Pouke iz Biblije (izdanje za mlade)
travanj, svibanj, lipanj 2010.
Zdravlje i ozdravljenje
ZNACI VREMENA
Zagreb 2010.
SADRŽAJ
1. Slavite Boga, izvor svih blagoslova!
2. Moć izbora
3. Slaviti duhovno i tjelesno blagostanje
4. Voda života
5. Okoliš
6. Vjera i izlječenje
7. Odmor i obnova
8. Ozračje hvale
9. Umjerenost
10. Integritet: cjelovitost i svetost
11. Optimizam: sreća i iscjeljenje
12. Prehrana u Bibliji
13. Društvena potpora: veza koja spaja
2 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 1
27. ožujka − 3. travnja 2010.
Slavite Boga, izvor svih blagoslova!
“Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo!” (Psalam 103,1)
Zdravlje i ozdravljenje | 3
Subota 27. ožujka
Što je u srcu ljubavi?
UVOD
1. Ivanova 4,10
“On nas ne voli zbog toga tko smo mi, već zbog toga tko je On …” Moj radio
bio je podešen na radiopostaju kampusa Northern Caribbean University. Svidjela mi se ta ritmična ali ozbiljna melodija, no riječi su me se duboko dojmile.
Stoga sam otišao na radiopostaju kako bih se raspitao o pjesmi i skupini koja
ju je izvodila. Bili su to Newsboys – skupina mladih ljudi netradicionalnog
pristupa, ali očito svjesnih što je srž milosti: Bog nas ne voli zbog toga tko smo
mi, već, na našu sreću, zbog toga tko je On.
Zbog toga tko je On? Što nam ta tvrdnja govori? 1. Ivanova 4,10 kaže: “U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas, i poslao Sina
svoga kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe.” To znači da, nakon što shvatimo
što je sve učinjeno za naše spasenje, možemo slaviti Boga što je poslao svojeg
Sina da na se uzme naše grijehe!
Kay D. Rizzo dijeli s nama tajnu kako se odmaknuti od bezlične vanjštine
pobožnosti – legalističkih djela za koja se nadamo da će ih Bog i drugi vidjeti
kao dokaz naše dobrote, ali koja nas u stvarnosti ostavljaju praznima i iscrpljenima. Ona piše: “Slavljenje postavlja naš život u pravilan odnos s Bogom. Naša
nepravednost zasljepljuje nas jakim neonskim svjetlima kada uspoređujemo
svoju dobrotu s Božjom.”*
Poput djece, i mi često pokušavamo zadobiti Božje odobravanje slatkim osmijesima i još slađim pogodbama; ali prava je istina da nitko od nas ne može
ponukati Boga da ga voli više ili manje, zato što je Njegova ljubav bezuvjetna.
Slaveći Njega, mi skrećemo pogled sa sebe i nereda koji smo stvorili, na širu
sliku koju On želi da sagledamo. Hebrejska riječ yadah znači “radosno klicati”,
dok riječ hallel znači “hvaliti, proslavljati, pjevati, slaviti”. Kada je Rizzo počela
provoditi te riječi u svojem životu, njezin se život promijenio.
Zbog čega bi ti trebao slaviti Boga? Ako je tvoj život možda nesređen, misliš li
da Ga nemaš razloga slaviti? Pozivam te da od danas uvedeš program slavljenja. Započni tako što ćeš zamoliti Boga da ti pokaže širu sliku kako bi mogao
vidjeti pravu poruku iza svakog nesklada i slaviti Onoga od kojega dolaze svi
blagoslovi! Dok to činiš, zamijeti koliko bolje ćeš se osjećati – kako će se poboljšati tvoje mentalno, duhovno i tjelesno zdravlje!
Ralna M. Simmonds, Mandeville, Jamajka
Sjeti se:
Nitko od nas ne može ponukati Boga da ga voli više ili manje.
* Kay D. Rizzo, On Wings of Praise (Hagerstown, Maryland: Review and Herald Pub. Assn.,
1996.), str. 46.
4 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 28. ožujka
Srce, um i djela
LOGOS
Matej 22,37.38; Rimljanima 12,1; Efežanima 2,8.9; 5,2; Kološanima 3,12.13;
2. Timoteju 1,8.9; 1. Ivanova 4,10
Kada su ljudi povezani s grijehom, njihovo srce želi činiti nečiste stvari. Danas
ćemo proučavati kako srce i um utječu na naša djela i kako ispuniti zapovijedi
tako što ćemo živjeti bez grijeha.
Matej 22,37.38 govori o tome da bismo Boga trebali voljeti cijelim svojim srcem, umom i dušom. Ostali današnji redci pozivaju nas da pokazujemo ljubav
jedni prema drugima svojim postupcima. Zanimljivo je da srce utječe na um,
koji zauzvrat utječe na djela. Pogledajmo sada pobliže svaki član ove važne
trojke.
Srce voli i osjeća uzbuđenje
Srce čezne, žudi i pohotno je. Srce osobe koju je Sotona zarobio voli griješiti
i pritom osjeća uzbuđenje. Takvo srce žudi za grijehom i rob je svojih želja.
Srce koje je u grijehu, učinit će sve kako bi zadovoljilo te želje. To je u biti oblik
idolopoklonstva, jer bi naše srce trebalo čeznuti samo za Gospodinom.
Nasuprot tome, srce osobe oslobođene u Kristu ljubi Boga i osjeća uzbuđenje
zbog rasta u pravednosti. Takvo srce iskreno želi u sebi razviti svetost i čistoću.
Kološanima 3,1 upućuje nas da tražimo “ono što je gore, gdje se nalazi Krist
sjedeći Bogu s desne strane”. Drugim riječima, svoje srce trebamo usmjeriti
da ljubi Krista. Povežite svoje srce s Njim. Postanite uzbuđeni zbog Njega,
čeznite za zajedništvom s Njim. Žudite za bliskošću, borite se da budete tješnje
povezani s Njim. Neka vapaj zaručnice bude vaš vapaj: “Povuci me za sobom,
bježimo! Kralj me uveo u odaje svoje.” (Pj 1,4)
Srce koje je usmjereno na Krista, oslobođeno je grijeha. Srce koje je obuzeto
Kristom, ne pušta Ga. Takvo Ga je srce prigrlilo i prilijepilo se za Njega. Neka
to bude i vaš cilj!
Riječ “um” odnosi se na naše misli
Um koji je u grijehu, neprestano smišlja grešne misli. Grešne misli i prizori
mogu ometati vaš posao, učenje, vrijeme za obitelj i druga područja u vašem
životu. Imajmo uvijek na umu da je um bojno polje odluka i da naše srce obično slijedi kada nešto odlučimo.
Kološanima 3,2 kaže: “Mislite o onome što je gore a ne što je na zemlji.” (DK)
Mi trebamo razmišljati o nebeskim stvarima, o Kristu i Bogu, o vječnosti i
Nebu. Trebamo prepoznavati sve što je istinito, plemenito, čisto, ljubazno,
slavno, izvrsno ili hvalevrijedno. Drugim riječima, trebamo razmišljati o Kristu (Fil 4,8). Razlog za to nalazimo u Kološanima 3,3: “Jer ste umrli i vaš je
život sakriven s Kristom u Bogu.” Na križu je Isus umro za nas, ali smo i mi
umrli u Njemu. Na tom drvenom križu naša stara grešna narav visjela je zajedZdravlje i ozdravljenje | 5
no s Kristom. Mogli bismo reći da je naše staro srce koje je voljelo grijeh umrlo prije 2000 godina. Moj um, koji je tako bio zaokupljen grešnim prizorima,
ubile su ruke rimskih vojnika, a potom je i moje staro grešno “ja” sahranjeno
u grobnici.
Ono što činimo usko je povezano s onime što volimo i o čemu
razmišljamo
Kao kršćani, mi učimo da je bez promjene srca nemoguće postići pravu promjenu ponašanja. Biti kršćaninom znači snažno voljeti Boga i razmišljati o
Kristu, a zatim hoditi oslobođen od grijeha. Mi ne trebamo samo ispovijedati
Kristovu ljubav, već je i pokazati drugima tako što ćemo činiti djela ljubaznosti.*
Nadalje, odlučimo li u svojem srcu slaviti Boga, bit ćemo u zajedništvu s Njime i On će nas osposobiti da činimo ono što je dobro. Budemo li Bogu davali
slavu što nas je oslobodio od grijeha, možemo biti sigurni u uspjeh jer će nam
sam Bog priskočiti u pomoć kako bi bio proslavljen. Uistinu, On se proslavlja
kad iz dana u dan svoj um usmjeravamo na Njega umjesto da ugađamo svome
tijelu. Mi kao kršćani trebamo davati čast Gospodinu u svemu, uključujući i
našu slobodu od nečistoće.
Danas smo, dakle, vidjeli kako su srce, um i djela usko povezani te da trebamo
voljeti Boga tako što ćemo usmjeriti svoje srce i um na uzvišene stvari, umrijeti grešnim djelima i voljeti jedan drugoga. To je sažetak kršćanskog života. Mi
trebamo usmjeriti svoje srce da voli Boga, a misli zaokupiti razmišljanjem o
Kristu. Tada ćemo, posredovanjem Svetoga Duha, živjeti život dostojan žrtve
učinjene na križu.
Slavite Boga što nam je dao snagu da činimo sve gore navedeno, po Njegovom
Sinu, Isusu Kristu!
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Pročitajte Izlazak 20,4.5. Kako su ove dvije zapovijedi povezane s današnjom poukom?
2. Zašto srce, um i ponašanje moraju biti usklađeni kako bismo mogli steći
duhovnu slobodu?
3. Matej 22,39 uči nas da moramo voljeti svoje bližnje kao što volimo same
sebe. Zašto je nemoguće voljeti druge ako ne volimo sebe? Kako voljeti
sebe u kršćanskom smislu, a ne u svjetovnom?
4. Što nas sljedeći redci uče o našim pobudama u postupanju prema drugima? Izaija 58; Matej 25,31-46.
Venice Brooks, Jamaica, West Indies
Sjeti se:
“Povuci me za sobom, bježimo!”
* (Cleveland, Set the Captives Free)
6 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 29. ožujka
“Voli cijelim svojim bićem”
SVJEDOČANSTVO
Matej 22,37.38
“Crkva je oruđe koje je Bog odredio za spašavanje ljudi. Ona je ustrojena za
službu i njezina je zadaća da svijetu navijesti Evanđelje. Od samog početka
Bog je namjeravao da Crkva prikaže svijetu Njegovu puninu i dostatnost.
Vjernici Crkve, oni koje je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo, trebaju odsjajivati Njegovu slavu. Crkva je riznica bogatstva Kristove milosti i po njoj će se
u konačnici čak i ‘poglavarstvima i vlastima na nebesima’ objaviti vrhunski i
cjeloviti prikaz Božje ljubavi (Ef 3,10).”1
“Oni koji žele biti štovatelji pravoga Boga, moraju žrtvovati sve idole. Isus je
učitelju zakona rekao: ‘Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom
dušom svojom i svom pameti svojom. To je najveća i prva zapovijed.’ (Mt
22,37.38) Prve četiri zapovijedi u Dekalogu ne dopuštaju podijeljenu odanost,
niti se išta smije obožavati osim Njega. Mi ne možemo napredovati u kršćanskom iskustvu dok god ne ostavimo sve što nas odvaja od Boga.”2
“Oni koji vole Boga ne mogu njegovati mržnju ili zavist. Kada nebesko načelo
vječne ljubavi ispuni srce, ono će se prelijevati na druge. … Ova ljubav ne
uključuje samo ‘mene i moje’, već seže do krajeva zemlje i vrhova nebesa te
je u skladu s djelom koji obavljaju anđeli. Kada tu ljubav njegujemo u duši,
ona daje sladak okus cijelom životu i širi oplemenjujući utjecaj na sve oko nje.
Kada je posjedujemo, mi ćemo biti sretni neovisno o životnim okolnostima.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kršćanska ljubav je načelo, a ne osjećaj. Kako u tom svjetlu možemo pokazati ljubav prema Bogu i prema drugima?
2. Ako je proslavljanje rezultat odnosa s Bogom, kako pomiriti naše negativne osjećaje s Isusovim pozivom da Ga ljubimo svim svojim srcem, dušom
i umom? Možemo li istinski slaviti Boga ako smo nesretni, ogorčeni i osuđujemo druge ljude? Obrazložite svoj odgovor.
Kamala Glenn-Taylor, Sunrise, Florida, SAD
Sjeti se:
“Ova ljubav . . . seže do krajeva zemlje.”
1
2
3
Djela apostolska, str. 7.
Counsels to Parents, Teachers, and Students, str. 329.
Testimonies for the Church, sv. 4, str. 223,224.
Zdravlje i ozdravljenje | 7
Utorak 30. ožujka
Srce Psalama – univerzalni jezik
DOKAZI
Psalam 103,1
David je doista znao slaviti Boga. Međutim, mi ne možemo čak ni početi shvaćati dubinu i stvarni izraz njegove hvale dok barem donekle ne shvatimo da je
on bio čovjek čija su ga iskustva s Bogom učinila psalmistom.
U Davidu je živjela duboka ljubav prema Bogu koju je izrazio svojim proslavljanjem. Ovaj dječak-pastir koji je postao kraljem, živio je životom povjerenja i poteškoća, pomirenja i utjehe. U glavnini svojih psalama on iznosi priznanje pokajničkim srcem ili pak slavi odlučnim duhom. Ako David nije razumio ništa drugo
o Bogu, razumio je Njegovu silnu moć. Davidova uporaba snažnih, sveobuhvatnih riječi poput sve, kada kaže: “Blagosiljaj Jahvu … i sve što je u meni”, pokazuje
ne samo veličinu njegove ljubavi, već i njegovo razumijevanje Božje veličine. On
vjeruje da Jahvu može blagoslivljati samo ako uključi sve što je u njemu.
Međutim, ono što mene posebno zadivljuje, jest činjenica da se Davidovi psalmi mogu primijeniti na cijelo čovječanstvo. David je pisao univerzalnu poeziju
i pjesme. Stoljećima Židovi i nežidovski kršćani rabe psalme za osobnu molitvu i javno štovanje, dok su Hebreji rabili Davidove psalme u svojoj liturgiji.
Psalam 103 bio je korišten za posebne prigode u hramu. Isus je citirao Psalme
i Izaiju više od bilo kojih drugih starozavjetnih knjiga.
Isto je i s nama. Njegovi psalmi koriste se u javnom i osobnom bogoslužju bez
obzira na godine, iskustvo, rasu, obrazovanje ili vjersku pripadnost. Tiskani su i u
crkvenim pjesmaricama. Davidovi psalmi hvale naš su univerzalni jezik – naše sve.
“U Davidovim psalmima ogleda se čitav niz iskustava, od najdublje svijesti o
krivnji i osuđivanja samog sebe, do najplemenitije vjere i najuzvišenijeg odnosa s Bogom.” Doista, Davidovi psalmi hvale mogu nam pomoći da naše srce
zacijeli i naše se misli usmjere k domu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Pročitajte cijeli Psalam 103. Zatim se vratite na 2. redak, gdje nas potiče da zapamtimo sva dobra što nam je Bog učinio. Što David kaže, koja su to dobra?
2. Napravite popis u kojem ćete navesti kako se svako od tih dobara očitovalo
u vašem životu. Slavite Boga za te blagoslove i razmišljajte o tome kako
slavljenje utječe na vas umno i tjelesno.
3. Kako bi pisanje osobnih psalama hvale moglo potaknuti vaš duhovni i
tjelesni oporavak?
Teka-Ann Haynes, Mentone, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
Davidovi psalmi hvale naš su univerzalni jezik.
Patrijarsi i proroci, str. 214.
8 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 31. ožujka
Živa žrtva
PRIMJENA
Rimljanima 12,1; Kološanima 3,12.13
Naše je tijelo stvorio naš nebeski Otac koji nas je stvarao s osobitim užitkom.
Kada je na ovaj svijet došao grijeh, održavanje tjelesnog zdravlja postalo je
otežano. Mnogi se ljudi pitaju zašto postoje bolesti. One postoje zbog nazočnosti grijeha i postojat će sve dok se Bog ne vrati da nas povede kući.
Bolest se pojavljuje na mnogo načina. Kao dosadna viroza ili prehlada, ili
upale i bolovi što gnjave iz dana u dan. Rak, autizam, manično-depresivna
psihoza (bipolarni poremećaj). Popis ozbiljnih bolesti koje prijete umu i tijelu
diljem svijeta beskrajan je i raste iz dana u dan, tako da u jednom trenutku
može zvučati i smiješno kada nas Pavao savjetuje da prikažemo “svoja tijela
za žrtvu živu, svetu, Bogu milu – kao svoje duhovno bogoslužje” (Rim 12,1).
Pa ipak, naši napori da održimo tijelo i um što zdravijima, ne prolaze nezamijećeno od strane našeg Stvoritelja. On nam je čak dao upute kako to postići
na najbolji način. Evo nekoliko koraka koje možemo poduzeti kako bismo
slijedili Njegove upute u vezi s našim zdravljem:
Imajte uravnoteženu prehranu. Takva prehrana uključuje ugljikohidrate, zdrave masnoće, bjelančevine te raznovrsno voće i povrće. Jedan jednostavan savjet kaže da trebamo jesti hranu koja je u duginim bojama. Ponekad je mudro
voditi dnevnik hrane koju svakoga dana jedete. To je jednostavan način da
primijetite koja zdrava hrana nedostaje na vašem jelovniku.
Odvojite vrijeme za tjelovježbu. Kombiniranje aerobnih i anaerobnih vježbi održat će vaše srce jakim i ojačati mišiće. I ovdje će vam vođenje dnevnika vaših
dnevnih/tjednih tjelesnih aktivnosti pomoći da vidite gdje se trebate poboljšati.
Pijte svježu vodu. Najčešće se preporučuje osam čaša vode dnevno. Zapamtite
da kofein crpi vodu iz organizma, a da se gazirana pića ne ubrajaju u onih
preporučenih osam čaša vode.
Čitajte Bibliju, molite se i slavite Boga. Svakodnevna komunikacija s našim
Stvoriteljem nužna je kako bismo održali svoje duhovno blagostanje. “Ništa
ne vodi k poboljšanju zdravlja tijela i duše kao duh zahvalnosti i proslavljanja.
Veoma je jasna dužnost da se valja oduprijeti potištenosti, mislima i osjećajima
koji donose nezadovoljstvo – kao što je jasna dužnost da se molimo.”* Možda
biste mogli razmisliti o tome da počnete voditi dnevnik molitve i proslavljanja.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što mislite, zašto je Bogu stalo do našeg zdravlja?
2. Zašto je zdravlje tako važno u kršćanskom životu?
Deia i Nathan Williams, Beaumont, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
“Ništa ne vodi k poboljšanju zdravlja … kao duh … proslavljanja.”
* Put u bolji život, str. 156.
Zdravlje i ozdravljenje | 9
Četvrtak 1. travnja
Živjeti životom proslavljanja
RAZUMIJEVANJE
1. Petrova 2,9
Zahvalnost pokazuje naš stav prema Bogu za ono što nam je učinio dok Ga
proslavljamo zbog toga tko i što Bog jest. Psalam 13,3 kaže: “Zazvat ću Jahvu,
hvale predostojna.” Mi smo stvoreni da proslavljamo Boga. U Mateju 22,37
stoji da trebamo voljeti Boga svim svojim srcem, dušom i snagom. Slavljenje
izražavamo svojim postupcima i ljubavlju prema Njemu.
Stormie Omartian je rekao da je proslavljanje molitva koja sve mijenja. Ona
nadalje tvrdi da je proslavljanje i obožavanje najčistiji oblik molitve, zato što
naš um i dušu u potpunosti preusmjerava s nas samih na Njega. Ono izražava
čistu ljubav, odanost, poštovanje, priznanje i zahvalnost Bogu. Ono uzvisuje
Boga zbog toga tko On jest i izražava našu težnju za Njim.*
Mnogo ćemo se puta u svojem kršćanskom životu suočiti s poteškoćama. To
što smo kršćani, ne štiti nas od takvih iskustava. Međutim, kada slavimo Boga
dok kroz njih prolazimo, to nam pomaže da odnesemo pobjedu. U 2. Ljetopisa
20 kralj Jošafat je slavio Boga kada je čuo da se njegovi neprijatelji podižu kako
bi uništili njega i Izrael. Pročitajte sada ovo divno poglavlje.
Kakav su nam divan primjer kralj Jošafat i Izraelci! Njihove riječi i sve što su
činili na slavu Bogu uoči bitke, uči nas da je bitka protiv grijeha Božja te da
se ne trebamo bojati ili strašiti. Kako je divno boriti se ne pomoću oružja za
uništenje, već pjesmom i instrumentima hvale! Božja riječ uvjerava nas da je
On uz nas, da će nas blagosloviti kada se naša hvala uzdigne k Njemu.
Mene zadivljuju Božja divna čuda. Postoje trenuci kada riječi ne mogu izraziti
moju zahvalnost Bogu koji je stvorio nebo i zemlju; ali silom Svetoga Duha,
mogu podići svoje ruke i srce i slaviti Ga.
On nam je dao više blagoslova nego što zaslužujemo. U Efežanima 2,8.9 čitamo: “Milošću ste spašeni – po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji!” Stoga
živimo životom proslavljanja i doživimo promjenu u svojem osobnom životu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Može li netko biti zahvalan a da ne oda priznanje onomu od koga je primio dar? Objasnite.
2. Kako možete biti zahvalni kada osjećate tjelesnu ili duševnu bol?
Marcia Na’Tricia Smith, Nassau, Bahami
Sjeti se:
Živimo životom proslavljanja!
* Stormie Omartion, The Prayer that Changes Everything (Eugene, Ore.: Harvest House Publishers, 2004.).
10 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 2. travnja
Obnova uma = zdrav duhovan život
ISTRAŽIVANJE
Rimljanima 12,1.2
ZAKLJUČITE
U Rimljanima 12,1 Pavao nas zaklinje da posvetimo svoja tijela Bogu zbog
Njegove velike milosti prema nama. On kaže da je to žrtva koju će On prihvatiti i da je to ispravan način obožavanja. Zatim nas u 2. retku poziva da ne
oponašamo običaje ovoga svijeta, nego da dopustimo Bogu da nas preobrazi
u nove ljude tako što će promijeniti naš način razmišljanja. Dakle, da bismo
proslavljali Boga svojim srcem i postupcima, moramo obratiti punu pozornost na vježbanje svojeg uma – po Božjoj riječi – kao što obraćamo pozornost
na njegu tijela. Nećemo moći biti preobraženi bez obnovljenog uma!
RAZMOTRITE
■ Pročitajte Psalam 103. David je bio čovjek po Božjem srcu. Zamijetite
kako on u Psalmima stalno razmišlja o Božjoj riječi i kako Ga proslavlja.
Napravite popis stavova, djela i osobina koje David pripisuje Bogu u ime
Njegovog naroda. Napravite svoj popis načina na koje je Bog očitovao svoju milost u vašem životu.
■ Napišite vlastiti psalam ili pjesmu molitve i hvale Bogu. Pritom uporabite
svoj popis iz gornjeg zadatka. Ili uzmite jedan od svojih omiljenih psalama
i parafrazirajte ga.
■ Izrazite svoju ljubav i zahvalnost Bogu tako što ćete tijekom tjedna činiti
“tajna” djela ljubaznosti prema ljudima za koje vam se čini da ih treba
ohrabriti. Na primjer, ostavite cvijet ili neki slatkiš na stolu kolege u školi,
na fakultetu ili na poslu; ostavite vrećicu s namirnicama na kućnom pragu
susjeda ili nekoga za koga znate da je u potrebi; volontirajte u lokalnom
skloništu za beskućnike ili stavite novčanicu u omotnicu i nepotpisano
pošaljite nekome tko je u potrebi.
■ Napravite popis za molitvu u koji ćete uključiti susjede, prijatelje, članove
obitelji i članove crkve za koje se obično ne molite. Mjesec dana ih držite
na vrhu svojeg molitvenog popisa (ispred vaših osobnih potreba). Promatrajte kako Bog djeluje u njihovom životu.
■ Proučavajte Božju riječ s ciljem da to vrijeme uporabite kao pripremu uma
za duhovne bitke s kojima se svakodnevno suočavate. Neka to proučavanje
bude umna vježba ili “kamp za obuku” vašeg duhovnog života.
■ Ispričajte drugima kako vam Kristova ljubav i sila daju osjećaj vrijednosti.
Oslonite se i pozovite na Njegovu ljubav i žrtvu kao jamstvo ispunjenja
Njegovih obećanja.
POVEŽITE
Battlefield of the Mind, Joyce Meyer.
Jean Kellner, Columbia, Maryland, SAD
Zdravlje i ozdravljenje | 11
Pouka 2
3.−10. travnja 2010.
Moć izbora
“Daniel je u srcu odlučio da se neće okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova
stola.” (Daniel 1,8)
12 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 3. travnja
Načiniti pravi izbor
UVOD
Postanak 2,16.17; Ponovljeni zakon 30,10-19
Bog nas je stvorio kao bića koja su sposobna donositi odluke. Možemo analizirati i kategorizirati, ali i dan-danas pred nama stoji ista dvojba kao u Edenskom vrtu: “Je li to zlo ili dobro?”
Vjerujem da ono što smo mi sada i ono što ćemo postati ovisi o odlukama koje
donosimo. Možemo odlučiti da u određenim prilikama nećemo reći ništa ili
da ćemo snažno progovoriti. Moramo odabrati kojem ćemo bogu služiti, koju
ćemo hranu jesti a koju nećemo, što ćemo piti, a što nećemo. U konačnici
postajemo ono što kao pojedinci izabiremo.
Tijekom svojeg školovanja imao sam tečaj iz vojne obuke koji je bio dio nastavnog plana i programa. Nisam imao izbora; morao sam se prijaviti. Da nisam prošao taj tečaj, ne bih mogao diplomirati. Na toj sam obuci najviše mrzio
pravilo br. 2 u Općim naredbama, koje je glasilo: “Prvo poslušaj, pa se onda
žali.” S obzirom na to da sam bio znatiželjan, nisam mogao podnijeti misao da
moram poslušati, jer ću u suprotnom biti kažnjen pravljenjem onoliko sklekova koliko mi odredi moj nadređeni. Dok uviđam značenje poslušnosti Bogu,
na umu mi je nepopustljivost vojne stege.
Od pada u grijeh, Bog nas uvijek iznova podsjeća da trebamo donositi ispravne
odluke. Kako bi nam pomogao da obnovimo Njegovu izblijedjelu sliku u nama,
On nam daje smjernice, kao što je rečeno u Ponovljenom zakonu 30,10-19. U
ovim redcima “Mojsije je pozvao Izrael da izabere život, da posluša Boga i tako
nastavi primati Njegove blagoslove. Bog nikoga ne prisiljava na poslušnost. On
nam dopušta da odlučimo hoćemo li Ga slijediti ili odbaciti. Ova odluka je, međutim, pitanje života i smrti. Bog želi da svatko od nas izabere život. Svakog dana, u
svakoj novoj situaciji mi moramo potvrditi i učvrstiti ovu svoju opredijeljenost.”*
Budemo li slušali Njegove zapovijedi zapisane u Svetom pismu, doživjet ćemo
obnovu. Gospodin nam otkriva načela za tjelesno blagostanje kako bismo postali duhovno zreli. No, imamo li mi dovoljno snage za donošenje ispravnih
odluka? O tome proučavamo ovaj tjedan.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Razmislite o nekim odlukama koje ste donijeli. Koliko su važne bile te odluke?
2. Kako su te odluke utjecale na vaš život? Kada biste mogli vrijeme vratiti
unatrag, biste li odlučili drugačije? Zašto?
Sandro A. Dela Roca, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
Nisam mogao podnijeti misao da moram poslušati.
* Life Application Study Bible (Wheaton, Ill.: Tyndale House Pub.; Grand Rapids, Mich.:
Zondervan Pub. House, 1991.), str. 321.
Zdravlje i ozdravljenje | 13
Nedjelja 4. travnja
Odluke u kušnjama ovoga svijeta
DOKAZI
1. Korinćanima 10,31
Kao kršćani, mi znamo da je naše tijelo Božji hram. Stoga se o njemu moramo
brinuti najbolje što možemo. Ali ljudi ponekad u svoje tijelo odluče unijeti ono
što nije zdravo. Možda to čine zato što su u tom trenutku potišteni i misle da
će hrana koju pojedu, piće koje popiju ili droga koju uzmu učiniti da se osjećaju bolje. Ponekad ljudi puše ili piju u nadi da će zaboraviti na svoje probleme.
Međutim, i duhan i alkohol su otrovi i nanose veliku štetu onome tko ih uzima.
Ovi otrovi povećavaju rizik od poremećaja u ponašanju i funkcioniranju mozga.
“Znanstvenici su otkrili da adolescenti ovisni o alkoholu imaju slabiju tjelesnu kondiciju. Utjecaj nikotina na mozak adolescenata očituje se na sljedeće
načine: (1) kemijski receptori za nikotin (što je znak ovisnosti) povećavaju se
dvaput brže u adolescenata nego u odraslih osoba; i (2) izloženost nikotinu
uzrokuje trajne probleme u ponašanju, pogotovo u osoba ženskog spola.”*
S druge strane, zdrave navike mogo snažno potaknuti pozitivne promjene u
nama. Što se tiče nezdrave hrane, znamo da meso nije dobro za naše zdravlje zato što sadrži kolesterol koji može uzrokovati različite bolesti. Zbog toga
danas mnogi ljudi odlučuju jesti povrće, voće i drugu preporučenu zdravu
hranu. Oni žele uživati u kvalitetnom, dugom životu. Zbog svoje zdrave prehrane, adventisti sedmoga dana poznati su kao ljudi koji žive duže i zdravije
od drugih. Ako se odlučimo za zdraviju prehranu, tjelovježbu i razmišljanje o
lijepim stvarima, bolje ćemo spavati i bistrije razmišljati.
Bog nam je dao moć izbora. Tu moć možemo uporabiti na dobro ili na zlo. Mi
odlučujemo što ćemo izabrati između onoga što nas okružuje. Kojim putem
ići? Koje korake slijediti? Kakvu vrstu prehrane izabrati? Dobro je znati da je
Bog uvijek tu da nam pomogne u svakom izboru s kojim se suočimo na svojem putovanju. Kada se suočite s teškom odlukom vezanom uz svoje zdravlje,
sjetite se da vas je On spreman voditi.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje su biblijske smjernice u vezi s hranom koju smijemo/ne smijemo jesti?
2. Kako se ljudi, neovisno o životnoj dobi, mogu oduprijeti kušnji?
3. Zašto nam je Bog dao moć izbora kada je znao da često nećemo donijeti
ispravnu odluku?
Mariel Joyce L. Perez, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
“Adolescenti ovisni o alkoholu imaju slabiju tjelesnu kondiciju.”
* Elvira Galvez, “Alcohol, Nicotine and the Brain”, Sci-Tech Magazine (Quezon City: Dane
Publishing House, Inc.), sv. XIX, br. 4, str. 12,13.
14 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 5. travnja
Moć izbora
LOGOS
Postanak 2,16.17; 3,1-13; Ponovljeni zakon 30,10-19; Psalam 119,11; Ivan
3,16; Kološanima 3,2; Hebrejima 11,8-10
Pad u grijeh (Postanak 3,1-13)
“Usred vrta, blizu drveta života, stajalo je drvo spoznaje dobra i zla. Ovo drvo
je Bog postavio s posebnom svrhom, kao zalog njihove [Adamove i Evine]
poslušnosti, vjere i ljubavi prema Njemu.”1
Dok su Adam i Eva bili nastanjeni u prekrasnom vrtu, imali su sve što im je
bilo potrebno za sreću. Međutim, Bog je odlučio ispitati njihovu odanost prije
nego što će dobiti vječnu sigurnost. Sotoni je bilo dopušteno da ih iskuša. Ako
izdrže kušnju, uživat će trajnu Božju naklonost.
Eva je sa zanimanjem i divljenjem promatrala plodove zabranjenog drveta.
Bog joj je dao slobodu i mudrost da izabere između dobra i zla. Nudio joj je
dobro, ali je ona razmišljala o zlu. Kušač je ubrao plod i pružio joj ga. Uzela ga
je, pojela i oduševila se njime. Činio joj se vrlo ukusnim. Svojom neposlušnošću odmah je postala moćan medij preko kojega je i njezin muž pao u grijeh.
Tako je grijeh došao na naš svijet.
Sloboda izbora (Postanak 2,16.17)
Bog je našim praroditeljima dao upute koje su se odnosile na drvo spoznaje.
Nije im uskratio sposobnost da jedu zabranjeni plod. Prepustio im je da kao
slobodna moralna bića vjeruju u Njegovu riječ i poslušaju Njegovu zapovijed.
Međutim, naši praroditelji odlučili su povjerovati zmijinim riječima umjesto
da vjeruju Bogu i pouzdaju se u Njega. Oni nisu povjerovali u Njegovu dobrotu, već su se pouzdali u Sotonine riječi.
Bog je stvorio ljude kao bića sa sposobnošću razmišljanja, razlučivanja onoga
što je dobro i ispravno. Nije nas stvorio kao robote. Stoga mi imamo slobodu
izbora i odlučivanja što ćemo učiniti sa svojim životom. Bog želi da tu sposobnost i slobodu uporabimo za naše dobro, a Njemu na slavu.
Pogrešni izbori i njihove posljedice (Ponovljeni zakon 30,10-19)
“Eva je doista vjerovala Sotoninim riječima, ali je njena vjera nije spasila od
kazne grijeha. Ona nije vjerovala Božjim riječima, i to je prouzročilo pad.”2
Ne smijemo zanemariti prilike za proučavanje Božje istine. One su dane kako
bi nas spasile od prijevare. Njihovo zanemarivanje rezultirat će propašću. Svaki pogrešan izbor ima neugodne i ponekad ozbiljne posljedice; ali kada Božju
riječ sakrijemo u svoje srce, kada budemo hodili s Isusom, naučit ćemo donositi odluke koje su u skladu s vjerom koju ispovijedamo.
1
2
The Story of Redemption, str. 24.
Patrijarsi i proroci, str. 35.
Zdravlje i ozdravljenje | 15
Božji izbor (Ivan 3,16; 1. Korinćanima 6,19.20)
Kad su Adam i Eva sagriješili, Bog je pokrenuo plan spasenja. Taj plan je začet
iz Njegove ljubavi prema nama (Iv 3,16). Unatoč našim grijesima, Bog nas voli
i želi nas spasiti. Zbog toga je poslao svoga Sina da umre za nas. Budući da
smo vrijedni u Njegovim očima, On želi da živimo sretnim, zdravim i svetim
načinom života. I upravo stoga želi da odlučimo biti poslušni Njegovoj volji;
da se tom slobodom izbora odlučimo za ono što je dobro za naše tijelo. Tada
ćemo Ga moći slaviti otkupljenim tijelom (1 Kor 6,19.20).
“Pavao stalno naglašava da, iako je slobodan činiti sve, neće dopustiti da išta
gospodari njime. Divna činjenica u kršćanskoj vjeri jest da ona ne oslobađa
čovjeka da griješi, već da ne griješi. Lako je dopustiti navikama da zagospodare nama; ali kršćanska snaga omogućuje nam da mi gospodarimo njima. Kada
čovjek iskusi moć kršćanstva, on ne postaje rob svojega tijela, već njegov gospodar. Ljudi često kažu: ‘Ja sam gospodar svoga tijela’, podrazumijevajući time
da će ugoditi navici ili strasti koja ih drži u šaci; tek kada u sebi imaju Kristovu
snagu mogu doista reći: ‘Ja sam gospodar svoga tijela’, a ne: ‘Zadovoljit ću ono
što je jače od mene.’”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako možete mudrije iskoristiti moć izbora?
2. Koji je uzrok da donosite nezdrave odluke?
3. Koju su osnovnu pogrešku učinili Adam i Eva? Kako možete izbjeći da ne
počinite istu pogrešku?
4. Kako se mi suočavamo sa sličnim kušnjama s kojima su se suočili Adam i
Eva?
5. Kada su Adam i Eva odlučiti sagriješiti, okrivili su druge za svoj loš izbor.
Okrivljujete li vi kada druge za svoj loš izbor? Zašto? Kako možete naučiti
preuzeti odgovornost za vlastite odluke?
6. Što nas Hebrejima 11,8-10 uči o Abrahamu i izborima koje je izvršio? Što
vi osobno možete naučiti iz tih izbora?
7. Mi želimo donositi dobre odluke, ali kada se suočimo s teškim odlukama
ili primamljivim ponudama, ponekad pogriješimo. Kako možemo “programirati” svoj um da budemo uspješniji u odabiru? Psalam 119,11; Filipljanima 4,8; Kološanima 3,2.
Jervenesence Salathiel O. Florece, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
Bog nas nije stvorio kao robote
3
William Barclay, The Letters to the Corinthians, promijenjeno izdanje (Philadelphia, Penn.:
Westminster Press, 1975.), str. 56,57.
16 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 6. travnja
Jedan od mnogih izbora
SVJEDOČANSTVO
Postanak 3,2
Kada pokušamo donijeti onu jednu ispravnu odluku između mnogih, to može
biti poput noćnih sjena progonjenih zvukom cvrčaka. Dok naša odluka sazrijeva, zbog te hladne noći možemo povjerovati da je sve mračno umjesto da
pričekamo svitanje.
Jedna stvar koja zahtijeva donošenje ispravnih odluka i koja nas može voditi
u naš “dan” ili našu “noć” jest apetit. “U pustinji kušnji Krist se suočio s velikim kušnjama koje će napasti čovjeka. Tamo je On goloruk susreo lukavog,
podmuklog neprijatelja i pobijedio ga. Prva velika kušnja bila je u području
apetita, druga u području samouvjerenosti, a treća u području ljubavi prema
svijetu. Sotona je pobijedio milijune ljudi u kušnji popuštanja apetitu. Zadovoljavanjem okusa, živčani sustav se nadražuje a umne snage slabe, tako da
je nemoguće razmišljati smireno i razumno. Um je neuravnotežen. Njegove
uzvišene, plemenite sposobnosti izopačene su tako da služe životinjskim nagonima ne obazirući se na svete, vječne interese.”1
“Nekontrolirano popuštanje apetitu i kao posljedica bolesti i poniženje, koji
su postojali u vrijeme prije Kristovog prvog dolaska, ponovno će se pojaviti s
jačanjem sila zla prije Njegovog drugog dolaska.”2
“Popuštanje apetitu zahtijeva žrtvovanje tjelesne snage, bistrine uma i duhovne snage.”3
Sotona može postaviti zamke oko nas, ali mi ne moramo postati njegovim
plijenom. “Svaki čovjek u velikoj mjeri ima priliku postati ono što sam izabere. Blagoslovi ovog života kao i besmrtnog stanja nalaze mu se nadohvat
ruke. On može izgraditi postojan i vrijedan karakter, stječući novu snagu na
svakom koraku. Svakodnevno može napredovati u znanju i mudrosti i pritom
spoznavati nove užitke, dodajući vrlinu vrlini, otmjenost otmjenosti. Njegove
će se sposobnosti usavršiti uporabom; što više mudrosti stječe, to će veće biti
njegove mogućnosti za primanje nove mudrosti. Tako će se njegova inteligencija, znanje i vrline još više razviti i savršenije uskladiti.”4
Filozofija svake religije bavi se idejom izbora. Možda birati znači biti čovjekom. Sviđalo se to nama ili ne, moć izbora je naša. Glavno je pitanje kako
ćemo uporabiti tu moć.
Jerome B. Balbastro, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
Možda birati znači biti čovjekom.
1
2
3
4
Counsels on Diet and Foods, str. 151.
Isto
Isto, str. 155.
Isto, str. 16.
Zdravlje i ozdravljenje | 17
Srijeda 7. travnja
Obnova
PRIMJENA
Postanak 1,29; Psalam 23,3; 119,11; Matej 28,19.20; 1. Korinćanima 10,31;
Jakov 5,16; Otkrivenje 1,3
Naše tijelo ne pripada nama. Mi smo samo njegovi upravitelji. Stoga se o njemu
trebamo savjesno brinuti. Svoje tijelo možemo usporediti s fotografijom. Vrijedne
obiteljske slike, na primjer, mogu se oštetiti izlaganjem vodi i svjetlu ili nepažljivim
rukovanjem. Radi li se, pak, o digitalnim fotografijama, one se mogu slučajno izbrisati ili se naše računalo može pokvariti i time ih nepovratno gubimo. Kada su naše
slike oštećene ili izgubljene, pokušavamo ih obnoviti kako god znamo i umijemo.
Kako je nas grijeh oštetio? I kako se možemo obnoviti? Evo nekoliko načina:
Skeniraj. Prvi korak k obnavljanju fotografija jest da ih skeniramo. To će biti
zrcalo koje će ti pomoći da vidiš sve nepravilnosti. Svoje tijelo možeš obnoviti
tako da se vratiš izvornoj prehrani koju nam je Bog dao (Post 1,29).
Pohrani. Nakon što si fotografiju skenirao i obnovio, pohrani je. Kada počneš
obnavljati svoje tijelo, uvijek si postavi cilj i taj cilj drži na umu. Pohrani ga u
svoju memoriju kako ga ne bi zaboravio (1 Kor 10,31).
Popravi nedostatke. U trećem koraku pronađi što još trebaš popraviti. Cijelo
tvoje tijelo oštećeno je grijehom. Jedini mogući način da ga popraviš jest zamoliti Gospodina za pomoć (Ps 119,11).
Ukloni oštećenja i ogrebotine. Adobe Photoshop Elements i Adobe Photoshop
imaju filtre za prašinu i ogrebotine, koji mogu obrisati oštećenja. Nakon što obnoviš svoje tijelo, i dalje ćeš biti izložen kušnjama. Molitva i proučavanje Božje
riječi dva su čimbenika koji će ukloniti te kušnje (Ps 23,3; Jak 5,16; Otk 1,3).
Psalam 23,3 kaže nam da Bog čuva “moj život od uništenja i obraća moju dušu
od grijeha, da ne bih umro vječnom smrću. Drugim riječima, nakon što sam
otpao od Njega, liječi moje rane i obnavlja me sebi na slavu.”1
Ispiši i pohrani. Nakon što si završio sve navedene korake, spreman si ispisati
i pohraniti slike. Spreman si prenijeti svoje živo svjedočanstvo i pridonijeti
širenju radosne vijesti o Isusovom skorom povratku (Mt 28,19.20).
“Mi trebamo ići – bilo do prvog susjeda ili u neku drugu zemlju – i druge
učiniti učenicima. To nije pitanje izbora, već zapovijed svima koji Isusa zovu
‘Gospodinom’. Kada smo poslušni, imamo utjehu u spoznaji da je Isus uvijek
s nama. To će se dogoditi zahvaljujući nazočnosti Svetoga Duha u životu vjernika. Isus će biti nazočan Svetim Duhom koji ih nikada neće napustiti… Isus
je i s nama danas preko svojega Duha. Ovo evanđelje počinje i završava na isti
način – Emanuel, ‘s nama Bog.”2
Lyka Manalo, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
Kada su naše slike oštećene ili izgubljene, pokušavamo ih obnoviti kako god
znamo i umijemo.
1
2
Adam Clark’s Commentary, WORDsearch 7.
Life Application Concise New Testament Commentary, WORDsearch 7.
18 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 9. travnja
Osjećaji umjesto izbora
RAZUMIJEVANJE
Izreke 16,25; Matej 13,18-23
Na seminaru iz računovodstva naša predavačica uporabila je riječ in lieu. Rekla nam je da to znači “kao da je”, “bilo bi” ili “smatrati primljenim”. Raspravljali smo o temi “novac primljen umjesto dioničkih dividendi”. Objasnila je
kako možemo prepoznati dioničke dividende kada su objavljene i primljene.
Međutim, problem nastaje kada se umjesto novčanih dividendi primi novac.
Kada se to dogodi, rekla je, treba primijeniti pravilo “kao da je”. To znači da se
dioničke dividende “smatraju primljenima” i “sukladno prodanima” za novac
koji je primljen.
Kako bismo to mogli usporediti s našim odlukama? Znači li to da se naši osjećaji “smatraju” odlukama koje donosimo?
Svi mi znamo da svaki izbor koji učinimo donosi sa sobom posljedice, dobre
ili loše. Međutim, ljudi ponekad ne shvaćaju ozbiljno svoj izbor stoga što se
oslanjaju samo na svoje osjećaje. Uvjereni su da je bolje odlučivati pod utjecajem osjećaja nego pažljivim zaključivanjem. Ponekad smo do te mjere zaslijepljeni svojim osjećajima da nismo u stanju sagledati moguće posljedice izbora.
Sjetite se usporedbe o sijaču u Mateju 13,18-23. Ako poslušamo Božju riječ i
prihvatimo je spremno i s radošću, ali joj potom ne dopustimo da se ukorijeni
u našem životu, brzo će nas pomesti nevolje i progonstva. Bog zasigurno želi
da budemo sjeme koje je palo na dobro tlo. On zna da ćemo tako donijeti više
roda i biti uspješni kada dođe vrijeme žetve.
Naše spasenje ovisi o tome kako izabiremo i što izabiremo. Svoje odluke trebali bismo zasnivati ne na osjećajima, već na načelima i Pismu. Kada živimo po
Riječi, donosit ćemo ispravne odluke. Nije točno da osjećaji trebaju upravljati
našim odlukama. Oslanjati se na svoje osjećaje nije pouzdano. Naučite biti
poslušni Bogu. Njegova je namjera da živimo korisnim životom.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što je lijek protiv donošenja pogrešnih odluka?
2. Kako možemo znati što je Božja volja ako smo suočeni s nekoliko dobrih
izbora?
3. Kada bi osjećaji trebali utjecati na naš izbor?
Villanueva Asis, Dagatan, Taysan, Batangas, Filipini
Sjeti se:
Svi mi znamo da svaki izbor koji učinimo donosi sa sobom posljedice, dobre
ili loše.
Zdravlje i ozdravljenje | 19
Petak 9. travnja
Pravilan izbor
ISTRAŽIVANJE
Ponovljeni zakon 30,19; Jošua 24,15
ZAKLJUČITE
Danas više nego ikada prije štitimo svoje pravo izbora. Moć izbora i mogućnost oblikovanja svoje sudbine smatramo jednim od osnovnih ljudskih prava. Ali dok većina nas ima priliku sjesti za upravljač svojeg života, često nam
nedostaje mudrosti u donošenju ispravnih odluka. Kao kršćani, vjerujemo da
nam je Bog dao slobodu izbora ne kao pravo, već kao dar; a s tim darom On
nam je u svojoj Riječi dao i upute kako dobro izabrati.
RAZMOTRITE
■ S prijateljem igrajte asocijacije riječi. Zapišite što god vam dođe na um
dok razmišljate o riječima: izbor, odgovornost, posljedica. Usporedite svoje odgovore i porazgovarajte o njima.
■ Napravite popis odluka koje ste donijeli u dva različita područja u svojem
životu i poredajte ih prema tome koliko su vam važne.
■ Proanalizirajte Jošuin život. Napravite videoizvještaj u kojemu ćete naglasiti njegove karakterne vrline i hrabrost koja ga je nagnala da u teškim
okolnostima donese mudre odluke.
■ Pjevajte pjesmu “O, dođi, Duše Sveti” (54 - Kršćanske himne). Zapišite
svoju reakciju na riječi pjesme.
■ Postavite si za cilj da uvedete nove zdrave navike u svoj život. Putem dnevnika pratite svoj napredak tijekom tri tjedna.
■ Intervjuirajte pet ljudi kojima ćete postaviti sljedeće pitanje: Osjećate li
potrebu da donesete bolje odluke na području zdravlja? Zašto? Napišite
izvještaj na temelju njihovih odgovora.
■ Osvrnite se na ulogu koju igraju vaši osjećaji kada donosite neku odluku.
Zamolite Boga da vam pomogne u donošenju ispravnih odluka, utemeljenih na Njegovoj Riječi.
POVEŽITE
Patrijarsi i proroci, poglavlje 49.
Sandra Araújo-Delgado, Apison, Tennessee, SAD
20 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 3
10.–17. travnja 2010.
Slaviti duhovno i tjelesno
blagostanje
“Al’ onima što se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se.” (Izaija 40,31)
Zdravlje i ozdravljenje | 21
Subota 10. travnja
Održavati kondiciju i zdravlje – Božji način
UVOD
1. Ivanova 5,2.3
Tijekom posljednjeg desetljeća svijet se suočava s raznoraznim novim bolestima
i opasnostima po zdravlje. Istraživači su stavljeni na kušnju da iznađu rješenja za
te izazove i dok možda izgleda kao da napreduju, moramo se zapitati jesmo li doista poboljšali svoj načina života. Je li nas sav taj porast znanja učinio zdravijima
Nakon što je shvatio da su neki od najgojaznijih Amerikanaca predani kršćani,
dr. Don Colbert je napisao dvije knjige: The Jesus Diet (Isusova prehrana) i kuharicu What Would Jesus Eat? (Što bi Isus jeo?). Dr. Colbert vjeruje da će pacijenti
koji zanemaruju preporuke svojih liječnika u vezi sa zdravom prehranom, spremnije slijediti ono što je Isus činio.1 On preporučuje prehranu sličnu mediteranskoj, bogatu cjelozrnatim žitaricama, povrćem i maslinovim uljem, a izostavlja
namirnice poput svinjetine i školjkaša koje sadrže zasićene masne kiseline.
Prema dr. Colbertu, kada se ljudi hrane u skladu s Biblijom i nastoje uravnoteženo živjeti, mogu spriječiti neke bolesti, pa čak i ozdraviti od njih. Međutim,
to nije nikakva novost. Ugledne ustanove, poput adventističke bolnice Penang
i brojne druge adventističke zdravstvene ustanove oslanjaju su se na biblijska
načela u prevenciji i liječenju šećerne bolesti.2
U izdanju časopisa National Geographic od studenoga 2005., Dan Buettner
napisao je članak o dugovječnosti, poduprijevši ga statističkim podacima iz
istraživanja koje su financirali američki nacionalni zdravstveni instituti. Ovo
istraživanje pokazuje kako prosječni adventist u državi Kaliforniji u prosjeku
živi 4 do 10 godina duže od stanovnika Kalifornije koji nisu adventisti. Ove se
dodatne godine pripisuju vegetarijanskoj prehrani koja je siromašna mastima
a bogata orašastim plodovima i mahunarkama, kao i suzdržavanju od pušenja
i pijenja alkoholnih pića.
U 1. Ivanovoj 5,2.3 stoji: “Po tome znamo da ljubimo djecu Božju: kada god
ljubimo Boga i vršimo njegove zapovijedi; jer u ovome stoji ljubav prema
Bogu: da vršimo njegove zapovijedi, a njegove zapovijedi nisu teške.”
Uz medicinske stručnjake koji se okreću Bibliji kako bi pronašli rješenja za
zdravlje, poput dr. Colberta, pogledajmo ovaj tjedan pobliže biblijska načela
kako bismo naučili kako Bog želi da se brinemo o svojem tijelu.
Lionel See Yun Song, Republika Singapur
Sjeti se:
Neki od najgojaznijih Amerikanaca predani su kršćani.
1
2
Click Orlando, “Bible Inspires Florida Doctor’s ‘Jesus Diet’”,
http://www.clickorlando.com/health/3952449/detail.html (skinuto 6. ožujka 2009.).
Penang Adventist Hospital, “Diabetic Reversal Program”, http://www.pah.com.my/services/
diabetic_education_centre/diabetic_reversal_program.asp (skinuto 6. ožujka 2009.).
22 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 11. travnja
Slaviti duhovno i tjelesno blagostanje
LOGOS
Psalam 139,13-16; 1. Korinćanima 3,16.17; 9,24-27; Efežanima 2,8-10; 2. Timoteju 2,3-5; 4,7; Hebrejima 11,6
Stvoreni iznutra prema van (Psalam 139,13-16)
Psalmist slavi Boga što ga je stvorio. On slavi činjenicu što nije bio slučajnost!
Vi niste slučajno stvoreni – vi ste planirani i stvoreni. Vi se niste, eto, pojavili
zato što je netko pustio da stvari idu svojim tijekom. Psalmist je bio itekako
svjestan toga i u Psalmu 139 on slavi Boga i zahvaljuje Mu što ga je stvorio
s namjerom. Opisujući svoje osjećaje što je “stvoren tako čudesno”, psalmist
otkriva jedinstvenu svjesnost o Božjoj milosti i namjeri za njega.
Tjelesno-duhovne posude (1. Korinćanima 3,16; 9,24-27)
Biti kršćaninom znači da vaš život više nije vaš, već Kristov (Gal 2,20). Vaše
tijelo je prebivalište Svetoga Duha, Božji “hram”.
Kršćani su kao zajednica i pojedinačno Božji “hramovi”. Crkva, kao zajednica
vjernika, tvori “jedno tijelo u Kristu” (Rim 12,5), i svaki kršćanin pojedinac
koji prihvati Isusa kao svojeg Spasitelja Božji je duhovni hram zato što Sveti
Duh živi u njemu. Pavao upozorava one koji uništavaju “svetu građevinu”, da
će se s njima u skladu s time i postupati.
Bog ne može dopustiti da se bilo koji dio Njegove svete građevine ošteti bez posljedica. Ovo je upozorenje upućeno onima koji se usuđuju oštro postupati s Božjim
ljudima, kao i samim Božjim ljudima. Kao prebivalište Svetoga Duha, trebamo
održavati dobru duhovnu i tjelesnu spremu kako bi Bog u nama mogao prebivati.
I kod duhovne i kod tjelesne spreme bitno je kršćansko suzdržavanje. Pavao
navodi primjer igara u Korintu, koje su bile slične Olimpijskim igrama, kako
bi slikovito prikazao koliko je važno suzdržavanje. Kao kršćani, moramo učiniti svoj dio u održavanju tjelesne i duhovne spreme. Tako dolazimo do prve
“nagrade”, kako to Pavao opisuje u 1. Korinćanima 9,24-27. Atletičari sami
sebe podvrgavaju strogo utvrđenom programu vježbi i odgovarajućoj prehrani, kako bi postigli najbolje rezultate. Ovdje Pavao na primjeru atletičara naglašava potrebu za suzdržavanjem u kršćanskoj vjeri. Nikamo nećete stići ako
samo pričate, a ništa ne radite.
Još uvijek je to pitanje milosti, a ne djela (Efežanima 2,8-10)
Iako se služimo kršćanskim suzdržavanjem kao sredstvom koje će nam pomoći da ostanemo u utrci, sama nagrada je zapravo Božji dar. Samo po sebi,
suzdržavanje nas nikamo neće dovesti. Iskrena ljubav prema našem Stvoritelju
koji nas je stvorio sa svrhom pomaže nam da ne obraćamo pozornost na stvari
koje nas odvlače od nagrade – vječnosti s Bogom.
“Milost koja spašava besplatna je, nezaslužena Božja naklonost i dobrostivost;
a On nas spašava ne djelima Zakona, već vjerom u Isusa Krista. Milost u duši
Zdravlje i ozdravljenje | 23
udahnjuje novi život duši. Obnovljeni grešnik postaje živa duša; on živi u svetosti jer je rođen od Boga: izbavljen je od krivnje grijeha oprostom i opravdavajućom milošću. … Naša vjera, naše obraćenje i vječno spasenje nisu zasluge
djela, da se nijedan čovjek ne bi mogao hvaliti. Sve to nije nam dano zbog
nečega što smo mi učinili, stoga je svako hvalisanje isključeno. To je besplatan
Božji dar i rezultat djelovanja Njegove sile. Njegova je namjera, za koju nas je
pripremio i blagoslovio spoznajom svoje volje i svojim Svetim Duhom koji
stvara takvu promjenu u nama, da veličamo Boga svojim plemenitim razgovorima i ustrajavanjem u svetosti. Nitko ne može Pismu zanijekati ovu doktrinu
niti ga optužiti za bilo kakvo zlo. Za sve koji to čine nema nikakvog izgovora.”1
Dovršiti utrku u vjeri (2. Timoteju 4,7; Hebrejima 11,6)
Bez vjere u Boga ne možemo dovršiti utrku. Pavao naglašava da je, održavši
vjeru, otrčao utrku te da ga stoga čeka nagrada, kao i sve koji su trčali poput
njega. Tjelesno i duhovno govoreći, Pavao priznaje da je stvoren isključivo s
ciljem da trči utrku u kojoj je iskušana njegova vjera i tijelo. Vjerom je trčao
utrku i zanijekao sam sebe. Vjerom je trčao utrku i polaže pravo na nagradu.
Ponovno pročitajte Hebrejima 11,6. “Ovdje nalazimo dva uvjeta koja moramo
ispuniti da bismo mogli pristupiti Bogu: (1) Moramo vjerovati da postoji
Bog i (2) da nagrađuje one koji Ga iskreno traže. Vjerovati da Bog postoji
samo je početak; čak i demoni vjeruju u Božje postojanje (Jak 2,19-20). Bog
se neće zadovoljiti pukim priznanjem svojeg postojanja. On želi osobnu, živu
vezu s vama koja će preobraziti vaš život.”2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Na koji ste način osobno iskusili da je život vjere sličan utrci ili nekom
drugom tjelesnom naporu?
2. Kada ne vježbamo, naši mišići slabe. Slično tome, kada ne vježbamo svoju
vjeru u Boga, ona slabi. Kako se vježba vjera? Koliko često vježbate svoju
vjeru?
3. Tjelovježba i dobra prehrana su važne. Međutim, same po sebi, one nam
ne donose vječni život. To nam može donijeti samo vjera u Isusa. Zašto je
važno razumjeti ovu razliku?
4. Zašto nije dovoljno vjerovati u 28 temeljnih vjerovanja naše Crkve?
Nathaniel Tan, Republika Singapur
Sjeti se:
Nikamo nećete stići ako samo pričate, a ništa ne radite.
1
2
Matthew Henry Concise Commentary, WORDsearch7.
Life Application Concise New Testament Commentary, WORDsearch7.
24 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 12. travnja
Snažnom umu potrebno je snažno tijelo
SVJEDOČANSTVO
1. Korinćanima 3,16.17
“Čist zrak, sunce, umjerenost i odmor, tjelesne vježbe, pravilna prehrana, uzimanje vode, povjerenje u božansku moć – to su pravi lijekovi. Svaka osoba
treba steći znanje o prirodnim sredstvima i o tome kako se ona primjenjuju.”1
“Uvijek je dobro podsjetiti se da zdravlje ne ovisi o slučajnosti. Ono je rezultat
poslušnosti Zakonu. Ovu činjenicu štuju sportaši – sudionici atletskih i drugih
sportskih natjecanja. Ovi se sportaši najozbiljnije pripremaju. Oni se podvrgavaju temeljnom treningu i strogoj disciplini. Brižno se vodi računa o svakoj tjelesnoj navici. Oni znaju da bi neki propust, neumjerenost ili nepažnja, koji slabe
ili onesposobljuju bilo koji organ ili funkciju tijela, sigurno vodili k porazu.
Od koliko je ovakva ozbiljnost i temeljitost veće važnosti ako se želi osigurati
uspjeh u borbi života! Borbe što ih vodimo nisu simulacije. Mi vodimo rat o
kojem ovise rezultati za vječnost. Mi ćemo se sukobiti s nevidljivim neprijateljima. Zli anđeli se bore za prevlast nad svakim ljudskim bićem. Sve ono što
šteti zdravlju, smanjuje ne samo fizičku snagu, već vodi k slabljenju umnih i
moralnih snaga. Popuštanje nekoj nezdravoj navici otežava nam da razlučujemo između onog što je dobro i što je štetno i stoga postaje teže protiviti se zlu.
Ovo povećava mogućnost neuspjeha i poraza.”2
“Cijelo je tijelo stvoreno da djeluje; pa ako se fizičke snage aktivnim vježbanjem ne održavaju u zdravom stanju, ni umne se snage ne mogu dugo koristiti
punim kapacitetom.”3
“Sve što umanjuje naše tjelesne snage oslabljuje i um i pridonosi da on ima
sve manje sposobnosti uočavati razliku između dobra i zla. Mi postajemo sve
nesposobniji da izaberemo dobro i imamo sve manje snage da činimo ono što
i sami smatramo dobrim.”4
“Vi shvaćate, zar ne, da ste Božji hram i da je sam Bog prisutan u vama? Nitko
tko razara Božji hram neće proći nekažnjen. U to možete biti sigurni. Božji
hram je svet – a vi, zapamtite, vi ste hram” (1 Kor 3,16.17).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Objasnite zašto su narušavanje tjelesnog zdravlja i slaba tjelesna sprema
ravni “uništavanju” Božjeg hrama.
2. Koje tri male promjene možete ovoga tjedna učiniti da postanete zdraviji i
imate bolju tjelesnu spremu?
Faith Toh, Republika Singapur
Sjeti se:
“Mi ćemo se sukobiti s nevidljivim neprijateljima.”
1
2
3
4
Put u bolji život, str. 69,70.
Isto, str. 70,71.
Odgoj, str. 186.
Kristove usporedbe, str. 234.
Zdravlje i ozdravljenje | 25
Utorak 13. travnja
Znanost potvrđuje Božje zdravstvene zakone
DOKAZI
Levitski zakonik 11,45
Levitski zakonik je knjiga koju mnogi smatraju nevažnom za suvremeno društvo. Međutim, dok istražujemo biblijske razloge za duhovno i tjelesno blagostanje, ubrzo otkrivamo da Levitski zakonik i nije tako zastario kao što smo
mislili. Možda je puno važniji nego što bismo ikada mogli pomisliti.
Levitski zakonik je jedna od pet Mojsijevih knjiga. Ta je knjiga prvenstveno
pisana kao knjiga zakona s vrlo malo povijesnih činjenica. Ona je bila dio
saveza koji je Bog sklopio s Izraelom, u kojem je stajalo da će se Bog brinuti za
Izraelce dok budu slijedili Njegove zakone. Mnogi dijelovi Levitskog zakonika
govore o ponašanju svećenika u Mojsijevo vrijeme. Međutim, mnogi dijelovi
su korisni i za nas danas.
U 11. poglavlju Levitskog zakonika Bog govori o čistoj i nečistoj hrani. U ranokršćanskoj Crkvi mnogo je toga ocijenjeno kao nevažno i nebitno. Međutim, znanost sve više i više otkriva i potvrđuje kako su Božji zakoni doista
blagotvorni za nas. U Levitskom zakoniku 11,7.8 piše da svinjsko meso nije
za jelo. Danas Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima stroge upute u
vezi s izvozom svinja, budući da one nose vrlo visok stupanj rizika od zaraze.
I za druge je vrste mesa, zabranjene Levitskim zakonikom, poput školjkaša i
ostalih morskih plodova, otkriveno da su nositelji različitih bolesti.
Kada se radi o zdravom načinu života, Biblija je bila stoljećima ispred svojeg vremena. Puno prije nego što su znanstvenici shvatili kakve dobrobiti za
zdravlje ima biblijska prehrana, Bog je dao upute svojem narodu o pravilnoj
prehrani i životu. U Levitskom zakoniku 11,45 Bog nas poziva da budemo
sveti jer je On svet. To uključuje ono što jedemo, pijemo i činimo. Bog nam
daje zakone poput ovih da bismo bili sretni. Daje nam upute o ispravnom
načinu života da bi naše tijelo moglo biti zdravo. Kada živimo po Njegovim
pravilima, puno ćemo više uživati u životu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Od kojih se vrsta hrane, prema biblijskim načelima iznesenima u Levitskom zakoniku 11, trebamo suzdržavati?
2. Kako možete promijeniti svoju prehranu kako biste bolje poštovali Božja
načela prehrane?
Choo Shi En Christon, Republika Singapur
Sjeti se:
Kada se radi o zdravom načinu života, Biblija je bila stoljećima ispred svojeg
vremena.
26 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 14. travnja
Budi zdrava mladica!
PRIMJENA
Ivan 15,5
Brojni znanstvenici smatraju da postoji veza između našeg duhovnog i tjelesnog zdravlja. Studije su pokazale da se bolesnici koji boluju od raka uspješnije bore protiv te bolesti ako su religiozni.*
Čuda potpunog izlječenja bolesnika oboljelih na smrt zbunila su liječnike koji
su prije toga članove obitelji pripremili na najgore.
Često naš stres i depresija u životu proizlaze iz činjenice da smo se udaljili od
Boga. Kad se ne brinemo za svoje tijelo, postajemo Božji loši upravitelji. Ne
samo da nemamo dovoljno energije za učinkovito djelovanje, već postajemo i
bezuspješni primjeri Njegovog “života … u izobilju” (Iv 10,10).
Isus je rekao da je On trs, a mi mladice. Stoga trebamo ostati povezani s Njim
kao svojim izvorom snage. Trebamo biti tjelesno spremni kako bismo izvršili
Njegov nalog i išli kamo nas On vodi, te jasno pokazali da biti kršćanin znači
zdravije živjeti. Kako onda možemo biti napredne mladice?
Svakodnevno razgovarajte s Isusom. On nas poziva da tražimo Njegovu mudrost, razmišljamo o Njegovoj Riječi i oslonimo se na Njegovu snagu. Zauzvrat nam daje obećanje da će nam dati sve što nam je potrebno (1 Ljet 28,9;
Mt 6,33).
Trčite ustrajno. Pisac Poslanice Hebrejima poziva nas da “ustrajno trčimo na
utakmici koja nam je određena” (Heb 12,1). Da bismo to postigli, trebamo biti
u dobroj tjelesnoj, duhovnoj i umnoj kondiciji. Trebamo vježbati mišiće svoje
vjere kako bismo se oduprli kušnjama koje će se pojaviti na našem putu. Iako
naš napor može biti bolan i ne baš ugodan, donijet će “plod mira i pravednosti” (Heb 12,11 – Dretar)
Budite svjetlo. Isus je svjetlo svijetu i On želi da Njegovo svjetlo odnesemo
svima oko sebe. Dok smo povezani s Trsom, mi donosimo rod. Isus želi da
budemo blagoslov ljudima oko sebe. On želi da donesemo svjetlo i ohrabrenje
ljudima koji su izgubili nadu, i mir uplašenima. Naša povezanost s Bogom
omogućuje nam da budemo povezani s našim društvom. Radost zajedništva
s Njim donosi zdravlje u duhovnom kao i tjelesnom pogledu (Iv 8,12; 15,2).
Jimmy Quek, Republika Singapur
Sjeti se:
Isus želi da budemo blagoslov ljudima oko sebe.
* http://www.washingtonpost.com/sp-dyn/content/article/2006/03/23/AR2006032302177.html.
Zdravlje i ozdravljenje | 27
Četvrtak 15. travnja
Pravilno postaviti svoje prioritete
RAZUMIJEVANJE
1. Timoteju 4,8
Imam prijatelja koji je frutarijanac. Po njemu, jesti bilo što drugo osim voća
vrlo je štetno za zdravlje. Kada nas vidi da jedemo što drugo, izgrdi nas i održi
nam predavanje o zdravoj prehrani i očuvanju našeg tijela za Božje djelo. Taj
moj prijatelj je, k tome, i adventist sedmoga dana.
Druga moja prijateljica toliko vodi brigu o tjelovježbi da svaki dan jedan sat
izlazi u šetnju sa svojim psom. Vitka je i u dobroj je formi. Ona je i stroga vegetarijanka koja ne jede ni rabi začine u svojoj kuhinji, jer je Ellen White upozorila protiv njih.* Ona će također brzo ispraviti i zasuti podacima one koji ne
izbjegavaju, prema njezinom mišljenju, neduhovne zdravstvene navike.
Letimičan pogled na njihovu prehranu i zdravstvene navike pokazat će da su
to dvoje mojih prijatelja predani sljedbenici Kristovih zdravstvenih načela.
Međutim, je li to sve što se tiče našeg odnosa s Njim? Za što smo se mi opredijelili? Da budemo vatreni pobornici koji idu okolo i kude ljude, kako bi se
ovi osjećali osuđenima i obilježenima zato što su pojeli sendvič s puretinom?
Božji vjernici prepoznaju se po svojem plodu – plodu Duha. Ova fraza je
biblijski izraz koji obuhvaća devet vidljivih osobina uspješnog kršćanskog
života. Prema prijevodu Kršćanske sadašnjosti u Galaćanima 5,22.23, te su
osobine ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost i
uzdržljivost. Iz Pisma učimo da to nisu pojedinačni plodovi koje možemo po
volji izabrati. To je zapravo jedan plod s devet osobina koje karakteriziraju sve
one koji istinski hode u Svetome Duhu. Sveukupno gledano, to su osobine
koje bi svi kršćani uz pomoć Svetoga Duha trebali pokazivati u svojem životu.
U 1. Timoteju 4,8 stoji da “tjelovježba donosi malu korist, a pobožnost donosi potpunu korist, jer joj pripada obećanje života – života sadašnjega i budućega”. Primijetite da ovaj redak ne kaže da tjelovježba nije korisna! On kaže da je tjelovježba
korisna, ali pravilno postavlja prioritete kada kaže da je pobožnost korisnija.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Odbacujete li zdrave navike zato što ih zagovaraju ljudi koji vas odbijaju
svojom pretjeranom revnošću?
2. Kako možete promovirati zdrav način života, a da ne ispadnete bahati i
samopravedni?
Jonathan Gerber, Republika Singapur
Sjeti se:
Za što smo se mi opredijelili?
* Put u bolji život, str. 188,200; Testimonies for the Church, sv. 2, str. 67.
28 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 16. travnja
Živjeti kao hramovi
ISTRAŽIVANJE
1. Korinćanima 6,19.20
ZAKLJUČITE
Bog je naš Stvoritelj i stvorio nas je da naše tijelo bude hram Njegovog Svetoga
Duha. Milošću, kao nezasluženim darom, mi smo dobili Svetoga Duha koji
nas vodi k sve boljem tjelesnom i duhovnom zdravlju. Također smo dobili i
Bibliju koju Duh rabi kao vodič za naše tjelesno i duhovno blagostanje. Budemo li slijedili biblijske upute, živjet ćemo duže, zdravije i sretnije. Ne brinemo li se o svojem tijelu, oslabjet ćemo tjelesno i duhovno. Zdrav način života
uključuje naše tjelesno i duhovno blagostanje.
RAZMOTRITE
■ Nacrtajte ili naslikajte kako zamišljate “dobro zdravlje”.
■ Napišite svoje osobno stajalište o učincima ispravnih zdravstvenih navika
na vašu duhovnost.
■ Napišite pjesmu o svojem životu i tijelu kao Božjem hramu.
■ U skupini porazgovarajte o učincima zdravlja na duhovnost. Iznesite primjere kako se to očitovalo u vašem osobnom životu.
■ Hodajte 30 minuta jednom dnevno tijekom sljedećeg tjedna. Osjećate li se
opuštenije? Spavate li bolje? Da li sada jedva čekate tih 30 minuta?
■ Zamolite Boga da vas vodi k boljem tjelesnom i duhovnom zdravlju i da
vam pomoću svojega Svetog Duha pokaže područja na kojim bi trebalo
izvršiti promjenu.
POVEŽITE
Vibrant Life, “Religion and Health”, Nellie Jones, http://www.vibrantlife.com/
vl/article-81.html (skinuto 2. travnja 2009.).
Savjeti o životu i prehrani, 2. poglavlje.
Christian-Living-Site.com. Do You Really Understand That Your Body Is The
Temple Of God? http://www.christian-living-site.com/Temple-of-God.html
(skinuto 2. travnja 2009.).
Chandler Riley, Laurel, Maryland, SAD
Zdravlje i ozdravljenje | 29
Pouka 4
17.–24. travnja 2010.
Voda života
“Tko god pije od te vode, opet će ožednjeti. A tko pije od vode koju ću mu ja
dati, sigurno neće nikad ožednjeti. Štoviše, voda koju ću mu ja dati postat će u
njemu izvorom one vode što struji u život vječni.” (Ivan 4,13.14)
30 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 17. travnja
Nijedna kap nije za piće! Nijedna kap nije
popijena?
UVOD
Otkrivenje 21,6
“Voda, voda posvuda, ali nijedna kap nije za piće.” Ovi stihovi iz pjesme The
Rime of the Ancient Mariner, koju je napisao Samuel Taylor Coleridge, odjekuju željom i prenose duboku potrebu za vodom radi preživljavanja.
Voda se čini kao nešto vrlo jednostavno. Hladna, bistra voda nema kalorija
i obično je bez okusa. Obično je uzimamo zdravo za gotovo i ne unosimo je
dovoljno u organizam. Ali, onog trenutka kada je nema u našoj blizini, naš um
ne razmišlja ni o čemu drugome nego kako se domoći velike čaše vode.
Naše tijelo sastoji se od 70% vode. Ono može preživjeti između 50 i 80 dana
bez hrane, ali u prosjeku samo 3 dana bez vode. Kada ne unosimo vodu, brzo
nastupa dehidracija i počinju se pojavljivati različiti tjelesni poremećaji.
Brojne biblijske priče i zapisi govore o vodi. Ponekad se ona rabi kao sredstvo
za čišćenje (Noa i potop). Drugom prigodom Bog je proroku u bijegu osigurao
vodu za piće (Ilija i potok Kerit). Bog je uporabio vodu rijeke Nil kako bi poslao poruku tvrdoglavom faraonu. Isus je pretvorio običnu vodu u najukusnije
vino koje je bilo posluženo na svadbenoj svečanosti. Žena Samarijanka bila je
suočena sa svojom potrebom za živom vodom na zdencu iz kojega je cijelo
selo tažilo svoje svakodnevne potrebe za vodom. Tamo je On obećao da će
svojim sljedbenicima dati vodu od koje nikada neće ožednjeti.
Stvoritelj je mogao izabrati drugačiji izgled ovoga svijeta. Umjesto toga, odlučio je 72% površine Zemlje prekriti vodom. Krist je ženi na zdencu rekao
da ćemo i pokraj sve te vode i dalje biti žedni ako svakodnevno ne budemo
pristupali Živoj Vodi.
Koliko često pijete vodu ne razmišljajući o Živoj Vodi i o tome što vam ona
znači u vašem svakidašnjem životu? Tijekom ovog tjedna istražit ćemo priče o
vodi u Bibliji i njihov dublji smisao za naš život danas. Prisjetite se doživljaja
vode u krstionici dok ste bili čišćeni od svojih grijeha. Razmislite kako bi suh i
sušan bio vaš život bez Žive Vode koja vam je osigurana kad ste postali Kristov
sljedbenik.
Nemojte ići kroz život a da niste popili nijednu kap sve te vode oko sebe. Slobodno pijte još danas tu Živu Vodu.
Deena Bartel-Wagner, Spencerport, New York, SAD
Sjeti se:
Voda se čini kao nešto vrlo jednostavno.
Zdravlje i ozdravljenje | 31
Nedjelja 18. travnja
Izlijeva li se ili kaplje?
DOKAZI
1. o kraljevima 1,45; 2. o kraljevima 20,20; 2. Ljetopisa 32,30; Ivan 9,1-12
Jeruzalem je bio sagrađen na brežuljku od tvrdog vapnenca. Ispod vapnenačkog brežuljka nalaze se kraške špilje, izbrazdane podzemnim vodama koje su
tekle od izvora rijeke Gihon. Ta je rijeka bila jedini izvor vode za grad. Nekoliko puta spominje se u Bibliji, uključujući i pomazanje Salomona za izraelskog
kralja (1 Kr 1,45). Na hebrejskom Gihon znači “izbijati”. Izvor rijeke Gihon
nije imao ravnomjeran protok vode. Na količinu vode koju je davao utjecala
su godišnja doba, kao i količina godišnjih padalina.
Izvor je dobivao vodu iz podzemnih voda koje su se skupljale u podzemnim
špiljama. Kada bi se određeni prostor napunio, voda bi se prelila i pronašla
svoj put do površine te stvorila jezero. Tekla bi iz špilja u dolinu Kidron gdje
su se usjevi navodnjavali upravo iz izvora. Biblija to područje naziva “Kraljev
vrt” (2 Kr 25,4; Neh 3,15).
Budući da izvor Gihona leži izvan zidina Jeruzalema, ako bi došlo do napada na grad, bila bi ugrožena opskrba vodom cijeloga grada. Stanovnici grada
rabili su prirodni podzemni vodovodni sustav, danas poznat kao “Warrenovo okno”, prema C. Warrenu koji ga je otkrio 1867. god. tijekom arheoloških
istraživanja. To okno omogućavalo je prolazak ispod zemlje sve do izvora Gihona gdje se mogla zahvatiti voda uz pomoć posude pričvršćene za uže, a da
se ne iziđe izvan gradskih zidina.
Voda iz izvora Gihona tekla je i kroz Ezekijin vodovod do Siloamskog kupališta. Na to je kupalište Isus poslao slijepog čovjeka da ozdravi (Iv 9,1-12). Ezekijin vodovod sagrađen je tijekom vladavine kralja Ezekije i spomenut je u 2.
o kraljevima 20,20 i 2. Ljetopisa 32,30. Asirska vojska bila je stalna opasnost pa
su vodovod i utvrde bili sagrađeni na opisani način. Kao rezultat tih radova,
Siloamsko se kupalište nalazilo unutar jeruzalemskih zidina.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako voda iz izvora Gihona prikazuje ulogu koju bi Živa Voda trebala
igrati u našem kršćanskom životu?
2. Uz pomoć povijesnih činjenica kao što je Ezekijin vodovod i Siloamsko
kupalište, kako biste prijatelju koji nije vjernik ispričali priču o Živoj Vodi
koju nudi Krist?
Jordan Wagner, Spencerport, New York, SAD
Sjeti se:
Stanovnici grada rabili su prirodni podzemni vodovodni sustav.
* Podaci za ovaj članak prikupljeni su u Židovskoj virtualnoj knjižnici (the Jewish Virtual
Library, A Division of the American-Israeli Cooperative Enterprise),
http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Archaeology/jerwater (skinuto 6. veljače 2009.)
32 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 19. travnja
Vodu bez leda, molim
LOGOS
Postanak 2,10; Izaija 40,31; Matej 9,2-7; Ivan 4,1-26; 9,1-11; Rimljanima 6,1-6
“Voda, voda posvuda” (Ivan 4,14)
Voda je toliko sveprisutna da se čini gotovo besmislenim pričati o njoj. Ma, svi
znaju što je voda i koja je njezina funkcija. Jedini ljudi koji je doista trebaju proučavati jesu molekularni biolozi kako bi razumjeli sastav, primjenu i funkciju i
onih najsićušnijih djelića vode. S druge strane, bilo bi divno shvatiti dubine najdubljih oceanskih bezdana i kako ribe koje ondje žive svijetle. Ali kada pametni
ljudi koji proučavaju te stvari sve to shvate, saznat ćemo u “Dnevniku”, zar ne?
Ako je Bog stvorio vodu zajedno sa svime ostalim, zašto je ona najizobilnije i
najprepoznatljivije prirodno bogatstvo na Zemlji (barem gledano iz svemira)?
I zašto trošimo toliko vremena i novca tražeći je na mjestima poput Marsa?
Ti gore spomenuti pametni ljudi govore nam da je voda najvažniji preduvjet
postojanja života. Na kraju krajeva, Bog je mogao urediti stvari kako god je
htio, prema bilo kojem prirodnom zakonu koji je htio uspostaviti. U Božjem
svemiru nema slučajnosti.
Što je onda Isus mislio kada je ženi na zdencu rekao: “A tko pije od vode koju
ću mu ja dati, sigurno neće nikad ožednjeti. Štoviše, voda koju ću mu dati
postat će u njemu izvorom one vode što struji u život vječni” (Iv 4,14)? Žena
očito neko vrijeme nije okusila ni kapi vode koju je Isus nudio. Bez Isusove
vode, pet puta se udavala. Možda je već i ta činjenica jedan trag u našoj potrazi
za odgovorom na pitanje zašto voditi računa o vodi.
Dvojako značenje vode (Postanak 2,10-14)
Voda ima fizičko i duhovno (simboličko) značenje. Koristimo je za održavanje
osobne tjelesne čistoće. Time ne samo da izgledamo bolje i društveno prihvatljivije, već sprečavamo bolesti. Njome doslovno možemo isprati ono od
čega bolujemo ili bismo mogli bolovati. Što se tiče naše nutrine, ako unosimo
dovoljnu količinu vode u organizam, naši ograni mogu sakupiti, preraditi i
ukloniti opasna strana tijela mikroskopske veličine i istrošene stanice. Duhovna voda čisti nas od vječnih smrtonosnih posljedica grijeha. Duša povezana s
Izvorom ove vode održava se stalnim čišćenjem Svetim Duhom.
Kada Postanak 2,10-14 govori o rijekama koje su izvirale iz Edena, spominje
četiri rijeke koje su izlazile iz tog izvora u zemlji bez grijeha. Na isti način na
koji četiri vjetra prikazuju sukob u svim krajevima svijeta, tako bi te četiri
rijeke mogle prikazivati zdravstveno i društveno čišćenje koje dopire do svih
krajeva svijeta. Čak i danas postoje rijeke u Indiji za koje se vjeruje da istječu
od bogova i koje “razrješuju čovjeka od svih njegovih grijeha i čiste ga već samim pogledom na taj božanski prizor.”1 Ova vjerovanja dolaze iz stare indijske
književnosti. Nije nezamislivo da su možda izvorno bila nadahnuta biblijskim
izvještajem u Postanku 2.
Zdravlje i ozdravljenje | 33
Pravi izvor vode (Ivan 4,12; 1. Korinćanima 10,4)
Isus je izvor te žive vode (Iv 4,12; 1 Kor 10,4). “Takva će [pokajnička] molitva Gospoda nad vojskama podsjetiti na Isusove rane i tada će poteći svježa
životodavna krv, simbol žive vode. ...”2 Gdje god vidimo vodu – u morima i
rijekama, u atmosferskim parama, čak i unutar opne svake stanice našeg tijela
– podsjetimo se da nam je spasonosna, iscjeljujuća Isusova milost spremna
pružiti iscjeljenje od grijeha i bolesti koje on stvara u nama. Mi ne možemo
biti odvojeni od te vode i živjeti. Ne možemo biti odvojeni od Isusove milosti
i duhovno živjeti.
Krštenje vodom podučava nas upravo tim važnim poukama. Vodeni grob u
Rimljanima 6,1-6 ima fizičku moć da usmrti; ali on u sebi nosi obećanje o iscjeljenju za vječni život. Ovo je sveobuhvatna narav vode. Odgovaralo to vama
ili ne, predviđeno je da se krštenik smoči. Učinivši vodu jednim od nezamjenjivih čimbenika dobrog zdravlja – iznutra i izvana – Bog nas uči o isprepletenosti fizičkih i duhovnih aspekata vode.
Snaga Isusovog obećanja u Ivanu 14 vidi se u odnosu između Njega, Oca i Svetoga Duha o kojem govori. Zbog njihovih fluidnih granica gotovo je nemoguće znati gdje jedan završava, a drugi počinje. Isus je u 17. retku obećao Duha
koji “boravi u vama” i koji “će biti u vama”. Isus ne želi samo biti s nama, već
želi biti prisutan u svakoj stanici našeg tjelesnog i duhovnog bića. On želi biti
to sveprisutno prirodno bogatstvo, vidljivo iz aviona, bez obzira na to hoće
li nas netko pogledati samo u prolazu ili će nas do detalja proučavati kako bi
odredio izvor i svrhu naših životnih ciljeva. Naš odnos s Njim treba biti tako
isprepleten da ne postoji razlika između nas. Nakon toga, On kaže: “Jer ja
živim i vi ćete živjeti.” (Iv 14,19)
Imaš li vode?
Gary Wagner, Spencerport, New York, SAD
Sjeti se:
Imaš li vode?
1
2
Saranathan, Svete rijeke u Indiji, http://pulivahanan.wetpaint.com/page/
Holy+rivers+in+India ?t=anon (skinuto 8. veljače 2009.).
Patrijarsi i proroci, str. 342,343.
34 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 20. travnja
Ugasi moju žeđ, Bože
SVJEDOČANSTVO
Ivan 4,1-26
Jedna od stvari koje je Bog osigurao ljudima prilikom stvaranja Zemlje, bila je
voda u izobilju. On nas je tako stvorio da je naše tijelo treba izvana i iznutra.
Bez nje ne bismo dugo mogli živjeti. Kao kršćanima, nama je svakodnevno
potrebna živa voda koju u naš život unosi proučavanje i molitva.
“I u zdravlju i u bolesti čista je voda jedan od najdragocjenijih nebeskih blagoslova. To je piće Bog osigurao kako bi ugasio žeđ životinja i čovjeka. …
Osvježavajuća voda koja izvire u suhoj i neplodnoj zemlji uzrokujući da pustinja procvjeta, i teče kako bi dala život onima na umoru, simbol je božanske
milosti koju samo Krist može dati i koji, poput žive vode, pročišćava, osvježava i oživljava dušu.”1
“Onaj koji teži da ugasi svoju žeđ na izvorima ovog svijeta, pit će i opet će biti
žedan. Ljudi su posvuda nezadovoljni. Oni čeznu za nečim što će zadovoljiti
potrebu duše. Samo Jedan može ispuniti ovu želju. Potreba ovog svijeta, ‘blago
svih naroda’, jest Krist. …
Isus nije podrazumijevao da će jedno zahvaćanje vode života biti dovoljno
onome koji je traži. Onaj koji je okusio Kristovu ljubav stalno će čeznuti da
primi još više, jer on ne teži ni za čim drugim. Bogatstva, časti i zadovoljstva
ovoga svijeta ne privlače ga. Stalni vapaj njegova srca je: ‘Više od Tebe!’ Onaj
koji otkriva duši njezine potrebe čeka da utoli njezinu glad i žeđ.”2
Mi trebamo biti sigurni da ćemo svakodnevnim uzimanjem Žive Vode i sami
postati poput izvora, pružajući drugima potrebno osvježenje.
“Onaj koji pije vode, postaje izvorom života. Primatelj postaje onaj koji daje.
Kristova milost u duši je kao vrelo u pustinji, koje izvire da osvježi sve i učini
one koji su blizu smrti željnim da piju vodu života.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
Kada pijemo Živu Vodu, svjetovna uzbuđenja prirodno bi nam trebala postati
manje privlačna. Ako se borite na tom području, kako možete pobijediti ono
što vas privlači u svijet?
Ashley Trecartin, Loma Linda, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
“Onaj koji pije vode, postaje izvorom života.”
1
2
3
My Life Today, str. 139.
Isusov život, str. 137.
Isto, str. 145.
Zdravlje i ozdravljenje | 35
Srijeda 21. travnja
Liječiti duhovnu dehidraciju
PRIMJENA
Matej 6,34; Ivan 4,1-26; Efežanima 6,11; 1. Petrova 5,8
Prestanete li piti vodu samo jedan dan, to je dovoljno da dobijete glavobolju i
vrtoglavicu. Nastavite li ne piti vodu, protok krvi prema vašim vitalnim organima bit će oslabljen, a vaše će umne sposobnosti oslabjeti. Što bi se dogodilo
kada bi kršćanin prestao piti vodu života koju Isus nudi?
U medijima se s vremena na vrijeme pojavljuju priče o pojedincima koji su se
izgubili u šumi tijekom “obične” ili duže šetnje. Izgubljeni ostaju bez vode bez
obzira na svoje iskustvo i nađu se u situaciji da piju zagađenu vodu radi pukog
preživljavanja. Nakon toga se razbole. Ako ih spasioci ne pronađu, umiru.
Primijenimo li tu sliku na kršćanina izgubljenog u svijetu bez duhovne vode,
ishod je gotovo isti. U jednom trenutku shvaćate da ste izgubljeni. Obuzima
vas strah i očaj, želite popiti bilo što, samo da preživite. Usredotočujući se na
kratkotrajnu instinktivnu želju za preživljavanjem umjesto na biblijska načela,
pijete “zagađenu vodu” iz svjetovnih izvora. Ostanete li u takvom stanju, zasigurno ćete duhovno umrijeti!
Kako to možemo spriječiti?
Budite spremni za svaki dan. Isus kaže: “Svaki dan ima dosta svojeg vlastitog
zla” (Mt 6,34 – Šarić). Ne pijemo li dovoljno duhovne vode, postat ćemo poput
izgubljenog šetača bez pitke vode. Stoga, “budite trijezni i bdijte: vaš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždere” (1 Pt 5,8). Budite
spremni već od jutra. Nemojte otići iz kuće a da niste pili duhovnu vodu. Kada
odlazite, ponesite je sa sobom jer biste se mogli izgubiti na putu. Zapamtite,
čak i iskusni izletnici mogu se izgubiti na putu.
Budite pripravni. Pavao nam savjetuje: “Obucite se u bojnu opremu Božju da
se mognete suprotstaviti đavolskim napadima.” (Ef 6,11) Pijte svakoga dana, i
pijte često vodu života koju samo Isus može dati. Na taj ćete način imati “izvor
vode što teče u život vječni” (Iv 4,14 - Šarić).
Prepoznajte simptome duhovne dehidracije. Lutanje bez cilja, zabrinutost bez
nade, kušnje (naoko) bez izlaza, zapletenost u brige ovoga svijeta, odbijanje
duhovnih savjeta.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Jeste li kada duhovno dehidrirali? Kako ste riješili tu situaciju?
2. Kako možemo donijeti olakšanje onima koji čak ni ne znaju da su duhovno dehidrirali?
Jason Hammel, Rochester, New York, SAD
Sjeti se:
Ostanete li u takvom stanju, zasigurno ćete duhovno umrijeti!
36 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 22. travnja
Hrana i voda ili kratka propovijed?
RAZUMIJEVANJE
Ivan 4,14; 12,8
Isus prepoznaje naše tjelesne potrebe. U svojoj službi na Zemlji činio je brojna
čuda koja su zadovoljavala takve potrebe. On je iscijelio mnoge teške bolesti i
osigurao hranu i piće tisućama ljudi. Međutim, drugi dio Njegove zadaće bio
je još važniji. On je ponudio i Živu Vodu. On zna da su duhovna spoznaja i
spasenje važniji od tjelesnih potreba Njegovog naroda. Međutim, On ne zanemaruje nijednu stranu našeg života.
Kada volimo Boga i imamo zajednicu s Njim, to želimo podijeliti s drugim
ljudima. Trebali bismo znati da su i drugi muškarci i žene vrijedni u Božjim
očima kao i mi. Svi ljudi, bez obzira na to kako su odjeveni ili gdje se nalaze,
od najveće su vrijednosti za našeg Stvoritelja.
Mi imamo spoznaju koja može spasiti živote baš kao što mitski superman
može podići srušenu zgradu ili vješti pregovarač strpljivim pregovorima izvesti taoce iz zatočeništva. Sudbina ljudskog roda je sigurna smrt. Spasonosni
odgovor na taj problem jest prihvatiti Isusa kao Gospodara našeg života i srca.
Kada to učinimo, moći ćemo i druge voditi Kristu.
Je li dovoljno grabiti i dijeliti juhu u skloništu za beskućnike ili uplatiti donaciju kojom će se nabaviti hrana za gladne? U svakom slučaju Krist želi da se
brinemo za potrebe svojih bližnjih. Mi nismo pozvani da živimo izolirano od
okoline. Krist je tijekom svoje službe držao ravnotežu u podmirivanju tjelesnih i duhovnih potreba onih s kojima se susretao. Držati dugačku propovijed
osobi koja umire od gladi zasigurno neće puno pomoći. Kao Krist, i mi moramo doprijeti do potrebitih i pomoći im. Moramo ih voljeti kao što ih On voli.
Prvo pokaži, a onda im kaži što je Njegova ljubav i gdje je mogu dobiti u još
većoj mjeri.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako vi zadovoljavate tjelesne potrebe drugih? Koje njihove duhovne potrebe zadovoljavate?
2. Molite se da vas netko pozove u pomoć. Budite otvoreni i spremni pomoći
tjelesno i duhovno komu god vas Bog pozove.
3. Jeste li u svojem životu primili tjelesnu i duhovnu vodu?
4. Što je ta voda koja teče u vječni život, o kojoj Isus govori u Ivanu 4,14?
Carrie Purkeypile, Sacramento, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
Držati dugačku propovijed osobi koja umire od gladi zasigurno neće puno
pomoći.
Zdravlje i ozdravljenje | 37
Petak 23. travnja
Dođite na izvor
ISTRAŽIVANJE
Djela 17,24
ZAKLJUČITE
Voda je najobilniji element na Zemlji i uvjerljivo najvažniji. Zbog vode su vođeni ratovi. Dok je zemaljska voda nužna za tjelesno zdravlje i blagostanje,
duhovna voda koja se nudi čovječanstvu zahvaljujući životu, smrti, uskrsnuću
i uzašašću Isusa Krista, nije samo sastavni dio nečijeg tjelesnog života, već je
i nužan građevni blok vječnog života. Kada se napijemo “Žive Vode” – Isusa
Krista – naša će žeđ biti utažena za sada i za vječnost. Mi postajemo izvor iz
kojeg drugi slobodno mogu piti.
RAZMOTRITE
■ Otiđite na potok koji žubori ili na vodopad. Promatrajte i slušajte vodu
kako mirno teče. Zamolite prijatelja da vas snima videokamerom dok
izražajno čitate Otkrivenje, obraćajući posebnu pozornost na 17. redak.
■ Poredajte sljedeće duhovne discipline na ljestvici od 1 do 5, na temelju
toga koliko gase vašu žeđ (1 - najviše gasi žeđ, 5 - najmanje gasi žeđ): (1)
duhovna glazba; (2) kršćanski prijatelji; (3) sustavno proučavanje Biblije;
(4) svjedočenje; (5) osobno proučavanje; (6) služba za druge.
■ Sjetite se trenutka u svojem životu kada vam je nešto iz Božje riječi bilo
izvorom utjehe. Napišite kratko svjedočanstvo o tom iskustvu i pošaljite ga
petorici svojih prijatelja putem e-maila ili na Facebooku.
■ Napišite pjesmu s dvije strofe, posvećenu Isusu, Vodi Života, tako što ćete
uporabiti sve navedene riječi u svakoj strofi, ne nužno tim redoslijedom:
voda, život, Isus, čišćenje, izlječenje, žeđ.
■ Pročitajte i razmišljajte o tekstu u Ivanu 4,13.14. Što će se prema Isusovim
riječima dogoditi onima koji piju vodu koju On nudi? Je li vaš život izvor
koji teče u vječni život? Vrši li vaš život božanski utjecaj na ljude koji vas
okružuju?
■ Razmislite o sljedećem: Ako ne možemo preživjeti bez vode duže od tri
dana, koliko dugo može trajati naš duhovni život ako prestanemo piti
Vodu Života – Isusa Krista?
■ Počnite hoditi s Bogom tako što ćete svakoga dana odvojiti vrijeme kako
biste pili iz Njegove Riječi, Biblije. Posadite neku biljku koja će označiti
početak vašeg putovanja i svakog je dana zalijte vodom.
POVEŽITE
Isusov život, 19. poglavlje.
Max Lucado, Come Thirsty, poglavlja 1–3.
Dwain Esmond, Hedgesville, Zapadna Virdžinija, SAD
38 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 5
24. travnja – 1. svibnja 2010.
Okoliš
“Jahvina je zemlja i sve na njoj, svijet i svi koji na njemu žive.” (Psalam 24,1)
Zdravlje i ozdravljenje | 39
Subota 24. travnja
Jesmo li odgovorni?
UVOD
Psalam 24,1
Stigla je na obale Aljaske. Zelena plastična boca za piće, koju je možda neki
izletnik odbacio na plaži La Jolla u Kaliforniji, zajedno s većom gomilom smeća s otoka Sveti Lovro u sjevernom dijelu Beringovog mora.* Aljaska i druga
sjeverna područja izložena su zagađenju koje stiže s udaljenih mjesta. Danas
sve više ljudi baca smeće bilo kamo, ne razmišljajući o šteti koju to čini okolišu.
Kada sam jednoj od svojih cimerica u internatu rekla za bocu, ona je odvratila:
“Žao mi je polarnih medvjeda.” Svima nama trebalo bi biti žao. Životinje pate
zbog naših loših navika. Pa ipak, unatoč svom tom lošem postupanju, Zemlja
još uvijek zadovoljava potrebe svih svojih stanovnika.
Nemarna uporaba Zemljinih resursa zasigurno će nam se osvetiti. Znanstvenici predviđaju nestašicu hrane i vode u bliskoj budućnosti. Oni kažu da bismo se trebali kraće tuširati, kupovati manje hrane i čuvati prirodne izvore
tako što ćemo puno više reciklirati i manje voziti automobile. U razgovoru na
Sveučilištu Andrews, ekolog dr. Matthew Sleeth spomenuo je kako bi prosječna osoba mogla upola smanjiti troškove goriva kada bi dvaput češće ostavljala
auto u garaži. Takvo ponašanje ne samo da bi smanjilo zagađenje, već bi pridonijelo očuvanju prirodnih resursa u drugim državama koje su u potrebi.
Na Zemlji postoje mnoge prirodne ljepote: Veliki kanjon, Veliki koraljni greben, pa čak i naizgled beskonačna pustinja Sahara. Ne bi li bilo tragično kada
bi sve te ljepote bile uništene otpacima i pokvarile sav sjaj Božjeg stvaranja?
Bog je stvorio Zemlju za nas da je volimo i brinemo se za nju. Kao Njegova djeca, odgovorni smo za brigu prema Njegovom skupocjenom daru koji
nam je povjerio da se prema njemu odnosimo s ljubavlju i divimo mu se. Ja
preuzimam odgovornost ne samo time što se ponašam kao dobra građanka,
već i time što dajem svoj doprinos kada iz zalogajnice ne nosim nepotrebnu
ambalažu, kada recikliram sirovine i prostor u kojem živim održavam čistim.
Psalam 24,1 navodi da je Zemlja Gospodnja. Zašto se onda ne bismo brinuli
za nju? Trebali bismo se obvezati da ćemo dobro postupati s Njegovim svijetom i prirodnim bogatstvima zato što nam je dao zadatak da se brinemo za taj
svijet. I polarni medvjedi zaslužuju dom u kojem će živjeti. Okoliš je naš dar
od Boga, stoga je naša odgovornost da štitimo taj dar dok se On ne vrati. Ova
odgovornost tema je ovotjednog proučavanja.
Emily Helen Adams, Valley Center, Kalifornija, SAD
Sjeti se:
I polarni medvjedi zaslužuju dom u kojem će živjeti.
* Alaska Conservation Foundation, “Toxic Pollution in Alaska”, (skinuto 13. veljače 2009.
s http://www.akcf.org/_attachments/pdf/events_amp_publications/acf_dispatch
/acf_dispatch_sum00.pdf ).
40 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 25. travnja
Božje stvaranje: prošlost, sadašnjost,
budućnost
LOGOS
Postanak 1−2,7; 2,18-24; 3,7.17.19; Psalam 24,1; Matej 25,34-46; Marko
2,27.28; 3,4
Idilično stvaranje (Postanak 1,1–2,7; Marko 2,27.28; 3,4)
“Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom, i Duh Božji
lebdio je nad vodama. I reče Bog: ‘Neka bude svjetlost!’ I bi svjetlost.” (Post
1,2.3) Tako je Bog započeo čudo stvaranja. Tih prvih šest dana povijesti Zemlje pružilo je vidljiv prikaz Njegove slave i ljubavi. Psalmist kaže: “Nebesa
slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.” (Ps 19,1) Bog
se svaki put odmaknuo korak unatrag kako bi pogledao posao koji je obavio i
uvijek je izjavio da “je dobro” (Post 1,4.10.12.18.21.25.31). Vrhunac stvaranja
je bila subota, dan za druženje s Bogom u prirodi koju je On stvorio za ljude.
Subota je poput Zemlje, stvorena za našu dobrobit – prilika da bolje razumijemo svojeg Stvoritelja i Spasitelja. Bog je namijenio subotnji odmor za sva svoja
stvorenja, a ne samo za ljude (Izl 23,10-12).
Odnos između ljudi i Zemlje (Postanak 1,26.28; 2,18-24; Matej 25,34-46)
Knjiga Postanka u 2. poglavlju opisuje odnos Adama i Eve prema ostalim
stvorenjima: “Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva.” (r. 15) Hebrejska riječ mishmar znači “odanost”, “dužnost” ili
“odgovornost prema nečemu” (Br 18,3-5.8.9). Mishmar ima isti korijen kao i
riječ koja se rabi u Brojevima 18 gdje Bog opisuje brigu koju leviti trebaju voditi o Božjem Svetištu. Ovdje ih Bog podsjeća da je ta odgovornost skupocjeni
dar, baš kao i prijašnji dar Adamu da se brine za Zemlju. Ista odgovornost i
prednost brižljivog nadgledanja Zemlje leži i na nama danas. Zemlja je Gospodnja (Ps 24,1), ali nam je Bog povjerio veličanstvenu odgovornost da se
brinemo za nju (Ps 8,6-8).
Naš odnos prema Zemlji dodatno je objašnjen u redcima koji govore o upraviteljskoj službi. Isus je tu misao iznio u nekoliko usporedbi. U Mateju 25,14-30
On nam priča usporedbu o gospodaru koji odlazi na put, a svojim slugama
povjerava svoje imanje. Sluga koji je mudro uložio novac i zastupao interese
svojega gospodara bio je nagrađen još većim odgovornostima. Svatko od nas
ima različite mogućnosti i sposobnosti, a Bog je naglasio da trebamo učiniti
sve što je u našoj moći kako bismo bili dobri upravitelji, pogotovo Njegovog
prvotnog dara koji nam je dao – Zemlje (Lk 12,42-48).
U Mateju Isus priča usporedbu o ovcama i jarcima koji će biti razvrstani prema tome kako su se brinuli za potrebite (Mt 25,34-46). I opet Isus naglašava
misao o dobrom upravljanju onim što nam je dano.
Zdravlje i ozdravljenje | 41
Božja Zemlja izobličena grijehom (Postanak 3)
Dolaskom grijeha, Božji ideal je izobličen. Sebičnost nas nagoni da izrabljujemo Zemlju ne mareći za očuvanje njezinih prirodnih bogatstava. Kada su
Adam i Eva shvatili da su goli, otrgnuli su lišće sa smokvinog drveta kako bi
napravili pokrivala za svoja tijela (Post 3,7). Poslije je Bog uveo životinjske žrtve i uporabio njihove kože kako bi ljudima stvorio trajniju odjeću (Post 3,21).
Tako je smrt bila izravna posljedica grijeha.
Daljnje posljedice grijeha vide se u kletvi koju je Bog izrekao nakon Evine
kobne odluke. Bog je rekao da će zemlja rađati korov i ljudi će se moći prehranjivati od zemlje samo “s mukom” (Post 3,17-19 - Šarić). Odnos uzajamnog
davanja i primanja, kakav je Bog predvidio, bio je razoren.
Ljudi kao Božja stvorenja nastavili su zlorabiti Zemlju. Dosta kasnije u povijesti Zemlje, Izraelci su do krajnjih granica iscrpljivali zemlju koju im je Bog
dao. Zanemarivali su Njegove zapovijedi da joj daju subotnji odmor svakih
sedam godina. Jeremija kaže da je to jedan od razloga zašto će Izraelci biti odvedeni u ropstvo (Jr 2,7). Kada su bili odvedeni u ropstvo, zemlja je napokon
imala svoj subotnji odmor (2 Ljet 36,20.21).
izrabljivanje nanosi štetu ne samo Zemlji, već i nama i svim živim stanovnicima ovog planeta. Sada se trebamo brinuti zbog izloženosti suncu, otrovnom
smogu, zagađenoj vodi, kemikalijama u hrani i mnogih drugih problema s
okolišem koje su stvorili ljudi i koji prijete našem zdravlju.
Obnova
Dok živimo na Zemlji, naša je odgovornost kao kršćana da svim silama nastojimo sačuvati Božje stvaranje.
Iako će Isus nanovo stvoriti Zemlju kada dođe (Otk 21,1), ne možemo to koristiti kao izgovor za zanemarivanje svoje dužnosti da se o njoj skrbimo. Bog nam
je jasno dao do znanja da će doći vrijeme kada će nagraditi one koji su se ponašali odgovorno, što će zasigurno uključivati i brigu za Zemlju (Ps 62,13). On
također jasno kaže da će oni koji uništavaju Zemlju biti kažnjeni (Otk 11,18).
Na Božjoj novoj Zemlji ponovno ćemo moći vidjeti Božje savršeno stvaranje,
koje više nikada neće biti izobličeno grijehom. Zajedno sa serafinima, moći
ćemo reći: “Svet! Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemlja Slave
njegove!” (Iz 6,3)
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje promjene svatko od nas može izvršiti u svojem svakidašnjem životu
kako bi zaštitio Zemlju i brinuo se za nju?
2. Na koje načine još uvijek možemo vidjeti Božju ljubav i moć koje se očituju u stvaranju izobličenom grijehom?
Christy Yingling, Berrien Springs, Michigan, SAD
Sjeti se:
Odnos uzajamnog primanja i davanja kakav je Bog zamislio bio je narušen.
42 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 26. travnja
Upravljanje Zemljom: Što Bog očekuje?
DOKAZI
Postanak 1,28
Što je Bog podrazumijevao kad je rekao Adamu: “Napunite zemlju, i sebi je podložite” (Post 1,28)? On želi da poštujemo sva Njegova stvorenja iako smo nadmoćniji. Ali trebamo li prirodi dati prednost pred našim ljudskim potrebama?
Kada je Bog stvorio Adama, učinio ga je vladarom cijelog planeta očekujući da
mudro upravlja njime, da njeguje ono što je On stvorio. Međutim, nakon pada
u grijeh, situacija se promijenila. Ljudi i priroda postali su suparnici. Priroda je
doživjela prve gubitke kada su Adam i Eva “ubili” lišće smokve kako bi si napravili pokrivala i kada je ubijena prva životinja kako bi poslužila za pravljenje
odjeće palom paru. Ljudi su sada trebali iskorištavati prirodu i služiti se njome
kako bi preživjeli u ovom novom, grijehom zaraženom svijetu. Bog nikada nije
progovorio protiv ove prakse. U Postanku 6,14 Bog je dao upute svojem vjernom sluzi Noi da posiječe netaknutu šumu i sagradi korablju zbog sveopćeg
potopa koji se približavao. Kad je voda opala, Noi je rečeno da njegova obitelj
može izići i jesti čiste životinje kako ne bi pomrli od gladi. Iz ovih je redaka očito da su ljudi trebali koristiti prirodu za svoje osnovne potrebe i preživljavanje.
Bog je također uspostavio drevni hebrejski sustav žrtava, gdje je žrtvovano janje prikazivalo Isusa Krista. U mnogim slučajevima, kao što je bilo sa žrtvama
paljenicama (Lev 6), na žrtvu je bila prinesena cijela životinja i spaljena pred
Gospodinom. Ljudi su od Boga dobili zapovijed da uzmu život životinji kako
bi mogli bolje razumjeti buduću Kristovu žrtvu. Od ljudi se zahtijevalo da to
čine kako bi ugodili Bogu.
Mi uvijek trebamo mudro upravljati prirodom, kao što nam je Bog zapovjedio. Bog nam nikada nije dopustio da zlostavljamo ono što je On svojom stvaralačkom moći stvorio. Bog jasno daje do znanja da će jednoga dana uništiti
one koji uništavaju Zemlju (Otk 11,18). Međutim, dopušta nam da koristimo
resurse koje nam je dao te nam jasno daje do znanja da njima trebamo mudro
raspolagati.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Do koje mjere možemo iskorištavati resurse koji su nam dani? Je li, na
primjer, prihvatljivo vađenje nafte iz podmorja?
2. Koja bismo načela trebali primijeniti u nalaženju ravnoteže između korištenja onoga što nam je Bog dao i njegovog nepotrebnog trošenja?
Michael Riess, Berrien Springs, Michigan, SAD
Sjeti se:
Bog je dao upute svojem vjernom sluzi Noi da posiječe netaknutu šumu i sagradi korablju.
Zdravlje i ozdravljenje | 43
Utorak 27. travnja
Volite Zemlju, volite Boga
SVJEDOČANSTVO
Postanak 1−2,7; 2,18-24
“Kad je Zemlja izašla iz ruku svog Tvorca, bila je osobito lijepa. Površina joj je
bila prekrivena planinama, brdima i ravnicama, protkana mirnim rijekama i
prekrasnim jezerima, a planine i brda nisu bili vrletni i krševiti, prepuni strmina i ponora kao danas; oštri krševiti rubovi stijena bili su zakopani ispod plodne zemlje po kojoj je posvuda raslo bogato zeleno raslinje. Nije bilo odvratnih
močvara ili neplodnih pustinja. Oči su na svakom mjestu gledale dražesno
grmlje i nježno cvijeće. Visoravni su bile okrunjene stablima veličanstvenijim
od onih koja danas postoje. Zrak je bio čist i zdrav. Cijeli je krajolik ljepotom
nadmašivao ukrašene vrtove najponosnijih palača.”1
“Priroda i objava zajednički svjedoče o Božjoj ljubavi. Naš nebeski Otac izvor
je života, mudrosti i radosti. Pogledajte samo čudesa i ljepote prirode! Razmišljajte o njihovoj zadivljujućoj prilagodbi potrebama i sreći ljudi i svih živih
stvorenja. Sunčeva svjetlost i kiša što oživljuju i osvježavaju Zemlju, bregovi,
mora i ravnice – sve nam to govori o Stvoriteljevoj ljubavi. Bog ispunjava svakodnevne potrebe svojih stvorenja.”2
“U svojem poučavanju iz prirode Isus je govorio o onome što je sam svojim
rukama stvorio, o onome što ima kvalitetu i silu koju mu je On sam darovao.
U svojem iskonskom savršenstvu, sve stvoreno izražavalo je božansku mudrost. Adamu i Evi u njihovom edenskom domu priroda je bila ‘puna Božje
spoznaje’, prepuna božanskih pouka. Mudrost je progovarala oku i bila primana u srce jer su ljudi razgovarali s Bogom preko djela koja je On stvorio. Međutim, čim je sveti par prekršio zakon Najvišega, sjaj s Božjega lica napustio je
lice prirode. Zemlja je sada pokvarena i uprljana grijehom. Ali i u takvom pomračenom stanju sačuvala je velik dio prijašnje ljepote. Pouke koje nam pruža
nisu izbrisane; kad se pravilno shvati, priroda svjedoči o svojem Stvoritelju.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto Zemlju održavati čistom kada će ionako biti uništena grijehom?
2. Je li lako spriječiti zagađenje Zemlje? Koliko bismo truda trebali uložiti
kako bismo je održali čistom?
Stephanie Honrada, Berrien Springs, Michigan, SAD
Sjeti se:
“Priroda i objava zajednički svjedoče o Božjoj ljubavi.”
1
2
3
Patrijarsi i proroci, str. 25.
Put Kristu, str. 5.
Isusove usporedbe, str. 7,8.
44 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 28. travnja
Cijeniti prirodu
PRIMJENA
Postanak 1,26
Tijekom šest dana stvaranja, Bog je načinio poseban dar za Adama i Evu i
njihove potomke. Kako bismo trebali postupati s tim darom? Evo dvije ideje:
Ne ostavljajte ga na rubu stola odakle se može srušiti i razbiti. Trebamo uvidjeti
da je okoliš dragocjen kao i naš život. I jedno i drugo darovi su od Boga. Postanak 1,26 jasno kaže da s tim darom dolazi i odgovornost da vodimo računa
o njemu. Zašto onda tako spremno zlorabimo Božji dar kako bismo ostvarili
svoje želje? Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća mučimo i zlostavljamo svoj
okoliš. Uništili smo cijele šume. Zbog smanjenja ozonskog omotača doživljavamo ozbiljne klimatske promjene. A većina izvora vode je zagađena. Pa
ipak, i dalje ustrajavamo na svojim putovima. Srećom, ima nade. Kada bi svi
ljudi napravili male prilagodbe – poput laganog snižavanja sobne temperature
tijekom zime, recikliranja sirovina, gašenja svjetla pri napuštanju prostorije i
uporabe kuhinjskog posuđa umjesto posuda od stiropora – mogli bismo nešto
promijeniti.
Nemojte ga staviti na gornju policu kako bi sakupljao prašinu. Jeste li kada primili dar za koji ste mislili da ga nikada nećete uporabiti pa ste ga stavili na
gornju policu gdje još uvijek čeka da ga prodate na buvljaku? Tako se ne bismo
smjeli odnositi prema prirodi. Ona nas preklinje da je cijenimo i dobro se
ophodimo prema njoj. Bog nam je dao zadivljujući svijet. Stoga iziđite van i
istražite ga! Nema potrebe da trošite novac na putovanja na drugi kraj svijeta.
Umjesto toga, uživajte u stazama ili parkovima u vašem mjestu. Čak i ako ste
zaposleni student, na putu do kantine pokušajte ići kroz prirodu. Možda je
najbolje vrijeme za uživanje u prirodi subota poslijepodne. Krenite s nekoliko
prijatelja u šetnju do rijeke ili neki lijepi obližnji krajolik. Promatrajte zvijezde
nakon zalaska sunca. Otiđite na plažu i osjetite zrnati pijesak pod stopalima.
Potrudite se da odete u prirodu makar jednom tjedno.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koja je veza između prirode i stanja našeg uma?
2. Kako način na koji se ponašamo prema okolišu utječe na naš odnos s
Bogom?
3. Na koje se druge načine možete brinuti za Božji dar prirode?
Raquel Molina, Berrien Springs, Michigan, SAD
Sjeti se:
Iziđite van i istražite ga!
Zdravlje i ozdravljenje | 45
Četvrtak 29. travnja
Kazna okoliša
RAZUMIJEVANJE
Postanak 2,18-24; 3,17
Kada je Adam stvoren, Bog mu je prepustio da nadjene imena svim stvorenjima. Zašto je to učinio? Zašto im jednostavno nije sam dao imena i to samo
priopćio Adamu? Vjerujem da je to bilo stoga kako bi Adam imao osobno
poštovanje prema okolišu. On nije osjećao strah prema kopnenim životinjama
niti prijetnju od ptica, zato što su oni bili njegovo društvo. Tako je bilo prije
dolaska grijeha, kada je svijet još bio savršen. Tada nije bilo straha od globalnog zatopljenja ili elementarnih katastrofa. Hrane i lijepog vremena bilo je
napretek. A onda se sve promijenilo.
Kada je grijeh ispunio svijet, to nije utjecalo samo na ljude, već i na zemlju koju
nam je Bog dao. U Postanku 3,17 Bog kaže Adamu da je zemlja prokleta zato
što je jeo zabranjeni plod i da će sada do kraja života s mukom uzgajati svoju
hranu. Zašto su Zemlja i njezina stvorenja kažnjeni zbog naših djela? Zemlja
je stvorena da mi u njoj uživamo, ali se kao posljedica grijeha to zadovoljstvo
umanjilo. Umjesto da ubiru već sazrele plodove na drveću, Adam i Eva morali
su uzgajati vlastite usjeve. Uvjeti su se pogoršali i to je otežalo rad u polju. Isto
tako, i životinje koje su trebale služiti za uživanje i društvo počele su se uprezati
za rad u polju i ubijati za hranu. To nije bio dio Božjeg izvornog plana za Zemlju.
Grijeh nije utjecao samo na prirodna bogatstva Zemlje, već i na naš stav prema njima. Toliko smo sebični da želimo velike snažne aute koji zagađuju zrak;
rabimo plastične vrećice za namirnice jer smo previše lijeni da sa sobom nosimo torbe napravljene od organskih materijala i ponovno iskoristive. Ima
puno načina na koje možemo spriječiti nanošenje štete okolišu – ali se tako
ne ponašamo.
Kada se prema okolišu odnosimo s poštovanjem, činimo ono što je Bog želio od početka. Zemlja je Njegova; nemojmo je napuniti omotima bombona i
aluminijskim limenkama. Nebo je Njegovo; nemojmo ga napuniti otrovnim
parama. Pogledajte svu tu ljepotu koja je ostala na svijetu i uvjerite se i sami
da je vrijedna očuvanja.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako se možemo hraniti na način da poštujemo Božje stvaranje?
2. Kako se još aktivnije možete uključiti u spašavanje okoliša? Koje navike u
vašem svakidašnjem životu štete okolišu?
3. Istražite koje zdravstvene probleme uzrokuje naše zagađivanje okoliša.
Erin Johnson, Berrien Springs, Michigan, SAD
Sjeti se:
Zašto su Zemlja i njezina stvorenja kažnjeni zbog naših djela?
46 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 30. travnja
Vladati “zelenim” srcem
ISTRAŽIVANJE
Izreke 12,10
ZAKLJUČITE
Nakon što je stvorio svijet koji bi bio san svakog vrtlara, Bog je postavio čovječanstvo za njegovog upravitelja. Dao nam je dar na koji trebamo paziti,
odgovornost koju trebamo cijeniti, područje kojim trebamo upravljati ne željeznom šakom, već zelenim srcem. Zbog grijeha i sebičnosti, podbacujemo u
upravljanju okolišem kao i drugim odgovornostima. Cijena podbačaja može
biti ozbiljna po okoliš, naše zdravlje i blagostanje, kao i za našu vječnu sudbinu. Mi moramo sudjelovati u smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. Danas
je pravo vrijeme za početak.
RAZMOTRITE
■ Istražite jedan ili dva naziva ili pojma u vijestima o okolišu, primjerice:
biološka raznolikost, klimatske promjene, efekt staklenika i najezda izvanzemaljaca.
■ Napravite album o naporima koje su poduzeli adventisti ili vaši sumještani
i sugrađani kako bi zaštitili ili poboljšali okoliš.
■ Pronađite nekoliko dokaza u Starome zavjetu o Božjoj brizi za okoliš. Ima
li sličnih primjera i u Novome zavjetu? (Vidi Iv 6,12.)
■ Napišite kratki esej o tome koje slike izraz “okoliš” stvara u vašem umu. Je
li to čista prostorija? Nezagađena plaža? Recikliranje?
■ Napravite dijagram, napišite esej ili pjesmu u kojoj ćete prikazati kako pripremanje, oglašavanje i jedenje hamburgera u Europi ili Sjevernoj Americi
može utjecati na zdravlje tropskih šuma u Africi i Južnoj Americi.
■ Pronađite ili, ako želite, napravite web-stranicu koja naglašava odgovornost kršćana u zaštiti i poboljšanju okoliša.
■ Uzgajajte biljke u svojem vrtu ili posudama, ali bez umjetnih gnojiva.
POVEŽITE
Pjesma nad pjesmama 2.
Our Planet, “Whispers and Waste”, Frank A. Campbell, http://www.unep.org/
OurPlanet/imgversn/103/07_whisp.htm (skinuto 2. travnja 2009.).
Institute of Christian Teaching. Education Department of Seventh-day Adventists, “Expanding the Garden: A Christian’s View of Nature”, Henry A.
Zuill, http://www.aiias.edu/ict/vol_14/014cc_409-427.htm (skinuto 2. travnja
2009.).
Frank A. Campbell, Ottawa, Ontario, Kanada
Zdravlje i ozdravljenje | 47
Pouka 6
1.–8. svibnja 2010.
Vjera i izlječenje
“Tko se tebe drži, čuvaš ga jednako u miru, jer se u tebe uzda.”
(Izaija 26,3 – DK)
48 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 1. svibnja
Velika vjera i pravo izlječenje
UVOD
Matej 15,21-28; Ivan 15,7; 1. Ivanova 3,22
U Mateju 15,21-28 zapisana je prekrasna priča o tome kako vjera može prouzročiti izlječenje:
“Isus iziđe odande i krenu u tirsku i sidonsku okolicu. Najedanput, žena Kananejka, koja dođe iz tog kraja, povika: ‘Smiluj mi se, Gospodine, Sine Davidov!
Kćer mi vrlo muči zli duh.’ Ali joj on ne uzvrati ni jedne riječi. Nato mu se
približiše učenici i zamoliše ga: ‘Udovolji joj, jer viče za nama.’ On odgovori:
‘Ja sam poslan samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova.’ Ali ona dođe,
pade pred njim ničice i reče: ‘Gospodine, pomozi mi!’ On joj odgovori: ‘Nije
pravo oduzeti kruh djeci i baciti ga psićima.’ ‘Jest, Gospodine! – nadoda ona
– jer i psići jedu mrvice što padaju sa stola njihovih gospodara.’ Nato joj reče
Isus: ‘O ženo, velika je tvoja vjera. Neka ti bude kako želiš!’ Istoga časa ozdravi
njezina kći.”
“Ta žena je imala vjeru. (a) To je bila vjera koja je rasla dok je bila u dodiru s
Isusom. Isprva ga je nazvala Sinom Davidovim; to je bila uobičajena, politička
titula. Tom je titulom Isusa oslovila kao velikog i moćnog čudotvorca, ali i kao
Onoga koji ima zemaljsku silu i slavu. Došla je zatražiti uslugu od Onoga koga
je smatrala velikim i moćnim čovjekom. Obratila Mu se s praznovjerjem s kakvim bi prišla bilo kojem čarobnjaku. Na kraju je Isusa nazvala Gospodinom.”*
Prava vjera počiva na obećanjima koja se nalaze u Božjoj riječi, i samo oni koji
slušaju Njegovu Riječ mogu se pozvati na ta divna obećanja. Pročitajte Ivan
15,7 i 1. Ivanovu 3,22.
Baš kao što je žena bila potpuno izliječena, i to ne samo ona, nego i njezina
kći, tako i mi možemo biti izliječeni kada se u potpunosti predamo Bogu. Ova
predanost dolazi od svjesne namjere ne samo srca, već i uma. Tema ovotjedne
pouke bit će snažan utjecaj koji naš um ima na tijelo.
ZA RAZMIŠLJANJE
Barclay kaže da je vjera te žene rasla dok je bila u dodiru s Isusom. Kako je to
moguće s obzirom da je to bio njezin prvi susret s Isusom?
Dwayne Dharma Ricky, Džakarta, Indonezija
Sjeti se:
“Obratila Mu se s praznovjerjem s kakvim bi prišla bilo kojem čarobnjaku.”
* William Barclay, The Gospel of Matthew, sv. 2 (Philadelphia, Penn.: Westminster Press),
str. 123.
Zdravlje i ozdravljenje | 49
Nedjelja 2. svibnja
Mjedena zmija
DOKAZI
Brojevi 21,4-9; Izreke 17,22; 1. Korinćanima 13,13
Kao dijete pitala sam se zašto je važno pomoliti se prije uzimanja lijeka. Sada,
kada sam odrasla osoba, shvaćam da mi molitva prije uzimanja lijeka pomaže
da se usredotočim na pravog Liječnika, Isusa Krista.
Ovaj svijet je nečist zbog grijeha. Grijeh je uzročnik mnogih bolesti. On je
stoga uništio i smanjio izdržljivost našeg tijela.1 Međutim, vjera u Isusa, naša
ljubav prema Njemu i nada koju On u nas ulijeva mogu biti učinkoviti lijekovi.
Događaj o kojem čitamo u Brojevima 21,4-9 dokaz je da vjera u Isusa može
dovesti do izlječenja. Gospodin je rekao Mojsiju: “Napravi otrovnicu i stavi je
na stup: tko god bude ujeden, ostat će na životu ako je pogleda.” (Br 21,8) U
tom trenutku zmija na stupu prikazivala je Isusa Krista. Kada bi pogledali u
zmiju na stupu, oni koji su vjerovali u svojeg Spasitelja, bili su izliječeni.
David B. Larson bio je predsjednik Međunarodnog centra za objedinjavanje
zdravlja i duhovnosti u gradiću Rockvilleu u saveznoj državi Maryland. Dr.
Larson začetnik je znanstvenog istraživanja o povezanosti vjere i zdravlja. Pisao je: “Ono što, izgleda, pomaže jest da bolest smatrate prilikom za suradnju s
Bogom: ‘Na ovome radim zajedno s Bogom i učim iz tog iskustva.’ Druga vrsta
djelotvorne borbe protiv bolesti jest stav: ‘Neka bude Božja volja. Vjerovat ću
Njemu dok prolazim kroz sve ovo.’”2
Mohammad Siahpush profesor je zdravstvene njege pri Medicinskom centru
američkog Sveučilišta Nebraska. On tvrdi da “uz ostale nepromijenjene uvjete, ako ste danas sretni i zadovoljni svojim životom, najvjerojatnije ćete biti
zdravi i u budućnosti. Što je najvažnije, naši rezultati potvrđeni su neovisno o
nekoliko čimbenika koji utječu na zdravlje, kao što je pušenje, tjelesna aktivnost, pijenje alkohola i starosna dob.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
Ponovno pročitajte gornju izjavu dr. Larsona. Ako vam se čini da trenutačno
ne surađujete s Bogom, što možete učiniti da osnažite svoj odnos s Njim?
Gustina Waro Lisa Ricky, Bandung, West Java, Indonezija
Sjeti se:
Vjerovat ću Njemu dok prolazim kroz sve ovo.
1
2
3
Healthy, Happy, Holy, 2. izdanje (Bandung, Java, Indonesia: Indonesia Publishing House), str. 25.
Larson Explores Role of Faith in Health, by Stephen Goode. News Publications, http://findarticles.com/p/articles/mi_m1571/is_48_15/ai_58361271/pg_2?tag=content;col1. Skinuto
23. veljače 2009.
Science Daily od 2. rujna 2009., “Happiness and Satisfaction Might Lead to Better Health”,
http://www.sciencedaily.com/releases/2008/08/080830161436.htm. Skinuto 24. veljače 2009.
50 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 3. svibnja
Nemamo se čega bojati
LOGOS
Postanak 3,8-10; Psalam 118,6; Izreke 17,22; Matej 6,27-34; Hebrejima 13,6;
1. Ivanova 4,18
Korijen svih bolesti (Postanak 3,8-10)
Pad Adama i Eve u grijeh rezultirao je odvojenošću od Boga, izvora sveg života. Da nema Boga, čovječanstvo bi bilo prepušteno samouništenju. Savršena
tijela, nekoć odjevena svjetlošću, sada su bila podložna bolestima i zarazama.
Uravnoteženi karakteri sada su bili skloni lošim navikama. Dvoje najbližih tjelesnom savršenstvu na Zemlji, sakrilo se u sramu pred Stvoriteljem svemira.
Pa ipak, upravo Onaj od kojeg su se sakrili bio je jedini koji je mogao izliječiti
štetu koju je nanijelo tih nekoliko trenutaka uživanja u grijehu. Iako Bog nije
obećao da će ukloniti svaku bolest ili ranu koju zadobijemo na ovome svijetu,
obećao je da će ih jednoga dana u potpunosti izbrisati. Bog je više zabrinut za
vječno nego za ovozemaljsko. Kristovo djelo ovdje na Zemlji svjedoči o Njegovoj želji da nas izliječi tjelesno i duhovno. On je umro kako bi nas ponovno
povezao s izvorom svega života – sa samim Bogom.
Postanak 3 i Kristova služba otkrivaju usku povezanost između tijela i uma.
Tek što su Adam i Eva sagriješili, njihova su tijela počela osjećati posljedice.
Smrt je sada sastavni dio našeg postojanja. Pa ipak, bol koju osjećamo kada
voljena osoba umre pokazuje koliko je smrt neprirodna pojava. Ona nikada
nije bila dio Božjeg izvornog plana. Naš duhovni život, veza koju imamo s
Bogom, usko je povezan s našim tjelesnim blagostanjem. To dvoje se ne može
razdvojiti.
Vjerovati Bogu (Psalam 118,6; Matej 6,27-34; Hebrejima 13,6)
Psalam 118,6 uvjerava nas da je Bog na našoj strani. Ne trebamo se brinuti.
Ako imamo tu sigurnost da je Bog naš saveznik kada Mu vjerujemo, ne trebamo se bojati. On nas čuje kada Ga zovemo. On je s nama kada se suočavamo s
najizazovnijim okolnostima na ovoj Zemlji.
Stres i brige odavno se povezuju s visokim krvnim tlakom, srčanim problemima, nedostatkom sna, depresijom, napadajima panike i mnogim drugim
tjelesnim tegobama. Mnogo je stvari u ovom životu zbog kojih se možemo
brinuti: radno mjesto, zdravlje, hrana i odjeća, školovanje i odgoj djece, odnosi s drugima itd. Popis, naoko, može ići unedogled. Pa ipak, Krist nam u
Mateju 6,27-30 savjetuje da se ne brinemo što će donijeti sutra, pa čak ni zbog
naših osnovnih potreba. Zašto? Jer Bog sve ima pod nadzorom. Ako imamo
povjerenje u Onoga koji zna što će biti sutra, to nam može dati spokoj i smirenost. Taj mir našeg uma potiče naše duhovno i tjelesno zdravlje. S punim
povjerenjem možemo očekivati da će se Gospodin pobrinuti za nas i izvesti
stvari na pravi način i u pravi trenutak (Heb 13,6).
Zdravlje i ozdravljenje | 51
Veselo srce (Izreke 17,22)
Za smijeh se kaže da ima ljekovita svojstva. Stoga mnoge bolnice unajmljuju
komičare kako bi svojim nastupom nasmijali bolesnike. Ne možemo doživjeti
istinsku radost bez nazočnosti onih koje volimo i koji vole nas. Kada uživamo radost zajedništva s drugima, možemo doživjeti izlječenje koje dolazi od
prenošenja naše vjere i povezanosti s drugima. To izlječenje može se očitovati
u obliku tjelesnih pokazatelja kao što su niži krvni tlak i veća otpornost na
bolesti. Zabilježeno je da se čak i tumori smanjuju kod ljudi koji su radosni.
Što je još važnije, radost koja dolazi od zajedništva liječi naše emocionalne i
duhovne rane koje nas toliko peku.1
Nasuprot tome, bez druženja i radosti koja ga prati, naše srce vene i do izlječenja, tjelesnog i duhovnog, dolazi znatno sporije, ako uopće dođe.
Nemamo se čega bojati (1. Ivanova 4,18)
Grijeh stvara strah. Zato su se Adam i Eva sakrili od Boga u Edenskom vrtu
(Post 3,8-10). Kao ljudi, često dopuštamo strahu da upravlja našim ponašanjem, pa i određuje naše vrijednosti. Plašimo se smrti pa pokušavamo ostati
zdravi i izgledati što mlađi. Plašimo se neuspjeha pa svim silama nastojimo
biti uspješni. Plašimo se siromaštva pa trčimo za materijalnom sigurnošću.
Plašimo se gubitka onih koje volimo pa ostajemo budni do kasno u noći i
strepimo nad njima. Plašimo se drugih ljudi pa se naoružavamo sprejevima i
oružjem. Plašimo se onoga što drugi misle pa pokušavamo ostaviti pozitivan
dojam. Svi ti strahovi udaljavaju nas od Stvoritelja. Svi ti strahovi zavaravaju
nas i vode u smrt. Biblija nam u 1. Ivanovoj 4,18 kaže da “savršena ljubav isključuje strah”. Više se ne trebamo plašiti.
Znanost dokazuje da su vjera i tjelesno ozdravljenje povezani.2 Štoviše, mi možemo ozdraviti u svojem duhovnom životu, a to će se preliti na ostala područja
našeg života. Takva vrsta ljubavi može doći samo od našeg Stvoritelja. Da bismo to prihvatili, potrebna je vjera, a srce otvoreno za Božju savršenu ljubav
nepobitno će osjetiti djelovanje sile te ljubavi. Dopustimo li Bogu da djeluje
u našem slomljenom životu, možemo dobiti konačno ozdravljenje. Možemo
prestati sakrivati svoj grešni život i početi živjeti u sili Njegove ljubavi.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje strahove trebate danas predati Bogu?
2. Kako ste doživjeli vjeru i ozdravljenje?
Jill Manoukian, Avon, Indiana, SAD
Sjeti se:
Neke bolnice unajmljuju komičare kako bi svojim nastupom nasmijali bolesnike.
1
2
James G. Friesen et. al., The Life Model: Living from the Heart Jesus Gave You (Pasedena:
Calif.; Shepherd’s House, Inc., 2004.), str. 23.
Jeffery Kluger, “The Biology of Belie”, iz časopisa Time od 23. veljače 2009., str. 62-72.
52 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 4. svibnja
Spasonosna vjera je iscjeljujuća
SVJEDOČANSTVO
Izreke 17,22
“Vjera, spasonosna vjera, mora se učiti. Definicija ove vjere u Isusa Krista
može se opisati u nekoliko riječi: to je čin duše kojim se cijeli čovjek predaje
skrbništvu, nadzoru i upravi Isusa Krista. On prebiva u Kristu, a Krist vjerom
prebiva u duši kao Onaj koji ima vrhovnu vlast. Vjernik predaje svoju dušu i
tijelo Bogu i sa sigurnošću može reći: Krist je u stanju sačuvati ono što sam
Mu danas povjerio. Svi koji tako učine, bit će spašeni za vječni život. Imat će
sigurnost da je duša oprana u Kristovoj krvi, obučena u Njegovu pravednost i
dragocjena u Njegovim očima. Naše misli i nade uperene su u drugi dolazak
našega Gospodina. To je dan kada će Sudac cijele Zemlje nagraditi vjeru svojeg naroda.”1
“Hrabrost, nada, vjera, suosjećanje i ljubav jačaju zdravlje i produžuju život.
Zadovoljan um, veseo duh, zdravlje je tijelu i snaga duši. ‘Veselo je srce izvrstan lijek.’ (Izr 17,22) …
Osoba čiji je um miran i zadovoljan u Bogu, na putu je k ozdravljenju. …
Zdravlje, život i sreća rezultat su poslušnosti prirodnim zakonima koji upravljaju našim tijelom. Ako je naša volja i život u skladu s Božjom voljom i životom; ako ugađamo našem Stvoritelju, On će sačuvati naš organizam u dobrom
stanju i obnoviti moralne, umne i tjelesne snage kako bi mogao raditi preko
nas sebi na slavu. Njegova obnoviteljska sila neprekidno se očituje u našem
tijelu. Ako surađujemo s Njim u ovom poslu, siguran rezultat bit će zdravlje i
sreća, mir i korisnost.”2
“Neka se naše želje i interesi izgube u Njegovoj volji. Ovakva iskustva koja
stavljaju vjeru na kušnju, za naše su dobro. Preko njih se pokazuje je li naša
vjera stvarna i iskrena, i počiva li isključivo na Riječi Božjoj, ili je možda ovisna o okolnostima, nesigurna i promjenjiva. Vjera se jača primjenom. Moramo dopustiti da trpljenje ‘djelo dovršuje’, ne zaboravljajući da u Svetom pismu
postoje dragocjena obećanja za one koji čekaju Gospodina.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
Što da mislimo o svojoj vjeri ako se molimo za izlječenje, a ono se ne dogodi?
David Dane Ricky, Bandung, Zapadna Java, Indonezija
Sjeti se:
“Hrabrost, nada, vjera, suosjećanje i ljubav jačaju zdravlje i produžuju život.”
1
2
3
Mind, Character, and Personality, sv. 2, str. 531.
Isto, str. 648.
Put u bolji život, str. 141.
Zdravlje i ozdravljenje | 53
Srijeda 5. svibnja
Vrt vjere
PRIMJENA
Postanak 12,6.7; 13,3.4; 2. Kraljevima 5,1-27; Matej 9,20-22
Ako želimo primiti pravo ozdravljenje, moramo uzgajati vrt vjere. Ovo je važno zato što vjera u Boga može ubrzati ozdravljenje. U svoj vrt posadite četiri
gredice visibaba i, na kraju, u sredini posadite jednu gredicu orhideja.
Gredica 1 — Poziva nas da njegujemo odnos s Bogom. Abraham je bio praotac
Izraelaca. Kamo god je išao, sagradio je žrtvenik i prinio žrtvu kako bi pokazao svoju vjeru u Boga. Njegov glavni ispit bio je žrtvovanje njegovog sina
jedinca Izaka. Abraham je položio ovaj ispit. Abrahamovi žrtvenici simboliziraju poseban odnos vjere koji je imao s Bogom. Ako obožavamo Boga odano
poput Abrahama, i naša vjera će rasti.
Gredica 2 — Poziva nas da imamo goruću čežnju za Isusom. U Mateju 9,20-22
Isus je izliječio ženu koja je bolovala 12 godina. On joj je rekao da ju je njezina vjera u Njega ozdravila. Kako bi prišla k Isusu, progurala se kroz veliko
mnoštvo unatoč tomu što je znala da je zbog svoje bolesti nečista te se stoga
nije smjela pojavljivati u javnosti. To je vjera!
Gredica 3 — Poziva nas da budemo jaki poput Isusa. Svaki put kada padnemo,
moramo ustati i nastaviti dalje. Naši problemi nas slabe samo onda kada se ne
oslonimo na Isusa i ne zatražimo Njegovu pomoć.
Gredica 4 — Poziva nas da budemo poslušni svim Božjim zapovijedima. Naamanovo iskustvo u 2. o kraljevima 5,1-27 uči nas da naša vjera mora biti
popraćena djelima. Da se Naaman nije sedam puta okupao u Jordanu, ne bi
bio izliječen. Vjera i djela idu ruku pod ruku.
Gredica 5 (u sredini) — Odgojite svoj um da svim srcem vjeruje da je Krist
rješenje. Mnogi ljudi u znatno većoj mjeri pate od duševnih bolesti nego od
bolesti tijela. Oni neće naći nikakvo olakšanje sve dok ne dođu Kristu, izvoru
sveg života. Umor, usamljenost i nezadovoljstvo će nestati, a radost donijeti
zdravlje umu i tijelu.*
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako su žrtve koje činimo i naše cjelokupno ponašanje bolji pokazatelji
naše vjere od naših riječi?
2. Što je značajno u tome da naša srednja gredica prikazuje odgoj našeg
uma? Koja je uloga odgoja u izgradnji vjere? Je li vjera samo odgoj ili je i
više od toga?
Eko Tulistyawati Ricky, Bandung, Zapadna Java, Indonezija
Sjeti se:
Vjera i djela idu ruku pod ruku.
* Mind, Character, and Personality, sv. 2, str. 403.
54 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 6. svibnja
Kombinirano liječenje
RAZUMIJEVANJE
Psalam 27,11-13; 116,1-10
Svoje tinejdžerske godine najvećim sam dijelom proveo u Indiji. Te sam godine uglavnom potrošio na borbu s nečim što se medicinski nije moglo objasniti. Kada se moja liječnica više ničega nije mogla dosjetiti, dijagnosticirala
mi je ovisnost o drogama, iako nikada nisam ni dotaknuo takvo što. Onda je
drugima rekla kako je to jedino logično (ne i medicinsko) objašnjenje. (Toliko
o povjerljivosti odnosa liječnika i pacijenta i Hipokratovoj zakletvi.) Mjesni
crkveni starješina htio je dovesti vjerskog iscjelitelja iz svoje rodne države. A
kada me lokalna tračara srela na cesti, navaljivala je da priznam svoje grijehe
zbog kojih sam bolestan.
Zahvaljujući svemu tom “mudrovanju”, počeo sam vjerovati brojnim glasinama koje su širili liječnica, crkveni starješina i tračare. Što ako me Bog kažnjava? Što ako sam učinio nešto loše? Što ako moja vjera nije dovoljno čvrsta?
Sjećam se kako sam molio Boga da umrem zato što su lijekovi koje su mi
liječnici davali izazivali grčeve, a liječnica me kljukala valiumom kako bi me
omamila da mogu primiti taj lijek. Sve to za mene je jednostavno bilo previše.
Kada su me jedne noći uhvatili grčevi i moja majka otrčala po oca, molio sam
se Bogu da me drži na životu dok me ne odvezu u bolnicu gdje će me smiriti
lijekovima. Zgrabio sam svoju Bibliju i počeo čitati. Začudo, grčevi su se smanjili. Moji roditelji su se vratili i bili su začuđeni što sam se samo trzao. Ali
onog trenutka kada smo ušli u bolnicu, grčevi su me opet napali i onesvijestio
sam se. Liječnici su me omamili lijekovima.
Nakon nekoliko godina internist je otkrio da mi je liječnica prepisivala lijek na
koji je moje tijelo bilo alergično. Nisu to bili moji grijesi. Nije to bila ovisnost o
drogama. Nije to bio nedostatak vjere. To je samo bio pogrešan lijek.
Kada sam svojem prijatelju pastoru ispričao ovu priču, rekao je da je učinak
molitve i čitanja Biblije bio tek slučajnost.
Je li to doista bila slučajnost?
Koliko često otpišemo čuda kao slučajnosti! Pa ipak, ona se događaju. Da, mi
moramo učiniti svoj dio. I dok prolazimo kroz sve to, moramo se moliti. A tu
se krije kombinacija koja gradi snagu. Kada se udruže Božja milost, naša vjera
i ljubav te briga ljudi oko nas, dobivamo neku neshvatljivu snagu. Tek tada
započinje pravo iscjeljenje.
Falvo Fowler, Silver Spring, Maryland, SAD
Sjeti se:
Sve to za mene je jednostavno bilo previše.
Zdravlje i ozdravljenje | 55
Petak 7. svibnja
Cjelovitost u središtu
ISTRAŽIVANJE
Brojevi 21,4-9
ZAKLJUČITE
Isusova služba puna je priča o ljudima koji su doživjeli iscjeljenje vjerom u
Njega. Čak i starozavjetna priča o Mojsijevoj zmiji na stupu simbolizira izlječenje vjerom u Isusa. Naše tijelo i okoliš zaraženi su grijehom. Samo Onaj
koji nas je stvorio može nam pomoći da budemo izliječeni. Kada počivamo u
Njegovoj snazi i obećanjima, možemo izbjeći mnoge zdravstvene probleme
povezane sa stresom i brigama. Bog želi da živimo u radosti, oslobođeni straha. On želi biti središte našeg postojanja.
RAZMOTRITE
■ Napravite kolaž s redcima iz Pisma koji govore o zdravlju i ozdravljenju.
■ Napišite psalam sa stajališta onoga koji je zatražio – ali ne i primio – tjelesno ozdravljenje određene bolesti.
■ Otpjevajte pjesmu br. 47 u Kršćanskim himnama - “Naš slavni Liječnik,
Isus sam”.
■ Vodite dnevnik svojih molitava za vlastito izlječenje ili izlječenje nekoga
drugog.
■ Uprizorite kratak skeč ili igrokaz koji prikazuje nekoliko različitih ljudi
kako dolaze Isusu po ozdravljenje. Neka makar jedan od vaših likova ne
doživi izlječenje koje priželjkuje pa pokažite kako se i u tom slučaju očituje
Božja milost.
■ Napravite popis razlika između holističkog kršćanskog pogleda na zdravlje/zdrav život i tradicionalne suvremene medicine.
■ Razgovarajte s nekim zdravstvenim djelatnikom o nekim konceptima u
ovotjednoj pouci.
POVEŽITE
60 Ways to Energize Your Life, uredili Jan W. Kuzma, Kay Kuzma i DeWitt S.
Williams.
Dynamic Living or Health Power, Hans Diehl, Dr.H.Sc., Aileen Ludington,
M.D.
Put u bolji život, Ellen G. White.
None of These Diseases: The Bible’s Health Secrets for the 21st Century, S. I.
McMillen & David E. Stern.
Why Christians Get Sick, George H. Malkmus.
Sharon E. Wright, Silver Spring, Maryland, SAD
56 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 7
8.−15. svibnja
Odmor i obnova
“Tada im reče: ‘Dođite vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo odmorite!’ Tu je, naime, tako mnogo ljudi dolazilo i odlazilo da apostoli nisu imali
vremena ni za jelo.” (Marko 6,31)
Zdravlje i ozdravljenje | 57
Subota 8. svibnja
Potreba za potpunom obnovom
UVOD
Matej 11,28-30
Promatrala sam svoju obitelj tijekom uobičajenog radnog tjedna i primijetila
kako škola i posao mogu biti jako zahtjevni. Užurbanost u našim svakidašnjim aktivnostima zahtijeva zaslužen odmor. Međutim, čini se kao da nikada
nemamo vremena za to.
Razmislite o svojem dnevnom rasporedu. Koliko ste zauzeti predavanjima,
učenjem, poslom, svojom obitelji? A uza sve to još trebate uzeti vremena za
ručak, čišćenje sobe ili kuće. Ako ste na čelu obitelji koja se povećava, zahtjevi
koji se pred vas postavljaju još su veći. Što učiniti?
Kažu da je odmor potreban za optimalno tjelesno, duševno i duhovno funkcioniranje. Dio Božjeg plana, kada je odvojio tamu od dana i sedmi dan kao
subotu, bio je da dobijemo tako potreban odmor. On je znao da ćemo trebati
dnevni odmor i da ćemo na kraju tjedna trebati vrijeme da zaboravimo na
sve probleme koji su nas mučili tijekom ostalih šest dana. Divnog li načina da
zaboravite sve svoje brige – proslavljati Stvoritelja 24 sata jednom tjedno što je
svakog tjedna sačuvao vaš život! Kada bismo to činili, ne bismo razmišljali niti
se brinuli o školi i/ili poslu tijekom subote.
Ponovno pročitajte Matej 11,28-30. “Te riječi Krist upućuje svakom ljudskom
biću. Bili toga svjesni ili ne, svi su umorni i natovareni. Svi su pritisnuti teretima koje samo Krist može ukloniti. Najteži teret koji nosimo jest teret grijeha.
Kad bismo sami morali nositi ovaj teret, on bi nas uništio. Međutim, Bezgrešni je zauzeo naše mjesto. ‘A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju.’ (Iz 53,6)
On je ponio teret naše kazne. On će uzeti teret s naših umornih pleća. On će
nam dati odmor. On će ponijeti teret briga i žalosti. On nas poziva da bacimo
sve svoje brige na Njega jer nas nosi na srcu.”*
Uvijek ćemo osjećati potrebu za odmorom jer naše tijelo i um nisu
stvoreni samo za rad. Tijelo treba odmor jer je stalno izloženo napadima tjelesnih i duhovnih bolesti. Međutim, mi isto tako trebamo zapamtiti da će nam
samo Nebeski Liječnik, Isus Krist, dati potpunu obnovu.
Courtney-Claire Haynes, Kingston, Jamajka
Sjeti se:
Divnog li načina da zaboravite sve svoje brige!
* I susov život, str. 262,267.
58 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 9. svibnja
Obnovljeni u Isusovom odmoru
LOGOS
Postanak 2,15; Izlazak 20,8-11; 23,12; Matej 11,28-30; Marko 2,27; 6,30-32
Rad i odmor prije dolaska grijeha (Postanak 1; 2)
Razmišljajući o grčkoj izreci da je “početak pola posla”, odlučio sam ponovno pročitati cijelo izvješće o stvaranju. Bio sam oduševljen kada sam shvatio
da je čovjekovo prvo iskustvo s Bogom ponajviše bilo vezano baš uz odmor!
“Primijetite simboliku onoga što se dogodilo prilikom stvaranja. Bog je radio
šest dana i onda se odmarao sedmog dana, nakon što je završio svoj posao. Ali
kod Adama i Eve taj proces je bio obrnut. Oni su se prvo odmarali u subotu, a
tek potom je slijedilo šest radnih dana. Oni nisu sudjelovali u Božjim djelima
stvaranja. Pojavili su se na pozornici na kraju tjedna stvaranja i jednostavno
dobili svoj život od Njega i sve blagoslove Edena kao … dar.”1
Prije nego što je virus grijeha zarazio Zemlju, Bog je Adamu i Evi dao zadaću
da obrađuju i čuvaju Edenski vrt. Adamu je Bog dao i zadatak da nadjene imena životinjama (Post 2,20). To potvrđuje da nismo stvoreni samo kao misaona
bića. Mi smo stvoreni i kako bismo vježbanjem svojeg tijela i uma utjecali na
stvoreno.
Pomlađujući učinak subotnjeg odmora (Izlazak 20,8-11; 23,12; Marko 2,27)
Bog nikada nije namjeravao da subota bude tjelesni ili ceremonijalni teret. U
kontekstu rabinskog ceremonijalizma, Isus je objavio da je subota “stvorena
radi čovjeka, a ne čovjek radi subote” (Mk 2,27). Subota je prevelik dar da
bismo bili opterećeni ceremonijama i iscrpljivanjem do ruba snaga. Nakon što
su Adam i Eva sagriješili, počeli su, zajedno s ostalim stvorenjima, propadati.
Počeli su osjećati umor, bol i glad. Dnevno “punjenje baterija” u snu postalo je
važan ciklus, a u dio procesa tjelesnog odmora spadala je i subota. Pročitajte
Izlazak 20,8-11; 23,12. Kada je tijelo osvježeno, um može funkcionirati na načine koje mu je Bog prvotno namijenio.
“Zapovijed o suboti jedinstvena je u Dekalogu. Jedino ona nije moralna dužnost. Zašto? Usred strogih zahtjeva Zakona, Bog nudi odmor u četvrtoj zapovijedi. Preostalih devet govore nam što moramo učiniti za Boga i bližnjeg. Ali
subota nas poziva da se odmaramo u onome što je Bog učinio za nas. Izlazak 20
podsjeća nas na dovršetak Božjeg stvaranja. Ponovljeni zakon 5 poziva nas da se
odmaramo u subotu u znak sjećanja na otkupljenje koje je On postigao za nas.”2
Stanka za odmor (Marko 6,30-32)
Između petka uvečer 26. ožujka i subote popodne 27. ožujka 1999., u nekoliko
navrata imao sam priliku slušati, upoznati se, putovati i objedovati s pokojnim
dr. Samuelom Bacchiochijem prilikom njegovog prvog posjeta Jamajci.
Ne sjećam se točno kako sam se našao u toj mješavini buđenja u subotu rano
ujutro u internatu, i potom putovanja s pastorom Wellingtonom, dr. BacchiZdravlje i ozdravljenje | 59
occhijem (ili dr. Samom, kako je volio da ga oslovljavaju) i mojim prijateljem
Seanom Brooksom, kao četvorka koja je krenula na jednosatno putovanje od
mjesne crkve pri sveučilištu u Mandevilleu do mojeg rodnog Kingstona gdje
smo obilazili crkve. Međutim, sjećam se subotnjeg ručka u domu brata Ashtona Taija i posebne molbe koju je nakon ručka uputio dr. Sam. Zamolio je brata
Taija da mu omogući jednosatni odmor prije poslijepodnevnog bogoslužja. Ta
me potreba podsjetila na 6. poglavlje Evanđelja po Marku kada je Isus pozvao
svoje učenike: “Dođite vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo odmorite.” (Mk 6,31) Kao Kristovi predstavnici, pogotovo propovjednici i zdravstveni
djelatnici, mi se trebamo “malo odmoriti” i povremeno nasamo predahnuti.
Odmarati u Isusu (Matej 11,28-30)
Ako naš um nije u Kristu, tjelesni odmor neće u potpunosti obnoviti naše
tijelo. Krist je izjavio: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću
vas odmoriti. Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama, jer jaram je moj sladak, a moje
breme lako.” (Mt 1,28-30) Sviđa mi se melodija i sklad akorda pjesme “Come
Unto Me” koju pjeva skupina Take 6, a koja je zasnovana na ovom Kristovom
pozivu. Jedini način da nađemo najveći sklad odmora i rada jest prihvatiti
Krista, a onda od Njega učiti i slijediti Ga.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kada ste se zadnji put probudili bez pomoći budilice? Uzimate li si dovoljno vremena za spavanje?
2. Koje korake možete poduzeti kako biste što više smanjili stres tijekom
tjedna?
3. Koje korake su poduzimali ljudi u Starom zavjetu kako bi smanjili stres
u subotu? Koje korake su Isus i drugi ljudi u Novom zavjetu poduzimali
kako bi smanjili stres u subotu? Što iz toga možemo naučiti o koracima
koje možemo poduzeti kako bismo smanjili stres u subotu?
4. Potražite na YouTube Take 6 ili neku drugu skupinu koja pjeva pjesmu
“Come Unto Me”. Poslušajte je i zamislite da ste nasamo s Isusom.
Ryan O’Neil Seaton, Kingston, Jamajka
Sjeti se:
Subota nas poziva da se odmaramo u onome što je Bog učinio za nas.
1
2
Robert S. Folkenberg, We Still Believe: After 150 Years of Waiting, Watching, Hoping
(Nampa, Ida.: Pacific Press Pub. Assn., 1994.), str. 63.
Martin Weber, Some Call it Heresy (Hagerstown, Md.: Review and Herald Pub. Assn.,
1985.), str. 94.
60 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 10. svibnja
“Ja ću vas odmoriti”
SVJEDOČANSTVO
Matej 11,28-30
Kao medicinska sestra naučila sam da postoji samo jedan poziv koji mogu
uputiti teškim bolesnicima. To su Isusove riječi iz Mateja 11,28-30. Pročitajte
ih sada ako još niste.
“Ove riječi utjehe Isus je izgovorio mnoštvu koje Ga je pratilo. Spasitelj je rekao da jedino kroz Njega ljudi mogu primiti spoznaju o Bogu. O svojim učenicima govorio je kao o onima koji su primili znanje nebeskih veličina. Nikoga
nije ostavljao da se osjeća izdvojenim od Njegove skrbi i ljubavi. Svi koji su
umorni i natovareni mogu doći k Njemu.
Književnici i rabini, sa svojim iscrpljujućim poštovanjem vjerskih formi, imali
su potrebu koju obredi pokajanja nikada nisu mogli ispuniti. Carinici i grešnici
mogli su se pretvarati kako su zadovoljni osjetilnim i zemaljskim, ali u njihovim
srcima živjelo je nepovjerenje i strah. Isus je promatrao žalosne i one čije je srce
bilo opterećeno, one koji su izgubili nadu i koji su pokušali zemaljskim radostima umiriti dušu ispunjenu čežnjom, pozivajući sve da u Njemu nađu odmor.
Nježno je pozvao ljude koji su naporno radili: ‘Uzmite jaram moj na se, i učite
od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama.’”1
“Jaram se stavlja volovima da bi im pomogao vući i olakšao teret. Tako je isto
i s Kristovim jarmom. Kad je naša volja nestala u Božjoj volji i mi upotrebljavamo Njegove darove na blagoslov drugima, uvidjet ćemo da nam je životni
teret lak. Onaj koji hodi putem Božjih zapovijedi, hodi u društvu s Isusom i
srce nalazi odmor u Njegovoj ljubavi. Kad se Mojsije molio: ‘Objavi mi svoje
putove, da te shvatim’, Gospodin mu je odgovorio: ‘Ja ću osobno s tobom poći
… i počinak ti priuštiti.’
Oni koji drže Krista za Njegovu riječ i predaju svoje duše Njegovoj zaštiti,
svoje živote Njegovom vodstvu, naći će mir i spokoj. Ništa na svijetu ne može
ih ožalostiti kad ih Isus obraduje svojom prisutnošću. U savršenom pomirenju
nalazi se savršen odmor.” 2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Je li uzimanje Kristovog jarma slično uzimanju svojeg križa? Objasnite.
2. Kako vam uzimanje Isusovog jarma može dati odmor?
Rita Ann Newman, Kingston, Jamajka
Sjeti se:
“Isus je promatrao … pozivajući sve da u Njemu nađu odmor.”
1
2
Isusov život, str. 262.
Isto, str. 265.
Zdravlje i ozdravljenje | 61
Utorak 11. svibnja
Nužnost odmora
DOKAZI
Izlazak 20,8-11; Propovjednik 5,12
Upitao sam neke prijatelje što im prvo dolazi na um kada čuju riječ “odmor”.
Za neke to znači poslijepodnevni odmor, mir i tišina, udobno se zavaliti u
omiljenom naslonjaču ili biti negdje daleko od stresova užurbanog svijeta.
Odmor zasigurno igra važnu ulogu u našem blagostanju. Danas ćemo se usredotočiti na odmor kao sastavni dio zdravstvene poruke naše Crkve, i to s dva
gledišta: duhovnog i tjelesnog.
Duhovni odmor podjednako je važan kao i tjelesni. Znanstvena istraživanja
pokazala su da nedovoljno odmora i, još gore, nedostatak sna može imati
štetne učinke, koji pak vode preuranjenom starenju, poremećajima živčanog
sustava i promjenama u raspoloženju. Tijekom sna u tijelu se odvijaju važni
procesi nužni za zdravlje i dugovječnost. Odvijanje tih procesa koji obnavljaju organizam, simbol je našeg odmora u Isusu koji vodi k duhovnoj obnovi.
Samo kada se odmaramo u Njemu, možemo naći duhovnu obnovu.
Do tjelesne obnove dolazi kada se pridržavamo prirodnih zakona, a u to spadaju i zakoni o odmoru. Sličan duhovni odmor nalazimo u Mateju 11,28-30,
gdje Isus poziva nas, koji smo umorni, da dođemo k Njemu i odmorimo se.
Propovjednik 5,12 kaže: “Sladak je san radniku, jeo malo ili mnogo; a bogatašu ne da do sna doći presitost.” (Šarić) Marljiv kršćanin koji vjeruje u Boga – ili
se odmara u Isusu – imat će dobar san i tjelesni odmor, neopterećen mislima
o sutrašnjem danu. Nema sumnje da će nedostatak dobrog noćnog odmora
utjecati na naš subotnji odmor. Također je važno shvatiti da će duhovni odmor, u koji nas Isus poziva, ukloniti osjećaj krivnje koji nam često remeti sreću
i spokoj.
Kao što nam je potreban tjelesni odmor, tako nam je potreban i duhovni, i to
ne samo sada, već i za vječnost. Kao što je Bog počinuo sedmog dana stvaranja
ovoga svijeta (Post 2,2.3; Izl 20,8-11), tako je taj isti sedmi dan – subota – danas tjedni podsjetnik da je Isus naš Stvoritelj i Spasitelj.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Propovjednik 8,16 kaže kako “ni danju ni noću ne dolazi čovjeku san na
oči” (DK). Odnosi li se to i na vaš život? Ako je tako, koje promjene morate
učiniti?
2. Potražite na internetu podatke o dobrobitima sna. Usporedite te dobrobiti
s duhovnim odmorom.
Robert Bennett, Kingston, Jamaica, West Indies
Sjeti se:
Nedovoljno odmora vodi preuranjenom starenju.
62 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 12. svibnja
Razumjeti važnost odmora
PRIMJENA
Marko 2,27; Hebrejima 4,9-11
Odmor je važan za kršćanski život. Odmah nakon stvaranja, Bog je počinuo
od sveg svojeg djela (Post 2,2.3; Heb 4,10). Upravo zato što je Bog znao koju
ulogu igra odmor u obnavljanju uma, tijela i duha, uspostavio je subotu kao
dan odmora za cijelo čovječanstvo. Odmor je bio važan i za Isusa. On je vidio
da Njegovi učenici previše rade pa im je rekao da stanu i odmore se (Mk 6,31).
Odmor u Gospodinu ne može se stisnuti u nekoliko užurbanih minuta jutarnjeg bogoslužja. Potrebno je odvojiti vrijeme kako bismo usporili i sagledali
život iz neke druge perspektive. Poslanica Hebrejima potvrđuje da na kraju
puta “preostaje narodu Božjemu neki subotni počinak” (Heb 4,9).
U današnjem društvu postaje izrazito teško pronaći vrijeme za odmor. Naša
zaokupljenost poslom, školom i drugim aktivnostima uskraćuju nam kvalitetan odmor. Ponekad izgleda kao da nas naše tijelo prisiljava da se razbolimo
kako bismo se konačno mogli odmoriti. Ali postoje lakši koraci koje možemo
poduzeti u potrazi za odmorom:
Dovoljno spavajte preko noći. Poput svakog računala ili stroja koji zahtijeva
redovno održavanje, i naše tijelo treba popravak. Tijekom sna mozak se puni
energijom, a tijelo popravlja istrošena i oštećena mjesta. Odvojite barem 6-8
sati za spavanje. Nedostatak sna tijekom dužeg vremenskog razdoblja može
utjecati na naše razmišljanje i odlučivanje. Sotoni su najdraži kršćani kojima
nedostaje sna, čije su sposobnosti da jasno razmišljaju i donose mudre odluke
sputane.
Dobro jedite. Isplanirajte svoj jelovnik tako da sadržava hranu iz svih prehrambenih skupina. Doručak i ručak neka obiluju hranjivim tvarima, a večera treba
biti lagana. Pun želudac kvari dobar san.
Redovno vježbajte. Tjelovježba može pomoći mozgu da se prebaci na drugi
režim rada i pripremi tijelo za odmor. Međutim, nemojte vježbati neposredno
prije odlaska u krevet, jer će vaš organizam biti previše razbuđen.
Provedite kvalitetno vrijeme s Bogom. Obožavanje nas približava Njemu, pomaže nam da se usredotočimo na ono što je istinski važno i stvara osjećaj
smirenosti. Nemojte odlaziti s teretom grijeha u krevet. Dajte ga svojem Spasitelju. On je već ponio taj teret na križ na kojem je umro za vaše grijehe.
Riješite sukobe. Pročitajte Efežanima 4,26. Koliko god je moguće, riješite nesuglasice i svađe prije odlaska na spavanje, pogotovo u svojem kućanstvu. To će
vam omogućiti mirniji san.
Latoya Natalie McFarlane, Kingston, Jamajka
Sjeti se:
Sotoni su najdraži kršćani kojima nedostaje sna.
Zdravlje i ozdravljenje | 63
Četvrtak 13. svibnja
Ne još jedna prijevara
RAZUMIJEVANJE
Matej 11,28-30
Jeste li kada primili e-mail ili pismo u kojem se obavještavate da ste osvojili put
oko svijeta ili novčanu nagradu koju možete primiti ako izvršite “beznačajnu”
uplatu? Te “velikodušne” ponude obično su prijevare koje ostavljaju žrtvu u
još gorem stanju nego prije. Zato sam obično sumnjičav prema tim ponudama
koje zvuče predobro da bi bile istinite. Međutim, u Mateju 11,28-30 nalazi se
ponuda koja se ne može odbiti. Tamo stoji: “Jesi li umoran? Istrošen? Iscrpljen
od vjerskih propisa? Dođi k meni. Pođi sa mnom i preporodit ćeš se. Pokazat
ću ti kako da nađeš pravi odmor. Hodi sa mnom i budi sa mnom – promatraj
kako ja radim. Nauči nenametnute ritmove milosti. Na tebe neću staviti ništa
teško ili što ti loše stoji. Druži se sa mnom pa ćeš naučiti živjeti slobodno i
lako.” (The Message) Tko može odoljeti takvoj ponudi?
Isus zna da nam je povremeno potreban predah. Njegov poziv na odmor jamči nam da ćemo ga primiti čim dođemo k Njemu. To je poziv koji nikada ne
smijemo izbrisati iz sandučića svoje elektroničke pošte. Lukavi varalica, đavao, traži načine kako bi nas naveo da povjerujemo kako možemo sami nositi
svoje terete. S druge strane, naš Stvoritelj je namijenio dar odmora upravo tebi
i samo ga trebaš prihvatiti.
Odrastajući kao adventistica, oduvijek sam se radovala suboti. To je onaj poseban dan u tjednu za koji nam Gospodin zapovijeda da ne radimo nikakvog
posla. Ne treba mi to reći dvaput! Subotom sam, puna 24 sata, oslobođena
svih svojih muka i briga. Ne trebam se brinuti za rokove ili muku mučiti oko
toga hoću li stići obaviti sve što trebam. Zahvaljujući tjelesnom, umnom i duševnom odmoru u subotu, ja sam očišćena, popravljena i obnovljena, osvježena i spremna suočiti se sa svim obvezama koje me čekaju u novom tjednu.
Odmor je jeftini lijek za iscrpljene. Zašto ne potražite odmor već danas?
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto ljudi koji se ne odmaraju nikada ne napreduju?
2. Zašto se naš svemoćni i silni nebeski Otac odmarao nakon što je stvorio
Zemlju?
Jenine Knibb, Kingston, Jamajka
Sjeti se:
To je poziv koji nikada ne smijemo izbrisati iz sandučića svoje elektroničke
pošte.
64 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 14. svibnja
Božji znak “STOP”
ISTRAŽIVANJE
Marko 6,31
ZAKLJUČITE
Svijetu u pokretu Bog kaže: “STOP!” PRESTANITE s poslom i dobro odspavajte preko noći. PRESTANITE se brinuti i prepustite meni sve svoje brige.
PRESTANITE žuriti i odvojite vrijeme kako biste bili sa mnom. Subota je Božji tjedni znak “STOP”, koji nas poziva da odložimo svoje poslove i počinemo u
onome što je Bog učinio za nas kao naš Stvoritelj i Otkupitelj. Dok učimo odmarati, naša vjera u Božju ljubav i brigu raste, a mi se obnavljamo iznutra prema van. Stoga obratite pozornost na Božje znakove “STOP” u vašem životu.
RAZMOTRITE
■ Naslikajte ili nacrtajte sliku prizora koji za vas utjelovljuje odmor. Objesite
ga u svojoj spavaćoj sobi kako bi vas podsjećao na ono što Bog želi za vas.
■ Pokrenite “bogoslužje u tišini” sredinom tjedna. Tijekom nekoliko sati
ljudi mogu posjetiti crkvu kako bi razmišljali i molili se. Trebalo bi im
omogućiti da u tišini dođu i odu kada žele. Uz pomoć svijeća i tihe glazbe
stvorite ozračje odmora u svetištu, i upamtite – nema glasnog pričanja.
■ Pričuvajte malu djecu bračnom paru kako bi mogao provesti večer nasamo. Uručite im karticu na kojoj su zapisane Isusove riječi koje je uputio
svojim učenicima: “Dođite vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo
odmorite.”
■ Snimite subotnji CD koji će vam pomoći da usporite i uvesti vas u obožavanje. Odaberite svoje omiljene pjesme opuštanja.
■ Napravite “stazu molitve”. Napravite različite postaje gdje će sudionici
moći razmišljati o biblijskim redcima i doživjeti spokojstvo prirode.
■ Ponovno pročitajte korake za bolji odmor, navedene u pouci od srijede.
Kako napredujete u svojoj potrazi za odmorom? Na koja se područja morate usredotočiti kako biste se mogli odmoriti?
POVEŽITE
Isusov život, poglavlja 29 i 38.
Shawn Boonstra, The Sign.
Nancy Van Pelt, The Art of Making Sabbath Special (DVD).
Max Lucado, Traveling Light.
Liane Edlund, Ekebyholm, Švedska
Zdravlje i ozdravljenje | 65
Pouka 8
15.−22. svibnja
Ozračje hvale
“Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah
života. Tako postane čovjek živa duša.” (Postanak 2,7)
66 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 15. svibnja
Zahvaljivanje – čisti zrak Neba
UVOD
Psalam 100,4
U Psalmu 100,4 stoji: “Uđite s hvalama na vrata njegova i u dvore njegove s
pjesmama; hvalite ga, ime mu slavite.” Zašto nam se takvo što uopće mora
reći? Nismo li stvoreni kao ljudska bića s unutarnjom željom da slavimo našeg
Stvoritelja?
U Postanku 1 čitamo kako je Bog sve stvorio s određenim ciljem. Pobrinuo se
da sve bude dobro. Sva je priroda stvorena da slavi Boga. Pročitajte Psalam 148.
Okoliš koji je prštao životom i njegove prekrasne boje, poticali su ozračje proslavljanja. Kada je ljepota koja je procvala u morima i na zemlji otkrivena
Adamu i Evi, oni su podigli svoje glasove hvale zbog onoga što su vidjeli, a
njihovo proslavljanje bilo je poput čistog, svježeg zraka s Neba i Zemlje.
Međutim, došlo je do velikog nesklada u Božjem prekrasnom stvaranju i
ljudskom proslavljanju. Brojne životinje više ne žive u miru jedna s drugom.
Vodeni putovi postali su zagađeni, a pristup čistoj i pitkoj vodi u mnogim je
dijelovima svijeta otežan. Zrak koji udišemo također je zagađen, a čestice u
njemu mogu izazvati rak pluća i astmu. Ljudi sada imaju nezdravu želju da
svoje obožavanje usmjere na zlato, novac, skupocjene dragulje i grešne aktivnosti, a sve to onečišćuje našu želju da slavimo svojeg Stvoritelja. Ozračje za
proslavljanje trebalo bi biti čisto i privlačno. Proslavljanje je čin koji bi trebao
biti prirodan poput disanja, jer je u našoj naravi zapisano da smo bića koja
trebaju proslavljati svojeg Stvoritelja kako bi imala zdrav duhovni život.
Međutim, sve još nije izgubljeno. Uz pomoć Svetoga Duha ljudi mogu ponovno naučiti cijelim bićem slaviti Boga i doživjeti istinsku radost dok ispunjavaju svoju bogodanu svrhu. Zadovoljstvo koje prati takvo proslavljanje bila je
Božja namjera.
Ali kako se proslavlja? Biblija opisuje proslavljanje Boga uz liru, harfu, daire i
s veselim glasom. Ljudi na različite načine proslavljaju Boga. Različite religije
raspravljaju o naravi proslavljanja i bi li se trebala primijeniti neka ograničenja
u takvim aktivnostima. Kada se radi o proslavljanju, sigurno je samo jedno –
ono je nužno za kršćanski život baš kao što je zrak nužan za naš tjelesni život.
Ovaj ćemo tjedan učiti o dobrobitima koje proslavljanje i zrak imaju za naše
zdravlje.
Alexis Boddy, Douglasville, Georgia, SAD
Sjeti se:
Proslavljanje bi trebalo biti prirodno poput disanja.
Zdravlje i ozdravljenje | 67
Nedjelja 16. svibnja
Dašak svježeg proslavljanja
DOKAZI
Daniel 5,23
Babilonski kralj Baltazar saznao je o Bogu na Nebu preko Nabukodonozora.
Čuo je o Nabukodonozorovom ponosu i kako je Bog dopustio da umno oboli
kako bi se pokajao. Ali Baltazar se svojim odlukama suprotstavljao Bogu i
stoga je On uklonio svoju zaštitu od njega. Baltazar i njegovi dvorani imali su
12. listopada 539. g. pr. Kr. raskalašenu zabavu na kojoj su posluživali vino u
posuđu iz hrama. Tamo je vršio lažno bogoštovlje bogovima od srebra, zlata,
mjedi i drveta. To Bogu nije bilo po volji. Izreke 29,5 to ovako kažu: “Čovjek
koji laska bližnjemu svome, razapinje mrežu stopama njegovim.” To je za Baltazara bio kraj njegovog puta. Te noći Babilon je pao.
Hvaliti ili proslavljati znači “izraziti pohvalu”, “veličati … posebno isticanjem vrlina”.1 Nasuprot tome, laskati znači “pretjerati u hvaljenju, pogotovo radi svojih interesa”.2 To bi također moglo značiti “neiskreno ili pretjerano hvaljenje.”3 Iz ovih definicija, kao i iz Baltazarovog ponašanja, možemo vidjeti kako slavljenje može biti
potaknuto prljavim pobudama i ono je tada pogubno za naše duhovno zdravlje.
Baš kao što prava vrsta hvale potpomaže zdrav rast kršćanina, tako i prava vrsta
zraka potpomaže rast zdravog tijela i uma. Vodena para koja se zadržava u zraku
štiti nas od sunčeve radijacije i ledeno hladnog vakuuma iz svemira, dok svježi
zrak preko pluća prenosi kisik u krv, a odnosi ugljični dioksid iz tijela. Dok ovo
čitate, u vašoj se krvi, plućima i tkivu nalazi otprilike 1,9 litara kisika. Svakoj
stanici vašeg tijela potreban je zrak kako bi mogla pravilno funkcionirati. Ako
moždane stanice nemaju dovoljno kisika duže od 4 minute, počinju odumirati.
Baš kao što postoje zdravi načini i mjesta za proslavljanje Boga, isto tako
postoje i zdravi načini da dođemo do svježeg zraka. Važno je slaviti Boga u
društvu drugih kršćana tijekom zajedničkih okupljanja i bogoslužja. To nam
pomaže da duhovno rastemo. Isto tako, važno je tražiti svježi zrak kad god je
moguće, u prirodi gdje se nalazi drveće, zelenilo i vode tekućice. Vegetacija
upija ugljični dioksid i obnavlja količine kisika u zraku.
ZA RAZMIŠLJANJE
Odvojite vrijeme i razmislite o tome kako biste mogli obogatiti svoje proslavljanje i poboljšati uzimanje svježeg zraka.
Karen Pires, Lexington, Južna Karolina, SAD
Sjeti se:
To je za Baltazara bio kraj njegovog puta.
1
2
3
Merriam-Webster Online na http://www.merriam-webster.com/dictionary/praise (skinuto
5. veljače 2009.).
Isto, na http://www.merriam-webster.com/dictionary/flatter (skinuto 5. veljače 2009.).
Isto, na http://www.merriam-webster.com/dictionary/flattery (skinuto 5, veljače 2009.).
68 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 17. svibnja
Vrhunsko ozračje
LOGOS
Postanak 1,1.2.9-12.20-26; Psalam104,29; Daniel 5,23; Luka 15,7;
Otkrivenje 21,4
Kada je Bog stvorio Zemlju, stvorio je okoliš u kojem će ljudi biti odgajani i
gdje će napredovati u svojem odnosu s Njim. Namjeravao je da razvijemo i
njegujemo blisku vezu sa svojim Stvoriteljem. Želio je da budemo tako usklađeni s Njegovom voljom da proslavljanje iz nas izvire bez napora, kao i disanje. Međutim, kada je grijeh došao na svijet, taj savršeni okoliš je nestao. Ljudi
više ne udišu sveto ozračje. Veza predodređena za našu sreću prekinuta je, a
započela je doživotna borba za ponovno povezivanje sa Stvoriteljem. Svojim
životom i smrću naš je Spasitelj radio na obnovi te veze i ozračja. Konačni
rezultat bit će obnova savršenog okoliša na novoj Zemlji, gdje će proslavljanje
i obožavanje iz nas teći prirodno kao disanje.
Bogodani život (Postanak 1,1.2.9-12.20-26; Psalam 104,29; Daniel 5,23)
Bog je u nosnice Adama i Eve udahnuo dah (zrak, ozračje) života (Post 2,7).
Bog im je dao život i sposobnost da Ga slave. Početak njihovog života bio je
početak Božjeg nastojanja da uspostavi bliskost s nama. Preko savršene prirode koja ih je okruživala i pokazujući svoju brigu za njih, On je nastojao
Adama i Evu približiti k sebi kako bi ih potaknuo na iskreno proslavljanje.
Oni su stalno pred sobom imali dokaze Božje stvaralačke moći. Nakon što se
grijeh pojavio u njihovom raju, još su snažnije postali svjesni činjenice da Bog
drži njihov život u svojoj ruci (Dn 5,23) i da im On po svojoj volji može dati ili
oduzeti život (Ps 104,29). Ta činjenica, iako u njima nije trebala izazvati strah,
postala je ključnim mjerilom razlikovanja jedinog pravog Boga Stvoritelja od
mnogih lažnih idola koji su bili prikazivani kao bogovi. Međutim, stjecanje
tog znanja nikada nije bila Božja namjera. Njegov savršeni plan za njih bio je
da vječno žive u ozračju obožavanja, proslavljanja i života.
Izvorno ozračje (Postanak 1,1.2.9-12.20-26)
Knjiga Postanka počinje izvješće o povijesti ljudske vrste naglaskom na Božju
stvaralačku moć. Ovdje vidimo samo djelić onoga što se dogodilo kada je svijet stvoren. Vidimo Boga kako nježno i planski stvara savršeni svijet. Stvorio je
savršeno ozračje za rast i razvoj krune svojeg stvaranja, ljudskih bića stvorenih
na Njegovu sliku. U svemu što ih je okruživalo, Adam i Eva su nalazili dokaze
o Božjoj stvaralačkoj moći, ljubavi i sućuti. Dok se ptičji “radosni pjev uzdizao
na hvalu njihovog Stvoritelja, Adam i Eva su se udružili s njima u davanju
hvale Ocu i Sinu.”1 Svaka planina i dolina, svaki izlazak i zalazak sunca, svaka
očaravajuća biljka, svaki nježan povjetarac upućivali su ih na Stvoritelja i poticali najiskreniju hvalu njihovih srca. Bog je stvorio okruženje koje ih je stalno
podsjećalo na Njegovu veličinu i poticalo njihovo najiskrenije proslavljanje.
Zdravlje i ozdravljenje | 69
Živjeti kako bismo veličali Boga (Daniel 5,23; Luka 15,7)
Kada je grijeh zahvatio Božje savršeno djelo stvaranja, veza sa Stvoriteljem poprimila je drugačiji oblik. Sada se moramo boriti kako bismo održali tragove
veze s našim Stvoriteljem. Svakodnevno moramo stvarati i održavati ozračje
gdje slavljenje i obožavanje dolazi prirodno poput disanja. Za one koji teže
neprestanom povezivanju s Njime, “veličanje Boga bit će trajni cilj njihovog
života.”2 Oni će Mu se svakodnevno sve više približavati i “u ovom svijetu boraviti u ozračju Neba, dajući nadu žalosnima i kušanima na Zemlji, budeći u
njima čežnju za svetošću … dolazeći u sve tješnju zajednicu s Nevidljivim;
slično onome koji je u davna vremena hodio s Bogom, prilazit će sve bliže i
bliže pragu vječnoga svijeta, dok se vrata ne otvore i [oni] uđu.”3 Oni koji teže
stvaranju zemaljskog okruženja koje potiče duh proslavljanja i obožavanja,
raduju se danu kada će se izgubljena veza ponovno uspostaviti, a savršeno
ozračje obnoviti.
Obnovljeno ozračje (Otkrivenje 21,4)
U Otkrivenju vidimo stanovnike nove Zemlje kako neprestano slave Boga.
“Dostojan si, naš Gospodine i naš Bože, da primiš slavu, čast i moć, jer ti si
stvorio sve.” (Otk 4,11) Oni će svakodnevno biti u nazočnosti Svemogućega
koji ih je stvorio i otkupio. Oni će spontano slaviti Onoga koji je toliko učinio
za njih. “Otkupljeni podižu svoje glasove u pjesmi hvale koja odjekuje i odzvanja nebeskim svodom: ‘Spasenje Bogu našemu, koji sjedi na prijestolju, i
Janjetu.’ (Otk 7,10)”4 Više neće morati ulagati stalni napor kako bi održali vezu
sa svojim Stvoriteljem. Oni će vječno živjeti u savršeno obnovljenom ozračju
gdje će Ga neprestano obožavati i slaviti, ‘u vijeke vjekova’ (Otk 5,13).”
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koje vaše svakidašnje aktivnosti mogu poboljšati ili narušiti ozračje proslavljanja?
2. Kako možete održati ozračje u kojemu proslavljanje može biti prirodno
poput disanja?
3. Koji oblici vašeg ponašanja zagađuju ozračje neke druge osobe i sprečavaju je u proslavljanju?
Jessica Marie White, Ooltewah, Tennessee, SAD
Sjeti se:
Njegov savršeni plan za njih bio je da vječno žive.
1
2
3
4
God’s Amazing Grace, str. 40.
Isto, str. 236.
Education, str. 127.
Velika borba, str. 370.
70 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 18. svibnja
Živjeti u nebeskom ozračju
SVJEDOČANSTVO
Postanak 1,1.2.9-12.20-26; Otkrivenje 21,4
“Duh Kristove ljubavi koja je žrtvovala sebe, to je duh koji prožima Nebo i
sačinjava samu srž nebeskog blaženstva. To je duh što će ga imati Kristovi
sljedbenici, djelo koje će oni obavljati.”1
Ozračje ljubavi istinsko je ozračje Neba. Oni koji očekuju Nebo i vječni život
trebali bi težiti usavršavanju svojeg karaktera kako bi bili dostojni toga mjesta.
“Da biste bili sveci na Nebu, prvo morate biti sveci na Zemlji. Karakterne crte
koje njegujete u životu neće se promijeniti smrću ili uskrsnućem. … Djelo preobraženja mora se sada obaviti. Naš svakidašnji život određuje našu sudbinu.”2
Život u nebeskom ozračju nije stvar daleke budućnosti. Živeći životom kakav
nam je Bog namijenio, već ovdje na Zemlji možemo doživjeti Nebo.
Čovjek “može u ovom svijetu boraviti u ozračju Neba dajući nadu žalosnima i
kušanima na Zemlji, budeći u njima čežnju za svetošću; dolazeći u sve tješnju
zajednicu s Nevidljivim, slično onome koji je u davna vremena hodio s Bogom, prilazit će sve bliže i bliže pragu vječnoga svijeta, dok se vrata ne otvore
i [on] uđe. Tamo se neće osjećati strancem. Pozdravit će ga glasovi svetih,
koji su na Zemlji bili njegovi nevidljivi pratitelji – glasovi koje je on naučio
prepoznati i voljeti.”3
“Oni kojima razmišljanje i razgovor o Bogu ne čini zadovoljstvo u ovom životu, neće uživati ni u životu koji treba doći, gdje će Bog stalno biti prisutan
i prebivati među svojim narodom. Međutim, oni koji vole razmišljati o Bogu,
naći će se tamo u svojoj prirodnoj sredini, udišući okruženje Neba.”4
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kada biste ovog trena otišli na Nebo, bi li vam “glasovi svetih” bili strani,
ili biste se osjećali kao da ste stigli kući?
2. S obzirom na to da je ljubav ozračje Neba, kako možete unijeti još više
ljubavi u svoj život?
3. “Da bi naša krv bila dobra, moramo ispravno disati.”5 U svjetlu današnje
pouke, što moramo učiniti kako bismo mogli ispravno proslavljati?
Sarah White, Ooltewah, Tennessee, SAD
Sjeti se:
Ljubav je pravo ozračje Neba.
1
2
3
4
5
Put Kristu, str. 80.
The Adventist Home, str. 16.
Education, str. 127.
In Heavenly Places, str. 370.
Put u bolji život, str. 166.
Zdravlje i ozdravljenje | 71
Srijeda 19. svibnja
Živjeti kao stanovnik Neba – na Zemlji
PRIMJENA
Luka 15,4-9; 1. Petrova 1,18.19
Živimo u grešnom svijetu i to je svima jasno. Zadivljujuće je kako jednostavnim prihvaćanjem Isusovog dara spasenja postajemo stanovnici Njegovog
kraljevstva. Čak i dok smo još ovdje na Zemlji, mi možemo živjeti u nebeskom
ozračju svakodnevno slaveći Boga svojim riječima i djelima.
Kako već ovdje na Zemlji možemo udisati svježi zrak nebeske ljubavi? I kako
možemo udahnuti zrak iz prirode koji će nas osvježiti? Evo nekoliko koraka
koji vas u tome mogu voditi:
Prepoznajte svoju vrijednost kao Božje dijete. Pročitajte 2. Korinćanima 6,18. Božja
ljubav prema nama je nezamisliva. Mi je čak ne možemo ni početi shvaćati, ali
možemo slaviti Boga i zahvaljivati Mu za nju. Zahvaljujući Isusovoj žrtvi na križu, svatko može postati članom najviše kraljevske obitelji. Svakoga dana iznova
donesite odluku da ćete slijediti Isusa i živjeti kao Božje dijete, koje uistinu i jeste.
Odlučite veličati svojeg Oca u Njegovom hramu. Pročitajte 1. Korinćanima 6,19.20.
Mi se ne smijemo odnositi prema svojem tijelu kao prema nužnom zlu. Trebamo
voditi računa o tome kako se oblačimo, što jedemo, kakvim se aktivnostima bavimo i što govorimo. Redovita tjelovježba pomaže nam da bolje dišemo i stoga bolje
razmišljamo. Kada nam vježba razbistri um, uspješnije ćemo odoljeti kušnji. Razmislite o svojim navikama i svakidašnjim aktivnostima. Razmislite što u svojem
životu možete promijeniti ili poboljšati, čime ćete proslaviti Spasitelja.
Budite primjer drugima. Kako napredujete u svojem odnosu s Bogom i živite
Njemu na slavu, otkrivat ćete da se Njegovo svjetlo prenosi s vas na druge. Mi
trebamo naći izgubljene i dovesti ih k Isusu. Kada Ga prihvati čak i samo jedna
osoba, cijelo Nebo se raduje (Lk 15,4-9)! Nemojte biti izbirljivi kada se radi o
tome s kime ćete podijeliti Božju ljubav. Životom pokažite primjer i svjedočite
svakome. Isus je platio strašno visoku cijenu kako bi nas otkupio od našeg
jadnog, grijehom zagađenog načina života. Pročitajte 1. Petrovu 1,18.19. Ne
smijemo potratiti Kristov skupocjeni dar. Razmislite na koje ga načine već
danas možete podijeliti s drugima.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Na koje konkretne načine možete u svojem životu početi primjenjivati
gore spomenute korake?
2. Zašto se Bog raduje zbog spasenja svakog grešnika?
3. Koliko je važno da već danas živimo kao da smo na Nebu? Na koje druge
načine to još možemo učiniti?
Amanda Ernst, Douglasville, Georgia, SAD
Sjeti se:
Božja ljubav prema nama je nezamisliva.
72 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 20. svibnja
Naše tijelo kao hram
PRIMJENA
Postanak 1,26; Daniel 5,23
Neki kršćani misle da Boga ne zanima kako postupamo sa svojim tijelom. Oni
vjeruju da ne postoji “čista” ili “nečista” hrana, a svoje razmišljanje temelje na
Petrovom viđenju velikog platna kako silazi s Neba (Dj 10,9-16). Ali Biblija u
redcima koji slijede jasno kaže na što se viđenje odnosi. Bogu je itekako stalo
do toga što unosimo u svoje tijelo. Međutim, tu se ne radi samo o čistom i nečistom mesu, pa čak niti o vegetarijanstvu ili veganstvu. Daniel 5,23 ističe da je
babilonski kralj sagriješio protiv Boga time što je oskvrnuo svete predmete iz
hrama i uporabio ih za slavljenje svojih nestvarnih bogova od drveta, kamena
i metala. Iako kršćani više nemaju određeni hram u kojemu bi obožavali Boga,
mogu Ga veličati na drugačije načine u svojem životu.
1. Korinćanima 6,19 kaže nam da je naše tijelo hram Svetoga Duha i ne pripada nama. U Postanku 1,26 stoji da smo stvoreni na sliku Boga Stvoritelja. S
obzirom na to da Bog želi da Ga proslavljamo svojim ovozemaljskim tijelima,
protivno je Njegovoj volji kada u svoje tijelo unosimo tvari koje ga onečišćuju ili kada prema svojem tijelu postupamo na bilo koji drugi nezdrav način.
Tvari poput droga i alkohola sigurno su štetne, ali i zanemarivanje tjelovježbe
ili nedovoljan unos vode može oslabiti naše tijelo, čime također iskazujemo
nepoštovanje Bogu. Ako idolom smatramo sve što stavljamo iznad Boga, i ako
svjesno kršimo mjerila koja je On uspostavio, tada čak i opasna navika koja
utječe na naše zdravlje postaje našim idolom.
U 1. Korinćanima 6,20 stoji: “Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u
tijelu svojemu.” (1 Kor 6,20 – Šarić) Ako se Krist moga žrtvovati za cjelokupno čovječanstvo, onda nije previše kada od nas traži da živimo na najzdraviji
mogući način. Možemo Ga slaviti svojim tijelom tako što nećemo uživati u
stvarima koje nanose ozbiljnu i često nepopravljivu štetu našem tijelu. Iako
ljudi ne obožavaju idole kakvima se klanjao babilonski kralj, napravljenima
od drveta ili metala, idole možemo obožavati i kada znamo što Bog ne želi
da činimo, a ipak činimo. Danas odlučite da ćete obožavati Boga tako što ćeš
živjeti zdravim načinom života Njemu na slavu.
ZA RAZMIŠLJANJE
Što trebate promijeniti u svojem životu kako biste proslavljali Boga hramom
svoga tijela?
Nathan Ernst, Douglasville, Georgia, SAD
Sjeti se:
Bogu je itekako stalo do toga što unosimo u svoje tijelo.
Zdravlje i ozdravljenje | 73
Petak 21. svibnja
Tehnike disanja
ISTRAŽIVANJE
Postanak 2,7
ZAKLJUČITE
Disanje. Čini se tako prirodnim. Zašto bismo trebali razmišljati o tome kako
dišemo? A doista je važno kako dišemo. Pjevači i glazbenici koji sviraju trubu
ili puhačke instrumente, atletičari i sportaši uče pravilno disati. Ali ispravna
tehnika disanja također nam pomaže u svladavanju stresa, povećava unos kisika u naše krvne stanice, povoljno utječe na mišiće i pomaže našem mozgu
da bolje funkcionira. Mi možemo disati tek radi pukog preživljavanja. Ali pravilno disanje poboljšava naše zdravlje i produžava život. Bog je udahnuo prvi
dah u čovjeka, a Isus nas duhovno oživljava svojim dahom. Ivan je zapisao da
je Isus, prije nego je uzišao na Nebo, dahnuo u svoje učenike i rekao im da
prime Svetoga Duha (Iv 20,22). Mi trebamo primjenjivati tehnike dubokog
duhovnog disanja kako bismo primili sav život koji nam je Krist udahnuo
kada nam je dao Svetoga Duha.
RAZMOTRITE
■ Iziđite u prirodu. Duboko udišite svježi zrak. Neka vam šetnja postane svojevrstan bijeg od svakodnevice na tajni sastanak sa Spasiteljem. Recite Mu kako
je divno i prekrasno ono što je stvorio. Zahvalite Mu za svoj život i zdravlje.
Slavite Ga i dopustite Mu da u tim trenucima na vas izlijeva svoje blagoslove.
■ Pomozite starijoj osobi koja živi u staračkom domu da doživi “ozračje
Neba” tako što ćete je na jedno poslijepodne izvesti van. Možete je odvesti
u obližnji park, muzej ili svijetao i prozračan restoran.
■ Odvojite vrijeme za duboko disanje u svojim dnevnim aktivnostima. Ustanite od stola, protegnite se i prošećite kako biste razbistrili svoj um. Dok
duboko dišete, zahvaljujte Bogu. Pavao nas poziva: “Radujte se uvijek! Bez
prestanka molite! U svakoj prilici zahvaljujte.” (1 Sol 5,16-18) To možemo
činiti tako što ćemo molitvu i zahvaljivanje učiniti redovitom aktivnošću,
kao što redovito dišemo.
■ Vodite dnevnik molitve u kojem ćete izraziti svoju zahvalnost Bogu za
vezu koja se razvija između vas i Njega. Iskoristite dnevnik kao sredstvo
pomoću kojega ćete vidjeti kamo vas On vodi.
■ Povedite u proslavljanje okupljene na javnom bogoslužju ili zamolite pastora da tijekom bogoslužja pročitate ulomak iz Pisma, povedete u pjesmi, otpjevate solo pjesmu ili javno posvjedočite kako Bog djeluje u vašem životu.
POVEŽITE
Put u bolji život, poglavlje 3.
Jean Kellner, Columbia, Maryland, SAD
74 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 9
22.–29. svibnja
Umjerenost
“Neka vaša blagost bude poznata svim ljudima! Gospodin je blizu.”
(Filipljanima 4,5)
Zdravlje i ozdravljenje | 75
Subota 22. svibnja
Previše dobroga
UVOD
1. Korinćanima 9,25-27
Raheli su prijatelji dali nadimak “Duracellov zečić” zbog njezine predanosti
redovnoj tjelovježbi. Rahela, sitna brineta u 50-ima, zabrinuta je zbog utjecaja
starenja na njezin tjelesni izgled pa vježba četiri do pet sati svakoga dana. To
radi već toliko dugo da je sada počela gubiti mišićnu masu. Njezin osobni
trener opisuje rezultate: Rahela je “mršava, ima izraženije bore na licu i tijelo
joj je mlohavije nego prije. … Između sati aerobike i dizanja utega, tušira se
u teretani i suši kosu, nakon čega nanosi slojeve šminke. Ona na sebe stavlja
masku mladosti, ali u mojim očima, kao i u očima drugih trenera, izgleda
poput starice koja se krije iza gomile šminke.”1
Ovaj zečić pun energije pripada skupini tzv. ovisnika o tjelovježbi.2 Znajući
da umjerena tjelovježba vodi gubitku tjelesne težine i poboljšava zdravlje, oni
misle da će im više tjelovježbe donijeti veći gubitak tjelesne težine i još bolje
zdravlje. No, ne shvaćaju da je pretjerana tjelovježba zapravo štetna. Osim što
ubrzava starenje vanjštine, pretjerana tjelovježba može voditi gubitku koordinacije i apetita, glavobolji, probavnim tegobama i gubitku imuniteta. Mogući
emocionalni učinci pretjerane tjelovježbe uključuju razdražljivost, ravnodušnost, depresiju, emocionalnu preosjetljivost i smanjeno samopoštovanje. Prema tome, čak i zdrave navike mogu postati pogubne ako se s njima pretjeruje.
Često mislimo kako se umjerenost prvenstveno odnosi na tvari koje ne bismo
trebali unositi u tijelo, no ona bi trebala biti prisutna u svakom području našeg
života. Naš nebeski Otac stvorio nas je da živimo uravnoteženim životom.
Kada dopustimo bilo kojem dijelu našeg života da zasjeni ostale, ponašamo se
neumjereno. A onda, budući da je u našem fino podešenom organizmu došlo
do neravnoteže, slabimo u tjelesnom, umnom pa čak i moralnom pogledu.
Vrhunski atletičari znaju da je samokontrola nužna ako misle postići vrhunske rezultate. Pozorno se prati svaki aspekt njihovog života kako ništa ne bi
ugrozilo ostvarenje njihovog konačnog cilja. I mi bismo s istim žarom trebali
vježbati samokontrolu i živjeti tako da nas ništa ne spriječi u ostvarenju našeg
vječnog cilja (1 Kor 9,25-27).
Janalee Shaw, Sykesville, Maryland, SAD
Sjeti se:
Čak i zdrave navike mogu postati pogubne.
1
2
American Council on Exercise, “Fit Facts”, 2001., http://www.acefitness.org/fitfacts/pdfs/
fitfacts/itemid_6.pdf. Skinuto 15. veljače 2009.
Debbie Mandel, “Hooked on the Pain: Exercise Addiction”, http://www.selfgrowth.com/articles/Mandel4.html. Skinuto 15. veljače 2009.
76 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 23. svibnja
Kloni se lošega – budi umjeren u dobrome
LOGOS
Postanak 9,20-27; Izreke 20,1; 23,31-35; 1. Korinćanima 6,19; 10,31; 2.
Petrova 1,5-9
Hram Svetoga Duha (1. Korinćanima 6,19)
Korintska kultura u apostolsko vrijeme bila je slična današnjoj po opsjednutosti materijalizmom i udovoljavanju vlastitim prohtjevima. Pavao je spomenuo
mnoge probleme s kojima su se borili korintski kršćani. Prema općeprihvaćenoj filozofiji onog vremena, ništa što se odvija u tijelu nema utjecaja na nečije
duhovno i umno iskustvo. Stoga su mnogi Korinćani uživali u opijanju alkoholom, nemoralu i prejedanju ne razmišljajući o vječnim posljedicama. Poput
mnogih ljudi u naše vrijeme, Korinćani su vjerovali da sa svojim tijelom smiju
činiti sve što požele.
Pavao nas upozorava da se ne damo prevariti popularnim vjerovanjima. Mi smo
odgovorni Bogu za naše postupanje prema tijelu koje je On stvorio i otkupio.
Stoga je naša dužnost da održavamo taj hram u najboljem mogućem stanju.
U 1. Korinćanima 6,19 Pavao uspoređuje tjelesni hram s jeruzalemskim hramom. Većina nas gleda na suvremenu crkvu kao mjesto gdje ljudi obožavaju
Boga. Razumijevanje hrama u biblijska vremena uključivalo je više od toga.
Osim što je to bilo mjesto obožavanja Boga, hram je bio i mjesto na kojem je
Bog prebivao. Zbog toga je cijela građevina bila sveta. Slično tomu, prebivanje
Svetoga Duha u našem srcu posvećuje naše tijelo. Naše tijelo samo po sebi nije
sveto. Svetim ga čini sveti Bog koji prebiva u onima koji su Mu predali svoj život.
Održavanje hrama (1. Korinćanima 10,31)
Šira primjena 1. Korinćanima 10,31 upućuje nas na to kako se kao kršćani
trebamo ponašati u svim prilikama. Sve što činimo, trebamo činiti na način i u
duhu koji proslavlja Boga. Kad jedemo i pijemo, to trebamo činiti tako da naš
tjelesni hram promiče najbolje moguće zdravlje. Osim obilja danas dostupnih
informacija o zdravom načinu života, adventistima sedmoga dana darovana je
i zdravstvena poruka u spisima Ellen G. White. Ova poruka sadrži jasne upute
kako održavati tjelesni hram. Ako namjerno radimo nešto za što znamo da je
pogrešno, sagriješili smo (Jak 4,17).
Nedostatak samokontrole = neučinkoviti kršćanin (2. Petrova 1,5-9)
Samokontrola, kamen temeljac umjerenosti, nalazi se na Petrovom popisu
osobina nužnih za plodonosan kršćanski život. Kada je Petar sastavljao ovaj
popis – poznat i kao “Petrove ljestve” – postojali su razni slični popisi. Međutim, svi su oni bili usredotočeni na privremeno, na filozofiju, dok je Petrov
popis rezultat božanskog nadahnuća.
Samokontrola ili nedostatak samokontrole utječe na sudbinu svakog čovjeka.
Samokontrola se navodi kao plod Duha (Gal 5,22). Ako u nekome prebiva
Zdravlje i ozdravljenje | 77
Sveti Duh, u njemu će se očitovati rod samokontrole. Bez samokontrole naša
spoznaja o Kristu ne znači ništa.
Rezultati neposlušnosti (Postanak 9,20-27; Izreke 20,1; 23,31-35)
U Bibliji su zapisane posljedice pijenja alkohola. Unatoč svojoj mudrosti, Salomon je popustio svakoj kušnji kojoj je bio izložen i požudi, uključujući i alkohol (Prop 2,10). Poslije je upozorio na ludost konzumiranja alkohola. On ističe
da uživanje alkohola vodi u sramotu i nasilje te da ljudi pod njegovim utjecajem vrlo lako zanemaruju ono što je ispravno i omalovažavaju ono što je sveto.2
Jedan od najtužnijih izvještaja u Bibliji nalazimo u Postanku 9,20-27. Evo
ukratko te priče i pouka koje za nas iz nje proizlaze:
Noa se napio i pijan ležao gol u svojem šatoru. Kakva sramota za ovog velikog
Božjeg propovjednika, čovjeka koji je našao milost u Gospodnjim očima! Pouka za nas? Bez obzira na velike stvari koje je Bog učinio za tebe i preko tebe
– nemoj uzimati svoje spasenje zdravo za gotovo.
Ham je vidio oca u takvom stanju i uz salve smijeha to ispričao braći. Ham,
koji je vjerovao u ono što je Noa propovijedao, sada se ponašao poput onih
koji su se rugali Noi dok je gradio korablju. Pouka za nas? Jednom spašen ne
znači zauvijek spašen. Grijeh i dalje vreba – ne vraćaj još mač u korice.
Šem i Jafet održali su čestitost svojeg karaktera. Pouka za nas? Ako ljudi koji
su vam donijeli Radosnu vijest posrnu i padnu – vi nemojte posrnuti i pasti s
njima. Nadalje, ako se oni koji su se zajednici pridružili zajedno s vama počnu
kolebati, nemojte se obeshrabriti. Držite se Isusa Krista. Neka sve što činite
bude Njemu na slavu i čast.
Naoko je lakše prepustiti se požudama tijela nego biti umjeren, jer su želje
naše ljudske naravi u suprotnosti sa željama Duh (Gal 5,17). Živjeti na čast
i slavu Bogu znači ne povoditi se za osjetilnim zadovoljstvima. Bog nikada
nije rekao da će put našeg spasenja biti lak, ali je obećao da će nam pomoći u
svakoj kušnji (Ps 50,15).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto je opasno uživati u štetnim tvarima, makar samo povremeno i u
malim količinama?
2. Znači li umjerenost samo suzdržavanje od štetnoga? A što ako imamo previše dobrih stvari?
Benedict Oli, Port Moresby, Papua Nova Gvineja
Sjeti se:
Držite se Isusa Krista. Neka sve što činite bude Njemu na slavu i čast.
1
2
3
4
Robert H. Gundry, A Survey of the New Testament (Grand Rapids, Mich.: Zondervan,
2003.), str. 376.
H. D. M. Spence & Joseph S. Exell, The Pulpit Commentary, sv. 19 (Grand Rapids, Mich.:
Wm. B. Eerdmans, 1978.), str. 222.
The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 7, str. 597.
Ellen G. White Comments, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 1014.
78 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 24. svibnja
Veličati Boga
SVJEDOČANSTVO
1. Korinćanima 10,31
“Bog traži živu žrtvu, a ne mrtvu ili na umoru. Kada shvatimo Božje zahtjeve,
vidjet ćemo da On od nas traži da Ga veličamo u našem tijelu i duhu koji pripadaju Njemu. Kako to možemo ostvariti ako udovoljavamo apetitu i slabimo
svoje tjelesne i moralne snage? Bog zahtijeva da prinesemo svoja tjelesa kao
živu žrtvu. Stoga je naša dužnost da održimo to tijelo u najboljem stanju, kako
bismo se mogli pokoriti Njegovim uvjetima. ‘Bilo da jedete, bilo da pijete, bilo
da što drugo činite, sve činite na slavu Božju!’”1
“Sotona nije novak u poslu uništavanja duša. On dobro zna da će, uspije li
navesti muškarce i žene na štetne navike u jelu i piću, zadobiti u velikoj mjeri
i kontrolu nad njihovim umom i nagonima. U početku je čovjek jeo plodove
zemlje, ali je zbog grijeha uvedena uporaba mesa mrtvih životinja kao hrane. Ova vrsta prehrane djeluje upravo suprotno duhu istinskog usavršavanja
i moralne čistoće.”2
“Bog zahtijeva da Njegov narod bude umjeren u svemu. Njegovi sljedbenici
trebali bi se poučiti iz Kristovog dugog posta u pustinji i odbiti Sotonu kada im
ovaj priđe pod krinkom apetita. Tada će moći izvršiti utjecaj na one koji su zastranili u povođenju za apetitom i izgubili moralnu snagu za nadvladavanje slabosti, dok je grijeh zavladao njima. Tako kršćani mogu pronaći zdravlje i sreću
u čistom, sređenom životu, a njihov će um biti čist i neokaljan pred Bogom.”3
“Tjelesna neaktivnost ne slabi samo umnu, već i moralnu snagu. Živci mozga,
koji su povezani s cijelim organizmom, sredstvo su preko kojeg Nebo komunicira s čovjekom i utječe na njegov unutarnji život. Sve što sprečava protok
električne struje u živčanom sustavu slabeći tako životne snage i umanjujući
umne sposobnosti, otežava jačanje moralne naravi.”4
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Razmislite i napravite popis onoga što vas sprečava da postignete bolje
tjelesno i duhovno zdravlje.
2. Na što Pavao ukazuje u 1. Korinćanima 9,27? Što on kaže o utjecaju uma
na tijelo?
Joy Josephine Torato, Port Moresby, Papua Nova Gvineja
Sjeti se:
“Bog zahtijeva da Njegov narod bude umjeren u svemu.”
1
2
3
4
Testimonies for the Church, sv. 2, str. 65.
Temperance, str. 161.
Isto.
Education, str. 209.
Zdravlje i ozdravljenje | 79
Utorak 25. svibnja
Djela i spasenje
DOKAZI
Efežanima 2,8-10
U Starom zavjetu pojavljuje se hebrejska riječi chen koja znači “milost”. Chen
je obično čin nadmoćne osobe ili bića koje pokazuje nezasluženu naklonost
podređenoj osobi.1 U Efežanima je Pavao uporabio riječ charis kako bi opisao
Božju milost. Njegova je poslanica najvjerojatnije okružnica koju je uputio
vjernicima u svim crkvama u Efezu.2 U njoj se on usredotočuje na dvije teme:
crkvene duhovne prednosti i crkvene odgovornosti. Kada govori o prednostima, Pavao između ostaloga govori o prednosti primanja Božje milosti.
U Efežanima 2,8.9 Pavao ističe da smo spašeni milošću po vjeri. To je Božja
nemjerljiva naklonost koja se očituje u tome da nam je oprostio grijehe i dao
spasenje na dar. A mi to prihvaćamo svojom vjerom i tako primamo Božju milost. U 10. retku Pavao jasno kaže da nam Božja nemjerljiva naklonost
omogućuje da prekinemo s grešnim navikama i živimo na način koji daje čast
i slavu Bogu.
Međutim, nije dovoljno priznati Isusa Krista kao Mesiju. Čak i demoni to vjeruju, ali ih ta spoznaja ne spašava (Jak 2,19). Da bi grešnik imao pristup Božjoj
milosti, mora vjerovati. Ta vjera nije samo apstraktni pojam. Ona uključuje i
poslušnost.
Mi smo spašeni Božjom milošću po vjeri koju imamo u Njega. A Božja milost
nas potiče na dobra djela. Moramo zapamtiti da su dobra djela rezultat – a ne
uzrok – spasenja. Vjera koja prihvaća Božju milost, a ne prate je dobra djela
koja to potvrđuju, bezvrijedna je (Jak 2,26). Vjera i djela rade zajedno kako bi
naša vjera bila upotpunjena našim djelima.
Puko prakticiranje ustrajnog umjerenog života neće nikoga spasiti. Temelj našeg spasenja je Božja milost. Snaga Njegove ljubavi prema stvorenjima koja
su pala u grijeh premošćuje jaz između Stvoritelja i Njegove izgubljene djece.
Božja milost nas jača da možemo činiti dobra djela. Jedina vjera koja spašava
jest vjera koja na milost odgovara poslušnošću i donosi bogat i dobar rod. Isus
je jasno rekao da oni koji ne budu donosili dobar rod, neće biti spašeni (Mt
7,19).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kakav rod vi donosite (vidi Gal 5,16-26)?
2. Možemo li ikada reći da je mudrije ostati neutralan kada se radi o umjerenosti?
Roboam Kakap, Kokopo, Papua Nova Gvineja
Sjeti se:
Dobra djela su rezultat - a ne uzrok - spasenja.
80 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 26. svibnja
Umjerenost
PRIMJENA
1. Korinćanima 10,31; 2. Petrova 1,5-9
Bog se zanima za sva područja našeg života, uključujući i zdravlje. Mi se moramo brinuti o svojem tijelu tako da svaka naša aktivnost bude Njemu na čast
i hvalu. Većina ljudi umjerenost povezuje s jelom i pićem. Za mnoge biti umjeren znači obuzdavati nagon za prekomjernim unosom hrane i pića. Međutim,
umjerenost valja primijeniti i u ostalim životnim područjima kao što je, primjerice, gledanje televizije ili filmova, slušanje glazbe, surfanje internetom,
trošenje novca, oblačenje, spavanje, razgovori, pa čak i razmišljanje.
Kako onda možemo biti umjereni u onomu što činimo, mislimo i govorimo?
Evo nekoliko savjeta:
Dajte prednost onomu što je najvažnije. Svaki dan započnite molitvom i proučavanjem Biblije, moleći Boga da vas na svakom koraku vodi sukladno svojoj
volji kako ne biste gubili vrijeme na beznačajne stvari. Previše aktivnosti, čak
i dobrih, vode zbrci u životu i oduzimaju vrijeme koje bismo trebali provesti
s Bogom. Najveću pozornost obratite na ono što je najvažnije – stvari koje
imaju vječnu vrijednost.
Upoznajte svoje granice. Danas, kada se informacije nalaze doslovno nadohvat
ruke, neznanje je jadan izgovor. Odvojite vrijeme i informirajte se o opasnostima od pretjerivanja u onome što činite. Mi ćemo na sudnji dan biti odgovorni
za ono za što smo znali da je ispravno, ali tako nismo činili.
Sastavite satnicu ili raspored. Ne trebate je strogo slijediti, ali satnica vam može
pomoći da mudro rasporedite svoje vrijeme tijekom određenog dana, tjedna,
mjeseca i godine.
Budite odgovorni. Umjerenost je odluka koju svatko mora donijeti osobno za
sebe. Nitko nikoga ne može natjerati da bude umjeren. Budite ustrajni u svemu što činite, mislite i kažete, za svoje dobro i, što je još važnije, na slavu Bogu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. U kojim životnim područjima trebate biti umjereniji?
2. Dok ponovno čitate 2. Petrovu 1,5-9, zapitajte se kako načela koja tamo
nalazite možete primijeniti u svojim nastojanjima da živite umjereno.
3. Koje vam dobre aktivnosti trenutačno uzimaju previše vremena nauštrb
provođenja vremena s Bogom?
4. Kako umjeren život proslavlja Boga?
Vanessa Geita, Madang, Papua Nova Gvineja
Sjeti se:
Nitko nikoga ne može natjerati da bude umjeren.
Zdravlje i ozdravljenje | 81
Četvrtak 27. svibnja
“Zabranjena zadovoljstva”
RAZUMIJEVANJE
Izreke 23,31.32
“Laura Catagena odrekla se klima-uređaja, jurnjave za karijerom i seksa …
ali njezino lagodno odrastanje u predgrađu samo je otežalo njezin pokušaj da
živi kao Isus”, pisalo je na naslovnici časopisa The Washington Post Magazine
od 25. siječnja 2009. U svojem naslovnom članku “The Trouble With Saintliness” Darragh Johnson prati Laurine borbe između umjerenog načina života i
odupiranja kušnjama zabranjenih zadovoljstava.
Za mnoge ljude riječ “umjerenost” znači dugi popis dopuštenja i zabrana. Ta
riječ često budi sjećanje na društva za promicanje umjerenosti početkom 20.
stoljeća i njihove plakate i zakone koji su zabranjivali prodaju alkohola. Umjerenost u životu često se prikazuje kao životarenje obilježeno dosadom, lišeno
životnih zadovoljstava. U stvarnosti, ovo ne može biti dalje od istine.
Premda umjerenost zasigurno uključuje “suzdržavanje od alkoholnih pića”1,
ona znači i “suzdržavanje ili samoobuzdavanje u postupcima i izjavama …
vladanje sobom”.2 To je “osobina izbjegavanja krajnosti”.3 To znači izabrati ono
što je najbolje, bez obzira na trenutačne okolnosti i kušnje. Kada se radi o
pobjedničkom ili gubitničkom načinu života, često upravo umjerenost povlači
crtu razdvajanja između ta dva načina života. Zatvori su puni neumjerenih
ljudi koji se nisu mogli kontrolirati. S druge strane, uspješni ljudi su naučili da
je samokontrola – umjerenost – vrlina koja im je omogućila uspjeh.
Thomas Yellich, aktivist za prikupljanje priloga u dobrotvorne svrhe, kaže:
“Naše je društvo utemeljeno na potrošnji … više hrane, više droga, više seksa;
mislimo da ćemo ako budemo imali više svega, biti sretniji. Ali to nije istina.
Naučite vladati sobom, budite disciplinirani i odgovorni, postavite si granice,
i ne samo da ćete postati bolja osoba, već ćete biti sretniji.”4
Ironija zabranjenih “zadovoljstava” je u tome što u prvi tren ona možda stvaraju osjećaj zadovoljstva, no krajnji su rezultati uništavajući. Namjesto da donese slobodu i sreću, neumjerenost donosi upravo suprotno – okove i jad.
Pročitajte Izreke 23,31.32.
Biti umjeren znači uporabiti um koji vam je Bog dao, shvatiti da zabranjena
trenutačna zadovoljstva ne donose trajnu sreću i izabrati pravi put.
Gina Renee Wahlen, Silver Spring, Maryland, SAD
Sjeti se:
Zatvori su puni neumjerenih ljudi koji se nisu mogli kontrolirati.
1
2
3
4
“Temperance”, The American Heritage® Dictionary of the English Language, Fourth Edition,
Houghton Mifflin Company, 2004.
“Temperance”, Dictionary.com Unabridged (v. 1.1), Random House, Inc.
“Temperance”, WordNet® 3.0, Princeton University.
Thomas Yellich, Creative Capitalism — A Conversation”, http://creativecapitalism.typepad.
com/creative_capitalism/2008/06/bill-gates-crea.html#comment-12-633912.
82 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 28. svibnja
Pod kontrolom
ISTRAŽIVANJE
Izreke 25,28; 1. Korinćanima 10,31; Galaćanima 5,22.23; Kološanima 3,12;
2. Petrova 1,5
ZAKLJUČITE
Naša nas pala narav neprestano je sklona neograničenom zadovoljavanju vlastitih nagona. A kada vidimo rezultate, nerijetko žalimo. U našem društvu
vlada epidemija pretilosti, alkoholizma i ovisnosti o drogama, što jasno pokazuje da žanjemo ono što smo sijali. Kao kršćani, nismo imuni na popuštanje
svojim željama. Mi možemo biti popustljivi kada je riječ o našem vremenu,
tijelu i drugim darovima, kao što su talenti i novac. Čak smo u stanju pretjerivati u ime “dobre svrhe”. Bog želi da budemo uravnoteženi u svemu što
činimo. Samo kada živimo umjerenim načinom života, možemo veličati Boga
i naći pravo zadovoljstvo.
RAZMOTRITE
■ Osmislite logotip za sajam umjerenosti. Razmislite kako možete promijeniti negativnu sliku umjerenosti koju ona obično ima.
■ Tjedan dana bilježite svoje svakidašnje aktivnosti. Analizirajte rezultate i
otkrijte zasjenjuje li koje područje vašeg života neko drugo.
■ Izrazite tekst u Luki 9,23 svojim riječima. Putem e-maila pošaljite svoj
uradak nekolicini prijatelja i zamolite ih da vam kažu što to za njih znači.
■ Prošećite se u obližnjem parku. Zabilježite svaki slučaj u prirodi gdje uočavate umjerenost ili ravnotežu.
■ Napišite članak o umjerenosti za svoj školski časopis ili crkveno glasilo.
Kao temelj uzmite 1. Korinćanima 10,31.
■ Napravite kolaž kojim ćete prikazati ono što u vašem životu zahtijeva samokontrolu, kao što je gledanje televizije, čitanje, telefonski razgovori,
surfanje internetom, slušanje glazbe, i sve ostalo čega se možete sjetiti.
■ Napišite izjavu: “Božjom silom izabrat ću ono što je najbolje, bez obzira
na okolnosti.” Stavite je na istaknuto mjesto gdje ćete je svaki dan moći
vidjeti.
POVEŽITE
Proroci i kraljevi, poglavlje 39.
Sandra Araújo-Delgado, Apison, Tennessee, SAD
Zdravlje i ozdravljenje | 83
Pouka 10
29. svibnja – 5. lipnja
Integritet: cjelovitost i svetost
“Sam sebe pokaži uzorom dobra vladanja! U nauci pokaži cjelovitost, dostojanstvo, zdravu i besprijekornu riječ, da se posrami svaki protivnik jer ne može
o nama što zlo reći.” (Titu 2,7.8)
84 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 29. svibnja
Kako mogu sagriješiti protiv Boga?
UVOD
Postanak 39,9
Odrastao sam u okruženju u kojem je varanje bilo dio života. Što si više varao,
to su te smatrali pametnijim. Međutim, ono što sam od varanja naučio bilo je
da će prije ili poslije sve izići na vidjelo i ljudi će saznati tko u stvari jesi. Neki
misle kako neće biti uhvaćeni, ali takve uvijek uhvate.
Sjećam se farmaceutske tehničarke u mojoj zemlji koja je studirala na privatnom sveučilištu. Činilo se kako uvijek ima novca za sve što poželi. Jednoga
dana kolegica na poslu upitala ju je odakle joj toliko novca, misleći da ova
pokrada tvrtku. Tehničarka je odvratila kako joj majka daje novac, ali joj kolegica nije povjerovala. Jednoga dana kolegica je primijetila kako je tehničarka
prodala lijek, ali nije zabilježila kupnju. Umjesto toga, stavila je novac u svoj
džep. Na kraju je dobila otkaz. Opravdavala je svoje postupke govoreći da je
trebala biti bolje plaćena. “Samo sam izravnavala račune”, rekla je.
Centri za snagu volje, moralnost i duhovnost nalaze se u prednjem dijelu
mozga.* Stoga će nam zdrav mozak pomoći da imamo bolji odnos s Bogom.
Trebamo pomno motriti na svoj način života, jer on utječe na naš prednji dio
mozga. Mnoge stvari utječu na aktivnost prednjeg dijela mozga. Neke od njih
su prehrana, tjelovježba, televizija, računalne igre, knjige i filmovi kakve rado
gledamo i glazba koju izabiremo.
Ako se borite s pitanjem integriteta – da živite onako kako vjerujete – tada
razmislite o tome što jedete. Zapamtite da ste ono što jedete! Proučite primjer
proroka Daniela koji je odlučio biti vjeran Bogu i ne jesti hranu koju mu je
kralj odredio. Kao rezultat njegove odluke, ustanovilo se da je bio 10 puta mudriji od onih koji su jeli kraljevsku hranu (Dn 1,15-20). Razmislite i o Josipu
koji je integritet smatrao odlučujućim u svojem odnosu s Bogom, bez obzira
na okolnosti u kojima se nalazio.
Neka vas ovotjedno proučavanje o integritetu i njegovom utjecaju na zdravlje,
svetost i cjelovitost, nadahne da hranite svoje i tijelo i dušu.
ZA RAZMIŠLJANJE
Što je Daniela i Josipa učinilo dovoljno snažnima da ostanu dosljedni svojim
uvjerenjima, unatoč činjenici da im je život bio u opasnosti?
Andres Saenz, Alamosa, Colorado, SAD
Sjeti se:
“Samo sam izravnavala račune”, rekla je.
* Dr. Neil Nedley, Renewing the Mind: The Frontal Lobe, http://neilnedleymd.revivevideo.
com/index.htm#msg04 (skinuto 9. ožujka 2009.).
Zdravlje i ozdravljenje | 85
Nedjelja 30. svibnja
Integritet je zdravlje mojem tijelu
DOKAZI
Efežanima 3,14-21
”Integritet podrazumijeva dosljednost postupaka, vrijednosti, metoda, mjera
i načela.”1 Prema ovoj definiciji, Robin Hood je imao integritet. Želeći pomoći
siromašnima, otimao je bogatima i davao potrebitima. Njegova djela bila su u
skladu s njegovim vrijednostima. Ali jesu li bila kristocentrična? Kao Kristovi
sljedbenici, trebali bismo djelovati u skladu s Njegovim sustavom vrijednosti,
a ne poput Robina Hooda!
Osobni integritet proizvodi pozitivne hormone u našem tijelu koji utječu na
našu sreću i zdravlje. Ali što ako podbacimo? Što ako odlučimo ustupcima
ugroziti svoju vjeru i djelovati suprotno svojim uvjerenjima? Rezultat je stres.
Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća medicina je otkrila da neriješeni stres
pojačava simptome raznih bolesti i zdravstvene probleme, ili je njihov uzročnik.
Dr. Neil Nedley sastavio je popis tih bolesti temeljem podataka iz medicinske
literature. To su rak, astma, razne tegobe i bolovi, visoki krvni tlak i srčane bolesti, tjeskoba, akne, čirevi i žgaravica, psorijaza, prehlade i druge virusne zaraze
gornjih dišnih putova, gripa, šećerna bolest, tuberkuloza i reumatoidni artritis.2
Krajnji je cilj našeg dobrog umnog zdravlje da budemo “ispunjeni do sve punine koja dolazi od Boga” (Ef 3,19). Naš integritet trebao bi odgovarati integritetu kakav je imao Krist tijekom svojeg života na Zemlji. “Sve mogu u onome
koji mi daje snagu” (Fil 4,13). Koji je onda Božji sustav vrijednosti? Nalazimo
ga u Izlasku 20, Galaćanima 5,22.23 i 1. Ivanovoj 3.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Razmislite o svojem životu. Pokazuje li on da imate integritet?
2. Je li vaš sustav vrijednosti sličan Kristovom ili Robina Hooda?
3. Koja su područja u vašem životu možda u sukobu s vašim sustavom vrijednosti?
4. Kako možete razriješiti te sukobe?
5. Nakon što isključite moguće tjelesne uzroke nekog svojeg zdravstvenog
problema, razmislite nije li možda vaše zdravlje narušeno zbog nedostatka
integriteta?
Bonnie Head, Alamosa, Colorado, SAD
Sjeti se:
Što ako odlučimo ustupcima ugroziti svoju vjeru i djelovati suprotno svojim
uvjerenjima?
1
2
Integrity, http://en.wikipedia.org/wiki/Integrity (skinuto 9. ožujka 2006.).
Dr. Neil Nedley, Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health Through Nutrition and Lifestyle (Ardmore: Okl.: Nedley Publishing, 1988.), str. 333.
86 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 31. svibnja
Je li vaš život usklađen s Njegovim?
LOGOS
Postanak 39,6-12; 1. Samuelova 24,1-10; Daniel 6,1-10; Matej 4,1-11;
Rimljanima 1,24-27; Efežanima 3,14-21
Neka osoba ima integritet ako njezin način života odgovara njezinim riječima.
A biblijski integritet je kada naši putovi odgovaraju Božjoj riječi, kada je cijeli naš život usklađen s Njegovom voljom i Njegovim putovima. Pogledajmo
neke ljude u Pismu koji su živjeli u skladu s voljom našeg Oca.
Uskladiti svoje uloge (Postanak 39,6-12)
Josip je imao dvije osnovne uloge. Bio je Božje dijete i upravitelj Potifarovog
domaćinstva. Budući da su njegove uloge bile u skladu ponajprije s njegovom
predanošću Bogu, a potom i s predanošću čovječanstvu, mogao je odoljeti
seksualnim uznemiravanjima i napastovanju Potifarove žene.
Sada bi netko mogao reći: “Ali pogledaj kamo ga je njegov integritet odveo!
U zatvor!” Da, kratkoročno gledajući, integritet često bira teži put. Međutim,
dugoročno nikada nećemo požaliti što smo Boga stavili na prvo mjesto. Na
kraju je Josip postao faraonova desna ruka (vidi Postanak 40 i 41) i blagoslov
domu svojega oca.
Uskladiti svoju ogorčenost (1. Samuelova 24,1-10)
U Rimljanima čitamo: “Ne osvećujte se, ljubljeni, sami, već to prepustite srdžbi Božjoj, jer stoji pisano: ‘OSVETA JE MOJA – veli Gospodin – JA ĆU JE
VRATITI.’” (Rim 12,19) David je pokazao integritet kada nije njegovao ogorčenost i osvetu prema Šaulu koji ga je htio ubiti.
Koliko često pokušavamo izravnati račune kako bismo na kraju otkrili da smo
postali ogorčeni! Nekima od nas zacijelo su prijetili, neke zlostavljali tjelesno,
spolno ili na drugi način, silovali ili krivo optužili. No, mračna strana obrane
časti i osvete jest da ćemo biti uhvaćeni u stupicu gnjeva, gorčine i nepraštanja.
Nasuprot tome, biblijski integritet znači voljeti svoje neprijatelje i moliti se za
one koji nas progone prepuštajući ih u Božje ruke, da On bude naš osvetnik.
Uskladiti svoje obožavanje (Daniel 6,1-10)
Poput Davida, Daniel je prepustio Bogu da bude njegov osvetnik. I samo njegovo ime znači “Bog je moj Sudac”. A zahvaljujući iskustvenom razumijevanju
Božje pravde, zaštite i brige (Dn 1; 2; 5), Daniel je postao primjerom nepopustljivog integriteta u obožavanju. Kada je bio suočen s prijetnjom da bude
bačen lavovima, nastavio se klanjati Bogu zato što je tijekom cijelog svojeg
dotadašnjeg života učio vjerovati Bogu kao svojem branitelju.
Kao adventisti, pozvani smo da objavljujemo poruku: “Bojte se Boga i dajte
mu slavu, jer dođe čas njegova suda, i poklonite se onome koji je stvorio nebo,
zemlju, more i vodene izvore.” (Otk 14,7 - Šarić) Poput Davida i Daniela, mi
Zdravlje i ozdravljenje | 87
se klanjamo Bogu zato što je On naš Sudac. Unatoč tomu što nam drugi mogu
reći ili učiniti, naš način života mora postati našim načinom obožavanja Boga.
Uskladiti svoj identitet (Matej 4,1-11)
Obožavanje je svakako bilo sastavni dio Isusovog života. A On je obožavao s
onakvim integritetom zato što je Njegov identitet bio usklađen s riječju Njegovog Oca. Prilikom Isusovog krštenja, Otac je izjavio: “Ovo je moj ljubljeni
Sin koji mi se dopada.” (Mt 3,17 – Šarić) A kada ga je đavao nagovarao da kamenje pretvori u kruh, Krist je izjavio: “NE ŽIVI ČOVJEK SAMO O KRUHU,
NEGO O SVAKOJ RIJEČI KOJA IZLAZI IZ USTA BOŽJIH.” (Mt 4,4)
Drugim riječima, Sotona je rekao: “Ako si Božji Sin, to dokaži time što ćeš
pretvoriti kamenje u kruh.” Ali Krist je razumio da naš identitet ne određuje
ono što mi činimo, već ono što je Bog učinio i rekao. A Bog nam izjavljuje da
smo u Kristu Njegova ljubljena djeca!
Kada se Nebo otvorilo ljudima i Bog rekao: “Ovo je moj ljubljeni Sin koji mi
se dopada”, On je to rekao nama. Kao rezultat, Otac prihvaća vaše molitve
vjerom u vašeg Zamjenika, Isusa Krista.1
U neskladu (Rimljanima 1,26.27)
Poslanica Rimljanima oslikava ljude koji su doživjeli slom integriteta – koji su
izgubili svoj identitet. Oni više nisu povezani s Bogom, a posljedica je da nisu
povezani ni jedan s drugim; zamjenjuju prirodne odnose neprirodnima. Nedostatak povjerenja u Božju riječ i brigu vodi u moralnu i duhovnu izopačenost.
Uskladiti svoje molitve (Efežanima 3,14-21)
Što učiniti kada se naš integritet sruši kao kula od karata? Pavlova molitva
u Efežanima 3 moćan je način da učvrstimo svoj integritet i integritet drugih. Kada molimo za druge da nađu cjelovitost u svojem unutarnjem biću, mi
dobivamo snagu. Moleći za njih da upoznaju “ljubav Kristovu koja nadilazi
spoznaju”, zaranjamo u dubine Njegove ljubavi.
“Najveća Kristova slava koja obasjava Njegovo kraljevsko prijestolje jest slava
Njegovog pobjedničkog posredovanja. Nema uloge sličnije Kristovoj nego da
budemo suposrednici s Kristom u prioritetima koji su Mu na srcu. Nema drugog načina na koji kršćanin može biti od veće koristi i blagoslova za Kristovu
crkvu. Nema drugog načina na koji možete unaprijediti Kristovo kraljevstvo i
donijeti čast i slavu Isusovu imenu.”2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. U kojim vas životnim područjima (uloge, ogorčenost, obožavanje, identitet ili molitve) Bog poziva da uskladite svoj život s Njegovom Riječju?
James G. Moon, La Jara, Colorado, SAD
Sjeti se:
Što učiniti kada se naš integritet sruši kao kula od karata?
1
2
The Ellen G. White 1888 Materials, “Sabbath Talk” (1987.), poglavlje 12, str. 124.
Wesley Dewel, Mighty Prevailing Prayer, str. 27.
88 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 1. lipnja
Primjer i utjecaj integriteta
SVJEDOČANSTVO
Izreke 11,3
Moji su roditelji puno toga žrtvovali pomažući drugima. Promatrajući njih, s
vremenom sam počela cijeniti vrijednost integriteta. Njihov primjer u meni
je stvorio želju da, koliko god mogu, iskoristim talente koje mi je Bog dao na
dobrobit drugih.
“Bog želi da iskoristimo svaku pruženu priliku kako bismo se pripremili za rad
u Njegovom djelu. On očekuje da u to djelo upregnemo sve svoje snage, da naše
srce uvijek bude budno i spremno za primanje svete i ozbiljne odgovornosti.”1
“Kada izgubite svoj integritet, vaša duša postaje Sotonino bojno polje; u vama
se gomilaju sumnje i strahovi do te mjere da paraliziraju vašu životnu energiju
i vode u obeshrabrenje.”2 Pročitajte Psalam 25,21 i Efežanima 4,15.
Dok pomažemo siromašnima, upućuje nam se savjet da uvijek držimo “na umu
njihove duhovne potrebe.”3 Mi trebamo prići k ljudima tamo gdje se nalaze i poučiti ih ne ponosu, već izgradnji karaktera. Najbolje stvari u životu – jednostavnost,
iskrenost, istinitost, čestitost i integritet – ne mogu se kupiti ni prodati. Bog svima
daje dovoljno mogućnosti da čine ono što Mu je ugodno, podjednako dostupnih i
bogatima i siromašnima. Ugodno Mu je kada njegujemo čiste misli i činimo nesebična djela. Ugodno Mu je kada izgovaramo riječi sućuti i činimo djela ljubaznosti.
Od onih koji tako čine, odsjajuje Kristovo svjetlo i osvjetljava živote zasjenjene mnogim sjenama. “Integritet, samoodricanje i poniznost trebali bi obilježavati naš život.”4
“Nužno je da njegujete vjernost u malim stvarima i ako to budete činili, steći ćete integritet u većim odgovornostima. Mali događaji svakodnevnog života često prolaze
nezapaženo, ali oni oblikuju karakter. Svaki je događaj u životu velik jer vrši utjecaj
na dobro ili na zlo. Um se mora uvježbavati u svakodnevnim ispitima kako bi mogao steći snagu da stoji čvrsto u svakoj teškoj situaciji. U danima kušnji i opasnosti
trebat ćete čvrsto stajati za ono što je pravo, neovisno o svakom protivnom utjecaju.”5
Tisuće i tisuće ljudskih bića propadaju. Veliko djelo treba obaviti. Jeste li spremni učiniti sve što možete kako biste im pomogli?
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako nas integritet štiti?
2. Pokazujemo li integritet samo kako bismo udovoljili drugima ili kako bismo iskreno činili Božju volju?
Lani Tomagan-Willis, Pasay City, Filipini
Sjeti se:
“Kad izgubite svoj integritet, vaša duša postaje Sotonino bojno polje...”
1
2
3
4
5
Put u bolji život, str. 319.
Mind, Character, and Personality, sv. 1, str. 321.
Put u bolji život, str. 118.
Medical Ministry, str. 131.
Mind, Character, and Personality, sv. 1, str. 270.
Zdravlje i ozdravljenje | 89
Srijeda 2. lipnja
Integritetom protkan karakter
PRIMJENA
Brojevi 23,19; Psalam 20,7; Titu 2,7
Tkanina se tka tako što se čunak s koncem provlači unutra-van, unutra-van, sve
dok konačno ne nastane prekrasan komad tkanine. Tako se svakodnevno tkaju i
naši životi s mislima koje se provlače unutra-van, unutra-van cijeli dan. Tako je
lako samo jednom prepisati nečiji uradak ili izgovoriti tu “malu bijelu laž”. Ključ je
u tome da sve naše misli trebaju biti najčistije. Kako održati integritet svojih misli?
Naš najveći primjer integriteta je Bog. U Brojevima 23,19 čitamo: “Nije Bog kao
čovjek da laže, nije kao sin čovječji da se kaje.” (Šarić) Kako bismo dosegnuli tako
visoka mjerila, moramo postupati sukladno Božjim vrijednostima, krajnje dosljedno i bolno iskreno prema sebi, svaki dan, tijekom cijeloga dana, jer se misli u
našem umu – poput niti tkanja – provlače unutra-van, unutra-van, po cijeli dan.
Bliskost s našim Gospodinom jedini je način na koji možemo postići integritet. Sotona se pokušava neopazice uvući u naš proces donošenja odluka.
Uvijek moramo biti iskreni. To ne dolazi samo od sebe. Svakoga dana donosimo odluke dok razmišljamo i radimo. Samo uz Božje vodstvo možemo
biti dovoljno čvrsti i donositi ispravne odluke. Svakodnevnim čitanjem Biblije
možemo ostati blizu Njega.
Vjerujte u Gospodina da će vas voditi. Psalam 20,8 kaže: “Jedni se hvale bojnim kolima, drugi konjima, mi imenom Jahve, Boga našega!” Ako smo putem
molitve u stalnom doticaju s Bogom, možemo čuti Njegov šapat i vjerovati
Njegovom vodstvu.
Budite čvrsti kada zapušu vjetrovi zla. Uvijek će se pojavljivati pritisci da donesete nerazumne odluke. Dokažite se pred Bogom i drugim ljudima. Titu 2,7
kaže: “Sam sebe pokaži uzorom dobra vladanja! U nauci pokaži cjelovitost,
dostojanstvo.” “Prema Kristovim mjerilima, iskren čovjek je onaj koji pokazuje nepokolebljivi integritet.”1 “Čvrst integritet odsjajuje poput zlata usred
nečistoće i prljavštine ovoga svijeta.”2
Čvrsto stojte kako bi tkanina vašeg karaktera bila prekrasno istkana nitima
integriteta.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što mislite, kako ljudi doživljavaju vaš karakter?
2. Zašto je čestit karakter važan Bogu? Zašto je važan vama? A drugima?
Kay Brock, Estes Park, Colorado, SAD
Sjeti se:
Svakoga dana donosimo odluke dok razmišljamo i radimo.
1
2
Testimonies for the Church, sv. 4, str. 310.
Isto.
90 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 3. lipnja
Snaga za unutarnje biće
RAZUMIJEVANJE
Efežanima 3,16.17
Današnji tekst prikazuje Pavla kako se moli Bogu za članove crkve da predaju
svoje unutarnje biće Duhu kako bi Krist mogao prebivati u njima. Kako ta
misao o snaženju unutarnjeg bića može postati stvarnost u vašem životu? Dopustite da vam kažem što to znači u mojem.
Ako “ljudi gledaju na vanjštinu, a Gospodin gleda na srce” (1 Sam 16,7 - Šarić), onda vjerujem da je Bogu važnije unutarnje uvjerenje nego vanjština koju
nastojim pokazati u što ljepšem svjetlu – jer ću tada činiti ono što je ispravno
čak i kada me nitko ne gleda. Za mene to znači oduprijeti se kušnji da gledam
pornografiju na svojem računalu, odgurnuti stolicu od stola prije nego što pojedem previše, izvršiti povjerenu zadaću kao privatna osoba jednako savjesno
kao što bih to učinio za svojeg poslodavca, i pružiti gostoprimstvo potrebitome premda nismo bliski.
Ali kako vi ili ja možemo očekivati da ćemo biti preobraženi i postati slični
Kristu ako zanemarujemo “nutarnjeg čovjeka”? “Kako možete postati osoba
kakva biste željeli biti? Sada počnite usvajati način razmišljanja, učiti vještine
i razvijati navike osobe kakva želite postati. Pogrešno je sanjariti o ‘divnom
danu kada ćete biti na vrhu’, umjesto da već danas utirete put sutrašnjici.”1
Čitam te misli u svjetlu svoje karijere i mislim: Pa to je lako, čovječe! Ali stvar
postaje teža kada se radi o mojem odnosu s Bogom zato što to zahtijeva teške
odluke i predanost. Pa ipak, Bog očekuje upravo ovu vrstu predanosti. “Plan
da se počne izvana, a da se zatim radi unutra, uvijek je propadao i uvijek će
propasti. Bog želi da počnete u samom središtu svih teškoća, u srcu, i tada će iz
srca izići načela pravde; reforma će biti ostvarena izvana kao i unutra.”2
Jesam li vas uvjerio? Pridružite mi se! Svjesno se predajte Duhu kako bi osnažio vašeg “nutarnjeg čovjeka”. Neka Bog u vama stvori srce koje se neće moći
kupiti ni prodati, srce koje će biti cjelovito i sveto kada ostanete sami vi i vaš
Gospodin.
Timothy J. Pellandini, Alamosa, Colorado, SAD
Sjeti se:
“Kako možete postati osoba kakva biste željeli biti?”
1
2
John C. Maxwell, The 360 Degree Leader (Nashville, Tenn.: Thomas Nelson, Inc., 2005.), str. 9.
Savjeti o životu i prehrani, str. 23.
Zdravlje i ozdravljenje | 91
Petak 4. lipnja
Vrijednost biblijskog integriteta
ISTRAŽIVANJE
Titu 2,7.8
ZAKLJUČITE
Bog cijeni integritet. Ako imate integritet, to znači da su vaša djela u skladu s
vašim riječima. Biblija je puna primjera ljudi koji su pokazali istinski biblijski
integritet, ljudi koji su živjeli u skladu s Biblijom i Božjim vodstvom. Oni su
stavili Božje putove ispred svojih vlastitih. Mi možemo razviti i održati biblijski integritet ako budemo dosljedno slijedili Njegove vrijednosti, provodili
vrijeme s Njim, vjerovali u Njega i Njegovo vodstvo u našem životu, i ako se
budemo čvrsto držali svojih uvjerenja. Bog želi izvršiti te životne promjene u
nama iznutra – počevši od našeg srca – prema van, u našim djelima.
RAZMOTRITE
■ Napravite kolaž kojim ćete prikazati što za vas znači integritet. Uporabite
fotografije iz časopisa, vlastite fotografije i male predmete.
■ Porazgovarajte s nekim za koga smatrate da ima biblijski integritet. Neka
vam iznese primjer nekih svojih navika i običaja koji obilježavaju njegov
karakter.
■ Opišite jednu situaciju u svojem životu kada je vaš integritet bio na kušnji
i kakav je bio ishod te kušnje.
■ Pogledajte Danielov život i nabrojite sve osobine iz kojih je vidljiv njegov
biblijski integritet. Poredajte ih po važnosti.
■ Deset dana budite na “Danielovoj dijeti” (Dn 1) koja uključuje sirovu hranu, orašaste plodove (ako niste alergični na njih), voće i povrće. Nakon
deset dana zaključite osjećate li se bolje tjelesno, duhovno i umno, kao što
je bio slučaj s Danielom.
■ Prisjetite se nekog svojeg poznanika koji je nedavno pokazao nedostatak
integriteta i počnite se redovno moliti da Sveti Duh pokrene srce te osobe
i promijeni svoje putove.
POVEŽITE
The Sanctified Life, poglavlje 2.
Odgoj, poglavlje “Životi velikih ljudi”.
Institute for Creation Research, “Biblical Integrity”, Mark D. Rasche,
http://www.icr.org/article/1773/ (skinuto 2. travnja 2009.).
Chandler Riley, Laurel, Maryland, SAD
92 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 11
5.–12. lipnja
Optimizam: Sreća i iscjeljenje
“Ovo ću pomisliti u sebi, iz toga ću ufanje crpsti: Milost je Gospodnja da nismo
sasvim uništeni, neiscrpno je milosrđe njegovo. Ponavljaju se svako jutro. Vrlo
je velika vjernost tvoja.” (Tužaljke 3,21-23 – Šarić)
Zdravlje i ozdravljenje | 93
Subota 5. lipnja
S nadom u budućnost
UVOD
Psalam 27,1.14
Osim ekonomskog sloma koji potresa današnji svijet, ratova, nestašica hrane i
stalnih promjena s kojima se svakoga dana moramo boriti, svi se mi suočavamo i s obeshrabrujućim okolnostima koje ponekad život čine nepodnošljivim.
Mnogi ljudi postaju žrtve depresije zbog društvene i ekonomske situacije, dok
su drugi iscrpljeni i tjelesno bolesni kao rezultat unutarnjih borbi i stresa.
Kako depresija jača, obrambene snage tijela slabe. Možemo biti zahvalni što
je Božja riječ, Biblija, ispunjena porukama nade – porukama koje, kada se o
njima razmišlja i po njima živi, mogu nadahnuti i ojačati iznemoglu dušu.
Ove poruke mogu povratiti tjelesno zdravlje tijelu oboljelom zbog brige i
tuge. David je najvjerojatnije napisao retke današnje pouke kada je bježao od
svojeg pobunjenog sina Abšaloma.1 Pročitajte ih sada ako još niste. Takvi nas
redci mogu nadahnuti da nastavimo dalje kada put postane trnovit. O ovim
redcima čitamo: “Strah je mračna sjenka koja nas polako obavija i konačno
zarobljava u sebe same. Svatko od nas je u nekom trenutku iskusio uzništvo
straha – straha od odbacivanja, nerazumijevanja, nesigurnosti, bolesti, pa čak
i smrti. Ali mi možemo pobijediti strah tako što ćemo uporabiti svjetlost od
Gospodina koja oslobađa i donosi spasenje.”2 “Psalam završava zapovjednim
načinom ‘u Jahvu se uzdaj’, čime psalmist kao da želi u naš um duboko utisnuti
ideju da bismo u svakoj sumnji ili opasnosti, umjesto da očajavamo, trebali ići
naprijed ‘u sili Gospodina’ (vidi Ps 71,16 – DK).”3
Božja riječ, žrtva Božjeg jedinorođeg Sina, ljubav i vjernost koje je iskazao
u našem dosadašnjem životu kao i Njegova svakidašnja nazočnost u našem
životu, trebali bi nas uvijek iznova nadahnjivati i potpirivati plamen nade u
bolju budućnost u ovom životu kao i u vječnosti. Bog ima odgovore koje tražimo i možemo ih naći u Bibliji. Ovog tjedna istraživat ćemo jedinstvenu povezanost optimizma, blagostanja i iscjeljenja tijela i uma.
ZA RAZMIŠLJANJE
Kako to da Biblija sadrži odgovore na sve životne dvojbe?
Opuge Ephraim Obuolloh, Kisii, Kenija, Istočna Afrika
Sjeti se:
Kako depresija jača, obrambene snage tijela slabe.
1
Education, str. 165.
2 Life Application Study Bible (Wheaton, Ill.: Tyndale House, 1991.), str. 929.
3 The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 697.
94 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 6. lipnja
Snažno srce
LOGOS
1. o kraljevima 19,2-18; Psalam 27; 42; Luka 8,14; 10,38-42; Rimljanima 8,3539; 2. Korinćanima 12,9.10; 1. Solunjanima 5,16-18
Neustrašivo srce (Psalam 27; 42)
Davidov je život zasigurno bio ispunjen brojnim izazovima i kušnjama. Neke
od njih on prilično živo oslikava u Psalmu 27. Ali tješi i uvjerava i nas. Kada
nam je teško u životu i čini nam se da je sve krenulo naopako, moramo se prisjetiti dobrih vremena kada je Gospodin bio s nama i kada nas je tješio i vodio.
David nam savjetuje da se uzdamo u Gospodina. Uzdanje u Njega uključuje
povjerenje u Njegovu providnost i moć. To uključuje povjerenje da će On izvršiti svoju riječ i da nas vodi tamo kamo nas je obećao dovesti. Spoznaja da je
Bog uz nas trebala bi ohrabriti naše srce da se ne boji. Neustrašivo srce može
se oduprijeti mnogim životnim izazovima, dok plašljivo srce pada pred svakom kušnjom i neće se moći oduprijeti životnim izazovima.
Samo je jedno potrebno (Luka 10,42)
I Marija i Marta bile su Isusove učenice. Obje su voljele Gospodina i predale
Mu svoj život. Pa ipak je svaka od njih pristupila učeništvu na potpuno drugačiji način. Čak i kad je Isus bio u njezinom domu, Marta je bila prezauzeta
svim pripremama oko ugošćivanja njezinog gosta. Najvjerojatnije su te pripreme bile vezane uz njihov zajednički objed. Međutim, Marija je sjedila s Isusom
kako bi čula ono što je On želio reći. Isus je znao da ni Marija ni Marta nisu
mogle živjeti samo od kruha (Mt 4,4). On je znao da postoje trenuci kada je
hranjenje duhovnim kruhom iz Njegove Riječi važnije od hranjenja kruhom
iz pećnice. U Martinom slučaju, “mnoge stvari” (Lk 10,41) koje su je odvajale
od Kristove nazočnosti same po sebi nisu bile loše. I mi ponekad možemo
ispuniti svoj život “dobrim stvarima” do te mjere da zanemarujemo potrebe
svoje duše. Ponekad smo toliko zauzeti radeći za Krista da propuštamo provesti kvalitetno vrijeme s Njim.
Martine brige odnose se na njezino “ponašanje koje je bilo u skladu s njezinim
unutarnjim osjećajima. Ona je iznutra bila ‘tjeskobna’, a kao rezultat izvana je
bila ‘zabrinuta’. Kada bismo težili toj unutarnjoj smirenost koja je Marti bila
toliko potrebna, izbjegli bismo mnoge nepotrebne tjeskobe.”1
Bog nas ne blagoslivlja dobrom obitelji, prijateljima, dobro plaćenim poslom
i drugim darovima i prednostima samo zato da bismo imali ispriku da prekinemo hod s Njime. Uvijek se sjetite onoga što je Marija dobro znala – da bez
Njega ne možemo ništa učiniti (Iv 15,5).
Stanje našeg uma (Matej 6,31.32)
Tjeskoba je ubojica. Mnoge tjelesne i duševne bolesti našeg doba povezane
su sa stresom. Međutim, kada vjera raste, tjeskoba iščezava. Isus je želio da to
Zdravlje i ozdravljenje | 95
Marta nauči. Ovo je On naučavao u svojoj propovijedi na gori kada je rekao:
“Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: Što ćemo jesti, ili što ćemo piti, ili u što
ćemo se obući?! – to sve traže pogani – jer zna Otac vaš nebeski da vam je to
sve potrebno.” (Mt 6,31.32) Pravilan redoslijed prioriteta – Njegovo kraljevstvo na prvom mjestu, a potom sve ostalo – smanjit će vaš rizik za srčani udar!
Marija je odlučila slušati Gospodina. Ako smo toliko prezauzeti da ne razgovaramo s Njim, ne molimo se, ne proučavamo Njegovu Riječ, ne razmišljamo
o svrsi života i ne uživamo u mirnim, osobnim trenucima provedenim s Njim,
naše će srce biti opterećeno svakidašnjim životnim brigama koje iscrpljuju
naše tijelo i um, i tako postajemo lak plijen lakših i težih bolesti.
Bog te voli (Jeremija 31,3)
U Jeremiji 31,3 Bog je rekao Izraelcima: “Ljubavlju vječnom ljubim te.” Kao
predmet Božje ljubavi, apostol Pavao je mogao izjaviti da zna komu je vjerovao (2 Tim 1,12). U Rimljanima 8,35-39 on izjavljuje da su svi iskreni vjernici
predmet Božje ljubavi. Zbog toga nas ništa i nitko ne može razdvojiti od Božjeg spasenja i otkupljenja. Njegova bi nas ljubav trebala nadahnuti da na život
gledamo s vedrinom, očekujemo svijetlu budućnost i živimo s povjerenjem da
će se On pobrinuti za nas.
“Bog obasipa svoj narod ljubaznošću koja je motivirana dubokom i vječnom
ljubavlju. On želi učiniti ono što je najbolje za njega ako Mu dopusti. Nakon
ozbiljnog upozorenja o grijehu, ovaj podsjetnik Božje divne ljubavi dolazi poput svježeg povjetarca. Umjesto da sa strahom razmišljate o Bogu, pozorno
pogledajte i vidite kako nas nježno privlači k sebi.”2
Kada nam život nanosi udarce, trebamo znati da sve što doista vrijedi počiva sigurno u Gospodnjim rukama. Takvo stanje uma vodit će nas k dobrom
zdravlju. Njegova obećanja su brojna. Neka ona budu vaš vodič (Pnz 33,29; Ps
4,9; 56,3.4; 91,1.2; 1 Iv 4,4).
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako vas činjenica da je Bog već dovršio naše spasenje nadahnjuje da imate pozitivan pristup životu?
2. Ako ste obuzeti tjeskobom zbog nečega u svojem životu, činite ono što će
vam podići vjeru. Pratite kako jačanje vaše vjere utječe na vaše zdravstveno stanje.
3. Kako drugima možemo pokazati da imamo povjerenje u budućnost kako
bi i oni bili motivirani da slijede Gospodina?
Lukas Olwayo, Kisumu, Kenija, Istočna Afrika
Sjeti se:
Kada vjera raste, tjeskoba iščezava.
1
2
The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 785.
Life Application Study Bible (Wheaton, Ill.: Tyndale House, 1991.), str. 1342.
96 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 7. lipnja
Titula
SVJEDOČANSTVO
Izreke 17,22
“Odnos između uma i tijela veoma je blizak. Kad jedno od njih strada, drugo
suosjeća. Stanje uma utječe na zdravlje u daleko većem stupnju no što mnogi
misle. Mnoge bolesti od kojih ljudi pate nastaju kao posljedica umne iscrpljenosti. Žalost, strahovanje, nezadovoljstvo, grižnja savjesti, krivnja, nepovjerenje, vode do sloma životne snage i otvaraju vrata propadanju i smrti…
Odvažnost, nada, vjera, sućut, ljubav, donose zdravlje i produžuju život. Zadovoljno srce, veseo duh, zdravlje su tijelu i snaga duši.”1
“Ništa ne vodi k poboljšanju zdravlja tijela i duše toliko kao duh zahvalnosti
i proslavljanja. Veoma je jasna dužnost da se valja oprijeti potištenosti, mislima i osjećajima koji donose nezadovoljstvo – kao što je jasna dužnost da se
molimo. Ako je Nebo naš cilj, kako možemo ići kao skupina ožalošćenih, koji
stenju i gunđaju cijelim putem k domu svog nebeskog Oca?
Oni kršćani koji se stalno žale i tuže i koji odaju dojam da vedrinu i sreću
smatraju grijehom, nemaju pravu religiju.”2
Prema zakonu prirode, naše misli se izoštravaju i osjećaji produbljuju kada ih
izrazimo. Kao što riječi izražavaju misli, tako misli slijede riječi. Kada bismo
više izražavali svoju vjeru, kada bismo se više radovali blagoslovima koje dobivamo – velikoj Božjoj milosti i ljubavi – imali bismo više vjere i bili radosniji.
Nijedan jezik ne može izraziti, nijedan ograničeni um ne može shvatiti blagoslove koji se izlijevaju kada cijenimo Božju dobrotu i ljubav. Čak i na Zemlji
možemo imati radost poput izvora, nepresušnu, ako se hrani rijekom koja teče
od Božjeg prijestolja.
“Tada učimo svoja srca i usne da iznose hvalu Bogu za Njegovu neusporedivu
ljubav. Učimo svoje duše da budu pune nade i da počivaju u svjetlosti koja
svijetli s križa Golgote. Nikada ne zaboravimo da smo djeca nebeskog Kralja,
sinovi i kćeri Gospodina nad vojskama. Naša je prednost da održavamo blaženi mir u Bogu.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
Odvojite vrijeme da zahvalite Bogu za pet stvari. O svakoj od njih razmišljajte
jednu minutu. Zapišite kako se osjećate na kraju ove vježbe.
Marcus Leeland, Bowie, Maryland, SAD
Sjeti se:
“Učimo svoje duše da budu pune nade…”
1
2
3
Put u bolji život, str. 149.
Isto, str. 156.
Isto, str. 157.
Zdravlje i ozdravljenje | 97
Utorak 8. lipnja
Živjeti korisno
DOKAZI
3. Ivanova 1,2
Treća Ivanova poslanica počinje identifikacijom njezinog autora i osobe kojoj
je napisana, a nastavlja izražavanjem zahvalnosti i željom za dobrobit primatelja. Izraz kojim Ivan oslovljava Gaja, “ljubljeni”, prijevod je grčke riječi agapetos, koja upućuje na privrženost. Ljubav nije samo privlačnost ili privrženost,
već Bogom dana veza koja ujedinjuje kršćane. A Ivanova izjava da ljubi Gaja
“u istini” (Šarić) ističe dvostruko uže koje ih ujedinjuje: oni su povezani ne
samo ljubavlju, već i zajedničkom istinom.
Želja za dobrim zdravljem tipična je za pisma onog doba, a ovdje je to molitva.
Točnije, Ivan se moli da Gaj bude “zdrav” i želi mu “u svemu dobro”, “kao što
je [njegovoj] duši dobro” (r. 2 – Šarić). Riječ prevedena kao “duša” (psyche)
odnosi se na sve aspekte osobnosti. U Evanđelju po Ivanu, Isus je rekao da polaže svoju psyche, što znači više od “duše” (vidi Iv 10,15.17.18 - DK). Ivanovo
uvjerenje da je Gajevoj duši “dobro” stoga ne ističe da je njegova duša spašena.
Umjesto toga, misao se odnosi na duhovno i moralno zdravlje u svjetlu prihvaćanja Isusa i poštivanja Njegovih zapovijedi.
Kada poziv da slavimo Boga shvatimo kao svoju dužnost i kada smo optimistični u vezi s našom budućnošću kao kršćana unatoč okolnostima u svijetu koji nas okružuje, i naše će tjelesno zdravlje od toga imati koristi. Mnoga
istraživanja pokazuju da je to istina. Jedno takvo istraživanje provedeno je na
sveučilištu Carnegie Mellon. Dr. Sheldon Cohen i njegovi kolege proučavali su
193 zdrava muškarca i žene u dobi između 21 i 55 godina. Rezultati su pokazali da su ispitanici “koji su imali izrazito pozitivan pristup životu bili otporniji
na prehladu i gripu.”1 Istraživač je zaključio da “pozitivni osjećaji igraju veću
i važniju ulogu u smanjenju rizika od obolijevanja i zdravstvenih poteškoća
nego što se to ranije vjerovalo.”2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što ste u skorije vrijeme poduzeli kako biste ulili nadu i pridonijeli napretku ljudima oko sebe?
2. Što Biblija kaže o mirnom suživotu s drugim ljudima? Vidi Rimljanima
12,18. Kako to može pridonijeti dobrom duhovnom i tjelesnom zdravlju?
Sarah Kwamboka Monyoncho, Nairobi, Istočna Afrika
Sjeti se:
Ljubav nije samo privlačnost ili privrženost.
1
2
WebMD, “Happiness Good for Health”, Mirand Hitti (skinuto 10. veljače 2009. s http://
www.webmd.com/news/20061110/happiness-good-for-health).
Isto.
98 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 9. lipnja
Živjeti dobro unatoč životnim izazovima
PRIMJENA
Postanak 6; 7; 12,1-7; Galaćanima 5,22-26
Mi živimo u nesigurnom svijetu punom promjena. Na mnoge stvari često ne
možemo utjecati. Kako se s tim stvarima nosimo, ovisi o tome kako ih mi vidimo i kako reagiramo na njih. Optimizam je nada i očekivanje boljeg života.
On uključuje strpljivost i upornost.
Kada prepustimo da nama upravljaju okolnosti i kada cvilimo i tužimo se,
ne samo da se izlažemo porazu, već slabimo svoju odlučnost u naporima da
ostvarimo uspjeh. Oni koji samo na trenutak postanu optimistični, dobit će
ne samo hrabrost da to ponove i u sljedećoj problematičnoj situaciji, već će
također razvijati svoje srce i um za odolijevanje budućim izazovima.
Kako razviti optimizam?
Iskoračite u vjeri. Mnogi od nas su deprimirani zato što nikada nisu pokušali
iskoračiti u vjeri. Mi odbijamo hoditi vjerom. Sve dok Petar nije zakoračio u
vodu, nije znao da može hodati po njoj. Ne učinimo li taj prvi korak, nećemo
nikamo stići.
Imajte povjerenja u Boga. Imati povjerenja u Boga ne znači isključiti zdrav razum
i okolnosti. To znači da ćete unatoč okolnostima vjerovati da će se Božja obećanja
ispuniti u vašem životu. Noa je imao povjerenja u Boga iako nikada prije nije
padala kiša. Abraham je imao povjerenja u Boga iako mu nije rekao kamo ide.
Molite se. Mnogi od nas nisu optimistični zato što ne provode dovoljno vremena u molitvi. Oni koji se bore sa svojim teretima i ne prepuštaju ih Gospodinu, stalno nose te terete. Predajte svoje brige i tjeskobu Gospodinu u molitvi, a potom ih i ostavite tamo.
Živite zdravim načinom života. Istraživanja su pokazala da tjelovježba i zdrava
prehrana mogu pomoći da budemo sretni. Tjelovježba donosi kisik u svaki
dio tijela. To nas drži budnima i čini snažnima. Dobra hrana pomaže nam da
pobijedimo prehladu, gripu, rak i izbjegnemo druge zdravstvene probleme.
Kada se dobro osjećamo zato što se brinemo za svoje tijelo, lakše je biti optimističan u životnim izazovima.
Ljudi koji se boje životnih okolnosti, ne dopuštaju Bogu da im pomogne i
stoga ne mogu iskusiti puninu života. Međutim, optimistični ljudi hode kroz
život odvažno i puni nade. Njihov život donosi mnogo roda.
ZA RAZMIŠLJANJE
Ponovno pročitajte gore navedene korake. Izaberite dva koraka na kojima trebate raditi. Razvijte plan kako ćete to učiniti i provedite ga u djelo.
Jackson Watembo, Ronkai, Kenija
Sjeti se:
Predajte svoje brige i tjeskobu Gospodinu u molitvi, a potom ih i ostavite tamo.
Zdravlje i ozdravljenje | 99
Četvrtak 10. lipnja
“Već je čas da se probudite od sna”
RAZUMIJEVANJE
Rimljanima 13,11.12
“Ovo činite jer znate vrijeme (u kojemu živimo). Već je naime čas da se probudite od sna, jer je sada naše spasenje bliže nego kad smo prigrlili vjeru. Noć
je poodmakla. Dan je blizu. Svucimo dakle sa sebe djela tame, a obucimo se u
oružje svjetla.” (Rim 13,11.12)
Bog nas poziva da činimo Njegovu volju. Mnogi kažu da Krist kasni sa svojim
dolaskom i da stoga nije održao svoje obećanje da će se vratiti po nas i odvesti
nas na Nebo. Međutim, ja vjerujem da On nije zakasnio kao što mnogi misle.
Naprotiv, On “ne kasni … sa svojim obećanjem, kao što neki misle, nego je
strpljiv prema vama jer neće da se itko izgubi, nego da se svi obrate” (2 Pt 3,9
– Šarić). Bog je strpljiv zato što đavao ne spava. On i njegovi anđeli neprestano
pokušavaju pridobiti mnoge od nas na svoju stranu.
Priča se da je neki pastor držao patke i piliće. Jednoga dana primio je poziv da
propovijeda u jako udaljenoj crkvi. Stoga je pripremio dovoljno hrane za svoju
perad kako ne bi osjetila njegovu odsutnost. Kada se nakon tjedan dana vratio,
zapanjio se kada je pronašao mlade piliće i patke u svojem poljskom zahodu.
Uzeo je baterijsku svjetiljku i pogledao u zahod. Vidjevši crve kako migolje,
shvatio je da su pilići i patke tamo zbog njih. Radije su se hranili crvima nego
dobrom hranom koju im je ostavio.
Svijet je prepun crva koje je postavio Sotona u nadi da će nas uhvatiti u svoju
klopku. Ali mi slavimo Isusa jer nas, poput pastora koji je izbavio svoje pačiće
i piliće, On želi izbaviti od svjetovnih briga i privući bliže Bogu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Na koje nas načine đavao napada?
2. Kako možete izbjeći đavolje zamke? Pročitajte Izreke 3,5.6.
3. Kako vam je Bog pomogao kada vas je Sotona kušao?
4. Smatrate li da nitko ne bi trebao upasti u Sotonine zamke? Ako je vaš odgovor ne, zašto tako mislite?
5. Ponovno pročitajte Rimljanima 13,11.12. Na koji način je oblačenje u
“oružje svjetla” metafora za optimizam?
Isaac Nyakundi Mokaya, Kisii, Kenija
Sjeti se:
Svijet je prepun crva.
100 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 11. lipnja
“Mir svoj dajem vam”
ISTRAŽIVANJE
Filipljanima 4,6.7
ZAKLJUČITE
Neizlječive bolesti, klimatske promjene i financijske krize, samo su neki od
problema zbog kojih srca muškaraca i žena drhte. Bog nije ostavio svoj narod
bespomoćnim i bez nade. On je svakome dao “mjeru vjere” koju najbolje koristi kada je usmjerena prema Njemu (Rim 12,3). Vjerom u Boga i Njegovu
Riječ, na raspolaganju nam je snaga za svladavanje svih izazova s kojim se suočavamo. Moramo uporabiti ono što nam je na raspolaganju, kako bismo dobili
ono što nam još treba od Boga koji je spreman podmiriti sve naše potrebe.
RAZMOTRITE
■ Gledajte večernje vijesti ili dnevnik sljedećih pet dana. Napravite grafički
prikaz broja pozitivnih vijesti u odnosu na negativne. Na koji način neprestana paljba vijesti može oblikovati stanje nečijeg uma?
■ Napravite popis deset najvećih uzročnika stresa u vašem životu. Pokušajte
donijeti dvije mjere kojima ćete ukloniti te izvore stresa. Zatim izračunajte
koliko vremena svakoga tjedna izgubite na negativne odgovore na stresove
u svojem životu.
■ Svojim riječima napišite Ivan 14,27 i Matej 11,2-30. Počnite riječima: “Bog
mi govori da…”
■ Prisjetite se nekog stresnog trenutka u svojem životu. Kako vam je Bog
pomogao da ga prebrodite? Snimite svjedočanstvo svojeg izbavljenja tako
što ćete u pozadini pustiti omiljenu kršćansku glazbu.
■ Pročitajte Rimljanima 1,18-23. Nedostatak zahvalnosti Rimljana pridonio
je moralnoj izopačenosti u njihovom razmišljanju. Sjetite se neke osobe
u svojem životu za koju ste zahvalni. Skuhajte joj ili ispecite ukusno jelo
kako biste joj dali do znanja da je cijenite.
■ Upriličite agape večeru u svojoj kući ili stanu. Pozovite nekoliko prijatelja
i poznanika. Zamolite svoje goste da pred svima kažu za što bi željeli posebnu molitvu ili potporu. Odvojite vrijeme i pomolite se za njihove želje.
■ Prisjetite se problema u svojem životu koji niste povjerili Bogu. Razmišljajte o riječima u Jakovu 4,2.3 i 1. Petrovoj 5,7. Zašto ne predate taj svoj
problem Bogu upravo sada?
POVEŽITE
Philip Yancey, Prayer, poglavlje 11.
Put u bolji život, poglavlje 18.
Dwain Esmond, Hedgesville, Zapadna Virdžinija, SAD
Zdravlje i ozdravljenje | 101
Pouka 12
12.–19. lipnja
Prehrana u Bibliji
“Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite
na slavu Božju!” (1. Korinćanima 10,31)
102 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Subota 12. lipnja
Nazdravlje!
UVOD
1. Korinćanima 10,31
Skoro je sredina godine – što je s vašim novogodišnjim odlukama? Znate, s
onim odlukama da ćete se zdravije hraniti (manje nezdrave hrane, više voća i
povrća), više vježbati (manje video igara) i brinuti se o sebi?
Nevjerojatno je koliko ljudi donosi te novogodišnje odluke 1. siječnja ili oko
tog datuma – a onda od njih odustane, recimo, do 3. siječnja, ako ne i prije.
Ali potreba da živimo zdravim načinom života nije tek dobra zamisao, već
Božja volja.
Jednom je netko rekao: “Djeca ne dolaze s uputama za uporabu.” No to nije
točno. Biblija ima puno toga za reći o odgoju djece, kao i o tome kako bismo se
trebali hraniti. Bog nas toliko voli da nam je dao vrlo određene upute o tome
koju hranu jesti, počevši od prvog poglavlja u Bibliji, Postanka 1,29: “Evo,
dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što
u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!” Od tih redaka nadalje On
nam daje vrlo jasne upute o tome što bismo trebali i što ne bismo trebali jesti.
Stoga se ne trebamo pitati koja će nam trenutačno najpopularnija dijeta dati
najviše energije, najbolji izgled ili zdravlje. Samo trebamo pogledati koju nam
je hranu Bog namijenio.
Božje upute o prehrani nisu neka priča ili figura koja bi sve one “ovaj rodi
onoga” učinila zanimljivijim. Onaj koji nas je stvorio brine se za nas, i to toliko
da želi da budemo zdravi; a naše zdravlje uvelike ovisi o onome što jedemo.
Pitajte uspješne sportaše. Prije velikog natjecanja oni jedu isključivo hranu
koja će im dati potrebnu energiju. A ne jedu hranu koja će im onemogućiti da
pokažu što mogu.
Srž biblijske poruke o pravilnoj prehrani uključuje puno toga, kao što vidimo
iz 1. Korinćanima 10,31. Poziv da činimo sve “na slavu Božju” ukazuje na to
da nas On gleda. Kao što dječica žele udovoljiti svojim roditeljima, tako i Bog
uživa kada Njegova djeca žele udovoljiti Njemu. Ali ne želi li se time reći da i
drugi gledaju? Isus je rekao da kada činimo dobro, veličamo Boga (Mt 5,16).
Ne spada li ovamo i zdrav način života? Ovaj ćemo tjedan saznati nešto više o
tome, ali i još ponešto.
Mark A. Kellner, Columbia, Maryland, SAD
Sjeti se:
Potreba da živimo zdravim načinom života nije tek dobra zamisao.
Zdravlje i ozdravljenje | 103
Nedjelja 13. lipnja
Što govori vaša hrana?
DOKAZI
Izlazak 15,26; Levitski zakonik 11,44.45; Brojevi 11,4-34; Daniel 1
U Levitskom zakoniku 11 nalazimo Božji pogled na prehranu. Izraelski narod je
trebao hodati, govoriti i jesti kao što dolikuje Njegovom svetom narodu. Egipatska
prehrana na kojoj su živjeli gotovo 400 godina uključivala je razne namirnice koje
su smjeli jesti. Mnogi egiptolozi su zaključili da je gornja klasa jela uglavnom meso,
dok je siromašna klasa jela više voća i povrća koje je raslo na bogatom tlu oko Nila.
Brojevi 11,4-34 otkrivaju koliko je ozbiljnom Bog smatrao vezu između hrane
i duhovnosti. “Bog je dao narodu ono što nije bilo za njihovo najveće dobro
jer su oni to ustrajno željeli. … Oni su morali snositi posljedice. … ‘Jahve
udari narod strašnim pomorom.’”1 Ako je hrana bila čista, zašto je Bog na njih
pustio pomor? Možda zato što su toliko žudjeli za mesom da su iz vida izgubili
Boga. Može li previše dobroga biti loše? Čini se da je Bog upravo tako mislio.
Kada su Izraelci konačno ušli u Obećanu Zemlju, povjesničari kažu da se
njihova prehrana sastojala uglavnom od voća i povrća zato što su živjeli od
uzgoja i prodaje stoke. Kada su ubijali svoje životinje, to je bilo obično radi
prinošenja žrtava ili za posebne prilike.
Tijekom 2. svjetskog rata u Velikoj Britaniji, zbog strogog ograničenja prodaje
hrane (u nas poznato kao “prodaja na točkice”, op. prev.) ljudi su jeli manje masnoća, kao i jaja, mesa i šećera. Današnja istraživanja pokazuju da ta vrsta prehrane smanjuje opasnost od obolijevanja od raka, bolesti srca i drugih degenerativnih bolesti.2 Znamo s kakvom zastrašujućom brzinom raste broj oboljelih od
raka u našem društvu te da je među njima i sve veći broj pripadnika naše Crkve.
Izlazak 15,26 daje nam prekrasan primjer kako će Bog izliti blagoslove na svoj
narod u ono vrijeme kao i danas, bude li se držao Njegovih uredbi vezanih uz prehranu. Budući da nas toliko voli, pokazao nam je koje su vrste namirnica najbolje
za nas. Prehrana u skladu s Njegovim planom donosi tjelesne i duhovne blagodati
i dostupne su svakome. U ovim posljednjim danima, On nas poziva da budemo
Danieli posljednjih dana. Hoćete li se odazvati pozivu svojega Gospodara?
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako ono što jedete može drugima svjedočiti o vašoj predanosti Bogu?
2. Koja je razlika između Božje konačne namjere i onoga što On dopušta?
3. Što vaša prehrana govori o vašem stavu prema Bogu?
Seth Allen, Bracknell, Ujedinjeno Kraljevstvo
Sjeti se:
Može li previše dobroga biti loše?
1
2
Patrijarsi i proroci, str. 314.
T. Colin Campbell i Thomas M. Campbell, The China Study (Dallas, Tex.: Benbella Books,
Inc., 2006.).
104 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 14. lipnja
Hrana za dušu
LOGOS
Postanak 1,26-30; 7,1.2; 8,20; Levitski zakonik 11; Ponovljeni zakon 14; Izreke
23,19-21; Djela 10,1-28; Rimljanima 14,17; 1. Timoteju 4,1-5
Izvorna prehrana (Postanak 1,26-30)
Izvorna prehrana bila je veganska. Sastojala se od žitarica, voća, orašastih plodova i povrća.1 Čini se da su takvu hranu jeli Daniel i njegovi prijatelji (Dn
1,11-15.19.20). Sve veći broj nutricionista i znanstvenika danas potvrđuje da
je veganska prehrana najzdravija.2
Bog je ljudima koji su preživjeli potop dopustio da jedu životinjsko meso (Post
9,3.4). Biblija bilježi duljinu života pojedinih biblijskih osoba i prije i poslije
potopa. Kako se čini, dodavanje mesa prehrani značajno je utjecalo na skraćenje životnog vijeka. Pretpotopni životni vijek često je prelazio i 900 godina,
a najdugovječniji predstavnik bio je Metušalah koji je sa svojih 969 godina
doživio skoro 1000 godina (Post 5,27). Međutim, Lamek je živio 777 godina
(Post 5,31), dok je Abraham doživio duboku starost od 175 godina (Post 25,7).
U Davidovo vrijeme prosječni životni vijek pao je na 70 godina.
Okomita veza (Postanak 7,1.2; 8,20)
Bog je rekao Noi da u korablju uzme po sedam čistih životinja od svake vrste i po
dvije nečiste životinje od svake vrste. Ubrzo nakon potopa Noa je žrtvovao neke
od tih čistih životinja. Ova žrtva je bila prihvatljiva Bogu. Iako se to ne navodi u
Postanku, Levitski zakonik 11 i Ponovljeni zakon 14 potvrđuju da je Bog dopuštao
uporabu samo čistih životinja za hranu. Kao što je Bog prihvaćao samo uporabu
čistih životinja za žrtvu, logično je zaključiti da bi Bog uključio u čovjekovu prehranu samo najbolje meso određenih čistih životinja. Ovdje nalazimo naznaku
povezanosti između onoga što jedemo i svojeg odnosa s Bogom – možda poveznicu između kvalitete naše prehrane i kvalitete našeg obožavanja. Čini se da apostol
Pavao podupire ovu misao u Rimljanima 12,1 i 1. Korinćanima 10,31.
Hrana za posvećene (Levitski zakonik 11; Ponovljeni zakon 14)
Levitski zakonik 11 i Ponovljeni zakon 14 navode vrste životinja koje se smatraju čistima, odnosno nečistima za ljudsku prehranu. Od kopnenih životinja,
one koje imaju i razdvojene papke i preživaju smatrane su čistima. Od stvorenja koja žive u vodi, samo ona koja imaju peraje i ljuske trebala su služiti
za hranu. Bog je slične upute dao za ptice i ostale krilate životinje. Svatko tko
je jeo nečisto stvorenje ili dotaknuo njegovu strvinu, smatran je nečistim. U
Levitskom zakoniku 11,43-46 Bog jasno daje do znanja da je jedenje ili diranje
nečistoga (loša higijena) neprihvatljivo za ljude koji pripadaju svetom Bogu.
Ponovljeni zakon 14,21 zabranjuje Izraelcu da jede išta što je nađeno mrtvo;
no strvinu je mogao dati ili prodati strancu za hranu. Svoj narod Bog je odvojio od drugih ljudi te je stoga bio svet. Za Izraelca izbor hrane koju je jeo očito
je bio sastavni dio njegove odvojenosti za Boga.
Zdravlje i ozdravljenje | 105
Anđeoska hrana nasuprot egipatskim delicijama (Izlazak 16)
Bog nije namjeravao da Izraelci nastave jesti mesnu hranu. Ubrzo nakon
njihovog izlaska iz Egipta, pokušao ih je odviknuti od takve hrane dajući im
manu, ili “anđeosku hranu”, kao što se često naziva. Međutim, narod je očito
zapao u ozbiljnu apstinencijsku krizu nakon odvajanja od egipatskih lonaca s
mesom. Na kraju im je Bog dopustio da nastave jesti mesnu hranu.
Muha u teološkoj juhi (Rimljanima 14,17; 1. Timoteju 4,1-5)
Neki kršćani židovskog podrijetla u ranoj novozavjetnoj Crkvi bili su toliko
sitničavi u pogledu obrednih zakona i ostalih izmišljenih vjerovanja da su
htjeli silom nametnuti svoje poglede novim vjernicima. Često su se vodile rasprave oko toga koja se hrana smije jesti, a koja ne. U Rimljanima 14,15-17
Pavao je savjetovao one zrelije u razumijevanju nauka da ne osuđuju one koji
su možda još mladi u razvoju, već da se usredotoče na “najvažnije u Zakonu”
(Mt 23,23). Sličan slučaj vidimo i u 1. Timoteju 4,1-5. Ovdje Pavao upozorava
da će oni koji drugima nameću svoje osobne stavove “otpasti od vjere i pristati
uz prijevarne duhove i đavolske nauke” (r. 1).
Ilustracija s hranom (Djela apostolska 10,1-28)
Neki komentatori Petrovu viziju smatraju dokazom da Bog odobrava uporabu
nečistog mesa. Međutim, prihvaćanjem takvog stava pogrešno bismo protumačili ilustraciju koja je Petru trebala pomoći da pobijedi svoje predrasude prema
nežidovskim obraćenicima. Do tog trenutka Nežidovi su smatrani nečistima.
Petar je shvatio poruku. Ako Bog nije pristran niti bi On takav mogao biti.
Jedi, pij i budi veseo? (Izreke 23,19-21)
U Izrekama 23,19-21 Salomon nam savjetuje da se ne družimo s onima koji su
skloni pohlepi i neumjerenosti u hrani i piću.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Ako je veganska prehrana ideal, zašto je Bog onima koji su preživjeli potop
dopustio da jedu meso?
2. Što je s nama danas? Bismo li trebali težiti veganskoj prehrani, lakto-ovo-vegetarijanskoj prehrani ili prehrani čistim mesom? Obrazložite svoj odgovor.
3. Ako je meso trenutačno najbolji dostupni izbor, koliko je važno da ono
bude bez masti ili krvi? (Vidi Post 9,4.)
4. Zašto veza između prehrane i svetosti za kršćane još i danas vrijedi?
5. Kakav bi trebao biti naš stav prema ljudima koji ne slijede način prehrane
kakav je Bog zamislio?
6. Izgleda kao da Ponovljeni zakon 14,26 i Izreke 23,19-21 podupiru uporabu
alkoholnih pića. Kako onda možemo opravdati suzdržavanje od alkohola?
Ray Allen, Bracknell, Ujedinjeno Kraljevstvo
Sjeti se:
Ljudi su očito zapali u ozbiljnu apstinencijsku krizu.
1
2
Health and Happiness, str. 123.
T. Colin Campbell and Thomas M. Campbell, The China Study (Dallas: Benbella Books,
Inc., 2006.), str. 242.
106 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Utorak 15. lipnja
Male odluke, velike posljedice
SVJEDOČANSTVO
Ponovljeni zakon 14
“Povijest Daniela i njegovih drugova zabilježena je na stranicama nadahnute
Riječi za dobrobit mladih svih budućih naraštaja. … Oni koji se, poput Daniela, ne budu htjeli oskvrnuti, bit će nagrađeni za svoje navike. Svojom većom
tjelesnom snagom i povećanom izdržljivošću, oni stvaraju pričuvu na koju se
mogu osloniti u slučaju opasnosti.
Ispravne tjelesne navike jačaju umne sposobnosti. … Daniel i njegovi drugovi
uživali su dobrobiti pravilnog odgoja u ranoj mladosti, ali samo ove prednosti
ne bi učinile od njih ono što su postali. Došlo je vrijeme kada su morali djelovati sami – kada je njihova budućnost ovisila o njihovim vlastitim odlukama.”1
“Daniel, Abed-Nego, Mišael i Azarja nisu samo bili primljeni na kraljevski
dvor, već su se trebali hraniti mesom i piti vino koje je dolazilo s kraljevog stola.
U hrani je bilo svinjskog i drugih vrsta mesa koje je bilo nečisto prema Mojsijevom zakonu i Hebrejima izričito zabranjeno. Ovdje je Daniel stavljen na
ozbiljnu kušnju. Hoće li se držati učenja svojih otaca u pogledu mesa i pića i
uvrijediti kralja i vjerojatno izgubiti ne samo svoj položaj već i život, ili prekršiti Božju zapovijed i zadržati kraljevu naklonost?
Daniel nije dugo oklijevao. On je čvrsto odlučio zadržati svoju čestitost, bez
obzira na ishod. …
Danielov karakter prikazan je svijetu kao zapanjujući primjer onoga što Božja
milost može učiniti od ljudi koji su po naravi pali i pokvareni grijehom. Zapis
o njegovom plemenitom životu ispunjenom samoodricanjem, ohrabrenje je
za cijeli ljudski rod. Iz njega možemo crpsti snagu da se uspješno odupremo
kušnjama i čvrsto, u poniznosti stojimo uz ono što je ispravno, čak i u najtežim
okolnostima.”2
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Zašto je Daniel odlučio ne jesti kraljevu hranu?
2. Kakva je veza između onoga što jedemo i kako razmišljamo?
3. Kada biste se našli u situaciji gdje se služi hrana/piće za koje znate da ih
Biblija ne odobrava, kako biste reagirali? Kako biste se mogli unaprijed
pripremiti da takve situacije učinite manje stresnima?
Gina Renee Wahlen, Silver Spring, Maryland, SAD
Sjeti se:
“Došlo je vrijeme kada su morali djelovati sami …”
1
2
Christian Temperance and Bible Hygiene, str. 25-28.
Advent Review and Sabbath Herald, 25. siječnja 1881.
Zdravlje i ozdravljenje | 107
Srijeda 16. lipnja
Živjeti da bismo jeli ili jesti da bismo živjeli
PRIMJENA
Postanak 1,26-30; 7,1.2; 8,20
Mnogi ljudi razumiju načela prehrane koja nam je Bog dao, no u praktičnoj primjeni tih načela mnogi ipak padaju kao žrtve kušnji. Evo šest načina koji vam mogu
pomoći da promijenite svoje prehrambene navike u skladu s Božjim načelima:
Molite se, dovoljno spavajte i pijte vodu. Ako dovoljno spavamo i pijemo dovoljno vode, naše tijelo će biti spremno da odoli tjelesnim kušnjama. Vrijeme
provedeno u molitvi priprema nas umno i duhovno. Pročitajte Filipljanima
4,13. Uvijek to imajte na umu.
Mijenjajte navike postupno. Ako prelazite s pretežno mesne prehrane na pretežno
vegetarijansku, neka ta promjena bude postupna. “Promjene se ne smiju uvesti
iznenada, tako naglo da odbiju od zdravstvene reforme, već da vode k njoj.”1
Planirajte što i kada ćete jesti umjesto da slijedite svoje nagone. Napravite raspored svojih obroka. Pratite reakcije svojeg organizma na učestalost i sastav
obroka i sukladno tomu mijenjajte plan. Pokušajte s dva obroka na dan, ili s
četiri ili pet manjih obroka. Ispitajte kako post može doprinijeti vašem tjelesnom i duhovnom zdravlju.
Vodite dnevnik svojih prehrambenih navika. Zapazite povezanost veličine
svojih obroka i promjena koje doživljavate u svojem tijelu i umu, pogotovo u
mislima. Također zapazite kako molitveni život utječe na vaše prehrambene
navike i kako vaše prehrambene navike utječu na vaš molitveni život.
Jedite raznovrsnu hranu. Uvrstite namirnice izvan vašeg uobičajenog jelovnika.
Isprobajte i neke nove. Na internetu postoji milijun zdravih recepata. Odvažite
se! Iskušajte nešto novo jednom ili dvaput tjedno. Kada započnete s mijenjanjem svojih prehrambenih navika, nova hrana možda vam isprva neće biti ukusna. Mora proći neko vrijeme da se vaš ukus promijeni. Proučite upute koje je
dala Ellen White. Ako se služite engleskim jezikom, idite na www.whiteestate.
org. Tada po ključnim riječima pretražite sve njezine spise – upišite, na primjer,
pojmove “eating habits” ili “sugar”. Zamijetite kako nas Bog nježno vodi u sve
dublji i čistiji odnos s Njim. Ellen White je napisala: “Ništa što unosimo u svoj
organizam, ma koliko nam se svidjelo, ne smije biti jače od nas i time prouzročiti da tijelo dovedemo u nezdravo stanje. Zašto? Zato što smo mi Božja svojina.”2
Dok pokušavamo postati bliži Bogu time što ćemo očistiti svoj um i tijelo dobrim
zdravim prehrambenim navikama, On nam daje snagu da u tome uspijemo.
ZA RAZMIŠLJANJE
Kako ocijeniti trendove u industriji zdrave hrane – na primjer vodu s dodatkom vitamina? Kako znamo da je nešto doista zdravo ili se samo čini zdravim?
De Laine Heinlein-Mayden, Ellicott City, Maryland, SAD
Sjeti se:
Odvažite se! Iskušajte nešto novo jednom ili dvaput tjedno.
1
2
Testimony Studies on Diet and Foods, str. 137.
The Advent Review and Sabbath Herald, 7. siječnja 1902.
108 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Četvrtak 17. lipnja
Zašto je pravilna prehrana važna?
RAZUMIJEVANJE
Postanak 1,26-30; Ivan 10,10
Kada biste pitanje iz naslova današnje pouke postavili bilo kojem treneru fitnesa ili nutricionistu, najvjerojatnije bi uslijedio odgovor prepun oduševljenja, koji bi vam uzeo više vremena nego što biste bili spremni slušati. Kada biste to pitanje postavili nekom kršćaninu, vjerujem da bi odgovor na to pitanje
bio sličan, samo s nešto manje oduševljenja. Međutim, kada je riječ o pravilnoj
prehrani, i kršćani bi trebali strastveno pristupati toj temi.
“Ako smeće unosiš, smeće dobiješ” – tako se ponaša i vaš organizam s obzirom
na ono čime ga punite. Ako u vašoj prehrani prevladavaju slatkiši, jednostavni
ugljikohidrati, masnoće i gazirana pića, dobit ćete stroj koji vozi s praznim
spremnikom i nije u stanju pružiti ono što je Bog zamislio. Međutim, napunite li to isto tijelo nemasnim bjelančevinama, žitaricama, voćem, orašastim
plodovima i povrćem, vidjet ćete što će se dogoditi!
Bog nije stvorio naša tijelo da se kvari. Kad ga punimo pravom vrstom goriva,
ono će savršeno funkcionirati. Prehrana je važna onima koji žele biti zdravi.
A trebala bi biti važna i kršćanima koji žele biti zdravi. Ali mi se uvijek ne
ponašamo tako. A to je problem.
Usporedimo li svoje tijelo sa skupocjenim, precizno konstruiranim automobilom koji zahtijeva posebnu brigu, što bi se dogodilo kada bismo umjesto
benzina u spremnik ulili dizel ili lož-ulje? Upravo zato je pravilna prehrana
važna za kvalitetan život kakvom težimo. “Vi ste neprocjenjivo vrijedni. Bog
naziva vaše tijelo svojim ‘hramom’. On želi samo najbolje za vas.”1
Želimo li biti učinkoviti kršćani, moramo dati sve od sebe. Život izobilja naš
je poziv, a zdrava prehrana pomoć u njegovom ostvarenju. “Uvođenjem sitnih
promjena u svoju prehranu i način života možete živjeti na višem stupnju, u
skladu sa zakonima svojeg bića. S takvim početkom, tko zna kamo će vas život
izobilja odvesti!”2 Baš kao što je važno imati kvalitetnu vezu s Bogom, isto je
tako važno brinuti se za tijelo koje nam je On dao. Pristupite svojem sljedećem
obroku s ovom misli na umu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Od koje se hrane dobro osjećate? Od koje se hrane osjećate loše?
2. Na koji način sramotimo Boga kada ne obraćamo pozornost na ono što
jedemo?
Wilona Karimabadi, Ellicott City, Maryland, SAD
Sjeti se:
“Tko zna kamo će vas život izobilja odvesti!”
1
2
Tim Crosby, “Why Going Meatless Makes Sense”, How to Go Meatless for Life, posebno izdanje časopisa Vibrant Life, str. 10.
Isto
Zdravlje i ozdravljenje | 109
Petak 18. lipnja
Pravilna prehrana, život u izobilju
ISTRAŽIVANJE
Ivan 10,10
ZAKLJUČITE
U uputama o prehrani danim u Bibliji, kao i pregledu nebeskog jelovnika koji
nalazimo u Izaiji i Otkrivenju, uočavamo vezu između hrane i života u izobilju. Ona je vidljiva na primjeru iz života – dodavanju mesa prehrani koje
je uslijedilo nakon potopa. Vidimo i duhovnu vezu – Isus sebe naziva “Kruh
života”. Ako želimo živjeti da bismo jeli, umjesto da jedemo da bismo živjeli
u izobilju, to zahtijeva, poput svakog putovanja, dva P i jedno S - planiranje,
provedbu i strpljenje. Strpljenje prema samima sebi. I, još više, strpljenje prema onima koji još nisu dospjeli tako daleko na putu prema životu u izobilju.
RAZMOTRITE
■ Provedite 30 do 60 minuta u razmišljanju o biblijskim tekstovima koji govore o hrani. Koji od njih se odnose na tjelesno zdravlje? Koji od njih se
odnose na duhovno zdravlje? Koji od njih se odnose na oboje?
■ Pripremite obrok s tri različite vrste jela ili sa samo jednom vrstom jela,
tako što ćete ga u potpunosti pripremiti od sirovih namirnica – voća, povrća, orašastih plodova (ako niste alergični na njih) itd. (Vidi odsjek “Povežite”.)
■ Zasadite vrt u kojem ćete uzgajati povrće ili cvijeće i povrće.
■ Napišite uljudno pismo svojem ravnatelju, gradonačelniku, ministru,
premijeru ili predsjedniku Vlade, županu, predsjedniku države, kralju ili
kraljicu u kojem ćete im predložiti poboljšanje jelovnika lokalnih, regionalnih ili nacionalnih škola i bolnica.
■ Ustanovite “Dane zdrave hrane” za sebe ili svoju obitelj. To bi moglo značiti da toga dana na jelovniku neće biti životinjskih proizvoda, grickalica
itd. To može trajati tjedan dana, mjesec dana ili duže.
■ Počnite prikupljati recepte zdrave hrane.
POVEŽITE
Dan Buettner, “The Secrets of Long Life”, National Geographic, studeni 2005.,
str. 2-27.
LuAnn Bermeo, Amazing Meals, sv. 1 i 2.
Rose Lee Calabro, Living in the Raw: Gourmet, Summertown, Tennessee,
Book Publishing Company, 2005.
Ellen G. White, Heal the World: Begin with Yourself (posebno izdanje knjige
Put u bolji život za mlade), urednik Gary B. Swanson, str. 97-112.
Frank A. Campbell, Ottawa, Ontario, Kanada
110 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Pouka 13
19.–26. lipnja
Društvena potpora: veza koja spaja
“Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao što sam ja ljubio vas,
ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom
će svi upoznati da ste moji učenici.” (Ivan 13,34.35)
Zdravlje i ozdravljenje | 111
Subota 19. lipnja
Ženo, želiš li ozdraviti?
UVOD
3. Ivanova 1,2
Noć te nedjelje 30. studenoga 1997. bila je zvjezdana i mirna. Međutim, ta
mirnoća nije bila prisutna iza zatvorenih vrata jednog doma. Majci je bilo
loše; više dana sakrivala je od djece tajnu o svojoj bolesti kako se ne bi brinula.
Ostavljajući svoju braću i sestre u kući s majkom, Anthony je otrčao do susjeda. Pokucao je na njihova vrata i upitao gospodina koji ih je otvorio: “Molim
vas, gospodine, možete li nam pomoći odvesti našu majku u bolnicu?”
Poslije je mami dijagnosticiran rak. Rekli su joj da, čak i uz liječenje, preostaje
još najviše šest mjeseci života. Odlučila je ne ići na liječenje. Tijekom tog vremena Anthony je odlazio u adventističku crkvu i molio članove te crkve da se
mole za njegovu majku. Tu je saznao za neka zdravstvena načela.
Deset godina poslije sjedio je i razmišljao o toj noći. Upravo je završio telefonski razgovor sa svojom majkom. Zatim je kleknuo i pomolio se zahvalivši
Bogu za Njegovu intervenciju. U vrijeme njezine bolesti, svojoj je majci prenosio ono što je naučio o prehrani, tjelovježbi, vodi, suncu, umjerenosti, zraku, odmoru i povjerenju u Boga. Hrabrio ju je i pomagao joj da to primijeni.
“Bog je Izraelu poslao manu, mama. Ali ona je padala izvan tabora. Izraelci
su morali izlaziti i prikupljati je”, govorio joj je. “Mi trebamo učiniti svoj dio, a
Bog će blagosloviti naše napore.” Bog nam je dao brojne zdravstvene zakone.
Kad bismo ih slijedili, koliko bi nas tuge zaobišlo!
U 3. Ivanovoj 1,2 čitamo: “Ljubljeni, želim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje,
kao što je tvoja duša dobro.”
“Da su oceani crnila puni,
A nebesa pergament,
Svako stablo pero lako,
A pisac vrstan ama baš svatko,
Da ljubav Božju stavi u riječ-dvije,
Presušio bi ocean,
Nit’ bi na nebo stalo sve
Pa i da svitak sav svod prekrije.
Uvijek moramo tražiti prilike kako da podijelimo Božju ljubav s drugima i
pomognemo im kada su u potrebi. Ovo je središte ovotjedne pouke.
Christopher Morrison, George Town, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Deset godina poslije sjedio je i razmišljao o toj noći.
* F. M. Lehman and Claudia Lehman May, “The Love of God” (Kansas City, Missouri: Nazarene Publishing House, 1917., 1945.).
112 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Nedjelja 20. lipnja
Graditi trajno zdravlje uz društvenu potporu
LOGOS
Postanak 1,27; Ivan 1,1-3; Rimljanima 14,7; 1. Korinćanima 12,14-26; 1. Korinćanima 13; Galaćanima 6,2; Efežanima 4,1-16
Izvorni plan (Postanak 1,27; Ivan 1,1-3)
Božji izvorni plan za čovječanstvo uključivao je posvećenost Njemu, njegovom Stvoritelju punom ljubavi, na čiju je sliku stvoreno. On je također namjeravao da ljudi vole jedan drugoga kao što On nas nesebično voli. Odnos
između Stvoritelja i ljudi koje je načinio svojim vlastitim rukama trebao je biti
odnos neprekidnog uzajamnog djelovanja i povjerenja, jer čovječanstvo ne bi
moglo živjeti i biti zdravo duhovno i tjelesno kad bi bilo odvojeno od Njega.
Potreba za potporom (Rimljanima 14,7; 1. Korinćanima 12,14)
Odnos između Boga i ljudi u Edenskom vrtu prije pada u grijeh naglašava
važnost veze ne samo između Boga i ljudi, već i između samih ljudi. Njihovo
zdravlje i sreća, koji su se ogledali u njihovoj povećanoj sposobnosti “da spoznaju… i ljube”, uvelike su ovisili o njihovom odnosu sa Stvoriteljem i međusobno, što se pokazivalo u njihovoj vjernosti “božanskom Zakonu.”1 Od trenutka kada je njihov odnos s Bogom narušen, započeo je pad u patnju i smrt
–duhovnu i tjelesnu. Mi smo stvoreni s unutarnjom sposobnošću i potrebom
za odnosom punim ljubavi i zajedništvom. “Jer nitko od nas sebi ne živi, nitko
sebi ne umire.” (Rim 14,7)
Činjenica je da svi mi pripadamo Kristovom tijelu – Crkvi – i kao takvi imamo
potrebu za uzajamnom potporom svakog člana toga tijela. U svojoj Poslanici Korinćanima Pavao ističe da “ni tijelo nije jedan ud, nego mnogi” (1 Kor
12,14), čime naglašava kolektivnu narav Božje obitelji. Predugo nismo iskorištavali Bogom dane mogućnosti. Predugo su mnogi bili zaslijepljeni svojom
sebičnošću i ponosom, a posljedica je da su mnogi u Kristovom tijelu bolesni
i ubogi.
Obnova preko poticajnih odnosa (1. Korinćanima 13; Galaćanima 6,2)
Ljubav je bila potporni stup Kristovog djela u obnavljanju duhovnog i tjelesnog zdravlja mnogih ljudi s kojima je došao u doticaj. Ljubav je bila sredstvo
kojim se On vezao za čovječanstvo u nastojanju da obnovi tu prekinutu vezu
koja je čovječanstvo otjerala u smrt. Ljubav mijenja sve naše isprazne religijske
ideale i bez nje smo “mjed što ječi, ili cimbal što zveči” (1 Kor 13,1).
U danima, tjednima i mjesecima svoje službe Krist nam je dao primjer koji
trebamo slijediti – primjer neumorne službe usmjerene na obnovu upropaštenih života, tijela i umova pomoću Njegovih riječi ohrabrenja i djela ljubaznosti
i velikodušnosti. Kao Njegovi sljedbenici, mi bismo “razumijevanjem i sućuti”
trebali služiti “onima kojima je potrebna pomoć”, zalagati se “nesebičnom ozbiljnošću da bismo tako olakšali bolove napaćenom čovječanstvu.”2 Ovo djelo
Zdravlje i ozdravljenje | 113
obnove obavlja se uz Kristovu pomoć s ljubavlju i sućuti koju je On pokazao
prema nama svojom žrtvom na križu. Pavao je prepoznao važnost ovog posla
u riječima koje je uputio Galaćanima, gdje ih potiče da nose “bremena jedan
drugoga, te ćete tako ispuniti zakon Kristov” (Gal 6,2).
Akcijski plan (Efežanima 4,1-16)
U svojoj Poslanici Efežanima Pavao nam daje okvir unutar kojeg trebamo surađivati s Kristom u obnavljanju zdravlja i blagostanja onih s kojima dolazimo
u doticaj. U Efežanima 4,1.2, on ističe ključne korake koje bismo trebali slijediti. Prvo, moramo se u potpunosti predati Kristu kako bi pokrenuo obnovu. Pavao takvu osobu naziva “sužnjem u Gospodinu”, što označava potpuno
umanjivanje vlastite sile i sebe. Kada smo se jednom predali Kristu, djelo obnove mora se provesti “sa svom poniznošću i krotkošću, sa strpljivošću podnoseći jedan drugoga u ljubavi, starajući se, da čuvate jedinstvo duha u vezi
mira” (Ef 4,2.3 - Šarić).
Sva ta obilježja pokazao je Krist dok je služio ljudima. I mi trebamo pokazati te vrline dok se susrećemo s potrebama čovječanstva i zadovoljavamo ih.
Kada to činimo, mi ne samo da obnavljamo odnose, već osiguravamo i načine
pomoću kojih može doći do duhovnog, emocionalnog i tjelesnog iscjeljenja.
Kako možete pomoći?
Ima mnogo načina na koje možemo služiti potrebitima u crkvi i u široj društvenoj zajednici. Mi se ne trebamo upuštati u skupe i glomazne pothvate. Krist
je služio potrebama ljudi na jednostavne i ponizne načine, ne radi vlastite koristi ili promidžbe, već na slavu Bogu i obnovu zdravlja onih s kojima se susretao. Mi možemo surađivati s Kristom u zadovoljavanju tjelesnih potreba ljudi,
kao što su hrana, odjeća i financijska potpora. Možemo im pomoći i tako što
ćemo im pružiti potrebne informacije kako bi se mogli boriti s osobnim izazovima s kojima se možda suočavaju u svojem životu, kao što su droge, alkohol
ili nestabilni obiteljski odnosi. I ne smijemo im zaboraviti pružiti emocionalnu potporu izražavajući im suosjećanje, ljubav i razumijevanje.3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Jeste li se u potpunosti pokorili Kristovoj volji?
2. Može li vas On uporabiti da služite potrebama drugih ljudi i obnovite Njegovu ljubav u životima onih koji su u potrebi?
3. Kako možete postati Kristov radnik?
Richard Wildman, George Town, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Ljubav mijenja sve naše isprazne religijske ideale.
1
2
3
Patrijarsi i proroci, str. 31.
Put u bolji život, str. 54.
Sheldon Cohen, “Social Relationships and Health”, American Psychologist, studeni 2004.
114 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Ponedjeljak 21. lipnja
Otvoreni sustav
SVJEDOČANSTVO
Rimljanima 14,7; Galaćanima 6,2
Možemo vidjeti kako čak ni u samom početku Božja namjera za nas nije bila
da budemo sami. Stvorio nas je kao društvena bića koja utječu na svoj okoliš
i ljude oko sebe. Naš način života treba omogućiti izgradnju toplih međuljudskih odnosa ne samo zbog zdravstvenih razloga, već i zato što preko takvih
odnosa možemo učinkovitije svjedočiti za Isusa.
“Upravo preko društvenih odnosa kršćanstvo dolazi u doticaj sa svijetom. Bog od
svakog muškarca ili žene, koji su okusili Kristovu ljubav i primili u srce božansko
svjetlo, traži da osvjetljava mračni put onih koji nisu upoznati s boljim putem.”1
Kao što je Krist pokazao svoju ljubav nama, tako i mi trebamo pokazati tu ljubav svakom koga susretnemo. Tek nakon što uspostavimo odnos s nekim pojedincem, počinjemo razumijevati potrebe te osobe. Služenjem trenutačnim
potrebama te osobe, činimo upravo ono što je Krist činio dok je hodio ovom
Zemljom. Time također otvaramo prostor u srcu te osobe kako bi mogla čuti
što Spasitelj od nje traži.
“U Božjem narodu se premalo njeguje kršćanska društvenost. ... U međusobnom druženju stječu se poznanstva i prijateljstva, što dovodi do sjedinjavanja
srca i do ozračja ljubavi koje je ugodno Nebu.
Svatko u životu nalazi prijatelje ili ih stvara. A razmjerna s dubinom prijateljstva
bit će i snaga utjecaja koji prijatelji uzajamno vrše jedan na drugoga bilo na dobro
ili na zlo. Svatko ima prijatelja i svatko utječe na nekoga i sam potpada pod utjecaj
drugih. … Toplina istinskog prijateljstva … predukus je nebeskih radosti.”2
Biblija uspoređuje Božju obitelj vjernika s tijelom u kojemu svaki ud vrši posebnu ulogu, i iako su te uloge različite, svaka je podjednako važna i svojim
radom upotpunjuje sve ostale. Mi trebamo jedan drugoga kako bismo pravilno obavljali svoju zadaću (1 Kor 12,14-26). Sami to možemo ostvariti tek
u ograničenoj mjeri; ali kada radimo zajedno, vrijednost naših pojedinačnih
napora umnožava se i zadaci se obavljaju uspješnije i učinkovitije.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Objasnite kako nam se izgradnjom prijateljstva s nekom osobom otvara
put za svjedočenje.
2. Porazgovarajte o važnosti suradnje u svjedočenju našim bližnjima i o tome
kako se nesuradnja pojedinaca može odraziti na uspjeh cijelog projekta.
Michael-Henry Parchment, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Sami možemo uspjeti tek u ograničenoj mjeri.
1
2
Counsels on Health, str. 331.
Moj život danas, str. 207.
Zdravlje i ozdravljenje | 115
Utorak 22. lipnja
Međuljudski odnosi i tjelesno blagostanje
DOKAZI
Postanak 2,18
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zdravlje je stanje potpunog
tjelesnog, umnog i društvenog blagostanja, a ne puki izostanak bolesti ili iznemoglosti.1 Kada se razgovara o zdravlju, najčešće se stavlja naglasak na tjelesno
zdravlje, premda međuljudski odnosi imaju veliki utjecaj na nečije zdravlje. Na
kraju krajeva, društvena smo bića, a društvena bića trebaju uzajamno djelovati
kako bi održala unutarnju ravnotežu. Kada se u tijelu naruši ravnoteža, obično se
pojavljuje bolest. U Postanku 2,18 Gospodin je rekao da nije dobro za Adama da
bude sam. Zato je stvorio Evu, nekoga s kime je Adam mogao imati prisan odnos.
“Međusobni odnos je razmjerno dugoročna povezanost dvoje ili više ljudi. Ovaj
odnos može biti zasnovan na osjećajima poput ljubavi i naklonosti, redovnoj poslovnoj suradnji ili nekim drugim tipovima društvene obveze. Međuljudski odnosi
javljaju se u najrazličitijim kontekstima kao što su obitelj, prijatelji, brak, poznanstvo, posao, klubovi, susjedstvo i crkva. Mogu biti uređeni zakonom, običajima ili
zajedničkim dogovorom, a temelj su društvenih skupina kao i društva u cjelini.”2
Zdravi međusobni odnosi poboljšavaju tjelesno zdravlje i blagostanje. “Veselo
je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.” (Izr 17,22) Zdravi međusobni
odnosi donose sreću i smijeh, koji pridonose zdravlju organizma. Međutim,
nezdravi odnosi prouzročit će slomljeno srce, što može voditi lošem zdravlju.
Kada ste nesretni, to slabi imuni sustav pa je tijelo manje otporno na bolest.
Kao poslušna Božja djeca mi prvo trebamo primijeniti upute za dobro zdravlje, a potom poučavati druge. Tako druge možemo voditi k Njemu. “Misionar
može pomoći ne samo kod tjelesnih bolesti, već i povesti grešnika velikom Liječniku, koji ima moć očistiti dušu od gube grijeha. Bog želi da bolesni, nesretni
i opsjednuti zlim duhovima čuju Njegov glas koji govori preko Njegovih slugu.
Preko svojih ljudskih suradnika On želi donijeti utjehu koju svijet ne poznaje.”3
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Odvojite nekoliko minuta i zamislite kako će biti na Nebu gdje će svi imati
savršeno zdravlje.
2. Pronađite neki tekst u Bibliji koji podupire zdrave međuljudske odnose.
Nicketa Lawrence-Burchell, George Town, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Zdravi međusobni odnosi poboljšavaju tjelesno zdravlje i blagostanje.
1
2
3
World Health Organization, skinuto 23. prosinca 2008. s http://www.who.int/about/definition/en/print.html.
Wikipedia, The Free Encyclopedia, Interpersonal Relationships, skinuto s http://en.wikipedia.
org/wiki/Interpersonal_relationship.
Put u bolji život, str. 56.
116 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Srijeda 23. lipnja
Stvaranje zdravih odnosa
PRIMJENA
Kološanima 3,13
U početku je Bog stvorio ljude koji su se voljeli. Međutim, ulaskom grijeha u Njegov
savršeni svijet kao posljedica neposlušnosti, odnosi među ljudima počeli su se pogoršavati. Kako u ovo naše vrijeme možemo imati zdraviji odnos? Evo sedam načina:
Živite prema Deset zapovijedi. Pročitajte Izlazak 20,1-17. Prve četiri zapovijedi
odnose se na naš odnos s Bogom. Ostale se odnose na naš odnos s drugima.
Kada živimo prema svim zapovijedima, moći ćemo imati zdravije odnose.
Proučavajte Božju riječ i molite se. Pročitajte Psalam 119,15.16. Kada provodimo dovoljno vremena s Bogom, to jača i obnavlja naš um i duh i pokazuje nam kako bismo
se trebali međusobno ophoditi. Dok proučavamo i molimo se, preobražavamo se
u Njegovo obličje. Ta sličnost Njemu vidi se u plodu Duha. Pročitajte Galaćanima
5,22.23. Svaki od tih aspekata ploda pomaže nam u njegovanju zdravih odnosa.
Priznajte svoje pogreške pred Bogom i pokajte se. Pročitajte Izreke 28,13. Priznavanje
naših pogrešaka i pokajanje pomaže nam da shvatimo kako nismo savršeni. S takvom
sviješću imat ćemo više sućuti prema drugima kada oni učine nešto što nas vrijeđa.
Pridržavajte se Božjih zakona o tjelesnom zdravlju. Pročitajte 3. Ivanovu 2.
Kada se tjelesno dobro osjećamo, lakše ćemo se slagati s drugima.
Manje pričajte. Više slušajte. Grčki filozof Epiktet napisao je: “Priroda nam je
dala jedan jezik i dva uha kako bismo mogli dvaput više slušati nego pričati.”*
Izbjegavajte tračeve. Pročitajte što Izreke kažu o ovom ubojici odnosa u Izrekama 11,13; 16,27; 18,8; 19,9 i 26,20.
Opraštajte. Pročitajte što Biblija savjetuje o ovom pitanju u Mateju 5,39-45; 18,21.22;
Efežanima 4,32; Kološanima 3,13. Teško je imati dobar odnos s nekime kome ne možemo oprostiti. Kada pamtimo naneseno zlo, to u nama može izazvati tjelesnu bolest.
Naši osjećaji povezani su s našim tjelesnim zdravljem. Osjećaj da ste voljeni
čini mnogo za dobro zdravlje. Često slušamo priče iz kojih se vidi kako već i
glas voljene osobe može biti dovoljan da bolesnog vrati u život. Na našem kršćanskom putu potrebni su nam obitelj i prijatelji iste vjere kako bi nas podigli
kada padnemo i držali nas u Božjoj ljubavi i iscjeljujućoj moći.
ZA RAZMIŠLJANJE
Razmislite o nekom svojem odnosu u kojem imate problema. Koji vam od
sedam gore navedenih načina može pomoći da osnažite tu vezu?
Stacy-Ann Reeves, George Town, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Kada pamtimo naneseno zlo, to u nama može izazvati tjelesnu bolest.
* Quotations Book, 20. veljače 2009., http://quotationsbook.com/quote/24012/. Skinuto 20.
veljače 2009.
Zdravlje i ozdravljenje | 117
Četvrtak 24. lipnja
Na Božju sliku
RAZUMIJEVANJE
Postanak 1,27
Svi mi imamo fotografije svojih voljenih na policama za knjige, hladnjacima i
ormarima. Te fotografije simboliziraju odnose; i kada ih pogledamo, prisjetimo se kada je ta fotografija snimljena ili nečega drugog po čemu su ti ljudi posebni. Premda nisu fizički nazočni, osjećamo se povezani s njima već samim
pogledom na fotografiju. Mi smo stvoreni na Božju sliku, stoga znamo da smo
stvoreni za odnos s Njim. Budući da smo stvoreni na Njegovu sliku, On želi
vidjeti svoju sliku u nama.
Kad god Bog nešto stvara, On uvijek ima predviđeno mjesto za to djelo. Postanak 1 izvještava da je sve što je On stvorio imalo dom. Mjesec i zvijezde imali
su nebeski svod; životinje su imale zemlju, a ribe su imale more. Postanak 2,8
kaže da je Bog zasadio Edenski vrt … “i u nj smjesti čovjeka koga je napravio”.
Naši praroditelji mogli su prebivati u nazočnosti samog Boga.
Kao što nas tisuće kilometara, a katkad čak i zatvor i smrt dijele od ljudi s
naših fotografija, tako nas ovaj grešni svijet pokušava odvojiti od Boga i ispunjavanja Njegove namjere za nas. Danas Sotona uporno širi laži o Bogu preko
televizije, glazbe, video-igara i drugih svjetovnih utjecaja koji odvajaju ljude
od Njega. Međutim, poput dobrog dizajnera interijera, On zna najbolje mjesto
gdje treba postaviti svoje slike kako bi nas privukao k sebi. U svojoj nam riječi
daje i potrebne alate za to: “Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim,
svom dušom svojom i svom snagom svojom!” On nas podsjeća da će biti s
nama uvijek, “u sve dane do svršetka svijeta” (Mt 28,20 – Šarić).
“Ako je tko u Kristu, on je novi stvor.” (2 Kor 5,17) Kao što je Bog u početku
postavio Adama i Evu u svoju osobnu blizinu, tako i nama obećava da ćemo
biti tamo gdje je On (Iv 14,3), to jest na Nebu.
ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako nas može ohrabriti spoznaja da smo stvoreni na Božju sliku radi
određene svrhe – iako uvijek ne znamo koja je to svrha?
2. Kako vaše ponašanje odsjajuje Božju sliku? Kada je ne odsjajuje?
Chris Harper, George Town, Veliki Kajman, Kajmansko otočje
Sjeti se:
Kad god Bog nešto stvara, On uvijek ima predviđeno mjesto za to djelo.
118 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
Petak 25. lipnja
Nijedan čovjek nije otok
ISTRAŽIVANJE
Ivan 13,34.35
ZAKLJUČITE
Bog često čini čuda iscjeljenja pomoću svojih zdravstvenih zakona. Kao članovi “Kristovog tijela”, odgovorni smo ne samo za sebe, već trebamo priskočiti
u pomoć kada god vidimo narušeno zdravlje ili odnose. Božja preobražavajuća sila najbolje djeluje u okviru zajednice čiji se članovi uzajamno podupiru.
Ovo je jedan od nezaobilaznih uvjeta za potpuno zdravlje. Ono počinje spasonosnim odnosom s našim Spasiteljem, a završava Njegovom slikom koja se
odražava u našim odnosima.
RAZMOTRITE
■ Obradujte svoje susjede domaćim kolačima ili košarom svježeg voća. Zapitajte ih što se događa u njihovom životu i smijete li se moliti za njih ili s
njima.
■ Napravite igrokaz na temelju zamišljenog razgovora između Adama i
Boga o tome zašto nije dobro za Adama da bude sam.
■ Napravite dijagram “Kristovog tijela”. Na veliki komad papira nacrtajte
obris ljudskog tijela. Glavu označite kao Isusa. Zamislite sebe i članove
svoje crkve ili obitelji kao dijelove toga tijela i ucrtajte ih.
■ Otpjevajte pjesmu “Božja obitelj”. Napišite još jednu ili dvije nove strofe
ako želite.
■ Prepišite nekoliko omiljenih misli iz ovotjedne pouke na listiće i zalijepite
ih na svoje ogledalo.
■ Istražite neku bolest usredotočujući se na to kako drugi dijelovi tijela i
organi doprinose njegovom izlječenju.
■ Pridružite se maloj biblijskoj skupini u svojoj crkvi ili susjedstvu.
POVEŽITE
Peter Walters i John Byl, urednici, Christian Paths to Health and Wellness.
Carol Lawson, Embracing Relationships: Hook Ups, Earthly and Heavenly.
Dr. Dick Tibbits, Forgive To Live Devotional.
Timothy Aryal, Interpersonal Relationships: Why and How? (Bible verses
handbook).
David White i Christy Yingling, Prime Time Living.
Sharon E. Wright, Silver Spring, Maryland, SAD
Zdravlje i ozdravljenje | 119
Pouke za sljedeće tromjesečje
Treće tromjesečje 2010.
Otkupljenje u Rimljanima
POUKA 1: Pavao i Rim
“Prije svega zahvaljujem Bogu svome po Isusu Kristu za sve vas što se vjera vaša
hvali po svem svijetu.” (Rimljanima 1,8)
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Djela 28,17-31; Rimljanima 1,7; 15,14. 20-27; Efežanima 1; Filipljanima 1,12.
Idealno bi bilo u našem proučavanju poslanice Rimljanima, nakon proučavanja povijesne pozadine, započeti s Rimljanima 1. poglavljem i proučavati redak po redak
cijelu poslanicu. Kako imamo samo jedno tromjesečje za proučavanje cijele poslanice, trebamo biti izbirljivi prilikom odabira dijelova za proučavanje. Za istraživanje
ove poslanice vrlo lako bismo mogli uzeti i četiri tromjesečja. Stoga, ćemo obuhvatiti
samo ključna poglavlja, u kojima je sadržana osnovna poruka.
Od velike je važnosti da učenik koji proučava poslanicu Rimljanima razumije njezinu povijesnu pozadinu. Bez povijesne pozadine, učeniku bi bilo teško razumijeti
o čemu Pavao govori. Pavao je pisao određenoj skupini kršćana u određeno vrijeme zbog određenih razloga, znajući, da će iz tog razloga i nama to uvelike koristiti
u našem proučavanju.
U svojoj mašti moramo se vratiti unatrag , zamisliti da živimo u to vrijeme u Rimu,
postati vjernici ondašnje zajednice, i onda kao vjernici crkve u prvom stoljeću,
slušati Pavla i riječi kojima ga je Sveti Duh nadahnuo u ono vrijeme.
Zadivljuje činjenica, da iako je napisana prije mnogo vremena i u posve drukčijem
kontekstu, ova poslanica sadrži poruke relevantne i za Božji narod danas, u svakoj
zemlji i u skoro svakoj situaciji. Dakle, trebamo pažljivo i s molitvom obratiti pozornost na ovdje zapisane riječi i primijeniti ih u svome životu.
POUKA 2: Židovi i pogani
“Jer, Zakon bijaše dan po Mojsiju, a po Isusu Kristu dođe milost i istina.” (Ivan 1,17)
BIBLIJSKI TEKSTOVI
Levitski zakonik 23; Matej 19,17; Djela 15,1-29; Galaćanima 1,1-12; Hebrejima 8,6;
Otkrivenje 12,17.
Prvi obraćenici na kršćanstvo bili su Židovi, i u Novom zavjetu nema nikakvih
indicija da se od njih tražilo da prestanu s praksom obrezivanja ili da ignoriraju
židovske praznike. Ali, kada su se pogani počeli obraćati na kršćanstvo pojavila su
se važna pitanja. Treba li i njih podvrgnuti obrezivanju? Do koje mjere se trebaju
pridržavati ostalih židovskih zakona? U konačnici, sazvan je sabor u Jeruzalemu
kako bi se riješio ovaj problem. (vidi Djela 15)
Unatoč čvrstoj odluci sabora da ne opterećuje pogane cijelim nizom pravila i zakona, neki su učitelji nastavili kinjiti crkve inzistirajući da su obraćenici iz paganstva
obavezni pridržavati se pravila i zakona, uključujući i obrezanje.
Na neki način ovakvi problemi javljaju se i danas, samo u drukčijem obliku. Koliko
često smo mi kao adventisti bili optuženi da smo Judaisti ili legalisti zbog svoje
privrženosti držanja Deset zapovijedi (zapravo, svoje privrženosti zapovijedi o suboti)? Koliko često čujemo da smo sada u Novom savezu, i da je Zakon (zapovijed
o suboti) ukinut?
S druge strane, svremena na vrijeme se kao crkva suočavamo s onima koji bi nam
željeli nametnuti više zakona i pravila iz Staroga zavjeta.
Stoga, poslanica Rimljanima uistinu ima važnu poruku za nas danas, kao što je i
onda imala za crkvu u Rimu.
120 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
JUTARNJI STIHOVI — TRAVANJ 2010.
Napredan æivot
01 » 2. Petrova 1,5-8
02 P 2. Petrova 1,3
03 S Jakov 1,4
Ljestve krπÊanskog napredovanja
Dodaj svojoj vjeri vrlinu, a vrlini znanje
Umjerenosti dodaj postojanost
04
05
06
07
08
09
10
N
P
U
S
»
P
S
1. Timoteju 6,11
1. KorinÊanima 15,10
Efeæanima 2,4-7
2. Petrova 3,18
Psalam 84,12
2. KorinÊanima 9,8.9
Izreke 4,18
Poboænosti dodaj dobrotu i milosre
Boæja milost je sa mnom
Izvanredno bogatstvo Njegove milosti
Moram rasti u milosti
Rast u milosti poËinje u domu
Kako rasti u milosti?
KrπÊaninov put vodi u Nebo
11
12
13
14
15
16
17
N
P
U
S
»
P
S
Psalam 61,2-4
Izreke 9,10
Propovjednik 7,12b
Izreke 2,3-5
Izreke 3,21-23
Izlazak 31,3
Jakov 3,13
O Boæe! Podigni me na viπu razinu
PoËetak mudrosti
Mudrost daje æivot
Kako pribaviti znanje
Dræi se prave mudrosti i razboritosti
Mudrost u mojem poslu
Mudrost vidljiva u mom razgovoru
18
19
20
21
22
23
24
N
P
U
S
»
P
S
Job 37,14-16
Matej 25,21
Koloπanima 4,6
Efeæanima 5,15.16
2. KorinÊanima 9,6.7
Izreke 24,5
3. Ivanova 11
Priroda, kljuË za riznicu Boæje rijeËi
On umnoæava moje talente
Dar govora
Vrijeme kao dar
Novac kao dar
Snaga je dar
Bog mi daje snagu da Ëinim dobro
25
26
27
28
29
30
N
P
U
S
»
P
Rimljanima 12,10
Joπua 1,7
1. Timoteju 4,12
1. Solunjanima 1,7.8
1. Petrova 3,3.4
Postanak 18,19
Ljubaznost i velikoduπnost su dragocjeni
Budi odvaæan i hrabar
Budi uzor vjernicima
Spasonosni utjecaj na nevjernike
Utjecaj krotkog i mirnog duha
Utjecaj krπÊanske obitelji
Zdravlje i ozdravljenje | 121
JUTARNJI STIHOVI — SVIBANJ 2010.
Zdrav æivot
01 S KorinÊanima 6,19.20
Moje tijelo pripada Bogu
02
03
04
05
06
07
08
N
P
U
S
»
P
S
Postanak 1,26
Psalam 139,14
Propovjednik 7,29
Hebrejima 10,22
Izreke 20,29
Propovjednik 9,10
Izaija 55,2
»ovjek je stvoren na Boæju sliku
Moje Ëudesno tijelo
Bog je stvorio Ëovjeka Ëestita
»istoÊa
Tjelovjeæba
Marljivost
Zdrava prehrana
09
10
11
12
13
14
15
N
P
U
S
»
P
S
Marko 6,31
1. KorinÊanima 3,16
3. Ivanova 2
Postanak 2,8-15
Djela 17,25
Propovjednik 11,7
Ivan 4,13.14
Odmor
»uvati hram tijela
Napreduj i budi zdrav
Aktivnost na otvorenom
Zrak koji udiπemo
SunËeva svjetlost
Voda
16
17
18
19
20
21
22
N
P
U
S
»
P
S
Postanak 2,2.3
1. KorinÊanima 10,31
Propovjednik 5,17
Izreke 6,9
Propovjednik 12,12
Izreke 31,21
Filipljanima 4,5
Uæivajte u svemu πto je Bog stvorio
Sve Ëinite na slavu Boæju
Umjerenost u radu
Ne pretvaraj dan u noÊ
Umjerenost u uËenju
Primjerena odjeÊa
Redovitost u jedenju
23
24
25
26
27
28
29
N
P
U
S
»
P
S
Daniel 1,19.20
2. Timoteju 1,7
Izreke 10,27
Psalam 119,165
Izreke 17,22
Izreke 16,24
Psalam 16,8.9
Daniel, primjer umjerenosti
Tijelo treba biti u sluæbi uma
Sigurnost u Krista ojaËava zdravlje
Mir zbog svijesti o ispravnom postupanju
Veselo srce je dobar lijek
Djela i rijeËi ljubavi unapreuju zdravlje
Zdravlje i sreÊa
30 N Psalam 103,2.3
31 P Matej 11,28
Praπtanje grijeha donosi iscjeljenje
Recept za iscjeljenje od svih bolesti
122 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
JUTARNJI STIHOVI — LIPANJ 2010.
Sretan æivot
01
02
03
04
05
U
S
»
P
S
Propovjednik 12,1
1. Ljetopisa 16,10
Matej 25,23
Izreke 3,13
Psalam 119,14-16
Sjeti se Stvoritelja u svojoj mladosti
Krist je izvor sreÊe
Nema prave radosti bez Krista
Mudrost i razumijevanje donose sreÊu
Biblija pokazuje put k istinskoj sreÊi
06
07
08
09
10
11
12
N
P
U
S
»
P
S
Psalam 144,15
Ponovljeni z. 6,24.25
Izreke 29,18
Izaija 1,19
Matej 7,12
Propovjednik 3,12
Propovjednik 12,13
Najsretniji ljudi na svijetu
Posluπnost
Zadovoljstvo je Ëiniti Boæju volju
Voljnost i posluπnost
Zlatno pravilo
Raduj se i Ëini dobro
Trajna strpljivost u Ëinjenju dobra
13
14
15
16
17
18
19
N
P
U
S
»
P
S
Psalam 37,3
1. Timoteju 6,6
Psalam 13,6
Psalam 100,4
Pjesma 2,15
1. Ivanova 4,12
Psalam 40,4
Biti dobar i Ëiniti dobro
Zadovoljstvo
Zahvalnost
Zahvaljivanje i slavljenje
Vjeran i u malim stvarima
Njeæna paæljivost u domu
Pjevaj i svijet Êe pjevati s tobom
20
21
22
23
24
25
26
N
P
U
S
»
P
S
Psalam 111,2-4
Izaija 32,17
Izreke 15,13
Izreke 31,26
1. Ivanova 4,7
1. Petrova 3,10.11
Izaija 26,3
Ljepote prirode
Mir i sigurnost
Veselo srce Ëini lice vedrim
Ljubaznost je krπÊanska odlika
Ljubav lijeËi mnoge rane
Ne izreci niπta πto Êe raniti ili oæalostiti
Savrπeni mir
27
28
29
30
N
P
U
S
Psalam 112,6.7
Ivan 20,15
Izaija 43,1
Rimljanima 8,28
Povjerenje znaËi sigurnost
Ne plaËi
Ne boj se
Ne sumnjaj
Zdravlje i ozdravljenje | 123
VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI
TRAVANJ
01. Psalam 80.
02. Psalam 81.
03. Psalam 82.
01. Psalam 104,19-35.
02.
03.
04.
05.
06.
07.
08.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
105,1-15.
105,16-32.
105,33-45.
106,1-15.
106,16-33.
106,34-48
107,1-22.
09.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
107,23-43.
108.
109,1-19.
109,20-31.
110.
111.
112.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119,1-24.
23.
24.
Psalam 100.
25.
Psalam 101.
26.
Psalam 102,1-12. 27.
Psalam 102,13-29. 28.
Psalam 103.
29.
Psalam 104,1-18.
30.
31.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
83,1-9.
83,10-19.
84.
85.
86.
87.
88,1-9.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
88,10-19.
89,1-15.
89,16-30.
89,31-53
90.
91.
92.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
SVIBANJ
LIPANJ
01.
02.
03.
04.
05.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
125.
126.
127.
128.
129.
06.
07.
08.
09.
10.
11.
12.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
137.
138.
139,1-12.
139,13-24.
140.
141.
142.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
143.
144,1-11.
144,12-15.
145
146.
147.
148.
119,25-48.
119,49-80.
119,81-96.
119,97-136.
27. Psalam 149.
120.
28. Psalam 150.
121.
29. Psalam 1.
122.
30. Psalam 2.
Psalam 123.
Psalam 124.
124 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
»ITANJE BIBLIJE REDOM
TRAVANJ
LIPANJ
SVIBANJ
01. 1. Kralj. 12-14
02. 1. Kralj. 15-17
03. 1. Kralj. 18-20
04.
05.
06.
07.
08.
09.
10.
1.
2.
2.
2.
2.
2.
2.
Kralj.
Kralj.
Kralj.
Kralj.
Kralj.
Kralj.
Kralj.
21-22
1-4
5-7
8-10
11-13
14-16
17-19
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
2.
2.
1.
1.
1.
1.
1.
Kralj. 20-22
Kralj. 23-25
Ljetopisa 1-3
Ljetopisa 4-6
Ljetopisa 7-9
Ljetopisa 10-12
Ljetopisa 13-15
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
1.
1.
1.
1.
2.
2.
2.
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
16-18
19-21
22-24
25-27
28-29
1-3
4-6
25.
26.
27.
28.
29.
30.
2.
2.
2.
2.
2.
2.
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
Ljetopisa
7-9
10-13
14-16
17-19
20-22
23-24
01. 2. Ljetopisa 25-27
02.
03.
04.
05.
06.
07.
08.
2. Ljetopisa 28-30
2. Ljetopisa 31-33
2. Ljetopisa 34-36
Ezra 1-3
Ezra 4-6
Ezra 7-10
Nehemija 1-3
09.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Nehemija 4-6
Nehemija 7-9
Nehemija 10-11
Nehemija 12-13
Estera 1-3
Estera 4-7
Estera 8-10
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Job
Job
Job
Job
Job
Job
Job
1-3
4-6
7-9
10-12
13-15
16-18
19-21
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Job
Job
Job
Job
Job
Job
Job
22-24
25-27
28-30
31-33
34-36
37-39
40-42
01.
02.
03.
04.
05.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
7-9
10-12
13-15
16-19
20-23
06.
07.
08.
09.
10.
11.
12.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
24-26
27-29
30-32
33-35
36-38
39-42
43-46
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
47-49
50-52
53-54
55-57
58-60
61-64
65-67
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
68-70
71-73
74-76
77-79
80-82
83-86
87-89
27.
28.
29.
30.
Psalam
Psalam
Psalam
Psalam
90-92
93-95
96-98
99-101
30. Psalam 1-3
31. Psalam 4-6
Zdravlje i ozdravljenje | 125
PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2010.
MJESTO
Beli Manastir
Biograd
Bjelovar
Borovo
BraË
Cres
Crikvenica
»akovec
Dalj
Daruvar
Delnice
Dubrovnik
Dugi Otok
–akovo
Gareπnica
GospiÊ
Hvar
Ilok
Karlovac
Knin
Koprivnica
KorËula
Kornat
Krapina
Kriæevci
Krk
Kutina
Lastovo
Lipik
Loπinj
Makarska
Maruπevec
MetkoviÊ
Mljet
TRAVANJ
2.4. 9.4. 16.4. 23.4. 30.4.
19.20
19.31
19.28
19.19
19.26
19.36
19.35
19.29
19.19
19.25
19.35
19.19
19.32
19.20
19.27
19.32
19.26
19.16
19.32
19.28
19.28
19.23
19.31
19.32
19.29
19.36
19.28
19.25
19.25
19.35
19.23
19.30
19.22
19.22
19.29
19.39
19.37
19.28
19.34
19.44
19.44
19.39
19.28
19.34
19.44
19.26
19.41
19.29
19.36
19.40
19.34
19.25
19.41
19.36
19.38
19.31
19.40
19.41
19.38
19.45
19.37
19.32
19.34
19.44
19.32
19.39
19.30
19.29
19.38
19.47
19.46
19.37
19.43
19.53
19.53
19.48
19.37
19.43
19.53
19.34
19.49
19.38
19.45
19.49
19.43
19.34
19.50
19.44
19.47
19.38
19.47
19.51
19.47
19.53
19.46
19.40
19.43
19.53
19.40
19.49
19.38
19.37
19.47
19.56
19.55
19.46
19.50
20.02
20.02
19.58
19.46
19.52
20.02
19.42
19.58
19.47
19.54
19.58
19.51
19.43
19.59
19.53
19.56
19.46
19.56
20.00
19.56
20.02
19.55
19.49
19.52
20.01
19.48
19.58
19.46
19.45
19.56
20.04
20.04
19.55
19.59
20.11
20.11
20.07
19.55
20.01
20.11
19.50
20.07
19.56
20.04
20.07
19.59
19.52
20.08
20.02
20.05
19.55
20.05
20.10
20.06
20.11
20.04
19.56
20.01
20.10
19.56
20.07
19.55
19.53
7.5.
SVIBANJ
14.5. 21.5. 28.5.
4.6.
LIPANJ
11.6. 18.6. 25.6.
20.05
20.13
20.13
20.04
20.07
20.19
20.20
20.16
20.04
20.10
20.20
19.58
20.14
20.05
20.12
20.14
20.07
20.01
20.17
20.10
20.14
20.02
20.13
20.19
20.15
20.20
20.13
20.04
20.10
20.18
20.04
20.16
20.02
20.01
20.13
20.20
20.21
20.12
20.14
20.27
20.28
20.25
20.12
20.18
20.28
20.05
20.22
20.13
20.20
20.22
20.14
20.09
20.25
20.17
20.23
20.10
20.20
20.27
20.23
20.28
20.20
20.11
20.18
20.26
20.12
20.25
20.10
20.08
20.32
20.38
20.40
20.31
20.32
20.46
20.47
20.44
20.31
20.37
20.47
20.23
20.40
20.32
20.39
20.41
20.32
20.28
20.44
20.36
20.43
20.27
20.38
20.46
20.43
20.47
20.40
20.29
20.37
20.44
20.29
20.44
20.28
20.26
20.37
20.41
20.44
20.35
20.36
20.50
20.51
20.48
20.35
20.41
20.51
20.26
20.44
20.36
20.43
20.44
20.36
20.32
20.48
20.40
20.47
20.31
20.41
20.50
20.47
20.51
20.43
20.32
20.41
20.49
20.33
20.49
20.31
20.29
126 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.
20.21
20.27
20.29
20.19
20.22
20.34
20.35
20.32
20.19
20.26
20.36
20.12
20.29
20.20
20.28
20.29
20.22
20.16
20.32
20.25
20.31
20.17
20.27
20.35
20.31
20.35
20.28
20.19
20.25
20.34
20.19
20.32
20.17
20.15
20.27
20.32
20.35
20.25
20.27
20.40
20.41
20.38
20.26
20.32
20.42
20.17
20.35
20.26
20.34
20.35
20.27
20.22
20.38
20.31
20.37
20.22
20.33
20.41
20.37
20.41
20.34
20.24
20.31
20.39
20.25
20.39
20.22
20.20
20.39
20.44
20.47
20.37
20.38
20.52
20.53
20.50
20.37
20.43
20.53
20.28
20.47
20.38
20.46
20.47
20.38
20.34
20.50
20.42
20.49
20.33
20.44
20.53
20.49
20.53
20.46
20.35
20.43
20.50
20.35
20.51
20.34
20.32
20.39
20.44
20.47
20.38
20.38
20.52
20.53
20.51
20.38
20.44
20.54
20.29
20.47
20.38
20.46
20.47
20.38
20.35
20.51
20.43
20.49
20.34
20.44
20.53
20.50
20.53
20.46
20.35
20.44
20.51
20.36
20.51
20.34
20.32
PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2010.
MJESTO
TRAVANJ
2.4. 9.4. 16.4. 23.4. 30.4.
Naπice
19.21
Nova Gradiπka 19.25
Novska
19.27
Opatija
19.37
Osijek
19.20
OtoËac
19.32
Pag
19.32
Pakrac
19.25
Peljeπac
19.22
Petrinja
19.29
PloËe
19.22
PoreË
19.40
Poæega
19.24
Pula
19.39
Rab
19.35
Rijeka
19.37
Rovinj
19.40
Sinj
19.26
Sisak
19.29
Slatina
19.24
Slavonski Brod 19.21
Slunj
19.32
Split
19.26
©ibenik
19.31
Varaædin
19.29
Vinkovci
19.19
Virovitica
19.25
Vis
19.27
Vukovar
19.19
Zadar
19.32
Zagreb
19.31
Æupanja
19.20
19.30
19.34
19.36
19.46
19.29
19.41
19.41
19.34
19.30
19.38
19.31
19.49
19.32
19.47
19.44
19.46
19.49
19.34
19.38
19.33
19.30
19.41
19.35
19.38
19.39
19.28
19.34
19.35
19.28
19.40
19.40
19.28
19.39
19.42
19.45
19.55
19.38
19.50
19.49
19.43
19.38
19.47
19.38
19.58
19.41
19.56
19.52
19.54
19.58
19.43
19.46
19.42
19.39
19.50
19.43
19.47
19.48
19.37
19.43
19.43
19.37
19.49
19.49
19.37
19.48
19.51
19.54
20.04
19.47
19.58
19.58
19.52
19.46
19.56
19.47
20.07
19.50
20.05
20.01
20.03
20.06
19.51
19.55
19.51
19.48
19.58
19.51
19.55
19.58
19.46
19.52
19.52
19.46
19.57
19.58
19.46
19.58
20.01
20.03
20.13
19.56
20.07
20.07
20.01
19.54
20.05
19.55
20.16
20.00
20.14
20.10
20.13
20.16
19.59
20.05
20.00
19.57
20.08
20.00
20.04
20.07
19.55
20.01
20.00
19.55
20.06
20.08
19.55
7.5.
SVIBANJ
14.5. 21.5. 28.5.
4.6.
LIPANJ
11.6. 18.6. 25.6.
20.06
20.09
20.11
20.21
20.05
20.16
20.15
20.10
20.02
20.13
20.03
20.24
20.08
20.22
20.18
20.21
20.24
20.07
20.13
20.09
20.05
20.16
20.08
20.12
20.16
20.04
20.10
20.08
20.04
20.14
20.16
20.04
20.14
20.17
20.20
20.29
20.13
20.23
20.23
20.18
20.09
20.22
20.10
20.32
20.16
20.30
20.26
20.29
20.32
20.15
20.22
20.17
20.14
20.24
20.15
20.19
20.25
20.12
20.18
20.15
20.11
20.22
20.25
20.12
20.33
20.36
20.38
20.49
20.32
20.42
20.41
20.37
20.26
20.41
20.28
20.51
20.35
20.49
20.44
20.48
20.51
20.33
20.40
20.36
20.32
20.43
20.33
20.37
20.44
20.31
20.37
20.32
20.31
20.40
20.44
20.31
20.37
20.40
20.43
20.52
20.36
20.46
20.45
20.41
20.30
20.44
20.32
20.55
20.40
20.52
20.49
20.52
20.55
20.37
20.44
20.40
20.37
20.47
20.37
20.41
20.48
20.35
20.41
20.37
20.35
20.44
20.48
20.35
20.22
20.25
20.27
20.37
20.20
20.31
20.30
20.25
20.16
20.29
20.17
20.40
20.24
20.37
20.34
20.37
20.40
20.22
20.29
20.25
20.21
20.32
20.22
20.26
20.32
20.19
20.26
20.22
20.19
20.29
20.32
20.19
20.28
20.31
20.33
20.43
20.26
20.37
20.36
20.31
20.21
20.35
20.23
20.46
20.30
20.43
20.39
20.43
20.46
20.28
20.35
20.31
20.27
20.38
20.28
20.32
20.38
20.25
20.32
20.28
20.25
20.35
20.38
20.25
20.40
20.42
20.45
20.55
20.38
20.48
20.47
20.43
20.32
20.47
20.34
20.58
20.41
20.55
20.50
20.54
20.57
20.39
20.47
20.43
20.39
20.49
20.39
20.43
20.50
20.37
20.44
20.38
20.37
20.46
20.50
20.37
20.40
20.43
20.46
20.55
20.38
20.49
20.48
20.43
20.32
20.47
20.34
20.58
20.42
20.55
20.51
20.55
20.58
20.40
20.47
20.43
20.39
20.50
20.40
20.44
20.51
20.38
20.44
20.39
20.37
20.47
20.50
20.37
(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)
Zdravlje i ozdravljenje | 127
Pouke iz Biblije - Izdanje za mlade
2. tromjesečje 2010. godine
Nakladnik
“Znaci vremena”
Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb, Hrvatska
Prevele
Maja i Mirta Đidara
Lektura
Marijan Malašić
Urednik
Josip Perišić
Odgovorni urednik
Srećko Kuburić
Priprema za tisak
Krešimir Godina
Zagreb, 2010
128 | Pouke iz Biblije | travanj, svibanj i lipanj 2010.

Dopisna teologija

Zdravlje i društveni razvoj

psalmi

Pouke iz biblije za mlade 1_2011_L.indd

Tjedni listić br. 119 - samostan sv. ivana krstitelja zemun

OSLONI SE NA KRIŽ, GOSPODINOV JE! Srdžba i ljutnja može do te

Pet koraka do ozdravljenja

Biram zdrav životni stil" - priručnik za mlade o

Vodič za život - Kršćanska adventistička crkva