liječnika, a ako je isključena bolest djeteta, majci se
mogu savjetovati sljedeći postupci koji će pomoći da se dijete održi budnim:
■■ draškanje ruku, stopala i uški za vrijeme podoja. Dovoljno je učiniti tek nekoliko
pokreta na jednom mjestu, a zatim treba prijeći na drugo mjesto. Ako se na jednom
mjestu stalno ponavlja isti pokret, to će samo još brže uspavati dijete;
■■ blaga masaža djetetovih leđa, ruku, nogu;
■■ govoriti djetetu za vrijeme podoja;
■■ držati dijete u uspravnoj poziciji ili rabiti položaj pod rukom;
■■ tijekom podoja više puta promijeniti položaj djeteta;
■■ promijeniti pelene.
Kako smanjiti spontano otpuštanje mlijeka
Spontano otpuštanje mlijeka relativno je česta pojava, osobito tijekom prvih mjeseci
dojenja.
■■ dlanom lagano pritiskati bradavicu nekoliko minuta ili prekrižiti ruke na prsima i
blago pritiskati dojke. To će zaustaviti istjecanje mlijeka;
■■ rabiti pamučne uloške za upijanje mlijeka koji se umeću između dojke i grudnjaka.
58
Neki se ulošci mogu rabiti više puta, a neki su predviđeni za jednokratnu upotrebu
te ih je potrebno mijenjati nakon svakog podoja.
Spontano otpuštanje mlijeka često je povezano sa snažnim refleksom otpuštanja mlijeka i preobilnim stvaranjem mlijeka. Kod prejakog refleksa otpuštanja mlijeka mlijeko
naglo nadolazi iz dojke. Priljev mlijeka u djetetova usta je prevelik i dijete otežano guta.
Može se čuti zagrcavanje, kašalj. Dijete je na dojci nemirno, tijekom podoja je više puta
otpušta i prihvaća, ponekad odbija dojku. Ova djeca gutaju dosta zraka, pa je potrebno
često podrigivanje, ponekad jače bljuckaju.
■■ neposredno prije podoja izdojiti 5 – 10 ml mlijeka, potom staviti dijete na dojku;
■■ primijeniti sjedeći uspravan položaj djeteta ili biološki položaj (majka leži, a dijete je
potrbuške na njoj, majka pridržava glavu djeteta);
■■ dojiti samo na jednoj dojci u svakom podoju. Ako nakon podoja na jednoj dojci
dojenče traži još, može mu se ponuditi i druga dojka;
■■ ponuditi istu dojku u sljedećem podoju ako dijete traži podoj (pokazuje znakove
gladi) unutar 1,5 sata od prethodnog podoja.
Ponekad se dogodi da dijete koje je tjednima uspješno dojilo iznenada odbija dojku.
Potrebno je ispitati moguće uzroke i ukloniti ih:
■■ majka je promijenila dezodorans, sapun, parfem, deterdžent i drukčije miriše djetetu
– izbjegavati uporabu takvih kozmetičkih sredstava;
■■ promijenjen je okus mlijeka uslijed uporabe lijekova, mastitisa, menstruacije, nove
trudnoće, tjelesnih vježbi, pušenja ili je majka u vlastitu prehranu uvela neku novu
namirnicu;
■■ majka nije opuštena i smirena – u stresu je zakočen refleks otpuštanja mlijeka.
Savjetujte majci primjenu postupaka koji će joj pomoći u opuštanju (masaža leđa
prije podoja, slušanje omiljene glazbe) i kojima će stimulirati refleks otpuštanja
mlijeka (masaža dojki, topli oblog i izdajanje male količine mlijeka neposredno prije
podoja);
■■ odbijanje dojke može biti reakcija djeteta na odvajanje od majke npr. kad je majka
počela raditi izvan kuće, a dijete čuva druga osoba ili kad je majka bolesna ili kad su
nastale određene promjene u obitelji (npr. selidba) zbog čega je promijenjen ritam
obroka na prsima itd.;
■■ djetetu izbijaju zubići;
59
■■ dijete je akutno oboljelo (prehlada, upala uha, gljivična infekcija usne šupljine).
Posjetiti liječnika.
Potrebno je strpljenje majke, ostvarivanje bliskog kontakta s djetetom (koža na kožu).
Prije obroka primijeniti postupke koji će pojačati otpuštanje mlijeka. Ako dijete i dalje
odbija dojku, treba ga hraniti izdojenim mlijekom na žličicu ili šalicu.
Znanstveno je dokazano da u zdravih trudnica i urednih trudnoća nema opasnosti niti
za majku niti za njezino buduće dijete ako se tijekom trudnoće nastavlja s dojenjem
starijeg djeteta. Ako se radi o majci čija je prethodna trudnoća završila prijevremenim
rođenjem djeteta ili se radi o rizičnoj trudnoći, liječnik će majci savjetovati da prekine
dojenje tijekom nove trudnoće.
Obično se izlučivanje mlijeka smanjuje u četvrtom i petom mjesecu nove trudnoće, a
mijenja se i okus mlijeka tako da većina djece sama odustaje od daljnjeg dojenja.
Pojavom novog člana obitelji starije dijete može zahtijevati dodatnu pažnju majke. Ako
se primjerice radi o djetetu dobi godine dana ili više, koje je tijekom majčine trudnoće
bilo na dojci, ono će to zahtijevati i dalje. Ako je dijete tijekom majčine trudnoće
prestalo s dojenjem, može ponovno tražiti prehranu na dojci. U oba slučaja majka mu
tu želju ne bi trebala uskratiti. Stvaranje mlijeka u većini je slučajeva dovoljno za oba
djeteta. Uvijek je potrebno najprije nahraniti novorođeno dijete, a zatim ono starije.
Najčešće starije dijete ubrzo samo odustaje od „zajedničkih obroka“ na dojci.
Ako dijete i majka to žele, a majka ima mlijeka, nema razloga za prekid dojenja.
Vrlo se često u prva tri mjeseca života djeteta javljaju dojenačke kolike. Pri tome
60
dijete neutješno plače tijekom dužeg vremena, obično uvijek u isto doba dana, gotovo
svakodnevno. Ova pojava rezultat je djelovanja različitih čimbenika (nezreli probavni
sustava djeteta, nakupljanje veće količine zraka u crijevima, poremećaj motiliteta crijeva, nepodnošljivost laktoze, poremećaj mikroflore crijeva). Javlja se i u djece hranjene
majčinim mlijekom i u djece hranjene zamjenskim ili kravljim mlijekom.
Najbitnije je uvjeriti majku da je to pojava koja će proći sama od sebe nakon trećeg
mjeseca života (ili nešto kasnije) i da bi eventualna promjena mlijeka samo pogoršala
situaciju. Dobro je poslušati savjete liječnika ponajprije radi smirenja i sigurnosti
roditelja. Iza svakog podoja dijete treba izbaciti progutali zrak. Često pomaže blaga
masaža trbuha u smjeru kazaljke na satu, stavljanje tople pelene na trbuh ili nošenje
djeteta u potrbušnom položaju.
Žene koje doje imaju manju mogućnost za novu trudnoću nego žene koje ne doje.
Razlog su tomu složene hormonske promjene koje nastaju za vrijeme dojenja, a
naj-značajnija je visoka koncentracija prolaktina. To uzrokuje izostanak menstruacije što
se naziva laktacijska amenoreja.
Dojenje može biti način zaštite od neželjene trudnoće samo ako su ispunjeni svi uvjeti
navedeni u nastavku:
■■ dojenje je jedini način prehrane djeteta tijekom prvih šest mjeseci života
■■ učestalo dojenje danju i barem jednom tijekom noći
■■ dijete ne dobiva nikakvu drugu tekućinu, hranu, i dudicu
■■ majka i dijete stalno su zajedno
■■ majka nije dobila menstruaciju u navedenom razdoblju.
Za sigurnu zaštitu od neželjene trudnoće treba primijeniti neku drugu metodu u dogovoru s ginekologom. Obično se o tome odlučuje već pri prvom redovnom ginekološkom
pregledu –četiri – šest tjedana nakon poroda.
Literatura:
1. Grgurić J, Pavičić Bošnjak A. Dojenje – zdravlje i ljubav. Zagreb: Alfa, 2006.
2. Lawrence RA, Lawrence RM (2010). Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed.
Philadelphia: Elsevier Mosby, 2010.
3. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
4. Toronto Public Health. Breastfeeding Protocols for Health Care Providers. Protocol#13. Overabundant
Breast Milk Supply/Forceful Letdown or Breast Milk Ejection Reflex, 2013. Dostupno na: http://www1.
toronto.ca/City%20Of%20Toronto/Toronto%20Public%20Health/Health%20Professionals/Breastfeeding/
PDF/BFP_Manual_2013_Protocol-13.pdf
5. Walker M. Breastfeeding management for the clinicians: using the evidence, 2nd ed. Sadbury: Jones
and Barlett Publishers, 2011.
61
Za prijevremeno rođeno dijete (nedonošče, dijete rođeno prije navršenih 37 tjedana
trudnoće) prehrana majčinim mlijekom od osobite je važnosti. To se ponajprije odnosi
na imunološku zaštitu koju majčino mlijeko pruža štiteći nedonošče od upalnih bolesti
kojima su ona osobito sklona. Mlijeko majke nedonoščeta sadržava nešto više masti,
bjelančevina i pojedinih minerala nego mlijeko majke donošenog djeteta. Ipak, u
nedonoščadi porođajne težine ispod 1500 g izdojenom majčinom mlijeku treba dodati
pojačivač koji će osigurati dostatan unos bjelančevina, minerala i vitamina potrebnih za
pravilan rast i napredovanje.
Većinu postupaka oko hranjenja nedonoščeta majka bi trebala usvojiti tijekom djetetova
boravka u rodilištu. Što je dijete manje i nezrelije, to će više vremena trebati da ojača i
postane sposobno za hranjenje na dojci. Nedonoščad između 30 i 32 tjedna postmenstrualne dobi često pokazuju interes za dojenje (u toj je dobi prisutan nezreli obrazac
sisanja), a neka nedonoščad nakon 32 tjedna sposobna su ostvariti potpuni podoj. U
nedonoščadi rođene nakon 34 tjedna trudnoće dojenje je većinom uspješno ako se
svlada pravilna tehnika. Treba imati na umu da su podoji kratki jer se nedonošče brzo
umara i treba ih često poticati na sisanje.
U nedonoščadi koja još nisu sposobna za direktno hranjenje na prsima daje se izdojeno
majčino mlijeko na sondu (tanka cjevčica provučena kroz nos ili usta do želuca), na
šalicu ili štrcaljku. Majka treba početi s izdajanjem što ranije, svakako unutar šest sati
nakon poroda. Izdajati se treba jednakom učestalosti kao kod dojenja, a najmanje od
šest do osam puta u 24 sata. Izdajati se može ručno ili pomoću izdajalice. Najvažnije
je da je izdajanje redovito jer će se jedino tako održati stvaranje mlijeka. Ako majka
ne boravi uz dijete u
rodilištu, treba je podučiti
kako pohraniti izdojeno
mlijeko kod kuće (postupak
zamrzavanja).
Slika 25.
Kontakt koža na kožu u
nedonoščeta (otac i dijete)
Izvor: Iz arhive HUGPD
62
Sva oprema koja se upotrebljava za izdajanje (svi dijelovi izdajalice koji dolaze u kontakt
s dojkom i mlijekom) te posude za prikupljanje i pohranjivanje mlijeka moraju se prije
svake uporabe sterilizirati. Zamrznuto mlijeko može se donijeti u rodilište u prijenosnom hladnom spremniku.
Tijekom boravka u rodilištu potiče se kontakt koža na kožu. Taj se kontakt ostvaruje
između nedonoščeta i njegove majke u trajanju od najmanje 60 minuta. Preporučuje
se više takvih kontakata dnevno, a idealno bi bilo provoditi ovakvu skrb tijekom 24 sata
(klokanska njega). Pri tome se golo nedonošče obučeno u pelenu, kapicu i čarapice
stavlja na kožu prsišta majke te prekriva pokrivačem ili se koristi posebna marama/
poveska za nošenje. Postupak se preporučuje u sve nedonoščadi rođene nakon 28
tjedana trudnoće. Kontakt koža na kožu provodi se i s ocem djeteta.
Svakodnevni i višekratni kontakt koža na kožu i klokanska njega imaju brojne pozitivne učinke za nedonošče: regulacija disanja i tjelesne temperature, bolji neurološki
razvoj, manja učestalost infekcija, poticaj dojenju, brže napredovanje, ranije
se otpuštaju kući. I roditelji ostvaruju
blagodati ovakve skrbi, aktivno su
uključeni u brigu o svom djetetu, uče
jedni o drugima, ostvaruju neprocjenjivu emocionalnu blagodat povezanosti
s djetetom.
Slika 26.
Dojenje nedonoščeta
Izvor: Fotolia.com
Kontakt koža na kožu može se primijeniti i nakon otpusta iz rodilišta, kad god se dijete
želi potaknuti na dojenje ili kad je uznemireno.
Prijevremeno rođeno dijete ostaje u bolnici dulje vrijeme nego zdrava donošena
novorođenčad. Što je dijete nezrelije, taj je boravak dulji. Nastoji se da majka bude
cijelo vrijeme prisutna uz novorođenče, pa zajednički borave u rodilištu. Kad to nije
moguće, važno je da majka posjećuje dijete, provodi kontakt koža na kožu i da ga za
vrijeme posjeta sama hrani. Tijekom čitavog razdoblja boravka nedonoščeta u rodilištu osobito je važna podrška osoblja mladim roditeljima kroz individualan pristup,
empatiju i ohrabrenje za nastavak dojenja i izdajanja.
Osim toga, dobro je povezati se s voditeljicom GPD-a, udrugama koje promiču dojenje
(Klub roditelja nedonoščadi Palčići, RODA, HUGPD, Hrvatska udruga savjetnica za
dojenje HUSD) i roditeljima koji su prošli slično iskustvo. Svi oni pomoći će mladim
63
roditeljima da prevladaju stres uslijed preranog rođenja njihova djeteta i da se bolje
snađu u roditeljskoj ulozi.
Nakon otpusta iz rodilišta tim stručnjaka (neonatolog, pedijatar primarne zdravstvene
zaštite, liječnici subspecijalisti različitih struka, patronažne sestre) pratit će djetetovo
napredovanje u svim segmentima rasta i razvoja. Posebna se pažnja posvećuje
praćenju djetetove prehrane i napredovanja dojenja, gdje je neizostavni član tima i
IBCLC savjetnica za dojenje koja može pomoći majci i djetetu da svladaju teškoće pri
dojenju.
Slika 27. Hranjenje nedonoščeta uporabom
šalice
Slika 28. Hranjenje nedonoščeta uporabom nadomjesnog sustava za dojenje
Izvor: Privatna arhiva I.Gracin,bacc.med.techn.,IBCLC
Majku treba nastojati što ranije uključiti u rad GPD-a te joj pružiti emocionalnu potporu, pomoći joj praktičnim savjetima i podržati je u primjeni pravilne tehnike dojenja i
izdajanja (koje je usvojila u rodilištu), i to:
■■ primjeni U-hvata koji se osobito preporuča kod hranjenja male i nejake djece
■■ primjeni položaja nogometne lopte, unakrsnog hvata u položaju kolijevke
■■ primjeni šeširića za bradavicu
■■ pravilnom ručnom izdajanju i uporabi izdajalice
■■ primjeni kontakta koža na kožu
■■ primjeni postupaka kojim će povećati stvaranje mlijeka
■■ hranjenju na šalicu – dijete se hrani kad je u budnom i mirnom stanju (ali ne i
pospano!). Hrani se u sjedećem ili polusjedećem položaju. Šalicu napuniti mlijekom
do polovice. Rub šalice prisloniti uz djetetovu donju usnu, a šalicu nagnuti samo
dotle dok mlijeko ne dođe u doticaj s gornjom usnom. Dijete se hrani malim
gutljajima ili ližući mlijeko. Mlijeko se ne smije ulijevati u djetetova usta!
64
Mogu se primijeniti i druge alternativne metode hranjenja nakon prethodne procjene
od strane liječnika i IBCLC savjetnica za dojenje te poduke majke o primjeni metode
(npr. uporaba nadomjesnog sustava za dojenje).
Više o navedenim postupcima pronađite u odgovarajućim poglavljima. Podržite majku
u vođenju dnevnika dojenja i izdajanja. Također, ne zaboravite razgovarati o važnosti
odmora za majku, preraspodjeli poslova unutar kućanstva i o tome kako u brigu za
dijete aktivno uključiti oca.
Rascjep usne i/ili nepca jedna je od najčešćih razvojnih anomalija. Može zahvatiti samo
jednu stranu usne i/ili nepca ili obje strane. Osnovno obilježje ove prirođene greške
jest postojanje komunikacije (otvora) između nosne i usne šupljine te zbog propuštanja
zraka i nemogućnosti stvaranja vakuuma sisanje često nije učinkovito. Ako dojenče ima
samo rascijepljenu usnu, neće doći do propuštanja zraka i dojenče će moći uspješno
sisati. Tijekom boravka u rodilištu roditeljima će biti objašnjeno o kakvoj se prirođenoj
grešci radi, o mogućnostima liječenja te o načinu hranjenja djeteta.
Prednosti
dojenja
jesu:
■■ smanjen rizik od pojave upala srednjeg uha kojima su
ova djeca pojačano sklona. Aktivna uporaba mišića usne
šupljine tijekom dojenja osigurava bolje strujanje zraka kroz
srednje uho što pomaže sprječavanju infekcije. Osim toga,
protuupalne tvari u majčinu mlijeku štite od infekcija;
■■ u djece koja se doje razvoj mišića usne šupljine bolji je
nego u djece koja se hrane na bočicu. Zbog toga se mogu
očekivati bolji rezultati kirurškog liječenja anomalije te
povoljan utjecaj na razvoj govora.
Ako se radi samo o rascjepu usne, s dojenjem ne bi trebalo biti većih problema. Međutim, već i mali rascjep nepca može stvarati teškoće. Dojenje je većinom moguće, ali
zahtijeva velik trud i strpljenje majke. Podoj traje dva – tri puta duže nego u djeteta
bez rascjepa. Osim toga, ova djeca gutaju velike količine zraka, pa je potrebno češće
prekidanje podoja kako bi dijete podrignulo. Ako se radi o obostranom rascjepu usne i
nepca, dojenje nije moguće.
■■ primijeniti postupke koji će potaknuti refleks otpuštanja mlijeka. Tako će tijekom
podoja i minimalni pritisak na bradavicu i tkivo dojke dovesti do otpuštanja mlijeka;
■■ bradavica i areola moraju biti mekane kako bi ih dijete što lakše prihvatilo u usnu
šupljinu, a to se može postići izdajanjem neposredno prije podoja;
65
■■ izdajanje nakon podoja osigurat će dodatni poticaj za stvaranje mlijeka;
■■ najbolji položaj djeteta za dojenje jest poluuspravan ili sjedeći položaj (kod rascjepa
nepca, obostranog rascjepa usne);
■■ dijete koje ima jednostran rascjep usne, npr. lijevostrani rascjep može se dojiti na
desnoj dojci u unakrsnom hvatu u položaju kolijevke, a na lijevoj dojci u položaju
nogometne lopte. Tkivo dojke obično je dostatno da premosti rascjep usne ili majka
može koristi svoj prst kako bi premostila otvor;
■■ ako dojenje nije uspostavljeno, izdajati se i hraniti dijete na bočicu s dugom dudom
(Habermanova bočica). Ovo pomagalo ima jednosmjerni ventil koji sprječava
prevelik protok mlijeka. Mogu se rabiti i drukčije dude (mekane ili tvrde).
Postupke oko hranjenja majka bi trebala usvojiti za vrijeme boravka u rodilištu. Nakon
povratka kući pedijatar će redovito pratiti napredovanje djeteta. Za uspješno daljnje dojenje važna je kontinuirana podrška pedijatra, patronažne sestre, kirurškog tima, IBCLC
savjetnice za dojenje, majki i voditeljica GPD-a. Majci treba pomoći da svlada negativne osjećaje krivnje, ljutnje, razočarenja i straha koji se često javljaju nakon rođenja
djeteta s prirođenom greškom. Nakon operacije usne ili nepca dojenjem se može
nastaviti već prvog dana.
Downov sindrom jest bolest koja nastaje zbog viška kromosoma (nasljednog materijala). Očituje se karakterističnim obilježjima izgleda djeteta te poremećajem tjelesnog i
mentalnog razvoja. S aspekta hranjenja osnovna obilježja ovog sindroma jesu smanjen
tonus mišića, mala usta i neproporcionalno velik jezik koji otežavaju dojenje.
Tijekom boravka u rodilištu roditelji će biti informirani o dojenju i što mogu očekivati u
vezi s njime.
Prednosti
dojenja
jesu:
■■ štiti od upala dišnog sustava i uha kojima su ova djeca
pojačano sklona;
■■ potiče razvoj mišića usne šupljine i koordinaciju usana i
jezika;
■■ pospješuje kognitivni razvoj.
Neka djeca s Downovim sindromom, osobito u prvim tjednima nakon rođenja,
pokazuju opću mlohavost i slabo sisanje, a mnoga su pojačano pospana. Neka pak
imaju ove simptome nakon više tjedana ili mjeseci. Stoga je pristup svakom djetetu
individualan.
66
■■ često primjenjivati kontakt koža na kožu;
■■ održavati dijete budnim tijekom hranjenja, npr. govorom, masažom stopala;
■■ rabiti U-hvat kojim se pridržava donja čeljust djeteta za vrijeme podoja;
■■ rabiti položaj nogometne lopte ili sjedeći uspravan položaj;
■■ tijekom podoja, kad dijete siše, primijeniti blagu masažu (kompresiju) dojke;
■■ mogu se koristiti pomagala za dojenje: šeširić za bradavicu, nadomjesni sustav za
dojenje;
■■ izdajati se nakon podoja da se održi i potakne dodatno stvaranje mlijeka. Izdojeno
mlijeko može se dati djetetu na šalicu ili žličicom.
Većinu navedenih preporuka majka bi trebala usvojiti tijekom boravka u rodilištu. Nakon
povratka kući pedijatar će redovito pratiti napredovanje djeteta. Majci će biti potrebna
svekolika potpora kako bi u dojenju ustrajala. Pri tome je važna dobra suradnja između
majke/roditelja, pedijatra, patronažne sestre i voditeljice grupe za potporu dojenju.
Slika 29.
Primjena U-hvata u djeteta s neurološkim
teškoćama (slabost mišića)
Izvor: SZO. BFHI Section 3. Breastfeeding
Promotion and Support in a Baby-friendly
Hospital, a 20-hour course for maternity staff,
2009. Slide 10/6.
Preuzeto sa http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241594981_eng_slides.
pdf?ua=1
Ako je dojenje moguće, treba ga provoditi što duže. Većina takve djece sporije napreduje na tjelesnoj masi jer troše energiju na održavanje osnovnih procesa u organizmu (npr. ubrzano disanje i rad srca da bi se osigurali odgovarajući tok krvi i opskrba
kisikom). Važno je majci objasniti zašto dijete slabije napreduje i razuvjeriti je ako misli
da se radi o „slaboj“ kvaliteti ili nedovoljnoj količini mlijeka. Smatra se da hranjenje na
bočicu u takvog djeteta troši još više energije nego prehrana na prsima.
Zbog svih poznatih prednosti dojenja za zdravlje djeteta, a osobito radi zaštite od upala
67
kojima su takva djeca pojačano sklona, majku treba poticati i podržati da doji što duže,
čak i ako ne može u cijelosti podmiriti energetske potrebe djeteta. U tom slučaju
pedijatar će preporučiti dohranu zamjenskim mlijekom. Kako bi se zadovoljile povećane
potrebe djeteta za energijom, može se koristiti i nadomjesni sustav za dojenje s izdojenim, kalorijski obogaćenim majčinim mlijekom.
Većina majki blizanaca i trojki ima dovoljno mlijeka za svoju djecu. Naime, kada
se istodobno doje dvojci ili trojci, dodatni poticaj tijekom svakog podoja dovodi do
pojačanog stvaranja mlijeka u količini
koja je dostatna za oba ili sva tri djeteta.
Neke majke vole hraniti jedno po jedno
dijete, druge oba djeteta odjednom. Kad
se istodobno hrane oba djeteta, mogući
su različiti položaji, npr. oba djeteta u
položaju nogometne lopte ili jedno dijete
u položaju kolijevke, a drugo u položaju
nogometne lopte ili oba u položaju
kolijevke.
Slika 30.
Dojenje blizanaca
Izvor: Iz arhiva HUGPD
U ovim stanjima potrebno je što češće stavljati dijete na prsa jer svako od njih uzrokuje
povećan gubitak tekućine i može dovesti do dehidracije. Ona se sprječava povećanim
unosom tekućine, a to znači češćim podojem. Zdrava dojenčad koja se hrani isključivo
majčinim mlijekom ne treba dodatnu tekućinu za sprječavanje dehidracije.
Ako je dijete prehlađeno ili ima upalu uha, obično je otežano disanje na nos, što čini
teškoće pri dojenju. Savjetujte majci da dijete doji u uspravnom položaju. Dobro je
ukapati nekoliko kapi fiziološke otopine u nos 10 – 15 minuta prije podoja.
68
Ako dijete povraća i/ili ima proljev, uputiti majku da dobro promatra dijete kako bi
uočila eventualne znakove gubitka tekućine: suhe usnice i jezik, manje mokrih pelena
i povišenu tjelesnu temperaturu, pospanost. Ako povraćanje ili proljev potraju duže od
jednog dana ili majka primijeti bilo koji od prije navedenih simptoma gubitka tekućine,
potreban je pregled liječnika.
U većini bolnica dopušta se boravak majke uz dijete veći dio dana, a u nekima postoji
mogućnost istodobnog smještaja majke na dječji odjel (cjelodnevni smještaj majke uz
dijete ako je jedina prehrana djeteta majčino mlijeko). Zajednički boravak omogućuje
nastavak dojenja, majka aktivno sudjeluje u brizi za dijete i često se skraćuje boravak
djeteta u bolnici.
Tijekom bolničkog liječenja djeteta osigurana osoba majka djeteta ima pravo na
cjelodnevni (24-satni) smještaj uz dijete pod uvjetom da je jedina prehrana djeteta
majčino mlijeko, odnosno da postoji potreba dojenja djeteta što utvrđuje izabrani
doktor djeteta, odnosno doktor bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi. Ovo se
pravo ostvaruje ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima ustanove.
Literatura:
1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pravo na smještaj uz dijete. http://www.hzzo.hr/obveznoosiguranje/pravo-na-smjestaj-uz-dijete (pristupljeno: 6.10.2014.)
2. Lang S. Breastfeeding special care babies. London, Bailliere Tindall, 1997.
3. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
4. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
5. Pavičić Bošnjak A. Kontakt koža na kožu – zašto je važan? Zbornik radova Kongresa “Dani dojenja“ s
međunarodnim učešćem, Sarajevo, 2012, str. 30 – 1.
6. Pavičić Bošnjak A, Stanojević M, Bošnjak Nađ K, Hafner T. Prehrana kasne nedonoščadi. Gynaecol
Perinatol. 2012;21(Suppl. 1):28 – 31.
7. Reilly S, Reid J, Skeat J, Cahir P, Mei C, Bunik M; Academy of Breastfeeding Medicine. ABM clinical
protocol #18: guidelines for breastfeeding infants with cleft lip, cleft palate, or cleft lip and palate, revised
2013. Breastfeed Med. 2013;8:349 – 53.
8. Walker M. Breastfeeding management for the clinicians: using the evidence, 2nd ed. Sadbury: Jones
and Barlett Publishers, 2011.
9. Watson Genna C. Supporting sucking skills in breastfeeding infants, 2nd ed. Burlington: Jones and
Bartlett Learning, 2013.
69
Dolaskom novog člana obitelji mnogo se toga mijenja. Očevi se često osjećaju nespremnima za novu ulogu. Čini im se da su zapostavljeni, supruga im posvećuje manje
pažnje, a seksualni život nije kao ranije. Dijete vide kao glavnog krivca novonastale
situacije i ljubomorni su. Odjednom, sve se vrti oko djeteta koje zahtijeva neprekidnu
pažnju, skrb i dojenje. Zasigurno se mnogi očevi pitaju koja je njihova uloga u svemu
tome.
Očevi imaju veoma važnu ulogu u dojenju i majčinoj odluci hoće li dojiti ili ne. Žena
čiji partner ne podržava dojenje rjeđe će započeti dojenje nego žena koja ima potporu
partnera. Osim toga, majke su zadovoljnije dojenjem i doje dulje ako ih partner u tome
podržava. Zbog toga je važno da su očevi dobro informirani o dojenju.
Nažalost, u programima promicanja dojenja uloga očeva je zanemarena. Većina
programa i edukacijskih materijala usmjerena je prema majci. Primjerice, inicijativa
SZO-a i UNICEF-a „Rodilište – prijatelj djece“ snažno se zalaže za potporu zdravstvenih
djelatnika i laičkih skupina majkama dojiljama, ali ne i očevima. Budući da mnoge
majke nisu sklone tražiti pomoć zdravstvenih djelatnika ili osoba izvan kruga obitelji,
tim više važna je uloga oca. Podukom o dojenju očevi će osvijestiti važnost vlastite
uloge za uspješno dojenje, moći bolje pomoći majci te potaknuti i osnažiti njezino
samopouzdanje za dojenje. Očevi su najvažniji oslonac majci. Zajednički mogu uživati
u jedinstvenom odnosu majke i djeteta tijekom razdoblja dojenja, ali i u vlastitom
povezivanju s djetetom.
■■ važno je informirati se o dojenju već tijekom trudnoće. Budući roditelji mogu
zajedno čitati o dojenju i pohađati tečaj za trudnice;
■■ ako dijete nakon rođenja mora boraviti neko vrijeme u bolnici (npr. prijevremeno
rođeno ili bolesno dijete), važno je da ga posjećuju i otac i majka (kad majci
nije moguć stalni boravak u bolnici). Očevi mogu ostvariti kontakt koža na kožu
(najbolje svakodnevno, a ako je moguće i više puta tijekom dana), biti prisutni pri
dojenju, njezi i prematanju djeteta. Neka rodilišta organiziraju školu roditeljstva gdje
podučavaju roditelje o različitim aspektima brige za dijete;
■■ nakon povratka majke i djeteta iz rodilišta uključiti se u postupke oko djeteta kao
što su prematanje i kupanje. To su ujedno trenutci u kojima se očevi upoznaju i
povezuju s djetetom;
70
■■ pridržati dijete za vrijeme podrigivanja, nositi ga kad je nemirno ili ima dojenačke
kolike;
■■ maziti se s djetetom, masirati ga ili ga jednostavno staviti na sebe u kontakt koža na
kožu;
■■ pomoći majci u kućanskim poslovima (nabava namirnica, odnošenje smeća,
spremanje… i kuhanje, zašto ne?) te organizirati pomoć druge osobe. Svaka pomoć,
posebice u prvim tjednima nakon poroda, dobrodošla je;
■■ ako je u obitelji i starije dijete ili djeca, posvetiti se njima, npr. čitati im slikovnicu ili
knjigu, otići u šetnju ili na igralište, preuzeti brigu oko odlaska djeteta u školu i na
izvanškolske aktivnosti, brigu o pisanju zadaće i sl.;
■■ ako majka ima teškoće pri dojenju, pomoći joj npr. u poticanju refleksa otpuštanja
mlijeka laganom masažom zatiljka i leđa. Očevi mogu pomoći u traženju informacija
i savjeta o dojenju, pronaći gdje se, kome i kada majka može obratiti, otići po
liječničku uputnicu, podići lijek, kupiti pomagalo za dojenje…;
■■ hraniti dijete izdojenim majčinim mlijekom;
■■ ako majka pohađa GPD, podržati je u tome. Očevi se također mogu uključiti u rad
grupe.
Slika 31.
Otac njeguje dijete
Izvor: Shutterstock.com
Literatura:
1. Mannion CA, Hobbs AJ, McDonald SW, Tough SC. Maternal perceptions of partner support during
breastfeeding. Int Breastfeed J. 2013;8(1):4.
2. Pisacane A, Continisio GI, Aldinucci M, D’Amora S, Continisio P. A controlled trial of the father’s role in
breastfeeding promotion. Pediatrics. 2005;116:e494 – 8.
3. Rempel LA, Rempel JK. The breastfeeding team: the role of involved fathers in the breastfeeding
family. J Hum Lact. 2011;27:115 – 21.
4. RODA. Tate i dojenje. Dostupno na: http://www.roda.hr/article/category/tate-dojenje
5. Wolfberg AJ, Michels KB, Shields W, O’Campo P, Bronner Y, Bienstock J. Dads as breastfeeding
advocates: results of a randomized controlled trial of an educational intervention. Am J Obstet Gynecol.
2004;191:708 – 12.
71
Dojenje nije
dopušteno:
■■ ako dijete boluje od galaktozemije (nasljedna bolest
poremećaja metabolizma). Dijagnoza bolesti postavlja
se u novorođenačko doba, a dijete se hrani posebnim
pripravcima. U djece koja boluju od fenilketonurije
prehrana majčinim mlijekom moguća je uz uporabu
posebnih pripravaka bez fenilalanina i uz redovito
praćenje koncentracije fenilalanina u krvi djeteta;
■■ ako majka boluje od AIDS-a ili je seropozitivna na HIV;
■■ ako je majka pozitivna na HTLV (humani T-limfotropni
virus) tip I i II;
■■ ako majka ima aktivnu tuberkulozu;
■■ ako boluje od bruceloze.
Dojenje je potrebno privremeno prekinuti ako majka oboli od vodenih kozica i osip izbije
u razdoblju od pet dana prije do dva dana nakon poroda. Majku i dijete treba odvojiti, a
dijete se može hraniti izdojenim majčinim mlijekom.
Dojenje je dopušteno u većini bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama ili drugim
mikroorganizmima. Majci se preporučuje nastaviti s dojenjem uz primjenu dodatnih
mjera zaštite od bolesti. Smatra se da bolest neće nastati u djeteta jer se u organizmu
oboljele majke stvaraju protutijela koja se mlijekom predaju djetetu i tako ga zaštićuju
od navedenih bolesti. Ipak, u svakom pojedinom slučaju nužno je prethodno potražiti
savjet liječnika!
■■ prehlada (uzročnik: različiti virusi) – dojenje je dopušteno;
dodatna zaštita: nošenje maske preko nosa i usta za vrijeme podoja;
■■ infekcija herpes simplex virusom tip 1 i 2 („groznica“ u području usnica, nosa ili
genitalna infekcija herpesom) – dojenje je dopušteno pod uvjetom da dijete ne dođe
u kontakt s mjehurićima čija je tekućina zarazna;
dodatna zaštita: nošenje zaštitne maske preko nosa i usta, prekrivanje mjehurića
odjećom i sl. Ako se osip nalazi na koži dojke, dojenje nije dopušteno, ali se djetetu
može dati izdojeno majčino mlijeko;
■■ infekcija virusom hepatitis B – dojenje je dopušteno ako se ne radi o akutnoj fazi
bolesti i uz zaštitu djeteta hiperimunim gama-globulinom (HBIG) i cjepivom protiv
hepatitisa B odmah nakon rođenja;
72
■■ infekcija citomegalovirusom (CMV) – ako je majka seropozitivna na CMV, dojenje je
dopušteno. Kod prijevremeno rođene djece s porođajnom masom < 1500 g može
se javiti bolest (sindrom nalik na sepsu). Bolest je rijetka i u pravilu ne ostavlja trajne
posljedice, ali zahtijeva liječenje antivirusnim lijekovima. Pasterizacija majčinog
mlijeka uništava virus;
■■ crijevne infekcije i trovanja hranom (infekcija Shigellom, Salmonellom i dr.) – dojenje
je dopušteno uz odgovarajuću higijenu ruku te ako majka nije previše iscrpljena
bolešću;
■■ toksoplazmoza, malarija, lajmska borelioza – dojenje je dopušteno, ali uz oprez s
obzirom na uzimanje lijekova;
■■ spolno prenosive bolesti uzrokovane klamidijom – dojenje je dopušteno.
Dojenje je dopušteno i kod raznih kroničnih bolesti majke: šećerna bolest ovisna o inzulinu, bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematodes), epilepsija, multipla skleroza, hipotireoza pod nadomjesnom terapijom hormona štitnjače.
Većina lijekova nije štetna za dijete ponajprije zbog toga što se samo male količine lijeka koji uzima majka izlučuju putem mlijeka. No, neki lijekovi mogu biti opasni za dijete
i zahtijevaju prekid dojenja.
Dojenje nije dopušteno ako majka uzima lijek/lijekove iz sljedećih skupina:
■■ kemoterapijske lijekove
■■ lijekove iz amfetaminske i ergotaminske skupine
■■ statine.
Za ove i sve ostale lijekove koje uzima majka dojilja više se informacija može naći na
LactMed (http://toxonet.nlm.nih.gov). Prije uporabe bilo kojeg lijeka potreban je
savjet liječnika.
73
Ako majka primjenjuje oralni kontraceptiv koji sadržava estrogene i progesteron,
dojenje nije dopušteno jer kombinacija ovih hormona dovodi do smanjenja stvaranja
mlijeka. Preporučuje se primjena minipilule (sadržava samo gestagene) ili neka druga
metoda kontracepcije.
Dojenje je dopušteno uz: rendgensko (RDG) snimanje, ultrazvuk (UZ), kompjutoriziranu
tomografiju (CT), magnetsku rezonanciju (MRI), mamografiju, biopsiju dojke.
Dojenje treba prekinuti ako se rabi radioizotop jod 131 (npr. za snimanje cijelog tijela).
Dojenje treba privremeno prekinuti ako se rabe radioizotopi jod 125 i galij 67 i to
najmanje tri tjedna.
Uporaba većine drugih kontrastnih sredstava zahtijeva mnogo kraći prekid dojenja,
primjerice nakon scintigrafije tehnecijem može se nastaviti s dojenjem nakon četiri
sata. Za svaki pojedini postupak potreban je savjet liječnika.
Ako se majka oboljela od tumora dojke liječi zračenjem, dojenje nije dopušteno.
Dojenje je dopušteno kada se primjenjuje terapija zračenjem tumora bilo koje druge
lokalizacije, osim tumora dojke. Međutim, u takvim slučajevima odluka o dojenju ovisi
i o drugim čimbenicima kao što su opće stanje i kondicija majke, upotreba citostatika i
drugih lijekova itd.
Dojenje je dopušteno ako majka konzumira alkohol, kavu i nikotin, ali ove tvari štetno
djeluju na dijete:
74
■■ alkohol – ako se uzima u većoj količini, smanjuje otpuštanje mlijeka, uzrokuje
pospanost djeteta, nenapredovanje i gubitak tjelesne mase. Ne preporučuje se
uzimati više od 0,5 g alkohola/kg TT;
■■ kofein u kavi, čaju, kola napitcima – umjerena konzumacija kofeina (< 300 mg/dan;
jedna šalica kave sadržava 60 – 100 mg kofeina) većini djece ne šteti jer se kofein
u malom postotku izlučuje u mlijeko. Oprez je potreban kod prijevremeno rođene
djece jer slabije metaboliziraju kofein i mogu postati uznemirena ili teže zaspati;
■■ nikotin – pušenje smanjuje stvaranje mlijeka i sadržaj masti u njemu. Djeca čije
majke puše ili su izložena pasivnom pušenju imaju veći rizik od pojave upalnih
i alergijskih bolesti dišnog sustava. Pušenje i nedojenje (prehrana zamjenskim
mlijekom) povećavaju rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS), dok
dojenje smanjuje rizik od pojave SIDS-a. Pušenje bi općenito trebalo izbjegavati,
a ako već nije moguće u potpunosti prestati s ovom navikom, barem smanjiti broj
dnevno popušenih cigareta. S obzirom na brojne prednosti dojenja, treba imati na
umu da će korisnosti dojenja biti veće nego da se dijete ne doji i donekle umanjiti
štetne rizike po zdravlje djeteta uslijed pušenja majke.
U određenim slučajevima dopuštena su sljedeća cjepiva za majku koja doji:
■■ tetanus, difterija, hripavac, ospice, rubeola, bjesnoća, influenca, žuta groznica, tifus,
kolera.
Literatura:
1. AAP Section on Breastfeeding. Breastfeeding and the use of human milk. Pediatrics. 2012;129:e827-41.
2. Hale T. Medications and Mothers’ Milk: a manual of lactational pharmacology, 14th ed. Amarillo: Hale
Publishing, 2010.
3. Lawrence RA, Lawrence RM. Breastfeeding: A guide for the medical profession, 7th ed. Philadelphia:
Elsevier Mosby, 2010.
4. Mannel R, Martens PJ, Walker M. Core curriculum for lactation consultant practice, 2nd ed. Boston:
Jones and Barlett Publishers, 2007.
5. Sachs HC; Committee On Drugs. The transfer of drugs and therapeutics into human breast milk: an
update on selected topics. Pediatrics. 2013;132:e796 – 809.
6. Stanojević M, Zakarija-Grković I. Dojenje pri uporabi sredstava ovisnosti i lijekova. U: Stanojević M, ur.
Priručnik za predavače na trudničkim tečajevima. Zagreb: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike
Hrvatske, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2010, str. 80. – 4.
75
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
Datum Isključivo
i dob
dojenje
djeteta da/ne +/-
Pretežito
dojenje +/-
Dojenje
+ drugo
mlijeko +/-
Dojenje +
dohrana
+/-
Koordinator „Potpora zajednice dojenju“: mr.sc. Anite Bošnjak, dr.med.
Prvorotka:
DA
NE
(zaokružite)
Koliko je djece dojila i koliko dugo-
10.
9.
8.
7.
6.
5.
4.
3.
2.
1.
Broj
posjeta
OBRAZAC ZA IZVJEŠĆE
O RADU GRUPE
Tema sastanka
Koliko dugo namjerava dojiti ovo dijete –
Završetak dojenja nakon izlaska iz grupe –
Problem
Grupa za potporu dojenju
UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA
upisati ime grupe
Grupa za potporu dojenju
Ime i prezime
voditeljice grupe,
adresa, telefon
1
Ime i prezime majke, dob majke, telefon
2
Ime djeteta, datum rođenja
djeteta
Broj
posjeta
Datum
i dob
djeteta
Isključivo
dojenje 5
da/ne +/-
Pretežito
dojenje 4
+/-
Dojenje
+ drugo
mlijeko 5
+/-
Dojenje+
dohrana
+/-
Problem 6
Tema sastanka7
1.
2.
3.
4.
Prvorotka:
DA
NE
(zaokružite)
Koliko je djece dojila i koliko dugo-
Završetak dojenja nakon izlaska iz grupe –
Koliko dugo namjerava dojiti ovo dijete –
Koordinator „Potpora zajednice dojenju“: mr.sc. Anite Bošnjak, dr.med.
1. Uz naziv lokalne grupe za potporu dojenju upisati ime grupe ili lokaciju.
2. Dob djeteta izražava se u tjednima za prvih osam tjedana života, a iza toga u
mjesecima koje je navršilo. Na navedenoj crti bilježi se datum rođenja djeteta i je li
to prvo, drugo itd. dijete, a u tablici dob djeteta tijekom navedenog datuma sastanaka grupe. Ako je članica grupe trudnica, to treba naznačiti uz ime, prezime i
dob majke, a u tablicu se upisuje trajanje trudnoće.
3. Isključivo dojenje znači da se dijete hrani isključivo majčinim mlijekom te da ne dobiva nikakvu drugu hranu ili piće (što znači da je isključena i upotreba vode ili čaja).
4. Pretežito dojenje znači da se dijete hrani isključivo majčinim mlijekom, ali da uz to
može dobivati vodu, čaj ili voćni sok.
5. Dojenje i drugo mlijeko znači da uz majčino mlijeko dijete dobiva i dojenačku formulu ili kravlje mlijeko, ali je isključena kašasta i kruta hrana.
6. Navesti ukratko osnovni problem koji majka iznosi tijekom sastanka grupe, npr.
Bolne i oštećene bradavice „čini mi se da imam premalo mlijeko – kako povećati
opuštanje mlijeka“, „moje dijete odbija dojku – zašto se to dešava i koje je rješenje“
itd.
7. Tema sastanka – odnosi se na edukaciju koju provodi patronažna sestra tijekom
svakog sastanka grupe. Cilj je informirati majke o utjecaju dojenja i pravilne prehrane (dohrane) na ukupno zdravlje djeteta te o utjecaju dojenja na zdravlje žene.
Edukacija se provodi metodom kratkog predavanja i razgovora, a mogu se koristiti
prikladni pisani materijali i audiovizualna sredstva.
Posebna napomena: evidencija o majkama članicama grupe započinje s datumom kad je majka
prvi put sudjelovala na sastanku grupe.

kako prepoznati problem s refleksom otpuštanja mlijeka

Odrasli vole brojeve - Dječji vrtić Jarun

Z A H T JE V za upis djeteta u dječji vrtić/jaslice

USPOREN JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ

Dojim ne dvojim brošura final

Najčešći problemi tijekom dojenja

zahtjev za ostvarivanje prava djeteta s poteškoćama u razvoju

Obrazac: ZOBPP-1 - Centar za socijalnu skrb Požega

VAŽNOST GOVORA DJECE PREDŠKOLSKE

Odvikavanje od pelena (PDF)