Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad Pula, 2013. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" JASNA GALOVIĆ ZNAČAJ CEFTA-e ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Završni rad JMBAG: 0145032629, izvanredni student Studijski smjer: Ekonomija Kolegij: Međunarodna ekonomija Mentor: Prof. dr. sc. Ines Kersan Škabić Pula, veljača 2013. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, Jasna Galović, kandidat za prvostupnika poslovne ekonomije (smjer ekonomija) ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat samo mojega vlastitoga rada, da se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu. Izjavljujem da niti jedan dio Završnoga rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također, nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. U Puli, 28.2.2013. Studentica: SADRŽAJ 1. UVOD ......................................................................................................................................... 1 2. CEFTA ........................................................................................................................................ 3 2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e ....................................................................... 3 2.2. CEFTA i EU ......................................................................................................................... 5 3. CEFTA 2006 ............................................................................................................................... 7 3.1. Ugovor o osnivanju ............................................................................................................ 10 3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i ................................................... 14 3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e............................................ 16 3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine ...................................................... 19 3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija ....................................................................................... 27 4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA ..................................................................................... 29 4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u ............................................................................................. 30 4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ...... 33 4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e ..................................................................... 35 5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 37 LITERATURA ............................................................................................................................. 38 POPIS TABLICA I GRAFIKONA .............................................................................................. 40 SAŽETAK .................................................................................................................................... 41 1. UVOD Globalizacija je proces koji se duboko ukorijenio, u društvene, političke, ekonomske, kulturološke i sve druge sfere našeg života, proces koji mijenja naš način života, prisiljava nacionalne ekonomije na mijenjanje nacionalne politike, te potiče kompanije na promjene vođenja poslovanja. Nacionalne ekonomije su toliko zavisne jedne o drugima da rješavaju svoje probleme u uvjetima otvorene ekonomije, uzimajući u obzir situaciju i događanja u zemljama s kojima su putem trgovinskih i investicijskih tijekova povezane. Ovaj proces se uglavnom odvija na regionalnom nivou pa se može reći da je regionalizacija ipak proces koji je za nas važniji od globalizacije. Europska unija je najbolji primjer procesa regionalizacije i najmoćnija je regionalna organizacija u svijetu koja je dostigla najviši stupanj integriranja. Osim dobrih odnosa među državama, trgovina je u današnjim gospodarskim sustavima temelj razvoja ekonomskih, političkih, kulturnih i socijalnih odnosa, opće društvene stabilnosti i suvremenih EU procesa. Procese regionalizacije na prostoru jugoistočne Europe obilježili su ratni sukobi i dezintegracija bivše Jugoslavije. Cijelo desetljeće zemlje bivše Jugoslavije su pratili sporni odnosi i krvavi sukobi. Ratovi su potaknuli Europu da pristupi rješavanju problema koji su postojali u državama zapadnog Balkana. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, tj. CEFTA je sporazum koji je potpisan 1992. godine i koji je pozitivno utjecao na povećanje međusobne trgovine te je stvorio uvjete za robnu razmjenu unutar regije. To se, prije svega, odnosi na mogućnosti lakšeg ulaska na susjedna tržišta koja nisu bila lako dostupna. Hrvatska je počela primjenjivati CEFTA sporazum već 2003. godine i do danas je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim članicama CEFTA-e. Za sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i za Hrvatsku, glavni izazov predstavlja Europska unija za čije se članstvo Hrvatska priprema članstvom u CEFTA-i. Liberalizacijom se postižu mnoge olakšice u trgovini, ukidaju se uvozne i izvozne carine, omogućava se slobodan protok robe i kapitala, ukida se monopol, veća konkurencija donosi veću kvalitetu proizvoda i niže cijene za kupce. Postoje i negativni efekti, no ako je ekonomija stabilna, pozitivni efekti nadjačaju sve negativno pa time globalizacija, regionalizacija, liberalizacija i svi ostali procesi ipak imaju pozitivan učinak. Republika Hrvatska stalnim naporima dokazuje da zaslužuje članstvo u EU. 1 Cilj ovoga rada je pokazati razvoj jedne male integracije kao što je CEFTA i napredak njezinih članica unutar organizacije. Jedna od članica je i Republika Hrvatska koja je puno dobila članstvom u CEFTA-i. U prvom dijelu rada će se govoriti o ideji nastanka CEFTA-e i njezinom razvoju do 2006. godine kada je potpisan ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006". U zadnjem dijelu ćemo saznati koje su koristi za Republiku Hrvatsku od članstva u ovoj organizaciji. U ovome radu su korištene induktivno-deduktivna metoda, metoda analize, statistička metoda i povijesna metoda. Induktivno-deduktivna metoda je korištena tako što se krenulo od same organizacije CEFTA kao cjeline prema jednoj od njezinih članica, tj. Hrvatskoj. Metoda analize je korištena tako da se izučava svaki dio unutar CEFTA-e, tj. svaka od njezinih članica s naglaskom na Hrvatsku. Kako bi se brojčano izrazio vanjskotrgovinski promet korištena je statistička metoda. Povijesna metoda je upotrebljena kako bi se kronološki vidio nastanak CEFTA-e kao organizacije. 2 2. CEFTA Nakon osamostaljenja, tranzicijske zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, ostale su vezane povijesno i zemljopisno. Zbog teškog gospodarskog stanja u tranzicijskim zemljama i prilagodbe tržišnom gospodarstvu, koji je vladao u zemljama razvijenog tržišnog sustava, nastala je ideja o stvaranju jedne relativno homogene gospodarske integracije unutar koje bi zemlje surađivale i pripremale se za pristup razvijenoj zapadnoj ekonomiji. Taj put nije bio niti brz, niti jednostavan, a u zemljama koje su ga prihvatile nije bilo previše oduševljenja. Nužno je bilo potaknuti regionalnu trgovinsku suradnju i povećati obujam vanjsko-trgovinske strukture. Povezivanje putem integracije CEFTA, trebalo je stvoriti preduvjete potrebne za buduću uspješnu gospodarsku suradnju s EU. 2.1. Osnivanje, zemlje članice i razvoj CEFTA-e Zbog straha da se raspadom Istočnog bloka ne formira nova integracija, Čehoslovačka 1 , Mađarska i Poljska su se usmjerile ka približavanju Europskoj uniji. Na inicijativu Europske unije, 9. travnja 1990. godine u Bratislavi, je održan skup delegacija triju zemalja koje su pokazale da nisu dorasle situaciji. Idući sastanak je bio u Višegradu u Mađarskoj 15. veljače 1991. godine na kojem je osnovana tzv. Višegradska grupa 2 koju su činile Čehoslovačka, Mađarska i Poljska i osnovan je Forum za političku i sigurnosnu suradnju. Idući skup se održava u Krakowu, u Poljskoj 5. i 6. listopada 1991. godine na kojemu je donošena Krakowska deklaracija kojom se izražava želja ovih zemalja za sudjelovanjem u europskim sustavima. U studenom na skupu ministara potpisan je memorandum o početku pregovora o uzajamnoj trgovinskoj liberalizaciji. Time je započelo uklanjanje trgovinskih barijera a već 21. prosinca 1992. u Krakowu, Poljska pregovara o načinima ukidanja međusobnih carina. Nakon završetka pregovora potpisuje se Sporazum o slobodnoj trgovini3 koji se počeo primjenjivati od 1. ožujka 1993. CEFTA je multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini. Potpisan je radi lakšeg pristupa Europskoj uniji i primanju pomoći od zapadnih zemalja u tranzicijskoj i restrukturacijskoj 1 2 3 Čehoslovačka se nakon raspada podijelila na Češku i Slovačku. Višegradska grupa su zemlje srednje Europe i, poslije Slovenije, čine grupu najrazvijenijih post-komunističkih zemalja. Central European Free Trade Agreement ( CEFTA ). 3 pretvorbi. U Sporazumu je predviđeno postupno oslobađanje od carina na industrijske proizvode u roku od osam godina, djelomično oslobođenje ograničenja za poljodjelske i prehrambene proizvode i dogovoreno je presjedanje tzv. Skupnim odborom na rok od godinu dana. Sporazum je usklađen sa Europskim sporazumima i obuhvaća područje konkurencijske politike i druga osjetljiva područja gospodarstva i politike. Pitanje carina rješavati će se postupno a za pojedine proizvode carine se ukidaju odmah. Sporazum sadrži i četiri popisa proizvoda od kojih prva dva obuhvaćaju popis proizvoda koji se oslobađaju carina odmah ili se to mora riješiti u roku jedne godine, dok druga dva popisa navode nazive proizvoda kod kojih će se carine postupno smanjivati u dogovorenim rokovima. Nabrajaju se i sve skupine proizvoda po kriteriju ˝dovoljne obrade˝ kojim proizvod dobiva oznaku i sadržaj nacionalnog proizvoda. Na taj način se izbacuje uvoz osjetljivih proizvoda iz zemalja koje nisu članice. Na poticaj Češke održan je sljedeći sastanak u Budimpešti 29. travnja 1994., a završen je potpisivanjem Budimpeštanskog protokola kojim se skraćuje prijelazno razdoblje za liberalizaciju statusa industrijskih proizvoda na pet godina i proširuju se koncesije za poljoprivrednu i prehrambenu robu. Na sastanku u Varšavi, 23. i 24. siječnja 1995., sa Slovenijom koja je postala novi član, ministri poljoprivrede su predložili smanjivanje carinskih stopa za pedeset posto u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U Brnu 11. rujna 1995. donesena je odluka da Slovenija postane članica od 1. siječnja 1996. te je razmatrana mogućnost pristupa novih članica Bugarske, Rumunjske i Baltičkih zemalja. Na idućem sastanku u Slovačkoj dogovoreno je daljnje ukidanje carina na industrijske proizvode a 1997. se otvaraju pregovori s Rumunjskom. Rumunjska je postala nova članica u srpnju 1997. godine, Bugarska u siječnju 1999. godine i Hrvatska 6. prosinca 2002. godine. Da bi zemlja postala članicom CEFTA-e, potrebno je ispuniti neke preduvjete: članstvo u WTO-u ili poštivanje propisa WTO-a; potpisan Sporazum o pristupanju Europskoj uniji ili neki drugi dokument o pristupanju; sporazum o slobodnoj trgovini sa ostalim članicama CEFTA sporazuma. 4 2.2. CEFTA i EU Cijeli proces suradnje je podržavala Europska komisija koja je imala namjeru postepeno stvoriti zonu slobodne trgovine između EU i zemalja Zapadnog Balkana. CEFTA je trebala poslužiti kao dobra priprema za EU članstvo njezinih potpisnica. Sve članice CEFTA-e žele postati punopravne članice Europske unije. Kako bi pristupile EU moraju ispuniti određene uvijete. Osnovni uvijet je da zemlja mora biti europska država koja poštuje principe slobode, demokracije, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda te vladavinu prava. To su vrijednosti na kojima je zasnovana EU. Kriteriji iz Kopenhagena iz 1993. godine su4: Politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina; Ekonomski – postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi s pritiskom konkurencije; Pravni – sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući privrženost ciljevima političke, ekonomske i monetarne unije. Na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen je dodatni kriterij za članstvo koji se odnosi na prilagođavanje administrativne strukture s ciljem stvaranja uvijeta za postupnu i skladnu integraciju. Dodatni kriteriji za članstvo su postepeno razvijani i utvrđivani. Da bi pristupila EU svaka država mora ispuniti postavljene uvijete. Iako zemlje nisu ispunjavale uvijete EU mogle su potpisivati ugovore. Najvažniji od njih je ˝Proces stabilizacije i pridruživanja˝. Kao konačni cilj ovoga procesa je integracija država zapadnog Balkana u EU. Uspostavljen je na prijedlog Europske komisije 1999. godine, a u nekoliko navrata je nadopunjavan. Na sastanku u Zagrebu 2000. godine potvrđeno je da Proces stabilizacije i pridruživanja vodi zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU. U Solunu, 2003. godine, zemljama procesa još jednom je potvrđena europska perspektiva a proces je ˝obogaćen˝ 4 Kriteriji Europske unije s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije, dostupno na: http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-019.pdf 5 elementima koji su do tada bili otvoreni isključivo državama kandidatkinjama za članstvo. Kao osnovni elementi Procesa stabilizacije i pridruživanja postavljeni su5: Ugovorni odnosi – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao nova vrsta ugovornih odnosa; Razvoj ekonomskih odnosa – asimetrična liberalizacija trgovine kroz uvođenje autonomnih trgovinskih mjera; Financijska pomoć – program Zajednice za obnovu i razvoj (CARDS od 2000. do 2006.) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA od 2007. do 2013.). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prve su potpisale Makedonija i Hrvatska 2001. godine. 5 Proces stabilizacije i pridruživanja, dostupno na: http://dei.gov.ba/dokumenti/?id=4817 6 3. CEFTA 2006 Ideja o liberalizaciji trgovine u jugoistočnoj Europi je nastala osnivanjem Pakta o stabilnosti. Ministri zemalja jugoistočne Europe6 sredinom siječnja 2001. godine u Ženevi su se dogovorili da se pripremi i potpiše Memorandum o razumijevanju, kojim će se regulirati pitanja liberalizacije trgovine i olakšati se trgovina između zemalja regije. Memorandum je potpisan 27. lipnja 2001. godine u Briselu i obvezuje članice da do kraja 2002. godine zaključe bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini kojima će se za najmanje 90 posto roba omogućiti slobodan protok bez carinskih ograničenja. Tim Memorandumom su zaključena 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini. Kako bi se povećala transparentnost, produbili trgovinski odnosi između zemalja, poštivala pravila WTO-a, privukle direktne strane investicije, te stvorili uvijeti za političku stabilnost i veću zaposlenost, ministri zemalja regije su u Sofiji, 10. lipnja 2005. godine usvojili Zajedničku izjavu kojom su se obvezali da će započeti pripremati jedinstveni ugovor o slobodnoj trgovini. Radnoj grupi Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu za liberalizaciju i olakšavanje trgovine dan je mandat da osmisli kako zamijeniti postojeću mrežu bilateralnih ugovora sa jednom ugovorom o slobodnoj trgovini za cijelu regiju zapadnog Balkana, po uzoru na CEFTA-u7. Krenulo se u pripremu budućeg jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini. Sporazum je potpisan 19. prosinca 2006. godine i bio je složeniji, sveobuhvatniji i obuhvatio je i nova pitanja koja nisu bila precizna ili efikasna u primjeni u prijašnjim bilateralnim ugovorima. Odlučeno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i otuda naziv ˝Sporazum o izmjeni i pristupanju Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini˝, odnosno "CEFTA 2006". Ugovor su potpisale Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Bugarska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora, Rumunjska, 6 Tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Moldavija. 7 Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1 7 Republika Srbija i Misija privremene upravu Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova. Ulaskom u Europsku uniju 1. siječnja 2007. godine, Bugarska i Rumunjska su prestale biti članice CEFTA-e. Ugovor "CEFTA 2006" je stupio na snagu 26.7.2007. godine za Albaniju, Kosovo, Makedoniju, Moldaviju i Crnu Goru, a za Hrvatsku 22. kolovoza iste godine. Bosna i Hercegovina je ratificirala ugovor 6. rujna, dok je Srbija zakonitu proceduru završila 24. rujna 2007. godine. Cilj potpisivanja ovog ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, i to na načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine. Svaki sporazum sa sobom donosi pozitivne, ali i negativne stvari. Pozitivni učinci sporazuma "CEFTA 2006"8: Povećanje obujma trgovine – na to utječe uklanjanje carina, količinskih ograničenja i izjednačavanje propisa svih zemalja članica; Uspješna regionalna, a u okviru toga ekonomska, odnosno trgovinska suradnja; Privlačenje stranih investicija – ulaskom u neku od organizacija šalje se signal o stabilnosti ekonomije određene zemlje što je posebno važno za male države; Liberalizacija trgovine – uvode se stabilni i moderni uvjeti reguliranja trgovine u regiji i poštuju se propisi WTO-a; Pojednostavljeni ugovorni odnosi; Priprema za članstvo u EU – usklađuju se principi, odredbe i propisi koji se primjenjuju u EU; Poboljšan je mehanizam rješavanja sporova – omogućava veću sigurnost liberalizacije trgovine u regiji. Novi ugovor "CEFTA 2006" donio je mnogo promjena kojima su se morale prilagođavati sve zemlje potpisnice. Promjene su donijele postupnu liberalizaciju trgovine uslugama, izjednačavanje uvjeta za investiranje prema pravilima WTO-a, osiguranje jednakog tretmana domaćih i vanjskih investitora, postupno otvaranje tržišta nabave, jednak tretman domaćih i 8 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org 8 inozemnih dobavljača u svakoj zemlji, osiguranje zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima, poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova, moraju se poštivati pravila WTO-a bez obzira da li je zemlja članica organizacije, i najvažnije, ukidaju se carine i druga davanja između zemalja što dovodi do povećanja obujma trgovine. Osim pozitivnih učinaka, postoji i nekoliko negativnih efekata. To mogu biti/su9: Nagli rast uvoza – uvoz ima utjecaj na nekonkurentne proizvode a rast uvoza može imati veliki utjecaj na trgovinu zemlje kao i na platnu bilancu; Smanjenje carinskih prihoda – normalna pojava nakon smanjenja i ukidanja carina; Uništavanje domaće proizvodnje – pojačana konkurencija možda se na prvu čini kao pozitivna stvar, no ako domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna, doći će do propasti domaćih poduzeća; Nepostojanje čvršće međusobne suradnje članica kroz jače povezivanje njihovih privreda u cilju jačanja njihovih privrednih potencijala za utakmicu na regionalnom, europskom i širem međunarodnom tržištu; Nepostojanje zajedničkog regionalnog investicijskog tržišta. Kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zemlje potpisnice mogu koristiti određene mjere za zaštitu domaće privrede a koriste se u slučaju dampinga, subvencioniranju proizvoda čiji uvoz nanosi ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji i zaposlenosti te u izuzetnim situacijama ako se dogodi neočekivan poremećaj na tržištu. Ciljevi sporazuma su10: konsolidirati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine postignut kroz mrežu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini već zaključenih između zemalja potpisnica; poboljšati/stvoriti uvjete za poticanje investicija, uključujući strana direktna ulaganja; 9 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na : http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx1 10 9 širiti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravna, jasna, stabilna i predvidiva pravila; ukinuti barijere i poremećaje u trgovini, te olakšati kretanje roba u tranzitu i prekogranično kretanje roba i usluga između zemalja potpisnica; osigurati pravne uvjete konkurencije koja utječe na trgovinu i investicije, te postepeno otvoriti tržišta javnih nabava na teritorijima zemalja potpisnica; osigurati zadovoljavajuću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u skladu sa međunarodnim standardima; pružiti efikasne procedure za provođenje i primjenu ovoga Sporazuma, za njegovo zajedničko upravljanje, te za rješavanje sporova; poboljšati trgovinske odnose sa tržištima trećih zemalja kroz odgovarajuću suradnju između strana u ovom Sporazumu. Za razliku od ugovora iz 1992. godine, ugovor "CEFTA 2006" je usklađen sa svim odredbama WTO-a kako bi se pomoglo zemljama koje još nisu članice WTO-a da se prilagode globalnim trgovinskim pravilima. "CEFTA 2006" pokriva i probleme vezane uz jačanje suradnje na području trgovine uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, donosi odredbe za rješavanje sporova i arbitraži te odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja. 3.1. Ugovor o osnivanju Tekst Sporazuma je podjeljen u sedam poglavlja a osnova za izradu bili su originalni CEFTA ugovor iz 1992. godine, sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju zemalja regije Europskoj uniji te WTO sporazumi. Poglavalja Sporazuma "CEFTA 2006"11 su: Poglavlje 1 – Opće obveze koje se odnose na trgovinu svim robama Poglavlje obuhvaća članke od 2 do 6. U ovome poglavlju utvrđuje se način klasifikacije roba u trgovini, polazne carine, način zaokruživanja kod snižavanja, zabranu uvoznih i izvoznih 11 Cjelokupni CEFTA 2006 ugovor nalazi se na stranicama Narodnih novina, www.nn.hr, Međunarodni ugovori 6/2007: http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm 10 količinskih ograničenja i mjera jednakog efekta, kao i ukidanje postojećih na dan stupanja na snagu Sporazuma, zabranu uvođenja i ukidanje postojećih izvoznih carina, klauzulu mirovanja i ukidanje carinskih taksi koje nisu u skladu sa članom VIII GATT12-a 1994. Poglavlje 2 – Industrijski proizvodi Ovo poglavlje sadrži samo dva članka. Prvi definira i utvrđuje industrijske proizvode a drugi uređuje ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta carinama i uvoznih taksi fiskalne prirode, kao i dinamku ukidanja. Poglavlje 3 – Poljoprivredni proizvodi U ovome poglavlju detaljno se uređuju uvjeti trgovine poljoprivrednim proizvodima. Ovo područje je definirano od devetog do dvanaestog članka. Deveti članak definira i utvrđuje obuhvat poljoprivrednih proizvoda. Deseti članak uređuje snižavanje ili ukidanje uvoznih carina, taksi jednakog efekta i uvoznih taksi fiskalne prirode. Idući članak utvrđuje da će se strane suzdržavati od korištenja izvoznih subvencija, te će ukinuti bilo koje postojeće takve subvencije u međunarodnoj trgovini. Dvanaesti članak uređuje područje primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera i propisa. Cilj je da se zaštiti zdravlje ljudi, životinja i biljaka, te da proizvodi životinjskog i biljnog porijekla budu zdravstveno ispravni. Poglavlje 4 – Tehničke barijere u trgovini U članku 13 strane se obvezuju da identificiraju i ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u trgovini, da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere trgovini, surađivati će unutar Zajedničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini te će tako olakšati i harmonizirati tehničke propise, standarde i obvezne procedure ocjenjivanja usklađenosti sa onima Europske unije. 12 Član VIII, stav 1.(a) GATT-a 1994 (Davanja i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom) glasi: „Sva davanja i dažbine bilo koje vrste (osim uvoznih i izvoznih carina i poreza predviđenih u okviru Člana III) koje nameću ugovorne strane na ili u vezi sa uvozom ili izvozom bit će ograničene na iznose približne troškovima pruženih usluga i neće predstavljati indirektnu zaštitu domaćih proizvoda ili oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe“. 11 Poglavlje 5 – Opće odredbe Ovo poglavlje je najveće u Sporazumu i obuhvaća članke od 14. do 25.-og. Podjeljeno je u tri dijela: 1) Operativna pravila - uređuje pitanja pravila o porijeklu robe, fiskalnu diskriminaciju, opća i sigurnosna izuzeća; 2) Pravila konkurencije - uređuje pitanja državnih monopola, državnih trgovinskih poduzeća, pravila konkurencije u poduzetništvu i državnu pomoć; 3) Grupna pravila zaštite – uređuje pitanja antidampinških mjera, opće zaštitne mjere, posebne zaštitne mjere, uvjete i procedure po kojima se mjere poduzimaju i poteškoće sa platnom bilancom. Poglavlje 6 – Nova trgovinska pitanja Poglavlje 6 obuhvaća od 26.-og do 39.-og članka. U ovom poglavlju je uvedeno ono što ˝stara˝ CEFTA i prijašnji bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini nisu sadržavali, a to su: 1) Usluge Uvedene su jer se uvidjelo da sve više raste trgovina uslugama. Strane moraju postepeno razvijati i širiti svoju suradnju sa ciljem postizanja postepene liberalizacije i međusobnog otvaranja njihovih tržišta uslugama i moraju unapređivati razvoj elektronske trgovine između sebe. 2) Investicije Moraju se stvoriti i održavati stabilni, povoljni i transparentni uvjeti za strane investitore, raditi na promociji i olakšanju investicija. Stranim investitorima se mora dati isti tretman kao i vlastitim investitorima. 3) Javna nabava Svaka strana mora osigurati da se nabavke njezinih subjekata obavljaju na transparentan način, tretirajući sve dobavljače jednako. Do 1. svibnja 2010. godine svi moraju osigurati postepeno i efikasno otvaranje svog tržišta vladinih nabavki. 12 4) Zaštita intelektualnog vlasništva Prava intelektualnog vlasništva podrazumijevaju prava industrijskog vlasništva 13 , autorska i srodna prava i zaštita od nelojalne konkurencije. Cilj je odobravanje i osiguravanje adekvatne i efikasne zaštite prava intelektualnog vlasništva. Poglavlje 7 – Pravila funkcioniranja Ovo poglavlja obuhvaća članke od 40 do 52. U njemu je odlučeno da se osniva Zajednički odbor koji čine predstavnici zemalja članica. Zajednički odbor će nadzirati i upravljati provođenje Sporazuma. Sastajati će se najmanje jednom godišnje a svaka zemlja može zatražiti održavanje sastanka. Sve potpisnice sporazuma moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunjavale obveze koje nalaže Sporazum. Sporovi koji nastanu u smislu tumačenja ili primjene ugovorenih odredbi mogu, ukoliko se ne riješe direktnim konzultacijama ili unutar Zajedničkog odbora, biti upućeni na arbitražu. Na kraju su potpisane zajedničke izjave koje zbog svoje prirode ne pripadaju glavnom tekstu Sporazuma. Izjave koje su potpisane su: Zajednička izjava u vezi primjene WTO pravila i procedura – strane su suglasne da će ih primjenjivati bez obzira da li su ili nisu članice WTO-a; Zajednička izjava o suradnji i pomoći – strane će nastojati razvijati ekonomsku i tehničku pomoć; Zajednička izjava o članku 20 i 21 – članak 20 ˝Pravila konkurencije u poduzetništvu˝ – članak 21 ˝Državna pomoć˝ Zajednička izjava o članku 21,22 i 23 - Strane izjavljuju da neće primjenjivati antidamping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise kojima se utvrđuju pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih mjera. Strane će osigurati punu usuglašenost svojih unutrašnjih propisa sa relevantnim WTO odredbama uključujući članak 6 i 19 GATT-a i Sporazum o provođenju članka 6, Sporazum o subvencijama i kompezatornim mjerama te Sporazum o zaštitnim mjerama. 13 Tu se ubrajaju: patenti, zaštitni znakovi, industrijski dizajn i geografske oznake. 13 Nakon što ovakva legislativa bude implementirana, Strane će primjenjivati bilo koje antidamping carine, kompezatorne carine i zaštitne mjere u punoj usklađenosti sa relevantnim WTO odredbama. 3.2. Razlike “CEFTA-e 2006” i ranijeg ugovora o CEFTA-i Potpisivanjem novoga Sporazuma prestaju važiti svi sporazumi koji su do tada potpisani. "CEFTA 2006" uvodi i neka nova pitanja koja ranije nisu bila obuhvaćena ili uvelike unapređuje odredbe za koje se u bilteralnim ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni. Novi ugovor za razliku od onoga iz 1992. godine uključuje niz klauzula koji se odnose na investicije kao i reference kako povećati konkurentnost zemalja regije. Ovaj ugovor je u potpunosti usklađen s odredbama WTO-a za razliku od prvotnog CEFTA ugovora. Time se željelo pomoći zemljama koje još nisu članice WTO-a kako bi što prije prilagodile svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva. Važna novina je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguravanja što bolje implementacije. Pored toga što se očekivalo da novi sporazum doprinese političkoj stabilnosti regije, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža zemalja regije, sa strane potrošača je najznačajnije da on može osigurati jeftinije i kvalitetnije proizvode. Krajnji rezultat pozitivnih promjena koje donosi novi sporazum CEFTA je povećanje konkurentnosti roba i usluga iz zemalja regije, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u svim zemljama. Nakon osnivanja CEFTA-e, a prije potpisivanja ugovora "CEFTA 2006" zemlje su potpisale 32 bilateralna sporazuma koji su se razlikovali od ugovora "CEFTA 2006". 14 Tablica 1. Razlike "CEFTA-e 2006" i bilateralnih sporazuma CEFTA 2006 bilateralni sporazumi • 1 sporazum * jedan sporazum regulira uvjete trgovine • 32 bilateralna sporazuma * svaki sporazum na svoj način uređuje uvjete trgovine • liberalizacija svih industrijskih proizvoda * svi industrijski proizvodi su liberalizirani • liberalizacija svih industrijskih proizvoda * ugovorena je liberalizacija svih industrijskih proizvoda • dodatna liberalizacija poljoprivrednih proizvoda * prenesene carinske koncesije iz bilateralnih sporazuma i dogovoren početak pregovora o daljnjoj liberalizaciji • djelomična liberalizacija poljoprivrednih proizvoda * zavisno od sporazuma u regiji je bilateralno ugovorena djelomična ili potpuna liberalizcija poljoprivrednim proizvodima • nema izvoznih subvencija * ukinute sve izvozne subvencije • nema eksplicitne zabrane korištenja izvoznih subvencija * nije postojala jasna zabrane pa su se primjenjivale izvozne subvencije • nema fiskalne diskriminacije * odredbe su dopunjene eksplicitnom obvezom ne samo nediskriminacije već i ukidanjem svih postojećih oblika diskriminacije • nema fiskalne diskriminacije * nije postojala eksplicitna obveza ukidanja diskriminacije pa je to dovodilo do različitog tumačenja njegove primjene • tehničke barijere trgovini * poboljšan mehanizam rješavanja svih pitanja vezanih za tehničke propise i barijere • tehničke barijere trgovini * ranije odredbe su se pokazale nedovoljnima za rješavanje pitanja tehničkih barijera • mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) * značajno poboljšani mehanizmi za uvođenje različitih zaštitnih mjera i reagiranja na uvedene mjere • mehanizmi zaštite (opće i posebne zaštitne mjere, anti-damping, kompezatorne i druge mjere) * nedovoljno precizno definirani mehanizmi primjene mjera i reagiranja na mjere • nova trgovinska pitanja * uvedene odredbe o investicijama, uslugama, javnoj nabavi i pravima intelektualnog vlasništva •X * nema odredbi o novim trgovinskim pitanjima • mehanizmi za rješavanje sporova * uvedeni novi mehanizmi za rješavanje sporova • mehanizmi za rješavanje sporova * mehanizam se pokazao neefikasnim, pa su sporovi i dodatno precizirane procedure trajali po nekoliko godina Izvor: Izradila autorica prema: Komentar na odredbe sporazuma CEFTA 2006, dostupno na: http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx?id=1031&template_id=50&page Index=1 15 3.3. Pokazatelji gospodarskog razvoja zemalja članica CEFTA-e U sljedećim grafikonima ćemo vidjeti neke od važnih pokazatelja gospodarskog razvitka zemalja i napraviti usporedbu kakvo je stanje bilo 2006. godine kada je potpisan Sporazum "CEFTA 2006" i kakvo je stanje bilo 2011. godine. Tim usporedbama ćemo vidjeti dali su zemlje napredovale članstvom u CEFTA-i. Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 70 60 50 40 30 20 2006 2011 10 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Od osam zemalja članica CEFTA-e, najveći BDP ima Republika Hrvatska. Od 2006. godine, kada je potpisan Sporazum, BDP se povećao za gotovo 13 milijardi dolara. Druga zemlja sa visokim BDP-om je Srbija koja je od 2006. do 2011. godine povećala BDP za više od 16 milijardi dolara. Ostale zemlje imaju manji BDP ali je u porastu. Najmanji BDP imaju Crna Gora i Moldavija čiji se BDP udvostručio nakon članstva u CEFTA-i. 16 Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u dolarima $ 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2006 2011 2000 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo BDP po stanovniku, tu je opet Hrvatska sa 13 530 dolara u 2011. godini. Nakon Hrvatske dolazi Crna Gora koja u odnosu na 2006. godinu, 2011. godine imala rast BDP-a po stanovniku od gotovo 3000 dolara. Najniži BDP po stanovniku imaju Moldavija i Kosovo koje je novonastala država koja teži napretku. Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u postocima % 14 12 10 8 6 2006 4 2011 2 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a 17 Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja vrijednosti novca. To je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Posljedica inflacije je smanjenje vrijednosti novca i opći rast cijena. U 2006. godini najvišu stopu inflacije su imale Moldavija (12,77%) i Srbija (11,72%). Najnižu stopu inflacije je imalo Kosovo i Albanija. U 2011. godini Moldavija smanjuje stopu inflacije na 7,60 %, dok Srbija ima najvišu stopu inflacije od 11,13 %. Najnižu stopu inflacije ima Hrvatska sa 2,26 % i Crna Gora sa 3,18 %. Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 30 25 20 15 10 2006 2011 5 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Iako ove zemlje imaju velike potencijale za razvoj vlastitih proizvoda kojima bi mogle zadovoljiti domaću potražnju, njihov uvoz i dalje raste iz godine u godinu. Najveći uvoz ima Republika Hrvatska u vrijednosti od 26 milijardi dolara 2011. godine. Nakon Hrvatske dolazi Srbija koja je u 2011. godini uvezla proizvoda i usluga za gotovo dvije milijarde dolara više nego 2006. godine. Najmanji uvoz imaju najmanje razvijene zemlje: Crna Gora i Kosovo koje je u usporedbi sa 2006. godinom 2011. godine gotovo udvostručilo uvoz. 18 Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e 2006. i 2011. godine u mlrd. dolara mlrd. $ 30 25 20 15 10 2006 2011 5 0 Izvor: Izradila autorica prema podacima s UNCTAD-a Kada gledamo izvoz, daleko najveći izvoz ima Hrvatska koja je 2006. godine imala izvoz u vrijednosti većoj od 21 milijardu dolara a 2011. godine izvoz je bio u vrijednosti od 26,3 milijarde dolara. Iza Hrvatske, dolazi Srbija koja je od 2006. do 2011. povećala izvoz za više od 4 milijarde dolara. Najmanji izvoz ponovno imaju slabije razvijene zemlje, Kosovo sa jednom milijardom dolara vrijednosti izvoza i Crna Gora sa 1,7 milijardi dolara vrijednosti izvoza. 3.4. Doprinos CEFTA-e razvoju intra-regionalne trgovine Nakon petogodišnjeg iskustva u liberalizaciji trgovine, zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA 2006" su odlučile da unaprijede svoju trgovinsku suradnju. Predviđalo se da će potpisivanjem CEFTA sporazuma uvelike porasti robna razmjena između članica. To se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda CEFTA zemalja u odnosu na proizvode iz zemalja Europske unije. Sve članice, od 2006. godine do danas, ostvaruju trgovinski deficit u razmjeni sa EU. U sljedećoj tablici možemo vidjeti razmjenu CEFTA-e unutar same organizacije i sa ostatkom svijeta kroz tri godine. 19 Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta u mlrd. $ 70 60 50 40 CEFTA 30 ostatak svijeta 20 10 0 2009 2010 2011 IZVOZ 2009 2010 2011 UVOZ Izvor: Izradila autorica prema CEFTA trade statistics, dostupno na: http://www.cefta2006.com/statistics Kada promatramo izvoz unutar CEFTA-e, od 2009. do 2011. je pao za gotovo jednu milijardu dolara, a kada gledamo izvoz prema ostalim zemljama svijeta, narastao je za više od 10 milijardi dolara. Vidimo da iz godine u godinu izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok sa ostatkom svijeta brzo raste. Uvoz unutar CEFTA-e je u svim godinama manji od izvoza, ali i on raste iz godine u godinu, dok je uvoz iz ostalih zemalja svijeta u porastu. U 2011. godine je uvoz veći za više od 10 milijardi dolara u odnosu na 2009. godinu. Po ovim podacima vidimo da uvoz i izvoz unutar CEFTA-e ima nisku stopu rasta dok uvoz i izvoz sa ostalim zemljema svijeta ima visoku stopu rasta s godinama. 20 Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država Srbija Kosovo Hrvatska BiH Albanija Crna Gora CEFTA ukupno 2006 IZVOZ 559.609 / 124.707 65.793 40.708 / 790.817 godina/ država Srbija Kosovo Hrvatska BiH Albanija Crna Gora CEFTA ukupno 2010 IZVOZ 271.817 / 123.729 84.951 72.383 27.435 580.315 UVOZ 283.412 / 79.031 26.515 11.722 / 400.868 2007 IZVOZ 644.74 / 165.129 59.966 73.111 27.951 970.897 2008 IZVOZ 934.821 / 230.488 104.842 107.042 38.961 1.416.154 UVOZ 545.938 / 110.846 34.942 19.671 1.351 712.748 UVOZ 419.443 / 113.286 49.141 22.917 1.439 606.226 2011 IZVOZ 333.366 / 139.622 93.092 87.052 34.24 687.372 2012 (I.-XI.) UVOZ IZVOZ 497.851 268.547 / 360.019 133.122 91.231 90.122 77.363 39.46 / vlj.14 / 762.695 797.161 UVOZ 533.058 / 137.769 52.603 35.656 1.213 760.299 2009 IZVOZ 337.811 / 152.739 86.724 83.972 24.882 686.128 UVOZ 397.963 / 118.396 46.544 24.098 1.751 588.752 UVOZ 438.972 26.036 110.347 65.582 / / 640.937 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Macedonia, dostupno na: www.stat.gov.mk Republika Makedonija je mala zemlja u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka i graniči sa Srbijom, Kosovom, Bugarskom, Grčkom i Albanijom. Zemlju karakterizira makroekonomska stabilnost, stabilna tržišna ekonomija, stabilan financijski i bankarski sistem i povoljna klima za direktne strane investicije. Najvažniji trgovinski partner Makedonije je Srbija u koju najviše izvozi i taj izvoz raste s godinama. Od svih zemalja CEFTA-e, Makedonija najviše uvozi od Srbije. Tek u 2012. godini Makedonija ima najveći izvoz prema Kosovu. Drugi važan trgovinski partner Makedonije je Hrvatska s kojom 2011. godine izvoz i uvoz imaju porast u odnosu na 2010., a već 2012. izvoz i uvoz se smanjuju. Najmanju razmjenu Makedonija ostvaruje sa Crnom Gorom i Moldavijom koja se niti ne spominje kao trgovinski partner Makedonije u statističkim podacima. 21 Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država Srbija BiH Hrvatska Albanija Makedonija Moldavija Kosovo CEFTA ukupno 2006 IZVOZ 215.983 35.844 11.045 12.876 2.556 / / 278.304 godina/ država Srbija BiH Hrvatska Albanija Makedonija Moldavija Kosovo CEFTA ukupno 2009 IZVOZ 107.811 24.849 12.726 8.487 1.902 0 22.682 178.457 UVOZ 504.943 51.401 12.876 4.370 19.582 / / 656.143 2007 IZVOZ UVOZ 146.267 966.258 35.663 160.562 15.057 183.111 15.867 17.671 1.088 30.619 / / / / 213.942 1.358.223 2008 IZVOZ UVOZ 149.218 895.936 29.182 168.491 7.223 161.532 8.333 26.396 1.291 43.063 / / / / 195.247 1.295.418 UVOZ 622.203 127.098 112.861 12.277 24.508 160 1701 904.807 2010 IZVOZ 99.331 31.961 5.361 10.927 1.439 0 24.009 173.027 2011 IZVOZ UVOZ 111.109 753.706 31.197 198.369 63.881 129.145 14.421 17.707 1.972 37.803 0 203 32.973 3.037 255.553 1.139.970 UVOZ 573.538 163.754 106.257 14.485 30.796 167 1.763 890.760 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Montenegro, dostupno na: www.monstat.org Crna Gora je zemlja u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku, koja leži na obali Jadranskog mora. Graniči na sjeveroistoku sa Srbijom, na istoku sa Kosovom, na zapadu i sjeverozapadu sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i na jugoistoku sa Albanijom. Crna Gora je proglasila nezavisnost 3. lipnja 2006.godine, nakon referenduma održanog 21. svibnja 2006. godine. Ona je parlamentarna demokratska država koja počiva na ustavnom i zakonskom okviru, koji je u velikoj mjeri usklađen sa europskim principima i standardima. Unutar CEFTA-e Crna Gora ima najveći opseg razmjene sa Srbijom koji iz godine u godinu oscilira. Drugi važan trgovinski partner Crne Gore je Bosna i Hercegovina, a nakon nje Hrvatska. Najmanja razmjena je sa Moldavijom i Kosovom prema kojemu raste izvoz u zadnje tri godine. 22 Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država BiH Hrvatska Makedonija Crna Gora Moldavija Albanija 2006. IZVOZ UVOZ 2007. IZVOZ UVOZ 2008. IZVOZ UVOZ 749.132 347.508 1.042.165 526.446 1.338.826 648.314 251.073 365.385 330.797 557.351 434.449 603.654 300.188 201.844 437.123 316.323 492.921 383.047 619.279 152.059 950.801 142.923 1.287.274 214.621 / / / / 6.553 29.455 / / / / 76.538 25.037 CEFTA ukupno 1.919.672 1.066.796 2.760.886 1.543.043 3.636.561 1.904.128 godina/ država BiH Hrvatska Makedonija Crna Gora Moldavija Albanija 2009. IZVOZ 1.015.495 UVOZ 2010. IZVOZ UVOZ 2011. IZVOZ UVOZ 445.634 1.088.849 555.144 1.191.294 670.004 278.682 424.925 307.014 427.426 467.983 488.135 429.049 227.388 476.719 266.771 524.549 320.423 836.033 179.048 803.647 164.16 890.822 130.858 21.064 9.651 66.317 126.588 22.874 / / 5.357 / / / / CEFTA ukupno 2.559.259 1.276.995 2.681.586 1.434.565 3.210.887 1.698.611 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Serbia, dostupno na: www.stat.gov.rs Srbija je demokratska zemlja koja se nalazi na središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, na najvažnijoj prometnici Europe i Azije. Na istoku graniči sa Bugarskom, na sjeveroistoku sa Rumunjskom, sa Mađarskom na sjeveru, sa Hrvatskom i BIH na zapadu, sa Crnom Gorom na jugozapadu i na jugu sa Albanijom i Makedonijom. Najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu, zatim Crnu Goru, Makedoniju i Hrvatsku. Izvoz je od 2006. do 2009. godine, kada je došlo do svjetske ekonomske krize, rastao. Nakon krize izvoz je pao, ali već iduće godine opet raste. Ista stvar je i sa uvozom. Srbija najviše uvozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore. Najmanji izvoz i uvoz ostvaruje sa Moldavijom i Albanijom za koje ne postoje podaci o razmjeni za 2006.,2007. i 2009. godinu14. 14 U razmjeni Srbije ne postoje podaci o izvozu i uvozu sa Kosovom. 23 Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) 2006. 2007. 2008. 2009. država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 7.135 5.316 10.471 4.835 12.372 2.624 8.689 1.181 Hrvatska 640.711 1.265.793 762.375 1.712.849 865.438 2.079.090 670.791 1.316.917 Makedonija 27.228 74.562 34.052 96.882 49.441 112.951 43.724 91.621 Srbija 452.523 735.576 486.731 911.44 704.743 1.291.173 526.774 911.103 Crna Gora / / 108.901 19.829 173.164 29.618 163.002 27.548 Moldavija / / 804 2.087 1.553 2.629 1.504 3.783 CEFTA ukupno 1.127.597 2.081.247 1.403.334 2.747.922 1.806.711 3.518.085 1.414.484 2.352.153 godina/ 2012. (I.-XI.) 2010. 2011. država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 28.921 3.411 / / / / Hrvatska 724.963 1.394.194 856.521 1.583.350 710.568 1.320.063 Makedonija 4.738 92.955 91.675 98.871 76.349 84.191 Srbija 605.888 967.955 712.473 1.042.273 435.603 864.667 Crna Gora 210.035 30.161 213.646 28.893 148.168 32.229 Moldavija 1.569 1.859 / / / / CEFTA ukupno 1.576.114 2.490.535 1.874.315 2.753.387 1.370.688 2.301.150 godina/ Izvor: Izradila autorica prema Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, dostupno na: www.bhas.ba Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku u jugoistočnoj Europi. Graniči sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a posjeduje i 13 km dugu obalu na Jadranskom moru. BiH je orijentirana ka pristupanju Europskoj uniji i NATO savezu kao i ka jačanju regionalne suradnje u okviru regije zapadnog Balkana. Najveći izvoz BiH ima prema Hrvatskoj, zatim Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je slučaj sa svim zemljama, 2009. godine kada je nastupila kriza, uvoz i izvoz su bili u padu, ali već 2010. ponovno rastu. Najmanje izvozi u Moldaviju, Albaniju i Kosovo za koje ne postoje podaci. 24 Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) godina/ država Albanija BiH Hrvatska Makedonija Srbija CEFTA ukupno 2006 2007 2008 2009 2010 IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ 668 19 1.368 52 834 52 1.207 38 3.599 43 47 917 476 915 464 1.682 1.232 1.731 656 1.600 153 1.026 85 1.882 788 2.114 159 2.207 78 1.860 170 255 399 210 1.424 183 752 251 816 778 / / / / 11.121 8.272 4.299 6.054 1.805 7.336 1.038 2.217 2.238 3.059 14.631 12.303 7.649 10.281 6.914 11.617 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Moldova, dostupno na: www.statstica.md Moldavija je mala zemlja, smještena na povoljnom položaju jugoistočne Europe. Graniči sa dvije zemlje: Ukrajina na istoku i Rumunjska na zapadu. Nakon što su Rumunjska i Bugarska 2007. godine postale članice EU Moldavija je postala blizak susjed EU. Najviše izvozi u Albaniju i Srbiju a najmanje u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu15. Najveći uvoz Moldavija ima od strane Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine a najmanji od Abanije i Makedonije. Moldavija nema istu strukturu razmjene kao ostale zemlje CEFTA-e koje ako u neku zemlju imaju najveći izvoz onda imaju i uvoz od njih. Tako izvozi u Albaniju i Srbiju a uvozi od Hrvatske, Srbije i BiH. Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e (u mil. $) godina/ država Kosovo Hrvatska Makedonija Srbija i Crna Gora BiH Moldavija CEFTA ukupno 15 2006 IZVOZ 24,4 2,1 11,6 9,9 / / 48,0 UVOZ 13,1 40,1 44,9 25 7,6 5,1 135,8 2007 IZVOZ 43,6 0,8 20,6 21,8 / / 86,8 UVOZ 20,3 34,4 68,5 105,8 10,6 3,1 242,7 2008 IZVOZ 69,3 1,7 30,3 40,9 / / 142,2 UVOZ 24,5 41,1 91 175,2 11,9 0,6 344,3 2009 IZVOZ 67,6 1,1 29,4 20,5 / / 118,6 UVOZ 27,8 38,3 73,7 114,9 9,7 1,6 266 Za Kosovo i Crnu Goru nema podataka o izvozu i uvozu. 25 2010 država IZVOZ Kosovo 94,1 Hrvatska 2,3 Makedonija 25,1 Srbija i Crna Gora 30,1 BiH / Moldavija / CEFTA ukupno 151,6 godina/ UVOZ 35,7 86,4 70,9 175,1 35,5 4,4 408 2011 IZVOZ 137,7 2,9 39 49,6 / / 229,2 UVOZ 42,4 65,6 83,5 197,2 51,0 2,0 441,7 Izvor: Izradila autorica prema Statistical Yearbook of Albania, dostupno na: www.instat.gov.al Republika Albanija je mala zemlja koja se nalazi na jugozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Na sjeverozapadu graniči sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku sa Kosovom i na jugu i jugoistoku sa Grčkom. Posebnu pozornost posvetila je posebnom jačanju regionalnih multilateralnih odnosa, što je također ostvareno u postupku nekoliko inicijativa i regionalnih organizacija. Obveza ovih inicijativa je da služe kao promocija dobrosusjedskih odnosa, sigurnosti i stabilnosti u regiji, te politička potpora i financiranje projekata u domeni nacionalnog i regionalnog razvoja. Albanija najviše izvozi u Kosovo, zatim Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru. Najmanje u Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju. Uvozi od Srbije i Crne Gore, Makedonije i Hrvatske a najmanji uvoz ima od Moldavije. Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) 2006 2007 2008 država IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ Albanija 15.877 29.014 28.505 48.326 31.053 87.706 Makedonija 12.222 323.635 23.824 326.035 29.483 509.685 Crna Gora 2.771 22.349 3.992 20.643 5.544 20.280 Srbija 26.254 239.886 26.423 304.982 14.550 307.325 BiH 6.436 23.184 7.245 40.892 8.705 56.989 Hrvatska 1.410 35.249 2.517 53.424 1.166 73.518 CEFTA ukupno 64.970 673.317 92.506 794.302 90.501 1.055.503 godina/ 26 godina/ država Albanija Makedonija Crna Gora Srbija BiH Hrvatska CEFTA ukupno 2009 IZVOZ 36.518 24.206 4.301 4.887 1.682 3.000 74.594 UVOZ 81.435 407.054 18.214 294.164 83.323 81.657 965.847 2010 IZVOZ UVOZ 40.885 92.419 34.876 423.313 5.196 15.184 5.224 345.306 2.448 110.014 3.677 77.609 92.306 1.063.845 2011 IZVOZ UVOZ 48.115 134.188 43.081 509.417 9.727 17.026 10.019 354.844 851 111.130 3.889 89.175 115.682 1.215.780 Izvor: Izradila autorica prema Kosovo Agency of Statistics, dostupno na: www.eks.rks-gov.net Republika Kosovo se nalazi u središtu Balkanskog poluotoka i graniči s Makedonijom na jugu, Albanijom na jugozapadu, Srbijom na sjeveroistoku i Crnom Gorom na sjeverozapadu. Glavni cilj vlade Kosova je stvoriti demokratske institucije koje leže na ekonomski stabilnom i multietničkom društvu na putu prema EU. Najvažniji trgovinski partner je bila Srbija od koje se Kosovo odvojilo i postalo samostalna država. Države prema kojima Kosovo zadnjih godina najviše izvozi su postale Albanija i Makedonija i taj izvoz raste svake godine dok sa Srbijom pada. Najvažniji uvozni partneri Kosova su Makedonija i Srbija. Podaci za vanjsku trgovinu Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nalaze se u 4. poglavlju. Najveći udio u razmjeni unutar CEFTA-e imaju Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina i taj udio i dalje raste, dok ostale zemlje imaju malen uvoz i izvoz. 3.5. “CEFTA 2006” i Europska unija Europska unija je 1999. godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja za države Zapadnog Balkana. Time je po prvi puta dana jasna perspektiva članstva u EU i tako je pokrenuta inicijativa za potpisivanjem bilateralnih sporazuma koji su pripremili države za potpisivanje ugovora "CEFTA 2006". Zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu, "CEFTA 27 2006", inicirana je od strane Europske unije kao jedan od instrumenata za stabilizaciju regije i poticanje regionalne suradnje, a u cilju pripreme zemalja regije za buduće članstvo u EU 16 . Europska komisija je dokumentom, 27. siječnja 2006. godine, pod nazivom ˝Zapadni Balkan na putu ka Europskoj uniji: jačanje stabilnosti i poticanje napretka˝17 podržala što brže zaključenje regionalnog Sporazuma o slobodnoj trgovini i željela je pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć. Sporazum "CEFTA 2006" potiče usuglašavanje zakonodavstava članica, koje je u skladu sa krajnjim ciljem svih zemalja, a to je punopravno članstvo u EU. Sporazum "CEFTA 2006" direktno poziva na pravila Europske unije i to je jasno vidljivo kada se govori o pitanjima konkurencije i usuglašavanju tehničke regulative sa standardima EU. Usklađenost propisa i njihovu primjenu prati EU preko svojih Godišnjih izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana i preko institucija za praćenje primjene propisa. Iako CEFTA pruža svojim članicama mnoge koristi ipak ona postaje samo prolazna stanica na putu ka članstvu u EU i tako se onemogućava da članice svoje snage usmjere ka potpunom iskorištavanju potencijala CEFTA-e, budući da je članstvo u njoj ograničenog roka trajanja i da su sve snage usmjerene ulasku u EU, a ne razvoju CEFTA-e kao organizacije. Kako bi u budućnosti iskoristile prednosti koje se stječu članstvom u Europskoj uniji, države Zapadnog Balkana moraju podići nivo konkurentnosti svojih ekonomija, a to je moguće ostvariti kroz članstvo u CEFTA-i. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sporazum kojim se institucionaliziraju odnosi između države potpisnice i Europske unije. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje zemlje EU u određenom tranzicijskom razdoblju (od 6 do 10 godina), tijekom kojega zemlja potpisnica postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo EU, uspostavlja zonu slobodne trgovine sa EU, itd. Sporazum daje potpisnici status pridruženog člana te status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Sporazum su potpisale Makedonija (9. travnja 2001.), Hrvatska (29. listopada 2001.), Albanija (12. lipnja 2006.), Crna Gora (15. listopada 2007.), Srbija (29. travnja 2008.) i Bosna i Hercegovina (16. lipnja 2008.). Srbija je dobila status kandidata za EU, Makedonija još pregovara o tome da dobije status kandidata dok Hrvatska očekuje ulazak u EU 1. srpnja 2013. godine. 16 17 ISAC Policy perspective, dostupno na: www.isac-fund.org engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration 28 4. REPUBLIKA HRVATSKA I CEFTA Hrvatska je bila jedna od najrazvijenijih država u bivšoj Jugoslaviji i danas je klasificirana kao zemlja u razvoju18. Republika Hrvatska ima odličan geografski položaj, odličnu povezanost sa ostatkom svijeta, te tri prometna koridora prolazi kroz Hrvatsku. Zemlja je sa najboljom informatičkom i prometnom inftastrukturom u regiji i kvalitetnom radnom snagom što je pretpostavka za učinkoviti početak poslovanja. Između Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore nema jezičnih barijera te je moguće obuhvatiti tržište ove četiri zemlje koje imaju oko 16,5 milijuna stanovnika. Osim mnogih poslovnih prilika, Hrvatska je turistička zemlja i nudi izvanrednu kvalitetu života, pregršt društvenih događaja i nevjerovatne prirodne ljepote. Sve to čini Hrvatsku posebnim mjestom za život. Hrvatska je na izborima 3. siječnja 2000. godine odbacila političku i gospodarsku opciju izolacije te krenula u suradnju sa svijetom i intenzivno se pripremati za uključivanje u sve europske integracijske procese. Agresija na Hrvatsku unazadila je razvoj hrvatskog društva i bilo je vrijeme za reforme. Ratno stanje se odrazilo na provedbu politike privatizacije, a tako i na druge dijelove gospodarske politike. Pitanje odnosa Hrvatske sa zonom slobodne trgovine CEFTA prvi puta je pokrenuto 1994. godine kada je Hrvatska gospodarska komora dala izraditi studiju ˝Utjecaj bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama grupe Višegrad i Slovenije˝ kako bi se procjenili pozitivni i negativni rezultati pristupa Hrvatske CEFTA-i. Prvi krug pregovora je obavljen sa Češkom i Slovačkom u srpnju 1995. godine, a sličan pregovarački prijedlog je sastavljen i usklađen i za pregovore s drugim zemljama CEFTA-e. Zbog neispunjenja svih uvjeta, Hrvatska nije mogla pristupiti CEFTA-i, no mogla je pregovarati i potpisivati bilateralne sporazume sa zainteresiranim zemljama CEFTA-e. To je poslužilo kao priprema za sudjelovanje u svim srednjoeuropskim integracijama. Hrvatska je vidjela koristi od CEFTA-e, ne samo u povećanju obujma trgovine s drugim zemljama, nego je željela i prebaciti proizvodne čimbenike iz neefikasnih u efikasne izvozne konkurentne djelatnosti te tako povećati realni dohodak i 18 Svjetska banka je u izvješću 16.1.2013. godine Hrvatsku svrstala u zemlje nadolazećih ekonomija, tj. zemlje tzv. Nove Europe. 29 osigurati uspješan gospodarski rast. Tek 2003. godine Hrvatska je potpisala ugovor i postala članicom CEFTA-e. 4.1. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u Sporazum "CEFTA 2006" je stupio na snagu za Hrvatsku 22. kolovoza 2007. godine, a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine. Postojećim članicama CEFTA-e (tada su to bile Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska) su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Bugarska i Rumunjska su ubrzo pristupile Europskoj uniji i više nisu bile članice CEFTA-e. Od novog CEFTA ugovora Hrvatska je očekivala prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene moderne odredbe ugrađene u ugovor. Unutar CEFTA-e 2006 ekonomski je najjača Hrvatska. Veliki je raspon između članica CEFTAe u BDP-u, BDP-u per capita, robnoj razmjeni, vanjskom dugu i mnogim drugim čimbenicima. Dvije ekonomski najjače zemlje (Hrvatska i Srbija) participiraju sa više od 60% vanjskotrgovinskog prometa CEFTA-e. Sve zemlje CEFTA-e 2006 ostvaruju trgovinske deficite u razmjeni sa EU, dok međusobnom razmjenom pojedine zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija, ostvaruju suficit. Najviše je zadužena Hrvatska i to otprilike 56% ukupnog duga CEFTA-e. 30 Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. EU 27 CEFTA Grafikon 8 : Uvoz Hrvatske 2006. god. ostatak svijeta EU 25 15% CEFTA ostatak svijeta 20% 5% 20% 75% 65% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr U godini potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" Republika Hrvatska je imala izvoz u iznosu od 10,376 milijardi dolara. Od toga je 65% izvezla u Europsku uniju, 15% u ostale zemlje svijeta a samo 20% u zemlje CEFTA-e. Uvezla je robe u iznosu od 21,782 milijarde dolara. Najviše je uvezla iz zemalja EU a samo 5% iz zemalja CEFTA-e. Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god. EU 27 CEFTA ostatak svijeta Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god. EU 27 22% 19% CEFTA ostatak svijeta 33% 61% 59% 6% Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr Izvor: Izradila autorica prema podacima sa www.mingorp.hr 31 U 2011. godini Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 9,582 milijarde eura. Od toga je najviše uvezla iz EU, a samo 19% iz zemalja CEFTA-e. Uvoz je iznosio 19,281 milijardu eura i od toga je bilo samo 6% iz zemalja CEFTA-e Iako se očekivalo da će se potpisivanjem "CEFTA-e 2006" uvelike povećati razmjena između potpisnica ugovora uspoređujući 2006. i 2011. godinu jasno vidimo da se izvoz u CEFTA zemlje smanjio za 1 postotni bod, u EU za 6 postotnih bodova, a u ostatak svijeta se povećao za 7 postotnih bodova. Ovi postoci ne znači da se između zemalja CEFTA-e nije povećao obujam razmjene, jer on svake godine sve više raste, već da je i dalje malen postotak razmjene između zemalja članica. Hrvatska je u usporedbi sa 2006. godinom, 2011. povećala uvoz iz zemalja CEFTA-e za 1 postotni bod, smanjila uvoz iz EU za 14 postotnih bodova i povećala uvoz iz ostalih zemalja svijeta za 13 postotnih bodova. Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske godina/indikatori Saldo robne razmjene u 000 € Pokrivenost uvoza izvozom (%) 2006 -8853079 48,2 2007 -9828837 47,8 2008 -11232013 46 2009 -7690694 49,5 2010 -6231769 58,8 2011 -6698986 58,9 2012 -6554506 59,4 Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na: http://www.dzs.hr Saldo robne razmjene – dobiva se tako da se ukupna vrijednost izvoza oduzme od ukupne vrijednosti uvoza. Ako je dobiveni iznos u plusu zemlja ima suficit robne razmjene, a ako je u minusu to je deficit robne razmjene. Hrvatska ima deficit robne razmjene u svim godinama. U 2006. godini deficit je iznosio 8,8 milijardi eura, u 2007. godini je narastao za gotovo jednu milijardu eura a 2008. je iznosio rekordnih 11,2 milijarde. U godini kada je nastupila kriza deficit 32 je pao na 7,6 mlrd a 2010. je pao na najmanju vrijedost od 6,2 mlrd. U 2011. je ponovno narastao za gotovo pola milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu a 2012. se smanjio. Kako u trgovini sa zemljama CEFTA-e Hrvatska ima pozitivnu bilancu, to doprinosi smanjenju ukupnog deficita robne razmjene. U 2006. godini suficit je iznosio 752 milijuna eura a u 2012. više od 1 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom – postotak pokrivenosti uvoza izvozom se dobije tako da se ukupna vrijednost izvoza podijeli sa ukupnom vrijednosti uvoza i rezultat se pomnoži sa 100. Najgoru vrijednost pokrivenosti uvoza izvozom RH je imala 2008. godine, a najveću vrijednost je imala 2012. godine kada je iznosila 59,4% posto zbog toga što nam je izvoz u 2012. godini rastao. Tome povećanju doprinosi razmjena sa CEFTA zemljama jer u razmjeni s njima Hrvatska ima suficit. 4.2. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e Iako najveći postotak izvoza Hrvatske ide u EU kao što i najveći postotak uvoza Hrvatske dolazi iz EU, razmjena sa zemljama CEFTA-e nije zanemariva. Najvažniji izvozni partneri Hrvatske unutar CEFTA-e su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, dok su uvozni partneri Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija. U idućoj tablici ćemo vidjeti uvoz i izvoz Hrvatske od potpisivanja Sporazuma "CEFTA 2006" do kraja 2012. godine. 33 Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e (u 000 $) Al ba ni ja 2006 IZVOZ UVOZ 2007 IZVOZ UVOZ 2008 IZVOZ UVOZ 2009 IZVOZ UVOZ 2010 IZVOZ UVOZ 2011 IZVOZ UVOZ 2012 IZVOZ UVOZ 30.899 2.695 35.325 3.032 44.375 4.776 37.165 2.999 79.990 5.479 59.467 4.720 74.771 5.382 Bi H 1.310.514 600.375 1.782.585 733.865 2.177.792 819.386 1.347.170 566.988 1.370.688 612.078 1.633.715 757.182 1.577.751 728.445 Crna Gora Ma kedoni ja 6.404 316 154.855 6.689 186.641 1.073 168.074 52.900 107.865 3.593 82.062 4.987 186.806 58.119 Mol da vi ja 83.257 179.992 116.906 221.734 143.114 278.814 121.072 177.774 112.322 141.837 133.565 167.291 124.682 111.452 2.004 7.801 3.427 6.616 2.026 7.737 1.800 4.627 1.694 3.783 2.405 5.323 1.638 4.306 Srbi ja 33.941 15.928 664.942 329.479 778.491 428.127 559.026 281.170 462.882 305.645 522.036 399.089 536.902 362.019 Kos ovo / / / / / / / / 72.522 3.689 87.939 3.826 87.706 2.822 Izvor: Izradila autorica prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, dostupno na: http://www.dzs.hr Najviše hrvatskog izvoza odlazi prema najvažnijem trgovinskom partneru Hrvatske, Bosni i Hercegovini. Do 2009. godine izvoz u BiH je rastao, a onda je u vrijeme početka krize pao za više od 800 milijuna dolara. Već 2010. je ponovno narastao u usporedbi sa 2009.-om, i rastao je do 2011. kada je iznosio više od 1,6 milijardi dolara. Drugi važan izvozni partner Hrvatske je Srbija. 2006. godine izvoz u Srbiju je bio smo 34 milijuna dolara, a 2007. je iznosio 664 milijuna dolara i rastao je u svim godinama osim 2009. god. Isti slučaj je i sa Crnom Gorom u koju je 2006. izvoz iznosio 6,4 milijuna dolara, a iduće godine izvoz je porastao na 148 milijuna dolara. Najmanje izvozimo u Moldaviju i taj izvoz i dalje pada. Kada promatramo uvoz najznačajniji partner za Hrvatsku je ponovno Bosna i Hercegovina. Uvoz iz BiH je svake godine rastao osim 2009. Druga zemlja od koje uvozimo je Srbija od koje od 2007. god. imamo sve veći uvoz. U 2012. god. je dosegnuo više od 362 milijuna dolara. Treći uvozni partner Hrvatske je Makedonija. Najmanje uvozimo iz Moldavije, Albanije i Kosova. 34 Republika Hrvatska u zemlje CEFTA-e najviše izvozi19: mineralna goriva i maziva; hranu i žive životinje; proizvode svrstane prema materijalu; kemijske proizvode; strojeve i prijevozna sredstva; piće i duhan. Najviše uvozi20: proizvode svrstane prema materijalu; hranu i žive životinje; razne gotove proizvode; mineralna goriva i maziva; kemijske proizvode; strojeve i prijevozna sredstva. 4.3. Ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA-e Vizija Europske unije je bilo stvaranje jedinstvenog tržišta sa slobodnim kretanjem robe, usluga, ljudi i kapitala. Danas Europska unija ima dvadeset i sedam zemalja članica i najmoćnija je regionalna organizacija u svijetu. Članice EU su neke od najrazvijenijih zemalja u svijetu, ona je najstarija međunarodna ekonomska integracija koja je dostigla najviši stupanj integriranja 21 . Zemlje koje još nisu članice EU ulažu sve napore kako bi napredovale i razvile se, i u konačnici postale članice ove organizacije. 19 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dostupno na: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo ibid. 21 Postoje četiri razine integriranja: 1. zona slobodne trgovine ( dvije zemlje smanjuju ili uklanjaju barijere, svaka ima svoju politiku ); 2. carinska unija ( zemlje imaju zajedničku trgovinsku politiku prema zemljama nečlanicama ); 3. zajedničko tržište ( slobodno kretanje kapitala i rada ); 4. ekonomska unija ( zajedničko tržište i politika ). 20 35 Od 2004. Hrvatska je kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju. Od pristupanja WTO-u, a posebice od trenutka stjecanja statusa kandidatkinje za ulazak u EU, Hrvatska je poduzela mnoge konkretne korake, poput izmjena i poboljšanja postojećih zakona te izmjene postojećih procedura, kako bi ih uskladila sa zakonima i propisima EU i olakšala gospodarsku aktivnost. Republika Hrvatska je 30.06.2011. zatvorila svih 35 pregovaračkih poglavlja 22 čime su i formalno okončani pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i 1. srpnja 2013. se očekuje da postanemo punopravna članica EU. Europska unija pruža velike mogućnosti samo treba znati to na pravi način iskoristiti. Kada Hrvatska pristupi EU, za nju prestaju vrijediti dotadašnji trgovinski sporazumi. Za Hrvatsku najvažniji trgovinski sporazum je CEFTA sa čijim članicama je Hrvatska u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu. Najviša liberalizacija postignuta je sa BIH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Pri izvozu u Srbiju primjenjuju se snižene carine. Hrvatska će nakon ulaska u EU nastaviti izvoziti u BIH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine23. Problem za Hrvatsku je što će nakon ulaska u EU trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu opteretiti carinama, koje bi mogle biti veće i za 20% za neke proizvode 24 , što će smanjiti konkurentnost hrvatskih izvoznika. Najveće opterećenje bi bilo za proizvode mesne industrije kod kojih bi se primjenjivale carine i u količinskom iznosu pa kod nekih proizvoda to može dosezati i 50%. Više od polovine hrvatskog izvoza cigareta odlazi na tržište BIH uz nultu stopu carine a nakon ulaska Hrvatske u EU Bosna i Hercegovina će primjenjivati carinu od 15% na cigarete25. Kako ulazak Hrvatske ne bi previše utjecao na njezinu razmjenu najavljeno je da će EU u ime Hrvatske početi pregovore sa zemljama CEFTA-e o zadržavanju nultih ili najnižih stopa carina na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo. 22 Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima, objavljen je na stranicama Vlade (www.vlada.hr) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (www.mvep.hr). 23 U tu skupinu proizvoda spadaju pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti. 24 Analitičari HNB-a navode da bi to mogla biti vrijednost od oko 100 milijuna eura. 25 Poslovni dnevnik: Ulaskom u EU hrvatski izvoznici manje konkurentni na tržištu CEFTA-e, dostupno na: http://www.poslovni.hr/vijesti/ulaskom-u-eu-hrvatski-izvoznici-manje-konkurentni-na-trzistu-cefte-213064 36 5. ZAKLJUČAK Cilj ovoga rada je bio pokazati koji je značaj integracije kao što je CEFTA za hrvatsko gospodarstvo. Cilj svake zemlje jugoistočne Europe je postati članicom EU, pa tako i Hrvatskoj. Kako bi se pripremila za članstvo u EU i dokazala regionalnu suradnju Hrvatska je postala članica CEFTA-e. Nova "CEFTA 2006" je moderni sporazum koji sadrži sedam poglavlja i donosi mnogo promjena u odnosu na originalnu CEFTA-u. Novi sporazum je trebao povećati robnu razmjenu između članica no to se nije dogodilo zbog slabe konkurentnosti proizvoda zemalja članica CEFTA-e u odnosu na proizvode iz zemalja EU. Još jedan problem koji postoji je to što, unatoč koristima koje CEFTA pruža svojim članicama, ona je ipak samo prolazna stanica na puta ka EU i tako se ne mogu do kraja iskoristiti potencijali ove integracije. Na tržište CEFTA-e najviše su usmjerene Hrvatska, Srbiji i Bosna i Hercegovina. Kada promatramo Hrvatsku unutar CEFTA-e, ona je najrazvijenija zemlja no ipak su gospodarska kretanja u Hrvatskoj rezultat djelovanja dugoročnih čimbenika, tj. strukturnih neusklađenosti i neodgovarajuće ekonomske politike. Problemi Hrvatske su nedovoljna konkurentnost koja rezultira u zaostajanju i impotentnosti domaćeg izvoza te propadanju brojnih gospodarskih sektora koji su se uvijek isticali po broju zaposlenih i izvozu. Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim potpisnicama CEFTA-e, a najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih članica. Hrvatska je 30.-og lipnja 2011. godine zatvorila svih 35 poglavlja pregovora s EU i nakon ratifikacije ugovora od strane svih zemalja članica postajemo punopravna članica EU. Time je CEFTA, barem za Republiku Hrvatsku, ispunila svoju zadaću i smisao zbog kojega i postoji. Na Republici Hrvatskoj ostaje da poradi na strukturi i konkurentnosti jer samo tako može opstati na tržištu Europske unije. Treba zapamtiti da smo na tržištu CEFTA-e bili najrazvijenija država i da će ulazak u EU utjecati na uvjete izvoza i uvoza sa članicama CEFTA-e zbog čega bi bilo dobro da se hrvatski izvoz još više usmjeri na tržište EU-a. Hrvatska će i dalje s ovim zemljama surađivati, ali ne više kao članica CEFTA-e, nego kroz trgovinsku politiku EU-a. 37 LITERATURA KNJIGE Brkić, L. (1995): Teorije međunarodne ekonomske integracije, Gordon d.o.o., Zagreb. Grgić, M., Bilas, V. (2012): Teorija regionalnih ekonomskih integracija, Sinergijanakladništvo d.o.o., Zagreb. Kersan-Škabić, I. (2012): Ekonomija Europske unije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula. Knego, N. i suradnici (2011): Trgovina kao pokretač razvoja srednje i jugoistočne Europe, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka. INTERNETSKE STRANICE Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: http://www.bhas.ba (20.1.2013.) CEFTA trade statistics: http://www.cefta2006.com/statistics (9.1.2013.) CEFTA Trgovinski portal: http://www.ceftatradeportal.com (27.12.2012.) Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: http://www.dzs.hr (22.1.2013.) Hrvatska gospodarska komora: http://www.hgk.biznet.hr (28.12.2012.) Kosovo Agency of Statistics: http://www.eks.rks-gov.net (20.1.2013.) Statistical Yearbook of Albania: http://www.instat.gov.al (20.1.2013.) Statistical Yearbook of Moldova: 38 http://www.statistica.md (21.1.2013.) Statistical Yearbook of Montenegro: http://www.monstat.org (21.1.2013.) Statistical Yearbook of Serbia: http://www.stat.gov.rs (23.1.2013.) Svjetska banka: http://www.worldbank.org (20.12.2012.) UNCTAD: http://www.unctad.org (15.1.2013.) 39 POPIS TABLICA I GRAFIKONA POPIS TABLICA Tablica 1. Razlike CEFTA-e 2006 i bilateralnih sporazuma ........................................................ 15 Tablica 2: Vanjskotrgovinska razmjena Makedonije sa zemljama članicama CEFTA-e............. 21 Tablica 3: Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore sa zemljama članicama CEFTA-e .............. 22 Tablica 4: Vanjskotrgovinska razmjena Srbije sa zemljama članicama CEFTA-e ...................... 23 Tablica 5: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama članicama CEFTA-e ....................................................................................................................................................... 24 Tablica 6: Vanjskotrgovinska razmjena Moldavije sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 25 Tablica 7: Vanjskotrgovinska razmjena Albanije sa zemljama članicama CEFTA-e ................. 25 Tablica 8: Vanjskotrgovinska razmjena Kosova sa zemljama članicama CEFTA-e ................... 26 Tablica 9: Saldo robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom Republike Hrvatske .................. 32 Tablica 10: Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e ............... 34 POPIS GRAFIKONA Grafikon 1: BDP zemalja članica CEFTA-e ................................................................................. 16 Grafikon 2: BDP per capita zemalja članica CEFTA-e ................................................................ 17 Grafikon 3: Inflacija zemalja članica CEFTA-e ........................................................................... 17 Grafikon 4: Uvoz zemalja članica CEFTA-e ................................................................................ 18 Grafikon 5: Izvoz zemalja članica CEFTA-e................................................................................ 19 Grafikon 6: Razmjena zemalja članica CEFTA-e unutar CEFTA-e i sa ostatkom svijeta ........... 20 Grafikon 7 : Izvoz Hrvatske 2006. god. ........................................................................................ 31 Grafikon 8: Uvoz Hrvatske 2006. god…………………………………………………………...31 Grafikon 9: Izvoz Hrvatske 2011. god……………………….......................................................31 Grafikon 10: Uvoz Hrvatske 2011. god……………………………………………………………...……31 40 SAŽETAK Ovaj rad predstavlja analizu integracije CEFTA te daje uvid u poziciju Hrvatske na tržištu CEFTA-e. U prvome dijelu se daje uvid o tome kako je zapravo došlo do ideje o osnivanju CEFTA-e i kako je ona napredovala. Drugi dio je baziran na novome CEFTA ugovoru, gdje su objašnjena poglavlja ugovora i razlike ugovora "CEFTA 2006" i ˝stare˝ CEFTA-e. Kroz grafičke prikaze se nastoje prikazati neki od važnih čimbenika razvoja zemalja članica te vanjskotrgovinska razmjena. Posljednji dio se bavi Hrvatskom kao važnom članicom ove integracije. Prikazani su čimbenici razvoja Hrvatske unutar CEFTA-e, izvoz i uvoz sa zemljama članicama, i na kraju se spominje ono što je za Hrvatsku najvažnije, ulazak u Europsku uniju. Ovim radom je zapravo prikazano kako je sve počelo sa idejom o CEFTA-i a završava onim čemu teže sve zemlje CEFTA-e, članstvom u EU. Ključne riječi: CEFTA, razvoj, intra-regionalna trgovina, liberalizacija, Europska unija 41
© Copyright 2024 Paperzz
