GLASILO GRADA SINJA
studeni/prosinac 2012.g. broj 29
cijena 8,00 kn
anketa:
Ocjena rada gradske vlasti u prošloj godini
tema:
Tihomil Rađa- Hrvatski sanjar i Sinjanin
tema:
Legalizacija bespravnih objekata
sport:
Inventura 2012. godine
ISSN 1848-6479
NOVINE
Sinjske
UVODNIČKA 29
SRITNO VAM BILO U SVAKOM
POGLEDU
E
to ga. Gotova je i ova. Nije baš bila za pamćenje.
Šta nas čeka u 2013.g. Predviđanja nisu bajna.
Sve manje ljudi radi, sve je manje novca, sve se
manje troši, izlazi, druži, sve se manje ljudi i vinčaje.
Nije dobro, ali kad razgovaramo međusobno, svi se
nekako hrabrimo i tješimo uz onu staru „biće bolje, jer
gore ne može bit“. Ostaje da vidimo, jer nekad izgleda,
da nismo gospodari svoje sudbine, nego nam sudbom
upravljaju banke, političari, novci i svak više nego mi
sami. Ispratimo mi ovu, a dogodine, ko zna, možda se
ploča i okrene, pa ćemo slušat neku drugu pismu, nadam se
veseliju. U ovom broju, zadnjem ovogodišnjem, pripremili
smo vam nekoliko zanimljivih tema; priče o legalizaciji
bespravno izgrađenih objekata, otkupu zlata, sugrađanima
koji imaju ideja za nove poslove. Imamo i prilog o
znanstvenom skupu o Tihomilu Rađi, ali iz jednog drugog
kuta, malo „sinjskijeg“ od onog suhoparnog novinarskoizvještavačkog i znanstvenog. Zahvaljujemo Jošku Kontiću
i Jakovu Žižiću na trudu. Napravili smo i malu anketu o
tome što građani misle o gradskoj vlasti.Vlast je dobila,
školski kazano, dobru duju. Tu je i sportska inventura Žarka
Kodžomana i inventura u kulturi. Malo smo se pošalili sa
našim političarima u tekstu koji komentira priopćenja dvi
najveće stranke u gradu. Nadamo se da će i oni to pročitat
te štogod iskoristit iz naše šale-sugestije. Popratili smo
ono najvažnije u studenom i prosincu, pa ćete opet imat
šta za pročitat. Pozivamo vas da u 2013. godini svojim
primjedbama i sugestijama pomognete da vaše novine
postanu još više vaše.U ovom broju imamo i mali dar
za vas, kalendar Sinjskih novina. I na kraju, u ime ekipe
Sinjskih novina sritan vam Božić i dobra vam nova 2013.
sa šta manje stresa i šta više uspjeha.
sadržaj
2
uvod
14
anketa:
16
tema:
Ocjena rada gradske
vlasti u prošloj godini
Legalizacija bespravnih
objekata
22
tema:
22
sport:
Tihomil Rađa- Hrvatski
sanjar i Sinjanin
Inventura 2012. godine
Glavni urednik Vito Perić
IMPRESSUM
Sinjske novine broj 29, studeni/prosinac 2012.
Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).
Cijena 8,00 kuna
Godišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata
poštarina)
Nakladnik: Grad Sinj
Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29
Sinj 21230
Glavni urednik: Vito Perić, GSM: 099/217 09 31
Telefon u redakciji: 021/ 826-049
e-mail: [email protected]
[email protected]
Grafička obrada: KUS
Lektura: KUS
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko
Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac
Suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Joško Kontić,
Jakov Žižić Vibor Barać, Filip Ratković, Marinko Vučković,
Miško Krekeš, Boris Filipović Grčić, Ivan Žižić, AB Foto
Zahvaljujemo na pomoći portalima :
www.Ferata.hr i www:Sinj.com.hr,
SINJSKE NOVINE
Ukratko
NOVOSTI IZ RADA UDRUGE SRMA
su nosili veće količine odjeće i obuće iz čega se zaključuje
da se osjećaju ugroženijima i ne očekuju skoro rješenje
problema malih primanja ili nezaposlenosti, te da su
odjeću uzimali i za svoju širu obitelj. Dio odjeće odvojen
je za korisnike Centra Fra Ante Sekelez u Vrlici, dio za
potrebe Sinjskog pučkog kazališta, a sva preostala odjeća
i obuća uputit će se u Crveni križ Sinj gdje će se moći
preuzeti tijekom godine. Akcija se odvijala u kući Tripalo,
te ovim putem zahvaljujemo Borisu i Kseniji Tripalo
na ustupljenom prostoru za akciju, te svim građanima i
volonterima.
Z
avršena je 13. akcija prikupljanja odjeće i obuće i 3.
socijalna samoposluga koju je organizirala Udruga
Srma. Ovom akcijom koju je provelo 10 volonterki,
Udruga Srma ujedno je obilježila 5.12. Međunarodni
dan volontera. Tijekom dva tjedna 86 osoba donijelo je
198 vreća odjeće i obuće. Prikupljene su stvari sortirane
i ponuđene tijekom socijalne samoposluge za socijalno
ugrožene skupine građana: nezaposlene, umirovljenike,
obitelji s više djece i osobe sa socijalnim primanjima. U
tjedan dana socijalnom samoposlugom koristilo se 57
građana s područja Cetinske krajine. Ove godine korisnici
Anketa o radu mjesnih odbora
U
druga Srma je tijekom 2012. godine provela anketu
među 5% stanovnika na području Grada Sinja o
radu 14 mjesnih odbora. Ukupno je anketirano 1249
građana. Dvije trećine građana ne znaju ime ili nadimak
predsjednika MO, gotovo svaki drugi građanin ne prati
rad MO, svaki treći građanin je zadovoljan ili donekle
zadovoljan radom MO, svaki 5 građanin je nezadovoljan
radom MO.
Građani su najviše zadovoljni očuvanom prirodom,
dobrosusjedskim odnosima i odvozom smeća.
Najčešći problemi koje ističu kao prioritete koje žele da
MO
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
BAJAGIĆ
BRNAZE
ČITLUK
GLAVICE
GLJEV
JASENSKO
KARAKAŠICA
LUČANE
OBROVAC
SINJSKI
RADOŠIĆ
SINJ
SUHAČ
TURJACI
ZELOVO
UKUPNO:
UKUPNO %:
broj
anketiranih
29
160
25
188
17
18
33
33
41
34
573
30
58
10
1249
žensko
17
84
17
103
8
15
17
17
17
18
344
18
35
6
716
57,33%
muško
12
76
8
85
9
3
16
16
24
16
229
12
23
4
533
42,67%
Da li su zadovoljni radom MO?
DA
NE
DONEKLE
2
11
11
20
12
3
3
37
4
33
7
28
7
52
2
2
1
5
12
16
96
4
11
6
249
19,94%
2
8
2
40
19
8
3
141
11,29%
3
12
2
130
2
24
250
20,02%
TZG Sinj nagradila
Josipa Grčića
T
uristička zajednica Grada Sinja ugostila je Josipa
Grčića, učenika 7. razreda OŠ Marka Marulića koji je
u rujnu osvojio 3. mjesto sa svojim sastavom na natječaju
Slobodne Dalmacije „Zašto je moje misto Dalmatinsko
naj-misto“.U razgovoru s Josipom doznali smo da je
pri pisanju sastava koristio Turistički vodič grada Sinja
kojeg je ove godine po prvi puta tiskala TZG Sinja. Iako
je Turistički vodič prvenstveno namijenjen turistima,
ostvarili smo i ostale ciljeve među kojima je edukacija
lokalnog stanovništva, a pogotovo djece. Josip Grčić je
za svoj sastav simbolično nagrađen od strane TZG Sinj
4
njihovi MO riješe:
- komunalni problemi (javna rasvjeta, kanalizacija,
oborinske vode)
- neodržavanje cesta
- slab napon struje
- autobusna povezanost
- nedostatak društvenih sadržaja (dječjih igrališta, vrtića,
društvenih sadržaja za mlade i starije).
Anketa je provedena u sklopu projekta ‘’Mjesni odbori
- generatori ravnomjernog lokalnog razvoja’’ kojega
financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Izvor: SRMA
Predsjednik/ca Mjesnog odbora
NE
PRATE
RAD MO
17
84
3
83
3
10
32
26
9
14
307
5
15
1
609
48,76%
Znaju puno ime
17
45
17
60
17
8
10
24
23
10
49
30
18
6
334
26,74%
zahvalnicom,
večerom
za 3 osobe
u konobi
Potkova te
knjigama i
promotivnim
materijalima
TZG Sinja,
s željama
da nastavi
nizati uspjehe
svojim
radovima.
Izvor: TZ Grada Sinja
Znaju nadimak
ili samo ime
1
9
10
2
Ne znaju tko
je predsjednik
11
115
8
119
33
0
21
9
17
24
491
56
4,48%
40
4
859
68,78%
1
SINJSKE NOVINE
Piše i foto: Božena ROMAC
N
akon održane godišnje skupštine Krnjevalske
udruge Grada Sinja i ptici na grani je jasno da ako se
nešto pod hitno ne poduzme izgorit će udruga kao Krnje
na pokladni utorak. Na Skupštini se okupilo tek 15-tak
članova koji su redom, jedan za drugim prali ruke od
odgovornosti i prihvaćanja dužnosti predsjednika nakon
što je dosadašnja predsjednica Jadranka Maleš najavila
odstupanje s dužnosti. „Ja jednostavno više to ne mogu
raditi. Prošle godine nisam mogla pohvatati sve konce za
vrime krnjevala i mislim da tu zbilja triba čvrsta muška
ruka koja će se moći nositi sa svim organizacijskim
i drugim problemima,“ rekla je Jadranka Maleš te
izrazila bojazan kako bi se Udruga mogla i ugasiti. Bivši
predsjednik i jedan od prvih osnivača udruge Žarko
Romac je iznio niz problema s kojima se Krnjevalska
Postavljene turističke
informativne ploče s QR
kodovima u Sinju
T
udruga susretala prijašnjih godina te napomenuo da bi
možda najbolje rješenje bilo da udruga bude dijelom
Sinjskog pučkog kazališta jer je veliki broj članova
udruge ujedno i u kazalištu. Članovi udruge kao drugu
opciju vide i to da Turistička zajednica Grada Sinja ove
godine bude organizator Krnjevalskih dana.Predsjednica
u ostavci, Jadranka Maleš je prije nekoliko dana imala
bilateralni susret sa dogradonačelnikom Zoranom
Vujanovićem, no iz Ureda Predsjednice je priopćeno
kako još nije nađeno adekvatno rješenje po pitanju
problema funkcioniranja udruge, te da će se na tome
intenzivno raditi do pokladnih dana. Moramo se složiti da
realan problem kod funkcioniranja udruge predstavlja i
nedostatak adekvatnog prostora za rad i druženje, no još
veći su problem ljudi koji očito više nemaju motiva ni
volje na životu održati dugu sinjsku tradiciju krnjevala i
krnjevalskih svečanosti.
trkalište i Alkarski dvori.Projekt postavljanja turističkih
informativnih ploča financirali su Hrvatska turistička
zajednica, Grad Sinj i Turistička zajednica Grada Sinja.
Izvor: TZ Grada Sinja
uristička zajednica Grada Sinja pokrenula je
projekt označavanja kulturno-povijesnih spomenika
sa svrhom informiranja turistā i edukacije lokalnog
stanovništva o kulturnoj baštini.Dosad je postavljeno 14
takvih ploča, na njima se nalaze podaci o spomenicima
i znamenitostima na hrvatskom i engleskom jeziku.
Aktivacijom QR (quick response) koda na ploči pomoću
smart mobilnog telefona turisti će se moći informirati o
kulturno-povijesnim znamenitostima Sinja na moderan
način kakav se već primjenjuje u svjetskim metropolama.
Označeni su Veliki most, Franjevačka klasična gimnazija
u Sinju s pravom javnosti, fontana Petrovac, Vila
Danek, Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, fontana
Na izvoru (Luca), poznati građani Sinja (biste u parku
pored Šetališta A. Stepinca), Palača Tripalo, kip fra
Pavla Vučkovića, spomenik Tri generacije, Gaj Laberije
te od prošlog kolovoza utvrda Kamičak, Alkarsko
5
ukratko
GASI LI SE KRNJEVALSKA UDRUGA?
SINJSKE NOVINE
Ukratko
SINJSKE UMIROVLJENICE, SINJANI PROSLAVILI
ŠTO STARIJE TO MLAĐE
OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE
GOTOVINI I MARKAČU
Piše i foto: Božena ROMAC
D
a starost nikako ne predstavlja ograničavajući
faktor za vježbanje najbolje znaju sinjske
umirovljenice koje se dva puta tjedno rekreiraju.
Grupnim vježbanjem u zlatnoj životnoj dobi itekako
se dobro zabavljaju ali i održavaju mišićnu aktivnost,
fleksibilnost te vježbaju koordinaciju i ravnotežu.
Na ovaj program, kaže njihova predsjednica Gotilda
Jadrijević, odlučile su se prvenstveno zbog prevencije
bolesti koje se javljaju u starijoj životnoj dobi kao
što su osteoporoza, kronične bolesti srca, atrofija
mozga, inkontinencija ali i zbog smanjenja stresa i
neraspoloženja. „Grupnim vježbanjem stječemo
nova prijateljstva i učvršćujemo stara. To druženje
smanjuje osjećaj usamnjenosti koji sve više zahvaća
starije osobe. Prijateljstva se učvršćuju, a to indirektno
utječe na kvalitetu i duljinu života,“ govori nam
predsjednica umirovljenika i ističe kako je pozitivno
iznenađena voditeljicama Udruge Pilates Anom
Pavić i Veselom Kodžoman Barać. Dva puta tjedno
umirovljenice, njih 20-tak dolazi vježbati u prostorije
na Junakovom igralištu i tobesplatno. Voditeljice
pilatesa, obje profesorice kineziologije, organiziraju
vježbe prilagođene starijim osobama volonterski, a
umirovljenice imaju prigodu uz vježbanje koristiti i
masažu. „Sinjski umirovljenici vesela su družina koja je
prepoznala da je tjelovježba najvažnija životna navika u
svakoj životnoj dobi. Nezamjenjiva je u čuvanju snage,
pokretljivosti i izdržljivosti organizma. Tjelovježbom
se izravno doprinosi tjelesnom i duševnom zdravlju,
a posebice dolazi do izražaja kod dugotrajnog
zadržavanja u starosti. One su tako vesele da gotovo
svako naše druženje završava dobrom pjesmom,“
rekle su voditeljice te dodale kako im je žao što se i
umirovljenici nisu pridružili vježbama. Inače, sinjski
umirovljenici kao jedna od aktivnijih udruga našega
grada kroz prosinac mjesec organiziraju odlazak u
HNK Split na Splitski akvarel, te zajednički ručak i
prigodnu tombolu za kraj godine.
6
N
akon što je pročitana oslobađajuća presuda generalima
Gotovini i Markaču, počelo je spontano okupljanje na
sinjskoj pijaci. Branitelji, građani, prolaznici…, svi su na
dnu pijace čestitali jedni drugima i razvile su se zastave, i
hrvatske i one braniteljskh udruga. Organiziran je i obilazak
automobilima po Cetinskom kraju, a poslijepodne koncert u
čast generala.
Heroji Vukovara
U
gradskom kinu prikazana je 5. epizoda dokumentarnog
serijala Heroji Vukovara. U prepunoj dvorani autori
filma i sudionici borbi na Sajmištu su govorili publici o
ratnim zbivanjima u Vukovaru. Jedan od sudionika borbi
na Sajmištu, HOS-ovac Damir Markuš u svom govoru
je izrazio nezadovljstvo odnosom HRT-a prema njihovoj
namjeri da se rat prikaže na istinit način, te odbijanju da se
na HTV-u prikaže dokumentarni serijal Heroji Vukovara.
Inače, branitelji koji su iz Vukovara krenuli po Hrvatskoj s
namjerom da javnosti prikažu serijal, su naglasili da se u Sinj
dolaze pokloniti vukovarskim herojima Ivici Poljaku Sokolu
i Andriji Alčiću, te zahvalili svima koji su im pomogli u
organizaciji sinjske projekcije.
SINJSKE NOVINE
Priredio: Vito PERIĆ
I
stražili smo što je sve napravljeno u uzdanici sinjskog
gospodarstva, Gospodarskoj zoni Kukuzovac u
godini koja je na izmaku. Do sada je 10 tvrtki zakupilo
građevinsko zemljište ukupne površine oko 76.000 metara
četvornih. To su: Logistika Violeta d.o.o., Pivovara Majić
d.o.o. Vojnić, Fine gold d.o.o. Sinj, Kuzmanić i Šimunović
projekt d.o.o., Viator d.o.o. Split, Inter S.T.E.E.L. d.o.o.
Dicmo, Lagermax d.o.o. Zagreb, Pismohrana servis d.o.o.
Zagreb, Slani inćun d.o.o. Sinj i Pico trans d.o.o. Sinj.
Sve tvrtke uredno izvršavaju svoje ugovorne obveze
što se tiče plaćanja zemljišta, a četiri tvrtke su već
ishodile sve dokumente za gradnju objekata. Od ostalih
značajnijih poslova vezanih za razvoj zone, u protekloj
godini su izrađeni glavni projekti sustava infrastrukture
II faze (prometnice, vodoopskrba, el. mreža, javna
rasvjeta i DTK te odvodnja). Što se tiče geomehaničkog
elaborata ishođene su potvrde glavnih projekata za sustav
prometnica, vodoopskrbe, elektromreže, javne rasvjete i
telefonije (DTK). Proveden je pregovarački postupak za
dodatne radove izgradnje priključaka na infrastrukturu
I faze (vodoopskrba, fekalna odvodnja i cestovni
priključci), a vrijednost radova iznosi 653.513, 77 kn
bez PDV-a. Otvorena su dva objekta u zoni (Delicije
Marović i Kalup) dok je pogon za preradu i konzerviranje
ribe Olasagasti u fazi ishođenja uporebne dozvole što
se očekuje do kraja 2012.g. Proveden je i postupak
javne nabave za izbor izvođača radova asfaltiranja, a
vrijednost radova je 3,2 milijuna kuna. Izvršen je i odabir
stručnog nadzora radova. Izvršena je primopredaja radova
izgradnje komunalne infrastrukture 2. dijela II faze. GZK
je sudjelovala na sinjskom Sajmu pršuta gdje je imala
prezentaciju. Zonu je posjetio i ministar poduzetništva i
obrta Gordan Maras.
Na kraju godine u Sinju bez posla
3 000 osoba
P
rema podacima sinjske ispostave HZZ-a na
dan 18. prosinca 2012. g. na zavodu je bilo
prijavljeno ukupno 4 494 nezaposlene osobe. Taj broj
se odnosi na Sinj, Vrliku, Otok, Dicmo i Hrvace (bez
Trilja). Od ukupnog broja nezaposlenih muškaraca je
bilo 1 881, a žena 2 613. Podaci koji se odnose samo
na grad Sinj bili su sljedeći: ukupno prijavljenih
osoba koje traže posao na dan 18. 12. sa područja
grada Sinja bilo je 2 995, od toga muškaraca 1 247,
a žena 1 748.
7
ukratko
U ZONI KUKUZOVAC U PROŠLOJ GODINI
ZEMLJIŠTE JE KUPILO 10 NOVIH TVRTKI
SINJSKE NOVINE
Ukratko
DJEČJI TJEDAN I OVE
GODINE ODUŠEVIO
NAJMLAĐE
KBK Knez u Slunju pomeo
konkurenciju
Piše i foto: Božena ROMAC
P
T
reću godinu zaredom u okviru Božićnonovogodišnjeg programa udruga Cjelovit
život organizirala je Dječji tjedan. Događanja
su počela predstavom dječje dramske sekcije
Sinjskog pučkog kazališta, Nema poraza
za Djeda Mraza, autorice Niveske Juraga
Kovačev u režiji Marije Radović Cvrlje,
a nastavljena su gostovanjem učenika OŠ
Ivana Mažuranića iz Hana koji su izveli
predstavu Vrećice svetog Nikole, te nastupom
plesne skupine Korak po korak. U galeriji
Galiotović održana je likovna radionica
za djecu. U okviru dječjeg tjedna održana i
predstava Kazališta lutaka iz Splita, Prvi dan
Pipa. Sinjski mališani uživali su i u večeri
folklora pod nazivom Raspjevani- rasplesani
na kojoj j je nastupilo Hrvatsko folklorno
društvo Jadro iz Solina , Dječji folklor Sinj
te Pjevački zbor OGŠ Jakova Gotovca Sinj.
Nažalost, zbog hladnoće i snijega nije održan
nastup dječjih klapa kao ni okrugli stol o
odgoju i zdravlju mladih na temu Agresija u
adolescenciji . Tjedan je završio u četvrtak 13.
prosinca na Trgu kralja Tomislava proslavom
blagdana svete Lucije promenadom dječjih
vrtića, a sveta Lucija i anđeli darivali su djecu
slatkišima. Nakon toga su djeca iz vrtića
Blagovijest izvela predstavu Nikola tiho
dolazi, a glazbeno-scenski igrokaz Božićna
bajka izvela su djeca vrtića Bili cvitak i
Potočnica. Iz godine u godinu Dječji tjedan
postaje sve zanimljiviji, a ostvaruje i svoju
svrhu, motivira djecu za dolazak na kulturna
događanja u gradu. Organizatori su najavili
održavanje odgođenih programa za siječanj.
8
Piše i foto: Marinko VUČKOVIĆ
rvi dan prosinca u u snježnom Slunju, održano je kickboxing
natjecanje Otvoreni kup grada Slunja na kojem je fenomenalan
nastup imao KBK Knez iz Sinja. Sinjani su sa svojih osam boraca,
naprosto pomeo svu konkurenciju i osvojli sve što se dalo osvojiti.
Nastupilo je 14 klubova i 133 borca iz cijele Hrvatske, a natjecanje se
održavalo u disciplinama: semi (point), light i kick-light contactu.
Na gostujućem terenu i kao jedini predstavnici iz južne Hrvatske,
naš KBK Knez je bio najbolji klub i osvojio pehar turnira u semi
contactu. Ukupno smo osvojili 6 pehara (1 za najbolji klub i 5
za najbolje borce tunira), zatim 8 zlatnih, 7 srebrnih i 3 brončane
medalje.
Uspjeh kluba je itim veći, što bolji poznavatelji ovog sporta znaju,
kako je veoma teško uzeti pehar turnira iz ruku sjeverne, odnosno
kopnene Hrvatske.
Pehare za najbolje borce su osvojili:
- Marin Cvrlje, najbolji senior u light contactu
- Mate Labrović, najbolji stariji kadet u light contactu
- Matej Knez, najbolji dječak u semi (point) contactu
- Luka Jukić, najbolji mlađi kadet u semi contactu
- Marin Cvrlje, najbolji senior u semi contactu
Odličja koja su osvojili :
- Marin Cvrlje, 2 zlata
- Luka Jukić, 2 zlata, 1 serbro
- Matej Knez, 1 zlato, 1 srebro
- Mislav Mastelić, 1 zlato, 1 srebro
- Mate Labrović, 1 zlato, 1 bronca
- Jozo Stupalo, 1 zlato, 1 srebro ,1 bronca
- Luka Knez, 1 srebro, 1 bronca
- Mario Mastelić, 2 srebra
Brilijantan nastup našeg kluba nije prošao nezapaženo među
organizatorima turnira, a i trenerima ostalih klubova, koji su čestitali
treneru Ljubi Knezu na ostvarenim rezultatima.
SINJSKE NOVINE
ukratko
Skupštinu Udruge roditelja i udovica poginulih
branitelja Domovinskog rata grada Sinja i
Cetinske krajine
Piše: Božena ROMAC
Foto: Filip Ratković
U
druga roditelja i udovica
poginulih branitelja
Domovinskog rata grada
Sinja i Cetinske krajine
održala je redovitu godišnju
Skupštinu. Predsjednica
Udruge Đula Šabić,
podnijela je izvješće o radu
te provedenim aktivnostima
Udruge u protekloj godini kao
i prijedlog plana aktivnosti
za 2013. godinu, koji su
jednoglasno prihvaćeni.
Zahvalila se svima koji
imaju razumijevanja za njihov
rad te poštuju njihovu žrtvu i pružaju potporu . Skupštini
su prisustvovali dogradonačelnik Sinja Zoran Vujanović
, zamjenik načelnika općine Hrvace Jakov Titlić,
predstavnici grada Trilja Ankica Lukić, grada Vrlike Jure
Plazonić, općine Otok Ivica Perković te predstavnici
Udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Nakon Skupštine
predstavnici gradova i općina Cetinske krajine podijelili
‘U viteškom gnijezdu –
ne ovisnosti!’
U
druga za prevenciju i pomoć u rješavanju problema
ovisnosti Novi put dobila je od Ministarstva zdravlja
financijsku potporu za svoj projekt prevencije ovisnosti
‘U viteškom gnijezdu – ne ovisnosti!’ koji se provodi
u svim odgojno-obrazovnim ustanovama na području
Grada Sinja. U sklopu navedenog projekta održano je
14. prosinca 2012.g. u petak u 11:30 sati u sportskoj
dvorani Osnovne škole Marka Marulića u Sinju sportsko
natjecanja pod nazivom ‘Modernim i
igrama naših starih protiv ovisnosti!’
Natjecanje je bilo organizirano u četiri
discipline: skok u dalj iz mjesta, bacanje
medicinke, dvoboj na niskoj gredi i
potezanje konopa za učenice i učenike
petih razreda Osnovne škole Marka
Marulića.
Voditelj projekta je bio gospodin Ivica
Zorica,prof.
Udruga je prethodno navedenom
aktivnosti ujedno obilježila i
Međunarodni mjesec borbe protiv
ovisnosti koji se obilježava svake
godine u razdoblju od 15.studenog do
su Božićnicu roditeljima i udovicama poginulih i smrtno
stradalih HB-a, kao i djeci do 18 godina.Božićnicu i
prigodni domjenak za 82 obitelji poginulih i smrtno
stradalih HB-a osigurali su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te
općine Hrvace i Otok.Sredstva za podjelu Božićnice, kao
ni potporu za rad Udruge nije dostavio samo načelnik
općine Dicmo Josip Silić.
15.prosinca.
Svi sudionicu projekta su dobili majice s logom Udruge
Novi put, promotivne materijale Udruge Novi put,
medalje te osvježavajuće piće.
Udruga Novi put kroz projektne aktivnosti nastoji
senzibilizirati mlade za problem zlouporabe droga,
alkohola i pušenja te ih informirati i educirati o
posljedicama konzumiranja svih oblika droga.
Svrha održavanja projekta je prevencija rizičnih oblika
ponašanja (nasilje i konzumiranje svih sredstava
ovisnosti) kod učenika.
Izvor :‘Novi put’ Sinj
9
SINJSKE NOVINE
gradsko vijeće
ODRŽANA 30. SJEDNIC
USVOJEN REBLANS PRORAČUNA ZA 21012.G. GR
Piše: Božena ROMAC
Foto: Vito PERIĆ
P
roračun Grada Sinja rebalansom je smanjen sa
68.820.000 kuna na 62.420.000 kn odnosno za 6,4
milijuna kuna. Tako su odlučili gradski vijećnici
(ZA 6 NL, 3 SDP i nezavisni Miro Barać, PROTIV 5
HDZ, 1 HSLS i nezavisni Miro Bulj) na 30. sjednici
Gradskog vijeća. Gradonačelnik Ivica Glavan nije
razočaran dinamikom punjenja Proračuna te je siguran
da daljnjih smanjenja do kraja godine neće biti. Oporba
je biladrukčijeg mišljenja. Hrvoje Markulin (HDZ)
ustvrdio je kako Proračun iz godine u godinu pada, te je
istaknuo izostanak državnih potpora, posebno onih koji
se odnose na Gospodarsku zonu Kukuzovac ali i drugih
koje je najavljivala gradska vlast. Markulin je vlasti
zamjerio i ogromnu nezaposlenost na području grada
Sinja koja nikada nije bila veća. Dogradonačelnica Elena
Perković Paloš rekla je kako je vrlo teško ne samo u
Sinju nego i bilo gdje drugdje vladati nakon HDZ-ove
vlasti. Priznala je da Sinj u krizi, ali kako se rebalans
dogodio samo zato što je jedna investicija prebačena na
trgovačko društvo i izostala je očekivana pomoć države.
Jedna od zanimljivijih točaka dnevnog reda bila je i ona
o Autoprijevozu i vraćanju bjanko zadužnica vlasniku
Prometa Makarska, Mati Jujnoviću. Vijećnicima je
podijeljen dopis ministarstva financija iz kojega je
vidljivo kako sporne zadužnice koje su pohranjene
u ministarstvu kao zalog o ispunjavaju Ugovora o
restrukturiranju i konsolidaciji sinjskog Autoprijevoza
ipak neće biti vraćene Prometu dok se ne utvrde sve
činjenice, iako je iz ministarstva prethodnih dana bilo
najavljivano drukčije. Nezavisni vijećnik Miro Bulj
predložio je da se od Vlade zatraži raskidanje ugovora
sa Prometom, dok su predstavnici vladajuće liste bili
drukčijeg mišljenja. Dr. Stipislav Jadrijević izrazio je
bojazan za radnike Autoprijevoza i njihova radna mjesta
ukoliko dođe do takvog scenarija. Jadrijević je predložio
i odustajanje Grada Sinja od tužbi prema Prometu
jer bi, prema njegovim riječima, možebitna odluka
suda donešena u njihovu korist Grad Sinj mogla stajati
značajnih sredsrtava. Sloven Poljak (SDP) kazao je kako
PITANJA VIJEĆNIKA
Priremila: Božena ROMAC
Mate Glavinović(SDP): Ulica Put Mednjaka još uvijek
nema kanalizaciju. Stanovnici se koriste septičkim
jama čiji sadržaj često izlazi na ulicu te može izazvati
10
najprije treba utvrditi je li Promet postao većinski vlasnik
Autoprijevoza legalnim ili nelegalnim putem, te tek tada
govoriti o raskidu ugovora.
Usvojena izvješća o radu športskih i kulturnih
udruga
U nastavku rada vijeća vijećnici su usvojili su izviješća
o radu športskih i kulturnih udruga Grada Sinja sa
financijskim izvješćima za 2011. g. Vijećnici su bez puno
pitanja podržali i izvješće o radu Kulturno umjetničkog
središta Sinj za prošlu godinu te je prihvaćen i prijedlog
Odluke o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o
izmjeni i Statuta Kulturno umjetničkog središta Sinj
prema kojoj Galerija Sikirica može obavljati, osim
galerijske i muzejsku djelatnost. Dogradonačelnik Zoran
Vujanović posebno je istaknuo rad KUS i napomenuo
kako na samom početku mandata nije vjerovao da će KUS
biti nositelj svih važnijih kulturnih događanja u gradu.
Napomenuo je kako je zadovoljan radom Galerije Sikirica
i Sinjskih novina koje su dio KUS-a te kako će im uvijek
pružati potrebnu podršku zbog njihovog marljivog rada
i promicanja kulture u Gradu. Dragan Podrug (HSLS)
je ponovno zamjerio gradonačelniku veliku upletenost
u sport i obnašanje funkcija na tri mjesta na što je
gradonačelnik rekao da je cijeli svoj život posvećen sportu
te da mu je dao sve i neće se odreći tih funkcija zato što
se nekome to prohtjelo. Vijeće je prihvatilo je prijedlog
sbraniteljskih udruga da se jedna ulica u gradu nazove po
imenima oslobođenih generala Ante Gotovine i Mladena
Markača, ali samo uz njihovu suglasnost. Tvrtka
Cetina izabrana je za obavljanje komunalne djelatnosti
održavanja makadamskih kolnika i poljskih puteva u
gradu, a kao najpovoljniji ponuditelj za davanje koncesije
za obavljanje prijevoza putnika u javnom prometu izabran
je ponovno Autoprijevoz – Sinj.
Sjednici je nazočilo 17 vijećnika, (nisu bili Ante
Križanac HDZ i Hrvoje Filipović Grčić HSLS), a
zaključci su doneseni kroz 5 sati rada. Sljedeća sjednica,
zadnja u 2012. g. za koju je najavljeno donošenje
Proračuna Grada Sinja za 2013. održana će 22. prosinca.
zarazne bolesti. S druge strane, održavanje septičkih
jama predstavlja značajan financijski problem. Hoće
li se napokon krenuti u izgradnju kanalizacije?
Gradonačelnik: Setan sam što mogu reći da će ta
investicija koja iziskuje ogromna financijska sredstva,
čak 300.000 kuna biti u prijedlogu Proračuna za 2013., a
samim tim očekuje se i njena realizacija.
SINJSKE NOVINE
RADSKA KASA „TANJA“ ZA 4,6 MILIJUNA KUNA
M. Glavinović(SDP): Na osnovu sumnji da svi
pročelnici nemaju istu plaću pitam je li to moguće?
Jasna Mijić Trogrlić (pročelnica za financije): Svi
pročelnici u gradskoj upravi imaju istu osnovicu plaće,
na tu osnovicu idu i razni dodaci koji su u različiti zavisno
od godina radnog staža, broja djece i sl. A izvanredne
dodatke na plaću može potpisati samo gradonačelnik.
Stipe Jadrijević Cvrlje(SDP): Ponukan posljednjim
slučajem na hitnoj medicinskoj pomoći u Sinju kada
dijete zbog izostanka jednog liječničkog tima nije
moglo dobiti adekvatnu medicinsku skrb pitam je li
moguće i je li se pregovaralo o drugom lječničkom
timu hitne medicinske pomoći u Gradu?
Gradonačelnik: Ragovaralo sa na koordinaciji
gradonačelnika i načelnika Cetinskog kraja na tu temu, ali
nitko u svojim proračunskim sredstvima nema dovoljno
novca kako bi se osigurao dodatni liječnički tim hitne
medicinske pomoći. Cijena tog medicinskog tima iznosila
bi 916.000 kuna.
S. Jadrijević Cvrlje (SDP): Prije dvije godine
vodila se žučna rasprava o istočnoj varijanti sinjske
zaobilaznice koja je trebala prolaziti kroz Glavice.
Gradsko vijeće je odbacilo odluku Županije o
istočnoj varijanti kao neprihvatljivu, a danas se kod
Glavičana ponovno javlja strah da bi se ta varijanta
mogla realizirati. Je li strah mojih sumještana
opravdan ili ne?
Gradonačelnik: Nakon sastanak u Splitu i Zagrebu doznao
sam da se nije odustalo od istočne varijente. Zatražio sam
prijem kod pročelnika za prostorno uređenje u Županiji
te ću sa predstavnicima mještana već u ponedjeljak biti u
Splitu kako bi doznao što se događa po tom pitanju. Naš
stav kao gradske vlasti ostaje isti, mi smo protiv gradnje
bez obzira što je došlo do izmjena trase u pojedinim
djelovima. Moram napomenuti da su i sami stručnjaci za
pitanja cesta konstatirali kako je zapadna obilanica, koja
je nama i prihvatljivija, jednostavnije i lakše izvediva od
istočne.
Miro Bulj (nezavisni): Gradonačelniče, koliko čujem
na Noći Sinjana u Zagrebu hvalili ste se da je na zonu
Kukuzovac došlo 10 novih investitora pa mi recite gdje
su te zgrade i nova radna mjesta?
Gradonačelnik: Da, rekao sam da je posljednje vrijeme
u GZK ušlo 10 novih investitora što potvrđuju i potpisani
ugovori. Svi poduzenici su ishodovali sve potvrde
glavnog projekta. Veseli me što je riječ o više proizvodnih
pogona nego uslužnih djelatnosti. Mislim da će se
zaposliti oko 100 radnika u tim tvrtkama.
M. Bulj: Vidimo da su počeli pripremni radovi
za sportsku dvoranu na parceli od 13.000 m2 kod
11
gradskovijeće
CA GRADSKOG VIJEĆA
SINJSKE NOVINE
gradsko vijeće
Getroa. Koliki ćemo iznos morati izdvojiti iz ionako
siromašnog proračuna za to?
Gradonačelnik: Grad će za sada morati utrošati novac
isključivo za gorivo jer radove besplatno izvode djelatnici
Hrvatske vojske. Znači negdje između 150 i 200 tisuća
kuna.
Stjepan Filipović Grčić (NL dr. Jadrijevića) : Zgrožen
sam devastacijom Sinjskog polja gdje je puno smeća,
nekontrolirano se odlaže animalni otpad, a ne
održavaju se odvodni kanali. Jesu li iz gradske uprave
izdati možda neki nalozi kako bi se ti problemi riješili?
Gradonačelnik: Nisam upoznat s tim problemom, niti mi
je itko to do sada rekao. Naložit ću da se izvidi situacija
na terenu pa ćemo vidjeti što se može napraviti.
Stipan Labrović (HDZ): Je li Grad spreman za
nadolazeće zimske vremenske uvjete?
Gradonačelnik: Mislim da smo relativno dobro
opremnjeni iako bi se moglo i više. U Fondu za zaštitu
okoliša razgovarao sam na tu temu i rečeno mi je kao bi
možda mogli dobiti još jedno vozilo za čišćenje snijega,
ali je to još ne mogu potvrditi sa sigurnošću.
S. Labrović(HDZ): U tijeku je donošenje Proračuna
za 2013. hoće li se u proračunskim stavkama naći
sredstva za natkrivanje Ćosinog potoka?
PRIOPĆENJE 1. SDP
N
eugodno smo iznenađeni,razočarani,zatečeni i
ogorčeni saznanjem da su od Ministarstva financija
Vlade Republike Hrvatske na ime Prometa Makarska
d.o.o. vraćene bjanko zadužnice u iznosu od 17,6 milijuna
kuna kao garancija i jamstvo ispunjavanja obveza iz
Ugovora o restrukturiranju i financijskoj konsolidaciji
Autoprijevoza d.o.o. Sinj.Ovim putem želimo upoznati
građane Sinja i Cetinskog kraja sa stavom Gradskog
odbora SDP-a Sinj vezano za ovu novonastalu situaciju.
S razlozima ovakvog postupka Ministarstva financija
nismo upoznati, niti su nam poznati razlozi ovakvog
iznenadnog obrata u odnosu na prethodno stanje koje
se u međuvremenu, po nama, ni u kojem smislu nije ni
najmanje promijenilo. Bez obzira ne te nama nepoznate
razloge Ministarstva financija ne možemo ih prihvatiti kao
razložne i opravdane. Zbog svega navedenog energično
osuđujemo i ograđujemo se od ovakvog neracionalnog,
nerazumnog i neshvatljivog postupka.
Koristimo ovu priliku da pozovemo nadležna državna
tijela da utvrde odgovornost Državnog odvjetništva
Republike Hrvatske zbog svoje neodgovarajuće uloge i
nedjelovanja u okončanju ove kriminalne afere. Gradski
odbor SDP-a Sinj traži i zahtijeva od predsjednika
Gradskog vijeća Grada Sinja da na sljedećoj sjednici
Gradskog vijeća uvrsti točku kojom bi se zauzeo stav
vezano za ovaj nemili događaj.
12
Gradonačelnik: Vi znate da se tu radi o iznimno skupom i
dugotrajnom projektu. Ove godine uz maksimalne napore
i velika financijska sredstva natkrili smo Baraćev potok.
Svi znamo da potreba postoji , ali treba osigurati niz
dozvola i potvda kao i osigurati financijska sredstva.
Boško Barać(HDZ) : Ja nemam pitanje nego molbu
da pristupite pregovorima sa vlasnicima zemljišta na
području Obrovca i Priorice kako bi se do kraja mogla
izvršiti rekonstrukcija postojeće ceste.
Gradonačelnik: Ja sebe smatram dosta sposobnim
pregovaračem i smatram da se taj zahvat može provesti.
Dragan Podrug (HSLS): Hoćete li postaviti bistu
Tihomilu Rađi ili ćete se sakrivati uz izlike „čekamo
odluku o komunalnom redu“ i slične? Hoće li se ići u
postavljanje biste ili neće?
Gradonačelnik: U posljednje vrijeme smo puno toga
mogli čuti i doznati o Tihomilu Rađi? Evo, pozivam vas
da obnovite zahtjev pa ćemo poduzeti dajenje korake.
Hrvoje Markulin(HDZ): Koliko je sredstava do sada
uplaćeno Gradu iz Predpristupnih fondova EU, koliko
je sredstava isplaćeno i što je sve napravljeno?
Gradonačelnik: Dobićete pisani odgovor.
PRIOPĆENJE 2. HDZ
N
akon što su mediji objavili informaciju kako je
SDP-ov ministar financija Slavko Linić odobrio
povrat bjanko zadužnica u iznosu od 17,6 milijuna kuna
trgovačkom društvu Promet Makarska iz Makarske,
a koje su služile kao garancija restrukturiranja tvrtke
Autoprijevoz Sinj iz Sinja, sinjskoj a i široj javnosti
priopćenjem se oglasio sinjski SDP i njegova predsjednica
Nataša Poparić u kojem navode kako su iznenađeni,
razočarani, zatečeni i ogorčeni odlukom ministra financija
Slavka Linića. Ali istina je sasvim drugačija.
Sinjski SDP i njegova predsjednica su iznenađeni,
razočarani, zatečeni i ogorčeni činjenicom da je
njihova politika i djelovanje prema Autoprijevozu
Sinj doživjela veliki fijasko od proteklih osam godina
njihova sudjelovanja u vlasti grada Sinja. Kako sada
objasniti sindikalistima, ministrima u Vladi RH a i našim
građanima s kojima su manipulirali svih ovih godina
uvjeravajući ih u nepravilnosti u procesu rekonstruiranja
tvrtke Autoprijevoz Sinj, a njihov ministar donosi odluku
kojom izravno prihvaća završetak rekonstruiranja tvrtke
Autoprijevoz Sinj. Nadamo se na veliko zadovoljstvo svih
njegovih djelatnika i naših sugrađana. Kako to da sinjski
SDP i njegova predsjednica nisu iznenađeni, razočarani,
zatečeni i ogorčeni činjenicom da ove godine grad
Sinj, unatoč silnim obećanjima, nije dobio niti kune za
gospodarsku zonu Kukuzovac. Kako to da sinjski SDP i
njegova predsjednica nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni
SINJSKE NOVINE
PRIOPĆENJE 3. SDP
N
ismo iznenađeni ogorčeni zatečeni i razočarani
priopćenjem sinjskog HDZ-a i njihovog
predsjednika vjeroučitelja Tomislava Budimira, s
obzirom da se radi o stranci koja je korumpirala
Hrvatsko društvo i pokrala Hrvatsku Državu. Za
razliku od sinjskog HDZ-a koji se nikada nije bio u
stanju suprotstaviti svojim ministrima, koji su sustavno
uništavali ovaj kraj, sinjski SDP s takvim odlukama
kada su sinjski interesi u pitanju nikada nije imao
problema.
UMJESTO KOMENTARA
Piše: Vito PERIĆ
ŠOJIĆ I PANTIĆ
“P
antiću, ja sam iznenadjen, zaprepašćen i
uvredjen!“. Sjećate se srpske komedije Tesna
koža koja se 80-ih godina prošlog stoljeća štancala u
nekoliko nastavaka i bila popularna na prostoru bivše
države. Ova rečenica je izazivala salve smijeha i ušla
u svakodnevni govor te postala dio folklora. Izgleda
da je opstala i do danas, što se može vidjeti iz „rata
priopćenja“ dvije najveće stranke u našem gradu, SDP-a
i HDZ-a. „Sinjski SDP s pravom je iznenađen, razočaran,
zatečen i ogorčen“, napisao je predsjednik HDZ-a
Tomo Budimir u priopćenju povodom vraćanja bjanko
zadužnica Prometu od strane Ministarstva financija, što
je zaista izazvalo čuđenje u javnosti obzirom na sumnje
u privatizaciju Autoprijevoza. SDP je odgovorio da „nisu
iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni“, te da za
razliku od HDZ-a nemaju problema u suprostavljanju
svojim ministrima ukoliko to smatraju potrebnim. Dalje
u priopćenju SDP navodi da je HDZ stranka koja je
korumpirala Hrvatsko društvo i pokrala Hrvatsku državu“,
te stavlja veliko slovo na početak pridjeva što čudi jer nije
pravopisno ispravno. Možda se tu krije neka dvosmislena
poruka koju nismo uspjeli dešifrirati, ili je autor zaista
nedvosmislen odnosno nepismen. Ali to nije važno za
ovu priču jer je u glavnoj ulozi priopćenje kao takvo.
Dakle što je priopćenje? Dr. sc. Zoran Tomić sa Fakulteta
političkih znanosti u Zagrebu kaže: „Priopćenje za javnost
(medije) jedan je od najčešćih alata kojim se služe odnosi
s javnošću. To je dokument čija je svrha predstavljanje
informacija u formi spremnoj za objavljivanje. Da bi se
informacija objavila ona mora imati potencijal vijesti
za medije. John Keane u knjizi Mediji i demokracija
(vladina) priopćenja naziva i “plemenita laž”. Priopćenje
predstavlja iznošenje stava ili informacija sažetih na
jednoj do najviše dvije kartice. Najvažnije pravilo za
pisanje priopćenja je da ono bude kratko i sažeto, bez
nepotrebnih fraza “objavite”, “objavite odmah” i sl.
Kod pisanja, već u prvom odlomku, priopćenje mora
odgovoriti na pitanja ili formulu “5W”: tko, što, gdje,
kada i zašto (kako) baš kao i u vijesti.“ Obzirom da će
u godini koja slijedi početi predizborna kampanja te
možemo očekivati priopćenjski tsunami koji bi u svibnju
mogao rezultirati Majkom svih priopćenja, bilo bi dobro
da se svi sudionici političke utakmice na lokalnim
izborima pridržavaju jednostavnih uputa kako napisati i
objaviti priopćenja. Na taj način bi olakšali i novinarima
i građanima da se ne utope u oceanu priopćenja. Inače
rekord u pisanju priopćenja u našoj zajednici (barem do
sada) drži nezavisni vijećnik Miro Bulj koji u prosjeku
tjedno medijima pošalje od 2 do 3 priopćenja. Ostali su
nekoliko mjesta na ljestvici ispod njega, ali pošto je na
proljeće nastavak prvenstva nije nerealno očekivati da
ozbiljno ugroze Buljove aspiracije za osvajanje titule
prvaka LZPP (Lige za prvaka priopćenja). Stoga naoštrite
pera i našiljite olovke te obrišite prašinu i maće od kečapa
i majoneze na tipkovnicama, dragi naši pisači priopćenja
svih boja i hrabro krenite u osvajanje bijelog papira kako
bi osvojili naša srca i glasove te iznjedrili kvalitetnu,
pismenu i sposobnu vlast spremnu da se uhvati u koštac
sa, kako najavljuju analitičari, još gorom godinom od ove
koja je već u ropotarnici povijesti. SRETNO!
VAŠE PRIČE, SLIKE
I PRIMJEDBE ŠALJITE NA
e-mail: [email protected]
13
pOlitika
i ogorčeni činjenicom da, unatoč obećanjima, u prijedlogu
Državnog proračuna za 2013. godinu i projekciji za naredne
dvije godine nema sredstava za izgradnju škole fra Pavla
Vučkovića. Kako to da sinjski SDP i njegova predsjednica
nisu iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni činjenicom
smanjenjem sredstva za Alkarsku ergelu itd… Istina je
sasvim drugačija. Sinjski SDP i njegova predsjednica sa
pravom su iznenađeni, razočarani, zatečeni i ogorčeni
stanjem u gradu Sinju, a osobito u državi. Od silnih obećanja
o boljitku građana na lokalnoj, a poglavito na državnoj razini
nema ništa. Plan 21 raspao se u godinu dana kao mjehur
od sapunice. Očito je da je sinjskom SDP-u i njegovoj
predsjednici puno lakše kritizirati i napadati nego raditi,
pa sada traže krivca i odgovornost ni manje ni više već u
Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Bajiću, čuvaj
se, stiže sinjski SDP i njegova predsjednica iznenađeni,
razočarani, zatečen i ogorčeni !!!
SINJSKE NOVINE
ANKETA
ANKETA
GRAĐANI R
OCIJENILI DO
Anketu proveli: Vito PERIĆ, Božena ROMAC,
Žarko KODŽOMAN i Klaudija KRAJINA
stručna sprema is
G
rađani su ocijenili rad gradske vlasti u protekloj
godini ocjenom 2,3. To je rezultat male ankete
koju smo napravili najjednostavnijim načinom.
Anketa je vršena telefonski, ispitanici su zadržali
anonimnost, a uzorak je bio jednostavni i slučajni.
Odabrali smo nasumce 40 sugrađana i ponudili im
jednostavno pitanje: Ocjenite rad gradske vlasti prošloj
godini ocjenom od 1 do 5. Od podataka uzeli smo spol,
dob, stručnu spremu i radni status.
Evo rezultata:
UKUPNO ISPITANO 40 GRAĐANA
SPOL: žene 20, muškarci 20
DOB: najmlađi ispitanik 16 godina, najstariji 77 godina
STRUČNA SPREMA: niža stručna sprema 2, SSS 26,
VŠS 1, VSS 10, učenik 1
RADNI STATUS: zaposleni 18, nezaposleni 10,
umirovljenici 11, učenik 1
OCJENE:
1 (potpuno sam nezadovoljan)
8 ispitanika
2 (uglavnom sam nezadovoljan)
13 ispitanika
3 (zadovoljan sam)
18 ispitanika
4 (uglavnom sam zadovoljan)
1 ispitanik
5 (u potpunosti sam zadovoljan)
0 ispitanika
Ukupan zbroj ocjena iznosi 92 i kada to podijelimo sa 40
ispitanika dobijemo prosjek 2,3.
Napominjemo da je ovo jednostavna anketa na statistički
malom uzorku, ali svako ispitivanje javnog mišljenja
je, ukoliko se savjesno odradi, dobrodošlo. Stoga i ovi
pokazatelji barem u malom dijelu govore o trenutnom
raspoloženju građana spram vlasti.
spol ispitanika
žene
UČENIK
VŠS
VS
1
VSS
VŠS
SSS
10
1
SSS
NSS
2
u potpunosti sam zadovoljan
uglavnom sam zadovoljan
zadovoljan sam
uglavnom sam nezadovoljan
potpuno sam nezadovoljan
muškarci
muškarci
20
žene
20
14
NSS
potpuno sam nezadov
uglavnom sam zadovo
SINJSKE NOVINE
spitanika
radni status ispitanika
zaposleni
SS
nezaposleni
umirovljenici
učenik
UČENIK
učenik
1
umirovljenici
11
nezaposleni
26
0
10
zaposleni
18
rezultati ankete
1
18
13
8
0
2
4
6
8
10
voljan
uglavnom sam nezadovoljan
oljan
u potpunosti sam zadovoljan
12
14
16
18
20
zadovoljan sam
15
anketa
RAD VLASTI
BROM DUJOM
SINJSKE NOVINE
tema
Legalizacija bespravno
U Sinju tijekom 2012. g
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
Jedna od aktualnijih tema u Hrvatskoj
je legalizacija bespravno sagrađenih
objekata. Kakva je situacija u našem
gradu? O čemu ovisi trošak legalizacije
bespravno sagrađenih objekata?
„Zakon o legalizaciji nelegalno izgrađenih zgrada, za
razliku od prije, dozvoljava legalizaciju i kada nemate
sve uvjete koji bi prethodno morali biti zadovoljeni.
Postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata je
maksimalno pojednostavljen. Sve ovisi o lokaciji, veličini
i namjeni objekta (poslovni, stambeni, pomoćna zgrada
ili drugo). To su tri osnovne stvari koje se valoriziraju da
bi se moglo utvrditi koliki su ukupni troškovi legalizacije.
Kada želite legalizirati veće objekte, morate napraviti
arhitektonski snimak stanja u prostoru, mora postojati
geodetska podloga, a nakon toga se županijskoj ispostavi
podnosi zahtjev za legalizaciju. Kada pripremite potrebnu
dokumentaciju za legalizaciju onda dolazi u jedinicu
lokalne samouprave, podnosite zahtjev za plaćanje
naknade za zadržavanje nelegalno izgrađenih objekata.
S današnjim datumom (30. studenoga 2012., op.a.), u
tekućoj godini, imali smo 37 zahtjeva za legalizaciju,
izdano je 36 rješenja, a ukupno je legaliziran 41 objekt.
Neki su vlasnici legalizirali više objekata po jednom
zahtjevu (stambeni i pomoćni objekt). Struktura
legaliziranih bespravno sagrađenih objekata u ovoj godini
je zanimljiva, tu su 23 stambena objekta, tri poslovna,
četiri stambeno - poslovna, deset pomoćnih zgrada te
Ankica Panza
16
jedna farma,“pojasnila nam je v.d. pročelnica Upravnog
odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti,
gospodarstvo i upravljanje imovinom Grada Sinja Ankica
Panza.
Koliko na području Sinja ima bespravno sagrađenih
objekata?
Krajnji rok za legalizaciju je lipanj
sljedeće godine
„Teško je to reći jer ne postoji evidencija nelegalno
sagrađenih objekata, nego samo onih koji su prijavljeni
građevinskoj inspekciji, a tih je vrlo mali broj. Sada je
točno utvrđen period do kada se bespravno sagrađeni
objekti mogu legalizirati. Međutim, ljudi procjenjuju
koliko sve to košta, nisu još uvijek svi spremni krenuti
u podnošenje zahtjeva. Očekujem, s obzirom na navike,
a i mogućnosti naših
građana, da će isti čekati
krajnji rok, lipanj 2013.,
te u zadnji trenutak
podnijeti zahtjev za
legalizaciju,“rekla je
Panza.
Koliku će kaznu građani
morati platiti za bespravno
sagrađene objekte koje
namjeravaju legalizirati?
„Kazna je preteška riječ.
Imamo naknadu za
zadržavanje nelegalnih
objekata i ona je u cijeloj
Hrvatskoj jedinstvena,
a utvrđena je Uredbom
o naknadama. Napravljen je izračun prilikom kojeg se
koriste koeficijenti lokacije, namjene i veličine objekta.
Postoji mogućnost da iznos te naknade građani plate
obročno, i to do čak u 60 rata. No, svaka ta rata ne može
biti manja od 300 kuna, a prva ne može biti manja od pet
posto visine utvrđene naknade. Što se duga za komunalni
doprinos za takve objekte tiče, važno je da Grad Sinj i tu
daje svojim građanima mogućnost otplate u ratama i to
tako da se u prvoj rati plati 30 posto od ukupnog duga,
a ostatak na 11 rata. Iako je komunalni doprinos veći
od naknade za zadržavanje nelegalnih objekata, on je u
našem Gradu na razini koja se već gotovo cijelo desetljeće
nije mijenjala. Kada ga uspoređujemo s gradovima u
bližoj okolici, kao što su Trogir, Kaštela, Solin, Split, mi
SINJSKE NOVINE
g. legaliziran 41 objekt
imamo daleko najniži iznos komunalnog doprinosa i to
razvrstan u pet zona. Oni građani koji do lipnja 2013.
ne podnesu zahtjev za legalizaciju, bit će suočeni s više
negativnih posljedica. Naime, takvi objekti, zgrade, neće
moći sudjelovati u prometu nekretnina. Zakonodavni
okvir je zasada tako uređen da se nakon lipnja 2013.
neće moći naknadno legalizirati nelegalno izgrađene
zgrade. Također, najavljuju se poprilične kazne, država
će takve objekte vjerojatno prisilno legalizirati na teret
građana. Dakle, biti će poduzete vrlo restriktivne mjere.
Voljeli bismo da do njih nikad ne dođe jer sada postoji
mogućnost obročne otplate kako naknade za zadržavanje
nelegalno izgrađenih objekata, tako i za dug za komunalni
doprinos te bila bi šteta da građani tu mogućnost
ne iskoriste te ne legaliziraju objekte u zakonski
predviđenom periodu,“ rekla je na kraju Panza.
Skuplja kazna nego
legalizacija
A da biste uopće podnijeli
zahtjev za legalizaciju, morate
prethodno napraviti neke
korake.
„Za legalizaciju potrebno je
odraditi geodetski dio, kojeg
obavljamo mi, te projektna
dokumentacija za koju je
zadužen ovlašteni inženjer
građevine ili ovlašteni arhitekt.
Tek kada se ti papiri riješe,
onda se podnosi zahtjev
za legalizaciju i ulazi se
u proceduru za ishođenje
Rješenja o izvedenom stanju putem kojega se legalizira
bespravno sagrađeni objekt,“ rekla je Miranda Jukić koja
je sa Stipom Pavićem suvlasnica Ureda za geodetske
poslove, projektiranje i nadzor, Geoid d.o.o.
„Proteklih godina nije bilo zahtjeva za legalizacijom,
no sada se situacija promijenila, izlaskom Zakona o
legalizaciji i nakon njegovih stanovitih izmjena ljudi su
se u zadnja dva mjeseca dosta aktivirali. U odnosu na
prije, broj naših stranaka se povećao. Građani pokušavaju
legalizirati apsolutno sve, od obiteljskih kuća, garaža pa
na dalje. Naravno, sve je pitanje koliko netko ima novca
za to učiniti,“ kaže Jukić i dodaje, „što se tiče našega,
geodetskog dijela posla, mi za svoje usluge imamo
fiksnu cijenu. Obavljamo snimanje parcele, snimanje
Miranda Jukić
kuće, definiramo parcelu na kojoj je smješten objekt. Naš
djelokrug poslova obuhvaća izlazak na teren, snimanje,
obradu u uredu te izradu elaborata. Od izlaska na teren do
završetka elaborata prođe 15-ak dana.“
Miranda kaže da se prijašnjih godina građani skoro
uopće nisu obraćali zahtjevima za legalizaciju bespravno
sagrađenih objekata.
„Oni ljudi koji su napravili kuću „na crno“, a imali su
priključenu struju i vodu, nisu ništa poduzimali vezano za
legalizaciju. Kuće su legalizirali jedino oni koji nisu imali
priključenu struju i vodu pa su, da bi to riješili, morali
učiniti taj korak. Vjerojatno bi se ova praksa nastavila i
dalje da ljude nije pritisnuo rok za legalizaciju, a one koji
ga ne budu poštivali kazne će zasigurno doći skuplje nego
sama legalizacija“, kaže na kraju suvlasnica Geoida.
„Postupak legalizacije bespravno sagrađenih
objekata sada je maksimalno pojednostavljen.
Sve ovisi o lokaciji, veličini i namjeni objekta
(je li riječ o poslovnome objektu, stambenom,
pomoćnoj zgradi ili nečemu drugome). To su
tri osnovne stvari koje se valoriziraju da bi se
moglo utvrditi koliki su uopće ukupni troškovi
za legalizaciju“, kaže v.d. pročelnica Upravnog
odjela za prostorno uređenje, komunalne
djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje
imovinom Grada Sinja Ankica Panza
17
tema
bespravno sagrađenih objekata
SINJSKE NOVINE
tema
Otkup zlata i srebra u našem gradu
Ljudi najviše prodaju zlato zbog neimaštine!
Piše: Žarko KODŽOMAN
U
„Što je veća karataža tj. kvaliteta zlata, to je i
njegova cijena po gramu bolja. Otkupljujemo
svašta - od skupocjenih, lijepih komada nakita do
lomljenog nakita koji više nije niti za popravak.
Sve je više ljudi bez posla, recesija je, a ovo je jedini
način da lovu dobiju odmah“, kaže zaposlenica
jedne od sinjskih poslovnica za otkup zlata i srebra.
Lijepoj našoj poslovnice za otkup zlata i srebra
niču kao gljive poslije kiše. Naravno, taj trend
nije zaobišao ni naš grad. Kakva je situacija u
Sinju s otkupom zlata i srebra, što ljudi sve daju na otkup,
otkrila nam je zaposlenica jedne od sinjskih poslovnica za
otkup zlata i srebra koja je iz razumljivih razloga željela
ostati anonimna.
„Svi znamo kakva je gospodarska situacija u našem
gradu. Do posla se dolazi vrlo teško, mnogi koji rade ne
primaju plaću, ne mogu plaćati hranu i režiju i nažalost
ljudi su prisiljeni posegnuti za krajnjim mjerama, a jedna
od njih je prodaja svog zlata i srebra. Događa se da je
netko izgubio jednu naušnicu pa onda proda ovu drugu sa
ciljem da barem nešto zaradi. No, puno su češći slučajevi
godine cijena zlatu će još više porasti što je posljedica
sve veće krize u državi. Želim još nešto naglasiti, događa
se da nekome bude ukraden neki predmet i nama proda.
Kad pravi vlasnik to otkrije, već bude prekasno. Naime,
otkupljeno zlato i srebro isti dan ode iz poslovnice i
tu nema povratka. To je i zakonski tako regulirano.
Za prodati neko zlato ili srebro dovoljno je u svakoj
da ljudi sve rasprodaju u očaju. Bude dosta situacija da
građani u suzama prodaju vrijedne predmete za koje su
emotivno jako vezani. Ovaj biznis sa zlatom i srebrom
cvjeta, a jedinu pravu korist imaju vlasnici poslovnica
tj. otkupnih stanica. Svi ovi predmeti se izvoze iz zemlje
i pretpostavljam da se to zlato topi, od njega se rade
poluge te se dalje u inozemstvu prodaje. Također, valja
napomenuti se na izvoz zlata i srebra ne plaća nikakav
porez što je vlasnicima još jedan plus i poticaj da drže
otkupne stanice. Mislim da će ovaj biznis i dalje cvjetati.
Otkupne će stanice i dalje uspješno raditi. Iza Nove
poslovnici predočiti osobnu iskaznicu ili neki drugi
dokument koji pokazuje da ste punoljetni. Naravno, ne
smijem otkriti koliko dnevno zarađujemo na otkupu, ali
vjerujte mi, dosta“, kaže naša sugovornica i potom otkriva
kako se uopće određuje otkupna cijena zlata.
„Što je veća karataža tj. kvaliteta zlata, to je i njegova
cijena po gramu bolja. Otkupljujemo svašta - od
skupocjenih, lijepih komada nakita do lomljenog nakita
koji više nije niti za popravak. Ima tu svega, ljudi najviše
prodaju zlato zbog neimaštine. Sve je više ljudi bez posla,
recesija je, a ovo je jedini način da lovu dobiju odmah!“.
18
SINJSKE NOVINE
Piše i foto: Vito PERIĆ
D
a, dobro ste pročitali, mlado
maslinovo ulje sa Suhaća osvojilo
je zlatnu medalju na manifestaciji
Dani mladog maslinovog ulja koja se po
drugi puta održala 15. prosinca u Vodicama.
Na manifestaciji je predstavljeno 270 ulja,
uglavnom proizvođača iz Dalmacije i
Istre. Ulje Dragana Ćurkovića osvojilo je
u žestokoj konkurenciji zlatnu medalju u
kategoriji ekstra djevičansko mlado ulje, a
od mogućih 13 bodova ocjenjivačkog suda
dobilo je 12. „Presretan sam i ponosan,
dobli smo medalju i plaketu, evo taman
je žena otišla u Sinj da uokviri plaketu,“
bile su prve Draganove riječi kada smo ga
nazvali da mu čestitamo. „Konkurencija je
bila jaka, bilo je tu iskusnih maslinara sa
naših otoka, zatim Istrana koji su poznati
po dobrom ulju, i svi su se čudili kako mi imamo ovako
kvalitetno ulje obzirom na područje s kojeg dolazimo.
Kada sam ljudima opisivao gdje je Suhać zaista su bili
iznenađeni,“ prepričava Dragan prve dojmove iz Vodica.
Njegovo ulje je najprije prema propisima natjecanja
bilo na kemijskoj analizi u Zavodu za javno zdravstvo
u Šibeniku, a potom je ocjenjivački sud sastavljen od
15 iskusnih kušača i stručnjaka koji su u panel grupi za
kušanje odnosno senzorsku analizu okusa i mirisa kako se
to stručno kaže, dao najviše ocjene i Dragan se ponosno
popeo na svečanu binu da primi odličje. „Prošle godine
sam zakasnio, ali ova mi nije utekla. Naime znao sam
ja i prošle godine za ovu manifestaciju, ali eto nizom
objektivnih okolnosti nismo se stigli prijaviti. Inače
bilo je odlično, sve
pohvale organizatoru,
bila je velika
Od 1 do 87 mogućih
posjećenost, ljudi iz
bodova na ocjenjivačkom
resornog ministarstva
panelu Draganovo ulje je
(poljoprivrede op.
dobilo 80,29. Na kemijskoV.P.) šibensko-kninski
fizikalnoj analizi od
župan, proizvođači
mogućih 13 bodova ulje
i veliki i mali,
stručnjaci, gosti, zaista je dobilo 12, te je ukupna
ocjena bila 92,29 od
pravo maslinarsko
mogućih 100 bodova. Inače
druženje,“ kaže
organizator manifestacije
Dragan. Prije 12
godina on je na svojoj bila je udruga dalmatinskih
zemlji na Suhaću,
uljara , a Draganovo ulje
predio
je ocjenjivano u kategoriji
Karaguše,
miješanih ulja.
posadio
15 stabala
maslina.
Sada ih ima stotinjak. Prošle godine je ubrao
skoro 300 kg zdravih i kvalitetnih maslina
i napravio oko 30 litara ulja. Maslinik je na
površini od 1500 metara četvornih i Dragan
kojemu pomažu članovi obitelji i prijatelji, s
velikom ljubavlju brine o svojim maslinama.
„Najveća mi je nagrada kada prođu šetači i
susjedi i pohvale maslinik, iako mi naravno ovo
priznanje itekako godi,“ kaže Dragan.
19
razgovor
MLADO MASLINOVO ULJE SA
SUHAĆA NAJBOLJE U DALMACIJI
Sinjske
GLASILO GRADA SINJA
NOVINE
SINJSKE NOVINE
tema
HRVATSKI SANJ
Održan znanstveni skup o Tihomilu Rađi
Jedan od organizatora skupa, magistar politologije
Jakov Žižić napisao je kratak osvrt na skup.
Piše: Jakov ŽIŽIĆ
Foto: Ivan Žižić i arhiva obitelji Rađa
Čovjek sa zobnicom na ramenu usred
alpske Švicarske
N
elagoda. To je riječ s kojom se možda najbolje
može opisati spominjanje pojma hrvatska politička
emigracija u našem javnom diskursu. Mistificiran
i nerazjašnjen, taj pojam ostaje u zapećku javnog,
političkog i znanstvenog interesa. Nikica Mihaljević je
napisao kako je u bivšoj državi vladala sablast emigracije,
bez obzira što se o samoj emigraciji malo što znalo,
izuzev naravno onih u sigurnosnim službama. Neznanje
je temelj svakog mistificiranja, odnosno stvaranja jedne
iskrivljene predodžbe. A to se iskrivljavanje stvarnosti
najbolje očitavalo u sagledavanju cjelokupne emigracije
kao jedinstvenog tijela, s naravno najgorim mogućim
atributima. Čak je i naš intelektualni bard Miroslav
Krleža bio „žrtva“ te iskrivljene i pojednostavljene
slike te je vjerovao kako „emigrantski intelektualci
nisu daleko od onih koji pucaju na jugoslavenske
diplomate“. Po službenoj politici svi oni Hrvati koji
su zbog ograničavanja građanskih i nacionalnih prava
Tihomil Rađa
22
Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Branko Salaj, Ivan
Rađa (Tihomilov sin), Tihomil Rađa i Ante Miletić
1979
napustili Jugoslaviji bili su „ekstremisti“ i „fašisti“ koji
po cijele dane samo planiraju subverzije na jugoslavenski
„samoupravni raj“ . Kao što se katkad od šume ne vidi
stablo, tako se i od slike koju je o političkoj emigraciji
stvarao komunistički režim nije vidio politički emigrant,
odnosno nije se mogla vidjeti sva slojevitost, mozaičnost
i prava priroda političke emigracije. Koliko god je to
službena zavjesa htjela sakriti od domovinske javnosti, u
političkoj emigraciji su također bili „samo“ ljudi, i to svih
socijalnih statusa, karakternih osobina, životnih sudbina
i političkih uvjerenja. Bilo je tu poštenih i nepoštenih,
bogatih i siromašnih, skeptika i pravovjernika, katolika
i agnostika, suverenista i federalista. Bilo je to jedno
raznoliko društvo ljudi koji su u domovini praktički
dehumanizirani i predstavljeni isključivo kao rušitelji i
neprijatelji. Pokazati javnosti kako je dugo prevladavajuća
slika hrvatske političke emigracije zapravo jedna obična
SINJSKE NOVINE
fatamorgana, nije lako. Svima
nam se bar jednom u životu
neka od ovih optičkih varki
činila stvarnom. Ali isto
tako i ako ju se ozbiljnije
pogleda, lako se i otkrije o
čemu se u biti radi. Skup o
Tihomilu Rađi ponudio je
upravo to – jedan ozbiljan
pogled prema kojem je svaka
fatamorgana, pa tako i ova o
hrvatskoj političkoj emigraciji,
nemoćna. U formama izlaganja
i rasprava sinjska javnost je
mogla saznati mnogo toga o
svom sugrađaninu i političkom
emigrantu Tihomilu Rađi.
Ugledni znanstvenici s Instituta
za migracije i narodnosti i
Fakulteta političkih znanosti
u Zagrebu pojašnjavali su
Tihomilove napore i dosege
u području podizanja razine
političke kulture hrvatskog
iseljeništva i hrvatskog društva
u osamostaljenoj državi.
Tihomilovi dugogodišnji
prijatelji i suradnici govorili
su o raznolikosti i širini
njegova znanstvenog i stručnog
interesa, vrijednosti njegovih
ekonomskih, političkih i
književnih analiza, političkim
obzorima i idealima. U skladu
s demistifikatorskim ciljevima
skupa obrađene su i razjašnjene
sve faze Tihomilova
političkog odrastanja i
razvoja u intelektualca
građanskog usmjerenja vjernog
Starčevićevim i Radićevim
političkim pogledima. I dok
su prilozi o politici pobudili
najviše zanimanja, prilozi o
Tihomilu kao bratu, prijatelju
i „čovjeku s zobnicom na
ramenu usred alpske Švicarske“
pobudili su najviše emocija.
Ovi su prilozi svjedočili o
tome kako patnja kod Rađe
nije uzrokovala mržnju prema
U
organizaciji Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba i grada Sinja
održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup o životu i djelu dr. Tihomila
Rađe. Skup je održan u Alkarskim dvorima, a u dva dana svoje referate su iznosili
Ivo Vlajčević i Darija Lukačević (Tihomil Rađa: Životni i politički početci),
Branko Dubravica, profesor na FPZ Zagreb (HSS i rezultati izbora u Sinju
između dva svjetska rata), Jure Knezović, Hrvatsko društvo politički zatvorenik
Slovačka (Život posvećen domovini: Tihomil Rađa-politički zatvorenik i
politički emigrant), Gojko Borić, publicist, Njemačka (Prvi izbjeglički susreti
sa Tihomilom Rađom i osvrt na njegovo književno stvaralaštvo), Mauricij Frka
Petešić, Francuska (Simpozij hrvatske kulture u Sorbonni: kontakti i suradnja
Tihomila
Rađe s
pariškim
Hrvatima),
Jakša Kušan,
pisac, Zagreb
(Tihomil
Rađa, čovjek
koji je bio
ispred svog
vremena),
Vladimir
Pavlini,
Velika
Britanija
(Tihomil
Rađamnogostrani intelektualac, političar, borac za moralnu Hrvatsku), Branko Salaj,
Švedska (Sinjanin i građanin svijeta, opsjednut Hrvatskom), Stjepan Šuljek,
Njemačka (Tihomil Rađa kao novinar i publicist: primjer suradnja u časopisu
Kroatiche berichte i Novoj Hrvatskoj), Nikica Mijahević, Zagreb (Rađa kao
književni kritičar), Marina Perić Kaselj Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
(Hrvatski razgovori o slobodi: Važnost i značaj Hrvatske revije, emigrantskih
simpozija u Švicarskoj 1986. I 1971. i doprinos T. Rađe), Marko Veselica,
Hrvatsko društvo politički zatvorenik Zagreb, (Značaj hrvatske emigracije u
europskim i svjetskim okvirima, kao i uloga dr. T. Rađe u pripremi i stvaranju
nezavisne slobodne i demokratske Republike Hrvatske), Jakov Žižić i Berto Šalaj,
FPZ Zagreb, (Intelektualci iz liberalno-demokratske hrvatske političke emigracije
i izgradnja demokratske političke kulture u samostalnoj Hrvatskoj, primjer
T. Rađe), Ančica Petrušić i Predrag Alebić, Udruga za demokratsko društvo
Zagreb (Rađin doprinos u osnivanju i radu Udruge domovine i dijaspore za
demokratsko društvo /Udruge za demokratsko društvo UDD, Centra za europsku
dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ CDI), Marija Pejčinović Burić,
Zagreb (Pokret Europskog kruga Hrvatska EKH i doprinos T. Rađe), Joško
Kontić Hit radio Sinj (Tihomil Rađa: Barba i učitelj). Politički počeci, progon i
emigranstka sudbina, Svestranost i širina-Rađa kao ekonomski, knjževnii politički
analitičar, borba za hrvatsku-upoznati svijet sa Hrvatskom i ujediniti iseljenu i
domovinsku Hrvatsku i Demokratska Hrvatska-izgradnje demokratskih ustanova
i demokratske kulture.
23
tema
NJAR I SINJANIN
SINJSKE NOVINE
tema
mučiteljima već oprost, i kako su u sudbonosnim i teškim
trenutcima za njegov i život njegove obitelji, neki naši
sugrađani pokazali veliku humanost (neki od njih su bili
čak i suprotnih političkih uvjerenja, ali to nije spriječilo
njihovu humanost). Možda i najimpresivnije osobno
svjedočanstvo o Rađi je bilo ono diskutanta u raspravi,
švicarskog Hrvata koji se Rađe sjeća kao nekoga tko
se unatoč tome što je postao dio modernog švicarskog
društva nije stidio tradicije svojih djedova, istaknuvši
pritom svoj prvi susret s Rađom pri kojem je isti imao
zobnicu na ramenu. Kao i hrvatska politička emigracija,
i Tihomil Rađa bio je dio slike koja je nudila samo crno i
bijelo, bez ikakvih nijansi. U liberalnim demokracijama
stvari se gledaju sa svim svojim nijansama što je i najbolji
protuotrov za mistifikacije. Sinjska javnost je u dva dana
koliko je trajao skup dobila mogućnost da o jednom
svom sugrađaninu, za kojeg mnogi drže da je bio istinska
ljudska i intelektualna veličina, dobije punu sliku. Ne
crno-bijelu, već nijansiranu i dubinsku. Na dobitku je
također i cjelokupno društvo i njegov javni diskurs jer je
dat veliki doprinos razjašnjavaju i demistifikaciji važnog
fenomena hrvatske povijesti – političke emigracije. Nakon
skupa manje će se osjećati nelagoda kada se javno počne
govoriti o hrvatskoj političkoj emigraciji.
Izdvojili smo dio izlaganja Joška
Kontića, direktora i glavnog
urednika HIT radija kao prilog
tekstu o skupu.
T
ihomila Rađu prvi put sam vidio 5. kolovoza
1990. kada je nakon 35 godina progonstva došao
u svoj Sinj, na Alku. Nedugo nakon toga smo se i
upoznali. Tom prilikom pozitivno me šokirao njegov
‘sinjski’ izričaj, kao da je rodni Grad napustio jučer,
a ne prije više od tri desetljeća. Tihomil Rađa volio je
prijateljevati s mladim ljudima. Očaravao nas je svojom
erudicijom i elokvencijom. Imao je duh akademika i
energiju olimpijca. I nikada, unatoč svom grandioznom
intelektualnom potencijalu, nije zaboravio da mu je
Bog dao samo jedna usta i dva uha. Tihomil Rađa je
znao slušati, i pamtiti. Bio je Učitelj kojeg smo zvali
Barba, premda većina nas s njim nije bila ni u kakvom
rodnom odnosu.Teško je racionalizirati uvjerljivi poraz
ovog prekaljenog radićevca u izborima za predsjednika
HSS-a. Još se teže suočiti s činjenicom da Tihomil Rađa
kao nositelj lista HGSS-a na parlamentarnim izborima
2000. godine, ni u jednoj izbornoj jedinici nije dosegnuo
1 posto glasova. Možda bi obrazloženje ili jednako
razočaranje trebalo potražiti u povijesnoj paraleli kada
je daleke 1992. hrvatski Nelson Mandela, Sinjanin
Marko Veselica u predsjedničkoj izbornoj utrci osvojio
tek 1,7 posto glasova. Gotovo jednaku izbornu havariju
doživio je još jedan Sinjanin, Ante Miko Tripalo koji je
na parlamentarnim izborima 1995. kao nositelj liste ASH,
dobio povjerenje samo 1,67 posto birača. Utjehu za ovaj
24
očiti i štetni nesporazum naroda i trojice hrvatskih sanjara
ugodno je potražiti u Plutarhovoj izreci: „Nezahvalnost
spram svojih velikana, obilježje je snažnih naroda.“ Kada
bi se nečija politička ostavština ocjenjivala isključivo kroz
prizmu realpolitike i izbornih postotaka, Tihomil Rađa
teško bi se približio dovoljnosti. No on je bio prvenstveno
čovjek ideala koje je dosljedno promicao u političkom, ali
i u stvarnom životu. U tome je njegova politička i ljudska
izvrsnost. Ovaj skup je poruka da, bez obzira na cijenu,
vrijedi živjeti hrabro i dosljedno. Ovaj skup je poruka da
vrijedi živjeti onako kako je živio Tihomil Rađa. Ovaj
skup je konačno i poruka da jedna iskrena riječ vrijedi
više od stotine spomenika. Puštan tu poruku uz Kavrtire,
kraj Palacine, priko Šilanovca, pod tvrđavu Gospe
Sinjske, di u sjeni stolitni čempresa na groblju sv. Frane,
počiva evropski intelektualac, hrvatski sanjar - Sinjanin –
Tihomil Tihi Rađa.“
SINJSKE NOVINE
Evo nam i novog obrta. Zaista smo i u krizi snalažljivi
i domišljati. Kao što imamo automehaničara koji
će nam popraviti naše auto, postolara koji će nam
popraviti postolu, tako imamo i šalturicu koja će nam
popraviti odjeću. Anita Šimić je otvorila novi obrt i
privlači sve više mušterija.
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
JAPANSKI TURISTI
ODUŠEVLJENI
OVČICOM DALMOM
biznis
ANITA ŠIMIĆ,
MEŠTROVICA ZA
POPRAVAK ODJEĆE
Napokon jedan autohtoni suvenir iz našeg kraja. Ovčica
od prave vune autorice Marije Balajić sakupljene
osvojila je turiste i posjetitelje sajmova. Ali to nije sve;
Marina promovira luk vrhunske kvalitete koji se uzgaja
u Gali, Obrovcu, Gljevu i Bajagiću.
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
K
ada su djeca Marine Balajić došla iz škole sa
molbom da im
ospođa Anita Šimić, šalturica sa iskustvom,
majka pomogne
odlučila se na otvaranje servisa za popravak
napraviti nekakav suvenir za
odjeće. „ Šimić A“ je prvi servis u Sinju koji
humanitarni sajam, Marina
se bavi samo popravcima odjeće u što bržem roku. Po
se potrudila da suvenir bude
zanimanju krojačica, Anita je radila u Konfekciji Sinj,
unikatan. Od odbačene vune
Smid-u i jednoj krojačkoj radnji prije nego se odlučila
otvoriti vlastiti obrt. Pri pronalasku posla poslodavci vrlo ovaca koju je pronašla na
često odabiru mlađe osobe pa oni koji prijeđu 40 godina obroncima Kamešnice i
teško pronalaze stalno zaposlenje iako su iskusni u poslu Dinare napravila je vjernu
i još uvijek fizički dobri da mogu podnijeti radnu obvezu. replika prave ovce ali
umanjenu. U početku su te
To je bio jedan od razloga zbog kojeg se Anita odlučila
ovčice više nalikovale na
na pokretanje vlastitog obrta. U tome joj je pomagao
polarne medvjede ali kada
Hrvatski zavod za zapošljavanje dodijelivši joj potporu
je nakana humanitarna, trud
urodi plodom te su ovčice
dobile svoj pravi izgled.
Danas se nalaze na svim kontinentima, a prava su atrakcija
bile kada ih je Marina izložila na sajmu „Dalmacijo
sve ti cvalo “. Posebno zanimanje za njih su pokazali
turisti iz Japana. Svojoj ovci Marina je dala ime Dalma
što u prijevodu znači ovca, a zapravo je korijen riječi
Dalmati,iIlirsko pleme koje je naselilo naše krajeve od
IV. stoljeća prije nove ere i po kojima je Dalmacija dobila
svoje naziv. Marina je ovčice smjestila u izvorni ambijent
Dalmatinske zagore, u ogradice okružene suhozidom
koje izrađuje njen suprug. „Mislim da moramo najprije
za samozapošljavanje. Kako bi dobila sredstva, Anita
naučiti voljeti svoje,“ govori Marina koja smatra kako
je morala biti prijavljena u evidenciju HZZ-a. Osim
je Dalmatinska zagora specifičan kraj čiju tradiciju treba
toga, trebala je izraditi Poslovni plan sa savjetnikom za
samozapošljavanje koji ide na odobrenje stručnom timu. sačuvati. Ona je i članica zadruge „Vridne ruke žena
Cetinskoga kraja“ i udruge „Lipa Dalmacija“, a uskoro
U zimske dane Anita ima najviše posla oko popravka
namjerava osnovati još jednu udrugu. Naime, osim izrade
i preuređivanja bundi i kaputa. U svom krojačkom
originalnih suvenira Marina se bavi i uzgojem luka kojeg
obrtu Anita pruža usluge štopanja po cijeni od 20-60
sadi u Obrovcu Sinjskom. Na području Gala-Obrovackuna, krpljenja po cijeni od 20-50 kuna, skraćivanja
Bajagić-Gljev su brojni uzgajivači luka, stoga je Marinin
hlača po cijeni od 20-30 kuna, skraćivanja suknji po
cilj da se svi udruže i okrupne kako bi mogli nastupiti
cijeni od 20-30 kuna, skraćivanja hlača po cijeni od 60
na tržištu. Luk s tog područja koji traži veliku količinu
kuna, skraćivanja rukava majice po cijeni od 20 kuna,
svjetlosti prilikom uzgoja odlikuje se visokom kvalitetom
skraćivanje rukava jakni po cijeni od 30-40 kuna i
i okusom, ali ne i prevelikim glavicama čija je težina u
sužavanje suknji i hlača po cijeni od 30-50 kuna. Anita
prosjeku 40 grama. Marina, po struci inžinjer kemijske
obavlja i sve druge popravke odjeće po dogovoru. Kaže
tehnologije, namjerava krenuti korak dalje s preradom
nam da ljudi često dođu s originalnim idejama kako od
češnjaka i proizvodnjom jako cijenjenih proizvoda od
stare odjeće napraviti novi zanimljivi odjevni predmet.
češnjaka. U vrijeme kada biramo božićni dar za ispod bora,
Mnogi imaju dobre ideje, ali ne znaju krojiti i zato je tu
boljeg izbora nema od ovčiće Dalme koja će svoje mjesto
Anita da njihove odjevne predmete preuredi upravo po
naći u malenom Betlehemu ispod bora.
njihovoj želji.
G
25
SINJSKE NOVINE
sinj kroz prošlost
SINJ KROZ PROŠLOST
Priredio: Vito PERIĆ
Fotografije iz arhiva obitelji Barać i Kraljević
F
otografije koje smo ovaj puta prikazali su iz arhiva dvije sinjske obitelji koje su umnogome bile aktivno
uključene u društveni život grada. Obitelji Barać i Kraljević čuvaju ove foto-uspomene na neka davna vremena,
50., 60. i 70. godina prošlog stoljeća. Na fotografijama su zabilježeni trenuci iz sportskog, glazbenog i drugih
vidova društvenog života našeg grada. Zahvaljujemo Viboru Baraću i Mišku Kerekešu na ustupanju fotografija za
objavljivanje.
F
otografija juniora košarkaškog kluba
Tekstilac. Fotografija je snimljena u
Splitu na otvorenom igralištu, a u vlasništvu
je g. Vibora Baraća. Na slici slijeva nadesno:
Milivoj Omašić, Zdenko Alebić, trener Dušan
Ugrin, Ivica Vlajčević, Ante Vidić Njinja, Ante
Delonga. Sjede: Bože Milošević i Vojko Barać
Strina.
P
robe prve postave grupe Ritam u dvorani
Partizan. Fotografija je nastala 26.06.1959.g.
i u arhivi je obitelji Kraljević. Slijeva na desno:
bubnjevi Marin Bedalov, “Švračak” Kalinić,
harmonika Boško Čarić, Neno Kraljević,
Stanislav-Bube Romac.
G
odine su vjerojatno šezdesete prošlog
stoljeća. Popularni ples „Junakova plava
noć“, jedan od najvećih društvenih događaja
onog doba. Na fotografiji Ivo Đeldum, Frano
Bareza, Ivo Kolak, Gojko Kolak, Ivo RomacŽicar, Ivan Župić-Pujo, Ante Levantin, Nikica
Romac-Zembo, Mile Barać, Stipe Masle i
Josip Ćatipović.
26
SINJSKE NOVINE
F
otografija iz arhive obitelji Kraljević koju nam je
ustupio Miško Kerekeš. Snimljena 1969. (autor J.
Kopač). Novi gradski trg nastao je gradnjom stambenih
zgrada na tom dijelu i zvao se Trg Cetinske krajine,
potom trg Vice Buljana a sada nosi naziv Trg dr. Franje
Tuđmana. Prije rekonstrukcije (krajem 90-ih god.
pr.st.) trg je imao zelenu površinu, travnjak, ukrasno
grmlje i cvijeće te platane. U sredini je bio i mali bazen
sa vodoskokom u kojem su plivale zlatne ribice a u
donjem dijelu zelene površine bio je veliki spomenik,
rad pok. Ive Filipovića Grčića na kojem su bila imena
antifašista i partizana poginulih u NOB-u. Na gornjem
platou trga bila je i spomen bista Vice Buljana. Na
trgu su nekada organizrana i razna događanja, od
kulturnih, sportskih, vjerskih i političkih te drugih. I
danas je trg mjesto na kojem se organiziraju skupovi i
manifestacije.
G
odine su 70-e i 80-e
prošlog stoljeća. Ekipa
na fotografiji je sljedeća:
Stipe Masle, Jelinčić Kule,
Milanović, Ićo Tomašević,
Jedra Vukasović, Peko
Živalj, Ante Medvid
Ćići, Ante Pavić Tonći,
Joško Križanac Kokin,
Drago Tomašević i Dujilo
Tomašević (napominjemo
da smo imena prepisali
sa poleđine fotografije pa
ako smo nešto pogriješili
unaprijed se ispričavamo).
Ova skupina vatrenih
navijača Junaka je redovito
svake druge nedjelje
na istom mjestu (istok,
stajanje kod Pekare)
žestoko navijala za plave.
Specifičnost njihovog navijanja je bila u duhovitim opaskama i doskočicama te porukama protivničkim igračima,
sucima poglavito, a nekada i domaćim igračima ukoliko bi ocjenili da nisu bili na visini zadatka. Zbog žestokih
kritičkih osvrta i kometara igre i suđenja ova skupina je dobila naziv Odbor za gađenje. Iz samog naziva je vidljiv
njihov kritički stav prema najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu-nogometu.
27
sinj kroz proškost
J
oš jedna fotografija iz arhive obitelji Kraljević.
Snimljena 1952.g. u dvorani Partizan. Mladi
članovi gimnastičarskog kluba vježbaju a prednjak
je pokojni Dane Milošević. Gimnastika je bila vrlo
popularan sport u ono vrijeme i naši gimnastičari su
redovito nastupali na sportskim priredbama u Sinju
i van Sinja, te su imali zapažene rezultate. Vježbalo
se u maloj dvorani DTO Partizan (prekoputa kina)
na starim spravama i u skučenom prostoru, ali
entuzijazma nije nedostajalo.
SINJSKE NOVINE
vremeplov
Priredio: Vito PERIĆ
P
relistali smo nekoliko brojeva
Vjesnika Cetinske krajine izdanih
u prosincu, dakle krajem godina
1982., 1987., 1988. i 1989. g. Tako smo
se i u Vremeplovu prisjetili što je bilo
zanimljivo zadnjih dana tih godina. U broju VCK od 31. prosinca 19832.g. objavljena je vijest o postavljanju biste
akademika dr. Stjepana Gunjače, jednog od najznačajnijih znanstvenika našeg kraja, na mjestu gdje i danas stoji,
ispred palače Tripalo. U broju od 1. siječnja 1987.g. vijest od proslavi 10. godina rada KUD-a Iva Delija, jednog od
ponajboljih folklornih društva Cetinskog kraja, danas KUD Brnaze. Potom vjestica VCK od 1. 12. 1988.g. o početku
video programa u Domu mladih, uspješnog i popularnog projekta prikazivanja glazbenih filmova i snimki koncerata
na velikom video zidu (4x4 m) u auli Doma mladih. U broju od 31. prosinca 1989.g. reportaža o svima znanom
neumornom sportskom radniku Mići Romcu, dobitniku općinske nagrade za rad u sportu, „alfi i omegi“ NK Borac
(sad NK Glavice op. V.P.). Vjesnik od 31. prosinca 1989.g. donosi i vijest o potresu koji je 6. prosinca te godine
uzdrmao Cetinski kraj. Jačina je bila 7 stupnjeva po Mercalliju i zabilježena je velika materijalna šteta. I na kraju jedna
karikatura iz broja od 15. 12. 1988.g. Autor je danas popularni Bore Lee, (Boris ivković op. V.P.) koji je godinama bio
suradnik Vjesnika i objavljivao svoje karikature i druge radove na stranicama za razbibrigu.
28
SINJSKE NOVINE
vremeplov
29
SINJSKE NOVINE
braniteljska
FELJTON
NA VJEČNU SLAVU I HVALU (9)
Nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika
Filipa Ratkovića „Na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Antu Buljana-Tusa i Damira
Buljana.
30
SINJSKE NOVINE
MEĐU VODEĆIMA U DALMACIJI
Piše i foto: Božena ROMAC
N
a svečanoj sjednici Gradskog društva Crvenog
križa Sinj koja se održala u studenom dodijeljena
su priznanja višestrukim darivateljima krvi
i zaslužnim volonterima povodom 40 godina akcije
„Solidarnost na djelu“. Priznanja su dobili i darivatelji
krvi za 10, 20, 30, 40, 50 i 75 puta, a rekorderi u
darivanju su Ivo Delonga (75 darivanja) te Stanko
Mandac i Zdravko Tijanić sa po 50 darivanja.
Rekorderka među ženama je Sanja Ćurković koja je
krv darovala 35 puta. Predsjednik Skupštine Crvenog
križa Sinj dr. Ivan Nasić zahvalio se svim darivateljima
krvi, volonterima koji podupiru akcije Crvenog križa
kao medijima koji prate njihov rad. Naglasio je kako je
prošle godine u Hrvatskoj prikupljeno oko 180 tisuća
doza krvi što pokazuje da se Hrvatska nalazi po sredini
europskog prosjeka. Sinjski Crveni križ među vodećima je
u Dalmaciji, ali tek zadnjoj trećini ljestvice po darivanju
u Hrvatskoj. Razlog slabijoj zainteresiranosti i odazivu
darivatelja krvi u Dalmaciji dr. Nasić vidi u dužoj
tradiciji darivanja krvi u sjevernijim krajevima zemlje.
„ Ipak, što se tiče akcija u Cetinskom kraju možemo biti
zadovoljni jer svake godine imamo sve više akcija i porast
broja darivatelja,“ kazao je Nasić. Na području Sinja,
Trilja, Otoka, Dicma i Hrvaca ove godine organizirano
je 26 akcija darivanja krvi na kojima je prikupljeno
1183 doze. „Iako je naš godišnji plan 900 doza krvi mi
ga već nekoliko godina premašujemo i zbog toga smo
iznimno zadovoljni. Raduje nas činjenica da se sve veći
broj osoba u Cetinskom kraju odlučuje na darivanje
krvi posebno u manjim sredinama. Najbolji primjer je
Tijarica gdje iz godine u godinu imamo sve veći broj
darivatelja krvi, pa se znamo i šaliti da na Tijarici ima
više darivatelja nego stanovnika. Sve veći broj darivatelja
dolazi i iz udruga koje djeluju na području Cetinskog
kraja pa bih tako pohvalio Udrugu Torcida Cetinski kraj,
Sukanac iz Graba kao i Braniteljsku zadrugu Patriot
čiji se članovi u velikom broju odazivaju akcijama
darivanja krvi. Naravno, tu je i niz drugih udruga koje
redovito u suradnji s nama organiziraju akcije i na
tome sam im jako zahvalan. S druge strane, primjetno
je kako je u samom gradu Sinju koji je bio pokretač
akcija darivanja krvi u posljednje vrijeme slabiji odaziv,“
rekao je ravnatelj GD Crveni križ Sinj Ante Omrčen.
Dr.JelicaMratinović Mikulandra, voditeljica odjela
za transfuziju u splitskog KBC–a izrazila je zadovoljstvo
suradnjom sa sinjskim Crvenim križem. „ Sinjani su
jako dobri i imaju jednu do dvije mjesečne akcije, a
kada je potrebno i više, te zbilja daju veliki doprinos
u transfuziologiji na području županije. Humanost je
najvažnija kod darivanja krvi jer svatko sebi u očima
poraste kada daruje život onome kome je to najpotrebnije.
Darivanje krvi itekako koristi osobi koja je krv darovala
jer se testira na sve zarazne bolesti sa kojima može doći
u kontakt, a da toga nije ni svjesna. Jedino zdrav čovjek
može darovati krv. Mnogi misle da se o darivanju krvi
postaje ovisan, no to nije točno. Kad nekoliko puta dajete
krv to postaje dio ramišljanja jer darivatelji su humane
osobe. Postoje i povlastice za darivatelje krvi, muškarci
koji su darovali krv 36 puta imaju pravo na oslobađanje
od plaćanja participacije dok je ta pogodnost za žene sa
26 darivanja krvi. Slobodan je i radni dan koji darivatelj
ostvaruje kada daruju krv, ali nažalost , ljudi koji rade
kod privatnika to pravo često ne mogu ostvariti. Moram
naglasiti kako se broj dobrovoljnih darivatelja krvi nije
smanjio ali je porast vrlo mali u odnosu na prethodnu
godinu. Zanimljivo je kod nas u Dalmaciji da broj
darivatelja uvijek poraste kada dođe nekih velikih nesreća.
Tada ljudi postaju humaniji i lakše se odazivaju nego kada
su akcije planirane. Zahvalni smo svima onima koji su
darovali krv i nadamo se da će darivatelja na području
Cetinskog kraja biti i više“, rekla je dr. Mikulandra. U
Sinju je svjesnost o darivanju krvi na visokoj razini,
postoje čak i cijele obitelji koje daruju krv. Zato ako
imate između 18 i 65 godina i potpuno ste zdravi darujte
krv onima kojima je to najpotrebnije. A humani možete
postati već ove godine na planiranim akcijama Crvenog
križa Sinj koje će se održati u prosincu.
31
uDRUGE
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA SINJ
SINJSKE NOVINE
kolumna
SINJSKE KRONIKE
„Ajme meni, smak svita,
a roba mi na sušilu!“
A
Piše: Petar KLIŠKINIĆ-KLIKA
merički književnik Mark Twain, tvorac
glasovitih knjiga i likova poput Hucka Finna
i Toma Sawyera, jednom je rekao kako bi,
kada dođe do smaka svijeta, u tom trenutku volio biti
u Kentuckyu jer tamo sve dolazi s dvadeset godina
zakašnjenja. Ovih nas dana pak zabavlja vijest kako
je po majanskom kalendaru 21. prosinca ove godine
zapravo posljednji dan naših života čime smo u ovo
predblagdansko vrijeme zapali u još veću depresiju.
Cijeli će svijet, zapravo, sa strepnjom i suzom u očima
pratiti taj apokaliptični momenat. I najvećeg bogataša i
najvećeg siromaha zadesit će ista sudbina kada otprilike
u podne eksplodira nebo, sve rijeke i jezera nabubre,
planine se sruše, a zraka nestane, cijeli će svijet tada samo
jednom uzdahnuti, zagrliti svoje najbliže i otići u povijest.
Amerika će tako u samo jednoj sekundi prestati biti centar
svijeta, ljudi iz Sjeverne Koreje umrijet će, eto, a da nikad
neće stići popričati
mobitelom, Iračani
će tim kolektivnim
ubojstvom doživjeti
vrhunac svog
postojanja, a Rusi
će se vjerojatno
– baš su berlavi ti
Rusi – napiti votke
i dočekati kraj
svijeta sa smješkom
na licu. Samo će
u Kentuckyu ljudi
loviti ribu, raditi
ručkove i gledati
televiziju jer, kako
Twain reče, u
njih sve dolazi sa
zakašnjenjem od
dvadesetak godina.
Vjerojatno prosječni dečko iz Kentuckya, recimo izvjesni
odvjetnik James, neće ni znati da u još jednom dijelu
svijeta apsolutno sve kasni, čak i više u Kentuckyu.
Točno u podne, dok neka đavlija sila pokrene rijeke,
jezera, planine i oceane, nad Sinjom će iznenada nestati
sunca. Obitelj je prekinuta u ručku.
- Mare, jel se meni čini ili se ovo nešto zaljuljalo?
- Ništa ja nisan čula.
- Da nije kakvi potres?
32
- Đavla je potres, kako si
nan dobru kuću napravio
moran drćat i od bure, a
kamoli od potresa. Ne bi ti
sad ode sidio da je potres.
Ajde srči juhu, oladit će se.
Na pijaci, kao i obično, ista
slika. Konobari će lijeno
skupljati tende, pepeljare
sa stola i točno izbrojanih 6
kuna u kovanicama.
- Šta se ovo smračilo?
- Moj Bože okrenit će nevera.
- Roba, roba mi je na sušilu!
Tek nakon nekog određenog vrimena, strastveni
kladioničar u pauzi između prognoze rezultata Wycombe
Wanderesa i Crystal Palacea, sjetit će se da je na radiju
proteklih dana slušao o smaku svijeta. Nezainteresirano
će se okrenuti prema gostima kafića koji su, u očekivanju
nevere, premjestili svoje
kave unutra.
- Ljudi, pa ovo maloprije
je bio smak svita – reći će
mirnim glasom.
- Odakle ti to?
- Sluša san na radiju. Svit
više ne postoji. Zapravo,
postojimo samo mi na svitu.
- Čekaj, nema više nikoga,
sami smo?
- Sami samcati.
- Ajme jebenti, a s kim će
sad Alkar igrat kad nema
nikoga?
Nikoga to pretjerano neće
uzbuditi jer mi smo pod
pojmom smaka svijeta
smatrali da će mali zeleni
stići s Marsa i otvoriti proizvodni pogon na Kukuzovcu.
Svijet će, dakle, 21. prosinca postati jedna velika crna
rupa u svemiru, a unutar te rupe ostat će vidljiv Kentucky
fast food, Kamičak i Stari grad. Mračne sile učinile su
sve zemlje svijeta samo uspomenom, i to ironičnom
uspomenom jer se takvog svijeta, misli će oni, više nema
ko sjećati. Mi Sinjani postat ćemo ponosni jer niko nije
uspio zajebat mračne sile ko mi i neki tamo u Americi, a
taj štos, taj nevjerojatni štos prepričavat će se ko kad je
onda Vice Buljan zajeba Vladu Bakarića za bazen u Sinju.
SINJSKE NOVINE
Piše i foto: Božena ROMAC
U
okviru proslave
upriličena je
svečana promocije
monografije „Gradska glazba
Sinj 1862. – 2012.“. U
Alkarskim dvorima okupili
su se sadašnji i bivši članovi
glazbe,kum glazbarskog
barjaka fra.Ivan Dotur,
sinjski dogradonačelnik
Zoran Vujanović, gvardijan
svetišta Čudotvorne Gospe
Sinjske fra. Petar Klapež, predstavici susjednih
općina i gradova te veliki broj Sinjana. Predsjednik
glazbe Miloš Balić zahvalio je svim kapelnicima,
glazbarima, predsjednicima te svima koji su pomogli
u realizaciji i izdavanju monografije, a posebno dr.
sci. Hani Breko Kustura koja je uvelike pomogla
izdavanju monografije kao i prof. Velimiru
Borkoviću autoru teksta. Monografiju je predstavio
dr.sci. Joško Belamarić koji je međuostalim rekao
kako je monografija sinjska razglednica sa dušom i
srcem koja čitatelje uvodi u samu srž cijele sinjske
glazbe. „ Ova knjiga se treba nositi kao medaljon i
dobro čuvati jer nas uvodi u samu maticu Sinjske
gradske glazbe“, rekao je Belamarić i naglasio
kako ga posebno fascinira to što je glazbu odlučila
osnovati osoba koja koja nije poznavala glazbu,
a ni note.“Siguran sam da će Gradska glazba Sinj
kao jedan od simbola Grada naći svoje mjesto i u
stalnom postavu budućeg alkarskog muzeja“, rekao
je Belamarić. Autor teksta prof. Velimir Borković
rekao je kako je iznimno teško bilo prikupiti podatke
za monografiju jer pisanih tragova gotovo nije ni
bilo. Orjentire je nalazio u djelima fra. Ante Josipa
Solde i Luje Dalbella ali i od sinjskih glazbara
starije i srednje generacije: „ Dugo sam prikupljao
podatke, 300 imena zaslužnih je za razvoj sinjske
gradske glazbe. Ovaj dan je izuzetan za sve nas.
Nazočiti jednom ovakvom događaju privilegij je ne
samo za Sinj nego i za cijelu Dalmaciju“, rekao je
autor. Monografija je napisana na 132 stranice te
sadrži 150 fotografija.
33
kultura
Sinjska gradska glazba ove godine
obilježava 150. godina rada i djelovanja
SINJSKE NOVINE
kultura
GRADSKI ZBOR USPJEŠNIM KONCERTOM
S GOSTIMA OBILJEŽIO BLAGDDAN SVETE
CECILIJE
U
okviru obilježavanja blagdana Svete Cecilije u
alkarskim dvorima održan je koncert Mješovitog
zbora grada Sinja i njihovih gostiju. Više od
300 posjetitelja uživalo je u raznovrsnom ali i vrlo
popularnom odabiru glazbenih točaka voditeljice zbora
prof. Marije Župić. Mješoviti zbor predstavio se sa
6 pjesama od kojih su dvije autorski uratci njegovih
članova Bože Župića i Zorana Vujanovića. Sinjski
slavuji sa glazbenom pratnjom mladih glazbara oduševili
su publiku izvedbom popularne pjesme Ai se eu te pego
- Michela Telosija. Poseban „štimung“ koncertu dao je
mandolinski sastav „Osinium“ sa pjevačicom Danijelom
Petričević koji se sa izborom pjesama odlično uklopio u
kocert i osjetio bilo publike koja je aktivno sudjelovala
u njihovim izvedbama. Kao posebni gosti predstavljeni
su muška i ženska klapa KUD Vrilo iz Obrovca
Sinjskog. Riječ je o nedavno osnovanim klapama koje
vodi glazbenik i prof. teologije Ante Čarić. Svojim
izvedbama raznih klapskih pjesama potvrdili su da interes
za očuvanje tradicije kod mladih postaje sve veći.
B.R.
PREDSTAVLJENA KNJIGA FRA MIRKA
MARIĆA, “SINJ I NJEGOVA GOSPA”
S
injski ogranak Matice
hrvatske upriličio je
predstavljanje knjige fra
Mirka Marića “Sinj i njegova
Gospa”. Na predstavljanju u
Alkarskim dvorima uz autora o
knjizi s govorili dekan Filozofskog
fakulteta u Splitu dr. Marko
Trogrlić, i glavni tajnik Matice
hrvatske Zorislav Lukić, dok je
moderator događaja bio ravnatelj
gimnazije Dinka Šimunovića,
profesor Marko Duvnjak. Uz
ogranak MH suizdavači knjige su
Grad Sinj, Viteško alkarsko društvo
i Franjevački samostan gospe
Sinjske. Među brojnim gostima
na predstavljanju bili su sinjski
gradonačelnik Ivica Glavan,
njegova kninska kolegica Josipa Rimac, predsjednik
VAD-a Stipe Jukić, dožupan Luka Brčić i drugi. Na
samom predstavljanju dr. Trogrlić je između ostalog
rekao: „Ovo je pravi adventski dar koji nam u iščekivanju
Božića daruje autor. Knjiga koju pred sobom imamo
večeras podijeljena je u nekoliko cjelina - od prapovijesti,
preko antike, srednjeg vijeka, modernog i suvremenog
doba. Autor u kratkim i sažetim prikazima donosi ono
najznačajnije i najvažnije što se o Sinju i Cetinskom kraju
34
može i treba reći. Ovdje pred nama, u ovoj prekrasnoj
monografiji silan je uložen trud uobličen u ovu divnu
knjigu. Danas kad Hrvatska očekuje da politički postane
dijelom europskog zajedničkog doma, vama poštovani fra
Mirko, Sinjanke i Sinjani mogu s pravom kazati dobili ste
knjigu koja je europskija da više europska ne može biti.“
Autor fra Mirko Marić zahvalio je svima koji su pomogli
u realizaciji ovog djela. U glazbenom dijelu nastupili su
Dražen Žanko i Mješoviti zbor grada Sinja.
Izvor: ferata.hr
SINJSKE NOVINE
Kritički osvrt na kulturna
zbivanja u 2012. godini
Piše: Vito PERIĆ
Š
to su sve sinjski kulturnjaci radili i napravili u
godini koja je na izmaku i kakve su rezultate
ostvarili? Iako ovo „popisivanje“, što inventura u
stvari i jest, može biti sportsko-trgovački tekst (sportskirezultati, a trgovački-popis robe), nećemo se toliko
pedantno držati stvarnog popisa događanja jer bi nas to
odvelo u isprazno deklariranje i nomenklaturu. Stoga
ćemo samo naznačiti ono što je bilo najvažnije za sinjsku
kulturu u prošloj godini. Na prvom mjestu je izložba koju
je priredilo Kulturno umjetničko središte pod nazivom
„Sinj pogled na stvaranje jednog grada“. Zašto? Prije
svega cijelom koncepcijom, postavom, idejom, porukom,
interesom koji je izazvala u javnosti, te odličnim
ocjenama struke i publike za cjelokupan
„umjetnički dojam“. Izložba koja je
zabilježila odličan (možda i rekordan broj
posjeta) nosi niz atributa koji joj daju
za pravo da bude prvi kulturni događaj
2012.g. Od same ideje koja je nastala
među kulturnim radnicima našeg grada,
(dakle nije uvezena niti kopirana , što
je važno za napomenuti op. a.), preko
dugotrajne pripreme te na kraju izvedbe,
odnosno postava, izložba je zadala nove
standarde u ovom području kulture u
našoj zajednici. Suradnja s građanima
čiji su predmeti izloženi, suradnja s drugim ustanovama
u gradu te uključivanje suradnika iz redova „domaćih
snaga“ upravo su cijelom projektu dali habitus koji će,
ako bude zdrave pameti, zasigurno promijeniti standarde
i odrediti drugačije kriterije u izložbenoj i promotivnoj
djelatnosti grada. Uz tu izložbu svakako vrijedi spomenuti
i likovnu izložbu Ivana Maleša- Baje, najkvalitetnijeg
slikara u gradu koji se nakon niza godina stanke
predstavio novim radovima. Što se tiče ostalih događanja,
najvažnija masovna kulturna manifestacija“Dani Alke i
Velike Gospe“ ove godine je bila siromašnija od prošle,
a jedan od razloga je i manji budžet. No, ipak je bilo
obilja ponude iz bogate amaterske scene. Sinjsko pučko
kazalište iz svoje hiperprodukcije je ovaj puta priredilo
čak jednu premijeru, „Ona o Purku ili ti na silu fratar“
prema tekstu Marka Bakovića, u režiji Boženka-Bobe
Delonge. Svakako treba istaknuti „buđenje“ pučkog
glumišta nakon niza Trnoružičinih godina. Županijske
smotre, Noći kazališta, premijere, dječji studio, česta
gostovanja, nagrade (Marija Radović Cvrlje op.a.)
ulazak u hijerarhijske strukture nacionalne pučke kulture
(Željko Viculin op.a.), sve su to plusevi za naše amatere.
Možda nedostaje onaj „golden touch“, odnosno uplitanje
profesionalca u cijelu priču, ma što to koštalo, kako bi
se od sirovine napravila dobra roba. Gradska glazba i
klapa Sinj u 2012.g. su proslavili obljetnice od osnutka
(150 godina glazbe i 30 godina klape). Ove dvije udruge
sa tradicijom i rezultatima su nezaobilazne u kulturnom
životu grada, stoga im i potpora (proračunska op. a.) treba
biti stabilna i neupitna na duže razdoblje. Raduje što se
razvija i stasa alternativna i mlada scena na koju treba
računati, jer upravo to obogaćuje kulturu grada i daje
svježinu. Ove godine je održan i 10. S.A.R.S na kojem
su nastupila dva benda koja su u vrhu rock scene (Let
3 i Dječaci). I festival Gljevstock koji organizira udruga
SUK se počinje formirati kao ozbiljan
događaj. Vrlo važan je bio i okrugli stol
o kulturi u organizaciji KUS-a na kojem
su se po prvi puta okupile i predstavile
sve važnije ustanove i udruge u kulturi
a doneseni su i neki zaključci koji
bi mogli poslužiti u sutrašnjoj izradi
dokumenta Strategije razvoja kulture.
Upravo na tome rade djelatnici KUS-a
u suradnji sa gradskom vlasti i ostalim
kulturnim djelatnicima u gradu. Naime,
da bi se kulturno djelovanje kvalitetnije
razvijalo potrebno je razraditi dugoročnu
strategiju, a jedan od segmenata u tom projektu je i
osnivanje Kulturnog vijeća, neovisnog stručnog tijela
koje bi djelovalo savjetodavno. Na taj način izbjeglo bi
se opširno, nestručno i birokratsko-političko zadiranje
u kulturu. Bez jasne vizije i strategije lokalna kultura se
stalno vrti u istom krugu i teško hvata pravac za naprijed.
Treba odbaciti stare modele rada i prihvatiti ono što se
već u praksi pokazalo dobrim. Primjeri nekih gradova
(Kaštela, Pazin…) to upravo pokazuju. I na kraju, o
novcu, odnosno proračunskim sredstvima. kulturni pogoni
u gradu (i profesionalni i amaterski) ovise o proračunu. U
godini koja je na izmaku proračun za kulturu je prilično
„skresan“ ( za 20%), a samim time je i programska
djelatnost smanjena. Neke odluke vlasti o prenamjeni
novca kojim se trebalo pomoći gospodarstvu, na kraju
su se pokazale loše i po gospodarstvo i po kulturu. Stoga
je važno, kako je zaključeno na okruglom stolu, napraviti
kriterije za dodjelu sredstava, strategiju razvoja kulture
i pokrenuti rad kulturnog vijeća. Sve ovo bi moglo
promijeniti odnose u kulturi na bolje.
35
kultura
KULTURNA INVENTURA
SINJSKE NOVINE
sport
INVENTURA SP
Piše: Žarko KODŽOMAN
P
rohujala je još jedna godina… Sportska 2012.
godina bila je prožeta usponima i padovima
naših najpopularnijih sportskih klubova. Ovdje
ćemo napraviti jednu kraću inventuru, dotaknut ćemo
se rezultata baš tih najznamenitijih i najdugovječnijih
klubova u gradu pod Kamičkom. Unaprijed se
ispričavamo što će neki hvale vrijedni rezultati
pojedinih sportaša i klubova u 2012. biti izostavljeni, no
jednostavno smo ograničeni prostorom. Dobit će prigodu
u nekim narednim brojevima Sinjskih novina, i to detaljno
i opširno.
Nogometaši Junaka su sezonu 2011./2012. u Drugoj
HNL okončali na desetom mjestu s 39 bodova. U novu
sezonu, 2012./2013. „plavi“ su ušli s novim trenerom,
kormilo je od Mirka Labrovića preuzeo Boško Anić.
No, on nije dugo trajao… Zbog loših rezultata je
smijenjen, a na njegovo je mjesto došao bivši hrvatski
reprezentativac i proslavljeni igrač Hajduka Dean
Računica. Nakon prvog dijela prvenstva, Junak je na 14.
mjestu drugoligaške ljestvice s tek 12 bodova, dva više od
posljednjeplasiranog Imotskog i pretposljednjeg HAŠK-a.
No, sada je prvenstvena pauza, ima dovoljno vremena da
se „plavi“ rekuperiraju, možda i pojačaju te ipak izbore
opstanak u ligi. Neće biti lako, no valja se boriti, nada
umire posljednja…
KK Alkar je pod vodstvom trenera Damira Domazeta
zabilježio solidne rezultate u sezoni 2011./2012. Doduše,
Liga za prvaka je izmaknula za dlaku, no u Ligi za
ostanak Alkar je već nekoliko kola prije kraja osigurao
prvoligaški status. Kao i NK Junak, i Alkar je u novu
sezonu, 2012./2013., ušao s novim trenerom. Domazeta
je na klupi naslijedio Damir Milačić. Nakon prvog dijela
sezone u A-1 ligi, ljubitelji sinjske košarke mogu biti
zadovoljni. Alkar je na odličnome četvrtom mjestu, u
devet kola ubilježio je pet pobjeda i četiri poraza, a u
posljednja tri kola nanizao je isto toliko pobjeda.
Rukometašice Sinja odigrale su sezonu 2011./2012.
u najelitnijem razredu hrvatskoga ženskog rukometa.
Nažalost, Sinjanke se nisu u njoj dugo zadržale, prvenstvo
su završile na pretposljednjem mjestu te su se vratile u
Drugu HRL – Jug. Početkom nove sezone, 2012./2013.,
na mjestu trenera Vladimira Gašparca zamijenio je Nenad
Rogulj. Sinjanke su u Drugoj HRL – Jug krenule furiozno,
u prvih osam kola ostvarile isto toliko pobjeda i povratak
u Prvu ligu je vrlo realan.
Rukometaši Kamička su sezonu 2011./2012. završili
na drugom mjestu Druge HRL – Jug, s 38 bodova, tek
bodom manje od prvoplasiranog Hrvatskog dragovoljca.
Dakle, u prošloj im je sezoni naslov prvaka izmaknuo
za samo jedan jedini bod. No, čini se da u novoj to neće
36
biti slučaj. Naime, sinjski su rukometaši u prvih devet
kola Druge HRL – Jug ubilježili isto toliko pobjeda, s
uvjerljivom gol razlikom, te čvrsto drže prvo mjesto na
prvenstvenoj ljestvici.
Ragbijaši Sinja su prošlu sezonu u Prvoj ligi završili
na petom mjestu, a u ovosezonskome jesenskom dijelu
prvenstva Prve lige – regija Jug ostvarili su tri pobjede i
isto toliko poraza te zauzeli drugo mjesto. U četvrtfinalu
Prvenstva Hrvatske očekuje ih ogled protiv Vilani
Krasice. Posebnu pozornost
zaslužuje kategorija U-18
koju, kao i seniore, vodi
Ivica Dinarina - Šimić.
Naime, mladi su Sinjani
dvije godine zaredom
neporaženi u Prvenstvu
Hrvatske, a protekle su
sezone osvojili i Prvenstvo
i Kup Hrvatske.
Nismo se dotaknuli
atletičara, stolnotenisača,
nogometaša Tekstilca i
Glavica, odbojkašica…
No, o rezultatskim
dostignućima nekih od
njih smo već pisali u
prethodnim brojevima,
a o nekima ćemo u
predstojećim. Svim
sportskim djelatnicima i
sportašima iz našeg grada
želimo sretnu i uspjesima bogatu sportsku 2013. godinu.
Rudolf Jugo, igrač KK Alkar
O
cjenjujem ovu polusezonu kao vrlo uspješnu,
okončali smo je na visokome četvrtom mjestu.
Mislim da to nitko, osim nas igrača i trenera, nije
očekivao. Navijači su nam bili najveća potpora,
fenomenalni su, uostalom zna se da su oni broj jedan
u državi. Dali smo sve od sebe te na kraju ostvarili
dobar rezultat. Trebamo tako nastaviti i u drugome
dijelu sezone. Želja nam je zadržati četvrto mjesto i
izboriti plasman u Ligu za prvaka. Naravno, to neće biti
jednostavno, no uz potporu navijača vjerujem da možemo
ostvariti taj cilj.
Filip Klarić - Kukuz, član uprave NK Junak
Š
to reći na kraju prvog dijela sezone kada ste veći dio
sezone „nosili fenjer“, ili sami ili zajedno s nekim
drugim klubom? Svi smo u klubu svjesni situacije u
kojoj se nalazimo, naravno, neki malo više, neki malo
SINJSKE NOVINE
manje. Iako su se na kraju sezone neke stvari (prije svega
bodovne) popravile, nismo i ne smijemo biti zadovoljni kako uprava, tako i struka i igrači. Loš start u prvenstvo
doveo je do smjene trenera u šestom kolu. Na klupu je
došao Dean Računica. On vraća neke igrače koji su do
tada bili na tribinama, mijenja sustav igre i neke stvari
kreću na bolje. Unatoč zaista nepravednome i nepoštenom
suđenju našem Junaku, tri pobjede i dva remija s trenerom
Računicom te ukupno osvojenih 12 bodova dali su tračak
nade i vjeru u
ostanak u Drugoj
ligi. Čovjek može
koliko može, ali
Junak je morao
i mogao više
i bolje, a to je
zaključak svih
nositelja klupskih
boja, od uprave,
struke do samih
aktera na terenu
- igrača Junaka.
U tom smislu,
na klupskom
se domjenku,
dogovorom struke i
uprave, na korektan
način i stiskom ruke
od Junakovog dresa
oprostilo sedam
igrača (Kolić,
Batovanja, Čavar, Ajduković, Grubić, Maretić - koji je
otišao na pripreme u matični Slaven Belupo te Balić).
S vjerom u ostanak u Drugoj ligi svi zajedno, i igrači i
struka i uprava, ulazimo u Novu godinu i pripreme za
drugi dio sezone.
Marko Grčić, ragbijaš Sinja
Z
adovoljan sam polusezonom, iako smo sigurno neke
utakmice mogli odigrati i bolje. Ipak, naši su ciljevi
ostvareni, osvojili smo drugo mjesto u regiji Jug. Sada
idemo na lakšeg protivnika u razigravanju, igramo protiv
momčadi Vilani Krasice, a ako njih svladamo u polufinalu
Prvenstva Hrvatske očekuje nas Zagreb.
Branko Matić, predsjednik ŽRK Sinj
U
sezoni 2011./2012. igrali smo u Prvoj ligi što je
najveći uspjeh u 35-godišnjoj povijesti kluba.
Nažalost, ispali smo u Drugu ligu što je više pod
neiskustva i spleta nesretnih okolnosti, nego manjka
sport
PORTSKE 2012.
kvalitete. Da smo uspjeli izboriti opstanak u Prvoj ligi,
u novoj sezoni bismo se drukčije postavili. No, što je tu
je, nakon prvih osam kola Druge HRL - Jug prvi smo
na ljestvici sa svih osam pobjeda te je povratak u Prvu
ligu više nego izgledan, a ako u tom naumu uspijemo,
sto posto ćemo se osloniti na vlastiti kadar. Druga ekipa
ŽRK Sinj bila je prošle sezone druga u Trećoj ligi.
Želim naglasiti da je ŽRK Sinj vrlo uspješan u mlađim
kategorijama, generacija ‘96. godište je ove godine bila
peta na državnom prvenstvu, a generacija ‘98 godište
je uzela naslov prvaka. U moru vrlo kvalitetnih mladih
igračica treba naglasiti sjajnu Mateu Pletikosić koju su
mnogi prozvali ženskim Ivanom Balićem. Trener seniorki
Nenad Rogulj te njegov pomoćnik Vladimir Gašparac
rade sjajan posao, a marljivim radom im pomaže trenerica
vratarki Marija Borozan. Najzaslužnija za uspjehe mlađih
kategorija je šef struke kluba Liljana Borozan, a vrijedan
doprinos radu škole rukometa ŽRK Sinj daje Višnja Ilić.
Što se tiče uprave kluba, djelujemo u skladu sa svojim
mogućnostima.
Ivo Miloš, igrač RK Kamičak
P
roteklu sezonu u Drugoj HRL – Jug završili smo na
drugom mjestu, naslov prvaka nam je izmaknuo za
samo jedan bod. Ovu smo se sezonu odlučili podignuti
na višu razinu, uhvatili smo se treniranja maksimalno
ozbiljno, klub sveukupno funkcionira na najbolji mogući
način, a rezultati govore sami za sebe. U prvih devet
kola prvenstva Druge HRL – Jug ostvarili smo isto toliko
pobjeda, a sve su ostvarene s uvjerljivom gol razlikom.
Dakle, očekujem da ćemo ove sezone napokon osvojiti
naslov prvaka i ući u Prvu B ligu. To ovaj klub sigurno
zaslužuje. Ako bismo u tome uspjeli, RK Kamičak bi se
sigurno podigao na još veću razinu, što svi mi u klubu i
priželjkujemo.
Andrija Klarić – Kukuz, član navijačke
skupine Maligani
Z
adovoljni smo dosadašnjom igrom Alkara. Igrači
se bore za svaki balun i zadovoljstvo ih je gledati.
Nadamo se da će nastaviti s dobrim igrama i opet nam
u Sinj dovesti košarkaške velikane. Što se tiče Junaka,
otvaranje sezone nije bilo “bajno” što se vidjelo i po
ljestvici, ali su s nekoliko dobrih rezultata uspjeli pobjeći
sa začelja. Želimo im da u drugom djelu sezone
podignu razinu igre te iziđu iz opasne zone na ljestvici.
Ovim se putem želimo zahvaliti svim vjernim navijačima
i nadamo se što boljim rezultatima na sinjskim
sportskim borilištima u skoroj budućnosti.
37
SINJSKE NOVINE
sport
ŽRK SINJ
Silvija Masnić igračica ŽRK Sinj
OČEKUJEMO POVRATAK
MEĐU NAJBOLJE
Piše i foto: Žarko KODŽOMAN
Ž
enski rukometni klub Sinj je, nakon
prošlosezonskoga ispadanja iz Prve lige, u sezoni
2012./13. u Drugoj HRL - Jug u prvih devet kola
ostvario isto toliko pobjeda te pokazao svoju kvalitetu
i moć. Sinjanke su redom pobjeđivale Vranjic 28-26,
Kaštela 21-15, Orkan 36-13, Trogir 36-18, Metković
33-18, Hotele Makarska 29-19, Split 24-23, Knin 4527 te Zadar 33-18. Jedna od glavnih uzdanica kluba je
38
mlada Silvija Masnić (18) koja igra na poziciji srednjega
vanjskog. Slobodno možemo reći da je ona stožerna
igračica sinjskog drugoligaša, a to potvrđuju i njeni učinci
u prvih devet kola. Vranjicu je zabila sedam pogodaka,
Kaštelima šest, Orkanu devet, Trogiru devet, Hotelima
Makarska devet, Splitu šest, Kninu tri te Zadru četiri gola.
Masnić je zbog ozljede propustila susret protiv Metkovića.
„Rukometom se bavim već od 5. razreda osnovne škole,
od tada treniram u ŽRK Sinj. Reprezentativka sam
Hrvatske U18,“kaže Masnić koja je prije dvije godine
izabrana je za najbolju sportašicu Sinja. Sinjanke
su lani ostvarile najveći uspjeh u povijesti kluba
ulaskom u Prvu ligu. Ipak, u najelitnijem razredu
zadržale su se samo jednu sezonu. „Toj Prvoj
ligi smo se jako radovale, nadale se da ćemo
izboriti opstanak i ostati u društvu najboljih.
Nažalost, izgubile smo odlučujuću utakmicu
protiv Umaga. Nije bilo sreće, ispale smo ali
nadamo se povratku,“kaže Masnić. Njene želje
bi se mogle ostvariti već na kraju ove sezone jer
Sinjanke dominiraju Drugom HRL - Jug. „Kao
što se vidi po dosadašnjim rezultatima, u Drugoj
ligi prave konkurencije praktički nemamo.
Naša je ekipa dosta pomlađena, a ulazak u
Prvu ligu s njom je veliki uspjeh. Vjerujem da
ćemo i u drugom dijelu sezone ostvariti sve
pobjede. Imamo velike ambicije i povratak u
Prvu ligu je više nego izgledan. Iako smo kao
ekipa pravi kolektiv, mislim da je naša najveća
snaga u individualnoj kvaliteti“. Najbolja sinjska
rukometašica na godinu planira upisati fakultet.
„Namjeravam upisati Kineziološki fakultet
u Splitu i nadam se da ću, ako ŽRK Sinj uđe
u Prvu ligu, ostati tu igrati. Ako tako ipak ne
bude, vidjet ćemo za dalje.“ Kao i svaki sportaš
i Masnić ima igračkih prednosti i mana. No,
talenta je pregršt, a s obzirom na njenu mladost
svi se eventualni nedostaci mogu ispraviti.
„Dosta sam naučila o rukometu kroz sve ove
godine igranja, pogotovo što sam prošla kroz
razne reprezentativne selekcije. Svaki od trenera
je utjecao na moj igrački razvoj. Svjesna sam
da i dalje moram marljivo raditi kako bih se
uspješno bavila ovim sportom,“ rekla je na kraju
mlada, simopatična rukometašica.
Pretplatite se na
Sinjske novine
Godišnja pretplata 115,00 kn
(poštarina uračunata u cijenu)
Javite nam se; mob: 099 217 0931
tel: 021/7026-049
mail: [email protected]
SINJSKE NOVINE, VAŠ NAJBOLJI PRIJATELJ NA OTOMANU
Čestit Božić i
uspješnu novu
2013. godinu
žele Vam
Sinjske novine

odluka o osnivanju muzeja sinjske alke

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

276. ALKA – 1991. Vojvoda: NIKOLA TOMAŠEVIĆ Narode

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj