ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvoz informatike: Ima posla za svakoga Hrvatska u strategiji kreativne Europe Agilni pristup preuzima tržište Rad u oblaku: Manji troškovi, veća sigurnost Broj 192 7/2013 CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Davor Pavuna Znanstvenik i vizionar, inovator poslovnih procesa Poslovna inteligencija: Kada štednja postaje gubitak? Nakon industrijskog doba mikroelektronike Uvjeti gospodarskog rasta: Istraživanje i obrazovanje PRILOG e-Građanin u Državi bez papira Međunarodna konferencija The Future of Information Sciences (INFuture) održava se svake dvije godine. U organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovogodišnja konferencija održat će se u prostorima hotela Double Tree by Hilton Zagreb, Ulica Grada Vukovara 269a. Osnovni cilj INFuture konferencija jest okupiti na međunarodnoj razini stručnjake iz akademskih institucija, vladinih udruga, agencija, kompanija i istraživačkih centara kako bi se stvorila platforma koja bi omogućila razmjenu teorijskih postavki i praktičnih iskustava te potaknula novu suradnju. Konferencija ima međunarodno uredništvo, međunarodnu dvostruko-slijepu recenziju radova te je indeksirana u EBSCO bazama podataka. Svake godine na konferenciji i ostalim popratnim događajima sudjelovalo je između 150 i 250 sudionika iz Hrvatske i svijeta (Europa, SAD, Azija, Afrika, Australija). Ostvarena je suradnja i s važnim europskim projektima. Naziv svake konferencije bio je određen njenim aktualnim sadržajem: INFuture2007: Digital Information and Heritage INFuture2009: Digital Resources and Knowledge Sharing INFuture2011: Information Sciences and e-Society INFuture2013: Information Governance Uz konferenciju se organiziraju okrugli stolovi, promocije knjiga, multimedijska predstavljanja i drugi popratni događaji. Uza stručni organiziran je i kulturni program koji uključuje razgledavanje grada u organizaciji Turističkog saveza grada Zagreba te društveni program koji uključuje gala večeru na ugodnom mjestu u središtu Zagreba. Konferencija je kao međunarodni događaj medijski popraćena u novinama, na radiju, televiziji i u javno dostupnim tiskanim materijalima, kao i u relevantnim inozemnim publikacijama. Sve informacije o konferenciji naći ćete na web-stranici http://infoz.ffzg.hr/INFuture/. Na konferenciji je moguće predstaviti kompaniju, softver ili proizvode, usluge, projekte ili aktivnosti značajne za rad kompanije i vezane uz tehnologiju. Na web-stranici su opisani mogući modeli suradnje uz dogovor za drukčiji pristup. Više informacija o modelima sponzorstva možete pronaći na web-stranici: http://infoz.ffzg.hr/infuture/SponsorshipOpportunities.aspx. Dosadašnji suorganizatori konferencije bili su: Središnji državni ured za e-Hrvatsku (2007. godine), IBM Hrvatska (2009. godine) i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (pokrovitelj, 2011. godine). S obzirom na važnost tog događaja na domaćoj i međunarodnoj razini pozivamo vas na suradnju što vam omogućuje sudjelovanje i prezentaciju na trodnevnoj konferenciji, na otvaranju 6. studenoga 2013., na svečanoj večeri i na svim ostalim znanstvenim, stručnim i kulturnim događanjima vezanima uz konferenciju INFuture2013: Information Governance - kao i daljnju suradnju. Kontakti: Prof. dr. sc. Sanja Seljan, izv. prof., 01/600-2350, e-mail: [email protected] Prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, izv. prof., 01/600-2350, e-mail: [email protected] UVODNIK ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvoz informatike: Ima posla za svakoga Agilni pristup preuzima tržište Hrvatska u strategiji kreativne Europe Rad u oblaku: Manji troškovi, veća sigurnost Broj 192 7/2013 CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Snimio: Dražen Lapić Davor Pavuna Znanstvenik i vizionar, inovator poslovnih procesa Poslovna inteligencija: Kada štednja postaje gubitak? Nakon industrijskog doba mikroelektronike Uvjeti gospodarskog rasta: Istraživanje i obrazovanje PRILOG e-Građanin u Državi bez papira INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Lidija Orešković Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Morski psi i male ribe D uge godine priprema za ulazak u Europu uzele su svoj danak. Oprez je otupio, čekanje smo prihvatili kao trajno stanje i kad je konačno došao taj dan dočekali smo ga nespremni. Kamioni danima čekaju na prelazak naših granica, turisti odustaju zbog uvođenja viza, naši izvozni proizvodi ostaju bez tradicionalnih naziva koji ih desetljećima prodaju na inozemnim tržištima... No, ako u Hrvatskoj postoji branša koja nikako nije smjela biti iznenađena, to je informatička industrija.“Oduvijek“ su im bile dostupne informacije koje drugima nisu - razvoj, promjene, inovacije... svakodnevna su im tema pa kako je onda moguće da se u mnogim tvrtkama danas snebivaju i čude u kakvom su se to okolišu odjednom našli – male ribe u velikom moru punom morskih pasa. U mnogim tvrtkama ali, ne svim. Jer, dakako, uvijek postoji tiha manjina onih poduzetnih, nemirnih koji nikada nisu zadovoljni postignutim, istražuju i uče na tuđim iskustvima, brzo se prilagođavanju promjenama i nastoje predvidjeti što im to donosi sutrašnjica. Da bismo ICT branši pomogli u snalaženju u novim uvjetima poslovanja, InfoTrend je potražio takve ICT tvrtke koje mogu poslužiti kao primjer kako se probiti i održati na europskom tržištu. O njihovim iskustvima možete čitati već u ovom broju. U zagrebačkoj tvrtki InfoDom ne samo da su predvidjeli promjene koje dolaze već su u njima i aktivno sudjelovali i u zemlji i inozemstvu: U vrijeme prve formalne konkretizacije odnosa Hrvatske i Europske unije, parafiranja i potpisivanja Sporazuma o pridruživanju 2001. godine, tvrtka Infodom već se pozicionirala na tržištu IT rješenja za javni sektor posebno u području upravljanja registrima, uredskim poslovanjem i javnom nabavom. Ključne riječi misije i poslovnog fokusa tvrtke jesu: upravljanje znanjem, poslovnim procesima i projektima... ... Takav pristup pokazao se krajnje korisnim pri otvaranju pristupnih pregovora 2004. godine kada je InfoDom nastupao kao partner tijelima državne uprave pružajući konzultantske usluge u različitim domenskim područjima sa zajedničkim ciljem što kvalitetnije prilagodbe poslovanja tijela državne uprave zahtjevima Europske komisije u pregovaračkom procesu i pravnim okvirima Europske unije. „Ima mjesta za svakoga“ kažu u tvrtki Serengeti koja se specijalizirala za razvoj složenih aplikacija. Već godinama plasira svoje proizvode i usluge na inozemnom tržištu i voljni su podijeliti svoja iskustva: Hrvatske informatičke tvrtke koje su stekle određena specifična znanja imaju perspektivu na inotržištima i neminovno moraju na njima tražiti svoj put kako bi osigurale nastavak rasta. Zbog velikih ulaznih barijera nužna je suradnja lokalnih tvrtki jer rijetko koja naša tvrtka može sama zadovoljiti potrebe i zahtjeve koji se tamo postavljaju. Dakle, tvrtke koje su žestoka konkurencija na domaćem tržištu imaju priliku, kroz međusobno dopunjavanje, surađivati na inozemnim projektima gdje nijedna ne bi mogla konkurirati samostalno. Urednik online: www.infotrend.hr 192/07/2013 infoTrend 3 U OVOM BROJU 5 PRILIKA ZA UKLJUČENJE 26 Stanje i budućnost mikroelektronike i elektroničke tehnologije kod nas i u svijetu 6 MIPRO 2013 Više od tisuću sudionika potvrđuje da je to vodeći sinergijski skup gospodarstva, znanosti obrazovanja i uprave 8 TVRTKA DRUKČIJEG PRISTUPA Tvrtka InfoDom ima specifičan pristup izazovima razvoja javnog sektora koji se temelji na integraciji sustavnih domenskih znanja 11 CASE25 Na ovogodišnjoj jubilarnoj konferenciji raspravljalo se o novim trendovima i korištenju softvera 12 POSLA IMA ZA SVAKOGA Perspektiva hrvatskih informatičkih tvrtki u Europskoj uniji 14 ŠTO NAM JE CILJ? Vizionarski pogledi poznatog hrvatskog fizičara Davora Pavune na razvoj znanosti i društva 28 18 INFRASTRUKTURA ZA RAST I NAPREDAK Uloga istraživačke i edukativne infrastrukture u podizanju znanstvene produktivnosti i gospodarskog rasta 21 PLUG-AND-PLAY ERP Dilema kod koje se mnogo i skupo griješi - odabrati out of the box ili ERP ključ u ruke? 24 SINKRONIZACIJA KREATIVNOSTI Osnovan hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija 26 ZAŠTO JE OBLAK SIGURNIJI? Davateljima usluga oblak je glavno poslovanje pa mnogo ulažu u sigurnost, kontinuitet poslovanja i certifikaciju 50 28 NOVI PRITISCI KINESKIH CENZORA Internetska cenzura udara velike dobavljače tamo gdje su najosjetljiviji - po džepu 32 RAČUNALA U PROCESU OBRAZOVANJA Korištenje računala u obrazovanju nezaobilazno je, ali uz dobre ima i loših strana 34 HRVATSKI JEZIK I RAČUNALNO PREVOĐENJE Postoji realna opasnost da jezici bez strojnog prevođenja budu osuđeni na odumiranje 37 STVAR POVJERENJA Rizici i dobra praksa pri implementaciji BI i EPM sustava 41 AGILNI RAZVOJ SOFTVERA Što je Agile koncept čija primjena nezaustavljivo raste i po čemu se razlikuje od tradicionalnog načina korištenja softvera? 44 UMJETNA INTELIGENCIJA – GDJE JE ZAPELO? Iako se o njoj raspravlja već šezdesetak godina, pitanje je koliko smo joj blizu 46 LOV NA CRVENI OKTOBAR Botnet – mreža zaraženih računala, jedna je od najznačajnijih prijetnji u svijetu informacijske sigurnosti 44 50 U POTRAZI ZA ANTIVIRUSOM Tvorce malicioznih aplikacija posebno privlači velika zastupljenost i otvoreni kod Android platforme pametnih telefona 52 ICT vijesti iz BiH i Srbije 55 EU pravila za .hr Pristupanje Europskoj uniji donosi mnoge promjene između ostalih i kod registracije domena 56 ŠTO TE NE SLOMI, TO TE OJAČA Naša rubrika Psihologija za poslovnjake bavi se vrlo aktualnom temom – kako što bezbolnije prevladati neuspjeh 4 infoTrend 192/07/2013 ZNANOST U GOSPODARSTVU STANJE I BUDUĆNOST MIKROELEKTRONIKE I ELEKTRONIČKE TEHNOLOGIJE KOD NAS I U SVIJETU Prilika za uključenje PIŠU D UBRAVKO BABIĆ, TOMISLAV SULIGOJ, MIRKO POL JAK Dubravko Babić je diplomirao na Zagrebačkom ETF-u, a doktorirao 1995. godine na kalifornijskom Sveučilištu u Santa Barbari. Uža specijalnost su mu poluvodička tehnologija i komponente, brzi optoelektronički i elektronički elementi i sustavi. Radio je u razvojnim laboratorijima Avantek, Inc. i Hewlett-Packard, osnivač je tvrtke Alvésta Corporation, suosnivač tvrtke Group4 Labs, Inc i suosnivač Hrvatskog poluvodičkog klastera. Doktor Babić je docent na FER-u u Zagrebu. Tomislav Suligoj je diplomirao, magistrirao i doktorirao na FER-u. Bio je gostujući istraživač na University of California Los Angeles (UCLA) kao Fulbrightov stipendist i na postdoktorskom usavršavanju na Hong Kong University of Science and Technology. Njegovo područje istraživanja usmjereno je na napredne elektroničke elemente i sklopove. Vodi niz projekata u području mikroelektronike i nanoelektronike. Doktor Suligoj je izvanredni profesor na FER-u. Mirko Poljak je znanstveni novak postdoktorand na Fakultetu elektrotehnike i računalstva Sveučilišta u Zagrebu. Njegov znanstveni rad fokusiran je na niskodimenzionalne nanoelektroničke elemente i nove materijale za nanoelektroniku poput grafena. Bio je gostujući istraživač (Fulbrightov stipendist) u Device Research Labu, University of California Los Angeles (UCLA). Doktor Poljak je autor 26 znanstvenih radova u časopisima i na konferencijama. Mikroelektronička i elektronička tehnologija prisutna je u gotovo svakom tehničkom uređaju koji koristimo u svakodnevnom životu od perilice do računala. Temelj mikroelektronike je poluvodička tehnologija: poluvodiči su za današnju informatičku revoluciju ono što su željezo i čelik bili za industrijsku revoluciju prije više od sto godina. S voj nezaustavljivi i brzi razvoj u proteklih šezdeset godina poluvodička industrija je započela izumom bipolarnog tranzistora 1947., a većinu svog ekonomskog rasta od milijardu američkih dolara u 1970. do više od 320 milijardi u 2012. godini duguje unipolarnoj tehnologiji u siliciju, odnosno komplementarnoj metal-oksid-poluvodičkoj CMOS (complementary metal-oxide-semiconductor) tehnologiji koja se koristi u računalima. Usporedno s razvojem računalske tehnike, poluvodička industrija stvorila je i omogućila dramatičan napredak u komunikacijama (mobilni telefoni i prekooceanske veze), efikasno iskorištavanje solarne energije i energije vjetra te mnoge druge primjene. Temelj tih novih tehnoloških rješenja su elektronički i optoelektronički elementi izrađeni složenim poluvodičima kao što su galijev arsenid, indijev fosfid, silicijev karbid i galijev nitrid. Današnji trendovi u razvoju poluvodičke industrije su usmjereni prema povećanoj energetskoj efikasnosti i smanjivanju di- menzija elektroničkih elemenata (tzv. skaliranju) kako bi se uz istu ili manju cijenu povećala funkcionalnost. U računalskoj tehnici taj se trend često opisuje Mooreovim zakonom koji kaže da će se računalska sposobnost udvostručavati svakih 18 mjeseci. Svjetska poluvodička industrija raste u prosjeku oko 10% godišnje, a najveća tržišta su danas Kina, SAD, Japan, i Europska unija. U budućnosti se najsnažniji rast očekuje u području mikroprocesora, komponenti za bežične komunikacije, optoelektronike te mikro-elektro-mehaničkih (MEMS) i senzorskih sustava. Mnoge su zemlje uključene u ovaj razvoj i proizvodnju, a potrošači su sve zemlje svijeta. Kapitalna investicija u infrastrukturu proizvodnje je velika i gotovo neostvariva za male zemlje: moderna tvornica CMOS čipova košta blizu pet milijardi US dolara, zahtijeva širok spektar popratne industrije i stručnog kadra. Međutim, to ne znači da se nove tehnologije i proizvodi ne mogu razvijati i proizvoditi u manjim okruženjima i time konkurirati svijetu. Presjek HCBT-a, najbržeg lateralnog bipolarnog tranzistora patentiranog i razvijenog na FER-u, povećanog 50.000 puta skenirajućim elektronskim mikroskopom. 192/07/2013 infoTrend 5 ZNANOST U GOSPODARSTVU Ulazak Hrvatske u Europsku uniju velika i inteligentne sustave u grupi koju vodi je prilika za naše uključenje u ovu golemu prof.dr.sc. Tomislav Suligoj razvijen je biindustriju, posebice stoga što Europa ima polarni tranzistor s horizontalnim tokom negativan trade-deficit elektroničke opreme struje (Horizontal Current Bipolar Transii komponenti (105 milijardi eura u 2010., stor, HCBT) što je potpuno novi koncept pri čemu je uvoz dvaput veći od izvoza). silicijske bipolarne tehnologije - izumljen Međutim, Hrvatska nema poluvodičke in- u Tvornici poluvodiča u Zagrebu. Bazična dustrije i trenutno ulaže manje od jedan ćelija HCBT zauzima 20% manju površinu posto BDP-a u razvoj i istraživanje što je pri i zahtijeva 25% manje fotolitografskih stupdnu liste ulaganja ostalih članica Europske njeva od konkurentne BiCMOS tehnologiunije, a znatno manje od Izraela koji ulaže je koja se primjenjuje za integraciju analognih sklopova s digitalnom elektronikom više od 4% BDP-a. Taj se problem može riješiti: najprije tre- i ona je ključna za široki spektar primjene ba planirati konkurenti ulazak u Europu, u senzorima i mobilnim komunikacijama. što se može postići povećanjem hrvatskih HCBT-tehnologija razvijana na FER-u za(ne europskih) investicija u vlastiti razvoj štićena je s osam patenata, financirala ju je i tehnologiju. Rad na dobro etabliranim jedna japanska tvrtka i hrvatski BICRO, a proizvodima ili sama proizvodnja (za ino- nalazi se u prototipnoj fazi nakon koje će se zemne tvrtke) samo je privremeno rješenje vidjeti hoće li tu tehnologiju dalje razvijati koje se uklapa u strategiju razvoja samo hrvatske snage ili neka inozemna tvrtka. U ako se iskoristi za prijenos know-howa te istom laboratoriju, razvijeni su nanotranizgradi potrebna infrastruktura (izvrsno zistori (tzv. FinFET) s ultratankim tijelom implementirano na Tajvanu i u Kini). Me- debljine manje od 2 nm i velikog omjera đutim, za razvoj zemlje ključne su investi- visine i debljine aktivnog listića što je jecije u istraživanje i razvoj novih tehnologija dinstveno u svijetu. Nažalost, FER nema infrastrukturu u te pronalaženje rješenja za važne probleme. Time će se generirati nove primjene, proi- kojoj se ta tehnologija može dovesti do kozvodi i konačno Hrvatska će doći na kartu mercijalne izvedivosti. To je problem koji svjetske poluvodičke industrije. Važno je imaju i sve ostale hrvatske institucije koje uočiti da su stvorene glavne primjene bilo se bave nanotehnologijom i poluvodičkom koje dovoljno nove i inovativne tehnologije tehnologijom. Za izradu elektroničkih - i nastavit će se stvaranje tom novom teh- elemenata i sklopova moramo se obratiti Zapadnoj Europi, SAD-u ili Japanu. Time nologijom. U Hrvatskoj postoji niz centara aktiv- Hrvatska uvelike gubi ključni dio intenosti i inovativnog rada čije postojanje i lektualnog vlasništva te prepušta znanja kvaliteta obećavaju nova rješenja te bu- drugima. Štoviše, ne samo da se gubi poduće proizvode u poluvodičkoj industriji: tencijalna zarada, otvaranje novih pogona i radnih mjesta, nego se fundamentalna istraživažrtvuje i daljnja mogućnost nja u naprednim materirazvoja što neumitno vodi u jalima i nanotehnologiji Današnji trendovi u bitna kašnjenja Hrvatske za na Sveučilištu u Zagrebu razvoju poluvodičke razvijenim svijetom. i Sveučilištu u Rijeci te industrije su Koja su rješenja? Prvo, na Institutu Ruđer Boš- usmjereni prema ković i Institutu za Fiziku povećanoj energetskoj potrebna je odlučna državna podrška i aktivno inveSveučilišta u Zagrebu su efikasnosti i najvjerojatnije sastavnice smanjivanju dimenzija stiranje u infrastrukturu i istraživački rad u području svake strategije takvoga elektroničkih nanotehnologije, razvoja norazvoja. Nadalje, Hrvatelemenata. vih materijala i poluvodičke ska ima iskustvo i znanje tehnologije, te u infrastruktemeljeno na uspješnom poslovanju RIZ-ove Tvornice poluvodiča. turu i financiranje inovacijskih centara Vrijedi navesti da je razvoj poluvodičkih gdje se fundamentalna znanja pretvaraju elemenata za brzu elektroniku na Fakulte- u tehnologije i proizvode. Drugo, potretu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu ban je fokus na inovativnost, financiranje primjer najbliži praktičnoj i komercijalnoj novih tehnoloških ideja u Hrvatskoj našim sredstvima i privatnim rizičnim kapitalom. implementaciji. Ključni problem u današnjoj brzoj di- Naposljetku, treba planirati naveliko, pogitalnoj i analognoj elektronici je cije- staviti ambiciozne ciljeve i biti voljan tu i na komponenti. Na FER-u, u Zavodu za tamo riskirati kako bi se ti ciljevi ostvarili. elektroniku, mikroelektroniku, računalne Jer, za uspjeh treba i znanja i hrabrosti. 6 infoTrend 192/07/2013 ICT SKUP ZA BUDUĆNOST Više od tisuću sudionika iz gospodarstva, znanosti, obrazovanja, lokalne i državne uprave te samouprave iz 43 zemlje i ovaj put potvrđuje da je MIPRO lider među ICT skupovima kao mjesto sinergijskog djelovanja gospodarstva, znanosti, obrazovanja i uprave, u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. MIPRO PIŠE PETAR BILJANOVIĆ T rideset i šesti međunarodni ICT skup MIPRO 2013 po bogatom programu, dobroj organizaciji, raznolikim sadržajima (znanstvena i stručna savjetovanja, seminari kontinuiranog obrazovanja, plenarna rasprava, stručne prezentacije, okrugli stolovi, radionice, izložba informatičke i komunikacijske opreme, usluga, tehničkih rješenja i stručne literature, izložba Opatijski tehnološki vremeplov u umjetničkom paviljonu Juraj Šporer) te po broju sudionika bio je vrlo uspješan. Više od tisuću sudionika iz gospodarstva, znanosti, obrazovanja, lokalne i državne uprave te samouprave iz 43 zemlje i ovaj put potvrđuje da je MIPRO lider među ICT skupovima kao mjesto sinergijskog djelovanja gospodarstva, znanosti, obrazovanja i uprave, u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Održano je deset savjetovanja plus sekcija radova studenata dodiplomske nastave, sekcija inovativnih high-tech proizvoda i usluga, četiri seminara, jedna plenarna rasprava, šest okruglih stolova, jedna radionica, tri pozvane stručne prezentacije i devet pozvanih predavanja. Izložba informatičke i komunikacijske opreme, tehničkih rješenja i usluga okupila je 18 izlagača. Ove je godine u izložbenom prostoru MIPRO-a drugi put održana sekcija MIPRO INOVA, namijenjena prezentaciji inovacija, novih tehnologija i proizvoda te europska manifestacija RIDE – (Research and Education Infrastructure Dissemination Event). Novost u OSVRT 2013 sadržaju skupa je seminar CESE vezan uz temu kontinuiranog obrazovanja za ICT djelatnike. Donosimo sažeti opis nekih od najvažnijih događanja. Plenarna rasprava Internet jučer, danas i sutra U sklopu svečanog otvaranja tradicionalno se održava plenarna tema istaknutog stručnjaka, znanstvenika ili menadžera. Taj model se kroz godine potrošio pa je sad zamijenjen plenarnom raspravom o Internetu koju je moderirao Dalibor Vrsalović. Povod za tu temu bio je dolazak Morleya Winograda, američkog ICT gurua, ideologa generacije Y, visoko rangiranog suradnika Clintona i Al Gorea, jednog od vodećih poznavatelja problematike Interneta. Uz Morleya uvodničari su bili Slavko Vidović (InfoDom), Božo Poldrugač (T-HT) i Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska). Kroz raspravu je prikazana uloga internet-tehnologija u društvu, njen utjecaj na razvoj svega i svačega te ograničenja slobode kolanja informacija. Internet je puno učinio na povezivanju pojedinih subjekata u niz manjih ili većih cjelina, ali teško je predvidjeti konačni učinak jer to će ovisiti ne samo o tehnologiji već i o politici i biznisu. Okrugli stolovi Održano je šest okruglih stolova, no zbog ograničenog prostora navodimo samo jedan pod naslovom Tehnološki centri kompetencije u Hrvatskoj. Na okruglom stolu predstavljeni su: Centar kompetencije za MEMS-ove i specifične materijale (Novi Marof), Inovacijski centar IC FER u Zagrebu i Hrvatski centar za napredne materijale i nanotehnologiju u Zagrebu (IRB, IFS i Sveučilište u Zagrebu). Cilj okruglog stola bio je predstaviti javnosti nove inicijative u području stvaranja centara kompetencije kao pokretača razvoja industrije visoke dodane vrijednosti. Istaknuto je da u današnjim uvjetima ima smisla podržavati samo one inicijative koje proizlaze iz gospodarskih interesa i potreba, a inicijative koje služe promociji uskih partikularnih interesa treba ignorirati. U tom smislu poslat će se konkretni zaključci Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Konferencija Digital Agenda for Europe – Going Local U sklopu tradicionalnog 36. međunarodnog skupa MIPRO 2013 održana je konferencija Digital Agenda for Europe - Going Local. Konferenciju su organizirali Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo uprave u suradnji s Europskom komisijom - Glavnom upravom za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju. Cilj konferencije bilo je promicanje inicijative Europske komisije Digital Agenda for Europe koja potiče sveobuhvatnu primjenu digitalne tehnologije i jedna je od sedam ključnih inicijativa Strategije Europa 2020. Konferencija je završila okruglim stolom na temu Što Hrvatska donosi EU i što može očekivati od članstva u EU u području informacijsko-komunikacijske tehnologije. Sudjelovali su zamjenik generalnog direktora Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju Zoran Stančić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić, Vanja Škorić iz GONG-a, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević i predsjednik Uprave VIPneta Mladen Pejković, kao predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te prof.dr.sc. Vedran Mornar u funkciji predsjednika MIPRO-a. Ovom konferencijom MIPRO je obilježio ulazak Hrvatske u zajednicu europskih naroda. Uloga uglednih kompanija u kreiranju sadržaja • Ericsson Nikola Tesla dao je značajan doprinos kao zlatni sponzor koji sudjeluje u kreiranju sadržaja skupa kroz zapažene radove svojih suradnika na znanstveno-stručnim savjetovanjima. Predsjednica kompanije Gordana Kovačević imala je zapažen nastup na okruglom stolu u sklopu konferencije Digital Agenda for Europe – Going Local. Kompanija je sudjelovala i u organiziranju izložbe Opatijski tehnološki vremeplov. • T-HT je kao zlatni sponzor sudjelovao referatima svojih suradnika na znanstveno-stručnim savjetovanjima, prezentirao je projekte MOBINCITY, TeraStream i TeleAssistant. Božo Poldrugač je bio zapaženi uvodničar na plenarnoj raspravi o Internetu na svečanom otvaranju. T-HT je također nagradio autore najboljih radova na savjetovanjima vrijednim nagradama. • HEP - Hrvatska elektroprivreda kao zlatni sponzor organizirala je tradicionalne seminare posvećene ICT-u u elektroenergetskim sustavima i u regulatornoj politici. Suradnici HEP-a također su predstavili svoja stručna i znanstvena ostvarenja na znanstveno-stručnim savjetovanjima. • Končar Elektroindustrija kao zlatni sponzor bio je prisutan na savjetovanjima s radovima svojih suradnika te na okruglim stolovima i seminarima. Valja spomenuti i novog skupnog člana MIPRO-a, srebrnog sponzora InfoDom koji je sudjelovao u realizaciji HEP-ovog seminara o ICT-u u elektroenergetskim sustavima, dok je Slavko Vidović bio zapaženi uvodničar na plenarnoj raspravi o Internetu. Brojem sudionika, bogatstvom i kvalitetom sadržaja, te zajedničkim nastupom gospodarstva, obrazovanja, znanosti i uprave MIPRO 2013 zaslužuje epitet lidera među tehnološkim nekomercijalnim skupovima u jugoistočnoj Europi čime nastavlja tradiciju skupova MIPRO. Sljedeći skup MIPRO 2014 održat će se od 26. do 30. svibnja 2014. u Opatiji. Nadamo se da ćemo dobrom organizacijom osmisliti još jedan skup MIPRO dostojan njegove bogate i duge tradicije. 192/07/2013 infoTrend 7 IT INDUSTRIJA U EUROPSKOM OKRUŽENJU INFODOM I PUT HRVATSKE U EU Tvrtka drukčijeg pristupa PRIPREMILI TAJANA REPULEC, BORIS BLUMENSCHEIN I DARKO GULIJA U vrijeme prve formalne konkretizacije odnosa Hrvatske i Europske unije, parafiranja i potpisivanja Sporazuma o pridruživanju 2001. godine, tvrtka InfoDom već se pozicionirala na tržištu IT rješenja za javni sektor posebno u području upravljanja registrima, uredskim poslovanjem i javnom nabavom. Ključne riječi misije i poslovnog fokusa su upravljanje znanjem, poslovnim procesima i projektima, a kao tvrtka InfoDom ima drukčiji pristup izazovima razvoja javnog sektora koji se temelji na integraciji sustavnih domenskih znanja pravnih, ekonomskih i inženjerskih struka te na zakonskim, gospodarskim i tehnološkim okvirima podržanim ICT tehnologijama. Takav se pristup pokazao krajnje korisnim otvaranjem pristupnih pregovora 2004. godine kad je InfoDom nastupao kao partner tijelima državne uprave pružajući konzultantske usluge u različitim domenskim područjima sa zajedničkim ciljem što kvalitetnije prilagodbe poslovanja tijela državne uprave zahtjevima Europske komisije u pregovaračkom procesu i pravnim okvirima Europske unije. nanciraju novčanim sredstvima iz pretpristupnih programa EU, od 2005. godine koristi Nacionalni fond pri Ministarstvu financija, koji djeluje kao riznica za prihvat EU-sredstava te Središnja agencija za financiranje i ugovaranje čije su osnovne zadaće provedba natječaja, sklapanje ugovora i plaćanje dobavljačima. Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatskoj se zatvaraju pretpristupni fondovi i otvaraju strukturni programi EU-pomoći. Arhitektura CRO4EU dizajnirana je tako da anticipira prelazak s pretpristupnih na strukturne fondove i da objedinjuje informacije o korištenju pomoćnih sredstava kako pretpristupnih tako i strukturnih. Otvaranjem pristupnih pregovora u Hrvatskoj je počeo proces prilagodbe pravnog i organizacijskog sustava kroz ispunjavanje obveza iz pregovaračkih poglavlja. Budući da su pregovaračka poglavlja različite složenosti i opsežnosti, neka poglavlja su generirala manje obveza 8 infoTrend 192/07/2013 (npr. transeuropske mreže), no u nekim drugim poglavljima broj obveza koje je trebalo riješiti mjerio se desecima ili čak stotinama (prometna politika, poljoprivreda). Za praćenje složenih i opsežnih poglavlja, tim InfoDomovih stručnjaka razvio je sustav za praćenje ispunjavanja obveza države kandidata u postupku pridruživanja EU NPPEU Monitor. Sustav je u značajnoj mjeri olakšao praćenje i izvještavanje jer podržava rad subjekata unutar i izvan tijela nadležnog za pojedino pregovaračko područje te time objedinjuje sve podatke bitne za ispunjavanje obveza. InfoDom i e-Javna uprava InfoDom i pregovarački proces Dobivanjem službenog statusa zemlje kandidata za članstvo u EU 2004. godine, Hrvatskoj su se otvorili pretpristupni programi pomoći u provedbi reformi na putu pristupa Europskoj uniji, čime se pokazala potreba za sustavnim i informacijski podržanim upravljanjem projektima financiranima iz tih programa. InfoDom je kao partnerska tvrtka ponudio IT rješenje za upravljanje pretpristupnim programima pomoći (CRO4EU). Taj sustav za podršku poslovnim procesima tijela državne uprave uključenim u provedbu i nadzor projekata koji se fi- Ovo je prvi članak u seriji kojom će InfoTrend popratiti proces prilagodbe hrvatske IT industrije novonastalom okruženju. U ovom broju predstavljamo tvrtku InfoDom iz Zagreba čiji je put uključenja počeo već 2001. pa je službeno priključenje Hrvatske Europskoj uniji dočekala potpuno spremna i obogaćena velikim iskustvom. Slavko Vidović, direktor InfoDoma U procesu pretvaranja javne uprave u servis građana nužna je primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije, a razvoj elektroničke javne uprave jedan je od temelja razvitka našeg informacijskog društva. Dok su institucije javne uprave prolazile neizbježnu prilagodbu, uvodile nove tehnologije za podršku svom radu te tako modernizirale poslovanje, građani i gospodarstvo prepoznali su koristi koje im donosi tehnologija u životu i poslovanju. Time je stvoren dodatni pritisak na javnu upravu za brže, učinkovitije i transparentnije poslovanje te za kreiranje usluga gdje su u središtu korisnici. Tvrtka InfoDom kao jedan od vodećih hovo elektroničko praćenje, dobiti uvid u sve podatke za cijelu Hrvatsku u realnom vremenu te istodobno omogućiti gospodarskim subjektima da samostalno, elektroničkim putem, uz dostupnost servisa 24x7, obavljaju sve poslove s Ministarstvom. Dodatno, jedan od ciljeva odnosio se i na elektroničku dostavu potrebnih podataka iz sustava drugim ministarstvima. S obzirom na te strateške ciljeve i visoku razinu dostupnosti, iznimno značajan aspekt postavljanja tog sustava bila je sigurnost samog sustava i svih transakcija u njemu. Trebalo je osigurati zaštitu svih poslovnih podataka Ministarstva i gospodarskih subjekata, kao i osobnih podataka hrvatskih i stranih državljana. Kao priznanje kvaliteti te usluge Europska komisija dodijelila joj je 2010. godine nagradu „EU Good Practice Label“. Okvir interoperabilnosti Zahvaljujući InfoDomovoj SPIN@ platformi Narodne novine su prvi i jedini e-Sender koji pokriva hrvatski jezik u Europskom oglasniku javne nabave pa se EOJN objave automatski prosljeđuju u TED. dobavljača IT proizvoda i usluga za javnu prva OneStopShop G2B usluga, ali i G2G upravu, aktivno prati zbivanja u područ- usluga koja omogućuje i elektroničko komuniciranje ministarstava ju reforme javne uprave te s gospodarskim subjektima sudjeluje u strateškim nacikao i elektroničko povezionalnim inicijativama koje InfoDom je ponudio uključuju poslovni sektor IT rješenje za podršku vanje ministarstava međui tako nastoje pridonijeti poslovnim procesima sobno. Stoga je e-Charter prva kvaliteti života građana te tijela državne potpuno digitalizirana javdodati vrijednost ukupnom uprave uključujući na usluga u Hrvatskoj i prvi uslužnom vrijednosnom provedbu i nadzor informacijski sustav intelancu u gospodarstvu. griran u poslovne proceBaš ta su načela bila ključ- projekata koji se na u dizajniranju InfoDo- financiraju sredstvima se različitih ministarstava. Strateški ciljevi Ministarmovog sustava e‑Charter, iz pretpristupnog stva pomorstva bili su: ubrprve hrvatske interaktivne programa EU zati sve poslovne procese javne OneStopShop usluge s dvosmjernom komunikacijom... U pu- s gospodarskim subjektima vezanim uz noj funkciji od 2005. godine e‑Charter je čarter-plovila i strane jahte, omogućiti nji- Hrvatska je prepoznala važnost donošenja nacionalnog Okvira interoperabilnosti (HROI) kao krovnog dokumenta koji je usvojen 2010. godine. Najvažnija aktivnost u tom smislu jest donošenje odrednica Hrvatskog okvira interoperabilnosti u čijoj je izgradnji sudjelovala i tvrtka InfoDom. HROI je osnovni uvjet za ostvarivanje interoperabilnosti unutar i između institucija javne uprave, a u svjetlu EU-članstva i interoperabilnosti hrvatske javne uprave s javnim upravama drugih zemalja članica i europskom administracijom. Sadašnji konkretni projekti uspostave interoperabilnosti pojedinačnih sustava Uprave za e-Hrvatsku Ministarstva uprave nastavljaju aktivnosti započete s HROI-om, a nadamo se da će u skoroj budućnosti rezultirati i konkretnim kompleksnim i proaktivnim elektroničkim uslugama za građane i gospodarstvo. Ne zadržavajući se samo u hrvatskim okvirima tvrtka InfoDom je uspješno dovršila projekt izrade i uspostave okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kod tog se projekta posebno ističu temeljni elementi semantičke i tehničke interoperabilnosti: rječnik podataka kao 192/07/2013 infoTrend 9 IT INDUSTRIJA U EUROPSKOM OKRUŽENJU riznica standardnih XML-komponenata te standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija. InfoDom i e-Račun Značaj elektroničkog računa za razvoj e-Poslovanja prepoznan je u hrvatskoj poslovnoj javnosti još početkom prošlog desetljeća – paralelno sa snažnijim razvojem svijesti o koristima primjene e‑Računa u Europskoj uniji. Kao jedna od vodećih konzultantskih i sistem-integratorskih hrvatskih tvrtki InfoDom se vrlo aktivno uključio u projekt od samog početka. InfoDom je sudjelovao i u radu povjerenstva za e-Račun Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje je osnovano 2008. godine u cilju donošenja nacionalnog standarda za razmjenu e-Računa s tijelima državne uprave. Prof. dr. sc. Slavko Vidović bio je zamjenik predsjednice povjerenstva, a stručnjaci InfoDoma sudjelovali su u radu tehničkog i poslovnog odbora. InfoDomov sustav e-Charter prva je hrvatska interaktivna javna OneStopShop usluga s dvosmjernom komunikacijom koja omogućuje ministarstvima elektroničko komuniciranje s gospodarstvom i međusobno Krajem 2010. godine odbor je usvojio prvi prijedlog hrvatske norme za e‑Račun, zasnovane na UBL 2.0 standardu. Rad je nastavljen i u sklopu Nacionalnog vijeća za e-Poslovanje, savjetodavnog tijela Vlade RH te poslije Nacionalnog višedioničkog foruma za e-Račun osnovanog 2012. godine u kojem Darko Gulija predsjeda radnom grupom za definiranje nacionalnog standarda e-Računa. Cijelo to vrijeme InfoDom aktivno radi na evangelizaciji prednosti e-Računa i e-Poslovanja kroz sudjelovanje na brojnim stručnim skupovima i konferencijama, kao što su konferencija o elektroničkom poslovanju e-Biz i konferencija o poslovnim procesima BPC. Kad je Hrvatska krenula u legalizaciju primjene e-Računa u poslovanju, stručnjaci InfoDoma aktivno su sudjelovali u ad-hoc povjerenstvu za izmjene Pravilnika o PDV-u osnovanog od članova Ministarstva financija, 10 infoTrend 192/07/2013 Tvrtka InfoDom kao jedan od vodećih proizvođača IT proizvoda i usluga za javnu upravu aktivno prati zbivanja u području njenog reformiranja, sudjeluje u strateškim nacionalnim inicijativama uključujući i poslovni sektor te povećava vrijednost ukupnog uslužnog vrijednosnog lanca u gospodarstvu. Ministarstva gospodarstva, rada i podu- ve sustavno je i postupno prilagođavano zetništva te članova Nacionalnog vijeća za europskim standardima. Za to se Infodom e-Poslovanje. fokusirao na temeljna načela javne nabave Paralelno s tim stručnjaci InfoDoma su- te na zbivanja i aktivnosti Europske komidjelovali su i u europskim aktivnostima na sije u tome području, a u izgradnji SPIN@ standardizaciji e-Računa. Značajan dopri- platforme primjenjivao je preporuke i donos dali su CEN-radionici - CEN Works- bru praksu iz EU. hop on eInvoicing Phase 3 - za normizaciju Upravo je aktivno praćenje europske e-Računa, posebno kroz rad prakse omogućilo da Eleku radnoj grupi „WG4 Awatronički oglasnik javne reness and Promotion“, a kao InfoDomovi nabave (EOJN) već prvog nacionalni eksperti sudjeluju stručnjaci sudjelovali dana po ulasku Hrvatske i u radu europskog višediosu u europskim u EU proslijedi potpuno ničkog foruma za e-Račun. automatski web-servisom aktivnostima na Europski odbor za norobjavu u Europski oglasnik standardizaciji mizaciju CEN (Comité Eujavne nabave TED te da e-Računa, a sad kao ropéen de Normalisation) Narodne novine postanu nacionalni eksperti održao je u Zagrebu (od 20. do 21. lipnja 2011. godine) surađuju s europskim prvi i jedini e-Sender koji pokriva hrvatski jezik u plenarnu sjednicu i sastanke višedioničkim radnih grupa CEN-radionice forumom za e-Račune Europskom oglasniku javne nabave. CEN Workshop on eInvoicing Phase 3 za normizaciju EOJN se temelji na Infoe-Računa te prvu CEN e-Invoice Gateway Domovoj SPIN@ platformi, a sam oglaCountry Information Manager (CIM) snik jedan je od procesa koje platforma konferenciju nacionalnih kontakt točaka podržava. SPIN@ je dizajniran tako da za e-Račun. Stručnjaci tvrtke InfoDom podrži cjelovite END-2-END elektroničaktivno sudjeluju u radu CEN-radionice ke procese koji na jednoj strani uključuju za e-Račun te je na našu inicijativu Hrvat- upravljanje strukturom programa, projeska dobila priliku organizirati taj značajni kata, aktivnosti (u slučaju javnih naručiskup. telja to su proračunske pozicije), u sredini Na osnovi znanja i iskustava stečenih podržavaju sve aktivnosti povezane s javsudjelovanjem u hrvatskim i svjetskim nom nabavom, a na kraju prate provedbu i standardizacijskim tijelima izgradili smo i platformu za razmjenu elektroničkih realizaciju ugovora te odobravanje računa. Jedna od posebnosti EOJN-a jest da je računa te drugih poslovnih dokumenaizvor javnih podataka nad kojima je mota pod tržišnim nazivom X2X platforma guće razviti različite poslovne modele. koja služi kao tehnička infrastruktura za uslugu e-Računa - sviracuni.hr Hrvat- Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, takozvana skog telekoma. PSI-direktiva, omogućuje da se javni poInfoDom i e-Javna nabava daci ponovno iskoriste i integriraju u nove Tijekom pretpristupnog procesa Hrvat- proizvode i usluge. Poštujući principe te ske Europskoj uniji, područje javne naba- direktive, nekoliko tvrtki koristi EOJN kao izvor podataka koje zatim integriraju u vlastite usluge i nude ih na tržištu. To je Tijekom složenih pregovaračkih jedna od rijetkih usluga u Hrvatskoj uoppoglavlja tim InfoDomovih stručnjaka će koja omogućuje ponovno korištenje razvio je sustav za praćenje ispunjavanja podataka javnog sektora, pri čemu je doobveza države kandidata u postupku pridatna vrijednost što je dostup EOJN-podruživanja koji podržava rad i objedinjuje sve bitne podatke. dacima omogućen web-servisima putem platforme u Narodnim novinama. OSVRT JUBILARNA 25. KONFERENCIJA CASE25 CASEmobile 11. VI. Drugi dan bio je posvećen mobilnim tehnologijama. Nastoji se izjednačiti mogućnosti mobilnih i desktop-platCASE 25. tradicionalno stupa modeliranju, izradi i isporuci apli- formi kako bi se ujednačio i pojednostaraspravlja o novim kacija. U uvodnom je predavanju Slavko vio razvoj aplikacija. Dizajnerski trendovi Vidović (Infodom) prezentirao temu „EU su prezentirani u bloku „Trendovi razvoja trendovima i korištenju okvir interoperabilnosti…“ o potrebi mobilnih aplikacija“. Prema podacima SW. Kroz tri dana ključne uvođenja normi međusobne interopera- (od 31. III. 2013.) na tržištu postoje stoteme razvoja, mobilnih bilnosti IS kako bi se omogućila automa- tine tisuća zanimljivih aplikacija (App rješenja i rad u oblaku tizacija elektroničkog povezivanja za ePo- Store 775.000, Google play 900.000, Market place 150.000, App World slovanje. Prezentirana je pratilo je 120 sudionika. 100.000) pa se postavljaju pitai agilna razvojna metonja - što ponuditi, kojim putem da, efikasnija od tradi- Strancima se može krenuti i koju razvojnu platforCASEdev cionalnih. Predstavljena konkurirati na mu odabrati te kako naplatiti Konferencija je otvorena panelom o je arhitektura, pravila, njihovom terenu, aplikaciju? spremnosti hrvatskih informatičkih tvrt- koncepti i mehanizmi ali je nužno dobro Blok predavanja “Testiranje ki na ulazak Hrvatske u EU i za izlazak agilnog razvoja te upravweb i mobilnih aplikacija“ popoznavanje poslovnih na strana tržišta kojemu je prisustvovalo ljanje poslovnim procesvećen je pitanjima komplekprocesa, najnovijih nekoliko direktora naših informatičkih sima. Mile Pavlić pretvrtki - od Ante Mandića iz najveće IN2, zentirao je razvoj novog tehnologija i rješenja snosti testiranja te koji su minimalni uvjeti, tehnologije i alati koji je ujedno i predsjednik udruženja za koncepta inteligentnih za pojedina područja pritom potrebni, a obrađena je ICT HGK, Gorana Markovića iz Sedam informacijskih sustava u IT te iz srednjih i malih od Željka Škorića koje se ugrađuje tehnika usvajanja znanja. i tema zaštite i sigurnosti što treba ugraditi na nivou razvoja aplikacija prema priiz HrPRO-a, Tomislava Cara iz Infinuma U bloku “Trendovi razvoja alata i pro- mjeru u Javi. Dan je završen seminarima: i Tomislava Bronzina iz Citus grupe. Te su tvrtke aktivne na stranim tržištima, no gramskih jezika” prezentirane su osnove „Kako kreirati efektne izvještaje“ i „Razvoj pristupi su im bili različiti, ali osnovno razvojnih multiplatformskih alata, ali i multiplatformskim alatom Xamarin“. je da u izabranoj niši treba biti dobar i programiranje višejezgrenih procesora CASEservice 12. VI. inovativan. Vjeruju da se strancima može (čime se znatno povećava snaga i ubrzava Tematski blok “Korištenje IS tehnolokonkurirati na njihovom (zapadnom) procesiranje, ali je paralelno programiragija” obradio je BYOT/BYOD trend što nje teže od uobičajenog sekvencijalnog). terenu, ali je nužno dobro poznavati poslovne procese, najnovije tehnologije i Diskutiralo se o prednostima i manama je novost za IT stručnjake. Prezentiran je rješenja za pojedina područja te jezik - statičkih jezika u odnosu na dinamičke, i Microsoft Kinect koji uvodi nove oblike jer smo ipak jeftiniji od njihove lokalne a održane su i dvije radionice: „Razvoj primjene IS tehnologija. Hoćemo li zamienterprise softvera – najbolje prakse iz jeniti upravljanje sučeljem putem dodira, konkurencije. Prvi blok stručnih tema i panel 25 go- Microsofta“ i „Vještina modeliranja baze upravljanjem gestama i govorom (Samsung Galaxy S4, Microsoft Kinect)? Gdje dina razvoja IS bavio se problemom pri- podataka“. se to i kod kojih korisničkih grupa može iskoristiti? Tema oblaka u korporativnom okruženju s usporedbom troškova klasičnog i Slavko Vidović: Europski okvir interoperabilnosti EIF 2.0 i oblak-poslovanja obrađena je na konkretdizajn IS: na primjeru IBM RUP i Oracle OUM metodologija nom primjeru u bloku „Rad i sigurnost u Dizajn IS-a danas je najzahtjevniji u odnosu na integraciju sa sustavima u okolini. Bitno oblaku“. je osigurati neprekinute poslovne procese E2E (Enterprise to Enterprise) preko heteroSigurnost u oblaku je velika briga pogenih sustava unutar gospodarskog subjekta i raznih gospodarskih subjekata. Europski tencijalnih korisnika. CSA (Cloud Securiokvir interoperabilnosti EIF 2.0 daje smjernice za izgradnju organizacijskih kapaciteta ty Alliance) potpomaže razvoj sigurnosti i za razmjenu podataka i dokumenata na pravno prihvatljiv način. Pravna, procesna, seprivatnosti u oblaku (novi standardi ISO/ mantička i tehnološka interoperabilnost osiguravaju skupove standarda za integraciju IEC). EU razmatra utjecaj računalstva u informacijskih sustava. Kroz taj okvir daje se i potpora za B2G (Business to Government) procese, a time i za B2B (Business to Business) među gospodarskim subjektima. Viša raoblaku (dio Digital Agende), a napravljezina integracije omogućuje povećanje poslovne agilnosti: produktivnosti, fleksibilnosti, na je i europska cloud-computing strateadaptibilnosti i svjesnosti. Gartner u području dizajna pristupa kroz četiri arhitekture: gija pa u EU računalstvo u oblaku raste. procesnu, funkcionalno-sustavnu, podatkovnu i tehnološku, a sve su predmet dizajna Važno je identificirati i otkloniti rizike u svim fazama metodologija baziranih na unified processes (RUP i OUM). Prikazana je pa ističemo predavanje i seminar „Identiprimjena pojedinih EU smjernica i standarda po fazama tih metodologija. ficiranje i upravljanje IT rizicima“. 192/07/2013 infoTrend 11 NA INOZEMNIM TRŽIŠTIMA PERSPEKTIVA HRVATSKIH INFORMATIČKIH TVRTKI U EUROPSKOJ UNIJI Posla ima za svakoga PIŠE: GORAN KALANJ Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i sve manjim investiranjem u informatičku tehnologiju kod kuće mnoge domaće informatičke tvrtke intenzivno razmišljaju kako proširiti svoje tržište izvan granica. Za čitatelje InfoTrenda svoja iskustva iznosi vlasnik i direktor zagrebačke tvrtke Serengeti koja nekoliko posljednjih godina uspješno prodaje informatičke usluge na zapadnoeuropskom i američkom tržištu i na projektima izrađenim za ta tržišta trenutno ostvaruje više od 60% prihoda. P oznato je da prodaja poslovnih informatičkih rješenja zahtijeva strateško razmišljanje, spremnost na dugoročni angažman i strpljivost. Kada govorimo o prodaji na inozemnim tržištima onda ove kvalitete dolaze još više do izražaja. Učestale tržišne analize koje govore da u zemljama Europske unije nedostaje velik broj IT stručnjaka mogu lako zavarati. Tvrtka koja posjeduje općenita informatička znanja imat će u EU vrlo jaku konkurenciju od istočnoeuropskih zemalja koje su cjenovno konkurentnije od nas pa sve do azijskih. Nužno je razlikovati se od njih na određeni način i graditi specifična znanja u pojedinim područjima. Primjerice, naša tvrtka je danas u poziciji da nam količinu poslova koje možemo ugovoriti više ne ograničuje rast nego nedostatak stručnjaka koje možemo angažirati na 12 infoTrend 192/07/2013 projektima, bilo da je riječ o našim ljudima ili zaposlenicima partnerskih tvrtki. U tom smislu hrvatske tvrtke ne samo da mogu na inozemnim tržištima prodavati svoje usluge nego i lakše pronaći potrebne stručnjake. Pritom je velika prednost naš zemljopisni položaj, blizu smo razvijenim EU-zemljama što omogućuje lakšu prodaju na tim tržištima te bolju komunikaciju i realizaciju projekata. Bez obzira na napredak tehnologije, za mnoge poslove na razvoju aplikacija još treba putovati i raditi na korisnikovoj lokaciji ili u timovima lociranim na istom mjestu. Agilne metodologije razvoja koje se sve više primjenjuju također pogoduju tom trendu. Suradnja umjesto konkurencije Hrvatske informatičke tvrtke koje su stekle određena specifična znanja imaju perspektivu na inotržištima i neminovno moraju na njima tražiti svoj put kako bi osigurale nastavak rasta. Zbog velikih ulaznih barijera nužna je suradnja lokalnih tvrtki jer rijetko koja naša tvrtka može sama zadovoljiti potrebe i zahtjeve koji se tamo postavljaju. Dakle, tvrtke koje su žestoka konkurencija na domaćem tržištu imaju priliku, kroz međusobno dopunja- Za uspješan plasman softverskog rješenja traže se znanja u segmentu razvoja poslovanja, marketinga, upravljanja proizvodima i slično. Za to je u Hrvatskoj najteže pronaći kvalitetnu ekspertizu dok su u tehničkom području pružanja informatičkih usluga hrvatske tvrtke u odličnoj poziciji. vanje, surađivati na inozemnim projektima gdje nijedna ne bi mogla konkurirati samostalno. Usluge ili prodaja vlastitih rješenja? Informatički stručnjaci teže prodaji svojih softverskih rješenja koja su namijenjena specifičnim poslovnim segmentima ili određenim industrijama. Tvrtke koje su imale uspjeha u razvoju vlastitih softverskih proizvoda u Hrvatskoj stekle su korisničku bazu što im omogućuje daljnje usavršavanje i stabilnu financijsku situaciju iz koje se može financirati prodaja i realizacija projekata izvan Hrvatske. Prodaja vlastitih rješenja zahtijeva kvalitetan plan i dugoročnu investiciju, ali može omogućiti veliki porast prodaje i razvoj kompetencija u određenom poslovnom području. Pritom je glavni problem s kojim se te tvrtke suočavaju kako osigurati dovoljno domenskih poslovnih znanja koja će omogućiti razvoj kvalitetnog softverskog rješenja. To je posebno izraženo u današnje vrijeme kad se u Hrvatskoj većina informatičkih investicija svodi na održavanje postojećih sustava, a vrlo se malo ulaže u nove aplikacije. Također, informatičke su tvrtke često stručne u razvoju aplikacija, vođenju projekata, testiranju i sličnim aktivnostima koje su izravno u njihovoj domeni poslovanja, ali za uspješan plasman softverskog rje- WWW.SXC.HU Diferencijacija je uvjet uspjeha šenja traže se znanja u segmentu razvoja poslovanja, marketinga, upravljanja proizvodima i sl. Za to je u Hrvatskoj najteže pronaći kvalitetnu ekspertizu dok su u tehničkom području pružanja informatičkih usluga hrvatske tvrtke u odličnoj poziciji. To je vjerojatno i razlog zašto naše tvrtke najčešće pružaju prvenstveno usluge razvoja softvera na inozemnim tržištima, a u manjoj se mjeri bave prodajom i implementacijom vlastitih proizvoda. Za izvoznike nema velikih promjena Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za izvozno orijentirane informatičke tvrt- Veliku pomoć u izvozu hrvatskim informatičkim tvrtkama dalo bi povećanje investicija u informatičku tehnologiju na našem tržištu, što bi im osiguralo stabilnu bazu za pripreme i realizaciju nastupa na izrazito konkurentnom EU-tržištu. Vremena se mijenjaju što novim ili etabliranim tvrtkama otvara mogućnost da drukčijim pristupom zauzmu svoju tržišnu poziciju i da profitiraju u promijenjenim tržišnim okolnostima. Jednake probleme i mogućnosti kakve ima Hrvatska u pogledu EU imaju i zemlje Istočne Europe. I njihove informatičke tvrtke nastoje pronaći svoje mjesto na zapadnoeuropskom tržištu što je već sada stvorilo jaku konkurenciju. Za svaki posao za koji se natječe naša tvrtka konkurira nekoliko tvrtki iz Poljske, Slovačke, Češke... Budući da u osnovi među tvrtkama koje se bave razvojem aplikacija po narudžbi nema velike razlike nastaje snažan pritisak na cijene i za uspjeh je neminovna diferencijacija. Konkuriranje cijenom za hrvatske je tvrtke izrazito nepovoljno jer istočnoeuropske zemlje mogu ponuditi kvalitetne stručnjake značajno jeftinije zbog niže cijene rada. Čak i ako neka naša tvrtka ulaže velike napore u poboljšanje učinkovitosti svojih poslovnih procesa teško će moći nadoknaditi niže ulazne cijene koje imaju tvrtke u nekim drugim zemljama gdje su niži porezi, plaće i slično. Naše tvrtke moraju pronaći određena specifična područja gdje imaju znanja koja nisu široko ke neće se ništa značajno promijeniti u dostupna na tržištu i s tim će moći konkuodnosu na sadašnju situaciju. U brojnim rirati i opravdati svoju višu cijenu. Važno je naglasiti da svaka zemlja unutar zemljama bit će propisano prijelazno razEU ima svoje specifičnodoblje u kojem će hrvatske sti te da način rada koji tvrtke za boravak svojih se pokazao uspješnim u stručnjaka u tim zemljama Tvrtke koje su danas na i dalje morati tražiti radnu domaćem tržištu žestoka jednoj zemlji ne mora nužno jamčiti uspjeh i u dozvolu. Postupno brisanje konkurencija imaju granica ima za poslovanje priliku, kroz međusobno drugoj. Zbog toga prodaja na svakom pojedinom svoje potencijalno pozitiv- dopunjavanje, ne i negativne strane. Para- surađivati na inozemnim tržištu traži zasebno planiranje i prilagođeni lelno s brisanjem admini- projektima na kojima pristup. Sve to zahtijeva strativnih prepreka između nijedna ne bi mogla ulaganja u obradu tržišta Hrvatske i EU otvaraju se konkurirati samostalno. i pri realizaciji projekata, prilike za rad naših tvrtki a to znači da tvrtka mora na europskom tržištu, ali i biti financijski stabilna što najčešće proprijetnje da će odlaziti mnogo više hrvat- izlazi iz kontinuiranih i uhodanih poslova skih stručnjaka negoli dosad. Međutim, na domaćem tržištu. U tom smislu veliku za tvrtku koja će uspjeti kvalitetno riješiti pomoć u izvozu hrvatskim informatičkim problem nedostatka ljudskih resursa i koja tvrtkama dalo bi povećanje investicija u će se dobro pozicionirati na inotržištu po- informatičku tehnologiju na našem tržistoji velika šansa za rast i napredak što nije štu, što bi im osiguralo stabilnu bazu za bilo moguće orijentacijom isključivo na pripreme i realizaciju nastupa na izrazito lokalno ili regionalno tržište. konkurentnom EU-tržištu. 192/07/2013 infoTrend 13 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA Davor Pavuna vizionarski o gospodarstvu, tehnologiji i koherenciji Što nam je cilj? Često me pitaju odakle mi uvid u poslovne procese i inovacije. Pa, to je vrlo jednostavno – u četrdeset godina karijere, od čega 36 u inozemstvu, obrazovao sam stotine studenata fizičara koji danas rade kao savjetnici u rasponu od Bruxellesa i raznih vlada do McKinseya i velikih korporacija. To su formirani fizičari i znanstvenici koji poznaju prirodne zakonitosti, mnogi imaju vlastite tvrtke diljem svijeta, od Švicarske do Kine. Stalno sam u kontaktu s nekoliko desetaka najaktivnijih i od njih crpim informacije. Autor, fizičar, prof. dr. sc. Davor Pavuna rođen je u Koprivnici 1952. godine. Diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Doktor znanosti postao je 1982. godine u Cambridgeu iz područja fizike – kondenzirane materije. Živio i istraživao u Francuskoj, Australiji, SAD-u i Švicarskoj. Predavao u Cambridgeu i Harvardu. Održao je preko sto predavanja po svijetu od Sydneya, Tokija, Bombaya, Hyderabada, Bangalorea do New Delhija. Objavio je velik broj znanstvenih radova tumačeći prirodne i društbvene pojave zakonima fizike. Savjetnik je u poduzećima i vladama nekoliko država, u pravom smislu riječi građanin je svijeta ali prije svega svoje domovine Hrvatske. 14 infoTrend 192/07/2013 N aši ljudi ne žele shvatiti da će se u ovom stoljeću događati dramatično veće i bitnije stvari negoli u prošlome. Političari na čelu država su ljudi prošlog stoljeća. To ne znači da dobro ne vode knjigovodstvo, ali oni uopće ne razumiju ovo vrijeme. Potrebno nam je vizionarsko financiranje i poslovodstvo a to u Hrvatskoj trenutačno nije na djelu. I zato vam poručujem - ljudi, probudite se, slušajte prirodoznanstvenike, poglavito fizičare koji imaju uvid u ekonomiju, u svjetske trendove i u ono što se tehnološki već događa i ono što će se tek dogoditi. To pouzdano znam jer surađujem s mnogim vladama i svjetskim korporacijama. Klika suvremenih bankaroida financijski nas je porobila propuštajući fizičke modele kroz računala. Umjesto da se koriste realnim vrijednostima kao što su energija, zlato ili količine za prodaju oni su napravili umjetne valute. Tako su napumpali svjetsku ekonomiju do petsto trilijuna, što je 500 tisuća milijardi eura i više, što dakako nije ni u kakvoj relaciji sa stvarnim vrijednostima postojeće ekonomije. Pokojni Steve Jobs uvijek je govorio: Smrt je, zahvaljujući dragom Bogu, najgenijalniji izum u povijesti čovječanstva. Prirodna regeneracija puno je snažnija od uzrečice Jacka Welcha: „Mijenjam 10% najlošijih, a promoviram 10% najboljih.“ se na raznim preprekama i dobili bismo ono što se zove otpornost, a otpor dovodi do stvaranja topline, dakle gubitka energije. Međutim, u prirodi postoji fenomen supravodljivosti gdje se svi ti elektroni kreću kao jedan, dakle vlada savršena organizacija, nema nikakvih gubitaka, sve je optimalno. To je smisao pojma koherencije. U svakodnevnom životu koherenciju možete vidjeti dok gledate izvrsnu nogometnu utakmicu, kad ekipa igra savršeno - desno krilo uzme loptu, vodi, centrira, a centar je točno tamo gdje treba biti i glavom zakucava loptu. Ili, to možete osjetiti odete li na koncert u pulsku Arenu kad Paco de Lucia sa svojim dečkima svira flamenco i svi gledatelji i njegova grupa titraju zajedno. I, kako onaj plesač vizualno pokazuje da svi titramo, pleše s nama Razlozi krize Poslovodstva si moraju postaviti ključno pitanje: što nam je pa i svi mi utječemo na njegovo kretanje. Eto, tu je apsolutno cilj? Jer cilj je dosadašnje hipnoze, koju koriste financijski kru- prisutna koherencija. Zamislite sad da možete uspostaviti koherenciju u poslovodgovi krilaticom vrijeme je novac, što brže optimizirati profit. Čonom procesu. To je pokušala Toyota, optimiziranom organizavjek im pritom uopće nije važan iako nas je na planetu već sedam cijom opskrbe – da u određenom trenutku bude na milijardi. Nije teško ustanoviti razliku između tog raspolaganju baš onaj dio koji je potreban u proinazovimo ga poslovodnog zakona profita i realnih vrijednosti, dakle prirodnog zakona koji savršeno Danas državu vode zvodnom lancu. A sad zamislite još da ste potpuno povezani sa zainteresiranim kupcem od kojega dobifunkcionira. ljudi čije je znanje vate informaciju kakav auto želi i to trenutačno proSlušajući brojne skupove na kojima menadže- na razini prošlog lazi kroz računalo pa mu odmah takav i napravite. ri raspravljaju kako optimizirati poslovodstvo, stoljeća. Možda su Dakle, tako bi otprilike u poslovodstvu izgledala zabrinut sam, ne zato što su ti ljudi neadekvatni ili nekvalitetni, naprotiv, ali nemaju uvid koliko dobri knjigovođe, ali optimizacija koja je proizašla iz prirodnih procesa, a pritom bismo, naravno, imali optimalno korištenje će se tehnologije promijeniti u sljedećih dvadeset uopće ne razumiju energije pa nema ni zagađenja. Zvuči idealistički, ali ovo stoljeće. godina. Iluzorno je dugoročno govoriti o poslosasvim je moguće. Zato što u prirodi to točno tako vodstvu i optimiziranju procesa računajući na funkcionira. I pokojni Steve Jobs uvijek je govorio: „Najgenijalniji sadašnje računalne kapacitete. Idućoj generaciji pružat će se izum u povijesti čovječanstva, zahvaljujući dragom Bogu, upravo toliko nevjerojatne mogućnosti da je ovo o čemu razgovaramo na skupovima naprosto arhaično, gotovo smiješno. To je kao je smrt“. Nijedan čovjek nije vječan pa nijedan koncept neće vječda sad najavljujete elektroničko poslovodstvo koje je svugdje no dominirati. Ono o čemu govorim je prirodna regeneracija, to je puno snažnije od uzrečice Jacka Welcha: „Mijenjam 10% najloprisutno već dvadeset godina. šijih, a promoviram 10% najboljih.“ Koherencija u organizacijama Prihvatimo li da je prirodni zakon savršen i da se atomi stanice ili bića u prirodi znaju organizirati onda se možemo zapitati postoji li optimiziranje i tih procesa i inovacija u prirodi? Odgovor je DA. Konkretno, energija je u svemiru savršeno raspodijeljena po takozvanom zakonu ekviparticije, dakle pravednom rasporedu. Moja su uža stručnost takozvani makroskopski kvantni fenomeni tipa supravodljivosti i suprafluidnosti. To su skupovi atoma gdje svi elektroni u sustavu doslovce plešu kao jedan, bez ikakvih otpora. Normalno, kada bi se kretali individualno, sukobljavali bi Koherenciju u poslovodnom procesu pokušala je Toyota optimiziranom organizacijom opskrbe – da im u svakom trenutku bude na raspolaganju baš onaj dio koji je potreban u proizvodnom lancu. A sada zamislite da ste još potpuno povezani sa zainteresiranim kupcem od kojega dobivate informaciju kakav auto želi i to trenutačno prolazi kroz računalo pa mu odmah takav i napravite. Hrvati Smatrate li da jedan idealno zamišljeni poslovni proces praktički nije moguće provesti, niste u pravu. Jer prirodni je zakon totalno univerzalan za razliku od primjerice politike pa čak i prava. Stoga i mi u Hrvatskoj možemo biti inovatori i možemo iznaći bolje poslovodno ponašanje čak u svjetskim razmjerima. To je jedan od razloga zašto me je moj prijatelj prof. dr Slavko Vidović iz Infodoma koji je prirodoznanstveno izvrsno školovan, pozvao na konferenciju o poslovnim procesima. On se slaže sa mnom da u svijetu nema ničega čega nema u kvalificiranom Hrvatu. Zato želim da svi čitatelji koji su na vrlo odgovornim položajima, dakle decision makeri, shvate da oni u centrima moći u Bruxellesu, Washingtonu, Pekingu ili negdje drugdje nisu nimalo bolji od nas. Snaga obrazovanja i umrežavanja Dodatno se želim osvrnuti na općeprihvaćeni stav da su svi ljudi, više-manje jednaki. To je istina s gledišta ljubavi i poštivanja ljudskog bića, međutim suvremena fizika otvara nam nove uvi192/07/2013 infoTrend 15 UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA de. Svemir nije trodimenzionalan, nije čak ni le u američkim garažama, a danas su među četverodimenzionalan, svemir je multidimennajvećima na svijetu. zionalni svjesni informacijsko-energetski enTrenutačna rješenja na titet i nedvojbeno postoje ljudi koji imaju viši islandski način uvid svijesti. To su vizionari koji vide i dodatne stvari, koji imaju tehnološke uvide nedostupne Sve je to lijepo, kažu mi, to je za budućostalima. Dakako, takve bi osobe sastavljale nost, a što možemo trenutno? Ovo što goposlovodstvo sasvim drukčije jer imaju saznavorim trebala bi biti hrvatska strategija, ali nja o nadolazećim promjenama. prije toga je nužan bolji pravni mehanizam Danas nije dovoljno kako to čini većina ekoda se iskorijeni korupcija, da uspostavimo nomskih mislilaca i poslovodnih ljudi, gledati sustav koji će u tom smislu sličiti Švicarskoj samo prvu korelaciju, kako napraviti tvrtku da ili barem Norveškoj jer to nam neće riješiti funkcionira još tri mjeseca, godinu ili pet. DaEU. Tek nakon toga možemo provesti „osvanas znamo i možemo korelirati tako da točno janje planeta“ o kojemu govorim, što znači vidimo i možemo izračunati, primjerice, kolika da koherentno planetarno povežemo sve je vjerojatnost da se novčanica od jednog doHrvate i znalce u jednu snažnu mrežu. lara koja kreće iz Washingtona u raznim smjeKad bismo poput Islanda maknuli sve porovima po Americi, nakon tjedan dana nađe u litičare i bankaroide koji su se okaljali u tim Houstonu odnosno u Seattleu. Isto tako motobožnjim pretvorbama u kojima su dotažemo izračunati koja je vjerojatnost da jedna dašnji rukovoditelji posvojili tvrtke zahvamala tvrtka koja kreće iz Zagreba s određenom ljujući prijateljima u bankama, kada bismo novom idejom nazovimo je primjerice LOVE GOOGLE - traži- izabrali nove ljude u Sabor i čak ponovno napisali Ustav, to bismo lica za ljubavne partnere - za tri godine postigne vrijednost od mogli nazvati trenutnim rješenjem. Sve to zvuči nam dramatičdeset milijuna ili za pet godina deset milijardi eura. To već zna- no, ali to je napravio Island. mo modelirati, to sve mora ući u poslovnu strategiju, ali ne samo I to kao član Europske unije, dakle, to je moguće. Nakon toga radi novčarstva već da možemo bolje iskoristiti vlastite resurse. imat ćete sasvim drukčiju zemlju i onda možete primijeniti ono Naciji kao što je Švicarska, kojoj je apsolutni prišto sam rekao. Čini se brutalno, ali nije. oritet najbolje obrazovanje na svijetu, nije cilj da i Što je druga opcija dalje bude skijaško-novčarsko-čokoladno-farmace- Klika suvremenih utska turistička zemlja. Njen je prvenstveni cilj biti bankaroida financijski Zbog velikih bankarskih prevara propao je zemlja najboljeg besplatnog obrazovanja na svijetu je porobila cijeli svjetski financijski sustav - potražite informacije što će tamo privući izuzetne ljude. A to bi trebao biti svijet – umjesto da o liboru i Barclay banci odnosno svakodnevnoj cilj i Hrvatske. podjeli interesnih sfera među bankama. To je se koriste realnim Kao što vidite, ove ideje iz prirodne znanosti podruštvo napuhalo svjetske financije na red velikazuju da jedna mala zemlja s četiri i pol milijuna vrijednostima kao što čine 500 tisuća milijardi eura iako svjetsku ekopučana - plus dva do tri i pol milijuna Hrvata raza- su energija, zlato ili nomiju ni na koji način ne možete procijeniti na sutih po cijelom planetu koji su naša dodatna snaga količine za prodaju oni više od nekih 50 tisuća milijardi. Dakle, barata i koje možemo umrežiti pa imamo naciju od sedam su izmislili umjetne se umjetnim novcem koji je deset puta veći od milijuna - može pokazati nevjerojatnu snagu. A kad valute u vrijednosti stvarne vrijednosti svjetskog gospodarstva. tako postavite i inovaciju i poslovodstvo dobit ćete deset puta većoj od Ako se to uzme u obzir, onda svaki Hrvat nije planetarnu Hrvatsku. dužan 11.000 eura kako se to službeno kaže vrijednosti svjetskog Onda dolazi umrežavanje koje nam omogućuje gospodarstva. nego eventualno 1100. Pritom treba shvatiti da da Hrvatsku pozicioniramo na nov način, da smo Grci neće nikada vratiti dug, neće ni Talijani, a planetarno relevantni i kada postavimo koherenciju još manje Španjolci i Francuzi. To su prevelike među naše jedinke plus prijatelji Hrvatske i centri moći u svijetu, cifre. Postojeći sustav je propao, propadat će dalje i propast će koji su nam skloni imate sasvim drukčiju poslovodnu situaciju. definitivno. Ako smo već toga svjesni, a ja sasvim sigurno jesam, Kada to isharmonizirate kako sam opisao može se uspostaviti onda bi se ti naši ljudi na vlasti trebali dogovoriti i posuditi još koherencija s drugim koherentnim sustavima, recimo s Poljaci- dvaput više novca... jer tako mi je svejedno jesam li dužan 1100 ma, Nijemcima, Izraelcima, Ukrajincima ili… Amerikancima, eura ili u krajnjoj liniji 11.000 kako pričaju kad ih ionako ne Kinezima, Rusima, dakle možete uspostaviti sustav o kojem da- mogu nikad vratiti. nas ni ne sanjamo. Tada će biti moguće da Hrvatska ima nekoliko planetarno vrlo Moja poruka relevantnih tvrtki na nivou nekoliko desetaka milijardi eura, daDakle, imamo samo dvije opcije - Island ili podvostručiti kle čak više negoli današnja ekonomija. Kada sam ja odlazio iz dug jer je svjetski financijski sustav besmislen i na putu u proHrvatske korporacije poput Microsofta ili Applea tek su se rađa- past i kroz sljedećih godinu-dvije do tri morat će se posložiti drukčije. Zato treba posuditi još više novca i uložiti ga u mlade Našem kvalificiranom čovjeku ništa na svijetu nije nedojer oni su budućnost Hrvatske. Obrazovanje nam mora postati stupno. Zato želim da svi čitatelji koji su na vrlo odgovornim nulti prioritet, treba ga urediti po parametrima ljubavi i suvrepoložajima, dakle decision makeri, shvate da oni u centrima menih znanja pa ćemo, jamčim, za 20 do 25 godina imati jednu moći u Bruxellesu, Washingtonu, Pekingu ili negdje drugdje bitno bolju državu i pritom bitno bolju civilizaciju što će biti nisu nimalo bolji od nas. planetarno jasno. 16 infoTrend 192/07/2013 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE 192/07/2013 infoTrend 17 ZNANOST U GOSPODARSTVU ULOGA ISTRAŽIVAČKE I EDUKATIVNE INFRASTRUKTURE U PODIZANJU ZNANSTVENE PRODUKTIVNOSTI I GOSPODARSKOG RASTA Infrastruktura za rast i napredak PIŠE KAROL J SKALA Prof. dr. sc. Karolj Skala, voditelj je Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. Voditelj je nekoliko nacionalnih znanstvenih i tehnoloških projekata, inicijator nacionalnog programa CRO GRID iz kojega je nastao CRO NGI. Sudionik je projekta Europske zajednice COST 254, COST 276 i COST IC 0805 iz Hrvatske. Utemeljio je u nas e-Science tehnologiju i djeluje u smjeru e-infrastrukturnog povezivanja s ERA-om. Pokrenuo je niz e-Science znanstvenih servisa i opremio vizualizacijski laboratorij pomoću projektnih EU-sredstava. Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti i pridruženi član Mađarske akademije znanosti. Dr. Skala je nacionalni predstavnik u Europskoj komisiji za istraživačku infrastrukturu, član je ERIC-a (European Research Infrastructure Consortiuma) i zamjenik predsjednika povjerenstva za znanstvenu infrastrukturu MZOS-a. 18 infoTrend 192/07/2013 U vrijeme globalne gospodarske krize Europska je unija u strateškom planiranju rasta do 2020. postavila pet ambicioznih ciljeva kojima se želi potaknuti zapošljavanje, inovativnost, obrazovanje, društvena uključenost te održiva energetska politika. Prof. dr. sc. Karolj Skala, voditelj je Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković, i sam sudionik više projekata Europske zajednice, pojašnjava koje su namjere i putevi do ostvarivanja tih europskih ciljeva. R azvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta u EU je jedan od ključnih tematskih ciljeva europske strukturne i kohezijske politike. Očekuje se da svaka članica aktivno sudjeluje u tim inicijativama i surađuje na njihovu ostvarenju gledajući lokalne, nacionalne i europske interese te strateške odrednice. Temeljni dokument strateškog razvoja nazvan je Inovacijska unija (Europe 2020 Flagship Initiative – Innovation Union). U njemu se predviđa da u razdoblju proračunskih ograničenja, velikih gospodarskih promjena i globalne konkurencije europska kompetitivnost i sposobnost revitalizacije, stvaranje novih radnih mjesta te općenito rast životnog standarda ovisi o inovativnim procesima koji će dovesti do inovativnih proizvoda i usluga te poslovnih i društvenih odnosno životnih modela. Istodobno, inovacijama i inovativnošću može se učinkovito pristupiti razrješavanju današnjih društvenih izazova kao što su ekološke ugroze, klimatske promjene, nedostatak energije i sirovina, zdravstveni dr Zoran Stančić zamjenik direktora DC Connect Europske komisije prati problemi i problemi starenja populacije. Strateški EU-dokumenti nude jasne predstavljanje O ZIP projekta Instituta Ruđer Bošković. izazove što uključuje i u kojem se smjeru očekuje razvoj. virtualne. U novije vrijeme javlja se i po- e-infrastrukture i e-Science tehnologije je Ti strateški izazovi usmjereni su pre- jam mobilna istraživačka infrastruktura. učinkovito proveden preko nacionalnog ma promidžbi razvoja preko inovacijskog Infrastrukturne organizacijske jedinice tehnološkog poliprojekta CRO GRID. pristupa u svim životnim mogu poprimiti razne oblike Time je uspostavljena nacionalna grid-inokolnostima kojima bi se koji ovise o svrsi i oblicima frastruktura koja je povezana s Europtrebalo unaprijediti moć Budućnost se ne istraživačkih i inovacijskih skom grid-infrastrukturom (EGI). U tom proizvodnje i kvalitetu ži- može predvidjeti, projekata koje podupiru. pogledu značajan doprinos je dao Centar vota. Sva ta stremljenja su ali se može otkriti Istraživačka infrastruktura u za informatiku i računarstvo Instituta Rumoguća pod uvjetom da znanjem i inovacijama sprezi sa znanstveno-razvoj- đer Bošković sudjelovanjem u četrnaest raspolažemo intelektual- u infrastrukturnom nim djelovanjem omogućuje EU FP6 i FP7 projekata s temom izgradnje nim kapitalom i istražida postanemo sami sebi sa- e-Science tehnologije. Glavni programski okruženju vačkom infrastrukturom. motor provedbe (implementacije) eumosvjesno progresivni. Pojam istraživačke inPrimjeri istraživačke in- ropske strategije je Obzor 2020 (Horizon frastrukture uključuje opremu, dobra i frastrukture obuhvaćaju: namjenske istra- 2020) koji u simbiozi sa strukturnim i sredstva što omogućuje vrhunska znan- živačke instalacije i postavke, fizička mjer- kohezijskim fondovima želi oblikovati i stvena, razvojna i tehnološka istraživanja no-eksperimentalna okruženja, razviti Europski istrau širokom rasponu svih područja od teh- složene eksperimentalne postavživački prostor (ERA). ničkih do društveno-humanističkih zna- ke, posebne knjižnice i arhive, Istraživačka Suvremena znannosti. Danas crpimo novo znanje i s njim baze eksperimentalnih mjernih infrastruktura u stvena istraživanja i povezanu inovaciju možemo stvoriti samo podataka, čiste laboratorijske sprezi sa znanstveno- obrazovanje u područu okruženju s primjerenom istraživačkom prostore, ju rješavanja komplekznanstveno-istraži- razvojnim infrastrukturom. Važno je istaknuti da se vačke brodove i zrakoplove, snih problema u svim djelovanjem pod pojmom infrastrukture podrazumije- razne opservatorije, teleskope, znanstvenim područvaju i ustrojbene jedinice centara znanja, sinkrotrone, akceleratore i td. omogućuje da jima oslanjaju se na centri kompetencije, tehnološki inkuba- Posebnu skupinu predstavlja postanemo sami naprednu i složenu tori koji pružaju usluge namijenjene široj najsuvremenija znanstveno-istraživačmrežno-ra- sebi samosvjesno istraživačkoj i inovacijskoj zajednici, a čunalna oprema koja se zove progresivni ku infrastrukturu. U temeljeni su na skupu znanja, specifičnih e-infrastruktura. ERA-i se istraživačka Korištenje tehnika i vještina. e-infrastrukture omogućuje e-Science infrastruktura sustavno integrira i izgraIstraživačke infrastrukture mogu biti tehnologija koja stvara alate za učinkovit đuje preko raznih strateških programa vezane za jedno mjesto, raspodijeljene ili znanstveni rad na e-infrastrukturi. Razvoj (ESFRI RoadMap, ERIC). U tom pogledu 192/07/2013 infoTrend 19 ZNANOST U GOSPODARSTVU osigurati iz nacionalnih fondova, EU-investicijske banke za gospodarske subjekte i privatni sektor. Uključivanje novih instrumenata i oblika garancije. 7. Cjeloživotno učenje i usavršavanje u istraživanju i inovacijama: podrška trokutu znanja i suradnje instituta i fakulteta s poduzećima, posebno SME. 8. Key Enabling Technologies (KETs): sustavni potencijal za strukturne promjene s jakom integracijskom tendencijom na EU-razini. 9. Razvoj istraživačke infrastrukture uključujući centre izvrsnosti i centre kompetencije uz potporu ESFRI i ERIC, sa širokom i intenzivnom difuzijom kvalitetnih i vodećih rezultata istraživanja u EU. 10. MIPRO kao najveća ICT strukovna udruga povezuje i stvara stručno mijenje i daje preporuke za strateške odrednice u smjeru optimalnog razvoja i investicija u istraživačku infrastrukturu. prepoznaje se važnost nacionalnih strateških razvojnih odrednica kako bi se osigurali optimalni uvjeti za kvalitetan i globalizirani znanstveni rad. Hrvatska se nalazi u izuzetno važnom trenutku dodatnog povezivanja s ERA-om i reizgradnjom znanstveno-edukativne infrastrukture iz strukturnih fondova. Kako bi se pospješio proces pripreme projekata za strukturne infrastrukturne fondove u sklopu MIPRA u svibnju smo organizirali okrugli stol Uloga edukativne i istraživačke infrastrukture u podizanju znanstvene produktivnosti i gospodarskog rasta. Okrugli se stol tematski i informacijski oslanjao na RIDE (Research Infrastructure Dissemination Event) koji se održavao u izložbenom prostoru MIPRA s namjerom svjedočenja stanja i projekata te njihovog usustavljenja u okviru programskih EU-odrednica u razvoju nacionalne strategije za istraživačku infrastrukturu. Za okruglim se stolom potaknula rasprava o akcijskim planovima poglavito glede EU-programa te projekata koji će se financirati iz strukturnih fondova. Kao rezultat odnosno zaključak stvorene su preporuke koje su dostavljene mjerodavnim državnim institucijama. Programske EU-odrednice su navedene kao naglašene izreke i uz to su dani pogledi i preporuke za razmatranje u 20 infoTrend 192/07/2013 RIDE na MIPRU tradicionalno predstavlja javnosti velike znanstveno-istraživačke infrastrukturne projektne prijedloge iz strukturnih fondova EU. nacionalnom strateškom programu glede istraživačke infrastrukture. 1. Mudra specijalizacija: samo održivo je pametno (Green Growth): eko-inovacije, kvaliteta života i energetska učinkovitost. U tom pogledu neminovna je znanstvena i gospodarska simbioza preko istraživačke infrastrukture (RI). 2. Digitalna agenda: omogućuje da se znanje širi po cijelom području spajajući regije i discipline. Virtualna integracija mudre specijalizacije. 3. Klasteri za regionalni razvoj i rast: inovativna poslovnost, poslovna ekologija koja potiče sveobuhvatni rast i progres. 4. Inovacijska poslovna okruženja za mala i srednja poduzeća: napredna poslovanja s konkurentskim tvrtkama u inozemstvu i globalno u cjelini. 5. Društvene inovacije: novi organizacijski oblici za pokretanje društvenih izazova, procesa i servisa. Socio-ekonomska podrška naprednim ICT-tehnologijama. 6. Jači fokus na financijski inženjering: sveobuhvatni angažman pritoka novca za investicijske i razvojne aktivnosti. Strukturni i H2020 fondovi su katalizator i moderator, a financijsku nadogradnju treba Kreativnost i industrija kulture: sveobuhvatna inovativnost (inovacija izvan tehnologije i izvan proizvodnje). Inovacija za progres u društvu i unapređenje načina i kvalitete života. 11. Javna nabava za poticanje tržišta: neupitna pravedna konkurentnost i otvaranje novih inovativnih tržišnih niša. 12. Spajanje FP7 i H2020 u simbiozi i sinergiji sa strukturnim investicijama, podržavanje RI stvarajući poveznicu potrebama znanosti, industrije i društva u cjelini. 13. Integracija dionika težnja da dr- žava, društvo i industrija budu dio istraživačke infrastrukture kao vlasnici, korisnici i trajni održavatelji. Iskoristimo naše šanse Hrvatska treba iskoristiti jedinstvenu šansu koja se pruža ulaskom u Europsku uniju. U tom tranzijentnom vremenu do 2020. imamo priliku da uz pametnu strategiju i dobro provedenu akciju pronađemo našu šansu za integraciju i pozicioniranje u ERA-i. Moramo osmisliti provedljiv i održiv program realizacije (RoadMap) koji će usmjeravati i optimizirati mogućnosti kako bismo nailazeće investicijske programe proveli na najučinkovitiji način. U tom pogledu ovih trinaest preporuka ima značaj usmjerivačkih vektora. Nadajmo se da ćemo mudrom specijalizacijom i nacionalnim strateškim planom prepoznati i identificirati sebe unutar Hrvatske i Europske unije. POSLOVNI SOFTVER ISTRAŽIVANJE: INSTANT INFORMATIKA Plug-and-play ERP Informatizacija manjih poduzeća često je problematična i ne provodi se kvalitetno. Po mišljenju autora, unatoč velikom izboru kvalitetnih poslovnih rješenja na tržištu i povoljnim cijenama korisnici obično nisu zadovoljni načinom na koji funkcionira njihov poslovni softver. Razloge treba tražiti ponajprije u tomu kako problemu pristupa sam korisnik, ali i u razilaženju interesa ponuđača rješenja s korisnikovim interesima. PIŠE IGOR NAZOR K ako većina današnjih poduzeća koristi nekakav poslovni paket ili najčešće tek njegov manji dio, alternativa nabavci novog ERP-a (Enterprise Resources Planning) mogla bi biti pokušaj da se kvalitetno sagledaju vlastiti poslovni procesi, pronađu organizacijski nedostaci i da se ozbiljno razmotri mogućnost naprednijeg korištenja postojećeg rješenja kroz prilagodbu načina poslovanja te kupnjom novih modula prema potrebi. Kako bi se ispitalo koliko su manje i srednje tvrtke zadovoljne poslovnim softverom provedena je anketa s pitanjima o stupnju implementacije pojedinih softverskih funkcionalnosti te jesu li korisnici zadovoljni samim softverom i podrškom koju dobivaju. Velika konkurencija i različiti pristupi proizvođača Danas postoje brojni proizvođači ERP sustava pa je prosječnom kupcu, manjem poduzeću teško napraviti dobar odabir. Problem je uglavnom u sposobnosti poduzeća da kvalitetno specificira svoje potrebe. Široka ponuda funkcionalnosti što njiti vlastite troškove i, ovisno o načinu nudi većina ERP sustava često zbunjuje provođenja projekta, povećati prihode. potencijalne kupce koji se ponašaju na Kada je riječ o implementaciji gotovih tipično potrošački način – žele rješenja, tzv. out of sve za što manje novca, a i od the box, u strukturi implementatora, tvrtke koja troška najskuplje je uvodi takva rješenja očekuju Kada je riječ o vrijeme koje konzulpreviše. Pritom ne shvaćaju da implementaciji tanti provode kod ozbiljna implementacija ERP-a gotovih rješenja tzv. svakog korisnika. To u pravilu zahtijeva i velik njihov out of the box, u vrijeme se uglavnom angažman. S druge strane, inte- strukturi troška najviše potroši na instalacires tvrtke koja uvodi ERP rješe- sudjeluje vrijeme ju aplikacije, obuku nje ne mora uvijek biti kompa- koje konzultanti i pomoć pri radu, na tibilan interesu klijenta. dogovor i realizaciprovode kod Out of the box: U nastojanju ju izmjena na sustapojedinog korisnika da maksimiziraju vlastiti profit vu te na održavanje implementatori nastoje smaopreme i programske podrške. Ključ u ruke: Kod tzv. rješenju ključ u ruke cijena projekta je fiksna, bilo da je Istraživanja pokazuju da manja i srednja definirana cjenikom ili ugovorena unapoduzeća nemaju na raspolaganju dovoljprijed. U nastojanju proizvođača softvera no znanja, nekvalitetno specificiraju svoje da se kod takve ponude smanji vrijeme potrebe, imaju nerealna očekivanja od provedeno kod pojedinog korisnika, nanovog poslovnog sustava, a implementastaju različiti poslovni modeli. ciju žele završiti što prije uz povoljnu cijeEkstremni je pristup da se nastoji potnu i što manji vlastiti angažman. puno izbjeći osobni kontakt s krajnjim 192/07/2013 infoTrend 21 POSLOVNI SOFTVER Slika 1. Zadovoljstvo korisnika ERP-a podrškom implementatora. Slika 2. Zadovoljstvo korisnika ERP-a tipičnim funkcionalnostima. korisnikom, tako da se softverske opcije i poslovnim procesima već zadanom proodabiru pomoću web-konfiguratora, a na gramu. webu se mogu naći i upute za instalaciju Takav kompromis nije uvijek štetan no i upotrebu. Programsko rješenje koje se postoje i primjeri gdje neki proizvođač tako prodaje najčešće je kvalitetno i ima pokušava iskoristiti imidž koji ima u svirelativno velik broj funkcionalnosti, sta- jetu kako bi se postigla visoka cijena za bilno je i redovito se nadograđuje. Često ERP sustav koji nije kvalitetno prilagoje popraćeno i kvalitetnim korisničkim đen poslovnoj praksi u Hrvatskoj. uputama. Ako poduzeće koje uvodi novi ERP Tržišni segment manjih i srednjih poima drastično drukčiduzeća (SME - Small and je poslovne procese, a Medium Enterprises) postanema za to valjan razlog, je sve zanimljiviji i velikim Postoje i primjeri najvjerojatnije će imameđunarodnim igračima, gdje neki proizvođač ti koristi od prilagodbe čiji se softverski paketi vi- pokušava iskoristiti uvriježenom načinu poše-manje uspješno lokalizi- imidž koji ima u slovanja. Dakako, one raju i konkuriraju lokalnim svijetu, kako bi procese kojima se porješenjima. No, u pravilu se postigla visoka duzeće ističe pred konne uspijeva zauzeti značajkurencijom ne treba micijena za ERP sustav niji udio na tržištu manjih jenjati, već treba uložiti koji nije kvalitetno i srednjih poduzeća ponajvrijeme i novac u prilaprilagođen poslovnoj prije jer mu je cijena često godbu poslovnog paketa. višestruko viša od lokalne praksi u Hrvatskoj konkurencije, mada je u nekim slučajevima opravdana pristupom Nezadovoljni korisnici koji uključuje značajniji angažman kon- kvalitetnog jeftinog ERP-a zultanata i fleksibilnost koju takvi paketi Autorovo iskustvo potvrđeno rezultaomogućuju. tima provedene ankete jest da korisnici Bilo kakve ozbiljne izmjene gotovog najčešće nisu zadovoljni jeftinim softverješenja u pravilu su iznimno skupe pa rom po principu ključ u ruke. Unatoč da se troškovi implementacije zadrže u tomu što nudi velike mogućnosti njima razumnim okvirima kupac takvog sofsu često dovoljne samo osnovne funktvera bi se morao prilagoditi načinu rada cionalnosti. Usprkos proizvođačevom 22 infoTrend 192/07/2013 argumentu da imaju upute na webu gdje im je sve detaljno objašnjeno, kupci nisu zadovoljni jer nema kvalitetne podrške. To potvrđuju odgovori ispitanika u anketi na pitanja o zadovoljstvu podrškom (slika 1). Takav pristup najbolje funkcionira kod jednostavnih poslovnih procesa (za manje dućane i tipične veleprodaje) ili onih čiji su poslovni procesi strogo definirani zakonskom regulativom (financije, knjigovodstveni servis, itd.). Kod softvera za takva poduzeća naglasak je u pouzdanosti, a ne na opsežnoj funkcionalnosti pa je na odgovarajući način organizirana i podrška korisnicima. Poduzeća koja se bave tipičnim djelatnostima ne oslanjaju se na poslovne procese kao na izvor konkurentnih prednosti. Primjerice, kafić ili restoran neće biti uspješniji od konkurencije zbog posebno efikasnih poslovnih pro- Široka ponuda funkcionalnosti koju nudi većina današnjih ERP sustava često samo zbunjuje potencijalne kupce koji se ponašaju na tipično potrošački način – žele sve za što manje novca, a od tvrtke koja uvodi takva rješenja očekuju previše. Pritom ne shvaćaju da ozbiljna implementacija ERP-a u pravilu zahtijeva velik angažman i s njihove strane. NAJAVA cesa, već zbog drugih čimbenika, napriIako toga možda nisu svjesni ili si mjer zbog atraktivne lokacije. U prilog to ne žele priznati, korisnicima je veći tomu idu i rezultati ankete, koji govore o problem organizacija vlastitih poslovrelativno visokom stupnju zadovoljstva nih procesa negoli softver. To je samo korisnika tipičnim funkcionalnostima alat pomoću kojega mogu ubrzati poslovanje, a funkcionira (slika 2). kao i sav drugi softver Nezadovoljstvo zbog nedobivanja kvalitetne Pri kupnji novog ERP-a prema GIGO-načelu (garbage-in-garbage-out). Drupodrške s vremenom sigurno je jedino da se povećava i na kraju ćete u startu imati velik gim riječima, ako ga hranite netočnim podacima korisnik odlučuje naba- trošak, zaposlenici vraća i netočne odgovore. viti novi ERP u nadi da i uprava bit će neko Savjet manjim i srednjim će drugi put imati više vrijeme preopterećeni poduzećima jest da prije sreće. Rezultati ankedodatnim poslom, a kupnje novog ERP-a prote koja je provedena na dok se stvar ne uhoda vjere je li im uopće potrekorisničkoj bazi jednog ban. Pitanja koja bi si priproizvođača ERP-a po- nećete imati ni one kazali su da je 34% nje- funkcionalnosti koje ste tom trebalo postaviti i na njih iskreno odgovoriti su: govih korisnika u vrije- imali u starom ERP-u. me popunjavanja ankete Što nam zaista ne valja koristilo softver drugog kod postojećeg programskog rješenja? proizvođača. Kako prelazak na novi ERP nije jednostavan ni jeftin može se samo Je li to što nam ne valja vezano uza pretpostaviti razina nezadovoljstva i fru- sam program ili uz način na koji smo orstracije što je bilo okidač za nabavku no- ganizirani? vog ERP-a. S druge strane, gubitak 35% Koliko bi nas koštalo vremena, nakorisnika trebao bi zabrinuti svakog pro- pora i novca da način rada prilagodimo izvođača softvera. postojećem softveru? Koliko softverskih funkcionalnosti zapravo iskorišćujemo? Novi poslovni softver možda nije najbolje rješenje Zašto ne primjenjujemo funkcioKod manjih tvrtki problem je u tome nalnosti koje su nam potrebne? što kod su odabira novog ERP-a često Ova pitanja pomažu da se detektira motivirane negativnim iskustvima, a ne uzrok problema s postojećim softverom. kvalitetno specificiranim očekivanjima Iako ponekad kupnja nečeg novog djeod novog sustava. Istraživanja na ma- luje kao efikasan izlazak iz starih pronjim i srednjim poduzećima u Zapad- blema, a argument ako smo nešto skupo noj Europi pokazuju da su im kriteriji za platili sigurno i vrijedi samo pojačava odabir novog softvera često neprecizni, to uvjerenje, kod kupnje novog ERP-a kao npr. opće poboljšanje rada ili bolja sigurno je samo da ćete u startu imati fleksibilnost. velik trošak, zaposlenici i uprava bit će Za usporedbu, zahtjevi većih kupaca u neko vrijeme preopterećeni dodatnim pravilu su konkretniji. Razlog je u tome poslom, a dok se stvar ne uhoda nećešto veće tvrtke imaju veće resurse pa tako te imati ni one funkcionalnosti koje ste i stručnjake za kvalitetno definiranje vla- imali u starom ERP-u. Sve dobre stvari stitih potreba, a shodno tomu i očekiva- koje očekujete od novog ERP-a mogu nja od novog softvera. Takav sistematičan se, ali i ne moraju dogoditi, a način poi realističan pristup rezultira i većim za- slovanja nakon završetka implementacidovoljstvom odabranim ERP-om. je možda se i neće puno promijeniti. Manja poduzeća često nemaju ni vreČesto je bolje uložiti energiju i novac mena ni resursa za kvalitetno definiranje u stručnjaka koji će vam najprije pomoproblema već ih rješavaju intuitivno kako ći da kvalitetno odgovorite na postavljenailaze. U nedostatku vlastitih kriterija na pitanja. Najčešće se dolazi do zaključoslanjaju se na one koje naglašava pojedini ka da se više isplati reorganizirati način proizvođač tijekom prezentacije svog sof- poslovanja i koristiti postojeći ERP na tvera. Dakako, ti kriteriji uvijek sugeriraju višoj razini, možda uz nadogradnju ili da je njihov softver bolji od konkurencije. nove module. ? ? ? ? ? 14. godina međunarodne konferencije SmartCard2013 Smartcard konferencija već 14 godina prati razvoj aplikacija u bankama i kartičnim kućama, ali i izvan bankarskog sustava. Na ovogodišnjoj (od 30. rujna do 2. listopada 2013.) ćemo prikazati najnoviji stupanj razvoja kartične tehnologije, bankomata i EFT POS terminala te mobilnih samouslužnih kiosaka i uređaja s posebnim naglaskom na trendove. U Hrvatskoj je upravo pokrenuta druga faza kartičarstva - prijelaz na beskontaktnu tehnologiju. Jedini hrvatski proizvođač čip-kartica tvrtka AKD predstavit će najnovija rješenja i aplikacije vezane za beskontaktno plaćanje, nove identifikacijske dokumente i sl. Beskontaktno blizinsko čitanje NFC-kartice omogućuje regularne bankovne kartične transakcije na jednostavniji i fleksibilniji način što mijenja navike kupaca. S obzirom na penetraciju sve pametnijih mobilnih telefona predstavit ćemo i nove usluge koje se nude uza standardne. Posebna tema konferencije bit će razvoj i sigurnost mobilnog bankarstva s prikazom postojećih, ali i budućih rješenja (rad u oblaku) te budućnost m-bankinga i sigurnost. Predstavit će se servisi kao mobilna doplata bonova, plaćanje računa, elektronička trgovina te mobilne MoneySend transakcije osoba-osoba. Obradit ćemo i buduću raznoliku primjenu smartkartica i njihovu integraciju s mobilnim uređajima o čemu namjeravamo održati i okrugli stol. Važne teme bit će i pitanje sigurnosti, transakcija, trenutno stanje i trendovi. Povjerljive informacije poput osjetljivih kartičnih i osobnih podataka, bankarskih informacija, poslovnih planova, internih baza znanja itd. pohranjuju se, obrađuju i prenose kroz različite IT sustave: virtualnu infrastrukturu, oblak-servise, preko prijenosnih medija i elektroničke pošte sve do socijalnih mreža. Rizici vezani uz curenje, krađu ili neovlašteno otkrivanje informacija podjednako su prisutni u različitim sektorima kako u kontekstu kartičnog poslovanja tako i u drugim poslovnim segmentima. Očekujemo oko 200 sudionika - iz banaka, najvećih gospodarskih sustava i informatičkih kuća. Suorganizatori konferencije su HGK i CASE d.o.o. Pozivamo sve zainteresirane da prikažu svoja rješenja i planove! Više informacija o online prijavama, prezentacijama, radionicama i seminarima na www.case.hr/smartcard2013 i Ante Polonijo, tajnik konferencije SmartCard2013, 098/260-509. 192/07/2013 infoTrend 23 INTERVJU Strategija kreativne Europe Sinkronizacija kreativnosti Golemom popisu naših neiskorištenih potencijala stalno se dodaju nove inicijative koje niču svugdje oko nas. No ima jedna koja povezuje sve, a to je kreativno djelovanje u svim gospodarskodruštvenim segmentima od proizvodnje, turizma do kulture. Kreativnim pristupom svemu što činimo i što nas prati mogli bismo povećati kvalitetu svakodnevnog rada i življenja. U nas malo poznata strategija Kreativna Europa traži svoje vrijednosti u kreativnoj suradnji, odnosno - kako je to okarakterizirao profesor Davor Pavuna u ovom broju InfoTrenda - koherenciji. Koherencija djelatnosti različitih industrija, medija, umjetnosti, kulture mogla bi stvoriti nove duhovne i materijalne vrijednosti. Otkad, čemu, kako... pitali smo akademsku slikaricu Ivanu Nikolić Popović, predsjednicu udruge za razvoj i kreativnost MRAK i novoosnovanog Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. INFOTREND: Što je kreativna industrija, koje djelatnosti i područja obuhvaća? IVANA NIKOLIĆ POPOVIĆ: Kroz različite institucije koje se bave temom mapiranja i definiranja kreativnih industrija postoji nekoliko podjela, međutim najviše se koristi ona koju je definirao UNESCO, a preuzela ju je Europska komisija. Ujedno, to je jedna raznorodna industrija s mnogo različitih područja djelovanja pa ju nije jednostavno objediniti i definirati zajednički interes. Ono što nas sve povezuje je kreativno djelovanje odnosno kreacija i to bi bili redom podsektori: oglašavanje, arhitektura, elektronički mediji, sva područja dizajna (grafički, modni, produkt i dizajn interijera), videoigrice i novi mediji, film, fine umjetnosti (spisateljstvo, vizualne umjetnosti, izvedbene umjetnosti), knjižnice i muzeji, glazba, fotografija, printani mediji i izdavaštvo te primijenjene umjetnosti (staklo, keramika, nakit, zanati…) Naša sugovornica, slikarica Ivana Nikolić Popović odlično poznaje područje odnosa s javnošću, kreativnosti i situaciju u području kreativnih i kulturnih industrija. Ima veliko iskustvo u razvoju i koordinaciji komunikacijskih projekata iz područja vladinih institucija, DOP-a, kulture, edukacije, umjetnosti... Kao EU-ambasadorica ženskog poduzetništva od 2010. do 2012. godine održala je mnoge radionice i motivacijska predavanja, a ove je godine izabrana za predsjednicu Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (Marko Lukunic/PIXSELL) 24 infoTrend 192/07/2013 Zašto je važna kreativna industrija? Danas jednostavno više ne možete zamisliti nijedan životni segment bez barem jednog iz područja kreativne industrije. Kad razmislite, od jutra i četkice za zube do navečer i posteljine u koju liježemo, sve to je oblikovao i promišljao neki vrijedni kreativac. Vrijednost te industrije jest što je horizontalno povezana s gotovo svim današnjim industrijama koje poznajemo. Regulacija takve industrije - čime bi joj se dao poseban prostor i valorizacija a samim tim i dubinsko razumijevanje - nužna je i važna za njen realni razvoj, što bi, naravno, jednoj u Hrvatskoj dosad potpuno neprepoznanoj industriji otvorio velike mogućnosti zapošljavanja i dodatnog rasta prihoda kako nje same tako i cjelokupnog BDP-a. Također, iznimno važna vrijednost te industrije jest da je zadužena za oblikovanje identiteta svega, od proizvoda kojima namjeravamo konkurirati na velikom europskom tržištu pa do identiteta gradova, regija i cijele Hrvatske. Koje su osnovne značajke strategije kreativne industrije EU? Strategija Kreativna Europa donesena je 2011. godine i u smjeru njenog razvoja budžetirano je 1,8 milijardi eura na razini Europe u trajanju od 2014. do 2020. godine. Glavne teme kojima se bavi Kreativna Europa jesu: poticanje zaštite i promicanja europske kulturne i jezične raznolikosti te jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta. Kao specifične ciljeve definirana je podrška kapacitetu kreativnih i kulturnih sektora u smjeru razvoja prekogranične suradnje, zatim promicanje međudržavne cirkulacije kulturnih i kreativnih radova u svrhu stvaranja nove publike u Europi i izvan nje, jačanje financijske sposobnosti kreativnog i kulturnog sektora posebice u segmentu SME-a, kao i podrške međunarodnoj političkoj suradnji u svrhu njegovanja politike razvoja, inovacija, izgradnje publike i novih poslovnih modela. Što treba učiniti Hrvatska... što slijedi? Brojne zemlje Europske unije već imaju razvijen sektor kreativnih i kulturnih industrija pa kod njih ta strategija podrazumijeva nadogradnju postojećih lokalnih strategija. Hrvatska zasad osim strategija koje se odnose na pojedine segmente kreativne i kulturne industrije - i to većinom s naglaskom na kulturnu industriju ili pojedine povezane industrije kao drvna i produkt dizajn - nema razvijenu sveobuhvatnu strategiju na razini države jer ta industrija dosad nije ni prepoznana kao relevantna. Samim tim ni ne postoji kvalitetno mapiranje kreativnog i kulturnog sektora po regijama i segmentima pa će to zasigurno biti jedan od prvih koraka koje ćemo odraditi kako bismo uopće imali kvalitetnu poziciju za daljnji rad. Naravno, paralelno će se raditi na projektima usmjerenim za financiranje prema strukturnim fondovima iako moram naglasiti da ako ne postoji vizija teško ćemo postići rezultate koji su definirani ciljevima strategije Kreativna Europa. Postoji još puno segmenata koje bismo kao Hrvatska morali definirati, a jedan od važnijih je povezanost sa svim ostalim sektorima i implementacija dijela kreativnog i kulturnog sektora unutar pojedinih sektorskih strategija. Kako kreativna industrija stvara nove vrijednosti u drugim industrijama? Kreativna i kulturna industrija neminovno je povezana sa svim ostalim industrijama, ali kako nije regulirana uvijek zauAko nema vizije teško ćemo postići ono što je definirano ciljevima strategije Kreativna Europa. Postoji još puno segmenata koje bismo mi u Hrvatskoj morali definirati, a jedan od važnijih je povezanost sa svim ostalim sektorima i implementacija dijela kreativnog i kulturnog sektora unutar pojedinih sektorskih strategija. Ivana Nikolić Popović već 15 godina uspješno vodi vlastitu tvrtku, a kao asistent predaje na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Prezentacijski praktikum. Objavila je brojne članke iz područja kreativnosti i odnosa s javnošću, često nastupa kao gost predavač i za svoj je rad primila nekoliko značajnih nagrada. (Marko Lukunic/PIXSELL) zima neku vrst marginalnog položaja. Unatoč tome, kako sam već napomenula, suvremeni svijet je nezamisliv bez kreativnih industrija jer stvarno je velika šteta kad pomislimo na to da imamo naprimjer vrhunsku drvnu sirovinu koju izvozimo i unatoč našim vrhunskim dizajnerima uvozimo gotovi namještaj iz Italije. Lako je izračunati koliko možemo naplatiti samo sirovinu, a koliko bismo dobili za gotov proizvod i koliko uz vrhunski dizajn možemo dodatno zaraditi. To je samo jedan vrlo tipičan primjer, a imamo ih jako puno - od turizma preko svih ostalih proizvodnih industrija. Recimo, u turizmu nije definirano ni regionalno ni nacionalno koje su specifičnosti pojedinih gradova, područja, također veći dio gradova nema definiran ni osnovni turistički proizvod ili kako ga popularno zovemo suvenir. S kvalitetno osmišljenim sadržajem cijeli sustav jednog grada ima znatno veću zaradu negoli na način kako to uglavnom funkcionira. Što je vaše područje interesa i bavljenja u kreativnoj industriji? dosadašnjim iskustvom pokrivam mnoga područja kreativnog i kulturnog sektora pa ukratko mogu reći da je moj interes podignuti cijeli sektor na višu razinu. U tome imam dugogodišnje iskustvo i svjesna sam većine nedostataka, rekla bih čak očajničkog vapaja pojedinaca koji se već godinama bore za razvoj regulativa koje bi konačno sektor kreativnih i kulturnih industrija podigle na zasluženi nivo. U svakom slučaju, ako želimo postići ciljeve zadane strategijom Kreativna Europa, pred nama je velik posao. Baš zbog toga smo se povezali u klaster kako bismo cijelom sektoru dali platformu kroz koju bismo sustavno artikulirali potrebe i zajednički definirali alate kojima ćemo uz pomoć naših regulatora postići bolje učinke tog važnog segmenta. 192/07/2013 infoTrend 25 SIGURNOST U OBLAKU OSLOBAĐANJE RAČUNALSKOG POTENCIJALA Zašto je oblak sigurniji? Ako oblak u kojem se nalaze podaci jamči nad njima vlasništvo i kontrolu te potpuno implementira zahtijevane standarde, krajnji korisnik više vjeruje njegovim uslugama negoli klasično izvedenom IT sustavu. Zapravo, oblak je sigurniji od klasičnog IT centra jer ga davatelji usluge vide kao svoje glavno poslovanje te ulažu više vremena i novca u sigurnost, kontinuitet poslovanja i certifikaciju. PIŠE ORLAN MIRKOVIĆ Autor Orlan Mirković zaposlen je u Ericssonu Nikola Tesla kao specijalist za informacijsku, mrežnu i aplikativnu sigurnost. Sudjelovao je u više od 20 vanjskih audita u bankama, osiguravajućim društvima i tijelima javne uprave. Ima tri međunarodne licence: ISMS PA (ISO27001), CISA i CRISC. Autor je brojnih članaka objavljenih na domaćim i međunarodnim konferencijama. Registrirani je član međunarodnih udruga ISACA i IRCA. 2011. - SAD U Sjedinjenim Američkim Državama vladina komisija provela je 2011. anketu o rezultatima usvajanja računalstva u oblaku. Analiza je pokazala da je taj način poslovanja smanjio troškove 10 do 20% unutar 80% organizacija. Izvještaji su pokazali veliki porast naprednih usluga korištenjem mobilnih uređaja - za 46%. Produktivnost je porasla 41%, a uz veću standardizaciju pojavile su se na tržištu i nove poslovne mogućnosti. Sve dostupne ekonomske studije potvrdile 26 infoTrend 192/07/2013 su važnost oblaka te očekuju nastavak njegovog rasta u cijelom svijetu. Neizravni utjecaji poput niže potrošnje energije zahvaljujući optimalnom iskorištenju hardverskih resursa te eksploatacija obnovljivih izvora energije, počeli su igrati sve važniju ulogu u procjeni dobiti koju donosi oblak. Prema nekima od njih velike tvrtke u SAD-u mogle bi usvajanjem računalstva u oblaku uštedjeti na potrošnji energije 12,3 milijarde US dolara godišnje. (http://www.broadbandcommission.org/ net/broadband/Documents/bbcomm-climate-full-report-embargo.pdf) 2012. - EU Godinu dana poslije, u rujnu 2012. Europska je komisija usvojila strategiju dokumentom Unleashing the Potential of Cloud Computing in Europe kao jednu iz grupe akcija nazvanih Digital Agenda. U tom dokumentu oblikuje se strategija koja predviđa ukupnu dobit od 2,5 milijuna novih radnih mjesta te godišnji poticaj u iznosu od 160 milijardi eura do 2020. godine što je otprilike oko jedan posto europskog BDP-a. (http://ec.europa.eu/information_society/activities/cloudcomputing/docs/ com/com_cloud.pdf) Strategija je nastala sinergijom globalne europske politike, regulatornih tijela i struke, uz stalne konzultacije s poslovnim subjektima, poglavito onima koji su značajni investitori. Fokus strategije su konkretne i hitne akcije, a posebno pažljivo se bavi političkim pitanjima koja mogu utjecati na područja kao što su porezi, javna nabava, financije, policija... gdje računalstvo u oblaku koje inherentno djeluje u prostoru bez granica traži odgovore na pitanja poput definiranja jedinstvenih zakonskih i regulatornih obveza, sigurnosti, interoperabilnosti i skalabilnosti...te poziva sve zainteresirane da sudjeluju u provedbi tih akcija. Strategija obuhvaća sve ključne probleme računalstva u oblaku i posvećuje se njihovom rješenju. Raščišćavanje džungle tehničkih standarda - je prihvaćeni termin koji slikovito opisuje agregaciju različitih standarda u svrhu lakše interoperabilnosti podataka što olakšava prenosivost ali i reverzibilnost. Predviđa se da će se jezgra potrebnih standarda odrediti do kraja ove godine. Osiguravanje infrastrukture certifikacijskih shema davateljima usluga u oblaku za cijelu Europsku uniju te time osigurati i neporecivu autentikaciju – eAuthentication. Razvoj ugovornih modela koji definira sigurne i pravedne uvjete što uključuje Američka analiza pokazala je da je računalstvo u oblaku smanjilo troškove za 10 do 20% u 80% organizacija, povećalo napredne usluge korištenjem mobilnih uređaja za 46% a produktivnost je porasla 41%. koji trenutno čini petinu ukupne potrošnje u IT sektoru. Povećala bi se i konkurentnost, omogućile brže, bolje i jeftinije usluge javnog sektora - e-Government. Važnost sigurnosti u definiranim akcijama i definiranje okvira za ugovore o razini usluge (Service Level Agreement, SLA). Intencija te točke je prilagođavanje i usuglašavanje, odnosno upravljanje tzv. digitalnim sadržajem unutar oblaka što nije predmet EU-zakona o prodaji kao naprimjer: - čuvanje podataka i nakon prestanka ugovora - njihovo objelodanjivanje i integritet Percepcija rizika u oblaku - prijenos i lokacija - vlasništvo nad podacima - izravna i neizravna odgovornost davatelja usluga u oblaku pri promjeni ugovora o održavanju obveze podugovarača. Europski oblak predstavlja partnerstvo zemalja članica i njihovih industrija. Time bi se potaknula potrošnja, odnosno iskoristila kupovna moć javnog sektora Vidljivo je da se sve četiri akcije više-manje dotiču sigurnosti kao conditio sine qua non, a velika se pažnja posvećuje privatnosti podataka te transparentnosti lokacije i transferu. Legislative svih EU-zemalja (uključujući Hrvatsku) još nisu dovoljno usuglašene. Osim toga veliki postotak podatkovnih centara se nalazi na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država gdje zakon ne štiti strane državljane onoliko koliko EU želi zaštititi svoje. Ta inicijativa među prvima jasno adresira sve ključne aspekte sigurnosti nekog podatka ne samo prostorno već i vremenski. Time se barem u regulativi, ako ne i u praksi, veže podatak uz vlasnika, a ne uz entitet gdje se podatak nalazi ili prenosi i to na svim razinama počevši od infrastrukture pa do krajnjeg servisa koji je jedini vidljiv krajnjem korisniku. Puno se ulaže i u obrazovanje korisnika-građana, primjerice kroz Europsku reformu za zaštitu podataka koja ilustrira kako zaštititi svoje osobne podatke. (http://ec.europa. eu/justice/data-protection/minisite/) Viđenju zadržavanja kontrole nad svojim podacima kao glavnom uporištu ide u prilog i anketa koja prikazuje što korisnik doživljava kao najveće faktore rizika u oblaku. Na prvom mjestu je gubitak kontrole nad podacima što je usko vezano uz usklađenost sa standardima na drugom mjestu. Na trećem mjestu je povjerljivost i kontrola dobavljača usluge oblaka, a tek na četvrtom mjestu je dostupnost podataka, rizik koji je u tradicionalnim IT centrima najčešće na prvom mjestu. Analizirajući ovaj grafikon primjećujemo pomak paradigme kod korisnika. Naime, već se godinama inzistira na inherentnoj nesigurnosti podataka u oblaku. U većini kompanija politika zahtijeva da 192/07/2013 infoTrend 27 SIGURNOST U OBLAKU INTERNET se kritični podaci nalaze na vlastitoj infrastrukturi odnosno kod točno određenog davatelja usluge uz obvezno potpisivanje ugovora o povjerljivosti. Međutim, prve dvije kontrole nam govore - ako oblak u kojemu su podaci jamči nad njima vlasništvo i kontrolu te potpuno implementira zahtijevane standarde krajnji korisnik više vjeruje uslugama u oblaku negoli klasično izvedenom IT sustavu. I činjenice govore da je oblak sigurniji od klasičnog IT centra jednostavno zato što davatelji usluge oblaka vide oblak kao svoje glavno poslovanje te ulažu više vremena i novca konkretno u sigurnost, kontinuitet poslovanja i certifikaciju, a taj trošak mogu rasporediti na brojne korisnike. Žele li preživjeti klasični kompanijski IT centri morat će se modificirati u pružatelje poslovnih usluga. 2013. - Hrvatska Implementacija oblaka počela je ranije, no posljednje dvije godine dobiva velik zamah, a prepoznana je i na svim poslovnim razinama javnog sektora. Javni sektor imat će snažnu ulogu u oblikovanju tržišta. Kako je EU najveći kupac IT usluga u toj poziciji može postaviti stroge uvjete performansi, sigurnosti, interoperabilnosti, prenošenja podataka i sukladnosti s tehničkim zahtjevima tako i hrvatski javni sektor mora održati korak s uvođenjem navedenih kontrola na državnoj razini. Neke države članice imaju nacionalne inicijative, primjerice francuski Andromede, britanski G-Cloud i njemački Trusted Cloud. Nažalost, javni sektor kaska uglavnom zbog fragmentiranog tržišta pa je integracija u oblak još samo - koncept. Strateško udruživanje javnog sektora i industrije trebalo bi osigurati veću učinkovitost i kreirati zajedničke zahtjeve npr. za e-zdravstvo, socijalne službe, e-Government. Interoperabilnost i agregacija tih i sličnih službi trebala bi smanjiti troškove i omogućiti razne nove usluge. Velika niša je i implementacija sigurnosnih politika u različitim tehnološkim granama kojima je oblak prirodno stanište i koje je definirala Europska unija. Machine 2 Machine (M2M), eReceipt, eRecord, ePersonalData su samo kap u moru gdje hrvatsko tržište ima priliku da zakorači. S druge stane korištenjem oblaka čak i najmanje tvrtke mogu doprijeti do velikih tržišta, gdje bi javni sektor takve pokušaje trebao prepoznati i nagraditi. 28 infoTrend 192/07/2013 INTERNETSKA CENZURA Novi pritisci kineskih cenzora Prema Kineskoj komunističkoj partiji nema većeg zla od Facebooka, eBaya ili Twittera. Veliki kineski vatreni zid još je malo povišen. K omunistička Kina u drugom desetljeću dvadeset i prvog stoljeća jako se razlikuje od one koju je u Hladnom ratu vodio Mao Zedong. Fasciniraju podaci o ribarskim selima koja su tijekom posljednjih dvadesetak godina narasla do višemilijunskih gradova. Planski velegradovi poput Chongqinga, Shenzhena i Guangzhoua predstavljaju novo lice Kine u kojoj se nalaze tri stotine od ukupno četiri stotine svjetskih nebodera viših od stotinu metara -trenutno u izgradnji. Među njima su i divovske sedam stotina metara visoke zgrade u Šangaju i Wuhanu koje bi trebale biti završene 2014. godine. Nevjerojatni tehnološki i gospodarski uzlet koji je Kina ostvarila kroz posljednjih trideset godina rezultirao je i određenim otapanjem hladnog i nepovjerljivog odnosa prema Zapadu. Kinezi danas više Alibaba. com kineska je varijanta eBaya putuju, obrazuju se na inozemnim sveučilištima, odlaze u potrazi za poslom i vraćaju se kako bi zasnovali obitelj ili uživali u mirovini. Ipak, Kina je još daleko od slobodnog društva, barem prema zapadnim standardima. Nije nikakva tajna da jedan od posljednjih preživjelih komunističkih režima već godinama naprednim tehnološkim metodama filtrira vlastiti cyberspace od “subverzivnih” i drugih za vladajuće opasnih sadržaja. S gotovo šest stotina milijuna svakodnevnih korisnika Interneta, Narodna Republika Kina prekinula je dvadesetogodišnju dominaciju SAD-a i Europe u broju internetskih korisnika. Dok kineski narod kao konzument i proizvođač digitalnih sadržaja pokazuje slične trendove kao svaka druga populacija, kineske vlasti vrlo oprezno, gotovo paranoično, promatraju društvene promjene uslijed širenja informacijskih tehnologija. Iako je od događaja na središnjem pekinškom trgu Tiananmenu prošlo više od dvadeset godina, kineske su vlasti svjesne koliko je malo potrebno da se putem društvenih mreža i drugih web-stranica u tako mnogoljud- noj, tehnički sve opremljenijoj i obrazova- numentalnih proporcija – no nacija koja nijoj zemlji organizira djelotvorna oporba je sagradila Kineski zid ne da se zastrašiti vladajućoj političkoj opciji. U posljednje velikim brojkama, čak i kad je riječ o savrijeme i Kinu potresaju korupcijski skan- mokontroli. Uz izdašnu tehničku pomoć dali, otkrića o bogatstvu komunističkih zapadnih korporacija (od internetskih dužnosnika, o provodima njihove djece, veličina jedino je Google svojedobno odskupim automobilima i ljebio suradnju s partijskim tovanjima što sablažnjuje cenzorima), osobito proimase koje još barem no- Nije tajna da jedan od zvođačima mrežne opreminalno vjeruju u komuni- posljednjih preživjelih me, ustrojen je najsofistističke ideale. ciraniji cenzorski sustav u komunističkih Uslijed svega toga slobopovijesti. režima već godinama da informiranja koju mnoOsim sofisticirane mrežgi od nas uzimaju zdravo naprednim tehnološkim ne opreme, kineska cenza gotovo, odnosno barem metodama filtrira zorska internetska policija mogućnost provjeravanja vlastiti cyberspace broji i preko trideset tisuiste vijesti iz nekoliko izvo- od “subverzivnih” i ća agenata koji prate rad ra ili jednostavno pretraži- drugih za vladajuće desetina tisuća servera, vanje Interneta u kineskom opasnih sadržaja održavajući sve duži popis kibernetičkom prostoru web-stranica kojima nije značajno se razlikuje od moguće pristupiti iz Kine. Cenzura je sveone koju uživaju internetski korisnici na prisutna – kontrola sadržaja provodi se Zapadu. i u cybercafféima na kineskom teritoriju koji su dužni u svom radu koristiti softver Zanimanje - cenzor odobren od kineskih regulatornih tijela. U Kontrola sadržaja kojima Kinezi mogu Kini surfanje u cybercaféu ili javnom wipristupati putem Interneta zadatak je mo- relessu nije anonimno, a pružatelji usluga 192/07/2013 infoTrend 29 INTERNET Renren - kineska varijanta Facebooka... moraju voditi evidenciju o identitetu kori- faktor, pa kineskoj vladi vjerojatno nije snika pojedinih usluga kako bi se olakšao svejedno kako zapadni servisi marketinški kazneni progon “delinkvenata”. zarađuju na kineskim korisnicima. AlibaNa Zapadu se rad kineskih cenzorskih ba umjesto eBaya, Xiaonei/RenRen umjesslužbi prati s velikim zanimanjem. Iako to Facebooka, Fanfou umjesto Twittera, cenzorske službe nadgledaju nacionalnu politički korektna enciklopedija umjesto uporabu Interneta i u drugim zemljama Wikipedije? Više od pola milijarde Ki(osobito u Iranu, Saudijskoj Arabiji te neza koji redovito pristupaju Internetu drugim bliskoistočnim i sjevernoafričkim najveće su svjetsko nacionalno tržište, a zemljama), razina kineske ova drevna civilizacija vrlo kontrole nad njihovim cydobro razumije prednosti berspaceom je fascinantna. Kineske su vlasti zadržavanja modernih koPočetkom 2002. godine Jo- svjesne koliko je malo munikacijskih i trgovačkih nathan Zittrain i Benjamin potrebno da se putem alata u vlastitim rukama. Edelman, dvojica znan- društvenih mreža i Do koje razine kineski stvenika iz Berkman Cen- drugih web-stranica vlastodršci žele kontrolirati tra za Internet i društvo s organizira djelotvorna protok internetskih inforHarvarda, istraživali su u macija vjerojatno najbolje oporba vladajućoj polugodišnjem razdoblju ilustrira slučaj iz 2008. godostupnost više od 200.000 političkoj opciji dine. Kao domaćin Oliminternetskih lokacija s rapijskih igara Kina je tada zličitih adresa u Kini, otkrivši kako je ne- obećala Međunarodnom olimpijskom dostupno više od pedeset tisuća adresa odboru da će olabaviti restrikcije elekuključivši adrese vodećih svjetskih medija troničkih komunikacija, barem tijekom poput CNN-a, ABC-a, BBC-a i mnogih trajanja Igara, no istodobno je MOO-u drugih. Tim su se adresama u novije vrije- iza leđa pokušala cenzurirati čak i inozeme pridružile i vodeće svjetske društvene mne novinare koji su se pokušali služiti mreže, YouTube, eBay i druga popularna predviđenim informacijskim resursima u internetska odredišta, što kineskoj cenzu- olimpijskom selu, čime su si kineske vlasti ri daje i jasne kulturalne, ali i trgovinske navukle na vrat jedinstvenu osudu cijele konotacije. Zabrana Facebooka, Twittera, međunarodne zajednice. Iako su mnogi eBaya i ometanje Googlea imaju jasne analitičari ohrabreni gospodarskom libegospodarske ciljeve. Rastuća kineska in- ralizacijom očekivali slične pomake i u ternetska populacija važan je gospodarski demokratizaciji kineskog društva, čini se 30 infoTrend 192/07/2013 Google ratuje s kineskim cenzorima da kineska vlada nema nikakvu namjeru olabaviti pritisak cenzure nad kineskim internetskim prostorom. Stop novim domenama Štoviše, kinesko ministarstvo industrije i informacijske tehnologije donijelo je novi propis koji zabranjuje registraciju novih domenskih imena i praktički umjesto sustava crnih lista uvodi prisilnu registraciju web-stranica. Takav cenzurni sustav imanentno je restriktivniji od sustava crnih lista koji dopušta sve što nije zabranjeno. Naime, ako neka web-stranica nije U Kini je pristup Wikipediji zabranjen ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvoz informatike: Ima posla za svakoga Agilni pristup preuzima tržište Hrvatska u strategiji kreativne Europe Rad u oblaku: Manji troškovi, veća sigurnost CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Davor Pavuna Znanstvenik i vizionar, inovator poslovnih procesa Poslovna inteligencija: Kada štednja postaje gubitak? Nakon industrijskog doba mikroelektronike Uvjeti gospodarskog rasta: Istraživanje i obrazovanje GOVERNMENT Broj 192 7/2013 eHrvatska PRILOG e-Građanin u Državi bez papira URED ZA E-HRVATSKU - OD OSNUTKA DO EU “Država bez papira” Ne namjeravamo se ponašati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Dobre stvari koje su napravljene treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima, a ono što ne valja moramo popraviti. Rekao nam je to Darko Parić, pomoćnik ministra Bauka, prije otprilike godinu i pol dana kad je preuzeo dužnost voditelja Ureda za e-Hrvatsku. Pripremajući prilog e-Hrvatska/e-Government za prvi broj našeg časopisa koji izlazi u okviru Europske unije, posjetili smo gospodina Parića i zajedno provjerili što je od planiranoga ostvareno. INFOTREND: Počnimo od financija – ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave bio je planiran na milijardu kuna, ne računajući telefonske i poštanske usluge. Je li to bilo realno? PARIĆ: Dakako, mi nismo izravno raspolagali tim novcem. Bila je to procjena koliko novca država u tom IT sektoru troši, a mi smo to trebali uobličavati. Zapravo, kroz godinu dana velikim dijelom smo se bavili politikom ICT-a u državnoj upravi pa su nam sad stvari puno jasnije negoli za prvog intervjua, a odonda se i mnogo toga promijenilo. Kada smo prije godinu i pol počeli s tim poslom državna uprava mnogo toga nije obavljala koordinirano, nismo čak ni dijelili poslovne informacije jedni s drugima. Odonda je mnogo učinjeno na koordinaciji ICT-a u tijelima državne uprave, napravljeni su neki veliki iskoraci u njenom funkcioniranju. 192 InfoTrend 188 INFOTREND: Od samog početka naglasak je bio na razmjeni podataka? PARIĆ: Mi u Ministarstvu uprave najviše smo to kočili, a onda smo prvi brutalno krenuli u široku razmjenu eGOVERNMENT 1 GOVERNMENT Ured za e-Hrvatsku - od osnutka do EU podataka. Otada smo praktički uspostavili taj čuveni OIB sustav, odnosno Government Service Bus koji se nalazi u APIS-u i preko njega smo počeli dijeliti informacije s jako puno državnih segmenata. U pripremi je takozvani JOPPD obrazac koji će preko OIB sustava i preko Government Service Busa sadržavati neke ključne informacije o građanima. Sad radimo na pripremi zakona koji će regulirati takva područja. To je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, a u međuvremenu smo prošle godine proveli vladine odluke koje se tiču sređivanja stanja temeljnih registara u državnoj upravi. Naime, vrlo brzo smo uočili da u temeljnim registrima i u politici prema njima vlada veliki nered. Neću reći „nitko nije znao“, ali u Upravi je vrlo malo ljudi znalo što su temeljni registri, što su autentični ili oni temeljni podaci u tim registrima i tko je za što zadužen. Vladala je praksa da građani moraju davati iste informacije na petnaest mjesta, da od ministarstva do ministarstva moraju nositi iste informacije koje bi ona trebala razmjenjivati među sobom. Za početak smo definirali koji su to temeljni registri pa zatim registre fizičkih i pravnih osoba, registre prostornih podataka... i dali smo nekih šest mjeseci svim tijelima državne uprave da urede podatke u tim registrima. Naša sljedeća odluka u tom smjeru je zahtjev tijelima državne uprave da se od građana ne smije tražiti nijedan dokument s podacima koji se već nalaze u temeljnim registrima. To znači da država više ne bi smjela od građana tražiti temeljne podatke poput rodnog lista, prebivališta, potvrde o državljanstvu i slično. Danas je već pripremljeno 90 % zakona koji će početkom sljedeće godine biti pušteni u proceduru, a definirat će cijelo to područje. Cilj je svih tih odluka i zakona projekt koji zovemo država bez papira. INFOTREND: Ekonomska je kriza pokazala svu ranjivost hrvatske informatičke industrije. Oslanjajući se pretežno na velike narudžbe državnih ustanova, industrija nije izgradila obrambene mehanizme i sposobnosti za natjecanje na slobodnom, pogotovo međunarodnom tržištu. Vrijedi li i tu staro pravilo tržišnog gospodarstva -“ono što te ne uspije ubiti, to će te ojačati”? PARIĆ: Mislim da je kriza apsolutno pozitivan šok jer donosi sređivanje sa svim njegovim posljedicama. Za neke su pozitivne, za druge negativne, ali ako se sređuje kako treba, u konačnici će svima biti bolje. U razgovorima o planovima ovog Ureda neki su se šokirali negativno 2 eGOVERNMENT INFOTREND: Čini se da time dolazimo na teren interoperabilnosti. Jesu li sva upravna tijela osposobljena za međusobnu komunikaciju? PARIĆ: Bitno je da osposobimo infrastrukturu koja će omogućiti međusobnu komunikaciju. Na tome zadnjih godinu dana radimo zaista intenzivno i mnogo smo toga odradili. Temeljna infrastruktura za interoperabilnost države je u APIS-u, tamo se nalazi GSB. A sva bitna tijela državne uprave apsolutno su svjesna tog posla, faze u kojoj se nalazimo i činjenice da i njih tamo očekujemo. I to ne dobrom voljom i nagovaranjem već jednom strategijom i po sili novog zakona. Cijela ta priča bit će zatvorena početkom sljedeće godine, što se tiče zakonskog pa i tehničkog okvira, a onda će upravna tijela dobiti neki rok za prilagodbu. Kad smo došli zatekli smo vrlo dobre tehničke pretpostavke da se nešto takvo napravi, ali falila je koordinacija i politika. Povjerenstvo za informatizaciju jako nam je pomoglo u političkom smislu. Sve odluke koje je trebala odobriti Vlada najprije bismo donosili na Povjerenstvo za informatizaciju koje je radilo u skladu s drugim ministarstvima i zatim ih predlagalo Vladi. I tada više nije bilo problema. INFOTREND: Jedna od Vaših temeljnih namjera bila je optimizirati korištenje postojećih IT resursa ustanova i tvrtki? PARIĆ: Istina je da sam to rekao i danas upravo to radimo. A za sve što smo dosad uradili nije bila utrošena nijedna nova kuna iz državnog proračuna bar što se tiče Ministarstva uprave u okviru kojeg djeluje Uprava za e-Hrvatsku. Svi smo radili s istim novcem koji smo dotad imali, s jako puno dobre volje i entuzijazma. A kada je donesen hrvatski okvir za interoperabilnost, mislim 2010., tada je trošak uspostavljanja e-sustava za građane bio procijenjen na nekakvih pedesetak miliju- a drugi pozitivno, no rezultat je da ćemo već sljedeće godine imati apsolutno sređene sve temeljne podatke koje vodi Ministarstvo uprave, baš onako kako građanima treba i to je ovaj put napravljeno s minimalnim novcem. Ono što mi pokušavamo napraviti jest optimizirati cijelu tu stvar, a pritom netko dobiva, a netko gubi. Ako informacijske sustave koji su sad na nekoj nižoj razini, dignemo i ponudimo građanima puno više od onoga što imaju danas, onda to treba odraditi ono isto tržište koje je radilo i prvu priču. Zato smatram da razvojem i koordinacijom ICT-a u državi, u konačnici svi dobivaju, a industrija će u međuvremenu prebroditi sadašnje probleme. InfoTrend 192 GOVERNMENT PARIĆ: Nešto je isprva svima promaklo - gledano informatički, ova država do prije godinu dana uopće nije imala sustavan popis birača. Kada smo došli 2012. godine, zatekli smo nekakvih 250 i više raznih baza s popisima birača. Na tome radimo godinu i pol dana i do kraja ove godine prvi put ćemo imati u jednom informacijskom sustavu, na jednom mjestu, na jedan način vođene kompletne popise birača, rođene, vjenčane, umrle i knjigu državljana. Već nekoliko mjeseci, popis birača i knjiga državljana sređeni su u jednom jedinom informacijskom sustavu i to nam je omogućilo sve ostalo što je Ministarstvo uprave radilo, sve te promjene zakona, rad s biračima, uređene baze i u konačnici, smanjenje broja birača. To je bio golem posao koji smo radili mjesecima i još ga usavršavamo. A sve je odrađeno za 7 do 8 puta manje novca nego što je procijenjeno prije 2012 godine. ne uprave? INFOTREND: Otvara li sređivanje podataka na državnoj razini mogućnosti za nove usluge građanstvu? PARIĆ: Radeći sve to paralelno smo pripremali još jedan veliki projekt koji zovemo e-Građanin i koji treba oživjeti već početkom sljedeće godine. On podrazumijeva prije svega postojanje središnjeg portala za Vladu, sva ministarstva i tijela državne uprave. U sklopu tog portala bi bio i postojeći portal Moja uprava koji je u principu jedna jako dobra i dobro provedena ideja središnjeg portala za građane o funkcioniranju države. Naša ideja jest da ga malo redefiniramo, obnovimo i postavimo na malo drukčiji način. Bilo bi to središnje mjesto za građane RH gdje bi mogli obavljati različite elektroničke usluge prema državi, nešto kao e-banking sustav. Kako danas građani u e-bankingu mogu preko Interneta platiti račune, prebaciti novac, otvoriti tekući račun ili nešto drugo, želimo omogućiti da na jednak način komuniciraju s državom. Već početkom sljedeće godine svaki bi građanin mogao dobiti nekakvu vjerodajnicu poput korisničkog imena, passworda ili slično, dok ne dobije elektroničku osobnu iskaznicu koja će od sljedeće godine također biti dio tog sustava. S tim vjerodajnicama građani bi imali pristup u nešto što se zove korisnički pretinac, državni poštanski pretinac, kroz koji bi mogli komunicirati s državom i država s njima. Primjerice, građanin bi u taj pretinac dobio poruku da mu osobna iskaznica ili putovnica istječe za 30 dana, da mu je riješen porodiljni za suprugu, da dječji doplatak stiže na vrijeme, da mu je HZMO nešto riješio... I obrnuto, građanin će moći zatražiti različite elektroničke usluge poput naručivanja putovnice, promjene liječnika, vidjeti kakva su davanja, doprinosi na plaću, plaća li mu poslodavac sve to ili ne, kontrolirati u školi ocjene svog djeteta. 192 InfoTrend eGOVERNMENT 3 Vrlo brzo smo uočili da vlada veliki nered u temeljnim registrima i u politici prema njima. Definirali smo koji su to temeljni registri pa zatim registre fizičkih osoba, pravnih osoba, registre prostornih podataka. Slijedi zahtjev tijelima državne uprave da se od građana ne smije tražiti nijedan dokument s podacima koji se već nalaze u temeljnim registrima. Cilj je svih tih odluka i zakona, projekt koji zovemo država bez papira. na kuna. Danas ćemo cijelu tu priču napraviti za višestruko manje novca surađujući s istim subjektima koji su i tada bili uključeni. INFOTREND: Što je s promjenama u IT sektoru držav- GOVERNMENT Ured za e-Hrvatsku - od osnutka do EU Uglavnom, riječ je o jednom strukturiranom informacijskom sustavu od početka do kraja koji će građaninu omogućavati potpuno drukčiji uvid u tijela državne uprave. Dosad građani nisu imali pojma što država s njima radi, kakve ima podatke o njima i što radi s tim podacima niti su mogli sustavno pristupiti državi na bilo koji način. Dizanjem takvog sustava potpuno se mijenja oblik komunikacije građani-država. Planiramo dignuti taj sustav s nekih 15 do 20 početnih usluga, a potom s vremenom povećavati broj usluga i broj građana koji će tako nešto koristiti. INFOTREND: Stagniranjem tiskovina televizija je postala glavni kanal javne komunikacije. Ali, statistike gledanja dnevnika i emisija s političkim i društvenim temama su porazne pa možemo zaključiti da je država vrlo nevješta i neuspješna u obraćanju svojim građanima. Kako onda Ured za e-Hrvatsku planira prevladati tu pasivnost i pronaći kanal kojim će informirati građane o svim tim novim servisima i pogodnostima? PARIĆ: I kad dignemo cijeli taj informacijski sustav svjesni smo da će veliki postotak naših građana i dalje koristiti tradicionalne načine komunikacije. No, činjenica je da se danas u Hrvatskoj 900 tisuća ljudi služi e-banking sustavima različitih banaka, da jedan post na Vladinom Facebooku linka oko 70 tisuća korisnika i to je naša ciljana skupina. U ovom prvom razdoblju želimo pridobiti sve one građane koji koriste Internet kao nekakav dnevni oblik komunikacije. Želimo da ti ljudi više ne idu na sve moguće šaltere nego da to odrađuju putem Interneta. Banke su puno uložile u e-banking sustave ali s druge strane to znači da je 900 tisuća ljudi manje na njihovim šalterima. Naša ideja je da cijeli taj sustav e-Građanina postavimo na isti način i da se kroz njega mogu obavljati različite transakcije s državom. Dakako, u početku INFOTREND: Možemo li usporediti razinu razvoja informacijskih sustava u nas i u okruženju? PARIĆ: Mi smo članica ReSPE (Regional School of Public Administration), dakle regionalne škole javne uprave u koju su učlanjene sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije plus Albanija. Što se tiče tih zemalja mi smo daleko odmakli. Kada je u pitanju Slovenija, prema mojim saznanjima, u nekim stvarima smo mi bolji, u nekima oni - tu smo negdje. S druge strane, iznenadio sam se kad se pokazalo da imamo neke prednosti u odnosu na Austriju koja je danas apsolutni broj jedan za e-government. Stoga vjerujem da smo uistinu na pravom 4 eGOVERNMENT Temeljna infrastruktura za interoperabilnost države postoji, sva bitna tijela državne uprave apsolutno su svjesna posla koji radimo, faze u kojoj se nalazimo i činjenice da i njih tamo očekujemo. I to ne dobrom voljom već po sili novog zakona. one malo jednostavnije, a s vremenom i kompleksnije. Cijelo vrijeme postoji famozni mit o državi da se ništa ne može napraviti bez digitalnog potpisa, bez putu i da možemo u relativno kratkom vremenu stići jako daleko. Pogledajmo samo što je sve postiglo naše e-zdravstvo, zatim Ministarstvo znanosti s online upisima u srednje škole i na fakultete, matice, e-dnevnik i sve ostalo. U pravosuđu je dignut e-spis pa građani mogu vidjeti gdje im se nalaze sudski predmeti koji se rješavaju i sve ostalo. Kad objedinimo sve te stvari sustavom e-Građanin, tek tada će doći do punog izražaja sve ono što je u ovoj državi napravljeno. Iznenadili biste se koliko dobrih stvari postoji već danas, što je sve napravljeno, ali manjkala je koordinacija da to optimalno proradi. InfoTrend 192 GOVERNMENT e-osobne iskaznice. To nije točno, može se napraviti puno i bez toga jer digitalni potpis je pretpostavka za sofisticirane usluge. Osim toga, u suradnji smo s Ministarstvom unutarnjih poslova i Povjerenstvom za informatizaciju i očekujemo da u prvoj polovici iduće godine konačno bude dostupna i e-osobna iskaznica. Tako da danas, nakon godinu dana, zaokružujemo cijeli proces i stvaramo sve tehničke pretpostavke da se ostvari veliki projekt države bez papira. INFOTREND: Kakav je kapacitet vašeg ureda, jeste li ekipirani za zadatke koji vas čekaju? PARIĆ: Iskreno rečeno još smo premali pa smo usredotočeni na nekoliko stvari koje su nam ekstremno hitne. Ne želim reći da zanemarujemo ostale zadatke, ali zasad nemamo ljudske, tehničke ni druge pretpostavke da zahvatimo više od toga. Radimo i živimo u uvjetima kakvi jesu, s ljudima koliko ih ima, s novcem kojim raspolažemo i trudimo se postići što više. INFOTREND: Možemo li se osvrnuti na ostvarenje infrastrukturnih projekata koje ste planirali? Jedan od njih bio je i OIB no to je već stara priča... PARIĆ: OIB sustav je ključna tehnološka pretpostavka da se uopće može dogoditi sve ovo o čemu razgovaramo. Kroz gradnju OIB sustava postignuto je puno više od onoga što je početno zamišljeno. Njime je izgrađen i početak Government Service Busa i cijeli temelj za interoperabilnost. Bukvalno, mi smo s Ministarstvom financija na neki način taj OIB sustav dali na korištenje kompletnom ostatku države kako bi postigli interoperabilnost. Zastupljenost širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj je nekih 20% - u EU 27%. Do 2020. godine, EU planira postići preko 30 % zastupljenosti što znači da mi moramo napraviti jedan veliki skok kako bismo dostigli Europsku uniju, a to bi zahtijevalo velika ulaganja. Stoga je zamisao ovog projekta da iskorištavanjem postojećih potencijala dođemo brže i jeftinije s 20% na 27% zastupljenosti. Uz taj potencijal koji postoji danas u Odašiljačima i vezama, uz korištenje strukturnih europskih fondova, uz suradnju s lokalnom upravom i samoupravom, uz različita javno-privatna partnerstva, privatni INFOTREND: Državna optička mreža za sva tijela dr- kapital, jedan od temeljnih zadataka je da se izgrade optičke mreže u ruralnim predjelima žavne uprave…? ili ondje gdje nema kvalitetnih optičkih PARIĆ: U e-Hrvatskoj imamo u sremreža da se radi na razvoju širokopojadištu pažnje tri mega projekta - dr- Sve što je urađeno snog Interneta. Ono što se 2001. godine žava bez papira, e-Građanin i konač- usmjereno je na još prvi put pojavilo kao ideja, evo, nakon no - optička mreža. Pitanje državne jedan veliki projekt koji 13 godina je u završnoj fazi. optičke mreže stvarno smo priveli zovemo e-Građanin i kraju. Danas je sve spremno i preoINFOTREND: Državni oblak i izgradnja stalo je samo potpisivanje konačnih koji treba oživjeti već data centara? ugovora s državnom tvrtkom Oda- početkom sljedeće šiljači i veze koja upravlja cijelim godine. Kroz taj će PARIĆ: Iskreno govoreći na tome u projektom i tvrtkama koje daju in- sustav sličan e-bankingu ovom razdoblju nije puno napravljefrastrukturu. Očekujem da će Odaši- građani obavljati različite no. Data cloud generalno je fantastična ljači i veze ovog ljeta početi raditi na transakcije s državom stvar, ali prije toga treba riješiti prioritettome operativno. isprva jednostavnije, a s ne probleme o kojima smo razgovarali. Državne tvrtke kao što su HEP, vremenom sve složenije. Oblak je svakako u planu, ali dok neHAC, Plinacro, HŽ i ostale koje su mamo integrirane podatke i dok ne usgradile tu optičku infrastrukturu uz postavimo interoperabilnost ne vidim za to previše svoje primarne projekte - autoceste, struju, plinovod i smisla. Kada do kraja riješimo ove pretpostavke dolazi slično, uložile su u sve to oko milijardu i pol kuna. U na red i oblak. Hrvatskoj je izgrađeno oko osam i pol tisuća kilometara optičke infrastrukture i bila nam je osnovna namjeINFOTREND: Nazočni smo pojavi da država otkazuje ra da tih milijardu kuna i osam i pol tisuća kilometara usluge vlastitim tvrtkama ako nisu cjenovno konkucijele infrastrukture privedemo svrsi. S tim projektom prvi put objedinjujemo cijelu tu infrastrukturu, stavlja- rentne. Hoće li se takav stav primjenjivati i pri nabavi mo je pod jednu kapu i dajemo Odašiljačima i vezama softvera, odnosno, jača li trend prema korištenju sloda time upravljaju. Njihov je zadatak da odgovorno i bodnog softvera u državnoj upravi? PARIĆ: Ono što je u državnoj ili javnoj upravi dobro, savjesno upravljaju cijelom infrastrukturom i da iz cijele te priče izvuku neku dobit, ali to nije primarni cilj. to je zakon o javnoj nabavi gdje je jedan od osnovnih 192 InfoTrend eGOVERNMENT 5 GOVERNMENT Ured za e-Hrvatsku od osnutka do EU kriterija uvijek cijena. Tako je i država, s obzirom na liberalizaciju tržišta, morala primjerice odabrati jeftinijeg ponuđača električne energije. A što se tiče slobodnog softvera, neću tvrditi da smo učinili jako puno, ali napravili smo veliki iskorak kroz Povjerenstvo za informatizaciju javnog sektora i nekoliko radnih skupina koje su se među ostalim bavile i tim problemima. Osnovana je i radna skupina za open source, slobodni softver i otvorene norme u kojoj su ključni upravo ljudi iz open source zajednice. Na tome već četiri ili pet mjeseci intenzivno radimo i s obzirom na obavljene pripreme, na radnu skupinu koja je osnovana i ljude koji se nalaze u toj radnoj skupini, u predstojećem razdoblju očekujem velike pomake. Po meni je ključno da smo rješavanje povjerili upravo onima koji su za to najviše zainteresirani, dakako, pod koordinacijom ovog Ureda i Ministarstva uprave. INFOTREND: Ni u ovom razgovoru ne možemo mimoići i najaktualnije pitanje ovog za Hrvatsku povijesnog trenutka. Što, dakle, Hrvatska donosi u Europsku uniju, a što može očekivati od nje na području informacijsko-komunikacijske tehnologije? PARIĆ: Što se tiče ICT-a javne uprave u EU nikako ne ulazimo kao inferiorni partner. Kao država imamo jako mnogo naprednog ICT-a, puno genijalnih rješenja. Kada bismo napravili analizu svih naših ICT dostignuća mnogi bi se iznenadili koliko je u nas pametnih rješenja već na djelu. Međutim, ono što nam je uvijek manjkalo bila je koordinacija i organizacija cijelog tog procesa. Našem smo uredu stoga postavili kao osnovni zadatak upravo koordinaciju, da bi cijeli taj sustav počeo raditi sinkrono. I zato smatram da u EU ulazimo vrlo spremni. Već smo riješili problematiku popisa birača i provođenje izbora sukladno našim zakonima, a kroz informacijski sustav Republike Hrvatske. Ali, provedba europskih izbora nešto je sasvim novo i već sljedeće godine dužni smo osigurati pristup svakom građaninu. Dužni smo osigurati da se svi glasači mogu provjeravati kroz europske informacijske sustave, a time se naš informacijski sustav uključuje u golemu skupinu popisa birača u cijeloj Europskoj uniji. Već sada s kolegama iz EU pripremamo taj projekt i mogu reći da u njega ulazimo apsolutno spremni. U stanju smo napraviti sve što oni od nas traže. Govoreći bez pretjerivanja, smatram da će za nekih godinu dana kada završimo projekte o kojima smo razgovarali, mnogi u EU imati što vidjeti i prihvatiti kao primjer dobre prakse. Naša je poruka jednostavna - što se tiče ICT-a, mi smo potpuno spremni. 6 eGOVERNMENT STRANA ISKUSTVA Portal e-Uprave Srbije Portal elektroničke uprave Srbije središnje je mjesto gdje se mogu naći sve raspoložive e-usluge državne uprave. Projekt izrade portala počeo je u rujnu 2009. s namjerom da se uz pomoć novih tehnologija omogući građanima i pravnim osobama da svoje obveze prema državi obavljaju što brže i učinkovitije bez šaltera i čekanja u redu. PRIPREMILI: DAMIR BARALIĆ i MILOŠ STEVANOVIĆ U vjet da se pokrene takav projekt bila je zakonska regulativa, prije svega reguliranje pitanja elektroničkih identiteta, elektroničkog potpisa i početak rada prvih ovlaštenih tijela. U roku od šest mjeseci završena je prva faza koja je omogućila organima državne uprave i lokalne samouprave da vrlo jednostavno objavljuju elektroničke usluge na razini 4 za građane i pravne osobe, ali i za druge državne organe koji su korisnici tih usluga. Za portal je nadležna Uprava za Digitalnu Agendu. Portal eUprave je službeno pustio u rad premijer 11. VI. 2010. godine. Korisnici usluga su mogli pretraživati raspoložive usluge, predstaviti se elektroničkim identitetom, popuniti formular, priložiti eventualno neki dokument, staviti na zahtjev elektronički potpis i platiti taksu. Kad je zahtjev podnesen mogli su pratiti stanje i postupak rješavanja, ali i komunicirati s osobom koja ga rješava. Praktično gledano e-Uprava zapravo predstavlja šalter državne uprave na Internetu. Najvažnije je bilo osigurati jednostavno korištenje raspoloživih funkcionalnosti kako za državne organe koji objavljuju usluge, tako i za korisnike portala koji predaju zahtjeve. Unatoč vrlo sofisticiranoj arhitekturi to je postignuto u potpunosti. Obuka za državne organe koji se priInfoTrend 192 GOVERNMENT ključuju na portal traje nekoliko sati i nakon toga mogu laganju državnim službama da mogu obrađivati zahtjeiskoristiti sve njegove mogućnosti dok je s druge strane ve direktno na Portalu. To je značajna funkcionalnost korištenje portala vrlo intuitivno i ljudi se lako snalaze. za one službe koje nemaju dobru internu informatičku Druga faza unapređenja portala počela je paralelno s podršku. procesom dodavanja novih službi državne uprave i geneSustav za elektroničko naručivanje služi za kontakt sa riranjem novih usluga. Dodane su nove funkcionalnosti i strankama da se izbjegne čekanje u redovima. ideje do kojih je došlo tijekom inicijalnog proSustav za elektroničke isporuke omogujekta. Na kraju druge faze portal je dobio sljećuje razmjenu elektronički potpisanih porudeće a primjenljiv u slučajevima kad se traži po- podsustave: Portal e-Uprava ka, tvrda prijema određene poruke ili dokumenta. Autentifikacija i automatska registracija za Srbije zapravo Vremenski žig (Timestamp Authority) reagrađane, pravne osobe i državne organe uz prije šalter državne liziran kao prvi TSA u državi raspoloživ je za mjenu kvalificiranih elektroničkih certifikata. besplatnu upotrebu državnih službi. uprave na Portal je povezan s Agencijom za privredne reSustav za elektroničko plaćanje je ključgistre, što omogućuje automatsku provjeru tko Internetu ni dio portala e-Uprava, a realiziran je zahvasmije podnositi zahtjeve u ime pravne osobe ljujući tijesnoj suradnji s Trezorom Minisarstva finansija. tako da se može pristupiti portalu bez registracije. Omogućuje plaćanje uplatnicama ili karticama, a kad noGenerator elektroničkih usluga uz pomoć čarobnjavac stigne za svaku se uplatu dobiva od Trezora povratna ka može generirati i one vrlo kompleksne. Generator elektroničkih obrazaca u kojemu pojedine informacija. Tako je implementiran dokaz o uplati, što je službe generiraju formulare koje popunjavaju korisnici po zakonu dio svakog zahtjeva. njihovih servisa. Nakon završetka tehničkog dijela kad je sustav proradio Elektronički potpis koji omogućuje korisnicima uslu- slijedio je teži dio - trebalo je motivirati što više državnih ga potpisivanje dokumenata, ako se to traži. službi da objave svoje usluge na portalu. Kroz dvije godiSustav za obradu podnesenih zahtjeva je na raspo- ne uključeno je više od 50 državnih službi i oko 70 općina. 192 InfoTrend eGOVERNMENT 7 GOVERNMENT Strana iskustva Dok neki nude samo jednu uslugu ima ih koji su objavili i tridesetak. U proteklom razdoblju jedna od najpopularnijih usluga bilo je elektroničko naručivanje za biometrijsko fotografiranje za putovnicu i osobnu iskaznicu. Prije aktivacije te usluge ljudi su na novu putovnicu čekali satima u redu, nerijetko i noću kako bi im se uzeli biometrijski podaci. Uvođenjem te usluge redovi su nestali jer su građani mogli odabrati termin za slikanje. Zanimljiv je podatak i da je u vrijeme godišnjih odmora kad je najveće opterećenje sustava, tu uslugu koristilo oko 30.000 ljudi dnevno. Slično je bilo i s uslugom izdavanja izvoda iz matične knjige rođenih u Beogradu. Pri izradi te aplikacije iskorištene su brojne postojeće funkcionalnosti. Kako bi se osigurala kontrola procesa trebalo je na portalu podići servisnu magistralu (Enterprise Service Bus) i povezati se web-servisima s ključnim Sadašnje stanje akterima u procesu. Portal je preko servisne magistraU ovom trenutku e-Uprava nudi više od 400 elektronič- le povezan s MUP-om, Trezorom Ministarstva finansija, kih usluga koje je objavilo više od 120 organa javne upra- Udruženjem osiguravača Srbije i s Agencijom za privredve. Prosječan broj posjeta je 1600 dnevno. ne registre. Postignuta je najveća razina automatizacije pa Zbog kvalitete i napretka poslovanja portal je dobio ne- kad vlasnik vozila dođe na tehnički pregled ubacuje svoju koliko domaćih i međunarodnih priznanja: nagradu IT prometnu dozvolu s čipom u čitač kartica. Aplikacija poEUROPA 2011 kao najuspješniji projekt u toj oblasti u EU vlači s čipa sve podatke, uz pomoć web-servisa kontaktira tijekom 2010. godine, domaću nagradu eTrMUP i provjerava može li se nastaviti progovina 2011. za doprinos u razvoju elektroces. MUP provjerava postoje li neki razloničke trgovine, pobjednik je u kategoriji ser- Zbog kvalitete i zi da se ne dozvoli produženje registracije visi u izboru časopisa PC Press. napretka poslovanja (ukradeno vozilo, neplaćene kazne i sl.) i Ujedinjeni narodi svake dvije godine portal je dobio ako je sve u redu web-servis vraća potvrprocjenjuju razvoj elektroničke uprave u svidan odgovor. Provjerava se i validnost pojetu. Srbija je u posljednjoj analizi napredo- nekoliko domaćih lice osiguranja preko pozivanja web-servala za 31 mjesto u odnosu otprije dvije go- i međunarodnih visa Udruženja osiguravača Srbije. dine, što znači da je ostvarila najveći napredak nagrada i priznanja Sustav za plaćanje integriran je s Trezou svijetu. U izvještaju se navodi da je razlog rom, tako da se provjerava i to. Za izdatakvog napretka portal e-Uprave i raspoloživi elektronič- vanje registracijske naljepnice sad je izdana jedinstvena ki servisi. uplatnica s jedinstvenim pozivom na broj koji se veže s registracijskim brojem. Ovlašteni službenik tehničkog preIzdavanje registracijske naljepnice gleda može otisnuti i predati vlasniku registracijsku naNovije unapređenje portala e-Uprava je puštanje u rad ljepnicu kao dokaz da je produžena registracija tek kad je podsustava za produživanje registracije automobila. Taj sve provjereno i odobreno. Oni napredniji mogu uplatiti takse e-uplatnicom i od sustav je plod uspješne suradnje Ministarstva unutrašnjih kuće i naručiti termin u tehničkom pregledu na portalu. poslova (MUP) i Uprave za Digitalnu Agendu. Prednost portala e-Uprave izradom aplikacije za regiKlasičan način produženja registracije vozila bila je komplicirana procedura u nekoliko koraka. Zbog redova stracijske naljepnice je višestruka. Prvo iskorištene su gotovo sve postojeće funkcionalnosti što je značajno smanjilo i čekanja to bi obično potrajalo cijeli dan. MUP je želio pojednostaviti proceduru i olakšati po- troškove projekta, a web-aplikacija ne stvara dodatne trošstupak izdavanja registracijske naljepnice, povećati efi- kove pri uključenju novih tehničkih pregleda na sustav već kasnost i transparentnost, ali ujedno zadržati kontrolu se troškovi svode samo na obuku korisnika koja traje jedan te spriječiti zloupotrebe. Kako je pritom tehnički pregled dan. Automatizacijom procesa smanjuje se broj zaposlenezaobilazan korak MUP je dio svojih poslova prenio nih u MUP-u koji rade na poslovima registracije, a značajovlaštenom osoblju tako da se sad automobil može regi- no je smanjena i mogućnost zloupotrebe i ljudske greške. strirati na jednom mjestu. Jedini problem bila je aplika- Servisna magistrala na portalu dobra je osnova za izgradtivna podrška zaposlenima u tehničkom pregledu i osi- nju buduće centralne servisne magistrale državnih orgaguranje kontrole. Zato je odlučeno da se napravi posebna na Srbije koja bi služila za razmjenu informacija među aplikacija na portalu e-Uprava koju će za izdavanje regi- svim državnim službama i gdje bi javna uprava mogla stastracijske naljepnice koristiti ovlašteni zaposleni u tehnič- viti svoje podatke na raspolaganje drugima, ali uz vođenje računa o zaštiti osobnih podataka. kim pregledima. 8 eGOVERNMENT InfoTrend 188 192 ... Baidu umjesto Googlea prijavljena cenzorskoj službi pri kineskom ministarstvu industrije i informacijske tehnologije, neće imati pristup iz kineskog internetskog prostora. Sasvim logičan nastavak te ideje je i obveza za pružatelje internetskih sadržaja izvan kineskih granica da svoje web-stranice prijave kineskim cenzorima ako žele da im se pristupa iz Kine. Takav pristup razljutio je diplomate, ali i predstavnike brojnih inozemnih tvrtki koje djeluju u Kini. Čini se da i Zapad polako shvaća kako cijena pristupa tržištu od gotovo milijardu i pol ljudi uključuje i prihvaćanje normi ponašanja na koje zapadni poduzetnici nisu naviknuti. Očekivano, tijekom izvještavanja o tim mjerama vladine novine u Pekingu orvelovski su prokomentirale tu odluku istaknuvši da ”ako neki legalan zapadnjački website ne bude dostupan zato što nije prijavljen američka državna tajnica Hillary Clinton još je 2010. upozorila kineske vlasti da će takvo ponašanje loše utjecati na kinesko-američke odnose i nazvala kinesku cenzuru novim podizanjem zida poput berlinskog, samo ovaj put u digitalnom prostoru. U pogledu cenzure Kinezi očekivano odbacuju zapadne prigovore i žele svoje stavove afirmirati na međunarodnoj pozornici. Sjajna prilika za to dogodila se krajem prošle godine u Dubaiju, gdje je deset godina nakon prvog samita o informacijskom društvu u prosincu 2012. održana Svjetska konferencija o međunarodnim telekomunikacijama (WCIT-12). Glavni cilj te konferencije bila je izmjena regulatornog telekomunikacijskog okvira koji se na razini ITU (International Telecommunication Union – UN-ova agencija za telekomunikacije) nije mijenjao od kasnih osamdesetih, odnosno od vremena kada je Internet bio prvenstveno vojni i istraživački projekt. Nakon gotovo dva tjedna pregovora Konferencija je urodila dokumentom koji je potpisalo osamdeset i devet od 192 članice ITU-a. Zemljama potpisnicama predvođenim slikovitom grupacijom na čelu s Kinom, Rusijom, Saudijskom Arabiministarstvu, bit će šteta jer Internet je jom, Irakom, Afganistanom, Venezuelom i namijenjen povezivanju cijelog svijeta”. drugima zapravo je bio cilj nametnuti ITU Vjerojatno nema zornijeg upozorenja me- kao jedini relevantni svjetski forum za piđunarodnoj zajednici što može očekivati tanja tehničkog razvoja Interneta, ali i za od nove gospodarske i vojjavno-politička pitanja vezane velesile. na uz upotrebu Interneta. Od Dakako, od zveckanja Uz izdašnu tehničku potpisa na konačni dokument oružjem do pravog suko- pomoć zapadnih suzdržale su se SAD, Europska ba dug je put unatoč ne- korporacija osobito unija, Kanada, Indija i druge davnim čarkama s Japa- proizvođača mrežne sadašnje i bivše zemlje Comnom oko suvereniteta nad monwealtha, što jasno govori opreme, ustrojen otočjem Senkaku/Diaoyu. o polarizaciji koja je zavladala Među starim azijskim su- je najsofisticiraniji među članicama. parnicima pravi vojni su- cenzorski sustav Iz svega toga je jasno kako kob nije izgledan. Unatoč u povijesti standardi otvorene komunikasvom prvom nosaču aviocije koje prihvaćamo zdravo za na, sve većem izdvajanju za vojne snage, gotovo nisu univerzalni pa čak niti toliko novim stealth lovcima, dronovima i ra- široko prihvaćeni koliko mislimo. Vrijedzvoju balističkih raketa namijenjenih na- nosti poput otvorenosti, tehničke neutralpadu na (američke) nosače aviona, Kina nosti, decentralizacije i drugih načela na u vojnom smislu nije prijetnja ni Rusiji, kojima se bazira Internet nisu neupitne a kamoli Sjedinjenim Državama, u ovom već ih treba aktivno promicati i štititi, ako trenutku nije ekspanzionistička sila. ne želimo da ubuduće neki drugi cenzori S druge strane, Kinezi u cyberspaceu kontroliraju i našu komunikaciju. Nedavdjeluju mnogo agresivnije i često hakira- no javno razotkrivanje američkog prograju američke vojne i civilne informacijske ma PRISM pokazuje da i najnaprednije sustave. Nakon napada kineskih hakera na zapadne zemlje nisu imune na zloporabe Googleove resurse u Kini kao i na tvrtki- suvremenih informacijskih i komunikane servere diljem svijeta, danas već bivša cijskih sustava. (h.h.) 192/07/2013 infoTrend 31 OBRAZOVANJE ISKUSTVO KONFERENCIJE MIPRO2013 Računala u procesu obrazovanja Ove godine održan je 36. međunarodni skup MIPRO, prepun zanimljivih sadržaja. Primjerice, organizirano je šest okruglih stolova i jedanaest savjetovanja. Jedno od njih Računala u obrazovanju održava se već sedamnaesti put. PIŠE MARINA ČIČIN-ŠAIN Autorica Marina Čičin-Šain redovita je profesorica Ekonomskog fakulteta u Rijeci gdje predaje kolegije vezane uz nove tehnologije. Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz raznih područja informacijskih znanosti. Pokrenula je i već je sedamnaest godina voditeljica međunarodnog znanstveno-stručnog savjetovanja Računala u obrazovanju najposjećenijeg na međunarodnom skupu MIPRO. Ujedno je i urednica zbornika radova s tog savjetovanja. P očelo je skromno s desetak radova, a tijekom godina afirmiralo se kao značajno međunarodno savjetovanje s brojnim radovima i mnoštvom sudionika iz sve više zemalja pa je preraslo u najveće MIPRO savjetovanje. Danas je upotreba računala u obrazovanju stvarnost što poput svega ostalog u životu ima svoje dobre i loše strane. Dobre su sve one prednosti koje nove tehnologije nose sa sobom: šarm novoga, mogućnosti komuniciranja, 32 infoTrend 192/07/2013 OŠ Vežica je prva državna škola gdje su u nastavu uvedeni tableti. (snimio nastavnik Davor Kolarić) riti napredak. I popis netrenutan pristup informacijama, odlična mo- Savjetovanje Računala u dostataka mogao bi biti gućnost prezentiranja obrazovanju prepoznato opsežan, a kao mane možemo spomenuti štetnost znanja, simulacije koje je kao skup gdje se računala po zdravlje učeomogućavaju da slože- kao autori pojavljuju nika i nastavnika, ovisnost ne procese prikazuje- mentori i učenici, koja se razvija prevelikom mo npr. u obliku crtića, studenti ili doktorandi, uporabom računala, učeautomatsko praćenje autori projekata kojima nička nepismenost kao razine usvojenog zna- je MIPRO mjesto za posljedica prečeste uponja, elektronički udž- diseminaciju rezultata trebe automatskih pravobenici... Dakako, tu ne njihova rada. pisnih ispravaka, nasilje prestaje nabrajanje svih na društvenim mrežama, prednosti, ali čitateljima bi sigurno dosadilo kad bi se cijeli nesposobnost učenika da napamet izračunaju jednostavne računske operacije članak sveo samo na to. No, ne treba zaboraviti da nove teh- jer se prečesto služe kalkulatorom, loši nologije imaju i neke loše popratne po- internetski izvori koji se uzimaju kao sljedice na koje se često zaboravlja. O znanstvene činjenice, preuzimanje tutim lošim stvarima obično se ne govori đih tekstova i njihovih dijelova u vlastiili se spominju samo kad se želi uspo- tom radu bez navođenja izvora... Učenici Osnovne škole Vežica iz Rijeke (snimio nastavnik Davor Kolarić). Za razvoj tehnologije, pogotovo u osjetljivom području kao što je obrazovanje važno je sagledati realnu situaciju sa što više prednosti, ali i sa svim nedostacima koje je moguće uočiti ili predvidjeti. Baš u tom sagledavanju činjenica s raznih strana je i prednost MIPRO-vog savjetovanja gdje svoje radove prezentiraju nastavnici, ali i drugi sudionici koji se u obrazovanju služe računalom u najširem pojmu te riječi. Uz nastavnike informatike i drugih predmeta tu su i ravnatelji, školski psiholozi, zaposlenici Agencije za odgoj i obrazovanje te ljudi raznih drugih zanimanja. Pritom su pokrivene sve dobne skupine, počevši od odgajateljica i odgajatelja predškolske djece, preko nastavnica i nastavnika osnovnih i srednjih škola pa dalje preko veleučilišta i sveučilišta, cjeloživotnog formalnog i neformalnog obrazovanja do obrazovanja treće dobi. Osim sudionika iz Hrvatske sudjeluju i autori iz drugih zemalja, a na ovogodišnjem savjetovanju Računala u obrazovanju bilo ih je iz šesnaest zemalja. Neki autori dolaze na MIPRO već godinama, pogotovo na savjetovanje Računala u obrazovanju. Tako je npr. prva nagrada Miprov prijatelj ustanovljena i Naše nam Ministarstvo znanosti svake godine vrlo maštovito postavlja nova pravila pa autori objavljuju radove a da najčešće ni ne znaju hoće li im oni koristiti pri napredovanju. Tipičan primjer su stručni radovi koji se autorima sveučilišnim djelatnicima uopće ne uzimaju u obzir pri napredovanju. dodijeljena dvojici profesora iz Finske i Estonije koji redovito sudjeluju već godinama. Oni u svojim sredinama propagiraju naš skup pa su zahvaljujući njima došli i drugi, mlađi sudionici, njihovi kolege, asistenti ili studenti. Savjetovanje Računala u obrazovanju prepoznato je kao skup gdje se pojavljuju mentori i učenici, studenti ili doktorandi, autori projekata kojima je MIPRO mjesto za diseminaciju rezultata njihova rada. Prezentirani radovi su rezultati njihovih istraživanja i iskustava. Ove je godine kroz četiri dana prezentirano 80 radova na hrvatskom i engleskom jeziku. (Naslove radova, imena autora i sažetke možete naći na web-stranici http://www.mipro.hr/MIPRO2013.CE/ ELink.aspx.) Namjerno se ne odustaje od dijela savjetovanja na hrvatskom jer ti radovi podupiru razvoj terminologije novih tehnologija na našem materinjem jeziku, a radovi na engleskom omogućuju razumijevanje i povezanost autora iz raznih zemalja. Svi radovi su recenzirani i objavljeni u zborniku savjetovanja pri čemu se pazi da budu originalni. Naši autori često pitaju kako se ti radovi valoriziraju pri izboru u zvanja i općenito pri napredovanju. Inozemni autori pak cijene što su radovi recenzirani od barem dva neovisna recenzenta i što su citirani u bazi IEEE Xplore. Dakako, to se odnosi samo na radove pisane na engleskom jeziku. Naše nam Ministarstvo znanosti svake godine vrlo maštovito postavlja nova pravila pa autori koji objavljuju radove najčešće ni ne znaju hoće li im oni koristiti pri napredovanju. Tipičan primjer su stručni radovi koji se autorima sveučilišnim djelatnicima uopće ne uzimaju u obzir pri napredovanju. Tako lijepa riječ stručan koja bi trebala značiti nešto dobro i kvalitetno, u kontekstu stručnog rada dobiva negativnu konotaciju jer se poistovjećuje s - bezvrijedan ili beskoristan. A baš takvi radovi koji pomažu pri primjeni novih tehnologija i educiranju mladih za te tehnologije čine se autorici ovih redaka nečim vrlo dragocjenim, što nam naprimjer može jamčiti bolju egzistenciju, a to bi država trebala itekako poticati. Mnogo nam znači što je savjetovanje 192/07/2013 infoTrend 33 OBRAZOVANJE RAČUNALNO PREVOĐENJE Računala u obrazovanju ušlo u katalog Agencije za odgoj i obrazovanje te da se nastavnicama i nastavnicima osnovnih i srednjih škola računa u usavršavanje. Zahvaljujući tomu na MIPRO kao slušatelji i kao autori stižu brojni zainteresiranih nastavnici iz raznih dijelova Hrvatske. Često se nakon prvog posjeta kao slušatelji odlučuju i sami izlagati o svome iskustvu. Svake godine na MIPRO se pozivaju i posebno zaslužni predavači sa svjetskih sveučilišta, no rjeđe s domaćih. Ove godine na MIPRO predavanja je prvi put pozvana ekipa iz jedne osnovne škole. Autori V. Nikolić, L. Zima Krnelić, D. Kolarić i M. Nikolić nastavnici iz riječke Osnovne škole Vežica održali su pozvano predavanje na temu Tablet Learning Environment in iSchool Vežica o iskustvu učenjem pomoću tablet-računala. Impresivno je što su u toj školi postigli učenjem putem računala, a na njihovim stranicama vidi se da se i njima svidjelo na Mipru. Osnovna škola Vežica prva je hrvatska državna škola gdje su u nastavu uvedena prijenosna računala - tableti (engl. tablets) za sve nastavne predmete, a predavanja o njihovim iskustvima na ovogodišnjem MIPRO-vom savjetovanju pobudila su veliki interes. Tako je primjerice riječki Novi List prvi put objavio intervju s našim pozvanim predavačima, mada naši gosti npr. iz SAD-a ili Australije nisu imali tu sreću. MIPRO savjetovanje održano je potkraj svibnja, a na stranicama udruge MIPRO bit će uskoro objavljen poziv za prijavu radova na MIPRO 2014, koje će se održati u zadnjem tjednu svibnja 2014. Nadamo se da će za savjetovanje opet vladati interes, a mnogo bi nam pomoglo kada bi u međuvremenu ocjenjivači sveučilišnih nastavnika, našem savjetovanju dali ono mjesto koje mu po zasluzi pripada. HRVATSKI JEZIK I RAČUNALNO PREVOĐENJE Važni linkovi: http://www.mipro.hr/MIPRO2013.CE/ ELink.aspx h t t p : / / w w w. o s - v e z i c a - r i . s k o l e . hr/?news_id=508#mod_news 34 infoTrend 192/07/2013 Hrvatski online Ulaskom naše zemlje u Europsku uniju hrvatski postaje njezin 24. službeni jezik. Stoga primjena računalne tehnologije u prevođenju, dostup do informacija u poslovanju, obrazovanju, zabavi i svakodnevnoj upotrebi više nije pitanje istraživačkih interesa, nego stvarne potrebe za suradnjom, komunikacijom i informiranjem. PIŠE SANJA SEL JAN Autorica dr. sc. Sanja Seljan (sanja. [email protected]) redovni je profesor na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti ffzg. Njezina područja istraživanja su automatsko računalno i računalno potpomognuto prevođenje, prijevodne memorije, formalni modeli leksičko-funkcionalne gramatike i primjena računala u poučavanju jezika. Objavila je više od 60 znanstvenih radova, sudjelovala na sedamdesetak konferencija, održala sedam pozvanih predavanja, među kojima i u Općoj upravi za prevođenje Europske komisije. Voditelj je projekta “Informacijska tehnologija u prevođenju hrvatskoga i e-učenju jezika” pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te je sudjelovala u šest međunarodnih i domaćih projekata. T a vrst jezične industrije čak i u doba recesije bilježi porast od 10 do 16% godišnje, a o njenoj važnosti govore brojna istraživanja, međunarodni projekti, konferencije, udruge, prevodilački online-alati, komercijalni softver, itd. Prevodilačke tehnologije uključuju računalno potpomognuto i računalno automatsko prevođenje koja se temelje na različitoj tehnologiji. Računalno potpomognuto prevođenje obuhvaća razne alate i aplikacije kojima se služimo pri prevođenju: od alata za provjeru pravo- pisa i stila, elektroničkih jednojezičnih i višejezičnih rječnika, glosara, do terminoloških baza i prijevodnih memorija, dok automatsko računalno/strojno prevođenje podrazumijeva automatizirani postupak računalnog prevođenja, gdje korisnik može posredovati u fazi pripreme ili naknadnog uređivanja teksta, ali ne i interaktivno tijekom samog postupka prevođenja. Iako postoje brojni pristupi i najbolji se rezultati postižu integriranim statističko-jezičnim modelima, danas je sve rašireniji statistički utemeljen pristup koji se temelji na velikim količinama paralelnih dvojezičnih korpusa. Primjena računalnoprevoditeljske tehnologije zahtijeva i izgradnju jezičnih resursa što je izuzetno važno za manje raširene jezike kao što je hrvatski. Izgradnja odgovarajućih jezičnih resursa i alata (online/CD dvojezičnih i višejezičnih rječnika, terminoloških baza, alata za strojno prevođenje, itd.) zahtjevan je zadatak (financijski, vremenski, kadrovski) te traži interdisciplinarni, pažljivo organizirani, znanstveni i praktični rad, financijsku podršku i podršku nacionalnih institucija, usklađenost s međunarodnim standardima uz puno dobre volje. Ulaskom naše zemlje u Europsku uniju hrvatski postaje njezin 24. službeni jezik. Stoga primjena računalne tehnologije u prevođenju, dostup do informacija u poslovanju, obrazovanju, zabavi i svakodnevnoj upotrebi više nije pitanje istraživačkih interesa, nego stvarne potrebe za suradnjom, komunikacijom i informiranjem. Opća uprava za prevođenje (Directorate-General for Translation, DGT) Eu- Prema pilot istraživanju prevedenom među sto studenata informacijskih i komunikacijskih znanosti i, opcionalno druge studijske grupe, dobiveni su sljedeći odgovori: ropske komisije danas je najveći prevoditeljski ured na svijetu koji zapošljava više od 2000 prevoditelja različitih profila, uz uvjet odličnog poznavanja materinjeg jezika, dva strana jezika i korištenje tehnologije, a nedavno je svoja vrata otvorila hrvatskim kandidatima. DGT ured odredio je i uvjete za zapošljavanje te se osim jezičnih kompetencija, interpersonalnih i interkulturalnih, traže i sposobnosti višejezičnog pretraživanja, organizacije i zaključivanja, služenje prevodilačkim alatima i općenito, primjena tehnologije u procesu obrade dokumenata. Hrvatski jezik ulazi kao ravnopravan 24. službeni jezik te ga treba koristiti i njime komunicirati, o njemu se brinuti, što svakako uključuje i izgradnju jezičnih izvora i alata za računalno i računalno potpomognuto prevođenje. Hrvatski ulazi kao ravnopravan 24. službeni jezik te ga treba koristiti i njime komunicirati, o njemu se brinuti, što Tehnologija prevođenja (Translation Technologies), prevodilački alati (Translation Tools), računalno/strojno potpomognuto prevođenje (Computer-Assisted Translation, CAT), strojno prevođenje (Machine Translation, MT) – nazivi su koji se sve češće mogu čuti u poslovanju kompanija, državnih institucija, agencija, u prevodilačkim uredima, istraživačkim centrima, na fakultetima ili kod svakodnevnih korisnika. Prevodilačke tehnologije razvile su se kao novo interdisciplinarno područje, na raskrižju puteva između teorije i prakse, informacijskih znanosti i jezika, znanosti i industrije, obrazovanja i profesije te danas postaju nezaobilazna industrija. Prevodilačke tehnologije uključuju računalno potpomognuto i automatsko računalno prevođenje koja se temelje na različitoj tehnologiji. svakako uključuje i izgradnju jezičnih izvora i alata za računalno i računalno potpomognuto prevođenje. Gotovo sigurno, nema tko nije barem jedanput (iz trenutne potrebe za dostupom informacijama na stranom jeziku, iz znatiželje, zbog zabave za pronalaženjem pogrešaka, iz istraživačkih ili inih pobuda) isprobao Google Translate, u koji je 2008. godine uključen i hrvatski jezik. No kako bi se ovaj ili drugi alati mogli valjano procijeniti, treba poznavati ograničenja i mogućnosti računalnoprevoditeljske tehnologije, odnosno mogućnosti stvarne primjene. Velike kompanije kao što su Ford, General Motors, Xerox, Berlitz, Fujitsu, Philips, Bosh, Coca-Cola, Honda, Volkswagen, Mitsubishi, Siemens (podaci na webu), brojni portali, udruge, institucije itd. diljem svijeta primjenjuju u poslovanju prevodilačke tehnologije, ali u određenim uvjetima i na određenoj vrsti teksta. Tekst koji je namijenjen računalnom prevođenju uglavnom je većeg volumena - ili je riječ o nekolicini tekstova iz određenoga područja - strukturiran, 192/07/2013 infoTrend 35 RAČUNALNO PREVOĐENJE lišta u Zagrebu (http://www.ffzg.unizg. hr/infoz/hr/) relevantno je mjesto na kojemu se obrazuju novi stručnjaci. Na tom se odsjeku predaju brojni kolegiji na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini vezani uz računalfrancuskog je METEO za prevođenje vreno prevođenje, prijevodne memorije, menskih izvještaja. Nakon toga, SMT suterminološke baze, računalnu obradu stavi se ponovno javljaju 1991. godine u jezika, pretraživanje informacija, lekistraživanjima IBM-a u američkom Watson sikografske izvore, sažimanje teksta, i Research Centru na sustavu CANDIDE. brojna druga područja jezičnih tehnoloDanas se u Europskoj komisiji razvija gija. Među drugim profilima, Odsjek za statistički-utemeljen sustav za strojno informacijske i komunikacijske znanosti prevođenje između službenih jezika pod sudjeluje u izobrazbi budućih profesionazivom MT@EC koji se temelji na paralelnom korpusu pravne stečevine (Acquis nalaca u području računalnog prevođeCommunautaire) službenih jezika EU. Venja, obrade jezika, računalne lingvistike, like kompanije, udruge ili istraživački centerminologa, ali nudi i programe vezane tri razvijaju vlastite SMT sustave kao što su uz e-učenje, organizaciju znanja i dokuMicrosoft, Google Translate, IBM, Languamentaciju, baze podataka, programirage Weaver, AsiaOnLine, kao i Systran koji nje i dr. koristi hibridnu tehnologiju. Odsjek se svojim radom uključio i u Prednosti SMT sustava su niska cijena izrade, dostupnost alata za izgradnju dodatno obrazovanje te održava radionitakvih sustava i jezična neovisnost. No, ce za sve zainteresirane izvan Fakulteta i za izgradnju takvih sustava potrebne su prema pokazanom zanimanju. Radi i na znatne količine kvalitetnih paralelnih kormeđunarodnoj razini ugošćujući inozepusa, kao i dobro poznavanje tog intermne predavače te omogućuje mobilnost disciplinarnog područja. Unatoč brojnim nastavnika i studenta. Osobita pažnja nedostacima - koji se za hrvatski jezik najposvećena je međunarodnoj konferenviše očituju u morfološkim problemima i, ciji INFuture http://infoz.ffzg.hr/INFuovisno o području, nepokrivenoj terminologiji - SMT sustavi imaju svoju primjenu ture/ koja se održava svake dvije godine. u ograničenom području (npr. prevođenje Na ovogodišnjoj konferenciji INFutuizvještaja, odluka, legislativa, financije, re 2013: Information Governance, od 6. dostup do informacija i drugo) te se i do 8. XI. 2013 (u Double Tree by Hilton dalje razvijaju. Izgradnja SMT sustava Zagreb Hotel) sudjelovat će pozvani goza hrvatski jezik zasigurno neće biti vornici iz Europske komisije, predavači s savršena, no omogućit će uključivanjemačkih, australskih i američkih svenje u europska istraživanja, osnovni dostup do informacija na hrvatskom učilišta, a popraćena je i nizom aktivjeziku i prijevode češće korištenih nosti (okruglim stolom, promocijama, rečenica i fraza. S obzirom na to da prikazima projekata, prezentacijama...) je hrvatski postao 24. službeni jena koje su pozvane državne institucije, zik Europske unije izgradnja jezičnih privatne kompanije, istraživački centri, alata i resursa sigurno će imati svoju sveučilišta, odnosno svi zainteresirani za primjenu. informacijske, komunikacijske i srodne znanosti. Na Odsjeku se također razrađuju natreba. Izgradnja sustava za računalno i cionalni i međunarodni projekti u kojiračunalno potpomognuto prevođenje za ma se razvijaju tehnologije za hrvatski hrvatski jezik predstavlja stvarnost, uz jezik pa tako i za računalno i računalno potpomognuuvjet racionalne to prevođenje, upotrebe. gdje se sve više Primjena računalnoprevoditeljsketehnoTko to u nas uključuju suradlogije zahtijeva i izgradnju jezičnih resursa probija led? što je izuzetno važno za manje raširene nici iz industrije, jezike kao što je hrvatski te traži interdisciOdsjek za inagencije i druge plinarni, pažljivo organizirani, znanstveni i formacijske i koinstitucije te se praktični rad, financijsku podršku i podršku munikacijske znaradi na usponacionalnih institucija, usklađenost s međunosti Filozofskog stavljanju daljnje narodnim standardima uz puno dobre volje. suradnje. fakulteta Sveuči- Razni putevi k istom cilju – za male jeftiniji sustavi Online sustavi za automatsko prevođenje danas se mogu koristiti za pronalaženje srži informacije u široko korištenim tekstovima koji ne koriste specifičnu terminologiju. Upravo taj statistički-utemeljen pristup (Statistically-base Machine Translation, SMT) predstavlja osnovu razvoja većine današnjih sustava za online-prevođenje pa i alata Google Translate, kao i drugih sustava koji se razvijaju za manje govorene jezike kao i za hrvatski. SMT sustavi temelje se na golemim količinama paralelnih korpusa, iz kojih se temeljem određenih parametara pronalaze paralelni parovi nizova riječi zbog čega se češće korištene fraze ispravno prevode. SMT pristup je u suprotnosti s drugim pristupima kao što je računalno prevođenje temeljeno na primjerima (Example-based MT) ili računalno prevođenje temeljeno na pravilima (Rule-based MT) koje uključuje metode prevođenja riječ-za-riječ, međukoda (interlingua) ili transfera. Rezultati se poboljšavaju izgradnjom hibridnih sustava koji kombiniraju različite pristupe no to zahtijeva dugotrajan i zahtjevan rad na profesionalnim sustavima automatskog računalnog prevođenja. Jedan od takvih sustava je Systran koji se razvija za šire govorene jezike, no zahtijeva ručnu izradu rječnika i pravila, što predstavlja veliki financijski i kadrovski izdatak. Prve ideje statistički-utemeljenog strojnog prevođenja iznosi Warren Weaver 1949. godine koji se služi postavkama informacijske teorije i komunikacijskog kanala Clauda Shannona, a problem strojnog prevođenja usporedio je s kriptografijom. Jedan od sustava koji potpuno automatski prevodi između engleskog i vrlo često repetitivnog karaktera (primjena ustaljenih fraza ili dijelova rečenica) i specijalizirane terminologije, te se baš tekstovi iz područja prava, financijski izvještaji, tehnički priručnici, zapisnici sjednica, priopćenja... najviše prevode primjenom prevodilačkih tehnologija. Moglo bi se reći - ono što je nekad predstavljala tiskana knjiga danas je besplatna jezična online-tehnologija čija primjena nije ograničena samo na prevoditeljske urede već je postala svakodnevna po36 infoTrend 192/07/2013 POSLOVNA INTELIGENCIJA STUDIJA SLUČAJA IMPLEMENTACIJA BI I EPM SUSTAVA PO BALANCED SCORECARDU Stvar povjerenja PIŠE ZORAN LÖW Zoran Löw je dugogodišnji promotor novih metoda učenja, pogotovo informatičke edukacije i e-learninga. Posljednjih godina bavi se implementacijom paketnih aplikacija u javnom i privatnom sektoru, posebice ERP i BI-sustava. Suosnivač je Cognite, vodeće hrvatske e-learning tvrtke te vlasnik Convenia, konzultantske kuće za pripremu, uvođenje i nadzor paketnih informacijskih sustava. Sudjelovao je u pripremi, vođenju i nadzoru desetak većih IT-projekata u javnom i privatnom sektoru. Vodeća tvrtka za prodaju i distribuciju lijekova i medicinske opreme u jednoj zemlji Europske unije zaključila je da na temeljima postojećeg analitičko-izvještajnog sustava ne može nastaviti brzi razvoj te se odlučila za implementaciju BI i EPM (Business Intelligence i Enterprise Project Management) rješenja što bi im omogućilo višedimenzionalno i dubinsko izvještavanje po ključnim pokazateljima u realnom vremenu. To bi kompaniji omogućilo neusporedivo jasniji pogled na vlastitu učinkovitost, na tržišni položaj, konkurenciju, razvoj i td. O čigledno, riječ je o tvrtki velikog poslovnog i menadžerskog potencijala koji je zbog ograničenja analitičkog izvještavanja uglavnom nedovoljno korišten. Priprema projekta povjerena je jednoj od najuglednijih svjetskih konzultantskih kuća koja je tijekom 2010. i 2011. godine obavila ekstenzivne intervjue s kompletnom menadžerskom ekipom, ali i s ključnim korisnicima, vlasnicima poslovnih procesa. Strateška odluka koju je kompanija prihvatila temeljem preporuke konzultanta je implementacija Balanced Scorecard (BS) metodologije. Na osnovi tako postavljene strategije definiran je popis 129 ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI-jeva) podijeljenih u četiri BS-područja, 55 BI-izvještaja te podatkovni model od 12 dimenzija i oko 700 podatkovnih elemenata koji se pojavljuju na presjecima dimenzijskog modela. U jesen 2011. na međunarodnom je natječaju odabran izvođač te se pristupilo implementaciji. umjesto proaktivnog donošenja odluka, koju je jedan menadžer opisao kao vožnju autocestom zavezanih očiju. Poslovno opravdanje i ključni ciljevi BI-projekta Vodeća operativna ideja zasnovana na implementaciji BS-a bila je da dvadesetak najvažnijih menadžera ima analitički pregled nad kompletom ključnih KPI-jeva i izvještaja kroz četiri poslovna područja Zatečeno stanje Balanced Scorecarda (kupci, financije, inStanje s kojim se tim suočio je arhipe- terni procesi i razvoj) te 12 dimenzija i sve lag aplikacija bez jedinstvenog istinskog to u realnom vremenu, na razini dnevnih, izvora: ERP sustav s glavtjednih i mjesečnih izvjenom knjigom izdvoještaja. Nadalje, projektom je nom u zasebnu aplikaci- BI i EPM-projekti ju, s odvojenim HR-om, izuzetno su složeni jer se trebalo osigurati mogućdjelomično ručnim prije- u pravilu implementiraju nost what if-analiza kroz provjeru scenarija poslovnosom podataka iz dru- naknadno, odnosno nih situacija, scorecarding gih aplikacija u glavnu kao neka vrst završne za praćenje učinkovitosti knjigu, nepouzdanim iz- dogradnje, kad su pojedinih organizacijskih vještavanjem te ključnim transakcijski sustavi već jedinica, pojedinaca, branizvještajima o planiranim dova, grupa proizvoda i i ostvarenim podacima u godinama u pogonu rukama jednog čovjeka - na osnovi sto- pojedinačnih proizvoda te poslovno platinjak Excel-tablica konsolidiranih teme- niranje kroz cjelovit životni ciklus procesa ljem parcijalnih izvještaja iz pojedinih kompanijskog planiranja. Na taj bi se način zaokružio planaplikacija - ali i djelomično ili potpuno sko-analitičko-izvještajni model baziran ručno izrađenih izvješća. Takvo stanje uvjetovalo je reaktivno na BI i EPM alatima. 192/07/2013 infoTrend 37 POSLOVNA INTELIGENCIJA strategije, poslovnih segmenata i djelatnika putem bodovnih lista (scorecards) kojima se procjenjuje napredak pojedine inicijative, zaposlenika ili organizacijskog dijela. Dimenzionalni model Dimenzije skladišta podataka su konstrukcijski elementi koji služe za klasifikaciju, grupiranje i filtriranje poslovnih podataka (tzv. fakata, od engl. facts). U poslovnoj izvještajnoj analitici kreiraju se dimenzije kako bi poslovni korisnici mogli ući u strukturu podataka (tzv. drill-down i drill-up). Elementi koji tvore dimenziju nazivaju se članovi. Primjerice, u prikazanom slučaju, u dimenziji Proizvodi i usluge član je Kozmetika. Tablica prikazuje najvažnije dimenzije modela. Prikaz ETL-procesa za formiranje P&L izvještaja putem ERP-a, glavne knjige i HR aplikacije Tehnološko rješenje Odabrane komponente tehnološkog rješenja su bile Oracle BI Foundation Suite te komponenta Oracle EPM paketa Hyperion Planning. Oracle BI Foundation Suite se sastoji od sljedećih komponenti: • Oracle Business Intelligence Enterprise Edition 11g • Oracle BI Publisher • Oracle Essbase • Oracle Scorecard i Strategy Management • Oracle Essbase Analytics Link Oracle Essbase je OLAP (Online Analytical Processing) server koji pruža okruženje za implementaciju pretpaketnih aplikacija ili razvoj prilagođenih analitičkih i EPM aplikacija. Essbase poslovnim korisnicima omogućuje da relativno brzo modeliraju slo38 infoTrend 192/07/2013 žene poslovne scenarije. Osim visoke skalabilnosti ključna snaga Essbasea je u sposobnosti da korisnicima omogući pisanje unatrag na aplikacijski podatkovni repozitorij, tj. pohranjivanje izračunanih prognostičkih ili modeliranih vrijednosti. To ga čini idealnim za implementaciju aplikacija kao što su predviđanja, scenariji, what if-analize i sl. Oracle Scorecard i Strategy Management služi za obavljanje sljedećih zadaća: • prikazuje i razvija organizacijsku strategiju te strukturu odgovornosti kroz strateška stabla koja pokazuju kako se visoka razina strateških ciljeva prevodi u konkretne procese i akcije • dodjeljuje zaposlenike (aktere) strateškim ciljevima ili akcijama, odnosno kreira karte odgovornosti koje istodobno predstavljaju i izvještajne hijerarhije • procjenjuje učinkovitost elemenata D1 Proizvodi i usluge/Skupine proizvoda i usluge, podijeljene hijerarhijski D2 Regije/Svi regionalni distribucijski centri s teritorijalnim područjima kojima služe hijerarhijski podijeljeni D3 Proizvođači/Razdvajanje proizvođača D4 Dobavljači/Razdvajanje dobavljača D5 Kanali naručivanja/Glavni kanali kroz koje se primaju narudžbe D6 Scenarij/Podjela prema planskom, proračunskom, prognostičkom ili ciljnom scenariju D7 Kanali i kupci/Hijerarhijska podjela kupaca D8 Zaposleni/Hijerarhijska podjela zaposlenika po pozicijama D9 Vrijeme/Kalendarska hijerarhija za tekuću godinu D10 Funkcionalna struktura/ Hijerarhijska podjela prema profitnim i troškovnim centrima Oracle BI arhitektura Ključni pokazatelji učinkovitosti implementirani prema BSC-u Sukladno BSC-metodologiji skup od 129 ključnih pokazatelja učinkovitosti podijeljen je u četiri kategorije Balanced Scorecarda: financije, odnos s kupcima, interne operacije te razvoj. Navodimo neke od najznačajnijih pokazatelja primijenjenih u našem slučaju: • ključni pokazatelji učinkovitosti u području financija • bruto i neto marža • neto profitabilnost na temelju troškova aktivnosti • učinkovitost troškova i prihoda • profitabilnost imovine… • ključni pokazatelji učinkovitosti u području odnosa s kupcima • tržišni udio • produkt miks (prodaja) • produkt miks (bruto marža) • koncentracija prihoda po kupcima (ABC analiza)…… • ključni pokazatelji učinkovitosti u području internih operacija • djelotvornost promotivnih aktivnosti • potraživanja u kašnjenju više od 30 dana • postotak prodaje putem e-naloga i trgovačkih predstavnika • učinkovitost trgovačkih predstavnika… • ključni pokazatelji učinkovitosti u području razvoja • troškovi po projektima • postotak završenosti projekata • povrat na ulaganja u ljudski kapital Mapiranje kao preduvjet razvoja BI-modela Mapiranje je ključna aktivnost koja slijedi poslovnu analizu i prethodi razvoju. Sastoji se od poslovnog i tehničkog dijela. Konzultanti obično primjenjuju velike Excel - tablice koje pokrivaju cijeli proces, za svaku komponentu koja se mapira u jednom retku. Zadaci ove aktivnosti su sljedeći: Poslovno mapiranje • precizno utvrditi data model u cijelosti (dimenzije, KPI-jevi, mjere) • precizno utvrditi sva poslovna pravila koja predstavljaju osnovu za formiranje ETL-procedura Važno je naglasiti da pri poslovnom mapiranju sve nejasnoće obvezno treba • ključni izazovi projekta Iako je u projektu bilo doslovce bezbroj izazova ovaj dio teksta posvetit ću samo onima koji su izazvali najviše trzavica i sukoba te su znatno utjecali na prekoračenje ugovornog roka. Uz to su prouzročili određene izmjene u projektnom timu te ugrozili uspješan završetak cijelog projekta. Priprema BI i EPM projekti izuzetno su složeni jer se u pravilu implementiraju naknadno, odnosno kao neka vrst završne dogradnje, kad su transakcijski sustavi već godinama u pogonu. U našem slučaju kompanija je imala sljedeće aplikacijske silose: ERP sustav s neaktivnom glavnom knjigom, riješiti s korisnikom prije početka tehničkog mapiranja. Tehničko mapiranje • precizno utvrditi izvore do razine polja u tablici, poslovna pravila pretvoriti u formule te provjeriti s klijentom • sve nejasnoće obavezno riješiti s korisnikom prije početka razvoja Tijekom cijelog procesa mapiranja od presudne je važnosti kvaliteta odnosa i razumijevanje funkcionalnih i tehničkih konzultanata. To nije uvijek lako jer dolaze iz različitih svjetova pa je njihov odabir ključan za uspjeh projekta. Možemo slobodno reći da je mapiranje srce BI-projekta. glavnu knjigu, HR sustav, sustav Fleet Management za upravljanje voznim parkom, Cisco Call Center te automatizirani Knapp Warehouse Management System za upravljanje skladištem. Tomu treba dodati brojne Excel-datoteke iz unutrašnjih i vanjskih izvora, kao što je npr. nacionalna baza informacija farmaceutskog tržišta. Kažu da je dobra priprema pola posla, što potvrđuje i ovaj projekt kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Konzultantska kuća angažirana za taj dio posla napravila je relativno solidnu metodološku pripremu, prezentirala kompanijskom menadžmentu prednosti BSC-metode te s ključnim menadžerima definirala skup od 129 ključnih pokazatelja učinkovitosti, grupirajući ih u četiri poslovna BSC-po192/07/2013 infoTrend 39 POSLOVNA INTELIGENCIJA dručja i u 12 funkcionalnih kategorija. Uloga arhitekta rješenja Projektni plan treba raditi što detaljnije Funkcionalne kategorije su korporativna (Solution architect) (primjerice, držati se preporuke PM Inrazina, farma-tržište, fokusni portfelj proOvaj je projekt utemeljen na hibridnoj stituta (PMBOK Guide) da se aktivnosti izvoda, bolnice-farma, bolnice-oprema, arhitekturi (DWH i Essbase su stupovi definiraju na nivou tjednih taskova. Nadaveleprodaja, odnos s kupcima, skladište dimenzijskog modela). Nadalje, klijen- lje, važno je planirati i zalihu. Probijanja i logistika, financije i računovodstvo, IT, tovi aplikacijski sustavi imaju čak četiri rokova su pravilo a ne izuzetak. HR te razvoj poslovanja. različite baze podataka (Oracle, MS SQL, U nas je projektna kultura još uvijek Definiranje izvještaja bilo je znatno Informix i file sustav). Povrh toga, klijent nerazvijena pa se pisanje redovnih izvjelakše jer su njihovi temeljni konstruktiv- je u RFP-u postavio vrlo jasne i stroge zaštaja (članova tima PM-u ili PM-a upravni elementi (KPI-jevi) već htjeve na vremenski odziv ljačkom odboru, primjerice), često doživodređeni u prvom koraku izvještaja (maksimalno 10 ljava kao nepotrebna gnjavaža. Izvještaji pa je napravljen popis od Zadatak poslovnog sekundi), stoga je arhitekt oko 700 bazičnih podatkov- konzultanta jest rješenja imao važnu, a u su dio projektne discipline te ne samo da nih entiteta. nekim fazama projekta olakšavaju vođenje projekta nego ga čine Inicijalno, konzultant je provjeriti cjelokupni čak presudnu ulogu. To se transparentnijim te omogućuju realno saprepoznao 11 dimenzija model i dokumentaciju pogotovo odnosi na distri- gledavanje stanja i napretka kao i kasniju podatkovnog modela koji konzultanta koji je buciju podataka između rekonstrukciju problema, u slučaju potreje tijekom projekta narastao radio pripremu te od DWH-a i Essbasea te na be. Dobro je da izvještaji imaju ugrađene na 15. Nadalje, kreirao je ta- toga krenuti dalje odabir pravilnih opcija u postotke završenosti pojedine faze, kako blice s prikazom podatkovDWH-u za optimizaciju i bi se moglo pravodobno reagirati u slučanog modela što je uključivapovećanje brzine izvještaja, kao što su ma- ju kašnjenja. U tom je smislu odlična vilo i izvore podataka te poslovna pravila pri terijalizirani pogledi, indeksacija i particiizračunavanju pojedinih KPI-jeva. Te su oniranje. Uz to, trebalo je pravilno izraču- zualna metoda semafora kojom se status pojedinih aktivnosti i cijelih faza projektablice poslije postale temelj za kreiranje nati parametre skalabilnosti rješenja i sl. Excel-datoteka, za funkcionalni i tehnički U svakom slučaju arhitektova uloga nije tnih faza prikazuje u bojama (zeleno-žuopis ETL (Extract, Transform and Load) samo formalna pa se pokazalo da je njen to-crveno) čime je izvještaj pregledniji, što postupka. Određivanje izvora podataka nedostatak u jednoj fazi značajno omeo je posebno značajno za upravljački odbor bilo je najslabiji dio pripreme i poslije je u razvoj, izazvao nepotrebno lutanje i kon- i menadžment koji nije u tijeku s projekradu izazvalo najviše problema. flikte među tehničkim konzultantima te tnim detaljima. Iako je konzultant ponešto previdio, nezadovoljstvo i frustraciju korisnika. U Ključne poslovne konzultante koji su očigledno u interakciji s klijentom (pritakvim situacijama arhitekt rješenja mora praktički puno radno vrijeme na projektu mjerice, na to ukazuje veći broj dimenzija presuditi i presjeći beskonačne diskusije i nikako ne angažirati pana kraju projekta), ipak se može reći da je nadmudrivanja. To je pitaralelno na više projekata. u osnovi obavljen relativno solidan prinje kompetencije, razgraProjekt će trpjeti a klijent premni posao. ničenja pojedinih uloga i Nije dobro oslanjati će kad-tad to prepoznase na zvučna imena i odgovornosti. Uloga poslovnog konzultanta autoritet konzultantske ti, što će izazvati vrlo loše implementatora reakcije s njegove strane te kuće koja je radila Projektna uloga poslovnog konzultanta Preporuke uzdrmati povjerenje. JedKad bismo saželi iskustvo pripremu projekta: sve nom izgubljeno povjerenje definirana je ugovorom s implementatorom. On je morao provjeriti cjelokupni s ovog projekta u nekoliko treba primati sa zrnom teško se vraća. model i konzultantovu pripremnu doku- rečenica evo što bismo pre- soli te provjeriti. Za Solution architect je mentaciju te od toga krenuti dalje. Najpri- poručili. takav zadatak nužan važna uloga koja ne služi je je trebalo proanalizirati konzistentnost Prvo, treba dobro provje- je iskusan i prodoran podatkovnog modela i posebno provjeriti riti što klijent stvarno oče- poslovni konzultant jer samo za to da se ponuda dostupnost podataka u izvorima. Taj se kuje. Ovaj je tražio praktički do pune istine može se ukrasi s još jednim zvučnim imenom ili stručnom posao pokazao kritičnim pa je unatoč re- sve što je pisalo u ugovoru. doći samo probijanjem kompetencijom. On nije lativno solidno obavljenoj pripremi nedoNadalje, nije dobro oslastalno prisutan i najčešće stajuće elemente modela podataka (uklju- njati se na zvučna imena kroz različite, čujući dimenzije i alternativne hijerarhije i autoritet konzultantske najčešće nevidljive je u sjeni, ali kad je potreunutar dimenzija), na nejasna ili nedo- kuće koja je radila pripre- korisnikove barijere. ban onda je u prvom planu voljno detaljno elaborirana poslovna prai uistinu je nezamjenjiv. mu projekta: sve treba privila (pogotovo kod financijskih KPI-jeva), I za kraj – voditelj projekta ovog kalina slabu povezanost izvora podataka iz mati sa zrnom soli te provjeriti. Iskusan i bra mora biti angažiran u punom radnom dokumentacije i stvarnog stanja u apli- prodoran poslovni konzultant neophodan vremenu. Parcijalni angažman vodi do kacijskim sustavima te na potpuno neo- je za takav zadatak jer se do pune istine lanca uzročno-posljedičnih događaja koji može doći samo probijanjem kroz razlibrađeno područje definiranja vizualnog narušavaju komunikaciju unutar tima te čite, najčešće nevidljive, barijere na strani izgleda. Pri definiranju vizualnog izgleda izvještaja ne mislim samo na estetsku korisnika. Te barijere mogu biti banalne s klijentom, uvode paralelne mehanizme komponentu već prije svega na sadržajnu (jezična, npr.) ali i vrlo kompleksne (pita- upravljanja projektom, konfuziju i pad pokao što su tipovi grafikona i tablica, filtri, nje neusklađenosti stavova menadžmenta vjerenja. Štednja na PM-u najgori je oblik po pojedinom pitanju, npr.). drill-down i drill-up i slično. štednje na ovako kompleksnom projektu. 40 infoTrend 192/07/2013 SOFTVER PRILAGODLJIVOST NASUPROT KRUTOSTI Agilni razvoj softvera PIŠE MARKO KEBA Autor Marko Keba radi četiri godine na pitanjima Agile razvoja, u tvrtki Ericsson Nikola Tesla gdje vodi ured s 30 developera koji razvijaju telekom rješenja mobilnih mreža treće i četvrte generacije. Tradicionalni vs. agilnom razvoju Tradicionalni model razvoja Waterfall je sekvencijalni ili kaskadni slijed definiranih faza zahtjeva, analize, modeliranja rješenja, kodiranja, testiranja i isporuke. Na početku projekta izrađuje se iscrpni plan i svaka od navedenih razvojnih Tradicionalni Waterfall-razvoj faza je fokusirana na Spektar procesne kompleksnosti optimizaciju svog dijela posla, najčedaleko od dogovora šće i organizacijski odvojena u zasebnu anarhično jedinicu. Ovaj model zahtijeva detaljno dokumentiranje izlaza kompleksno svih faza kao ulaza u sljedeću fazu. Proko m izvod se isporučuje pl ic jednom, na kraju ir an o posljednje faze. Možemo reći da je jednostavno Waterfall procesno blizu orijentiran razvoj. dogovora Provedba plana imvrlo izvjesno tehnologija vrlo neizvjesno plicira stabilnost zahtjeva, visoku predTimeboxing kao kontrola kompleksnosti vidljivost analize i modeliranja rješenja i u takvim okolnostima pokazuje dobre rezultate. Prema slici 1 predviđen je za sljedeću rundu ili iteraciju gdje se spojednostavnu i kompliciranu domenu menuti proces ponavlja do konačnog kompleksnosti. rješenja. Takav model implicira usku Agilni pristup s druge strane podrža- suradnju tima koji će moći u kratkom va okolnosti nestabilnih zahtjeva i va- roku opetovano prolaziti kroz sve faze rijabilnosti u procesu koji slijedi. Agile razvojnog procesa, a time i potpuno se naziva još i prilagodljiv (adaptable), drukčiji model organizacije. Fokus s opiterativan i inkrementalan razvoj sof- timizacije pojedine faze procesa skreće tvera. Kod visoke kompleksnosti proces se na optimizaciju cjeline, od početka to kontrolira ograničavanjem vremena do kraja. u kojem se okolnosti neće puno promijeniti, kratkom iteracijom, takozvanim Agile Manifesto Timeboxingom, kao što se vidi na sliNa koji način Agile odgovara tim izaci 2. Za razliku od definirane kontrole zovima objasnit ćemo nakon kratkog procesa kojom se služi Waterfall, gdje osvrta na povijest i okolnosti njegova je predvidljivost ishoda visoka, Agile se nastanka. služi empirijskom kontrolom procesa Najveći dio organizacije proizvodnje prilagođenom za neizvjesne okolnosti vuče svoje korijene iz “Principa znanšto je najveći dio razvoja softvera po stvenog upravljanja” Frederica Taylora svojoj prirodi. iz 1911. godine. Fokus je na optimizaciji U najkraćim crtama to se postiže proizvodnog procesa preciznom detaljidefiniranjem pretpostavke za rje- zacijom njegovih elemenata ili karika te šenje problema i najbržim mo- kontrolom i obrazovanjem svakog pojegućim eksperimentom koji dinca koji sudjeluje u pojedinoj kariki. će je potvrditi ili opovr- To je kao i poboljšanje samog procesa gnuti. Novodobive- odgovornost rukovoditelja-menadžera. no znanje je ulaz u Sustav je preuzet i u proizvodnju softvezahtjevi Malo je ljudi koji se danas ozbiljno bave razvojem softvera, a da barem jednom nisu naišli na termine poput Agile, Scrum, Lean, eXtreme Programming... Što je Agile koncept čija primjena nezaustavljivo raste, koji su mu korijeni i na koji se način razlikuje od tradicionalnog razvoja softvera? 192/07/2013 infoTrend 41 SOFTVER Version One godišnji pregled Agile razvoja ra, ali se brzo pokazalo da su neki elementi bitno različiti: npr. predvidljivost ishoda pojedine procesne karike značajno je manja u usporedbi s industrijskom proizvodnjom, osoblje koje obavlja posao ima značajno veće kvalifikacije i kapacitete od proizvodnog radnika na traci, a i očekivanja odnosno zahtjevi naručitelja posla često se mijenjaju tijekom samog razvojnog procesa . Nezadovoljstvo neučinkovitošću takvog procesa krajem 20. stoljeća natjeralo je pojedince da smisle nove modele, bolje prilagođene okolnostima tog doba i vrsti posla. Tako su gotovo paralelno razvijeni eXtreme Programming (XP, Kent Beck), Scrum (Jeff Sutherland i Ken Schwaber), Crystal (Alistair Cockburn), Lean Software Development (Mary i Tom Poppendieck), Feature Driven Development i drugi. Takav su pristup zvali Lightweight i 2001. godine na zajedničkom je sastanku 17 potpisnika usuglasilo svoje poglede na razvoj softvera u dokumentu pod nazivom Agile Manifesto (Agilni manifest). Tu je koncept dobio ime Agile, definirane su mu 42 infoTrend 192/07/2013 (sprint do 4 tjedna) razvijati dio po dio, tako da se svaki sljedeći inkrementalno nadograđuje na onaj iz prethodne iteracije. Količinu posla koju tim može obaviti u jednom sprintu određuju sami članovi, dakle posao se ne gura u tim, nego ga tim vuče (pull nasuprot push). Dnevno na kratkom sastanku (Daily Standup) tim prati ostvarenje zacrtanog plana za taj sprint. Nakon svake iteracije tim usavršuje proces učeći retrospektivno iz iskustva protekle iteracije za što je odvojeno posebno vrijeme. Progres prema konačnom rješenju uvijek je mjerljiv kodom koji je spreman za potencijalnu isporuku, dakle prošao je test i dovoljno je dokumentiran. Sustav je fleksibilan na promjene zahtjeva kupaca jer u svakoj iteraciji tim radi na zahtjevima najvišeg prioriteta u tom trenutku, a sam kupac zajedničke vrijednosti i principi poput: stalno i transparentno prati razvoj te •ljudi i njihovi međusobni odnosi su daje timu povratnu informaciju na teiznad procesa i oruđa kojim se obav- melju demonstriranog dijela, dakle dolja posao govaraju rješenje u kolaboraciji. To je •softver koji radi vredniji je od iscrpne posebno bitno jer kupac najčešće dugo dokumentacije o njemu nije siguran kako će najbolje doći do •suradnja s kupcima je rješenja svog problema. iznad pregovora oko Kako bi ovako postavugovora o poslu koji Za razliku od definirane ljen sustav funkcionirao treba napraviti kontrole procesa kojom treba zadovoljiti neke •reagiranje na promjenu se služi Waterfall gdje temeljne pretpostavke. je iznad ustrajanja na je predvidljivost ishoda Scrum tim, dakle ljudi zacrtanom planu visoka, Agile se koristi koji su najbliži proizvodOd tog trenutka vid- empirijskom kontrolom nji vrijednosti za kupca ljivost novog koncepta prilagođenom i odgovorni su za razvoj značajno raste pa se tako i neizvjesnim proizvoda, moraju imabroj tvrtki, malih i velikih, okolnostima, što je ti povjerenje, slobodu i koje se služe Agileom u prirodno najveći dio neometane uvjete da narazvoju svojih softverskih razvoja softvera prave posao. Tim radi u proizvoda eksponencijalzajedničkom prostoru i no povećava. stalno uklanja ili poboljOd svih agilnih metoda i praksi naj- šava elemente koji ga usporavaju u radu. zastupljeniji je Scrum pa ćemo na tom Također ima slobodu odabira načina i primjeru objasniti Agileovu mehaniku. alata kojima će doći do rješenja na najMali razvojni tim koji ima sva potreb- bolji način. na znanja za analizu, kodiranje i test Grafovi na slici 5 jednostavno pokaproizvoda u kratkim će ga iteracijama zuju neke implikacije takvog iterativnog Scrum proces (proizvodni inkrement spreman za isporuku) (dnevni scrum-sastanak) (produktna mapa) (sprint mapa) pristupa: konstantnu transparentnost, visoku prilagodljivost, kreaciju vrijednosti od samog početka (ne isključivo na kraju) i nižu razinu rizika kad je mjerilo progresa testirani softver i stalna suradnja s kupcem. Kako bi se kroza sve razvojne faze prolazilo u kratkim iteracijskim in- agilni razvoj tervalima treba primijeniti tehničke prakse koje omogućuju brzu povratnu informaciju o rješenju, kao što je programiranje u paru, refactoring, Test Driven Development i Continuous Integration i druge koje vuku korijene iz eXtreme Programminga. Za razliku od industrijskog radnika usko zaduženog tradicionalni razvoj Usporedba agilnog i tradicionalnog razvoja. Linkovi: Agile manifesto: http://agilemanifesto.org/ Software Craftsmanship Manifesto: http://manifesto.softwarecraftsmanship.org/ Scrum: www.scrum.org eXtreme Programming: http://www.extremeprogramming.org/ Lean Software Development: http://www.poppendieck.com/ VersionOne State of Agile Development Survey 2012: http://www.versionone.com/state-of-agile-survey-results/ za jednu kariku u proizvodnom procesu član razvojnog tima nužno širi svoje znanje na cijeli proces. U ovakvom se kontekstu rukovođenje-menadžment okreće od zapovjedno-kontrolnog industrijskog pristupa k uslužnom, gdje menadžeri stvaraju okolnosti za neometan rad i rast timova. Agile nije proces pa za puni benefit takvog pristupa treba promjena razmišljanja i kulture na svim razinama od organizacije do pojedinca u timu. U ovom slučaju cilj je sam put, put kontinuiranog napretka i sagledavanja cjeline što u jednoj rečenici zvuči trivijalno, a iskustvo nam pokazuje nešto sasvim suprotno. Dobro je spomenuti i razvojni pristup Lean koji vuče korijene iz proizvodnog modela Toyote (TPS), a prevela ga je Mary Poppendieck definiranjem sedam Lean-disciplina za razvoj softvera kao što su uklanjanje otpada, optimiziranje cjeline, poštovanje ljudi i drugo. Iz tog je modela nastao i sve popularniji Kanban. Što donosi budućnost? Po tom pitanju, potpisnici manifesta složili su se nakon deset godina da očekuju puno veći fokus na vještinu razvoja softvera (craftsmanship) pa je već dostupan i Craftsmanship manifesto s naglaskom na profesionalnost i još veći odmak od industrijskog prema zanatskom pristupu poslu. 192/07/2013 infoTrend 43 UMJETNA INTELIGENCIJA John McCarthy Marvin Minsky Raymond Kurzweil IAKO SE POJAM UMJETNE ILI STROJNE INTELIGENCIJE RAZVLAČI PO ZNANSTVENIM I STRUČNIM IZVORIMA VIŠE OD ŠEZDESET GODINA, PITANJE JE KOLIKO SMO JOJ ZAISTA BLIZU Gdje je zapelo? PIŠE TIHOMIR KATULIĆ R azvoj umjetne inteligencije jedan je od najiščekivanijih, ali i najkontroverznijih ciljeva tehničkog i znanstvenog razvoja. Osim letova u svemir, energetskih oružja i lijekova protiv teških bolesti poput raka, AIDS-a ili ebole, teško da i jedan drugi znanstveni ili tehnički problem toliko okupira maštu kako znanstvenika tako i novinara, umjetnika... kao rad na razvoju inteligencije koja bi parirala onoj prirođenoj ljudima. Svaki pa i najmanji prodor na tom području prenosi se kao važna vijest bez obzira je li riječ o superračunalu koje je pobijedilo čovjeka u šahu, o nekom trivijalnom kvizu ili o kompleksnom ekspertnom sustavu namijenjenom rješavanju teških matematičkih problema. Od nastanka termina umjetna inteligencija prošlo je više od pola stoljeća, a prvi je put zabilježen davne 1955. godine. Američki profesor računalnih znano- Stanford research institute 44 infoTrend 192/07/2013 živanja provedenih na Sveučilištu Carnegie Mellon predviđao kako će kroz desetak godina računalo redovito pobjeđivati čovjeka u šahu. No, bio je pretjerano opBaš kad su znanstvenici timističan pa se taj sretni događaj zbio se prestali prognozirati tek nakon trideset godina - 1997. kada je Deep Blue u šest partija pobijedio Garija dolazak mislećih strojeva Kasparova. Simon i Allen Newell - još jeu računalstvu se dogodila dan američki pionir istraživanja umjetne sinergija što bi moglo biti inteligencije - pedesetih su godina predviplodno tlo za konkretni djeli kako će računalo samostalno rješavati matematičke probleme i za dvadesetak iskorak u njihovu razvoju godina biti sposobno zamijeniti čovjeka u svakoj mislećoj aktivnosti, dok je Marvin sti John McCarthy skovao je tada pojam Minsky 1970. predviđao da će za pet do umjetne inteligencije kao imena znanosti osam godina računala imati inteligenciju usmjerene na stvaranje mislećih stroje- usporedivu s ljudskom. Prolazile su godine i desetljeća, došla je va. Taj izumitelj programskog jezika Lisp i prošla famozna 2001. pa i 2010. Računala dobio je još 1971. Turingovu nagradu za promicanje rada na umjetnoj inteligenciji, su mnogo sofisticiranija, tisuće puta brža, otišao u mirovinu i postao profesor eme- no od umjetne inteligencije još niti traga. ritus Stanfordskog sveučilišta, no nisu se Ili ipak? Postoje naznake da će drugo desetljeće ostvarile njegove najave o razvoju mislećih strojeva. Ohrabren brzim razvojem di- dvadeset i prvog stoljeća biti prekretnica gitalnih računala McCarthy je predvidio u razvoju umjetne inteligencije. Ironično, baš kad su manje-više svi pametne strojeve najprije kompetentni znanstvenici do kraja desetljeća, a zatim prestali davati bilo kakve i do kraja stoljeća. U osvit Postoje naznake prognoze u području račusvemirskog doba, pogotovo da će drugo nalstva dogodila se sinergija u vrijeme osvajanja Mjeseca, desetljeće dvadeset trendova poput računalstva i prvog stoljeća biti te se tvrdnje nisu činile pretjerano hrabrima - sjetimo prekretnica u razvoju u oblaku, ubrzavanja interse samo Clarkeovog HAL-a. umjetne inteligencije netskih komunikacijskih veza, sve veće računalne McCarthy nije bio usamobilnosti i kontinuiranog porasta račumljen u svojim pretjerano optimističnim procjenama, o tome su u javnosti govorili nalne snage što bi moglo biti plodno tlo za i drugi znanstvenici poput H.A. Simona i konkretni iskorak. Računalni agenti, odMarvina Minskyja. Sociolog i bihevioralni nosno sustavi koji promatraju i interprepsiholog Simon još je 1958. na tragu istra- tiraju svoju okolinu radeći na tome kako bi unaprijedili i olakšali uspjeh svojih aktivnosti, proteklih desetak godina polagano preuzimaju poslove koji su nekad bili rezervirani za ljude. Tamo gdje su nekad veliki analitički odjeli analizirali potrošačke navike, obrađivali i korelirali informacije u području sigurnosti i borbe protiv terorizma, danas to rade ekspertni sustavi. Međutim, bilo bi pogrešno zaključiti da su takva dostignuća rezervirana samo za velike korporacije i specijalizirane vladine agencije. Zapravo, ona su dostupna i običnim građanima. Pametni telefoni već danas mogu putem interaktivnih mapa i novac radeći na sličnim ili istovrsnim projektima. Seoba podataka u oblak, odnosno razvoj usluga kojima se podaci više ne pohranjuju i obrađuju na osobnom računalu već negdje na Internetu (trend koji je postao najuočljiviji u raznim visokotehnološkim industrijama) olakšala je znanstvenicima data mining i outsourcing zadataka. Danas su znanstvenicima u biomedicinskim znanostima na raspolaganju baze podataka Inteligencija roja koje znatno olakšavaju i GPS-a svakomu pokazati što se na- ubrzavaju istraživanja, osobito pri otkrilazi u njegovoj blizini, sugerirati vanju novih lijekova i tretmana za najteže hotele, restorane te druge lokalne bolesti. Te se tehnologije uspješno primjenjuju atrakcije i sadržaje. Fascinantan je napredak u računalnom prepoznavanju i u vojnom području. Autonomni strojevi govora i prepoznavanju jezika. U kom- poput dronova prikupljaju podatke koji se binaciji s porastom procesorske snage zatim analiziraju u komandnim centrima. raspoložive pametnim telefonima, oni će Međutim, osim automatskih letjelica na služiti i kao simultani prevoditelji. Vjero- bojištu budućnosti sigurno će se pojaviti jatno nije daleko dan kada ćemo lutajući i drugi samostalni roboti, a osobito fasciParizom, Tokijem ili Dubaijem prego- niraju napori koordinacije pojedinih mivarati s lokalnim trgovcima čak i ako ne krorobota u svrhu zajedničkog djelovanja. znamo niti riječ francuskoga, japanskoga Pojedinačni mikroroboti nemaju sposobnosti za neke više funkcije osim gmizanja ili arapskog. Kad je u pitanju prepoznavanje govo- ili koturanja preko nekog neprohodnog ra sljedeća velika prepreka za industriju terena, ali povezani poput distribuiranog pretraživanja je glasovna interakcija s tra- informacijskog sustava sa zajedničkom žilicama i postavljanje smislenih pitanja kontrolom i smjernicama za rješavanje (i dobivanje smislenih odgovora). Iako problema mogli bi kao neki robotsko-ini danas postoje tražilice poput Wolfram sektni roj kolektivnom inteligencijom Alphe koje pokušavaju dati odgovor na višestruko nadmašiti ograničenja svakonkretna pitanja postavljena kao da je kog pojedinog stroja. DARPA, američka riječ o komunikaciji upućenoj nekom agencija kojoj postanak duguje i sam Inljudskom biću (primjerice, tko je pobije- ternet još je sredinom prošlog desetljeća financirala rad američkih dio na nedavnim američkim akademskih institucija na predsjedničkim izborima, za razliku od guglanja pojmova Danas znanstvenicima projektima razvoja rojne inteligencije. „izbori 2012“ i „pobjednik“) u biomedicinskim Naravno, na razvoju inta prepreka, nažalost, još nije znanostima stoje na teligentnih strojeva radi se svladana. raspolaganju baze Napredak na području podataka koje uvelike i u komercijalnim IT komumjetne inteligencije done- olakšavaju i ubrzavaju panijama poput Applea, Microsofta ili Googlea. Kad davno se odvijao razmjer- istraživanja, osobito je prije gotovo dvije godine no sporo, na međusobno pri otkrivanju novih Apple predstavio svoj iPodvojenim i nepovezanim lijekova i tretmana hone 4s jedna od novih opprojektima koje su znanstveza najteže bolesti cija koja je privukla mnonici razvijali svaki za sebe, go medijske pažnje bila je bez značajnije međusobne komunikacije. Kao i u drugim znanstve- aplikacija Siri za glasovnu komunikaciju no-tehnološkim područjima često se do- koju je za Apple razvio SRI International, gađalo da razni timovi troše vrijeme i odnosno Stanford Research Institute. SRI 192/07/2013 infoTrend 45 UMJETNA INTELIGENCIJA RAČUNALNA SIGURNOST BOTNET - MREŽA ZARAŽENIH RAČUNALA Umjetna inteligencija u oblaku Dokaz da tema o umjetnoj inteligenciji opsjeda osim znanstvenika i široke mase ne treba tražiti daleko od popularne kulture i umjetnosti. Roboti i superpametna računala nisu samo dežurni negativci (Skynet/Terminator, Matrix, Battlestar Galactica, Asimovljevi roboti i Lucasovi droidi) već i pozitivni likovi (Data iz Zvjezdanih staza, transformeri...) te kompleksni dramatični junaci (Prometejev David i naravno HAL) U legendarnoj Clarke-Kubrickovoj Odiseji 2001 gledatelje je fascinirala glasovna komunikacija s brodskim računalom. Razgovor s HAL-om tekao je prirodno, a paranoidno računalo nije imalo nikakvih teškoća s prepoznavanjem različitih izgovora, konteksta i emocija. Nažalost, u stvarnom svijetu glasovno upravljanje i komunikacija s računalom sve donedavno nije bilo pouzdano, bilo je zahtjevno i ne osobito korisno. Osobna računala koja su pogonila takav softver jednostavno nisu imala ni memorijski kapacitet ni procesorske sposobnosti analizirati govor u realnom vremenu dovoljno detaljnim i zahtjevnim algoritmima niti ga uspoređivati s nekom velikom bazom podataka. Danas, zahvaljujući Internetu i pohrani podatka u oblaku, softver ima pristup milijunima izgovora koji se obrađuju gotovo trenutno, a rezultat je gotovo stopostotna preciznost u prepoznavanju, zasad engleskog, ali uskoro zasigurno i mnogih drugih jezika. U tom pogledu, razvoj prepoznavanja govora uvelike podsjeća na razvoj internetskih pretraživača pa ne treba čuditi kako je u glavnoj ulozi ponovno Google. je tehnološki institut u Menlu, Kalifor- lja se pitanje kud nas može odvesti takva nija, povezan s DARPA-om, odnosno tehnologija. Poslušamo li optimiste, u agencijom američke vlade i ministarstva prvom redu izumitelja prvog OCR stroobrane zaduženom za razvoj napredne ja, cijele generacije glazbenih sintesajzetehnologije (Defense Advanced Resear- ra i pasioniranog futurista Raymonda ch Projects Agency). SRI je istraživački Kurzweila doba mislećih strojeva vrlo on-demand institut koji iznajmljuje svo- je blizu, a tehnološka singularnost odje znanstvenike za razvoj vojnih i ostanosno izum umjetne inlih projekata, osnovan teligencije sposobnije od kao komercijalni iskorak čovjeka pomoći će ljudiStanfordskog sveučilišta. Pojedinačni mikroroboti ma pobijediti neimaštiNa temelju jednog pro- nisu sposobni ni za kakvu nu, bolesti pa čak i samu jekta koji je SRI vodio za višu funkciju, ali povezani smrt. Drugi znanstvenici DARPA-u (na području poput distribuiranog poput Daniela Denetta obrade i strojne inter- informacijskog sustava sa i Rodneya Brooksa ili pretacije prirodnog iz- zajedničkom kontrolom pisci SF-literature poput govora glasova) nastala i smjernicama za Neala Stephensona i Bruje i tvrtka Siri koja je na rješavanje problema cea Sterlinga skeptični su temelju te ekspertize ra- mogli bi poput kakvog prema vjerojatnosti skozvila Siri aplikaciju koju robotsko-insektnog rog uspjeha u području je Apple otkupio za iP- roja kolektivnom hone OS, što omoguću- inteligencijom višestruko umjetne inteligencije kao i njenog pozitivnog utjeje korisniku da glasom nadmašiti ograničenja postavlja upite i upravlja svakog pojedinog stroja caja na čovjeka. Odgovor na pitanje sučeljem prema brojhoćemo li već ovog denim servisima na Internetu, od kupnje setljeća zaista dočekati misleće strojeve avionskih karata, rezervacije mjesta u ili je AI tehnološka utopija koja se neće restoranima, taksi-poziva do pronalaostvariti ili hoće, ali tek u dalekoj buska najbližeg kioska, autobusne stanice dućnosti može dati samo vrijeme. ili ulaza u podzemnu željeznicu. Sličnu Što se tiče dileme hoće li nas misleći mogućnost imaju i android-uređaji. strojevi odvesti u utopiju ili neku kataKao kod svake velike tehnološke promjene - a izum umjetne inteligencije sstrofu poput one iz filmova o Termipredstavljao bi promjenu za koju bi i po- natoru ovisit će prvenstveno o ljudskoj jam revolucije bio preskroman - postav- prirodi i moralu. 46 infoTrend 192/07/2013 Lov na PIŠE BRANIMIR LAMBAŠA N ovogodišnji praznici naprasno su završili za istraživački tim GREAT (Global Recearch & Analysis Team) poznate tvrtke Kaspersky Lab. Među mnogobrojnim uzorcima zloćudnog koda (malwarea) koji se svakodnevno analiziraju u jednom od najvrednijih odjela te ugledne tvrtke, tog je dana zaprimljen i uzorak koda koji je poslao jedan Kasperskyjev partner. Uz uobičajenu napomenu da malware radi nešto čudno, istraživači GREAT tima uspostavili su virtualno okruženje za testiranje zloćudnog koda te pokrenuli zaprimljeni malware. Nekoliko sljedećih sati malware nije napravio doslovno ništa i taman kad se činilo da je riječ o lažnoj dojavi, virtualni stroj na kojem je malware pokrenut počeo je komunicirati s udaljenim računalima. I tako je započela priča o Red Octoberu (ROCRA) kampanji koja je sljedećih dana punila stupce svih značajnijih medija diljem svijeta. Vojska poslušnih Priča oko botnet mreža počinje sad već davne 1999. godine, pojavom trojanca Sub7 i crva Pretty Park, prvih primjera zloćudnog koda s modelom računala-žrtava koja se spajaju na IRC kanal i preko njega primaju naredbe. Princip je sljedeći: iskorištavanjem postojeće ranjivosti na ciljanom računalu napadač dobiva pravo pristupa računalu i na njega instalira kompleksni kod koji će uspostaviti komunikaciju sa zapovjednim centrom (Command-and-Control ili C&C poslužitelj). Kad se uspostavi komunikacija C&C poslužitelj računalu-žrtvi dostavlja naredbe za izvršavanje pojedinih akcija iskorišćujući računalnu snagu žrtve. Stvar ne izgleda tako ozbiljna dok sve promatramo u domeni jednog C&C poslužitelja i jedne žrtve. Međutim, u stvarnosti ILI BOTOVA, JEDNA JE OD NAJZNAČAJNIJIH PRIJETNJI PREPOZNANIH U DANAŠNJEM SVIJETU INFORMACIJSKE SIGURNOSTI Crveni oktobar pristup računalu, neovisno o tomu je li riječ o dotad nepoznatoj ili 0-day ranjivosti ili već odavno poznatoj koja nije uklonjena s ciljanog računala. Kad napadač pristupi računalu-meti počinje injektiranje malicioznog koda. Napadači često instaliraju kod koji sadržava brojne oblike stealth rada, čineći ga tako nevidljivim oku običnog korisnika. Nakon uspješne instalacije maliciozni kod u pravilu odmah provjerava mogućnost spajanja računala na Internet i to putem legitimnog servisa poput Microsoft Updatea. Ako je veza prema vanjskom svijetu potvrđena, maliciozni kod je spreman za primanje naredbi sa C&C poslužitelja čime je zaraženo računalo postalo dio botnet mreže. Superračunalo u rukama zlonamjernih napadač istom metodologijom injektira zlonamjerni kod na brojna računala koja, ako istodobno prime istu naredbu, postaju izuzetno moćna i sposobna za izvršavanje najkompleksnijih računalnih zadataka. I tako nastaje botnet, mreža zaraženih računala ili botova, jedna od najznačajnijih prijetnji prepoznanih u današnjem svijetu informacijske sigurnosti. Regrutacija u dva-tri koraka Stvaranje botneta, odnosno postupak stjecanja ovlasti nad resursima računala-žrtve, provodi se u nekoliko koraka koje Vrhunski špijunski softver koji je početkom godine svojim naprednim metodama iznenadio brojne analitičare i istraživače informacijske sigurnosti star je šest godina i cijelo je vrijeme bio up&running. Dakle, malware-developeri bili su u stanju prije šest godina razviti kod koji će godinama raditi nezamijećen na globalnoj razini i impresionirati stručnjake. I, što s botnet mrežom? Botnet s velikim brojem računala (u najvećima ima na desetke i stotine tisuća računala) zapravo predstavlja superračunalo goleme procesorske snage i velike mrežne propusnosti - nalik računalima koja su u pravilu dostupna isključivo velikim tvrtkama ili znanstvenim institucijama pod okriljem državnih vlada. Osim što je maliciozni radi potpunog razumijevanja treba jasno kod instaliran na računala, u botnetu raščlaniti. Kako bi napadač uopće mogao mogu s njega prikupljati sve podatke i pristupiti računalu-meti ono mora biti si- mrežni promet, a udružen s ostalim botgurnosno ranjivo, odnosno, mora biti ra- net računalima može djelovati i prema računalima koja nisu dio njiv jedan od legitimnih instaliranih programa. botneta. Većina operativnih su- Zlonamjernici mogu Jedna od prvih zabiljestava i alata koje obični iznajmiti botnet ili njegov ženih malicioznih upokorisnici upotrebljavaju dio na određeno vrijeme raba botnet mreža bilo u svakodnevnom radu je baš kao automobil ili je slanje spam poruka ili ranjiva i to potencijalni neko skladište i iskoristiti e-mailova. Za slanje venapadač može iskoristiti. likog broja e-mailova u Ranjivost je često vezana mrežu za svoje, najčešće kratkom razdoblju pouz Internet-preglednike opake aktivnosti. trebna je velika mrežna dok se na sustavima ili propusnost pa je idealno na dijelovima sustava otkriva provjerom, raspodijeliti posao na veći broj računala najčešće automatizirano skenerom. Kad se od kojih će svako pojedinačno poslati raranjivost otkrije, njena stvarna prisutnost i zuman broj poruka u jedinici vremena, ali mogućnost iskorištavanja dodatno se veri- kumulativno bit će to iznimno velik broj ficira nekim oblikom penetracijskog testi- poruka. ranja. Dakle, prva faza „izgradnje“ botneta Još maliciozniji način korištenja botje identifikacija propusta ili ranjivosti na neta je uključivanje računala iz zaražene ciljanom računalu što napadač može isko- mreže u DDOS napade na druge mreže ristiti kako bi na njemu stekao privilegije. ili računala. DDOS (Distributed Denial of U tu svrhu napadač može iskoristiti bilo Service) je vrst napada u kojem se ciljana koju vrst ranjivosti što će mu omogućiti mreža, računalo ili servis izlaže iznimno 192/07/2013 infoTrend 47 RAČUNALNA SIGURNOST velikom broju legitimnih upita u kratkom razdoblju nakon čega računalo-meta više ne može opsluživati sve zahtjeve i zaustavlja svoje aktivnosti. U tom trenutku napadnuti servis, mreža ili računalo postaje nedostupno legitimnom korisniku. Budući da se prije pojave botnet mreža za DDOS napade uobičajeno koristilo jedno računalo velike snage i propusnosti promet prema meti bio je usmjeren s jedne IP adrese i ciljanom se sustavu bilo relativno lako obraniti jednostavnim blokiranjem prometa s odredišne adrese napadača. Međutim, ako se za DDOS napade koristi botnet, računalo-meta kao izvorišne adrese s kojih dolaze zahtjevi vidi stotine i tisuće različitih IP adresa s različitim geolokacijama pa ne može zaključiti jesu li to adrese napadača ili legitimnih korisnika. Napad se može zaustaviti jedino blokiranjem kompletnog dolaznog prometa čime napadač postiže krajnji cilj -prestaju sve aktivnosti i raspoloživost računala. U opisanom primjeru prikazana je primjena velike mrežne propusnosti koju kumulativno tvore računala u zaraženoj mreži. Osim propusnosti, značajan faktor je i velika procesorska i memorijska snaga koja nastaje povezivanjem računala u botnet, što je također pogodnost za maliciozne radnje koje narušavaju informacijsku sigurnost. Poznato je da neke metode za zaštitu resursa informacijskih sustava počivaju na nemogućnosti da se određeni podatak „izračuna“ u razumnom razdoblju. Primjerice, korisničke lozinke se smatraju dobrim načinom zaštite iako čine niz poznatih znakova čiji je redoslijed unutar zaporke nepoznat. Isprobavanje svih mogućnosti redoslijeda znakova sigurno će u konačnici dati i točnu zaporku no vremenski okvir u kojem bi prosječno računalo moglo isprobati golemi broj kombinacija je toliki da se nitko neće u to upuštati. Međutim, imate li računalo s izuzetnom procesorskom snagom ili velik broj običnih računala udruženih za otkrivanje lozinke, vremenski okviri se znatno skraćuju i otkrivanje lozinke postaje vremenski prihvatljivo. Rent-a-botnet Zajednička karakteristika gotovo svih zlonamjernih aktivnosti na Internetu jest da napadači žele ostvariti neku korist, najčešće financijsku. Kao u svemu i u tom su segmentu napadači koji kreiraju i imaju botnet mreže otišli korak dalje. Budući da je kontrola nad botnetom najčešće dugotrajan proces, a mogućnosti i načini nje48 infoTrend 192/07/2013 Operacija Crveni oktobar govog iskorištavanja su izuzetno raznoliki, Već u prvoj fazi izgradnje botnet-napadabotnet se često iznajmljuje. Zlonamjernici či izveli su trik koji je zasigurno usporio mogu iznajmiti botnet ili njegov dio na otkrivanje Red October mreže. Naime, raodređeno vrijeme - baš kao automobil ili njivost koju je malware koristio za inicijalni pristup ciljanom računalu skladište i iskoristiti mrebila je poznata godinama kao žu za neke svoje opake i exploit (metoda iskorištavaaktivnosti. Sustav je toliko Do ovog trenutka, nja ranjivosti) koji su razvili razrađen da onaj tko unaj- istraživači Kaspersky kineski hakeri tijekom napami botnet ima na raspo- Laba identificirali su laganju end-user friendly više od tisuću različitih da na tibetanske aktiviste. Pookruženje za upravljanje modula koji se ovisno stavlja se pitanje zbog čega su napadači koristili staru ranjimrežom zaraženih raču- o okolini instaliraju vost za injektiranje izuzetno na zaražena računala nala i pokretanje napada moćnog koda? ili drugih zlonamjernih Na ovo pitanje ima nekoliko mogućih aktivnosti. “Vlasnik” botneta vodi brigu o odgovora: prvi je da je ranjivost još dokontinuiranoj raspoloživoj snazi mreže jer voljno rasprostranjena i prisutna na račuse s vremenom neka računala isključe ako njihov stvarni vlasnik primijeti i ukloni nalima da ju je moguće uspješno koristiti, a drugi je kako bi se zameli tragovi. Stare zloćudni kod sa svog računala. poznate ranjivosti manje će zaokupiti pažnju stručnjaka koji otkrivaju i proučavaju Pametni malware malware - oni najčešće smatraju da je riječ Priča s početka izazvala je izuzetno za- o već poznatom malwareu i poznatoj kamnimanje i među stručnjacima za informa- panji pa se neće upuštati u daljnje istrage. cijsku sigurnost i među laicima. Dakako, Treći je razlog, kako bi eventualna istraga osnovna pitanja vezana za cijelu kampa- o počinitelju krenula u određenom najčenju su što botnet radi i tko ga je upogonio? šće pogrešnom smjeru, korištenje kineskih Područja za koja se pretpostavlja da su zahvaćena naprednom cyber-špijunažom exploita što je odmah bacilo sumnju na kinesku hakersku zajednicu. Ima još nekoliko briljantnih rješenja primijenjenih u izgradnji Red October mreže koja privlače pažnju. Jedno je modularnost malicioznog koda koji se injektira. Za razliku od druge izuzetno poznate mreže Flame čiji je maliciozni kod bio veličine dvadesetak megabajta i kompaktno špijunsko rješenje, ROCRA kod je nekoliko redova veličine manji. I to je zbunjivalo istraživače malwarea, ali onda je shvaćen princip rada. ROCRA na zaražena računala najprije instalira mali paket koji ispituje i provjerava karakteristike okruženja, npr. koji je operativni sustav, je li računalo povezano s drugim računalima, je li to mobilni uređaj i slično. Ovisno o okruženju zaraženog računala, instalirani malware će sa C&C poslužitelja preuzeti module koje može koristiti na tom računalu. Naprimjer, ako je malware na umreženom računalu ROCRA će preuzeti modul za istraživanje mreže i odmah početi skenirati okolinu da pristupi ostalim računalima u mreži i širiti botnet. Ako se malware instalira na mobilno računalo ROCRA će preuzeti isključivo module koji su pogodni za uporabu na mobilnim platformama. Ovim principom rada ROCRA je predstavila novi model „inteligentnog“ razvoja i širenja malwarea doslovno dostavljajući custom alate pojedinom računalu u mreži. Dosad su istraživači Kaspersky Laba identificirali više od tisuću različitih modula koji se ovisno o okolini instaliraju na zaražena računala. I, kome idu zasluge? Od samog otkrića ROCRA malwarea i botnet mreže bilo je jasno da joj je os- novna namjena špijunsko djelovanje, a ne klasični cyber-kriminal (krađa korisničkih podataka, brojevi kreditnih kartica i sl.). Prema posljednjim istraživanjima koja se bave procjenom šteta nastalih uslijed računalno-sigurnosnih incidenata, ona koja se odnosi na špijunažu - i to najčešće industrijsku - za nekoliko redova veličina premašuje štetu od klasičnog cyber-kriminala. To je dodatno potvrđeno objavom popisa napadnutih institucija, mahom organizacija pod okriljem države, istraživačkih i akademskih centara, diplomatskih predstavništava i slično. Geografski promatrano najviše su pogođena područja bivšeg Sovjetskog Saveza i države Istočne Europe. Može li se iz dostupnih podataka otkriti podrijetlo malwarea? Većina analitičara bez puno sumnje smatra da je riječ o dijelu ruske hakerske scene, bez dokaza da je projekt sponzorirala država. Na rusko podrijetlo koda upućuje nekoliko činjenica - to su dijelovi koji sadrže nazive varijabli na ruskom jeziku. Kad je mreža otkrivena domene korištene za komunikaciju s umreženim računalima i za dostavljanje - jednu-po-jednu isključivao je hosting provider. U jednom je trenutku uhvaćena komunikacija vlasnika botneta i hosting providera o razlozima gašenja domene na ruskom jeziku. Najzanimljiviji i najstrašniji dio priče ostavljam za kraj. ROCRA malware otkriven je krajem 2012. kad je tvrtka partner dostavila uzorak sumnjivog malwarea Kaspersky Labu. Kroz nekoliko sljedećih tjedana istraživači su otkrili više od tisuću različitih modula ROCRA malwarea od koji su posljednji bili kompilirani samo koji dan prije otkrića što pokazuje da je botnet bio istodobno aktivan, dok su prvi moduli nastali 2007., dakle prije šest godina. Vrhunski špijunski softver koji je početkom ove godine iznenadio naprednim metodama brojne analitičare i istraživače informacijske sigurnosti zapravo je star i cijelo je vrijeme bio up&running. Dakle, malware-developeri bili su u stanju prije šest godina razviti kod koji će godinama raditi nezamijećen na globalnoj razini i impresionirati stručnjake. A sad se nameće pitanje kako izgleda i što radi malware napisan 2008. godine? Ili možda onaj otprije mjesec dana? I, kad će netko pisati o zlonamjernom kodu stvorenom 2013. i o s njime povezanom botnetu? 192/07/2013 infoTrend 49 MOBILNOST ANDROID NA UDARU U potrazi za antivirusom PRIPREMIO MATE STRGAČIĆ Za razliku od klasičnog malicioznog koda, onaj dizajniran za platforme pametnih telefona ne može se replicirati sam. Tvorce malicioznih aplikacija posebno privlači premoćna zastupljenost i otvoreni kod Android platforme pametnih telefona T ržište pametnih telefona je i dalje u stabilnom rastu pa je tako 2012. zabilježen porast od 1,2% u odnosu na godinu prije. IDC bilježi da je isporučeno 406 milijuna pametnih telefona u odnosu na 401,8 milijuna isporučenih tijekom istog razdoblja 2011. godine. Bloomberg navodi da je brojka od milijardu pametnih telefona na svijetu probijena tijekom trećeg kvartala prošle godine pa su predviđanja da će do kraja ove godine biti u upotrebi više od 1,4 milijarde pametnih telefona itekako realna. Njih 57% pogonit će Android, 21% iOS dok će Windows Phone biti zastupljen s oko 3%. Iz tih se brojki mogu izvesti mnogi zaključci, no ono što je bitno za temu ovog članka jest činjenica da je Android daleko najzastupljenija smartphone platforma. Baš ta velika zastupljenost čini ga primamljivom metom autorima različitih malicioznih aplikacija. Osim zbog lavovskog dijela tržišta Android platforma je idealna meta za napade i zbog svoje otvorenosti. Za razliku od zatvorene iOS platforme, izvorni Androidov kod je svima dostupan za modifikaciju što olakšava posao malicioznim korisnicima koji mu mogu puno lakše pronaći ranjivosti. A dodatni problem je i programski jezik u kojem se razvijaju aplikacije za Android. dolazi unutar naizgled benignih aplikacija (ne može egzistirati samostalno kao npr. računalni crv) što ga čini sličnim računalnom virusu koji također treba neku host aplikaciju da bi se pokretao i propagirao. Dosad nije abilježeno da bi se neka maliciozna aplikacija pisana za smartphone platformu sama propagirala ili multiplicirala. Takav kod pri širenju uvijek zahtijeva ljudsku interakciju što znači da moramo sami instalirati i pokrenuti malicioznu aplikaciju da bismo pokrenuli maliciozni payload. Osim navedenih razlika ponašanje malicioznog koda pisanog za mobilne platforme uvelike se razlikuje od standardnog malwarea. Payload malwarea pisanog za desktop platforme toliko je raznolik u svojoj aktivnosti da nam ni deset takvih tekstova ne bi bilo dovoljno da ih sve pokrijemo. Za razliku od tradicionalnog, malware za mobilne platforme je malo siromašniji pa svoje maliciozno djelovanje ograničuje na tek nekoliko akcija, ali i na ovom se području rapidno stvari mijenjaju. Kad govorimo o malwareu namijenjenom mobilnim platformama na prvom su mjestu definitivno prevare Premium SMS. Ponekad se za to mogu upotrijebiti različite tehnike socijalnog inženjeringa gdje se korisnika uvjeri da odgovori na neki SMS što mu se onda vrlo skupo naplati, Antivirus za Android – nužno ili nepotrebno? Kada govorimo o malicioznom kodu za mobilne platforme treba znati da se on uvelike razlikuje od malicioznog koda kojim se mogu inficirati standardne desktop i poslužiteljske platforme. Malware namijenjen mobilnim platformama najčešće 50 infoTrend 192/07/2013 Kad je riječ o Androidu treba paziti s kojeg izvora preuzimamo aplikacije. Jedini izbor trebao bi biti Google Play Store. Iako bilo tko može postaviti aplikaciju na taj repozitorij Google će svaku pregledati i ukloniti je ako zaključi da sadrži malware. Google Bouncer pregledava svaku uploadanu aplikaciju, a uz to simulira i njen rad unutar operacijskog sustava kako bi detektirala nove prijetnje čije definicije još ne postoje. SHUTTERSTOCK ali postoji i niz malicioznih aplikacija za Android platformu koje će same i bez korisnikove interakcije s njegovog pametnog telefona poslati SMS na neki broj s visokom tarifom (premium-rate numbers). Na drugom su mjestu različite spyware aplikacije koje će tijekom rada skupljati različite korisnikove osobne informacije i slati ih na neki centralni server koji je pod kontrolom napadača. Najčešće se kradu informacije vezane za geografsku (GPS) lokaciju uređaja (i njegovog vlasnika) te SMS poruke. Smjernice za siguran rad s osobnim računalom prilično su poznate i većina ih se pridržava. No što je sa smartphonom? Kako se tu ponašati? Kod Androida najprije treba obratiti pažnju na izvor s kojega preuzimamo aplikacije. U tom bi slučaju naš jedini izbor trebao biti Google Play Store. Iako bilo tko može postaviti aplikaciju na taj repozitorij Google će svaku pregledati i ako zaključi da sadrži malware - ukloniti. Prošle je godine predstavljena tehnologija Google Bouncer koja osim što pregledava svaku uploadanu aplikaciju simulira i njen rad unutar operacijskog sustava kako bi detektirala nove prijetnje čije definicije još ne postoje. prilično sigurni da je riječ o legitimnoj aplikaciji pa i legitimnom updateu. Propustite li neki korak može vam se dogoditi da ste instalirali legitimnu aplikaPreuzimanje aplikacija iz trećih ciju koja će nakon određenog vremena izvora naziva se sideloading i treba ga preuzeti maliciozni update. Kako se u cijelu sliku uklapaju antivirusvakako izbjegavati. sne aplikacije za smartphone platformu? Većina stručnjaka potvrdit će da su anČak i kad preuzimamo aplikaciju s tog tivirusne aplikacije za mobilne platforme repozitorija moramo biti oprezni - provje- suvišne ako ih želite iskoristiti isključivo riti ocjenu, broj preuzimanja i korisničke za otkrivanje malicioznih aplikacija. Vjekomentare. Jasno da viša rojatno se pitate čemu bi ocjena, veći broj preuziuopće antivirusna aplikacimanja i pozitivni komenja mogla služiti osim za detari indiciraju da je riječ o Dosad nije zabilježeno tekciju malwarea. Naime, sigurnoj aplikaciji. Preu- da se neka maliciozna većina antivirusnih aplikazimanje aplikacija s dru- aplikacija pisana za cija uz antivirusni engine gih izvora (osim Google smartphone platformu dolazi s remote-wipe moPlaya) možemo i tehnički propagirala ili gućnošću te mogućnošću onemogućiti kroz postavke multiplicirala sama. GPS detekcije uređaja u Androidovog operacijskog slučaju gubitka ili krađe. sustava. Kad ste jednom odlučili preuzeti i instalirati aplikaciju provjerite koje do- Kad se i to ubaci u cijelu sliku antivirusna zvole traži tijekom rada na sustavu. Tu se aplikacija (pogotovo ako je besplatna) potreba voditi zdravim ra- staje mnogo prihvatljiviji i logičniji izbor. zumom i ako procijeni- Kod hardverski slabijih pametnih telefona te da neka aplikacija za valja računati s padom performansi naeditiranje fotografija ne kon instalacije takve aplikacije te s potentreba imati pristup va- cijalno lažno pozitivnim detekcijama. S obzirom na trendove možemo očešoj podatkovnoj vezi ili Statistički su podaci SMS sustavu - nemojte kivati da će u budućnosti antivirusni alat brutalni prema Android je instalirati. Velika ve- tipa dobro je imati postati moraš imati platformi. Tijekom 2012. ćina aplikacija instalira- aplikacija za sve korisnike. Ako ne želite godine, gotovo 99% nih na vašem pametnom koristiti sekundarne mogućnosti antividetektiranog mobilnog malwarea je bilo razvijeno telefonu traži povreme- rusne aplikacije poput backupa podataka, za Android platformu. no ažuriranje. Pridrža- remote-wipe i GPS tracking mogućnosti S obzirom na njenu vate li se prethodna tri bit će dovoljno pridržavati se navedenih zastupljenost i otvorenost koraka možete biti po- savjeta o preuzimanju aplikacija. koda, to je i očekivano. 192/07/2013 infoTrend 51 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE BiH PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ omogućuje korisnicima dodatni prostor za čuvanje podataka na SkyDriveu kao i besplatne Skype pozive na određenim tržištima. Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsofta Bosne i Hercegovine MS Office 365 Home Premium u BiH Microsoft Bosne i Hercegovine objavio je lokalnu dostupnost programa Office 365 Home Premium za privatne korisnike, zamišljenog kao odgovor na svakodnevne izazove gdje se isprepliću poslovne i privatne obaveze. Office 365 Home Premium uključuje posljednje verzije Office aplikacija, a pojedinačna licenca može se koristiti na do pet uređaja, uključujući tablete i računala s Windowsima, kao i računala koje pokreće Mac OS. Office 365 Home Premium je od 16. IV. 2013. raspoloživ u Bosni i Hercegovini uz godišnju pretplatu te Fakultet informacijskih tehnologija u razvoju sustava e-uprava Federacije BiH Federalno ministarstvo prometa i komunikacija pokrenulo je projekt e-uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine te izradilo osnovne smjernice razvoja po fazama i glavne (pretprojektne) funkcionalne zahtjeve. U tijeku je prva faza razvoja sustava e-uprave. Na natječaju koji je objavilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Fakultet informacijskih tehnologija Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru dobio je projekt pod nazivom PKI infrastruktura (infrastruktura javnih ključeva). PKI infrastruktura je potprojekt projekta izrade softvera za Registracijski organ na razini Federacije Bosne i Hercegovine (RA F BiH). Riječ je o izradi portala (One-Step-e-Gov je jedinstvena web bazirana pri- Osobne iskaznice s čipom Njemačka kompanija Mühlbauer predstavila je u Sarajevu nove osobne iskaznice s čipom i mogućnosti upotrebe različitih vrsta elektroničkih servisa putem elektroničke identifikacije vlasnika dokumenta. Potpredsjednik kompanije Ludwig Huber rekao je da je cilj prezentacije pomoći lokalnim, županijskim i entitetskim institucijama u kvalitetnijoj pripremi njihovih informacijskih sustava za implementaciju elektroničke osobne iskaznice, što bi, nakon reinženjeringa radnih procesa, značilo efikasnije pružanje usluga, odnosno uspostavljanje suvremene i racionalne javne uprave. 52 infoTrend 192/07/2013 Direktor Aneksa Igor Bohorč i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović BH Telecom i Aneks Banja Luka potpisali ugovor o pristupu davatelja usluga mobilnoj mreži BH Telecoma Ugovor je potpisan u skladu sa Smjernicama za uvođenje MVNO/SP na tržište mobilnih komunikacija u BiH koje je usvojila Regulatorna agencija za komunikacije. Ugovor su potpisali generalni direktor BH Telecoma, Nedžad Rešidbegović i direktor Aneksa Igor Bohorč. Zaključenjem ovog ugovora post -paid korisnici kompanije Aneks imat će pristup mobilnim uslugama posredovanjem 2G/3G mreže BH Telecoma, kao i uslugama fiksne telefonije, Interneta ili digitalne SD/HD televizije koje kompanija Aneks pruža na području BiH. „Potpisivanje ugovora predstavlja proširenje suradnje u mobilnoj mreži, gdje će kompanija Aneks djelovati kao servis-provajder koristeći raspoloživu infrastrukturu BH Telecoma“, izjavio je Rešidbegović. Kompanija Aneks Banja Luka je u vlasništvu Telekoma Slovenije koji pod brandom Blicnet pruža moderne usluge digitalne SD/HD televizije, fiksne telefonije, broadband Interneta i ostalih servisa. stupna točka) za organe javne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Realizacija tog potprojekta, ali i cjelokupnog projekta e-uprave važan je korak u razvoju informacijskog društva u Bosni i Hercegovini kao i pri uspostavi elektroničke uprave. U konačnici projekt bi trebao omogućiti 20 osnovnih elektronskih usluga poput prijave poreza, registracije vozila, izdavanja građevinskih dozvola, policijskih prijava, prijava promjene boravišta i td. Planira se da će PKI potprojekt biti završen u rujnu ove godine, a projekt je vrijedan oko 50.000 KM. Važnost takvog pristupa realizaciji pokazat će svoje prednosti u kvaliteti >ICT vijesti Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ i implementaciji projekta uz povoljan odnos vrijednosti i cijene. Osim toga zaposlenici i studenti Fakulteta informacijskih tehnologija dobit će mogućnost da radeći na kompleksnom projektu usavrše svoje sposobnosti i kompetencije naročito u oblasti softverskog inženjeringa. Dan telekomunikacija i informacijskog društva Ugovor o licenciranju Predsjednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine 21.V. 2013. održana je konferencija za novinare povodom obilježavanja Dana telekomunikacija i informacijskog društva, koji je ove godine posvećen temi ICT i unapređenje sigurnosti na cestama. O značaju obilježavanja tog datuma, kao i posvećenosti ovogodišnjoj temi, govorili su predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, predstavnik Ministarstva komunikacija i transporta BiH, predsjednik BHTEL-a, te predstavnici resornih institucija i organizacija. Svjetskim danom telekomunikacija i informacijskog društva (World Telecommunication and Information Society Day - WTISD) proglašen je 17. svibnja, dan na koji se obilježava i godišnjica potpisivanja Prve međunarodne telegrafske konvencije 1865. godine i osnivanja Međunarodne telekomunikacjske unije - ITU. i direktor kompanije Microsoft Steve Ballmer potpisali su 11. svibnja 2013. ugovor o licenciranju i servisiranju računalnog softvera koji će koristiti u radu državna administracija u Srbiji. Dačić je tijekom višednevnog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama istaknuo da je suradnjom s kompanijom Microsoft osigurana potpuna i brza implementacija softvera posljednje generacije u javnom sektoru. Čvrsto vjerujemo da tim ugovorom, osim što postižemo višestruke pozitivne efekte, ujedno gradimo i dobar put ka ostvarenju ciljeva koje je definirala Vlada i otvaramo zajednički prostor za buduće uspješne projekte, naglasio je Dačić. Ukazao je na velik značaj Memoranduma o razumijevanju u oblasti informacijskih tehnologija koji je potpisan prošle godine sa SAD-om. Dačić je rekao da ugovor s jednom od najuglednijih kompanija u IT oblasti ne obuhvaća samo licenciranje i korištenje različitih servisa već da se otvaraju i mogućnosti za stratešku suradnju jer Microsoft ima razvojni centar u Srbiji. Ekspres porezi Porezi i doprinosi samo na jedan račun. Ministar financija i privrede Mlađan Dinkić najavio je da će od početka sljedeće godine privreda uplaćivati poreze i doprinose na samo jedan račun, umjesto sadašnjih 50 što će značajno pridonijeti njenom rasterećenju. Također, od 1. srpnja 2014. uvest će se obaveza elektronske prijave poreza za sve porezne obveznike čime će se ukinuti pet milijuna različitih obrazaca koji se sad koriste u komunikaciji privrede i Porezne uprave. Na svim tim projektima intenzivno radi Porezna uprava u suradnji s IT kompanijama koje su izabrane na tenderu krajem prošle godine. godini u elektronskom plaćanju ostvaren je promet od 180 milijuna eura. U Srbiji je oko 600 tisuća ljudi kupovalo putem interneta, 200 tisuća više negoli 2011. godine. Prepreke za masovniju primjenu elektronskog plaćanju su: nepovjerenje i nepoznavanje tehnike elektronskog plaćanja, slaba računalna pismenost i niska platežna moć građana. Procjenjuje se da će dolazak PayPala u Srbiju pridonijeti povećanju prometa u elektronskom plaćanju od čak 200 do 300 posto. Zdrava ICT Nepovjerenje i nepoznavanje U Srbiji ima samo 5,9 milijuna platnih kartica. Međutim, prošle ih je godine bilo 6,3 milijuna i taj pad je jedan od indikatora krize. Od ukupnog broja kartica Dina Card ima 2,3 milijuna s ukupnim prometom od 106 milijardi dinara i 34 milijuna transakcija. Platne kartice sve više služe za plaćanje, a sve manje za podizanje novca. U 2012. IT industrija najzdraviji dio srpske ekonomije. Potpredsjednik Vlade Republike 192/07/2013 infoTrend 53 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE Srbija Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić objavio je da se srpska industrija softvera nalazi između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama, što je najbolji rezultat neke privredne grane u Srbiji. Na međunarodnoj konferenciji posvećenoj razvoju tržišta informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Srbiji - ISDEF 2013 Ljajić je ocijenio da je IT industrija najzdraviji dio srpske ekonomije. Prema njegovim riječima, srpska industrija softvera bilježi stalni izvozni rast - dok je 2007. godine izvezeno IT proizvoda u vrijednosti 62 milijuna eura u 2012. je izvoz bio veći od 200 milijuna eura. Broj softverskih kompanija iz godine u godinu raste, sad ih ima približno 2000 i zapošljavaju oko 6000 visokoobrazovanih stručnjaka koji su najveći potencijal domaće IT industrije. Vlada Republike Srbije ove je godine u ožujku usvojila Strategiju razvoja i podrške IT i očekuje se dalje donošenje poticajnih mjera. Plakete Uručene plakete Društva za informatiku Srbije. Plaketa DIS-a za inovativnu primjenu IKT-a dodijeljena je kompaniji Kreativna škola Тhrone Solutions za Throne CNBS- backup rješenje. DIS-ove plakete za razvijen i primijenjen hardverski ili softverski proizvod dodijeljene su: kompaniji GENEKO za GWR/GWR-I seriju celularnih rutera te Elektronskom fakultetu u Nišu za GiNIS-Geografski informacijski sustav za specijalne namjene. Plaketu za razvijenu i primijenjenu informatičku uslugu dobilo je Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija - Uprava za digitalnu agendu i Ministarstvo unutrašnjih poslova za izdavanje elektroničke registracijske naljepnice preko portala eUprava. Lokalizacija NPS je lokalizirao NAV 2013 za srpsko tržište. Iako je NAV u Srbiji prisutan duže od desetljeća prvi je put lokalizirana najnovija verzija u godini čiju nosi oznaku. Naime, NAV 2013 je prva verzija za čiju su službenu lokalizaciju, osim za tržišta ekonomski najjačih zemalja, bili zaduženi vodeći lokalni partneri. Beogradska kompanija NPS lokalizirala je NAV na srpski jezik i prezentirala 4. lipnja najvažnije novitete koje donosi ta nova verzija. Najbolje inovacije u nastavi. Svečana ceremonija zatvaranja natječaja Kreativna škola 2012/13 i dodjela nagrada autorima najuspješnijih radova koji uvode inovaciju u nastavu, održana je 13. lipnja u prostorijama kompanije Microsoft u Beogradu. Kreativna škola traje već devet godina i zajednički je projekt Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Srbije i Microsofta. Taj projekt je dio je Microsoftovog programa Partner u učenju koji se sprovodi čak u 115 zemalja. Kroz Kreativnu školu informacijske i komunikacijske tehnologije služe za unapređivanje obrazovanja tako što nastavnici razmjenjuju svoje IT-inovacije u nastavi kroz najveći obrazovni portal u regiji www.kreativnaskola.rs. Nastavnički timovi koji su u školskoj 2012/13. godini imali najbolje radove na temu inovacija nagrađeni su prema kategorijama: prva od I. do IV. razreda i druga od V. do VIII. razreda osnovne škole i srednje stručne škola dok su u kategoriji gimnazija dodijeljene samo pohvalnice za najveći broj prijavljenih radova. 54 infoTrend 192/07/2013 Predloženo je da Vlada odredi nositelje izrade Strategije i svih ostalih uvjeta za uspostavljanje sustava Informacione bezbednosti (Zakon, CERT i dr.). Društvo je predložilo da nositelji posla budu Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova uz suradnju Ministarstva za spoljnju i unutrašnju trgovinu i telekomunikacije, Ministarstva pravde i Kancelarije za nacionalnu bezbednost i zaštitu podataka. Analiza madeža Niški čipovi TeleSkin je u svibnju predstavio u Beogradu mobilnu aplikaciju SkinScan koja analizira madeže, prepoznaje simptome i povezuje uređaj s liječnikom. Besplatna Windows Phone aplikacija za skeniranje kože i madeža, može se preuzeti u Windows Storeu. Pokaže li pregled bilo kakvu potrebu za dodatnim mišljenjem, putem te aplikacije može se dobiti i liječnikov odgovor. najava kako bi Ujedinjeni Arapski Emirati mogli značajno investirati u tvornicu za izradu čipova u Srbiji, rukovodstvo kompanije Ei zatražilo je da proizvodnja bude u Nišu. U pismu upućenom Vladi navodi se da je niška tvornica i prije 30 godina proizvodila čipove u CMOS tehnologiji. Povoljna lokacija, blizina međunarodnih autocesta, željeznica, aerodrom... stručnjaci svih profila i obučeni industrijski radnici, daju nam za pravo da se ta i slične proizvodnje pokrenu u Nišu - naveli su u pismu. Upoznajte SkinScan Windows Phone aplikaciju. Upravljanje financijama UPIS nudi novosti u upravljanju financijama. U hotelu Junior na Kopaoniku, kompanija IIB je održala 7. i 8. lipnja ERP susret sa svojim korisnicima. Direktor IIB-a Miloš Bošnjak prikazao je novosti koje donosi ERP-ov softver UPIS za upravljanje financijama, u nabavi i prodaji. Poboljšana je detaljnost evidentiranja, omogućena je kvalitetnija izrada bilance i veća preglednost rezultata poslovanja. Pomanjkanje strategije Društvo za informacijsku sigurnost ustanovilo je na konferenciji Informacijska sigurnost 2013, održanoj 5. lipnja da treba hitno usvojiti Strategiju informacijske sigurnosti. Ei Niš spreman za proizvodnju čipova? Povodom Stigao i PayPal PayPal stigao u Srbiju. Kompanija za plaćanje putem interneta PayPal u travnju je proradila i u Srbiji tako da je svima zainteresiranima omogućeno plaćanje putem elektroničkog sustava. Za slanje naloga treba na službenoj PayPal stranici unijeti u dokument osnovne podatke i informacije o platnim karticama. Zasad fizičke osobe preko PayPala ne mogu primati uplate iz inozemstva za robu koju su prodali preko interneta. Kao sljedeći korak očekuje se i reguliranje te usluge. ICT I PRAVNA PRAKSA REGISTRACIJA NACIONALNIH DOMENA EU pravila za .hr I ako će za nacionalnu domenu od prvog srpnja i dalje biti odgovorna CARNet DNS služba, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju malo će izmijeniti pravila koja su dosad važila za registraciju domenskog imena u okviru vršne nacionalne .hr domene. Za početak, osvrnimo se na dva temeljna EU-dostignuća zajedničko tržište te slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga. Poslovni nastan je pravo da u nekoj državi članici fizička ili pravna osoba iz druge države članice obavlja svoje ekonomske aktivnosti u nekom neodređenom, često dužem razdoblju. Prema odredbama Lisabonskog sporazuma koji zabranjuje ograničavanje slobode poslovnog nastana državljanima jedne države članice na području druge države članice zabrana ograničavanja odnosi se i osnivanje zastupništava, ogranaka ili podružnica za državljane neke države članice koji su pravo poslovnog nastana ostvarili na području neke druge države članice te nadalje uključuje i pravo pokretanja i obavljanja samostalne djelatnosti te osnivanja i upravljanja poduzećima. Drugim riječima, stranci sad mogu poslovno djelovati na području RH putem poduzeća osnovanih u drugim članicama Europske unije. Dakako, ta sloboda nije apsolutna. U praksi su moguća ograničenja, ali za to treba ispunjavati određene uvjete (postojanje općeg interesa, ograničenja trebaju biti nediskriminatorna, opravdana svrhom i ne preko granica nužnog). U prvom redu ta se ograničenja odnose na regulirane profesije (pravo, Prvi dan srpnja ove godine u mnogom pogledu predstavlja prekretnicu. Poslovne subjekte očekuje novo tržište i žestoka konkurencija, ali nova pravila odnose se i na državne institucije. Neka od njih relevantna su i za pitanje registracije domena. PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ medicina itd.) i druge djelatnosti od posebnog interesa (u pravilu regulirane posebnim zakonom, poput Zakona o odvjetništvu). Tako u budućnosti tijelo nadležno za .hr domenu treba omogućiti registraciju .hr domena ne samo domaćim poduzećima već i poduzećima koja planiraju poslovni nastan i pružanje usluga na području Republike Hrvatske pod istim uvjetima pod kojima to mogu ostvariti i domaća poduzeća. U komparativnoj praksi, primjerice u slučaju njemačkog Denica (tijela ovlaštenog za upravljanje krovnom njemačkom nacionalnom domenom .de, razvidno je da ta mogućnost može biti uvjetovana primjerice, članstvom u nadlež- noj organizaciji, financijskim, pravnim i tehničkim uvjetima koje propisuje organizacija u svrhu osiguranja pravne sigurnosti i kvalitete usluge. Među domaćim poduzetnicima i institucijama koje pružaju razne usluge građanima i poslovnim subjektima jedna od nejasnoća odnosi se na postojanje obveze na korištenje engleskog jezika kao službenog jezika u komunikaciji prema budućim stranim U budućnosti će naše nadležno tijelo trebati omogućiti registraciju .hr domena ne samo domaćim poduzećima, već i poduzećima koja planiraju poslovni nastan i pružanje usluga na teritoriju Republike Hrvatske pod istim uvjetima pod kojima to mogu ostvariti i domaća poduzeća WWW.SXC.HU klijentima i građanima drugih članica Unije. U tom kontekstu važno je napomenuti kako EU nema obveznu zajedničku jezičnu politiku već se prema odredbama Rimskog, Mastrihtskog i Lisabonskog sporazuma jezična politika temelji na supsidijarnosti i poticanju multijezičnosti. Iako je u institucijama engleski dominantni radni jezik (mnogo češće nego francuski ili njemački jezik) ne postoji obveza njegove upotrebe. Što se tiče trgovačkih društava - registara kao i eventualnih arbitražnih sporova nema pravnih prepreka zadržavanju hrvatskog kao operativnog jezika. Argumente u prilog toj tezi opet možemo pronaći u inozemnoj praksi. Ako je registar ili korisnik domene državljanin druge države ili poduzeće ima sjedište u drugoj državi već spomenuti Denic za registraciju .de domene traži da se na području Njemačke odredi administrativni kontakt, odnosno osoba koja može s pravnim učinkom preuzimati pismena u administrativnim, kaznenim i građanskim postupcima. Također, postupak registracije izravno preko Denica je na njemačkom jeziku. Još jedno zanimljivo pitanje odnosi se na cijenu registracije nacionalne domene, bez obzira na postupak registracije, odnosno je li ga provela direktno nadležna služba ili trgovačko društvo koje se bavi registarskom djelatnošću. EU ne poznaje diskriminatornu praksu koja bi u tom pogledu razlikovala domaća i inozemna poduzeća. S druge strane, niska, simbolična cijena jednaka za sve možda bi privukla strana poduzeća kojima je zanimljivo naše tržište ili barem naša .hr domena - primjerice, agencijama koje se bave ljudskim resursima (human resources). 192/07/2013 infoTrend 55 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE KAKO (ŠTO BEZBOLNIJE) PREVLADATI NEUSPJEH? Što te ne slomi, to te ojača Svaka osoba, grupa ili organizacija teži određenim ciljevima. Zadovoljni smo kad ih postignemo, a onda postavljamo nove i tako neprestano napredujemo. No, život se sastoji od uspona i padova, od uspjeha i neuspjeha. Ne postoji nitko tko nije doživio neuspjeh u privatnom životu, tijekom školovanja ili na poslu. Po tome se ne razlikujemo već po načinu kako se nosimo s neuspjehom, ali i s uspjehom. Projekcija je pripisivanje vlastitih nedostataka, društveno neprihvatljivih motiva, stavova, mišljenja, vjerovanja i ponašanja drugima (primjerice, kad neorganizirana osoba to predbacuje svojim suradnicima). Supstitucija je zamjena nepostignutog cilja sličnim, tako da temeljna potreba bude barem donekle zadovoljena (npr. nezaposlena osoba prihvaća posao za koji je potrebna niža razina obrazovanja od one koju je postigla). Kompenzacija je ulaganje pojačanog napora u području gdje imamo potrebne sposobnosti kako bismo nadomjestili nedostatke koji nam onemogućuju postizanje cilja (npr. osoba koja nije sposobna obavljati neki posao može to kompenzirati spremnošću da pomogne kolegama kad imaju puno rutinskih zadataka). Fiksacija je uporno nastojanje da postignemo cilj iako način na koji to pokušavamo ne dovodi do rezultata ili za to nemamo potrebne sposobnosti (npr. osoba koja se uporno prijavljuje na natječaje za koje nema tražene kvalitete). je vrlo rijetko usmjerena na izvor frustracije, češće je pomaknuta, odnosno usmjerena na osobe ili objekte koji nisu eki kad se suoče s neuspjehom njen izvor nego su nam jednostavno blipotpuno potonu, dok drugi us- zu pa agresivno reagiramo prema njima Regresija je reagipijevaju sačuvati sabranost i kre- (primjerice, prema članoranje na frustraciju nenuti dalje. Ekonomska situacija u kojoj vima obitelji i/ili bliskim primjereno svojoj dobi, živimo pogoduje neuspjesima u poslu i suradnicima). To nam Valja se pomiriti s nalik ponašanju malog financijama što se potom reflektira i na može donijeti kratkotraj- onim što ne možemo djeteta (npr. plakanje, druga životna područja. Ne možemo li no olakšanje, ali ne rješava promijeniti i usmjeriti vrištanje…). izbjeći neuspjeh, važno je dobro se no- problem nego nam samo snage na ono što se Rezignacija je odusiti s njim. Istraživanja provedena na dodatno komplicira život. još može spasiti stajanje od bilo kakvih ljudima koji su dobro prevladali neku Na frustraciju možemo stresnu situaciju (a i neuspjeh možemo reagirati obrambenim mehanizmima – pokušaja da postignemo cilj, iako bi to promatrati kao izvor stresa) pokazuju nesvjesnim iskrivljavanjem stvarnosti možda bilo moguće uz ulaganje određeda su uspješniji i u prevladavanju kasni- da bismo se obranili od anksioznosti. nih napora. jih stresnih situacija. Pod uspješnim su- Jedan od njih je pomaknuta agresija, a Obrambeni mehanizmi su nam možočavanjem sa stresom podrazumijeva se spomenut ćemo još neke: da privremeni lijek koji pomaže da preponašanje koje smanjuje doživljaj stresa. brodimo prvi šok i smanjimo unutrašMotivacija se u psihologiji najčeNegacija je odbijanje pojedinca da nju napetost, ali ugrožavaju naše odnose šće definira kao proces koji usmjerava se suoči s nekom neugodnom ili ugro- s drugima. Ljudski je na neuspjeh reanaše ponašanje prema žavajućom situacijom (npr. girati ljutnjom, razočaranjem i tugom. određenom cilju. Ako ne možemo postići cilj Obrambeni mehanizmi ako ne vidimo sve veći ne- Emocijama treba dati oduška, ali na doći će do neugodnog nam možda pomažu da srazmjer rashoda i prihoda; tome ne smijemo stati, važno je nakon ako ne prihvaćamo kritiku). toga krenuti dalje. stanja koje se naziva prebrodimo prvi šok, Važno je razmišljati racionalno. Zafrustracija. Frustracija ali ugrožavaju naše Racionalizacija je pravo, vrlo su rijetke situacije koje ne je praćena emocijama odnose s drugima omalovažavanje cilja koji možemo popraviti. Put do uspjeha vodi poput bijesa, razočaranismo uspjeli postići ili ve- preko neuspjeha i teškoća. To su doživnja, tuge i anksioznosti ličanje zamjenskog cilja (npr. dobro je ljavale gotovo sve poznate uspješne oso(tjeskobe), a može dovesti do dezorga- da nisam dobila taj posao jer je plaća be. I Tesla i Edison stigli su do brojnih niziranog ponašanja, razdražljivosti i jepremala, bolje mi je povremeno nešto izuma tek nakon niza pokušaja; Cardan je od čestih uzroka agresije. Agresija zaraditi u fušu). men, jedna od najpoznatijih opera doži- PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER N 56 infoTrend 192/07/2013 ILUSTRACIJE: JENIO VUKELIĆ u poslovnom okruženju. To je gubitak vremena i snage, ali i siguran put u narušavanje međuljudskih odnosa jer će se napetost u komunikaciji odraziti na posao. Za prevladavanje poteškoća izuzetno je važan pozitivan odnos sa suradnicima. Humor, čak i crni, može pomoći u smanjenju napetosti i u najtežim situacijama. Budući da pesimizam nije dobar ni za mentalno zdravlje ni za posao, na problem bi trebalo gledati kao na izazov, a ne kao na katastrofu. Iskrena komunikacija s kolegama poštedjet će nas neprilika u koje ćemo sigurno upasti budemo li prikrivali nepovoljne informacije, a može pomoći u pronalaženju konstruktivnih rješenja. Treba održavati dobre međuljudske odnose i s članovima obitelji i s prijateljima jer podrška bliskih osoba olakšava suočavanje sa stresom. Pri donošenju teških odluka dobro je zamoliti za pomoć osobe u koje imamo povjerenja, a nisu dio našeg poslovnog kruga kako bismo izbjegli grupnu zaslijepljenost. Zatvaranje u sebe, bilo zbog srama ili nastojanja da druge poštedimo vlastitih nevolja, nije dio dobre strategije suočavanja s problemima. Koliko god situacija bila teška o tomu ne treba razmišljati kao o smaku svijeta. Kad nam je najteže valja dobro pomisliti da ima onih kojima je puno gore i sjetiti se svega što nam život čini vrijednim i kvalitetnim. Neće nam pomoći zavist prema onima kojima je sreća bila naklonjenija. Ponos nas ne smije spriječiti da tražimo pomoć u bilo kojem obliku. Financijska pomoć, pomoć stručnjaka u području kojim se bavimo ili pomoć u organizaciji posla može puno značiti. nego promjenjivim čimbenicima poput Pritom se ne smijemo prenagliti, kao situacije u kojoj smo se zatekli, zbog po- što je to slučaj s pojedincima i tvrtkama grešno postavljenih ciljeva, krivih pro- koje se zadužuju pod nemogućim uvjecjena ili nekih pogrešaka koje sljedeći tima upadajući u vir koji ih vuče prema put možemo izbjeći. I u lošem iskustvu dnu. Nažalost, autorici ovih redaka su poznati primjeri vlasnika ima barem nešto dobro malih obiteljskih tvrtki – iz njega možemo učiti. koji su se zaduživali i kod Pesimizam nije dobar Malcolm Forbes je jednom izjavio da je i neu- ni za mentalno zdravlje kamatara te izgubili sve spjeh uspjeh, ako iz njega ni za posao, na problem što su imali uključujući gledajte kao na izazov, i krov nad glavom. Takvi nešto naučimo. Nužno je hladne glave a ne kao na katastrofu primjeri pokazuju da uvijek treba šire razmišljati, a analizirati što se dogone fiksirati ne na trenutdilo i utvrditi gdje je pošlo po zlu radi ni problem i saniranje akutne situacije izbjegavanja budućih pogrešaka. Pritom ne misleći o dugoročnim posljedicama. ne smijemo optuživati ni tražiti krivca vjela je fijasko na praizvedbi; neuspjehe je doživljavao i Winston Churchill, jedan od najvećih političara 20. stoljeća. Mogli bismo beskrajno nabrajati sportaše, glumce, pisce… koji su prevladali neuspjeh u svojoj karijeri. Neuspjehe su doživljavali i poznati poslovnjaci poput Henryja Forda i Soichiroa Honde (koji je prije osnivanja vlastite tvrtke bio dugo nezaposlen) Walta Disneyja… ali nisu odustali. Važno je da nas neuspjeh ne obeshrabri, treba ga prihvatiti kao privremenu nedaću, kao prolaznu fazu u životu i karijeri. Neuspjeh ne smijemo pripisivati svojim trajnim osobinama ili sudbini, 192/07/2013 infoTrend 57 PSIHOLOGIJA Valja se pomiriti s onim što ne možemo promijeniti i usmjeriti snage na ono što se još može spasiti. Jedan od načina prevencije neuspjeha jest dobro postavljanje ciljeva. To podrazumijeva da cilj treba biti dovoljno visok da bude poticajan, ali istodobno realan i dostižan. Ako je previsok, manje je vjerojatno da ćemo ga postići, a veća je mogućnost neuspjeha. Dugoročne ciljeve treba raščlaniti u manje korake i svaki dobro definirati u smislu vremena realizacije i konkretnog dostignuća. Na taj se način može lakše pratiti i kontrolirati proces ostvarivanja cilja te brže uočiti i riješiti eventualni problemi. Otkrijete li Kako se nosite s neuspjehom? Da biste dobili bolju sliku o suočavanju s neuspjehom, pročitajte sljedeće tvrdnje i procijenite vrijede li za vas: Kad ne dobijem što želim prepuštam se ljutnji. TOČNO - NETOČNO Smatram da su uz ulaganje dovoljno truda rješivi svi problemi. TOČNO - NETOČNO Snađu li me teškoće nastojim se s njima suočiti jer ne želim opterećivati svoje bližnje. TOČNO - NETOČNO Po prirodi sam optimist. TOČNO - NETOČNO Kad nešto pođe po zlu tražim krivca. TOČNO – NETOČNO Uvijek vjerujem u svoje sposobnosti. Kad naiđem na prepreku lako odustajem. TOČNO - NETOČNO Smatram da mogu nešto naučiti i iz loših iskustava. TOČNO - NETOČNO Pri suočavanju s neuspjehom pomaže mi alkohol i sredstva za smirenje. TOČNO - NETOČNO Radije se okrećem budućnosti negoli da jadikujem zbog neuspjeha. TOČNO – NETOČNO U ljutnji se često iskaljujem na ljudima koji nisu izazvali moj bijes. TOČNO – NETOČNO Odluke nastojim donijeti smireno, hladne glave. TOČNO - NETOČNO Kad stvari krenu po zlu izgubim glavu i ne mogu se usredotočiti na bilo što drugo. TOČNO – NETOČNO Kad mi je teško tražim savjet od ljudi kojima vjerujem, ali sam donosim konačne odluke. TOČNO – NETOČNO Ako ste na pitanja pod rednim brojevima 1, 3, 5, 7, 9, 11 i 13 odgovorili s „netočno“, dobivate po jedan bod, kao i ako ste na pitanja pod brojevima 2, 4, 6, 8, 10, 12 i 14 odgovorili s „točno“. Objašnjenje rezultata: Od 0 do 4 boda: Kad u nečemu ne uspijete često se potpuno prepuštate razočaranju i lako odustajete. S obzirom na to da život nije film koji se odvija kako smo zamislili u scenariju, po- stoji opasnost da ne ostvarite svoje poslovne sposobnosti i zadovoljavajuću kvalitetu privatnog života. Vrijeme je da postanete borac! Uđite u ring i ne izlazite dok ne postignete barem neke od željenih ciljeva. Od 5 do 9 bodova: Iako u borbi protiv neuspjeha niste posve nenaoružani događa se da vas preplave emocije i da izgubite glavu. Tako gubite dragocjeno vrijeme i snagu. Umjesto da se uzrujavate da cilj nije ostvariv, možda ga možete redefinirati, primjerice, uvidite li da neki proizvod neće biti prihvaćen na tržištu zbog previsoke cijene, možda možete razviti njegovu jeftiniju varijantu. Nikada ne treba potcjenjivati manje, ali sigurnije poslove, pogotovo u kriznim vremenima. Upuštamo li se u riskantan posao, uvijek je dobro imati alternativu ako nešto krene nizbrdo. U svakom slučaju treba pažljivo pratiti zbivanja u svom ali i širem području. Dobra informiranost omogućuje nam da reagiramo prije nego što bude prekasno. Bez obzira na posljedice neuspjeha ne smijemo si postati neprijatelj, što znači 58 infoTrend 192/07/2013 zbog onoga što vam ne ide u prilog razmišljajte pozitivno i učinite sve kako biste izvukli najbolje iz situacije u kojoj ste se zatekli. Od 9 do 14 bodova: Prema ovom rezultatu dobro se snalazite u svijetu koji nije uvijek bajkovit. Vjerojatno vjerujete u narodnu izreku „Što nas ne ubije, to nas ojača“koja se doista potvrđuje u praksi. Borbeni duh i konstruktivni pristup problemima doista su vas ojačali. da se ne treba prepustiti crnim mislima, zanemariti tjelesno i mentalno zdravlje. I, nikako se ne „liječiti“ alkoholom ili sredstvima za smirenje na vlastitu ruku, ne zanemariti redovitu i pravilnu prehranu, spavanje i kretanje. Brigom o svom tijelu olakšat ćemo si suočavanje sa stresom i pripremiti se za nove izazove. Baš kako je rekla Scarlett O’Hara u jednom od najgledanijih filmova svih vremena: „Sutra je novi dan.“ Možda niste znali. ali i autorica romana „Prohujalo s vihorom M. Mitchell bila je dugo neuspješna. Izdavači su uporno odbijali rukopis tog njenog slavnog romana, neki izvori navode - čak njih tridesetosmero! INTERNATIONAL BUSINESS CONFERENCES HR Arena 2013 17th - 18th September, 2013, hotel Westin, Zagreb FMCG, Retail and Supply Chain Arena 2013 23rd - 24th September, 2013, hotel Metropol, Belgrade Food Arena 2013 4th October, 2013, Istanbul Organizer YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected] Kada je jedna osoba povezana, njezin se život mijenja. Kada je sve oko nas povezano, mijenja se čitav svijet. Saznajte više na: ericsson.com/networkedsociety Više o Ericssonu Nikoli Tesli: ericsson.hr
© Copyright 2024 Paperzz
![Pozivni letak [187,6 KiB]](http://s3.paperzz.com/store/data/005154883_1-13c0bf2e60d0c68dbc5b102990ecc93c-250x500.png)