2012.
20/5-8
NAČIN UPLATE UPISNINE I
ČLANARINE HVK
UPISNINA U HVK
2012.
UPISNINA
OBVEZA PLAANJA LANARINE HVK
LICENCIJA HVK
Cijenjeni,
Želimo Vas podsjetiti na obvezu
plaanja lanarine Hrvatskoj veterinarskoj komori.
Radi lakšeg voenja naših evidencija dogovorite obronu otplatu mjesenom obustavom od
plaa. Obustave od plaa za obvezu lanarine mogu biti mjesene
(12x50 kn), dvomjesene (6x100
kn), ili etveromjesene (3x200 kn).
Spremni smo Vam prema dogovoru
poslati i uplatnice za skupnu uplatu (lanarina HVK i upisnine u HVK
osloboene su PDV-a).
U P I S N I N A - potrebno nas je
izvijestiti o svakoj promjeni broja
djelatnika u vašoj organizaciji (odlazak u mirovinu, odlazak, zaposlenje
novog radnika). Svaki veterinar - lan
HVK dobiva svoj lanski broj. Za
upis u lanstvo HVK treba ispuniti
Upitnik, uz popunu osobnih i opih
podataka koji šaljemo na vaš upit.
LICENCIJA - veterinari koji nisu
lanovi HVK, ili nisu podmirili obveze plaanja lanarine HVK nee
moi dobiti licenciju za rad u Republici Hrvatskoj.
Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo u
HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo veterinari uz odobrenje za rad (licenciju), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina,
sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu.
Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11. 1997.,
donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se ne
mijenja ni u 2012. godini.
Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na
žiroračun HVK 2360000-1101250492
(Zagrebačka banka),
poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK
(ako je poznat).
Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata).
Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori),
potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga je
uplata izvršena.
Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca!
Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine.
Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle.
MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:
2 3 6 0 0 0 0 - 1 1 0 1 2 5 0 4 9 2
HRVATSKA
VETERINARSKA
KOMORA Zagreb
1 6 9 - b r . č l . i s k .
UPISNINA U HVK
ČLANARINA
Članarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može se
plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili
50,00 kn mjesečno na
žiroračun HVK 2360000-1101250492,
poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK.
Licencija je propisana - Zakonom
o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te
Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.).
Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn godišnje
Kopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili
na tel.: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068.
HVK članovima koji ne plaćaju članarinu duže od 2 godine neće dostavljati besplatni primjerak Hrvatskog
veterinarskog vjesnika.
MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:
Upute i daljnja pojašnjenja
možete dobiti u HVK - tel. 01/2441021 (tajnik HVK) ili tel.: 01/2441-009
(poslovna tajnica) ili tel. 01/2440-317,
fax: 01/2441-068 (računovodstvo).
Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja.
2 3 6 0 0 0 0 - 1 1 0 1 2 5 0 4 9 2
HRVATSKA
VETERINARSKA
KOMORA Zagreb
5 5 5 - b r . č l . i s k .
ČLANARINA HVK
Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao (mirovina ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ i
podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati.
SADRŽAJ
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE – UPRAVA VETERINARSTVA
BOŽIĆNA ČESTITKA .................................................................... 1
• OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKE
OZNAKE HRANE ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA PRIJE I
NAKON PRISTUPANJA RH EUROPSKOJ UNIJI .........................28
5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES
• PRIMJENA PRAVILNIKA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U VRIJEME
USMRĆIVANJA....................................................................................30
• UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK U POVODU
OTVARANJA 5. HRVATSKOGA VETERINARSKOGA
KONGRESA ........................................................................................... 3
• UVODNA RIJEČ dr. sc. MIRJANE MATAUŠIĆ-PIŠL,
POMOĆNICE MINISTRA POLJOPRIVREDE RH ...........................7
• RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU “VETERINARSKI
FAKULTET JUČER, DANAS, SUTRA”..............................................12
• UVODNA RIJEČ ZAMJENIKA RAVNATELJA HVI-a U
POVODU OTVARANJA 5. VETERINARSKOGA KONGRESA.......14
• UVODNA RIJEČ dr. sc. BORUTA ZEMLJIČA, dr. med vet.,
PREDSJEDNIKA SLOVENSKE VETERINARSKE ZBORNICE
U POVODU 5. VETERINARSKOGA KONGRESA ............................16
• Dr. FRANZ KRISPEL: ORGANIZACIJA SLUŽBENIH
KONTROLA U REPUBLICI AUSTRIJI ............................................ 17
• GLAZBENA VEČER I IZLOŽBA SLIKA S DRAŽBOM NA
5. VETERINARSKOM KONGRESU ................................................19
VETERINARSKI FAKULTET
• OSNOVANA UDRUGA AMAC
VETERINARSKOGA FAKULTETA................................................... 37
• 93. OBLJETNICA VETERINARSKOGA FAKULTETA
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU .............................................................42
• DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA
VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU .........................46
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
• VETERINARSKI SEMINAR MALE PRAKSE
U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA
ODRŽAN U ZAGREBU 20. 10. 2012.............................................50
• 6. BREEDER’S DAY SEMINAR U ORGANIZACIJI
DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA ODRŽAN
U
ZAGREBU 21. 10. 2012....................................................................51
• RAZGOVOR S BARBAROM KOLAR ..............................................22
VETERINARSKA POVJESNICA
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
• ISTUPANJE IZ SAVEZA VETERINARA I
VETERINARSKIH TEHNIČARA JUGOSLAVIJE ............................52
• POPIS OBJAVLJENIH PROPISA.....................................................24
• FOB .......................................................................................................26
IN MEMORIAM
• POPIS NOVIH ČLANOVA HVK.......................................................26
• Mr. MILAN MATKOVIĆ, dr. med. vet. ............................................54
• DELEGACIJA HVK U POSJETU PREDSJEDNIKU RH ............... 27
• Dr. sc. SLAVKO KOMAR, dr. med. vet. ..........................................54
BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA
Budući da uoči božićnih i novogodišnjih blagdana neću biti u
prilici obratiti se svim kolegicama i kolegama veterinarima,
iskoristio bih priliku da to učinim sada.
I u privatnome i u poslovnome životu svakog pojedinca uvijek
je bilo i uvijek će biti uspona i padova. No kada u trenutku sreće ili
nesreće imamo nekoga tko će taj ugodan ili onaj drugi, manje ugodan
trenutak podijeliti s nama, sve se čini nekako lakše, ljepše.
Upravo u vrijeme Božića imamo priliku uputiti lijepe želje
svima do kojih nam je stalo, poželjeti im
bezbroj lijepih trenutaka u godini koja dolazi.
Želim vam, stoga, osmijeh na licu, puno veselja u duši, poslovnoga
uspjeha, radosti u srcu, uza se najdraže vam osobe i, povrh svega,
najviše zdravlja u vrijeme božićnih blagdana i u novoj, 2013. godini!
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK
Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger
Croatian Veterinary Report
OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME
VETERINARSKOME VJESNIKU
Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora
Izlazi 4 broja godišnje
Izdavač
Herausgeber
Publisher
Hrvatska veterinarska komora
Kroatische Tierärztekammer
Croatian Veterinary Association/Chamber
Heinzelova 55, 10000 Zagreb
R. Hrvatska
tel. 01/2441-021; 2441-009; 2440-317
e-mail: [email protected]
WWW-stranica: http://www.hvk.hr
matični br. 3255034
ž.r. 2360000-1101250492
Glavni urednik
Haupredakteur
Editor-in-Chief
Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek
Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430
e-mail: [email protected]
Uredništvo
Redaktion
Editorial Board
Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet
Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet
Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet
Damir Skok, dr. med. vet
Korektura
Andreja Orić, prof.
Tisak
Druck
Printed by
Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek,
J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200,
faks: 378-712; e-mail: [email protected]
Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano već 20 godina s trenutnom nakladom od 2.650
primjeraka. Dobivaju ga članovi Hrvatske veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu.
Članstvo u Komori obvezatno je za sve veterinare
koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na
području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori
dobrovoljno je za veterinare koji ne obavljaju veterinarsku djelatnost neposredno, koji obavljaju
djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene
veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske
tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem
ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske.
Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta.
Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili
potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao
jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga
ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome
veterinarskome vjesniku.
Cjenik oglašavanja u HVV-u:
Naklada
Auflage
Number of Copies
Printed
Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600, 00 kn; ½
stranice 800, 00 kn; ¼ stranice 400, 00 kn
Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800, 00 kn; ½ stranice 1.400, 00 kn; ¼ stranice 700, 00 kn.
2.650 primjeraka
Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder
kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive
the journal free of charge (osim onih koji ne plaćaju redovito
članarinu)
Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100
kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv
na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland
Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura
Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind
für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst
verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility
for their points of view and presented opinions
Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000, 00
kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) – 3.200,
00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000, 00 kn.
U spomenute cijene nije uključen PDV.
Ako oglašavate VMP, oglašavanje mora biti u skladu sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju veterinarskomedicinskih proizvoda (NN, 146/09). Predračun za
oglas ispostavit će Vam Ured stručne službe HVK te
Vas molim da uz oglas pošaljete sve podatke o svojoj
tvrtki nužne za R1 račun (naziv tvrtke, OIB, adresa). Za
sve dodatne informacije upite pošaljite na e-poštu:
[email protected]
Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućim
oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za
oglašavanje u najtiražnijem veterinarskom časopisu.
Izvor fotografije za naslovnicu: www.shutterstock.com
UPUTE SURADNICIMA HVV-a
Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon
odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografije. Tekstove
je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografije u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Glavni
urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod pseudonimom,
ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati pravila novinarske
struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora.
Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete. Radi lakšega kontakta
molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497-430 ili e-poštu: hvv.urednik@
gmail.com. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek. Poslani materijal
ne vraćamo.
2
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,20/2012.,
20/2012.,5-8
5-8
5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES
10.-13. LISTOPADA 2012.
UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK U POVODU OTVARANJA
5. HRVATSKOGA VETERINARSKOG KONGRESA 2012.
Bez obzira da li se radi o Veterinarskim danima ili
Veterinarskom kongresu, održavanje istih je, gledajući
od osnutka Hrvatske veterinarske komore, prvi puta
na području kontinentalne Hrvatske, što mi pričinjava
osobito zadovoljstvo, prvenstveno iz dva razloga. Prvi je
taj što kolegice i kolege iz priobalnih krajeva zasigurno
žele jedan ovakav skup doživjeti i na mjestu na kojem
se sada nalazimo, nešto drugačijem nego onom na koji
su oni naviknuti, u kojem žive, te doživjeti jedan oblik
raznolikosti. Drugi je taj što mi, kao veterinarska struka
želimo na ovaj način pridonijeti što je više moguće ravnomjernom razvoju kako priobalnog tako i kontinentalnog turizma. Na prošlim Veterinarskim danima definirali smo veterinu i veterinarstvo, što je različitost tih dva-
ju pojmova. Na ovom skupu, isto kao i na prethodnima
imat ćemo tematske cjeline pojedinih predavača koji
će obrađivati i veterinu i veterinarstvo, dvije najvažnije
sastavnice našeg poslovnog života.
Pošto politika u određenom dijelu definira veterinarstvo, možemo reći da je ono u tom smislu krajem prošle
godine doživjelo izvjesne promjene nakon parlamentarnih izbora i promjene vladajuće stranačke strukture,
kako u personalnom, tako i u ustrojbenom smislu. Za nas,
veterinarsku struku najznačajnija promjena glede ustroja je ukidanje Uprave za veterinarske inspekcije te pripajanje iste bivšoj Upravi za veterinarstvo, a današnjoj
Upravi veterinarstva. Ne bih bio u pravu kada bih rekao
da je malo pripadnika naše struke koji takvu odluku ne
3
pozdravljaju, kako se inače uobičava reći. Tu odluku pozdravljaju sve kolegice i kolege s kojima sam kontaktirao
i upravo je to u bližoj prošlosti i bio jedan od zahtjeva
Hrvatske veterinarske komore prema nadležnom tijelu, i s ovog mjesta u ime veterinarske struke izražavam
zadovoljstvo učinjenim. Veterinarska struka je u brojčanom smislu mala struka, i uglavnom gledajući europsku
praksu uvijek dijelom Ministarstva poljoprivrede, njegov
sastavni dio. Dijeljenjem na dva dijela, a u okviru Ministarstva poljoprivrede, gubili smo na toliko za sve struke
značajnoj homogenosti, otežavalo se upravljanje, donošenje odluka, gubilo se na učinkovitosti, nije bio definiran sustav nadležnosti u cijelosti, što je u konačnici u
nemalom broju slučajeva otežavalo rad struke u cjelini.
Poslovi veterinarske inspekcije, odnosno veterinarskih
službenih pregleda i kontrola su usko povezani i na puno
točaka isprepleteni s ostalim dijelovima veterinarstva
u cjelini; kurativom, preventivom, veterinarskim javnim
zdravstvom itd., i svako razdvajanje je neprirodno, protivno uzusima dobrog funkcioniranja struke u cjelini, a u
interesu nečega sasvim drugačijega. Želja nam je bila da
se i segment sigurnosti hrane, koji je također sastavnica
Ministarstva poljoprivrede, pridruži Upravi veterinarstva,
jer glede sigurnosti hrane upravo je najveća problematika u hrani animalnog podrijetla, što se vidi i po opsegu
materijala transponirane veterinarske legislative. Premda hrana animalnog podrijetla u ukupnoj količini hrane
zauzima manji dio od one neanimalnog podrijetla, veći
dio zdravstvene problematike dolazi upravo od strane
hrane animalnog podrijetla, te je upravo ta činjenica
bila nam vodiljom pri postavljanju zahtjeva prema nadležnom tijelu da se i segment sigurnosti hrane pridruži
Upravi veterinarstva. U spomenutom nastojanju nismo
uspjeli, ali se nadam da će suradnja između Uprave veterinarstva i Uprave za sigurnost hrane biti na najvišoj
razini, prvenstveno na razini međusobnog uvažavanja
stručnih prijedloga i razmišljanja u oba smjera.
Da bismo definirali opće stanje veterinarske struke u
Republici Hrvatskoj, trebamo uzeti u obzir više različitih
pokazatelja od kojih ću spomenuti samo nekoliko. Prvi i
naravno vrlo znakovit pokazatelj je brojčano stanje stočnog fonda u Republici Hrvatskoj.
Od 2002. godine do 2011. godine broj gospodarstava koja predaju mlijeko prerađivačkoj industriji je pao
sa 65.000 na 15.000, znači za oko 77%, odnosno svakog
dana u RH u prosjeku je 14 (četrnaest) gospodarstava
manje koja predaju mlijeko. Također, sustavni je pad broja krava koje služe za proizvodnju mlijeka. Ne tako daleke 2007. godine bilo ih je 235.000, a 2011. tek 196.000.
Trend smanjenja broja krava i dalje se nastavlja. Količina
proizvedenog mlijeka naravno da nije pratila ovaj trend,
već se radi o koncentraciji proizvodnje kod velikih proizvođača, a mali zbog nerentabilnosti proizvodnje i životne dobi sve više posustaju. S jedne strane broj proizvođača mlijeka u RH pada, a s druge strane količina uvezenog
mlijeka i mliječnih proizvoda je velika. Po podatcima
HGK, u RH se godišnje uveze između 150 i 200 milijuna
4
litara mlijeka i mliječnih proizvoda, što odgovara iznosu
od 136 milijuna $. Istovremeno, mlijeka i mliječnih proizvoda izvezli smo u iznosu od oko 61 milijun $. Negativna bilanca je oko 75 milijuna $.
Također, u 2011. godini, u Hrvatsku je uvezeno svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vrijednosti od oko 33
milijuna $, a istog je izvezeno za oko 15, 6 milijuna $.
Negativna bilanca je oko 17, 4 milijuna $.
Uvoz svinja (odojaka) je također relativno velik gledajući ukupan broj utovljenih odnosno zaklanih svinja
tijekom 2011. godine. Naime, tijekom 2011. godine je
uvezeno oko 330.000 grla uglavnom iz Njemačke i Nizozemske, a u klaonicama je zaklano oko 1.250.000 grla.
Udio uvoza je oko 26%.
Naravno da zbog povećanog uvoza da li mlijeka, goveđeg ili svinjskog mesa, potreba za veterinarskim intervencijama opada. Manji je broj životinja u uzgoju te je
ujedno i manji broj intervencija.
U segmentu kućnih ljubimaca uspješnost poslovanja
uvelike ovisi o visini BDP-a, razini kupovne moći odnosno
cijeni potrošačke košarice te stopi zaposlenosti odnosno
nezaposlenosti. BDP u Hrvatskoj je u 2011. godini iznosio
10.470 eura po stanovniku, dok je u zemljama EU-a u isto
vrijeme bio u prosjeku 25.200 eura, što znači da smo na
razini ispod 40% prosjeka EU-a. Stopa nezaposlenosti u
kolovozu ove godine u Hrvatskoj je iznosila 17, 5%, dok
je stopa nezaposlenosti u zemljama EU-a 10, 4%. Također,
spomenuti pokazatelji govore da i u segmentu kućnih
ljubimaca u ovom trenutku ne možemo u financijskom
smislu očekivati povećanje ukupnih prihoda.
Treba očekivati da će se opisani trend i dalje nastaviti,
odnosno da će se broj zaposlenih u veterinarskim organizacijama i dalje smanjivati. Od 2008. do 2011. godine
broj zaposlenih u veterinarskim stanicama odnosno ambulantama pao je za otprilike 12%.
Pogledajmo odmah i dio financijskog poslovanja veterinarskih organizacija u zadnje 4 godine. Ukupan prihod od 81,7 milijuna eura smanjio se na 75,8 milijuna
eura odnosno za oko 7%, potraživanja od kupaca su u
2011. godini bila 16,15 milijuna eura, a obveze prema
dobavljačima 9,4 milijuna eura iz čega je vidljivo da veterinarske organizacije i nisu u hrvatskim okolnostima
dobri gospodari, jer puno bolje ispunjavaju obveze prema dobavljačima nego što naplaćuju svoje usluge.
Sljedeće godine u ovo vrijeme na Veterinarskim danima bit ćemo članica Europske unije.
I prije spomenutog trenutka, u samom procesu pristupa EU koji još uvijek traje, hrvatska veterinarska
služba mora dijelom mijenjati neke, te postavljati nove
strateške interese i zadaće. U cilju osiguravanja uvjeta
nesmetane trgovine živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla i nadalje mora usklađivati i implementirati pojedine propise iz veterinarske legislative. Pri tome
je bitno voditi brigu o tome da pojedina dobra rješenja
koja su specifičnost naše nacionalne službe ostanu kao
takva, te da veterinarska struka bude i nadalje primje-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
reno dobro ustrojena, kako bi sve poslove veterinarske
djelatnosti mogla obavljati na visokoj razini. U prilog navedenom, istaknuo bih kontrolna tijela koja su ustrojena
u skladu s legislativom Europske unije i koja postupkom
akreditacije dokazuju sustav upravljanja kvalitetom koji
garantira kompetentno, stručno i neovisno obavljanje
poslova službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla
i hrane za životinje, istovremeno nadležnom tijelu radeći
značajne financijske uštede i uklanjanje rizika zbog prestanka rada pojedinih subjekata u poslovanju s hranom,
a što će se u nemilosrdnoj europskoj utakmici zasigurno
događati.
Spomenuli smo negativne trendove u stočarstvu. Oni
su posljedica dijelom izumiranja seoskih gospodarstava
sa stočarima starije životne dobi, no isto tako u uvjetima gospodarske krize i nadalje svakodnevno nestaju i
gospodarstva koja se bave intenzivnom stočarskom proizvodnjom.
Navedeni trendovi, pred sam ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju nisu ohrabrujući budući da je
teško očekivati znatnije povećanje stočarske proizvodnje
nakon samog ulaska u Europsku uniju, jer i stoka i stočarski proizvodi dolaze na veliko europsko tržište, na kojem
se nalaze proizvodi zemalja u kojima je sustav stočarske
proizvodnje i pripadajuće industrije godinama sustavno
izgrađivan i pripreman za nadmetanje na slobodnom i
jedinstvenom tržištu.
Intenziviranje stočarske proizvodnje uzgojnih životinja dovodi do smanjenja opsega poslova pojedinačne
zdravstvene zaštite životinja odnosno kurative, koja sve
više gubi na značenju i svrsi. Navedeni proces, uz činjenicu da je veterinarska usluga za stočara uvijek skupa,
bez obzira kolika ona bila, doprinose sve češćoj laičkoj
nekontroliranoj uporabi veterinarskih lijekova od strane
samih stočara i farmera te njihovog nekontroliranog prometa lijekova, a što predstavlja velik rizik i opasnost po
zdravlje ljudi s obzirom na mogućnosti pojave rezidua
lijekova u proizvodima životinjskog podrijetla. Nekontroliranom prometu i uporabi veterinarskih lijekova doprinose i loše riješeno pitanje sankcija u kaznenim odredbama Zakona.
U dijelu primarne stočarske proizvodnje, veterinarska
struka mora se jače nametnuti u osiguravanju primjerenih preventivnih mjera u držanju, ishrani, reprodukciji
te zaštiti zdravlja životinja i zdravstvene ispravnosti namirnica životinjskog podrijetla, a isto tako moraju jačati
primjerene kontrolne funkcije veterinarske inspekcije, sa
svim funkcijama veterinarskog javnog zdravstva.
Smatram da se veterinarska profesija, kao potpuno
kompetentna, mora bezuvjetno uključiti u organizaciju i osnivanje profitabilne stočarske proizvodnje, robne
proizvodnje za tržište, posebno autohtonih proizvoda i
zdrave hrane, a poglavito na područjima neiskorištenih
resursa, sada još nerazvijenih područja.
Zahtijevanim smanjivanjem primjene specifične
imunoprofilakse odnosno primjene vakcina (svinjska
kuga) javila se nova problematika u suzbijanju zaraznih
bolesti i slobodnom prometu životinja i proizvoda živo-
Sudionici skupa
5
tinjskog podrijetla. Ovdje bih posebno istaknuo ulogu i
značenje veterinarske struke u provedbi mjera stjecanja
statusa zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, na
čemu se intenzivno radi od 1.1. 2005. godine, da bi tek
ovih dana RH od Europske komisije dobila status zemlje za izvoz određenih proizvoda podrijetlom od mesa
svinja. U navedeno, veterinarska struka je uložila silan
rad i napor. Sjetimo se samo epidemije svinjske kuge
koja je u jednom trenutku 2006. godine bila prisutna na
području 11 županija te je trebalo obaviti sve propisane
mjere kontrole i suzbijanja bolesti na zaraženim i ugroženim područjima.
Također, istaknuo bih i mjere koje veterinarska struka zadnjih nekoliko godina provodi po pitanju stjecanja
statusa stada i zemlje slobodne od tuberkuloze i bruceloze goveda, koje ćemo također, kao i sve što je pred nas
do sada postavljeno, uspješno završiti.
Jedna od zakonom definiranih zadaća veterinarske
službe je i veterinarska zaštita okoliša. Tu su učinjeni
početni koraci, ali prave zadaće, organiziran sustav, definirane mogućnosti i interes, od većine organizacija u
potpunosti nisu sagledani. Zaštita okoliša i primjereno
rješavanje animalnog otpada, problem je koji se ne
smije i ne može sagledavati samo s aspekta profita i
dohodovnosti. Uz osiguravanje proizvodnje zdrave hrane i autohtonih proizvoda, istovremena zaštita okoliša,
predstavlja temelj razvitka turizma, kao privredne grane od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
Do 2008. godine promet životinja bio je pod strogim
nadzorom ovlaštenih veterinara koji su u tom smislu
obavljali propisane preglede i kontrole prilikom utovara, pretovara i istovara životinja. U smislu suzbijanja nekontroliranog prometa, podatke o prometu upisivali su
u propisane evidencije te su svojim potpisom i pečatom
ovjeravali propisanu dokumentaciju koju su životinje
imale u prijevozu, a koje je kontrolirala prometna policija.
Godine 2008., u postupku usklađivanja nacionalnog
zakonodavstva s legislativom EU, donesena je legislativa kojom je promijenjen sustav kontrole prometa životinja. U tom smislu ovlaštene veterinarske organizacije
po odluci ministra počele su obavljati veterinarske preglede gospodarstava.
Obavljanjem veterinarskih pregleda gospodarstava
uspostavljen je registar farmi, što je bio temeljni preduvjet uspostave funkcionalnog sustava identifikacije i
registracije životinja, što je također bilo jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 12. Osim kontrole prometa
životinja koja je direktno u funkciji suzbijanja nelegalnog prometa i sive ekonomije, veterinarski pregled
gospodarstava je proizvod i alat čija primjena rezultira
mjerljivim učinkom i u smislu savjetovanja posjednika
životinja o obvezama koje proizlaze iz kompleksnih veterinarskih propisa, a osobito korisnika potpora u poljoprivredi o njihovim obvezama koje proizlaze iz 14
veterinarskih propisa navedenih u Dodatku II Uredbe
73/2009/EU, odnosno zahtjevima propisa vezanih za
postizanje višestruke sukladnosti („cross-compliance“), te
6
unaprjeđenje znanja i sposobnosti svih osoba koje su odgovorne za dobrobit životinja.
Oko 70% zahtjeva u vezi s višestrukom sukladnosti
proizlazi iz veterinarskih propisa (i to 14 propisa koji se
odnose na obveznu prijavu zaraznih bolesti životinja, propisi o identifikaciji i registraciji životinja, propisi o dobrobiti životinja, propisi vezani za hranu za životinje, propisi o
zabrani korištenja hormona u proizvodnji životinja), a koji
su već transponirani u hrvatsko zakonodavstvo.
Osim navedenog, obavljanje veterinarskih pregleda
gospodarstava direktno je u funkciji suzbijanja nelegalnog prometa životinja, posebice goveda. Veterinarskim
pregledima svih gospodarstava utvrđuje se stanje životinja na gospodarstvima te se utvrđuju nelegalni prometi životinja između pregleda gospodarstava, čime se
veterinarskoj inspekciji omogućuje postupanje u smislu
suzbijanja sive ekonomije u području prometa i klanja
životinja. Zahvaljujući veterinarskim pregledima gospodarstava iz godine u godinu smanjuje se broj goveda kojima se gubi trag u registru. Mišljenja smo da bi
daljnjom provedbom pregleda gospodarstava naglasak
trebalo dati na nepravilnosti u označavanju i prometu
svinja, ovaca i koza, budući da se njihovim nelegalnim
prometima narušava epizootiološka situacija i šteti Državni proračun u pogledu „sive ekonomije“.
Veterinarska struka je i po pitanju VPG-a dala svoj
obol sveukupnoj ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj. U smislu održanja kontinuiteta VPG napravili
smo dogovor s nadležnim tijelom te pristali na smanjenje naknade koju smo prijašnjih godina dobivali za
predmetnu poslovnu aktivnost.
Bez obzira na povećanje ukupnih troškova rada veterinarskih organizacija, cijena cijepljenja pasa je ostala
na razini prijašnjih godina, a kao što ste vidjeli i naknada za obavljanje poslova ante i post mortem pregleda
sukladno Regulativi 882 je najniža, niže ne ide, zabranjeno je.
Ali, sjećate se, prošle godine nam je bilo 250 godina
veterinarstva, sada smo 251. godina. I u svim tim silnim
godinama bilo je teških trenutaka, i težih nego ovaj današnji, pa smo nekako preživjeli i dočekali godine kao
malo koja profesija. Odgovornost, mar, kvalitetna edukacija, praćenje najsuvremenijih trendova veterinarske
medicine u dijagnostici bolesti i liječenju životinja garancija su dobre budućnosti kakvu će naša struka zasigurno imati.
Isto tako vedrog razmišljanja upriličili smo i ove godine malo glazbe i sporta. Oni nekako najviše spajaju,
uz njih se nekako ono što je teško lakše prebrodi, a lijepo čine još ljepšim. Budimo i večeras zajedno i na aukciji slika. Glazba je u realizaciji veterinara, sport je u realizaciji veterinara, slike su u realizaciji veterinara. Kao
veterinar time se ponosim, ali isto tako pozivam i druge
profesije koje su ovdje među nama da nam se pridruže
u svemu i da s nama podijele ove lijepe trenutke
dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
UVODNA RIJEČ dr. sc. MIRJANE MATAUŠIĆ - PIŠL,
POMOĆNICE MINISTRA POLJOPRIVREDE RH
Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH
Poštovane kolegice i kolege!
Novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede dosadašnja Uprava za veterinarstvo
i Uprava veterinarske inspekcije postaju jedinstvenom
Upravom veterinarstva. Uprava veterinarstva ima novu
ustrojbenu shemu s dvama samostalnim službama:
Službom za planiranje i nadzor službenih kontrola i
Službom za upravne poslove, troškove u veterinarstvu
i edukaciju te trima sektorima: Sektorom za zaštitu
zdravlja životinja, Sektorom veterinarskoga javnog
zdravstva i Sektorom veterinarske inspekcije, a svaki od
njih ima po dvije službe s po dva odjela.
UPRAVA
VETERINARSTVA
SLUŽBA
ZA PLANIRANJE I
NADZOR SLUŽBENIH
KONTROLA
SEKTOR
ZA ZAŠTITU
ZDRAVLJA
ŽIVOTINJA
SLUŽBA ZA
VETERINARSKU
EPIDEMIOLOGIJU
SLUŽBA ZA UPRAVNE
POSLOVE, TROŠKOVE
U VETERINARSTVU I
EDUKACIJU
SEKTOR
VETERINARSKOG
JAVNOG
ZDRAVSTVA
SLUŽBA ZA
ORGANIZACIJU
PROVEDBE
VETERINARSKE
DJELATNOSTI
SLUŽBA ZA
SIGURNOST HRANE
ŽIVOTINJSKOG
PODRIJETLA
SEKTOR
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
SLUŽBA ZA VETERINARSKOMEDICINSKE PROIZVODE,
HRANU ZA ŽIVOTINJE I
NUSPROIZVODE ŽIVOTINJSKOG
PODRIJETLA
Odjel za analizu
podataka, izvješivanje,
krizno planiranje i
procjenu
rizika
Odjel za zaštitu
životinja
Odjel za registraciju i
odobravanje objekata u
poslovanju s hranom
životinjskog podrijetla
Odjel za veterinarskomedicinske proizvode i
monitoring rezidua
Odjel zaa
programiranje,
zoonoze i
antimikrobnu
rezistenciju
Odjel za organizaciju
veterinarske službe,
oznaavanje životinja i
SVIS
Odjel za sigurnost
hrane životinjskog
podrijetla
Odjel za hranu za
životinje, nusproizvode
životinjskog podrijetla i
zaštitu okoliša
SLUŽBA
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
Odjeli – veterinarski uredi
Bjelovar, Osijek, Rijeka
p
Slavonski Brod, Split,
Šibenik, Varaždin, Zagreb,
Grad Zagreb, Odjel za
financiranje služ. kontrola
SLUŽBA
GRANINE
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
Odjel granine
veterinarske
inspekcije
Odjel za
Me
unarodni
promet i analizu
rizika
Od prošlog Veterinarskoga kongresa do danas, odnosno u protekle četiri godine mnogo se toga dogodilo u
veterinarstvu! U području veterinarskoga javnog zdravstva dovršena je kategorizacija objekata koji posluju s
hranom, izrađen je nacionalni program za unaprjeđenje
objekata, vode se brojni upisnici i registri, pokrenute su
aktivnosti u svezi s poboljšanjem mikrobiološke ispravnosti mlijeka u svrhu omogućavanja izvoza u zemlje
EU-a, a započeto je i provođenje državnoga programa
monitoringa rezidua u svrhu stavljanja proizvoda na tržište EU-a.
Kako to izgleda statistički na dan 17. 9. 2012.? U upisnicima objekata koji posluju s hranom životinjskoga
podrijetla nalazi se 925 odobrenih objekata, 688 ih je
odobreno pod posebnim uvjetima, što obuhvaća ribarnice, maloprodajne objekte za meso, mesne pripravke,
mesne proizvode i proizvode ribarstva te proizvodnju
mliječnih i mesnih proizvoda na gospodarstvu podrijetla (vlastita sirovina).
Registriranih je objekta 2.741, a oni obuhvaćaju
skladišta bez temperaturnoga režima, prikupljališta
mlijeka, proizvodnju sira i vrhnja u privatnom stambenom prostoru, punionice meda te primarnu proizvodnju.
Hrvatska se u pregovorima s EU-om obvezala da će
do 31. 12. 2015. godine svi objekti biti usklađeni s legislativom EU-a te na zajedničkom tržištu, a prikazani
7
dosadašnji trend učvršćuje uvjerenje da unaprjeđivanje
nesukladnih objekata teče prema planu unaprjeđenja.
Svaki je subjekt planom odredio rokove za otklanjanje
nesukladnosti u svom objektu, a poštovanje tih rokova
veterinarska inspekcija mora monitorirati i u skladu s
tim postupati. EK-u se dostavljaju podatci o monitoringu, inspektori FVO-a svake godine nadziru provedbu
unaprjeđivanja i monitoringa unaprjeđivanja, pa je 29.
8. 2012. bilo 85, 28% sukladnih objekata.
Unaprjeđenje objekata u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla 31. 12. 2008. – 29. 8. 2012.
Grafički prikaz:
Tablični prikaz:
Hrvatska se obvezala i da će do ulaska u EU dostići udio od preko 91% mlijeka koje je usklađeno s europskim standardima. Taj smo postotak uspjeli postići
u 2011. godini, a ove godine taj postotak iznosi preko
93%, čime možemo biti više nego zadovoljni, posebice
zato što ni pojedine članice EU-a nemaju takav udio.
% EU sukladnog mlijeka u RH 2004. – 2011.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
37,20% 49,33% 57,47% 63,00% 72,1%
2009.
2010.
2011.
79,9%
83,2%
91,9%
2012. godina
Siječanj
94,72
8
Veljača
Ožujak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
94,81
95,16
94,22
92,56
91,4
91,83
U svezi sa zaštitom zdravlja životinja Uprava veterinarstva načinila je velik iskorak. Zahvaljujući provedbi nacionalnih programa, dopušten je izvoz mesa
svinja i divljih svinja i proizvoda od mesa svinja te
živih školjkaša na tržište EU-a. Također, dobili smo status zemlje s kontroliranim rizikom GSE-a, započeli s
veterinarskim pregledima gospodarstava, a uz pomoć
kredita Svjetske banke izrađen je SVIS, odnosno Središnji veterinarski informacijski sustav – koji je trenutno u završnoj fazi. Od SVIS-a očekujemo
da će uvelike pomoći elektroničkomu povezivanju organizacija i
institucija uključenih u provedbu i nadzor provođenja
postojećih programa.
Ove godine Uprava je uputila zahtjev za sufinanciranje osam programa nadzora bolesti životinja za koje
smo dobili pozitivan odgovor Europske komisije. Nastavljen je program oralnoga cijepljenja lisica koji EU
sufinancira sa 75% te je započeto s nacionalnim programom kontrole salmoneloze peradi i antimikrobne
otpornosti, čime je smanjen broj humanih obolijevanja
za gotovo 50%. Pokrenute su i studije utvrđivanja prevalencije bakterija roda Campylobacter u peradi i Salmonella u svinja, a dugogodišnjom kontrolom trihinele
ostvareni su više nego dobri rezultati u svezi sa zdravljem ljudi. Praćenje virusa zapadnoga Nila u populaciji
životinja daje nam temelj za pravodobnu preventivu,
odnosno zaštitu zdravlja ljudi.
Ponovno bih istaknula kako intenzivno nastojimo
da nam Europska komisija prizna status u svezi s klasičnom svinjskom kugom. Kao što već znate, politika
kontrole klasične svinjske kuge bez preventivnoga cijepljenja provodi se još od 1. siječnja 2005. godine. Od
2006. godine RH provodi program aktivnoga nadziranja KSK-a u domaćih svinja u svrhu ranoga otkrivanja bolesti, a kontinuirani program nadziranja KSK-a
u divljih svinja provodi se od kraja 2005. godine. Posljednji slučaj u domaćih svinja potvrđen je 3. ožujka
2008., dok je posljednji slučaj KSK-a u divljih svinja
potvrđen 4. studenoga 2008.
U kolovozu 2009. godine upućen je zahtjev EK-u
za priznavanje statusa u svezi s KSK-om, a intenzivne
aktivnosti nastavile su se tijekom svih ovih godina. 2.
listopada 2012. na sjednici Stalnoga odbora Europske
komisije u Bruxellesu jednoglasno je usvojena Odluka
kojom se RH dopušta izvoz svinjskoga mesa i proizvoda od svinjskoga mesa na tržište Europske unije bez
ograničenja! Odluka treba biti objavljena u službenom
glasniku EU-a i 20 dana nakon objave počinje njezina
primjena.
Mjere nadzora GSE-a započele su 1996. godine, a
2001. donesena je odluka o zabrani korištenja proizvodima životinjskoga podrijetla u prehrani preživača. Do današnjega dana Hrvatski veterinarski institut
testirao je više od 250.000 uzoraka, i to s negativnim
rezultatom, pa smo u svibnju ove godine dobili certifikat OIE-a kojim se potvrđuje status zemlje s kontroliranim rizikom u odnosu na GSE, a krajem ove godine
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
očekujemo i pozitivno mišljenje komisije Novoga Zelanda i Australije, čime bismo mogli slobodno izvoziti
i u te zemlje.
U svezi sa statusom stada slobodnim od tuberkuloze i bruceloze te slobodnim prometovanjem životinjama očekujemo certificiranje postupka do kraja ove
godine. Program suzbijanja enzootske leukoze goveda
u 2012. godini nije nastavljen zbog financijskih razloga, no očekujemo da ćemo uz financiranje samih proizvođača u 2013. nastaviti s tim programom.
Posljednjih je godina javnost prepoznala važnost
veze između ljudi, životinja i okoliša, odnosno utjecaja životinja i okoliša na ljudsko zdravlje. Posljedica je
uništavanja okoliša, globalne trgovine, intenzivne poljoprivrede i drugih ljudskih aktivnosti pojava nekih
novih bolesti. Zbog toga je razvijen koncept “Jedan svijet – jedno zdravlje” (One World – One Health), i to pod
pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i
OIE-a te uz potporu Svjetske banke i niza međunarodnih organizacija. Taj je koncept, odnosno strategija
usmjerena proširenju interdisciplinarne suradnje i komunikacije u svim aspektima zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. To je inicijativa koja podupire važnost
i položaj veterinarske struke kao zdravstvene struke i
važan je izazov za veterinarsku, ali i humanu medicinu
u vrlo bliskoj budućnosti.
Kada se govori o veterinarskim pregledima gospodarstava, treba istaknuti kako je riječ o najopsežnijoj i
najkvalitetnijoj pripremi poljoprivrednih proizvođača
za ulazak u EU, za što je nužna edukacija veterinara i
posjednika o novim propisima i obvezama kojima je
potrebno udovoljiti upravo radi ulaska u EU. Želimo
poboljšati razinu kvalitete procesa registracije gospodarstava koja drže životinje, uskladiti jedinstveni registar goveda sa stvarnim stanjem, smanjiti nekontrolirani promet životinja te osigurati veću prisutnost veterinara na gospodarstvu bez troškova za posjednike
životinja jer sve troškove snosi Ministarstvo, a najvažnijim smatramo potaknuti stvaranje nove percepcije
veterinara kao izvora informacija nužnih za funkcioniranje gospodarstava u novim okolnostima.
Veterinarski pregledi gospodarstava započeli su
2008. godine, nakon donošenja zakonskih osnova i
okvira. Način pregleda i tip gospodarstava koje će se
pregledavati definiraju se Odlukom, prema prioritetima i financijskim mogućnostima državnoga proračuna,
pa je tako 2008. godine pregledano 65.631 gospodarstvo, 2009. godine 101.626 gospodarstava, 2010. godine 61.435 gospodarstava, 2011. godine 58.426 gospodarstava, a kako su ove godine pregledi započeli tek
sredinom godine, odlukom ministra oni će trajati do
30. lipnja 2013. godine, do kada će biti pregledana sva
gospodarstva. Za sada je u 2012. pregledano 27.495
gospodarstava.
U budućnosti bi trebalo zadržati veterinarske preglede gospodarstava kao instrument implementacije
složene veterinarske legislative i edukacije posjednika
životinja te ažuriranja baze podataka. Samo educiran
posjednik uz prisutnost veterinara na gospodarstvu te
partnerski odnos između posjednika životinja i veterinara ključ su za brzo suzbijanje zaraznih bolesti i učinkovito korištenje resursima u kontroli zaraznih bolesti.
Republika Hrvatska u procesu pristupanja EU-u
preuzela je obvezu preustroja sustava službenih kontrola tako da onemogući sukob interesa, što je bio jedan od glavnih uvjeta. Uredbom 882 definiran je okvir
unutar kojega službene kontrole obavljaju službeni
veterinari, ali isto tako ti poslovi mogu biti dodijeljeni
isključivo organizacijama koje se akreditiraju u skladu
s normom za inspekcijska tijela ISO EN 7020 i koje nisu
u sukobu interesa. Danas je akreditirano 38 kontrolnih
tijela s kojima su i zaključeni ugovori, 11 ovlaštenih
veterinarskih organizacija u postupku je sklapanja
ugovora, 1 ovlaštena veterinarska organizacija akreditirana je izvan roka, 8 su u postupku akreditacije, 10 ih
je odustalo, a 71 veterinarska organizacija nije ni ušla
u postupak akreditacije. Buduće su aktivnosti u svezi
s kontrolnim tijelima sklapanje sporazuma o suradnji
s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, redoviti sastanci s kontrolnim tijelima i revizija njihova rada radi
poboljšanja, a uskoro očekujemo i raspisivanje natječaja na epizootiološkim jedinicama u kojima ovlaštene organizacije nisu ušle u postupak akreditacije, tamo
gdje postoji interes i prioritet za preuzimanje poslova,
također i za područja gdje Uprava veterinarstva nema
dovoljan broj službenih veterinara za provedbu službenih kontrola. Natječaj će biti objavljen prema vrsti
poslova te prema epizootiološkim jedinicama.
Veterinarska je inspekcija sastavni dio Uprave
veterinarstva. Od 2008. godine zaposlen je veći broj
službenih veterinara, pa se prestalo s uvođenjem kontrolnih tijela u sustav službenih kontrola. Na temelju
procjene rizika planiraju se i provođenje službene
kontrole te redoviti monitorinzi objekata koji se unaprjeđuju. Uveli smo sustav e-inspektora, sustav VETI, a
sada smo u fazi uvođenja sustava VETI-KOLK.
Što će biti s granicama RH kada uđemo u EU? Republika Hrvatska trenutno ima 17 graničnih veterinarskih postaja. Trinaest graničnih veterinarskih postaja
smješteno je na cestovnim graničnim prijelazima, tri
granične veterinarske postaje smještene su u pomorskim lukama, a jedna granična veterinarska postaja
smještena je u zračnoj luci. Pet graničnih veterinarskih postaja smješteno je prema državama članicama
EU-a (prema Republici Sloveniji i Mađarskoj), a osam
graničnih veterinarskih postaja smješteno je prema
trećim zemljama (prema Republici Srbiji, BiH i Crnoj
Gori). Trenutno je preko svih graničnih veterinarskih
postaja dopušten unos živih životinja i svih proizvoda
životinjskoga podrijetla iz država članica EU-a i trećih
zemalja.
9
GRANIČNE VETRINARSKE POSTAJE – prije pristupanja RH u EU
Trenutno – 17 GVP-a:
13 – cestovni prijelazi
3 – pomorske luke
1 – zračna luka.
Smještaj:
5 GVP-a prema državama članicama
8 GVP-a prema trećim zemljama
4 GVP-a u lukama (pomorske, zračna).
U proteklom razdoblju inspekcija je uspjela dobiti
sredstva iz fondova EU-a za izgradnju graničnih veterinarskih postaja. Naime, ulaskom RH u EU promijenit
će se broj graničnih veterinarskih postaja – imat ćemo
ih samo sedam. Četiri će biti cestovni prijelazi (jedna
prema Srbiji, dvije prema BiH i jedna prema Crnoj Gori),
dvije pomorske luke (Ploče i Rijeka) i jedna zračna luka
(Zagreb).
GRANIČNE VETRINARSKE POSTAJE – nakon pristupanja RH u EU
10
Ulaskom u EU - 7 GVP-a:
• 4 – cestovni prijelazi
• 2 – pomorske luke
• 1 – zračna luka
Smještaj:
• 1 GVP prema Srbiji
• 2 GVP-a prema BiH
• 1 GVP-a prema Crnoj Gori
• 3 GVP-a luke (pomorske, zračna)
Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske
unije tržište Republike Hrvatske postaje dio jedinstvenoga unutarnjeg tržišta kojemu je osnovni cilj
slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala. Kako
bi se ostvario taj cilj, institucije Europske unije, prije
svega Europska komisija, donose zakonski okvir kojim
uklanjaju zapreke slobodnoj trgovini. Ograničenja u
trgovini postoje jedino ako postoji rizik da se trgovinom ugrozi zdravlje ljudi i životinja.
Kako bi se na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europske unije osigurao nadzor nad prometom životinja i proizvoda životinjskoga podrijetla, ali i nadzor prilikom njihova unosa na to tržište iz trećih zemalja, Europska je komisija početkom 2005. godine uvela i razvija sustav TRACES
– jedinstveni računalni veterinarski sustav za kontrolu
prometa životinja i proizvoda životinjskoga podrijetla –
te propisuje obvezu njegove primjene u svim državama
članicama. Radi ostvarenja osnovnoga cilja – jedinstvenoga tržišta – Europska komisije donosi zakonski okvir iz
područja veterinarstva kojim se ukidaju veterinarski pregledi na unutarnjim granicama, odnosno granicama između država članica, a pooštravaju veterinarske kontrole
u mjestu podrijetla i mjestu odredišta pošiljke.
Istodobno donosi i zakone kojima se propisuju veterinarski uvjeti za uvoz/provoz određenih životinjskih vrsta
i proizvoda životinjskoga podrijetla iz trećih zemalja te
postavlja na vanjske granice Europske unije odobrene
GVP-e na kojima se obavljaju veterinarski pregledi takvih
pošiljaka iz trećih zemalja kako bi se provjerilo poštuju li
se propisani uvozni ili provozni zahtjevi.
Radi što bolje i sigurnije zaštite potrošača od zdravstveno neispravne hrane Europska komisija uvodi i razvija sustav RASFF (Sustav brzoga uzbunjivanja za hranu
i hranu za životinje) kao osnovni alat za razmjenu informacija između kompetentnih institucija u državama članicama uvijek kada je otkriven izravan ili neizravan rizik
za zdravlje ljudi i životinja. Brza razmjena informacija
unutar sustava RASFF omogućuje svim državama članicama žurnu provjeru postoji li na njihovu tržištu zdravstveno neispravan proizvod.
Danom pristupanja hrvatski jezik postaje službeni
jezik EU-a i cjelokupno zakonodavstvo EU-a bit će dostupno na hrvatskom jeziku u Službenom listu EU-a, a Službeni list EU-a bit će ravnopravan službeni izvor pravnih
propisa koji se primjenjuju u RH uz dosadašnje Narodne
novine.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet., predsjednik HVK, dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., dr. sc. Mirjana MataušićPišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH, gđa. Sonja Borovčak, županica krapinsko zagorske županije
1. 7. 2013., odnosno danom pristupanja RH u EU, bit će
ukinuti svi zakoni i pravilnici izrađeni na temelju europskih uredaba. Naime, pravnom stečevinom EU-a utvrđeno
je da je svaka riječ u uredbi obvezujuća u svim državama
članicama te da se uredbe izravno primjenjuju u nacionalnom pravnom sustavu, a za njihovo preuzimanje nisu
dopušteni nacionalni propisi, tj. donošenje pravilnika.
I na kraju bih željela istaknuti ciljeve Uprave u nadolazećem razdoblju:
- želimo se izravnim aktivnostima uključiti u rad tijela
Europske komisije koja sudjeluju u izradi europskoga zakonodavstva i promicati veterinarsku službu na
središnoj razini. Provođenjem nacionalnih programa
nadzora bolesti životinja omogućit ćemo da životinje
i proizvodi iz RH budu na zajedničkom tržištu EU-a te
tako nastaviti s daljnjim pozicioniranjem Republike
Hrvatske na zajedničkom tržištu
- učiniti Hrvatsku prepoznatljivim liderom u regiji u području veterinarstva i pružati stručnu pomoć
susjednim zemljama na njihovu putu u punopravno
članstvo EU-a
- interdisciplinarnom suradnjom i povezivanjem veterinarske i humane medicine u svrhu zaštite zdravlja
ostvarivati koncept “Jedan svijet – jedno zdravlje”
A da bismo sve to mogli ostvariti, nužna je zajednička
suradnja čitave hrvatske veterinarske struke, nas u Upravi i vas na terenu.
Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl,
pomoćnica ministra poljoprivrede RH
Sudionici skupa
11
5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES 2012.
RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
„VETERINARSKI FAKULTET JUČER, DANAS, SUTRA“
Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Na otvorenju 5. hrvatskog veterinarskog kongresa
sudionicima se obratio dekan Veterinarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobranić svojim izlaganjem „Veterinarski fakultet jučer, danas, sutra“
kojim je najprije podsjetio na same početke veterinarske
izobrazbe na ovim prostorima.
Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege!
Začetci osnutka veterinarske škole potječu iz vremena kad je Hrvatska bila politički razjedinjena, a hrvatske
zemlje pod raznim upravama.
Zakonom o uređenju veterinarstva u kraljevini Hrvatskoj i Sloveniji od 27. kolovoza 1888., čiji je tvorac bio
doktor Radoslav Krištof, veterinarska se služba osamostaljuje i odvaja od liječničke, a spomenutim zakonom
utemeljena je Zemaljska veterinarska zaklada Kraljevine
Hrvatske i Slovenije koja će, kada to prilike dopuste, pomoći da se u Zagrebu osnuje Veterinarska visoka škola ili
Veterinarski fakultet.
Osobitim zalaganjem tadašnjeg povjerenika za prosvjetu i vjeru dr. Milana Rojca proveden je u djelo prijedlog o osnutku Veterinarske visoke škole u Zagrebu 31.
kolovoza 1919. godine.
26. rujna 1919. Povjerenstvo za prosvjetu i vjeru iz-
12
dalo je naredbu kojom se otvara prvi semestar na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu.
Prvo predavanje na Veterinarskoj školi održano je 13.
studenoga 1919. godine.
Profesorsko vijeće Veterinarske visoke škole uputilo je
1. travnja 1921. godine dopis ministru prosvjete u kojemu se traži da se Veterinarska visoka škola preimenuje
u Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te je tek 7.
prosinca 1924. godine Veterinarska visoka škola postala
Veterinarski fakultet. Pitanje preseljenja fakulteta u Beograd bilo je aktualno sve do 1936. godine kada je i u Beogradu osnovan Veterinarski fakultet, nakon čega je, 22.
srpnja 1936., Ministarstvo prosvjete donijelo Uredbu Veterinarskoga fakulteta Univerziteta u Beogradu i Zagrebu.
U 93 godine svojega postojanja, ispunjavajući svoju
temeljnu zadaću obrazovanja novih generacija veterinarskih stručnjaka, Fakultet je bio mjesto stjecanja znanja, novih spoznaja, ali ujedno i rasadnik etičkih načela
u kojima su se na djelu pokazivale akademske slobode
kao svjestan odabir odgovornosti za poučavanje, učenje
te rad u veterinarskoj struci. Studenti koji su diplomirali
na Veterinarskome fakultetu izgrađivali su struku koja je
postala oživotvorenje stečenog znanja i ideja učitelja.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Na toj tradiciji Veterinarski fakultet obilježavaju novi
izazovi. Rastuća kompleksnost biomedicinskih istraživanja opet je kao i prije snažan motor promjena koje traže
čvršću suradnju između bazičnih i kliničkih znanstvenika,
a zahtjevi struke su više usmjereni prema brzom transferu znanosti u praksi. To je u obrazovnom procesu na
svim razinama tražilo korjenite promjene i izradu novih
nastavnih programa, metodologije poučavanja i hijerarhije znanja.
Sukladno suvremenim potrebama, uključujući i Bolonjski proces koji se na Fakultetu primjenjuje od 2005.
godine, razvoj Veterinarskoga fakulteta se nastavlja. Da
bismo to s uspjehom ostvarili, u svoje smo neposredne
zadatke uvrstili promicanje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja.
Posebno vodimo brigu da naši studenti osim svakodnevnih obveza koje imaju na fakultetu imaju vremena i
za sebe putem sporta, glazbe, umjetnosti jer to je ono što
ih čini kompletnim osobama nakon završetka Veterinarskog fakulteta. Stoga smo uložili dodatne napore da u
procesu nastave studenti steknu svoj profesijski i etički
identitet, odnosno samopouzdanje presudno za uspjeh u
životu. Veterinarski fakultet aktivno sudjeluje u razvoju
našeg Sveučilišta i ostvaruje suradnju s drugim veterinarskim institucijama u Hrvatskoj – s Hrvatskim veterinarskim institutom, Hrvatskom veterinarskom komorom,
Ministarstvom poljoprivrede i Upravom veterinarstva
gdje je ta suradnja u novije vrijeme dignuta na višu razinu, kao i sa svim veterinarskim organizacijama koje se
bave veterinarskom djelatnošću. Također, uspostavljena
je jako dobra suradnja u pogledu nastavnog procesa s
veterinarskim organizacijama u provođenju ekstramuralne nastave. Ove će akademske godine i treća generacija
studenata otići u veterinarske organizacije na ekstramuralnu nastavu u trajanju od 180 sati. Veterinarski fakultet
ima potpisano preko 90 ugovora s organizacijama koje
se bave veterinarskom djelatnošću.
Vratimo li se u povijest Fakulteta, vidjet ćemo kako je
on bio rasadnik znanstvenika i nastavnika koji su dobivali zadatke da osnivaju veterinarske fakultete i u drugim
republikama bivše Jugoslavije. Stoga možemo s ponosom reći da je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
bio lider u bivšoj Jugoslaviji i njegove su diplome bile
priznate u Europi, pa i preko oceana. Želja ove uprave
Fakulteta, a i svih budućih uprava, mora biti prepoznatljivost Veterinarskoga fakulteta u Europi.
Što se tiče aktivnosti koje su obilježile akademsku
godinu 2011./2012. moramo spomenuti nužne izmjene
koje je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao
ustanova u kojoj se obrazuju budući doktori veterinarske
medicine (regulirana profesija), donio radi usklađivanja
minimalnih standarda za priznavanje kvalifikacije. Sve
trenutačno usvojene izmjene u studijskom programu
minimalni standardi su usklađeni preporukama Europske komisije koja će provoditi evaluacijski postupak na
Veterinarskom fakultetu u lipnju 2013. godine. Stoga je
Fakultet uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta, Ministarstva poljoprivrede te Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba uložio znatna sredstva u modernizaciju učionica, laboratorija kliničkih prostora, a u tijeku
je i izgradnja Klinike za zarazne bolesti s izolacijskom
jediniciom, koja mora biti dovršena do 1. svibnja 2013.
godine jer je to bio prigovor broj jedan prilikom vizitacije 2002. godine. U prošloj akademskoj godini učinjene
su određene adaptacije u centralnoj knjižnici. Uređena
su dva nova laboratorija Odjela za temeljne prirodne i
pretkliničke znanosti. U tijeku su pripreme za obnovu laboratorija Zavoda za veterinarsku patologiju i Zavoda za
kemiju i biokemiju. Nastavljen je trend osuvremenjivanja
informatičke opreme i načina primjene uvođenjem novih
informacijskih tehnologija.
U međunarodnoj suradnji i dalje imamo zapažene
rezultate, pa tako u okviru programa CEEPUS pojedini nastavnici Veterinarskog fakulteta nastavno rade na
drugim fakultetima i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. U okviru programa ERASMUS Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je bilateralne sporazume o boravku nastavnika, studenata i
nenastavnog osoblja na šest sveučilišta (Ljubljana, Beč,
Košice, Brno, Wroclaw i Budimpešta).
Znanstvenoistraživački rad i protekle se akademske
godine odvijao kroz 41 znanstveni projekt MZOS-a, s 36
znanstvenih novaka zaposlenih na projektima. Osim tih
projekata, provodila su se istraživanja u okviru projekata
financiranih iz ostalih izvora. Analiza Sveučilišta u Zagrebu pokazala je da je Veterinarski fakultet po svojoj
znanstvenoj produkciji na drugom mjestu u području biomedicinske grupacije. Također, realizirano je četrnaest
međunarodnih projekata, bilateralnih i multilateralnih.i
poslijediplomskih studija, isto tako moram reći nekoliko
rečenica. Uz doktorski studij Veterinarske znanosti, prihvaćen je i 13. specijalistički studij Dobrobit životinja, a
od ove jeseni na Veterinarskom fakultetu kreće i tečaj
za osposobljavanje za rad s pokusnim i laboratorijskim
životinjama za čije je provođenje dobivena dozvola Ministarstva poljoprivrede i Uprave veterinarstva.
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je
fakultet u Republici Hrvatskoj, stoga smatram da on mora
biti lider ne samo u regiji nego i širem području, te ću još
jednom ponoviti da svi zajedno moramo raditi na tome
da Fakultet ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju bude potpuno spreman za prihvaćanje svih izazova
koji će pred njega biti postavljeni, što je moguće jedino
velikim agažmanom uprave Fakulteta, ali i svih njegovih
bivših, sadašnjih i budućih studenata. Iz tog su razloga
vrata Veterinarskog fakulteta širom otvorena svim ljudima dobre volje. Svi smo mi tu da radimo ono što najbolje
znamo, a to je jedan od najljepših i najplemenitijih poziva, veterinar, koji će ostati i nakon nas. Mišljenja sam
da je Veterinarski fakultet u potpunosti spreman za ono
sutra i bit će još aktivniji u provedbi veterinarske djelatnosti i promicanju veterinarske struke.
Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet
13
UVODNA RIJEČ ZAMJENIKA RAVNATELJA HVI-a U POVODU
OTVARANJA 5. VETERINARSKOGA KONGRESA
Doc. dr. sc. Boris Habrun, zamjenik ravnatelja HVI-a
Doc. dr. sc. Boris Habrun, zamjenik ravnatelja, predstojnik Odjela za bakteriologiju i parazitologiju Instituta
i voditelj kvalitete Hrvatskoga veterinarskog instituta,
upoznao je nazočne s pripremnim aktivnostima Hrvatskoga veterinarskog instituta za ulazak u EU, prvenstveno
onima u svezi s razvojem sustava upravljanja i akreditacijom metoda: “Od Instituta se očekuje da ispunjava sve
zadaće nacionalnog veterinarskog instituta zemlje članice EU i HVI je poprilično crpio vrijedna iskustva slovenskih kolega, odnosno slovenskog veterinarskog instituta
u promišljanju naše strategije razvoja i pripreme svega
što je potrebno napraviti do ulaska u EU.” Doc. dr. sc. Boris
Habrun zahvalio je kolegama iz slovenskoga instituta na
korisnim savjetima.
“HVI je najprije krenuo s reorganizacijom. Radi postizanja neophodne usklađenosti u radu Instituta, on je bio
organiziran u 18 malih laboratorija, a podružnice su imale vrlo šaroliku organizaciju. Središnjica je reorganizirana
u četiri odjela, svaki ima određeni broj laboratorija, podružnice danas imaju rang podjela i također laboratorije.
Da bi HVI mogao kvalitetno odgovoriti na izazove koji
su pred njega postavljeni, bilo je neophodno napraviti
rekonstrukciju većine starih zgrada u kojima su smješteni
kako sam Institut tako i njegovi zavodi – podružnice u
Rijeci, Splitu, Križevcima i Vinkovcima te Centar za pe-
14
radarstvo. Zajam Svjetske banke za gradnju novog Instituta je prenamijenjen, tako da je većina sredstava iz tog
zajma iskorištena za rekonstrukciju i razvoj podružnica.
Zavod u Križevcima kao najstariji ovakav zavod u jugoistočnoj Europi smješten je u istim prostorijama u kojima
je i osnovan 1901. godine, ali se, uz poštivanje svih uzusa
o zaštiti spomenika kulture, ipak uspjelo u rekonstrukciji
ovih vrlo starih prostora u moderne i suvremeno opremljene koji odgovaraju svim današnjim zahtjevima laboratorijskog rada. Zavod u Rijeci, osnovan 1947. godine,
smješten u staroj urbanoj vili, doživio je možda najveće
rekonstrukcije uz nadogradnju potpuno nove zgrade tijekom 2010. i 2011. godine (više). Veterinarski zavod Split
također je izgrađen 1947. godine i zgrada je namjenski
građena za laboratorije, no tijekom pedesetih i šezdesetih godina Zavod je polako gubio svoje laboratorijske
prostore prenamjenama u stambene prostore. Kako HVI
nije uspio u pregovorima s tadašnjim stanarima stanova
u Zavodu u Splitu da otkupi svoje nekadašnje prostore i
ponovno postane njihov vlasnik, rješenje je pronađeno u
rekonstrukciji dosad neuređenih podrumskih prostorija
u 300 kvadratnih metara potpuno novih laboratorijskih
prostora ovog Zavoda.
Veterinarski zavod Vinkovci je također građen namjenski, pa je zajam Svjetske banke iskorišten za rekon-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
strukciju prizemlja, fasade i krova te nabavku suvremene
opreme. Centar za peradarstvo na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu je 1993. postao dio Hrvatskog veterinarskog
instituta, a u njemu su učinjene manje korekcije prostora
uz nabavku nove opeme. Da bi nalazi HVI bilo gdje vani
bili priznati, Institut je morao proći zahtjevnu akreditaciju prema normi 17025. Prvi nadzor akreditacijske agencije bio je u rujnu 2007. godine, a prva potvrda je dobivena
15. svibnja 2008. godine. U međuvremenu uspostavljena
je i intranet komunikacijska mreža koja omogućava lakši, brži, točniji i pouzdaniji protok internih komunikacija,
odnosno dokumentacije i gdje se nalaze svi relevantni
podatci za sustav upravljanja. Broj akreditiranih metoda i
laboratorija je polako rastao iz godine u godinu, od nekih
14 laboratorija s 35 metoda 2008. godine do 151 akreditirane metode ove godine. U 2013. godini Institut očekuje postupak reakreditacije, što pretpostavlja postupak
ponovne akreditacije, kao da je prethodno nije niti bilo.
Očekuje se akreditacija 21 nove, dodatne metode, tako
da bi HVI nakon reakreditacije imao više od 170 akreditiranih metoda. Za svaku metodu potrebno je dokazati
da je pouzdana, sljediva, ponovljiva i da se izvodi na kvalitetan način. Za svaku metodu ili pretragu kojoj se želi
napraviti validacija, istu je potrebno ponoviti barem 130
puta (ako ne i 300) da bi se dobili kvalitetni rezultati.
još osam Institut trenutno prijavljuje za akreditaciju. Zadnje godine uveden je Vetlab program centraliziran na
serveru u središnjici u Zagrebu, spreman na povezivanje
sa Središnjim veterinarskim informacijskim sustavom
Uprave veterinarstva u Ministarstvu poljoprivrede. U Hrvatskoj su imenovani i referalni službeni laboratoriji – u
središnjici 13 referalnih, u podružnici 4, a isto tako 13
službenih laboratorija u središnjici i 13 u podružnicama.
Ljudski resursi HVI-a uključuju 48 doktora znanosti, od
kojih 14 ima najviše zvanje znanstvenog savjetnika, deset je viših znanstvenih suradnika i 11 znanstvenih suradnika. Također, velik je broj mladih ljudi koji su učesnici
doktorskih studija uglavnom na Veterinarskom fakultetu
u Zagrebu, ali i na drugim fakultetima.
Ovim opsežnim aktivnostima usklađene su dijagnostičke analitičke metode prema zahtjevima EU-a, akreditacijom je dokazana njihova točnost i sljedivost te
priznavanje nalaza Hrvatskog veterinarskog instituta i
izvan granica Republike Hrvatske.”
Na kraju je doc. dr. sc. Boris Habrun posebne zahvale
uputio Upravi veterinarstva. Uprava je prepoznala nužnost preustroja laboratorijskoga sustava te postizanja
potrebne razine rada i dijagnostike. Institut sve spomenuto ne bi uspio učiniti bez potpore i razumijevanja
Uprave veterinarstva.
Najzahtjevniji metodološki dio je državni monitoring
rezidua – od 42 validirane metode 20 je akreditirano, a
Zoran Juginović, dr. med. vet.
!"#$
%&
#$ !"#$'
!!"
#
$%
%&'%
&
15
UVODNA RIJEČ dr. sc. BORUTA ZEMLJIČA, dr. med. vet.,
PREDSJEDNIKA VETERINARSKE ZBORNICE SLOVENIJE U
POVODU 5. VETERINARSKOGA KONGRESA
Dr. sc. Borut Zemlič, dr. med. vet.
Nakon pozdrava i dobrodošlice gđe Sonje Borovčak, obnašateljice dužnosti župana Krapinsko-zagorske
županije, sudionicima kongresa obratio se dr. sc. Borut
Zemljič, dr. med. vet., predsjednik Veterinarske zbornice
(komore) Slovenije. Zahvalivši predsjedniku HVK na pozivu za sudjelovanje i razmjenu iskustava s hrvatskim
kolegicama i kolegama, prisjetio se svojih ne tako davnih dobronamjernih upozorenja hrvatskim kolegama u
svezi s promjenama koje donosi ulazak u EU. Ustvrdio
je kako je i hrvatska veterinarska javnost sada svjesna
promjena koje se događaju i koje će se dogoditi ulaskom Hrvatske u EU. Izrazivši nadu da će se hrvatska
veterinarska struka uspjeti prilagoditi novomu sustavu, podsjetio je kako postoje i određene mogućnosti
usklađivanja unutar okvira koji je postavio EU. Zaželio
je sudionicima uspješan rad i pozvao na jedinstven stav,
homogenost unutar struke, bez obzira na različitost radnih mjesta i funkcija unutar veterinarskih organizacija i
državnih institucija.
Zoran Juginović, dr. med. vet.
Sudionici skupa
16
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Dr. FRANZ KRISPEL: ORGANIZACIJA SLUŽBENIH
KONTROLA U REPUBLICI AUSTRIJI
Kad sam jučer krenuo iz Leibnitza na ovaj kongres,
trebalo mi je oko sat i pol, iako je to dionica duga nešto više od 100 kilometara, ali pola sam sata čekao
na granici i zbog toga mnoge moje zemljake, mnoge
Austrijance, raduje što ćete 1. srpnja sljedeće godine
i vi postati članovi EU-a i što ćemo bez nepotrebnih
barijera moći posjećivati vašu prelijepu zemlju.
Godine 1994. i mi smo bili u istoj situaciji i, naravno, službena Austrija bila je “za” ulazak u EU, međutim
nas je u svezi s veterinarstvom zabrinjavalo to što bi
neki sektori mogli biti dijelom zakinuti. Ali nove orijentacije otvaraju i nove mogućnosti.
U Austriji je veterinarstvo u mjerodavnosti saveznoga ministarstva za zdravstvo koje se dijeli na tri
odjela od kojih je jedan odgovoran za veterinu. Austrija je podijeljena na 9 saveznih pokrajina, a svaka od
njih ima jednoga veterinarskoga direktora. U cijeloj je
Austriji 99 kotara i svaki kotar ima jednoga ili više (do
četiri) službena veterinara koji su državni službenici i
podređeni su direktoru ureda pokrajinske vlade.
Meso i klaonice nadziru veterinari koji su državni
službenici. U Austriji su nositelji izvršne vlasti pokrajine. Zakonodavstvo je u mjerodavnosti države, dok su
pokrajine – ponajprije predsjednik pokrajinske vlade
– odgovorne da se u svakoj pokrajini uspostavi veterinarska uprava ili direkcija. Budući da postoji devet različitih pokrajina, devet je različitih tumačenja zakona,
ali su razlike gotovo zanemarive.
U Štajerskoj je 16 kotara, no vjerojatno će se neki
spojiti, pa će ih biti samo 12 ili 13. U svakom kotaru
postoji službeni veterinar, i on je odgovoran za kotar.
U Austriji je oko 2.600 veterinara i od proljeća ove
godine ženâ je u veterinarskoj struci više nego muškaraca. U saveznom ministarstvu 23 su zaposlena veterinara te još 12 tzv. graničnih veterinara. Iako je ulaskom
Slovenije u EU nestala i zadnja granica, ti veterinari
još rade u zračnim lukama i ondje gdje se uvozi stoka.
Austrija ima još jednu posebnost, a to je mogućnost da se privatni veterinari proglase ovlaštenima,
dakle službenim veterinarima. Takvih je 75 na razini
pokrajina, od toga broja 12 ih je u Štajerskoj, a na razini 99 kotara takvih je ovlaštenih veterinara 150, od
toga u Štajerskoj 33, dakle Štajerska ih ima najviše. U
čitavoj je Austriji 250 ovlaštenih veterinara. Ne moram
objašnjavati da je to premalo za sve djelatnosti kojima
se bavimo. Pritom osobito mislim na zaštitu životinja
– to je posebna tema kod nas, a bit će i kod vas – oko
toga su različite nevladine organizacije veoma angažirane, a riječ je o vrlo osjetljivoj temi i doista nas je
malo s obzirom na tu djelatnost.
Higijenskom kontrolom, odnosno kontrolom mesa
bavi se 1.100 veterinara. Još je jedna posebnost u Štajerskoj: 35 veterinara koji su tzv. državni službenici s
20% radne obveze, a ostatak radnoga vremena bave
se poslovima u privatnom angažmanu (tzv. freelanceri).
Oni interveniraju kada izbiju epidemije zaraznih bolesti ili se pojave veći problemi sa zdravljem životinja.
Taj način rada tradicija je još iz vremena Monarhije, no
zakonom iz 2004. godine ukinuta je takva mogućnost,
pa posljednji kolege koji su zaposleni na taj način
sada polako odlaze u mirovinu.
Dr. Krispal predočio je tablicu s brojem životinja
koje se uzgajaju u Austriji i brojem gospodarstava iz
koje je vidljivo da je broj životinja otprilike konstantan, dok se broj gospodarstava iz godine u godinu
smanjuje, i to gospodarstava koji se bave uzgojem
svinja za 10%, a gospodarstava koji se bave uzgojem
goveda za 3 – 5% godišnje. Austrija se suočava s golemim problemima u svinjogojstvu. Prije 15 – 20 godina
to još nije bio problem i u selima su se mogle uzgajati
svinje. Danas je gotovo nemoguće proširiti farme svinja zbog toga što će se susjedi žaliti i učiniti sve da
to spriječe. Ako netko zbog toga poželi uzgajati svinje
u prirodi, mora imati toliko svinja da mu gospodarstvo može opstati. No tada će se suočiti sa zahtjevima
17
nevladinih organizacija za zaštitu životinja. Nekada je
opskrba svinjskim mesom bila 101 – 102%, ali sada se
situacija polako mijenja. Nešto je bolje stanje u uzgoju goveda, farme su uglavnom u gornjoj Štajerskoj i u
alpskim predjelima, gdje naseljenost nije toliko gusta.
Prikazao je kartu Austrije s 9 pokrajina od kojih je Beč
jedna pokrajina; 8 ostalih pokrajina ima svoje klaonice. U Austriji postoje klaonice koje kolju manje od
1.000 uvjetnih grla i one koje kolju više.
Službenom kontrolom hrane i namirnica životinjskoga podrijetla bave se veterinari koji poznaju i
europske i austrijske propise, i to nije samo kontrola
mesa i zaklanih životinja nego i i higijenska kontrola
klaonica, rasjekaonica i pogona za preradu divljači. Za
kontrolu klaonica, kontrolu rasjekaonica i kontrolu pogona za obradu divljači isključivo su zaduženi posebno educirani veterinari. Njih se naziva i “nezavisnim
inspekcijskim timom”.
U Austriji postoje tzv. nadzorna tijela, odnosno veterinari koji se bave kontrolom živežnih namirnica. Oni
rade po nalogu pokrajine, ali smiju obavljati nadzor
samo u kuhinjama, u kletima, vinotočjima i sl. Zatim
postoje veterinari državni službenici koji obavljaju
kontrolu u klaonicama i rasjekaonicama te 1.100 ovlaštenih veterinara sa slobodnim zanimanjem (privatnici).
Službeni veterinari rade ili za pokrajine ili za gradove (u Austriji postoje i tzv. gradovi s posebnim statusom). Među veterinarima koji obavljaju kontrolu jesu
državni službenici, dakle oni koji imaju radni odnos s
gradom ili s pokrajinom, i oni koji su ovlašteni za tu
kontrolu, no nisu u radnom odnosu s gradom ili pokrajinom, nego su privatnici i inspekciju obavljaju po
ugovoru. Tu su još i tzv. stručni asistenti – veterinari i ovlašteni veterinari za pojedinačne kontrole. Oni
odlaze na seoska imanja, uzimaju uzorke itd. Nadalje,
ima i onih koji rade na nekoj farmi, najčešće su to farme peradi, a također mogu obavljati takve preglede.
Posebnu skupinu čine lovci. Lovac mora neposredno
nakon odstrjela pregledati životinju i ustanoviti ima li
kakvih neobičnih znakova. Samo ako neobičnih znakova nema, takva se životinja smije upotrijebiti. Ako lovac primijeti što neobično, mora odmah pozvati službenoga veterinara.
Što čini država kako bi omogućila predviđene kontrole? Država dekretom ili rješenjem koje potpisuje
predsjednik pokrajinske vlade ovlašćuje privatne veterinare da mogu obavljati kontrolu klaonica i kontrolu mesa. No tu postoji ograničenje: veterinari koji
su u radnom odnosu kod drugoga veterinara ne mogu
biti postavljeni za člana kontrolnoga tima. To je zato
što onaj tko je postavljen dekretom snosi svu odgovornost, a netko tko je zaposlen kod nekog drugoga
mora slijediti naloge svoga poslodavca. Prvi ugovor
sklapa se na 5 godina, a veterinari moraju imati svoje poslovno sjedište u Austriji. Posao mogu obavljati
do 68. godine života, ali će se vjerojatno ta granica s
18
vremenom povisiti. Nekada su klaonice radile veoma
brzo, a veterinara je bilo malo. Sada je raznim propisima određeno minimalno vrijeme koje veterinar ima
za pregled u klaonicama. Trenutno je to 12 goveda na
sat, odnosno 50 svinja na sat po jednom veterinaru, no
očekujemo da će to uskoro biti 60 svinja na sat, što je
zanemariva razlika.
Higijenske kontrole obavljaju ovlašteni veterinari.
Neke kontrole obavljaju veterinari državni službenici.
Koliko će higijenskih kontrola biti na nekoj farmi, gospodarstvu ili klaonici ovisi o tome koliko je uvjetnih
grla na toj lokaciji. Ako je manje od 10 grla, kontrole
se obavljaju jednom godišnje, no ako je više od 1.000
grla, tada se kontrole obavljaju dva puta tjedno, i to
bez vremenskoga ograničenja kontrole. Isto vrijedi i
za rasjekaonice: ako se rasijeca 25 – 50 tona mesa,
kontrole su dva puta godišnje, a ako se rasijeca više
od 250 tona, dva puta tjedno. Uz dokumentaciju koja
se mora popuniti takva kontrola traje od jednoga do
dva sata.
Kada je riječ o higijenskim kontrolama u trgovinama hrane, odnosno živežnih namirnica, postoje posebna tijela koja su ovlaštena za pregled velikih i malih
trgovina, odnosno veterinari državni službenici koji su
zaduženi za kontrolu velikih, odnosno malih trgovina.
Naknade za te kontrole definirane su po jedinici vremena, pri čemu ovlašteni veterinari dobivaju 66 eura
na sat. Za druge različite higijenske kontrole tarifa se
računa po intervenciji – za prvu se dobiva 35 eura, a za
svaku sljedeću 15 eura na sat. Međutim, te naknade ne
ubiru izravno veterinari, nego to čine općine i pokrajine, pa se naknade koje veterinari dobivaju uvelike razlikuju. Jedino je u Štajerskoj od svih devet austrijskih
saveznih pokrajina taj odnos 1 : 1, odnosno koliko se
naplati, toliko se proslijedi veterinaru. Drugdje jedan
dio općine zadrže za sebe, i taj dio nije baš malen. Drugim riječima, dio naplaćene svote koji dobije veterinar
poprilično je različit i ovisi o tome gdje neki veterinar živi i radi. To što veterinari u Štajerskoj dobivaju
onoliko koliko se naplati (1 : 1), mogu zahvaliti svojoj
komori.
U jednoj uredbi EU-a postoji stavka o minimalnoj
naknadi za kontrolu zaklane životinje. Za goveda mlađa od 6 mjeseci naknada je 5 eura po životinji. U jednom satu to je 12 životinja, odnosno 60 eura. Za svinje
do 25 kg to je 1 euro. U jednom satu to je 60 svinja,
odnosno 60 eura. To su europske norme.
Naravno, postoje klaonice u kojima se kolje manje
od 1.000 uvjetnih grla, a tada tarifu određuje pokrajinska vlast. Na seoskim gospodarstvima gdje seljaci
zakolju jednu ili dvije krave ili od jedne do dvije svinje minimalna je tarifa 98 eura (bez poreza koji iznosi
20%), a u tu su cijenu uključeni svi troškovi, i takvu
kontrolu obavljaju privatni veterinari. Ta tarifa vrijedi
isključivo za Štajersku, za jedno uvjetno grlo. Privatni veterinar mora dva puta pregledati živu životinju
te pregledati meso. Za jedno uvjetno grlo tarifa je 30
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,20/2012.,
20/2012.,5-8
5-8
eura, za svako sljedeće 8 eura, ako ih je više od 6, primjenjuje se vremenska tarifa, dakle po satu. Kada se uzimaju
uzorci (npr. uzorak za trihinelozu) tarifa je 5 eura uz dodatno zaračunavanje kilomotraže, a trenutno je to 1 euro
po kilometru. No te troškove ne plaća seljak sâm. Seljak plaća samo onih 30 eura za uvjetno grlo, svi ostali dodatni troškovi plaćaju se iz javnih sredstava, odnosno iz proračuna.
Udio troškova i veterinarske kontrole u klaonicama s više od 1.000 uvjetnih grla iznosi po kilogramu svinjskoga mesa (uz randman od 80%) od 2,6 do 3,2 centa, a kod goveda od 3,9 do 4,3 centa. Kada govorimo o sigurnosti hrane i veterinarskim kontrolama, treba jasno reći da cijenu mesa ne opterećuju veterinari, nego se razni
drugi troškovi u znatno većim postotcima zrcale u cijeni mesa.
Dr. Franz Krispal na kraju svoga izlaganja ponovio je da ga veoma raduje što će se Hrvatska uskoro pridružiti
zajednici europskih naroda uz nadu da će sve eventualne probleme biti lakše riješiti zajednički.
Zoran Juginović, dr. med. vet.
GLAZBENA VEČER I IZLOŽBA SLIKA S DRAŽBOM NA
5. VETERINARSKOM KONGRESU
Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., i Branimir Novak, dr. med. vet.
Tijekom održavanja 5. veterinarskoga kongresa u
Tuheljskim toplicama održana je izložba slika Dragutina Bratkovića, dr. med. vet., “Moji ljubimci” i izložba slika
Darka Jovanovića “Psi – svjetlo u tami”. Dragutin Bratković, dr. med. vet., i Darko Jovanović izložili su u predvorju
Termi Tuhelj djela inspirirana životinjskim svijetom, oblikovana osebujnim umjetničkim izričajima.
Bratković je u širokom opusu djela dokazao kako podjednako dobro vlada različitim slikarskim tehnikama:
akvarelom, olovkom, akrilom, uljem na platnu i papiru.
Usprkos raznolikosti tehnika i motiva, on je dosljedan
pokretima kojima nas uvodi u svijet svojih emocija i vizija. U odabranom koloritu naglašava plavu boju kojom
nas odmiče od realnosti i stvara novi prikaz svojih vizija.
Njome prikazuje svoj zanos i bijeg od stvarnosti te iskazuje svoje emocije i pogled na svijet omogućivši nam
nijemi dijalog između životinjskoga svijeta i nas samih.
Gledajući u njih, imamo osjećaj prisnosti sa životinjama
koje nam postaju kućni ljubimci, koji najmanje traže, a
toliko nam toga daju.
19
Barbara Kolar, dr. med. vet., i Ljiljana Paunović, dr. med. vet.
20
Darko Jovanović izložio je slike iz ciklusa “Psi – svjetlo u tami”. Svojim hiperrealističkim izričajem prikazuje
pojedine pasmine pasa koristeći se tehnikom akrila na
kartonu. Glave pasa kao da izranjaju iz tamnoga i mističnoga svijeta umjetnika i donose svjetlo i osjećaj topline najboljega čovjekova prijatelja. Kod njega ništa nije
prepušteno slučajnosti. Koristeći se air brush tehnikom,
naglašava svaki detalj do fotografske razlučivosti uz
uporabu realnoga kolorita. Psi kao da su stvarni i zaustavljeni u kretnji dok ih gledatelj svojom percepcijom
ne pokrene izvan okvira. Uhvaćeni u svojem dostojanstvenom pokretu i iskrenom pogledu, stvaraju specifičan
odnos s promatračem.
Glazbena večer uz voditeljicu Barbaru Kolar započela
je solističkim nastupima dr. sc. Saše Legena i Branimira Novaka, dr. med. vet. Instrumentalnim izvedbama na
harmonici i gitari još su jednom dokazali da se njihovo umijeće može usporediti s umijećem profesionalnih
glazbenika. Nakon njih nastupio je Akademski zbor Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu “Ab ovo” i Gudačko-puhački orkestar pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellija. Zbor i Gudačko-puhački orkestar, u samo nešto više od
godinu dana od osnutka, pokazali su zavidan napredak i
veliko umjetničko dostignuće koje je oduševilo sve prisutne. Nastup su završili obradom pjesme “Ruža crvena”
(Agrameri), što je popraćeno velikim pljeskom.
Na kraju Glazbene večeri održana je humanitarna
dražba slika slikara Dragutina Bratkovića, dr. med. vet.,
i Darka Jovanovića. Dražba je bila namijenjena Fondu
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Dragutin Bratković, dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., Barbara Kolar, dr. med. vet., Darko Jovanović, dr. med. vet.
za pomoć obiteljima poginulih i nestalih veterinara u
Domovinskome ratu. Ljiljana Paunović, dr. med. vet., zahvalila je u ime Fonda svima koji su novčano ili na bilo
koji drugi način pomagali Fondu od njegova osnutka, a
osobito Hrvatskoj veterinarskoj komori koja je sve ove
godine bila uz njih.
Dražbu je vrhunski odradila voditeljica Barbara Kolar,
dr. med. vet., zahvaljujući kojoj su prodana sva slikarska
djela. Ovim putem zahvaljujem slikarima Dragutinu Bratkoviću, dr. med. vet., i Darku Jovanoviću te svim sudionicima dražbe koji su kupili slike: Veterinarska stanica Vrbovec d.o.o. (3 slike), Veterinarski fakultet Zagreb (3 slike),
Centar za reprodukciju d.o.o. Zagreb (3 slike), Bioinstitut
d.o.o. Čakovec (2 slike), Agroproteinka d.d. (S. Kraljevec),
Veterinarska stanica Požega d.o.o., Veterinarska ambulanta Gospić d.o.o., Veterinarska stanica Sisak d.o.o., Veterinarska stanica Vukovar d.d., Veterinarska stanica Bjelovar d.o.o., Veterinarska stanica Prelog d.o.o., Veterinarska
stanica Osijek, Hrvatska veterinarska komora, Hrvoje Gutzmirtl, dr. med. vet., Danimir Kolman, dr. med. vet., dr.sc.
Ivan Križek, dr. med. vet. Glazbena večer nastavljena je i
nakon večere uz živu glazbu te je uz dobro raspoloženje
potrajala do kasno u noć.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Zbor “Ab ovo” i Gudačko-puhački orkestar Veterinarskog fakulteta
21
RAZGOVOR S BARBAROM KOLAR, dr. med. vet.
Barbara Kolar, dr. med. vet., i Lola
Veterinarska struka daje vrlo široku naobrazbu, ali malo
je tko mogao očekivati da će netko iz te struke postati voditeljska zvijezda. Upravo je to pošlo za rukom našoj kolegici
Barbari Kolar, dr. med. vet., koja je nakon završenog Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu započela prvo radijsku, a
zatim i televizijsku karijeru. Zahvaljujući bogatomu voditeljskom iskustvu, ove godine vodila je 5. veterinarski kongres
i Glazbenu večer s dražbom slika. Profesionalnost tijekom
otvaranja i vođenja kongresa osjetila se u svakoj njezinoj
riječi i dala dodatni šarm odličnoj organizaciji kongresa. Nakon službenoga i stručnoga dijela Veterinarskoga kongresa
kolegica Barbara Kolar pokazala je svu svoju spretnost, humor i pozitivnu energiju prilikom vođenja Glazbene večeri s
dražbom slika. Nakon radnoga dijela pronašla je vremena
da nam približi svoju povezanost s veterinarskom strukom.
– Na Veterinarskom kongresu susrela si neke od svojih
kolegica i kolega iz studentskih dana. Jesu li neka studentska prijateljstva ostala za čitav život?
– Nažalost, ne mogu reći kako sam ostala u bliskom
kontaktu s ljudima s kojima sam studirala. Bude mi ponekad krivo zbog toga, no ne bih rekla da je to posve neuobičajeno – život nas odvede na različite strane i udaljimo
se i od onih s kojima bismo se rado povremeno našli na
kavi i trač-partiji. Uglavnom se čujem s ljudima koje sam
poznavala i prije, prijateljima iz srednje škole koji su odabrali isti fakultet. Ali i njih prerijetko viđam.
22
– U studentskim danima mogla si veoma brzo trčati, pa
nam ispričaj svoj nemili događaj u “konjičkoj” utrci!
– Ha-ha... Kao prvo, ja i brzo trčanje baš ne možemo
biti u istoj rečenici – atletika mi je uvijek bila loša strana.
No, u sili vrag i muhe ždere, a Kolarica nađe gdje joj je
peta brzina. Uglavnom, početkom rata određeni broj vrijednih grla iz ergele u Lipiku došao je na skrb na Veterinarski fakultet, a mi studenti imali smo obvezu pobrinuti
se da ih poslije cjelodnevnoga sunčanja na ograđenom
dijelu livade unutar kompleksa Fakulteta vratimo u staje
i damo im hranu. Znam da zvuči jednostavno, i meni se
tako činilo. No tog poslijepodneva s konjima smo dežurale kolegica Aleksandra Klepač i ja – dvije gradske cure
koje su veterinu upisale na temelju iskustava s kućnim
ljubimcima i odlazaka u Zoološki vrt vikendom. Rečeno
nam je da “glavnoga” među našim četveronožnim frendovima samo povedemo, a onda će ostatak spontano slijediti. Problem je nastao kad je dotični, bez sumnje osjećajući naš silan respekt, potaknut strahom da bi nešto
moglo poći po krivu, trznuo glavom, istrgnuo se i krenuo
galopirati fakultetskim dobrom. Ostali su igrali po predviđenom scenariju i začas je sve izgledalo kao u idiličnim
snimkama na National Geographicu ili nekom sličnom
kanalu, samo što ovdje nisu bili u pitanju mustanzi koji
slobodno jure prostranstvima, nego gomila moćnih životinja koja je krenula prema otvorenim vratima Fakulteta
u vrijeme prometne špice. Da se nekom konju nešto dogodilo, vjerojatno bismo ga otplaćivale do kraja radnoga
vijeka, no, kao što rekoh, panika može biti vrlo poticajna
i mi smo nekim čudom prije krda uspjele stići do porte
na Planinskoj. Onda smo ih, uz pomoć timaritelja, više od
dva sata “skupljale” po Fakultetu i spremale na spavanje.
– Sjećaš li se još koje anegdote iz studentskih dana?
– U ovome mi trenutku ništa posebno ne pada na
pamet, što nikako ne znači da toga nije bilo, nego je zub
vremena malo nagrizao pamćenje.
– Bila si uzorna studentica koja je redovito pohađala
predavanja te kolegijalno posuđivala svoje uredne zabilježbe manje savjesnim studentima. Jesi li ipak bila malo
nestašna, a ne samo prava “štreberica” u pozitivnom smislu
te riječi?
– Joj, da, nekoliko naraštaja polagalo je ispite na temelju mojih “skripta”. Da sam bila dovoljno pametna, mogla sam sve to lijepo uvezati, kopirati i malo “popraviti”
džeparac, no očito sam s razlogom upisala veterinu, a ne
ekonomiju ili neko od onih odgajališta za mlade biznismene, ha-ha. Uvijek sam voljela školu i bila dobro dijete,
ali sam i vrlo rano naučila važnu stvar: kad u početku
ostaviš dobar dojam i neko vrijeme uspješno održavaš taj
imidž, ljudi katkad vjeruju da si i bolji nego što jesi. Tako
sam i ja svoje povremene nestašnosti redovito uspješno
maskirala slikom okorjele štreberice.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
– Je li ti netko od nastavnoga osoblja ostao u posebnom
sjećanju?
– Uglavnom sve pamtim po dobru, a rijetke koji su mi
se zamjerili radije ne bih spominjala. Sjećam se da smo
svi bili sretni kad bismo na vježbama iz patologije došli
u grupu tadašnjeg docenta Grabarevića, a ja i danas često
citiram rečenicu kojom je prof. Bauer “častio” većinu pripadnika studentske populacije: “Tup, glup, sposoban za
fizički rad pod nadzorom.”
– Jesi li ikada nakon završetka Veterinarskoga fakulteta
radila u struci?
– Ne, ni minute! Doista korisno uložene godine, zar
ne?
– Zašto nisi razvijala karijeru u veterinarskoj struci?
– Eh... Imala sam poprilično idiličnu sliku o tome što
bih ja željela i mogla raditi; neke fantazije bile su malo
“realnije”, a neke doista baš to – fantazije. Kako su godine
odmicale, sve mi se više činilo da prilike za ostvarenje
bilo koje od njih bivaju sve manje, pa sam otprilike na
četvrtoj godini spoznala da se veterinom vrlo vjerojatno
nikad neću baviti. Međutim, nikad mi nije palo na pamet
da odustanem od studija.
– Je li sada doticaj s veterinarskom strukom samo tvoja
kujica Lola?
– Zapravo jest, jer bez nje ne bih imala nikakvu potrebu zalaziti u veterinarsku ordinaciju, ha-ha...
– Lola (kavalirski španijel kralja Charlesa) je vrlo umiljata. Vrijedi li i za tebe pravilo “kakav pas, takav gazda”?
– Lola rijetko laje i nikad ne grize. Ja lajem češće, a
grizem isključivo uz suglasnost, ha-ha...
– Poznato mi je da si se nakon završetka Veterinarskoga
fakulteta prijavila na prijamni ispit Visoke škole za mjuzikle
u Beču, no na njega nisi nikada otišla. Je li ti žao zbog propuštene prilike?
– S vremena na vrijeme. Zapravo, mislim da mi je više
žao što sam morala samoj sebi priznati da sam obična
kukavica nego to što je svijet mjuzikla izgubio potencijalnu zvijezdu, iako mi je to bila najranija profesionalna
fantazija, još iz predškolske dobi. Iz današnje perspektive
osobito mi je glup jedan od argumenata za odustajanje
– kako ću nakon završetka studija biti prestara za bilo
kakvu dobru ulogu (valjda zato što predškolci misle da s
30 ideš u penziju, a najkasnije s 40 umreš!). Ipak, i danas
često pjevam omiljene songove. Kad susjedi imaju sreće,
nastup “odradim” u autu, ha-ha!
– Kao nesuđenu pijanisticu (završena srednja glazbena
škola) kolega doc. dr. sc. H. Lucić poziva te da se pridružiš
Orkestru Veterinarskoga fakulteta, a prof. dr. sc. N. Poljičak
Milasov poziva te da se pridružiš Zboru Veterinarskoga fakulteta. Imaš li, unatoč prenatrpanom rasporedu, vremena
za svoju ljubav – glazbu?
– Srećom, svakodnevni posao na Anteni Zagreb vezan
mi je uz glazbu, barem u onom “konzumentskom” dijelu.
No klavir, nažalost, sviram vrlo rijetko. A unatoč želji moje
profesorice da upišem Muzičku akademiju (od spomena
veterine padala je u nesvijest, valjda zato što joj je muž
bio veterinar), potpuno sam sigurna da to ne bi bio dobar
izbor jer sam pri svakom javnom nastupu imala neopisivu tremu. Što se ne događa toliko kad se dobro osjećaš
pri onome što radiš. Tako da se zahvaljujem kolegi Luciću, ali i dalje ću koncertirati samo privatno.
– U slobodno vrijeme crtaš i modeliraš. Možemo li uskoro očekivati neku dražbu ili izložbu tvojih umjetničkih djela
na nekom veterinarskom događaju?
– Nažalost, već dugo nemam vremena ni za jedan od
tih hobija, tako da može dražba samo ako ćemo sredstva
davati u fond za nekoga kome ništa ne treba. Zadnje boje
s kojima sam imala kontakta bile su one za zidove. Ali, da
se pohvalim, sasvim sam solidan ličilac!
– Veterinarska struka u medijima se uglavnom spominje
samo u aferama i tada je većinom izložena javnomu linču.
Nitko ne progovara o teškoj situaciji za veterinarsku struku
zbog smanjenja broja stoke i zbog toga što država ukida
poslove. Bi li prihvatila ulogu glasnogovornice veterinarske
struke?
– Nisam sigurna koliko bi me ljudi ozbiljno shvaćali u
takvoj ulozi budući da u javnosti uglavnom pričam kako
bih zabavila. Ali, zašto ne?
– Što bi poručila budućim mladim kolegicama koje žele
upisati Veterinarski fakultet?
– Ako je to vaša želja – samo hrabro naprijed! Nisam
dovoljno u kontaktu sa strukom da bih mogla argumentirano tvrditi, ali čini mi se kako se ženama danas pružaju
brojnije mogućnosti nego što je to bilo prije 20-ak godina. Mislim da je osnovni problem što pri izboru studija
i veterine kao buduće profesije većina polazi od ljubavi
prema životinjama, a u stvarnom životu golemi broj poslova u struci ne podrazumijeva gotovo nikakav kontakt
s njima. Kad si mlad, idealiziraš i ne voliš slušati starije,
ali ipak bi to klincima trebalo reći. Uostalom, ako shvatite
da ste pogriješili, nije kraj svijeta – uvijek možete završiti
kao ja, ha-ha!
Razgovarao: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. i Barbara Kolar, dr. med. vet.
23
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
POPIS OBJAVLJENIH PROPISA
Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih
svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica
Europske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinjske kuge
Narodne novine br.: 65/2012
13.06.2012.
Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja
podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozu
Narodne novine br.: 65/2012
13.06.2012.
Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja prilikom premještanja i uvoza kopitara iz trećih zemalja
Narodne novine br.: 78/2012
13.07.2012.
Pravilnik o prometu proizvodima od tuljana
Narodne novine br.: 78/2012
13.07.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbenim mjerama
za određene proizvode na koje se primjenjuju propisi o
hrani
Narodne novine br.: 78/2012
13.07.2012.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o popisu predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene
Narodne novine br.: 68/2012
26.06.2012
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost Trichinella u mesu
Narodne novine br.: 78/2012
13.07.2012.
Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet
goveda i svinja
Narodne novine br.: 71/2012
29.06.2012.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o prehrambenim aditivima
Narodne novine br.: 79/2012
16.07.2012.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku
izdavanja dopuštenja za stavljanje genetski modificirane hrane ili genetski modificirane hrane za životinje
prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima koji
se odnose na sljedivost, posebno označavanje genetski
modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje
Narodne novine br.: 72/2012
30.06.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknada za veterinarske preglede živih životinja u unutarnjem prometu
i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla
životinje
Narodne novine br.: 80/2012
18.07.2012.
Naputak o načinu provođenja Naredbe o provedbi oralne
vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske
Narodne novine br.: 73/2012
02.07.2012.
Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinje
Narodne novine br.: 75/2012
06.07.2012.
Pravilnik o katalogu krmiva
Narodne novine br.: 76/2012
09.07.2012.
24
Pravilnik o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu
za životinje
Narodne novine br.: 86/2012
27.07.2012.
Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje Bruceloze svinje (B.suis)
Narodne novine br.: 86/2012
27.07.2012.
Pravilnik o hitnim mjerama u vezi s nedopuštenom genetski modificiranom rižom u proizvodima od riže podrijetlom iz Kine
Narodne novine br.: 88/2012
01.08.2012.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Pravilnik o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za
životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima
Narodne novine br.: 88/2012
01.08.2012.
Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih
područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz
određenih vrsta živih životinja
Narodne novine br.: 96/2012
22.08.2012.
Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrijetla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja
podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozu
Narodne novine br.: 88/2012
01.08.2012.
Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza
preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz
država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika
Narodne novine br.: 97/2012
24.08.2012.
Pravilnik o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla
Narodne novine br.: 92/2012,
08.08.2012.
Naredba o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova
iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta
živih životinja
Narodne novine br.: 92/2012
08.08.2012.
Pravilnik o obrascima veterinarskih certifikata za uvoz i
nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica
iz trećih zemalja
Narodne novine br.: 93/2012
10.08.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenoj iskaznici
državnog veterinarskog inspektora, graničnog veterinarskog inspektora i službenog veterinara te znački veterinarskog inspektora
Narodne novine br.: 93/2012
10.08.2012
Pravilnik o obrascima veterinarskih certifikata za uvoz i
nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica
iz trećih zemalja
Narodne novine br.: 93/2012
10.08.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenoj iskaznici
državnog veterinarskog inspektora, graničnog veterinarskog inspektora i službenog veterinara te znački veterinarskog inspektora
Narodne novine br.: 93/2012
10.08.2012.
Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz
određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republici Hrvatskoj
Narodne novine br.: 93/2012
10.08.2012.
Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja
bolesti Aujeszkoga
Narodne novine br.: 95/2012
17.08.2012.
Naredba o izmjenama Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini
Narodne novine br.: 100/2012
05.09.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu pošiljaka koje
podliježu veterinarskom pregledu u prometu preko granice Republike Hrvatske
Narodne novine br.: 101/2012
06.09.2012.
Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine
Narodne novine br.: 107/2012
28.09.2012.
Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz
određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku Hrvatsku
Narodne novine br.: 107/2012
28.09.2012.
Pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu
Pravilnika o prometu proizvodima od tuljana
Narodne novine br.: 111/2012
10.10.2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu trećih zemalja
i područja iz kojih je dozvoljen uvoz školjkaša, bodljikaša,
morskih puževa i proizvoda ribarstva
Narodne novine br.: 111/2012
10.10.2012.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim razinama ostatka pesticida u i na hrani i hrani za
životinje biljnog i životinjskog podrijetla
Narodne novine br.: 111/2012
10.10.2012.
Naredba o izmjeni Naredbe o zabrani uvoza u Republiku
Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine
Narodne novine br.: 118/2012
26.10.2012.
Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.
25
FOND ZA POMOĆ OBITELJIMA POGINULIH I NESTALIH
VETERINARA U DOMOVINSKOME RATU – FOB
Zahvaljujemo na uplatama u FOB:
08.08.2012.
12.11.2012.
Tomislav Vukasović
Stjepan Jambrošić
50, 00
100, 00
POPIS NOVIH ČLANOVA HVK
B
F
Stjepan Bertolović,
dr. med. vet.
Slavonski
Kobaš
Ljiljana Forgač,
dr. med. vet.
Sesvetski Kraljevec
G
Goran Matijević,
dr. med. vet.
Karlovac
Prof. dr. sc.
Maja Popović,
dr. med. vet., Zagreb
L
R
Petar Blažević,
dr. med. vet.
Vrbovec
Danijela Grilec,
dr. med. vet., Križevci
Tatjana Lukes,
dr. med. vet.
Garešnica
Marijan Radić,
dr. med. vet.
Vinkovci
Č
K
N
Margareta Čavlek,
dr. med. vet.
Krapinske
Toplice
Marlena Kelher,
dr. med. vet., Sisak
Vedran Nervo,
dr. med. vet., Križevci
Prof. dr. sc.
Nevenka Rudan,
dr. med. vet.
Zagreb
Valentina Kerhač,
dr. med. vet.
Novoselec
P
S
Renato Pezelj,
dr. med. vet., Zagreb
Josipa Sadarić,
dr. med. vet., Zagreb
Ivan Pičman,
dr. med. vet., Zagreb
Dino Stanin,
dr. med. vet., Zagreb
Saša Planičević,
dr. med. vet.
Velika
Ostrna
Melani Stepić,
dr. med. vet.
Bulinac
Jelena Čuljak,
dr. med. vet.
Zagreb
Natalija Čusak,
dr. med. vet.
Zagreb
D
Iva Dekleva,
dr. med. vet., Tar
Marin Špigelski,
dr. med. vet.
Velika Gorica
Zrinka Štritof Majetić,
dr. med. vet., Zagreb
T
Marijo Kobaš,
dr. med. vet.
Samobor
Slavica Kordun,
dr. med. vet., Zagreb
Sanja Kranjčec,
dr. med. vet.
Kučan Ludbreški
M
Karla Doblanović,
dr. med. vet.
Svetvinčenat
Š
Milan Marić,
dr. med. vet., Sisak
Stipe Plazonić,
dr. med. vet.
Sesvetski
Kraljevec
Antun Stipić,
dr. med. vet., Zagreb
Milan Stupar,
dr. med. vet., Zagreb
Siniša Tomić,
dr. med. vet.
Petrinja
Monika Torbar,
dr. med. vet.
Karlovac
Davorin Trobić,
dr. med. vet., Zagreb
Hrvoje Trkulja,
dr. med. vet.
Slavonski
Brod
Z
Mijo Zakarija,
dr. med. vet.
Imotski
BESPLATNI OGLASI
• Lampu operacionu na stalku u odličnom stanju s tri rasvjetna tijela povoljno prodajem. Info: 091 789 7777
• PRODAJEM: GOTOVO NOVA SERA KLIJEŠTA HAUPTNER, OPREMU ZA OBARANJE KONJA ORG. BERLINER HAUPTNER, NAJVEĆA BURDIZO KLIJEŠTA HAUPTNER, TERMOKAUTER HAUPTNER, SPEKULUME ZA KRAVE I JUNICE PO GETZEU, RESPIRATOR RUČNI ZA TELAD, ŽIČANU SONDU PO TIGESENU I DOSTA
A
SITNOG INVENTARA, CIJENA PO DOGOVORU. KONTAKT MOB: 098 98 26 608
26
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
DELEGACIJA HVK U POSJETU PREDSJEDNIKU RH
Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., predsjednik RH Ivo Josipović, Ivan Forgač, dr. med. vet., i dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.
Poštovane kolegice i kolege,
Predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović, dana 27. studenog 2012. godine primio je delegaciju Hrvatske veterinarske komore. U delegaciji HVK bio je predsjednik dr. sc. Saša Legen, zamjenik
predsjednika Ivan Forgač, dr. med. vet., i tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar.
U jednosatnom razgovoru, razgovaralo se o aktualnoj situaciji i problematici u području veterinarstva,
posebice o reformama u području veterinarstva koje su se dogodile kao posljedica usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u području veterinarstva i sigurnosti hrane, kontrolnim
tijelima i sustavu kontrole hrane životinjskog podrijetla, kontroli i stanju zdravlja životinja u Republici
Hrvatskoj, dobrobiti životinja i problematici primjene Zakona o fiskalizaciji i prometu gotovinom u veterinarskoj djelatnosti.
S poštovanjem!
TAJNIK HVK
dr. sc. Anđelko Gašpar, DMV
izvor fotografije: Ured Predsjednika, Tomislav Bušljeta
27
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE - UPRAVA VETERINARSTVA
OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKE
OZNAKE HRANE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA PRIJE I NAKON
PRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
Vesna Petek, dr. med. vet., i Zoran Rogić, dr. med. vet.
klanje, uvjetno prikladno meso i meso proglašeno
neprikladnim za prehranu ljudi.
1. UVOD
Svrha ovoga članka je obavijestiti kontrolna tijela
i službene osobe koje provode poslove službenih kontrola u objektima koji posluju s hranom životinjskog podrijetla o obvezi usklađivanja subjekata u poslovanju s
hranom životinjskog podrijetla s odredbama Pravilnika
o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifikacijskim
oznakama hrane životinjskog podrijetla („Narodne novine“, br. 92/12). Izgled identifikacijskih oznaka i oznaka
zdravstvene ispravnosti kao i način označavanja hrane
životinjskog podrijetla propisani su propisima o hrani
koji se primjenjuju od 2007. godine i usklađeni su sa
zakonodavstvom Europske unije.
Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj
uniji neke od propisanih oznaka ili dijelovi oznaka za
hranu životinjskog podrijetla se mijenjaju. Subjekti u
poslovanju s hranom dužni su se pravovremeno pripremiti na način da od dana pristupanja koriste nove oznake za označavanje hrane životinjskog podrijetla.
Pravilnikom o oznakama zdravstvene ispravnosti i
identifikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla propisuje se:
• oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i
identifikacijske oznake kojima mora biti označena
hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz odobrenih objekata u svrhu stavljanja na tržište,
2. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA KOJA POTJEČE IZ ODOBRENIH OBJEKATA
Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska
oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz
odobrenih objekata prije pristupanja RH Europskoj uniji (slika 2.1) ovalnog je oblika te sadrži broj odobrenja
objekta i oznake »Hrvatska« ili »HR«.
Slika 1.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja
potječe iz odobrenih objekata prije pristupanja RH u
članstvo Europske unije
Danom pristupanja RH u članstvo Europske unije
oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla (slika 2.2) koja potječe iz odobrenih objekata mora sadržavati i dvoslovnu
šifru »EU« smještenu u donjem dijelu oznake ispod broja odobrenja objekta.
• oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i
identifikacijske oznake kojima mora biti označena
hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima u svrhu stavljanja na tržište,
28
• oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i
identifikacijske oznake kojima mora biti označena
hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno
odobrenje za rad (EU nesukladni objekti) u svrhu
stavljanja na tržište.
Slika 2.2. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja
potječe iz odobrenih objekata nakon pristupanja RH u
članstvo Europske unije
• oznake zdravstvene ispravnosti za meso životinja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za
Hrana životinjskog podrijetla proizvedena u odobrenim objektima stavlja se na tržište RH bez ograničenja,
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
te na tržišta zemalja članica EU i trećih zemalja u skladu s odobrenjem nadležnog tijela. Nakon pristupanja
RH Europskoj uniji hrana životinjskog podrijetla proizvedena u odobrenim objektima moći će se stavljati
na tržište u RH i zemljama članicama Europske unije
bez ograničenja, a na tržište trećih zemalja u skladu s
odobrenjem nadležnog tijela.
Hrana životinjskog podrijetla koja je proizvedena u
objektima odobrenim od nadležnog tijela za izvoz u zemlje članice EU prije pristupanja RH Europskoj uniji (koji
su prije pristupanja bili na SANCO listi – listi objekata iz
trećih zemalja iz kojih je odobren uvoz u EU), moći će se
stavljati na tržište zemalja članica EU označena identifikacijskom oznakom ili oznakom zdravstvenog podrijetla
bez dvoslovne šifre »EU« do potrošnje zaliha oznaka, ali
najkasnije do 1. srpnja 2014. godine. Sva hrana iz takvih
objekata, proizvedena nakon dana pristupanja, morat će
na oznaci sadržavati i dvoslovnu šifru „EU“.
3. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA KOJA POTJEČE IZ OBJEKATA ODOBRENIH POD
POSEBNIM UVJETIMA
Hrana životinjskog podrijetla podrijetlom iz objekata koji su odobreni pod posebnim uvjetima stavlja se u
skladu s posebnim propisima samo na tržište RH što će
vrijediti i nakon pristupanja RH Europskoj uniji. Objektima odobrenim pod posebnim uvjetima rješenjem o odobrenju pod posebnim uvjetima dodjeljuje se broj odobrenja objekta koji sadržava oznaku »P-« ispred brojčane
oznake. Za hranu podrijetlom iz ovih objekata do sada
nije bio propisan poseban oblik identifikacijske oznake,
već su se na nju odnosile odredbe o označavanju propisane Pravilnikom o Higijeni hrane životinjskog podrijetla.
Pravilnikom o oznakama zdravstvene ispravnosti i
identifikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla
propisan je okrugli oblik identifikacijske oznake (slika 3.1)
s brojem odobrenja objekta koja sadržava oznaku »P-«
ispred brojčane oznake te oznakom »Hrvatska« ili »HR« za
hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima kako bi se na tržištu RH
razlikovala od hrane koja potječe iz odobrenih objekata.
Obveza označavanja hrane životinjskog podrijetla
iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima identifikacijskom oznakom okruglog oblika stupa na snagu
danom pristupanja RH Europskoj uniji.
Slika 3.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja
potječe iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima
nakon pristupanja RH u članstvo Europske unije
4. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA KOJA POTJEČE IZ OBJEKATA KOJIMA JE NADLEŽNO
TIJELO IZDALO PRIVREMENO ODOBRENJE ZA RAD
Tijekom pregovora s Europskom komisijom o uvjetima pod kojima će RH prihvatiti i primijeniti pravnu stečevinu Europske unije u poglavlju 12. Sigurnost hrane,
veterinarstvo i fitosanitarna politika, zatraženo je prijelazno razdoblje za usklađivanje sa zakonodavstvom
Europske unije za subjekte u poslovanju s hranom u
objektima u kojima se postupkom kategorizacije provedene 2007. i 2008. godine utvrdilo da ne udovoljavaju
europskim standardima. EU nesukladni objekti kojima
je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad
dužni su se uskladiti do 31. prosinca 2015. godine, a
tijekom prijelaznog razdoblja dopušteno im je stavljati
proizvode na tržište u RH i na tržišta trećih zemalja. Danom pristupanja RH Europskoj uniji hrana životinjskog
podrijetla koja potječe iz objekata koji su u postupku
unaprjeđenja mora biti označena posebnom oznakom,
različitom od oznake za hranu koja potječe iz EU sukladnih objekata.
RH se obvezala da će godinu dana prije pristupanja
EU, Europskoj komisiji predočiti oblik oznake zdravstvene ispravnosti i identifikacijske oznake koje će se koristiti za označavanje hrane životinjskog podrijetla koja
potječe iz objekata koji su u postupku usklađivanja s
odredbama europskih propisa što je i učinjeno tijekom
kolovoza 2012.godine.
Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska
oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz
objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno
odobrenje za rad (slika 4.1) oblika je kvadrata, u gornjem dijelu sadržava oznaku »Hrvatska« ili »HR« ispod
koje se nalazi odobreni broj objekta.
Slika 4.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja
potječe iz objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad
Hrana životinjskog podrijetla podrijetlom iz objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad može se stavljati na tržište jedino u RH te
prerađivati jedino u objektima kojima je nadležno tijelo
izdalo privremeno odobrenje za rad u RH što će vrijediti
i nakon pristupanja RH Europskoj uniji sve do isteka
prijelaznog perioda.
29
5. OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI ZA MESO
ŽIVOTINJA PRISILNO ZAKLANIH IZVAN OBJEKATA
ODOBRENIH ZA KLANJE, UVJETNO PRIKLADNO MESO
I MESO PROGLAŠENO NEPRIKLADNIM ZA PREHRANU
LJUDI
Danom pristupanja RH Europskoj uniji stupa na
snagu obveza označavanja mesa životinja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za klanje novom oznakom zdravstvene ispravnosti. Nova oznaka zdravstvene
ispravnosti okruglog je oblika (slika 5.1) promjera 6, 5
cm unutar kojega se nalazi pravokutnik u gornjem dijelu kojega stoji oznaka »Hrvatska« ili »HR« ispod koje se
nalazi odobreni broj klaonice u kojoj je obavljen post
mortem pregled i obrada trupa. Od dana pristupanja
RH Europskoj uniji svježe meso ili hrana životinjskog
podrijetla koja sadržava sirovine podrijetlom od životinja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za klanje
smiju se stavljati na tržište jedino na teritoriju RH.
Slika 5.1 Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijska oznaka za meso i proizvode od mesa životinja
prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za klanje
Meso životinja proglašeno uvjetno prikladnim
za prehranu ljudi označava se oznakom zdravstvene
ispravnosti pravokutnog oblika (slika 5.2) dimenzija
6x4 cm u gornjem dijelu koje stoji oznaka »Hrvatska«
ili »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj klaonice.
Ovakvo meso stavlja se u javnu potrošnju u skladu s
odredbama posebnih propisa.
Slika 5.2 Oznaka zdravstvene ispravnosti za meso
proglašeno uvjetno prikladnim za prehranu ljudi
Meso proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi
označava se oznakom oblika istostraničnog trokuta (slika 5.3) veličine stranice 5 cm u gornjem dijelu kojega
stoji oznaka »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj
klaonice.
Slika 5.3 Oznaka za meso proglašeno neprikladnim
za prehranu ljudi
** Navedene dimenzije odnose se na oznake zdravstvene ispravnosti.
PRIMJENA PRAVILNIKA
O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U VRIJEME USMRĆIVANJA
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva, Planinska 2a, Zagreb
mr. sc. Branka Buković-Šošić, dr. med. vet.
Zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja određena
je Zakonom o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj
135/06), a Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme
usmrćivanja („Narodne novine“, broj 83/11) propisano
je u kojim situacijama i kako se životinje može usmrtiti uključujući klanje. Ovim su Pravilnikom preuzete
odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti
životinja u vrijeme usmrćivanja.
Navedenim Pravilnikom je izvan snage stavljen
Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju
30
(»Narodne novine«, broj 39/08), uz iznimku nekoliko članaka koji se odnose na opće uvjete zaštite
životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih
postupaka (uvjeti istovara životinja u klaonicama),
uvjete za životinje koje nisu dopremljene u spremnicima, omamljivanje električnom strujom (elektrode i
kupke za omamljivanje peradi) te omamljivanje svinja
ugljičnim dioksidom, koji će se primjenjivati do 08.
prosinca 2019. godine.
Zašto novi propis?
Direktiva Vijeća 93/119/EZ koja je preuzeta u
Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju
(Narodne novine, broj 39/08) od svojeg donošenja
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
1993. godine nije bila značajnije izmijenjena niti dopunjena pa njome nisu mogle biti uzete u obzir nove
metode omamljivanja i usmrćivanja životinja razvijene
na temelju znanstvenih istraživanja koja su provedena
nakon donošenja Direktive. Direktivom se također ne
propisuje osposobljenost osoblja, a nisu propisana
ni pravila za omamljivanje životinja i korištenje opreme za sputavanje i omamljivanje. Također su tijekom godina među državama članicama Europske
unije zamijećene velike nepodudarnosti pri provedbi
Direktive (različita tumačenja i stupanj primjene) što
je otvaralo mogućnost pojave velikih problema u pogledu dobrobiti životinja, a razlike u provođenju Direktive mogle su utjecati i na sposobnost subjekata u
poslovanju da ravnopravno sudjeluju na zajedničkom
tržištu. Od donošenja Direktive 93/119/EZ, zakonodavstvo Zajednice u pogledu sigurnosti hrane, u dijelu
koji se odnosi na klaonice, značajno se izmijenilo i
dopunilo donošenjem propisa o higijeni hrane. Navedenim propisima se uvodi odgovornost subjekata u
poslovanju u prehrambenoj industriji u osiguravanju
sigurnosti hrane.
Utvrđeno je da se pitanja dobrobiti životinja trebaju bolje integrirati u klaonice, njihovu izvedbu i
prostorni plan, kao i opremu koja se u njima koristi.
Klaonice su isto tako podložne postupku odobravanja,
a konstrukciju, prostorni plan i opremu pregledava
nadležno tijelo kako bi osiguralo da udovoljavaju
odgovarajućim tehničkim pravilima o sigurnosti hrane.
Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja uspostavljaju se nova pravila kao što je razvoj
standardnih operativnih postupaka, osposobljenost
osoblja, donose se pravila za omamljivanje i korištenje opreme za omamljivanje, traži se udovoljavanje
tehničkim pravilima vezano za izgradnju, konstrukciju i opremanje klaonice, imenuje se osoba odgovorna
za dobrobit životinja u vrijeme usmrćivanja u što je
uključeno i klanje.
Znanstvena osnova
Kao početnu točku u izradi Uredbe 1099/2009
Komisija je koristila mišljenja Europskog tijela za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority) o aspektima dobrobiti životinja vezno za glavne
sustave omamljivanja i usmrćivanja određenih vrsta
životinja koja su i određenim dijelom uključena u njezine odredbe. Ipak, preporuke za prestanak korištenja
ugljičnog dioksida za omamljivanje svinja i prestanak
omamljivanja peradi u vodenoj kupki nisu uključene u
novi propis, jer je procjena utjecaja pokazala da takve
preporuke u ovom trenutku u Europskoj uniji nisu gospodarski održive.
Područje primjene
Uvjeti pod kojima se usmrćuju životinje držane u
svrhu proizvodnje imaju izravan ili neizravan učinak
na tržište hranom, hranom za životinje ili ostalim
proizvodima te na sposobnost tržišnog natjecanja subjekata u poslovanju. Stoga se ovim propisom određuju
pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili
drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih
proizvoda kao i u svrhu depopulacije i s usmrćivanjem
povezanih postupaka. Pravilnik se primjenjuje na
klanje životinja u klaonicama ili na farmama kao i pri
usmrćivanju životinja u svrhu kontrole bolesti.
Međutim, opsegom Pravilnika o zaštiti životinja u
vrijeme usmrćivanja ne treba biti obuhvaćeno klanje:
a. tradicionalno uzgajanih životinja poput konja,
magaraca, goveda, ovaca, koza ili svinja koje se drže
i u druge svrhe poput, primjerice, kućnih ljubimaca,
životinja za sajmove, radnih životinja ili u sportske
svrhe (osim ako njihovo usmrćivanje dovodi do
proizvodnje hrane)
b. divljih ili napuštenih životinja u svrhu kontrole
populacije
c. gmazova i vodozemaca, jer to nisu životinje koje
se uobičajeno uzgajaju u svrhu proizvodnje na
području Republike Hrvatske.
Ovaj se Pravilnik također ne primjenjuje:
a. ako se životinje usmrćuju:
i. tijekom pokusa koji se provode pod nadzorom
nadležnog tijela
ii. tijekom lova ili sportsko-rekreacijskog ribolova
iii. tijekom kulturnih ili sportskih događaja
b. na perad, kuniće i zečeve koje je vlasnik zaklao
izvan klaonice za osobnu potrošnju u kućanstvu, jer
se navedeno klanje ne provodi u opsegu za koji je
vjerojatno da može utjecati na sposobnost tržišnog
natjecanja komercijalnih klaonica, a ni napori za
otkrivanje i nadzor takvih klanja ne bi bili razmjerni potencijalnim problemima koje bi isti uzrokovali.
Samo pojedine odredbe Pravilnika primjenjuju se
na ribe te u slučaju prisilnog usmrćivanja životinja
izvan klaonice ili u slučajevima kada bi udovoljavanje
ovim odredbama uzrokovalo neposredan i ozbiljan rizik za zdravlje ili sigurnost ljudi.
U pogledu riba primjenjuju se samo zahtjevi
predviđeni člankom 3. stavkom 1. Pravilnika, a to je
da životinje treba poštedjeti svake nepotrebne boli,
nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili srodnih
operacija.
Pojmovi
Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme
usmrćivanja daju se nova obrazloženja pojmovima
klanje i usmrćivanje te nekim drugim pojmovima.
Radi lakšeg razlikovanja pojmova usmrćivanja, klanja
i omamljivanja dajemo talicu usporedbe navedenih
pojmova iz Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili
usmrćivanju i Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme
usmrćivanja.
31
Pravilnik o zaštiti
životinja pri klanju ili
usmrćivanju (NN, 39/08)
Direktiva 93/119
Pravilnik o zaštiti životinja
u vrijeme usmrćivanja (NN,
83/11)
Uredba 1099/2009
OMAMLJIVANJE
postupak koji, primijenjen
na životinji, uzrokuje trenutni gubitak svijesti koji
traje do smrti životinje
svaki namjerno izazvani proces koji dovodi do gubitka
svijesti i osjetljivosti bez boli,
uključujući svaki proces koji
dovodi do trenutačne smrti
životinje
c. se njima primjereno rukuje
d. im je osigurana voda i hrana te
e. se sprječava kontakt životinja, koji je moguće
izbjeći, s drugim životinjama, a koji može ugroziti
njihovu dobrobit.
Objekti koji se koriste za usmrćivanje i s usmrćivanjem povezane postupke trebaju biti osmišljeni, izgrađeni, održavani i u njima se treba raditi tako da se
udovolji navedenim zahtjevima, a u skladu s očekivanim aktivnostima objekta tijekom godine.
Omamljivanje
USMRĆIVANJE
Metode omamljivanja
postupak kojim se uzrokuje smrt životinje
bilo koji namjerno potaknuti
postupak koji dovodi do smrti
životinje
KLANJE
uzrokovanje smrti životinje njezinim iskrvarenjem
usmrćivanje životinja namijenjenih ljudskoj potrošnji
Neke od razlika u definiranju pojmova je da se Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja klanje
smatra usmrćivanjem životinja namijenjenih ljudskoj
potrošnji te da su omamljivanje i usmrćivanje postupci
poduzeti s namjerom da dovedu do smrti životinje.
Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja
određuju se nova pravila vezano za:
a. postupke omamljivanja životinja
b. uspostavu procedura sustavnog praćenja učinkovitosti postupaka omamljivanja u klaonicama
c. sastavljanje i provođenje standardnih operativnih
postupaka
d. osposobljavanje osoblja za provođenje usmrćivanja i s usmrćivanjem povezanih postupaka
e. obvezu proizvođača opreme da osiguraju upute
za upotrebu opreme za sputavanje i omamljivanje
f. razvoj i distribuciju vodiča dobre prakse te
g. imenovanje osobe odgovorne za dobrobit
životinja.
Opći zahtjevi za usmrćivanje i s usmrćivanjem povezane postupke
U skladu s općim zahtjevima određenim člankom
3. Pravilnika životinje se mora poštedjeti svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili
s usmrćivanjem povezanih postupaka. Vezano za navedeno, subjekti u poslovanju moraju poduzeti potrebne
mjere kako bi osigurali da:
a. su životinjama osigurani potrebni uvjeti smještaja i zaštite, posebice tako da se drže čistima u primjerenim temperaturnim uvjetima
b. su životinje zaštićene od pada, klizanja i ozljeđivanja
32
Životinje smiju biti usmrćene samo nakon omamljivanja u skladu s metodama i posebnim zahtjevima
za primjenu metoda iz Dodatka I. Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) (u skladu s člankom 4. Pravilnika). Pri tome
se gubitak svijesti i osjeta mora održavati do smrti životinje.
Ukoliko se životinje samo omamljuje (primjena
metoda iz Dodatka I. Pravilnika koje ne izazivaju trenutačnu smrt) moraju se, što je prije moguće, provesti
procedure koje osiguravaju smrt, kao što su iskrvarenje, piting, usmrćivanje električnom strujom ili produljenim uskraćivanjem kisika.
IZUZETAK je klanje u skladu sa zahtjevima vjerskih
obreda, kada životinje ne moraju biti omamljene pod
uvjetom da se klanje odvija u klaonici (u skladu s člankom 4. stavkom 4. Pravilnika).
Provjere omamljivanja
Važno je istaknuti da nakon omamljivanja osobe
koje su odgovorne za omamljivanje životinja moraju
provjeriti učinkovitost omamljivanja kako bi osigurali
da životinje ne pokazuju znakove svijesti ili osjetljivosti od završetka omamljivanja do smrti (članak 5.
Pravilnika).
Da bi se osigurala dobrobit životinja i kvaliteta
proizvoda (mesa i proizvoda od mesa), subjekt u poslovanju mora osigurati redovite i učinkovite provjere na dostatnom reprezentativnom uzorku životinja,
uzimajući u obzir ishod prethodnih provjera te drugih
čimbenika kao što su homogenost skupine životinja,
korištena oprema i uključeno osoblje te o istima vodi
evidenciju.
Učinkovitost svake metode omamljivanja temelji
se na nadzoru ključnih parametara te redovitoj procjeni učinkovitosti metode omamljivanja.
Subjekti u poslovanju mogu postupke provjere
koristiti na način kako je opisano u vodičima dobre
prakse čije se donošenje propisuje u članku 13. Pravilnika.
Kad se provjerom utvrdi da životinja nije primjereno omamljena, osoba odgovorna za omamljivanje
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
mora odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako je
navedeno u standardnim operativnim postupcima sastavljenim u skladu s člankom 6. stavkom 2. Pravilnika,
a može koristiti i one opisane u vodičima dobre prakse.
Ukoliko se životinje, u skladu sa zahtjevima vjerskih obreda, usmrćuje bez prethodnog omamljivanja,
osobe odgovorne za klanje moraju, prije oslobađanja
životinja iz opreme za sputavanje, provjeriti pokazuju
li životinje znakove svijesti ili osjeta prije prosljeđivanja na skidanje kože ili šurenje.
Procedure sustavnog praćenja u klaonicama
Sustavno praćenje učinkovitosti omamljivanja
temelji se na procjeni odsutnosti svijesti i osjeta kod
životinja.
Svijest životinja je zapravo njihova sposobnost
izražavanja emocija i kontroliranja voljnih pokreta.
Unatoč nekim iznimkama, poput elektro-imobilizacije
ili ostalih provociranih paraliza, za životinju se može
smatrati da je u besvjesnom stanju kada izgubi svoj
prirodni stojeći položaj, kada nije u budnom stanju i
ne pokazuje znakove pozitivnih ili negativnih emocija
poput straha ili uzbuđenja.
Prisutnost osjeta kod životinje poglavito je njezina
sposobnost da osjeća bol. Općenito, za životinju se
može smatrati da ne pokazuje znakove osjeta ukoliko
ne pokazuje reflekse ili reakcije na podražaje poput
zvuka, mirisa, svjetla ili fizičkog dodira.
U skladu s člankom 16. Pravilnika, subjekt u poslovanju mora uspostaviti i primjenjivati odgovarajuće
procedure sustavnog praćenja u klaonicama koje
moraju uključivati:
a. ime i prezime osoba odgovornih za proceduru
sustavnog praćenja
b. pokazatelje za otkrivanje znakova gubitka i prisutnosti svijesti ili osjeta kod životinja
c. pokazatelje za otkrivanje odsutnosti znakova života u životinja koje se kolju u skladu s pravilima
vjerskih obreda
d. kriterije kojima se utvrđuje jesu li rezultati pokazatelja iz točki (b) i (c) zadovoljavajući
e. okolnosti i/ili vrijeme u kojem se sustavno praćenje treba odvijati
f. broj životinja u svakom uzorku koji se mora pregledati tijekom sustavnog praćenja
g. primjerene procedure kojima se osigurava da se
u slučaju neudovoljavanja kriterijima iz točke (e)
provedu ponovne provjere postupaka omamljivanja ili usmrćivanja u svrhu prepoznavanja uzroka
koji su doveli do navedenih nedostataka i promjene koje su nužne za takve postupke.
Subjekti u poslovanju moraju uspostaviti posebne
procedure sustavnog praćenja za svaku liniju klanja.
Pri određivanju učestalosti provjera u obzir se uzima glavne čimbenike rizika poput promjena u pogledu
vrsta ili veličine životinja za klanje ili način rada osoblja te se uspostavlja u svrhu osiguravanja rezultata s
visokom razinom pouzdanosti. Subjekti u poslovanju
mogu koristiti procedure sustavnog praćenja kako je
opisano u vodičima dobre prakse iz članka 13. Pravilnika.
Standardni operativni postupci
Na dobrobit životinja uvelike utječe dnevno upravljanje postupcima u klaonici, a pouzdani se rezultati
mogu dobiti samo ukoliko subjekti u poslovanju razviju
alate za sustavno praćenje kako bi pratili učinke provedenih operacija. Stoga subjekti u poslovanju imaju
obvezu razviti standardne operativne postupke u svim
fazama proizvodnog ciklusa, a oni trebaju biti temeljeni na riziku. Međutim, subjekt u poslovanju može koristiti i one standardne operativne postupke opisane u
vodičima dobre prakse iz članka 13. Pravilnika.
Standardni operativni postupci trebaju uključivati
jasne ciljeve, odgovorne osobe, način djelovanja, mjerljive kriterije, ključne parametre određene za svaki
postupak omamljivanja na način koji osigurava primjereno omamljivanje svih životinja kao i postupke
za sustavno praćenje i vođenje evidencije. U skladu s
navedenim člankom 6. Pravilnika propisuje se da standardni operativni postupci koji se odnose na omamljivanje moraju sadržavati:
a. preporuke proizvođača
b. za svaku metodu omamljivanja koja se koristi,
ključne parametre iz Poglavlja I. Dodatka I. Pravilnika te osigurati njihovu učinkovitost pri omamljivanju životinja i
c. precizno određene mjere koje se moraju provesti kada provjere omamljivanja ukazuju da životinja nije primjereno omamljena ili, u slučaju životinja koje su zaklane u skladu sa zahtjevima vjerskih
obreda (članak 4. stavak 4.) da životinja i dalje pokazuje znakove života.
Osposobljavanje osoblja
Dobro osposobljeno i stručno osoblje poboljšava rukovanje životinjama u svim fazama procesa u klaonici.
Stručna sposobnost s obzirom na dobrobit životinja podrazumijeva znanje o temeljnim obrascima ponašanja
i potrebama dotične životinjske vrste, kao i prepoznavanje znakova svijesti i osjeta, prvenstveno bola i neugode, zatim sposobnost procjene rada korištene opreme za omamljivanje. Osoblje koje provodi određene
operacije klanja i osoblje koje nad-gleda operacije
sezonskog usmrćivanja krznaša mora posjedovati
uvjerenje o osposobljenosti u skladu s operacijama
koje provode kako je određeno člankom 7. Pravilnika.
Uvjerenje o osposobljenosti za ostalo osoblje koje provodi usmrćivanje životinja npr. u svrhu kontrole bolesti
životinja nije potrebno osigurati.
Postupci u klaonici za koje je potrebno osigurati osposobljenost osoblja u skladu s člankom 21. Pravilnika
su:
33
a. rukovanje životinjama i briga o životinjama prije
sputavanja
b. sputavanje životinja u svrhu omamljivanja ili
usmrćivanja
c. omamljivanje životinja
d. procjena učinkovitosti omamljivanja
e. vješanje živih životinja na primjerenu opremu ili
dizanje živih životinja
f. iskrvarivanje živih životinja
g. klanje u skladu sa zahtjevima vjerskih obreda.
jevati zamjenu određenih dijelova, a čak i oprema koja
se tek povremeno koristi može izgubiti na učinkovitosti
zbog korozije ili ostalih okolišnih čimbenika. Neka oprema isto tako treba biti precizno kalibrirana.
Subjekti u poslovanju moraju osigurati da se sva
oprema koja se koristi za sputavanje i omamljivanje
održava i provjerava u skladu s uputama proizvođača,
da provjeru obavljaju osobe koje su za tu svrhu posebno osposobljene te o istome vodi evidenciju.
Oprema za sputavanje i omamljivanje
Vodiči dobre prakse koje sastavljaju organizacije
subjekata u poslovanju vrijedni su instrumenti koji
subjektu u poslovanju pomažu da udovolje određenim
zahtjevima zakonodavstva, poput, primjerice, razvoja i
provedbe standardnih operativnih postupaka te procedura sustavnog praćenja u klaonicama. S obzirom na
navedeno, u skladu s člankom 13. stavkom 2. Pravilnika, organizacije subjekata u poslovanju, vodiče koje su
razvili distribuiraju:
a. u dogovoru s predstavnicima nevladinih organizacija, nadležnog tijela i drugih zainteresiranih
stranaka i
b. uzimajući u obzir znanstvena mišljenja iz članka
20. stavka 1. točke (c) Pravilnika.
Mogu se koristiti samo vodiči dobre prakse procijenjeni od nadležnog tijela kako bi se osiguralo da su
razvijeni u skladu s odredbama članka 13. stavka 2.
Pravilnika i da su u skladu s važećim smjernicama Europske unije.
Nadležno tijelo ima obvezu proslijediti Europskoj
komisiji sve vodiče dobre prakse koje je procijenilo.
Sputavanje životinja je nužno za sigurnost osoblja
kao i pravilnu primjenu nekih metoda omamljivanja.
Međutim, sputavanje vrlo često dovodi do nelagode
životinja i stoga se treba primjenjivati što je kraće
moguće.
Životinje također mogu patiti kada postupci omamljivanja ne uspiju. Ovim se Pravilnikom predviđa
korištenje primjerene pričuvne opreme za podršku
postojećoj opremi za omamljivanje koja bi bila dostupna radi smanjivanja boli, nelagode ili patnje životinja.
Oprema za sputavanje životinja, uključujući opremu za sputavanje glave koristit će se tek kad je osoba koja je zadužena za omamljivanje ili iskrvarivanje
spremna životinju omamiti ili iskrvariti što je prije
moguće.
Preživači koji se za potrebe obrednog klanja kolju
bez omamljivanja trebaju biti individualno i mehanički
sputani.
Uputa za upotrebu opreme
Oprema za omamljivanje životinja razvijena je i
osmišljena tako da osigura učinkovito omamljivanje
u skladu s propisanim parametrima. Stoga se člankom
8. Pravilnika od proizvođača traži da za proizvode koje
stavljaju na tržište osiguraju primjerene upute o njihovoj upotrebi, održavanju i provjeravanju te takve
upute javno objave putem interneta.
U uputama se mora detaljno navesti:
a. vrste, kategorije, količine i/ili mase životinja za
koje se oprema namjerava koristiti
b. preporučeni parametri koji odgovaraju različitim
okolnostima upotrebe, uključujući ključne parametre iz Poglavlja I. Dodatka I. Pravilnika
c. postupak za sustavno praćenje učinkovitosti
opreme za omamljivanje, u skladu s odredbama
Pravilnika i
d. preporuke za održavanje i, tamo gdje je to nužno,
kalibraciju opreme za omamljivanje.
Upotreba opreme za sputavanje i omamljivanje
Kako bi se osigurala učinkovitost opreme, potrebno
je opremu za omamljivanje i sputavanje primjereno
održavati. Oprema koja se intenzivno koristi može zahti-
34
Vodiči dobre prakse
Osoba odgovorna za dobrobit životinja
Iskustvo stečeno u nekim državama članicama Europske unije pokazalo je kako je imenovanje posebno
kvalificirane osobe za dobrobit životinja koja koordinira i prati provedbu operativnih postupaka za dobrobit životinja pokazalo značajne koristi za dobrobit
životinja. Stoga subjekt u poslovanju mora za svaku
klaonicu odrediti osobu odgovornu za dobrobit životinja koja im pomaže u osiguranju provođenja odredaba
ovoga Pravilnika.
Osoba za dobrobit životinja:
a. treba imati dovoljne ovlasti i tehničku stručnost
kako bi osoblju osigurala odgovarajuće smjernice
za klanje (mora imati potvrdu o osposobljenosti za
sve postupke u klaonici za koje je odgovorna)
b. je odgovorna izravno subjektu u poslovanju i
njemu izravno podnosi izvješće o događanjima koji
se odnose na dobrobit životinja
c. mora imati ovlasti da od osoblja klaonice zatraži
provođenje bilo kojih postupaka koji su neophodni
radi osiguravanja udovoljavanja odredbama ovoga
Pravilnika
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
d. vodi evidenciju o poduzetim mjerama za poboljšanje dobrobiti životinja u klaonici u kojoj obavlja
svoje zadaće i čuva je najmanje godinu dana.
IZUZETAK
Kako u malim klaonicama koje kolju manje od
1.000 jedinica životinja za klanje ili 150.000 ptica ili
kunića godišnje nema tako složenog sustava upravljanja u svrhu provođenja ovoga propisa, ne zahtijeva se
imenovanje osobe odgovorne za dobrobit životinja jer
bi isto bilo u nesrazmjeru s ciljevima kojima se u tim
slučajevima teži.
»Jedinica životinja za klanje« je standardna mjerna
jedinica koja omogućuje okupljanje različitih kategorija
životinja za klanje u svrhu uspoređivanja. Za određivanje broja jedinica životinja za klanje koriste se sljedeće
stope konverzije:
Vrsta i kategorija životinja
Jedinica životinja za klanje
odrasla goveda
ostala goveda
1
0, 50
svinje (>100 kg žive vage)
0, 20
ostale svinje
0, 15
ovce i koze
0, 10
janjad, jarad i prasad (< 15
kg žive vage)
0, 05
Uređenje, konstrukcija i oprema klaonica
Subjekti u poslovanju moraju osigurati da uređenje
i konstrukcija klaonica te oprema koja se u njima koristi
udovoljavaju odredbama Dodatka II. Pravilnika (vezano
za članak 14. Pravilnika).
Kad se to zahtijeva, subjekti u poslovanju nadležnom
tijelu podnose za svaku klaonicu sljedeće podatke:
a. najveći broj životinja po satu za svaku liniju klanja
b. kategorije životinja i njihovu masu za koje se
može koristiti oprema za sputavanje ili omamljivanje i
c. najveći kapacitet svakog prostora u depou.
Navedene informacije nadležno tijelo procjenjuje
prilikom odobravanja klaonice.
Rukovanje životinjama i njihovo sputavanje u klaonicama
Subjekti u poslovanju moraju osigurati udovoljavanje operativnim pravilima za klaonice iz Dodatka
III. Pravilnika (dolazak životinja u klaonicu i njihovo
kretanje, rukovanje životinjama, dopunska pravila za
sisavce u privremenom smještaju prije klanja osim
kunića i zečeva i iskrvarivanje životinja).
Sve životinje koje se usmrćuje bez prethodnog
omamljivanja u svrhe obrednog klanja moraju biti
pojedinačno sputane. Preživači se moraju sputati
mehanički.
Ne smiju se koristiti sustavi za sputavanje goveda
okretanjem u obrnuti položaj ili bilo koji neprirodni
položaj osim u slučaju klanja životinja u obredne svrhe
i pod uvjetom da su takvi sustavi opremljeni napravom
koja sputava bočne i vertikalne kretnje glave te da ih se
može prilagoditi veličini životinje.
Pojedini postupci sputavanja životinja su zabranjeni
i to:
a. vješanje ili podizanje životinja pri svijesti
b. mehaničko sputavanje ili učvršćivanje nogu kao i
papaka ili kopita životinja
c. presijecanje leđne moždine, na primjer
korištenjem šiljatog instrumenta ili bodeža i
d. upotreba električne struje za imobilizaciju
životinje koja ne omamljuje ili ne usmrćuje životinju
pod kontroliranim uvjetima, posebice svaka vrsta
električne struje koja ne prolazi prvo kroz mozak.
Prisilno usmrćivanje
U slučaju prisilnog usmrćivanja posjednik životinja
mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi se životinju
usmrtilo što je prije moguće.
Metode omamljivanja
Popis metoda omamljivanja i s omamljivanjem
povezani specifični zahtjevi prikazani su u Dodatku I.
Poglavlju I. Pravilnika i dijele se na: mehaničke metode,
metode koje uključuju primjenu električne struje,
metode koje uključuju primjenu plina te injekcijska aplikacija sredstva za usmrćivanje.
U skladu s popisom metoda, ugljični dioksid pri visokim koncentracijama (više od 80%) može se koristiti
samo za klanje svinja te za usmrćivanje peradi (osim
pataka i gusaka), kuna, činčila i svinja.
Ako se perad prije klanja omamljuje ugljičnim dioksidom, za navedenu svrhu se može koristiti samo
ugljični dioksid u dvije faze i to prvo izlaganje peradi
koncentraciji od 40 % ugljičnog dioksida nakon čega
se, kada su životinje izgubile svijest, ponavlja izlaganje
višoj koncentraciji ugljičnog dioksida.
Korištenje ugljičnog monoksida nije dopušteno u
svrhu klanja, već samo za usmrćivanje peradi, prasadi
i krznaša.
U Poglavlju II. Dodatka I. Pravilnika donose se
i posebni zahtjevi za određene metode te ovdje, u
skraćenom obliku, navodimo samo neke od zahtjeva
koji predstavljaju novost:
a. pištolj s nepenetrirajućim klinom koristi se samo
za preživače koji su lakši od 10 kg žive vage
b. dislokacija vrata i perkusivni (mehanički) udarac u
glavu mogu se koristiti samo kao pomoćne metode
pri klanju ili za depopulaciju, pri čemu jedna osoba
ne smije usmrtiti više od 70 životinja na dan. Ručna
dislokacija vrata ne smije se koristiti na životinjama
koje su teže od tri kilograma žive vage.
35
c. oprema za omamljivanje električnom strujom
(osim opreme za omamljivanje peradi i omamljivanja u vodenoj kupki) mora biti postavljena
s napravom koja prikazuje i bilježi pojedinosti o
ključnim parametrima primijenjene električne
struje za svaku životinju pojedinačno
d. za omamljivanje peradi električnom strujom
u vodenoj kupki propisuju se posebni zahtjevi s
obzirom na jačinu i frekvenciju struje te ista mora
biti povezana s opremom za bilježenje pojedinih
parametara električne struje (ne odnosi se na
svaku životinju).
U Dodatku II. točki 5. Pravilnika, vezano za opremu
za omamljivanje u vodenoj kupki, propisuje se da na
liniji za sputavanje životinja vješanjem, ptice koje su
u svjesnom stanju ne smiju visjeti na njima dulje od
jedne minute, dok patke, guske i pure koje su u svjesnom stanju ne smiju visjeti dulje od dvije minute.
U Dodatku III. točki 3. Pravilnika pri iskrvarenju
životinja zahtijeva se da:
a. u slučaju samo omamljivanja ili klanja u skladu
s vjerskim pravilima, dvije karotidne arterije ili žile
iz kojih one izlaze moraju biti sustavno prerezane
b. se ptice mogu klati automatskim rezačem vratova samo ako se može potvrditi da su ti rezači
učinkovito prerezali obje krvne žile.
Mjere u slučaju neudovoljavanja odredbama Pravilnika
Nadležno tijelo može:
a. zahtijevati od subjekata u poslovanju da izmijene
i dopune svoje standardne operativne postupke te
osobito da uspore ili zaustave proizvodnju
b. zahtijevati od subjekata u poslovanju da
pojačaju učestalost provjera iz članka 5. Pravilnika
i izmijene i dopune procedure sustavnog praćenja
iz članka 16. Pravilnika
c. ukinuti i oduzeti potvrdu o osposobljenosti izdanu na temelju Pravilnika osobi koja više ne pokazuje dovoljnu osposobljenost, znanje i svjesnost
o svojim zadaćama tijekom provođenja operacije
za koju je potvrda izdana
d. oduzeti ovlasti iz članka 21. stavka 3. Pravilnika
e. zahtijevati izmjenu i dopunu uputa iz članka 8.
Pravilnika uzimajući u obzir znanstvena mišljenja
dobivena na temelju članka 20. stavka 1. točke (b)
Pravilnika.
Prijelazno razdoblje
Do 08. prosinca 2015. godine potvrde o osposobljenosti mogu se izdati osobama koje dokažu da imaju najmanje trogodišnje stručno iskustvo. Nakon toga
datuma za sve osoblje je obvezno osposobljavanje na
tečajevima.
Do 8. prosinca 2019. godine članak 14. stavak 1.
(uključujući Dodatak II.) Pravilnika primjenjuje se
36
samo na nove klaonice ili na novo uređene, izgrađene
ili opremljene klaonice na koje se odnose odredbe Dodatka II, pod uvjetom da su započele s radom nakon
01. siječnja 2013. godine.
Do 8. prosinca 2019. godine trebaju se nastaviti
primjenjivati zahtjevi Pravilnika o zaštiti životinja pri
klanju ili usmrćivanju iz 2008. godine koji se odnose
na prostorni plan, konstrukciju i opremu klaonica
(članak 26. stavak 2. Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja).
Zaključno
Odredbe članka 14. stavka 1. (uključujući Dodatak
II.) Pravilnika se nakon 8. prosinca 2019. godine primjenjuju na sve objekte.
Literatura:
1. Zakon o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj
135/06)
2. Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja
(„Narodne novine“, broj 83/11), http://www.mps.hr/
default.aspx?id=6964
3. Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili
usmrćivanju (»Narodne novine«, broj 39/08)
4. Uredba Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti
životinja u vrijeme usmrćivanja, http://ec.europa.
eu/food/animal/welfare/slaughter/ce_proposal_
animal_time_killing_en.htm
5. Direktiva Vijeća 93/119/EZ o zaštiti životinja pri
klanju ili usmrćivanju
6. Scientific Report of the Scientific Panel for
Animal Health and Welfare on a request from the
Commission related to welfare aspects of animal
stunning and killing methods (Question N° EFSAQ-2003-093) accepted on the 15th of June 2004,
http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/45.
htm
7. The EFSA Journal (2006) 326, 1-18, ”The welfare
aspects of the main systems of stunning and killing
applied to commercially farmed deer, goats, rabbits,
ostriches, ducks, geese and quail”, http://www.efsa.
europa.eu/en/efsajournal/pub/326.htm
Sa svim upitima vezanim za provođenje Pravilnika o
zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (NN, 83/11) možete se obratiti kontakt osobi mr.sc. Branki Buković Šošić,
dr. med. vet., voditeljici Odjela za zaštitu životinja, na email: [email protected] , na broj telefona: 01/6443 854 ili
na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva, Planinska 2a, Zagreb
Dodatne informacije se nalaze na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.
mps.hr/dafault.aspx?id=6964 .
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
VETERINARSKI FAKULTET
OSNOVANA Udruga AMAC Veterinarskoga fakulteta
Na 5. hrvatskom veterinarskom kongresu koji je održan od 10. do 13. listopada 2012. u Tuheljskim toplicama grupa entuzijasta pokrenula je inicijativu za osnivanje AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja
Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, skraćeno
AMAC–VEF.
Inicijativa je uskoro i službeno realizirana, na Osnivačkoj skupštini održanoj 22. listopada 2012. u sjedničkoj dvorani Veterinarskoga fakulteta. Sjednici u nazočili
prof. dr. sc. Alen Slavica (uvodničar i član radnog predsjedništva), prof. dr. sc. Tomislav Dobranić (član radnog
predsjedništva i ovjerovitelj zapisnika), prof. dr. sc. Marina Pavlak, prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, prof. dr. sc. Goran
Bačić, dr. sc. Dean Konjević, Alen Hrasnik, dr. med. vet.,
Marko Poletto, dr. med. vet., Snježana Zrilić (zapisničarka), dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, predsjednik Hrvatske
veterinarske komore i dr. sc. Anđelko Gašpar, tajnik Hrvatske veterinarske komore (član radnog predsjedništva i ovjerovitelj zapisnika).
Udruga je osnovana jednoglasno, javnim glasovanjem, nakon čega je usvojen i temeljni akt Udruge,
njezin Statut. Za predsjednika Udruge izabran je dr. sc.
Dean Konjević, za dopredsjednika doc. dr. sc. Hrvoje Lucić, za tajnika dr. sc. Anđelko Gašpar te za blagajnicu
Snježana Zrilić, dr. med. vet. Izabrani su i članovi Predsjedništva: dr. sc. Dean Konjević, doc. dr. sc. Hrvoje Lucić,
doc. dr. sc. Kristina Matković, prof. dr. sc. Marina Pavlak,
prof. dr. sc. Goran Bačić, dr. sc. Ivan Križek te mr. sc. Ivica
Vujević, članovi Nadzornog povjerenstva: dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr. sc. Saša Legen, prof. dr. sc. Tomislav
Dobranić, naslovni profesor dr. sc. Željko Cvetnić te prof.
dr. sc. Alen Slavica (predsjednik) i članovi Suda časti:
prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura (predsjednica), prof.
dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Željko Grabarević, prof. dr.
sc. Petar Džaja te Ivan Forgač, dr. vet. med. Prema odluci osnivačke skupštine, Udrugu zastupaju predsjednik,
dopredsjednik i tajnik. Pokrenut je i postupak za upis
AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Registar
udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.
Očekuje se skoro otvaranje elektroničke adrese
Udruge, te odgovarajućeg odjeljka na mrežnim stranicama Veterinarskog fakulteta.
Prema Statutu, Udruga je neprofitna pravna osoba.
Njezini su ciljevi i zadaće:
• povezivanje bivših studenata, diplomanata i prijatelja te njegovanje ljubavi, odanosti i zahvalnosti
prema Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištu u Zagrebu te općenito hrvatskim
sveučilištima, domovini Hrvatskoj i prijateljskim zemljama u kojima žive Hrvati;
• promicanje ugleda Veterinarskog fakulteta kod
nas i u svijetu;
• skrb za razvitak i napredak Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;
• njegovanje i razvitak veterinarskog poziva i veterinarstva u cjelini;
• utjecaj na stvaranje javnog, znanstvenog i stručnog mišljenja te stajališta u svim bitnim pitanjima
u veterinarstvu;
• promicanje ugleda struke;
• jačanje suradnje te stvaranje veza između diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to: povezivanjem u
svjetsku akademsku mrežu razmjenom informacija i
usklađenim akcijama, okupljanjem članova na stručnim, znanstvenim i društvenim sastancima, zatim
poticanjem i pomaganjem znanstvenih, razvojnih,
stručnih, izdavačkih i drugih projekata, pomaganjem
u razmjeni nastavnika i studenata te povezivanjem
s iseljenim doktorima veterinarske medicine diljem
svijeta te uspostavom i razvitkom suradnje sa sličnim udrugama kod nas i u svijetu.
Udruga će djelovati samostalno, te uz učinkovitu
suradnju s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim institucijama, komorama, društvima te drugim tijelima i organizacijama koje se bave veterinarskom djelatnošću.
Udruga će koordinirati djelovanje svojega članstva u
zemlji i inozemstvu, upoznavati članstvo s radom i životom Veterinarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu
te ostalih hrvatskih sveučilišta, sveučilišnih udruga te
AMAC/AMCA udruga u zemlji i inozemstvu, povezivati
članstvo radi suradnje na znanstveno-nastavnim i stručno-nastavnim zadatcima, pomagati pri zapošljavanju
nezaposlenih članova, posebice mlađih kadrova, izdavati glasilo Udruge i druge prigodne publikacije, osiguravati materijalna sredstva za ostvarenje ciljeva i
djelatnosti, organizirati društveni život članstva, javne
tribine i skupove i slične manifestacije.
Udruga je prvi put predstavljena javnosti na Svečanoj sjednici Veterinarskog fakulteta, u povodu njegova
93. rođendana.
Prve sekcije Udruge su glazbena i sportska sekcija
te klub prijatelja VEF-a, koji organizira stručna i znanstvena predavanja naših članova iz zemlje i inozemstva.
Prof.dr.sc. Alen Slavica
37
O Zboru „Ab ovo“
Akademski zbor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu „Ab ovo“ osnovan je 14. veljače 2011. godine na ideju i inicijativu prof. dr. sc. Nine Poljičak Milas i prof. dr. sc. Nenada Turka, prodekana za poslovanje. U sastavu Zbora djeluje i
Gudačko-puhački orkestar. Zbor nastupa na promocijama i raznim manifestacijama vezanim uz Veterinarski fakultet i veterinarsku struku. U organizaciji Zbora održavaju se i izložbe umjetničkih djela terenskih veterinara, djelatnika i studenata fakulteta te članova Zbora. Predsjednica Zbora je prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas, dopredsjednica
doc. dr. sc. Kristina Matković, tajnica mr. sc. Radmila Raguž-Đurić, a voditelj Gudačko-puhačke sekcije je doc. dr. sc.
Hrvoje Lucić. Zborom ravna maestro Josip degl’ Ivellio, a članovi Zbora većinom su studenti Veterinarskog fakulteta
te aktivni i umirovljeni djelatnici, no naše redove popunjavaju i prijatelji željni pjevanja i druženja kroz umjetnost.
Osnivanjem AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Zbor je postao njegova glazbena sekcija.
Prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas
POZIVAMO SVE ČITATELJE HRVATSKOGA VETERINARSKOGA VJESNIKA, DOKTORE
I STUDENTE VETERINARSKE MEDICINE, VETERINARSKE TEHNIČARE I SVE DJELATNIKE VETERINARSKIH INSTITUCIJA DA SE PRIDRUŽE ZBORU VETERINARA KAO
PJEVAČI, SVIRAČI ILI LJUBITELJI GLAZBE I PJEVANJA.
Osoba za kontakt: prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas
Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet
Zavod za patološku fiziologiju, Zagreb, Heinzelova 55
e-pošta: [email protected], tel. 01 2390 182
Do sljedećega susreta,
Nina
38
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Za blagajnicu Udruge jednoglasno je izabrana Snježana Zrilić,
dr. med. vet.
Za članove Predsjedništva izabrani su jednoglasno:
Sveučilište u Zagrebu
Veterinarski fakultet
Klasa: 640-01/12-01/12
Ur.broj: 251-61-01/139-12-1
Zagreb, 22. listopada 2012.
1. Dr. sc. Dean Konjević
2. Doc. dr. sc. Hrvoje Lucić
3. Doc. dr. sc. Kristina Matković
4. Prof. dr. sc. Marina Pavlak
5. Prof. dr. sc. Goran Bačić
6. Dr. sc. Ivan Križek
7. Mr. sc. Ivica Vujević
Za članove Nadzornog povjerenstva jednoglasno su izabrani:
ZAPISNIK
sa sjednice Osnivačke skupštine AMAC Udruge diplomiranih
studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane 22. listopada 2012. godine u Sjedničkoj dvorani Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova
55, s početkom u 10.00 sati.
Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi: prof. dr. sc. Alen Slavica, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, prof. dr. sc. Marina Pavlak,
prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, prof. dr. sc. Goran Bačić, dr. sc.
Dean Konjević, Alen Hrasnik, dr. med. vet., Marko Poletto, dr.
med. vet., Snježana Zrilić, dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, predsjednik Hrvatske veterinarske komore i dr. sc. Anđelko Gašpar,
tajnik Hrvatske veterinarske komore.
Nakon uvodnih riječi prof. dr. sc. Alena Slavice za zapisničarku je jednoglasno izabrana Snježana Zrilić, dr. med. vet., a za
ovjerovitelje zapisnika izabrani su prof. dr.sc. Tomislav Dobranić i dr. sc. Anđelko Gašpar.
Za članove radnog Predsjedništva izabrani su jednoglasno:
1. Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
2. Prof. dr. sc. Alen Slavica
3. Dr. sc. Anđelko Gašpar
Predložen je i jednoglasno usvojen sljedeći:
DNEVNI RED
1. Donošenje odluke o osnivanju Udruge AMAC-VEF
2. Prihvaćanje Statuta
3. Izbor članova tijela upravljanja Udruge
4. Donošenje odluke o davanju ovlaštenja za zastupanje
Udruge
5. Donošenje odluke o pokretanju postupka za upis u Registar udruga
6. Razno
Ad 1.
Jednoglasno, javnim glasovanjem usvojena je odluka o osnivanju AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa sjedištem u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55.
Ad 2.
Nakon čitanja i kraće rasprave usvojen je Statut AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Ad 3.
Za predsjednika Udruge jednoglasno je izabran dr. sc. Dean Konjević, Dipl. ECZM, a za dopredsjednika doc. dr. sc. Hrvoje Lucić.
Za tajnika Udruge jednoglasno je izabran dr. sc. Anđelko
Gašpar.
1. Dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl
2. Dr. sc. Saša Legen
3. Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
4. Prof. dr. sc. Željko Cvetnić, naslovno zvanje
5. Prof. dr. sc. Alen Slavica
Za predsjednika Nadzornog povjerenstva jednoglasno je izabran prof. dr. sc. Alen Slavica.
Za članove Suda časti izabrani su jednoglasno:
1. Prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura
2. Prof. dr. sc. Josip Kos
3. Prof. dr. sc. Željko Grabarević
4. Prof. dr. sc. Petar Džaja
5. Ivan Forgač, dr. vet. med.
Za predsjednicu Suda časti jednoglasno je izabrana prof. dr. sc.
Vesna Gjurčević Kantura.
Ad 4.
Jednoglasno je donijeta odluka o davanju ovlaštenja za zastupanje AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predsjedniku dr. sc.
Deanu Konjeviću, dopredsjedniku doc. dr. sc. Hrvoju Luciću i
tajniku dr. sc. Anđelku Gašparu.
Ad 5.
Jednoglasno se donosi odluka o pokretanju postupka za upis
AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Registar udruga pri
nadležnom tijelu državne uprave.
Ad 6. Razno
Alen Hrasnik, dr. med. vet. otvorit će elektroničku adresu
AMAC-VEF Udruge te na mrežnim stranicama Veterinarskog
fakulteta oformiti odjeljak za AMAC-VEF Udrugu.
Također, članovi su raspravljali o visini članarine koja će biti
utvrđena na nekoj od sljedećih sjednica. Dogovoreno je da
se izrade pristupnice za članove AMAC-a, kao i idejno rješenje članskih iskaznica, te da se nakon provedenog postupka
registracije oglasi postojanje Udruge putem pisanih i elektroničkih medija.
Sastanak je završio u 10.45 sati.
Zapisničarka:
Snježana Zrilić, dr. med. vet.
Ovjerovitelji zapisnika:
Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
Dr. sc. Anđelko Gašpar
Vjekoslava Heinzela br. 55, 10000 Zagreb
e-pošta: [email protected] - http://www.vef.unizg.hr
MB: 322 57 55 – Žiro-račun: 2360000-1101354554
Zagrebačka banka d.d. – OIB: 36389528408
39
BROJ ČLANSKE ISKAZNICE
ISPUNJAVA AMAC-VEF
PRISTUPNICA
ZA UPIS U AMAC
Udrugu diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
OIB (osobni identifikacijski broj)
IME
IME OCA
PREZIME
ROĐENO PREZIME
SPOL
DATUM ROĐENJA
MJESTO ROĐENJA
DRŽAVA ROĐENJA
M
Ž
MJESTO i GODINA DIPLOMIRANJA
AKADEMSKI STUPANJ
ADRESA STANOVANJA:
POŠTANSKI BROJ i MJESTO
ULICA i KUĆNI BROJ
ŽUPANIJA
TELEFON/MOBITEL
E-MAIL
ZNANJE STRANIH JEZIKA
PODRUČJE ZAPOSLENJA
DRŽAVNO
PRIVATNO
POLOŽAJ ZAPOSLENJA
ZAPOSLEN
VOLONTER
NEZAPOSLEN
UMIROVLJENIK
ZAPOSLEN U:
DATUM ZAPOSLENJA
Mjesto i datum: ___________________
Potpis: ______________________
MOLIMO POPUNJENU PRISTUPNICU POSLATI U AMAC-VEF
poštom, faksom ili e-mailom
AMAC-VEF
Heinzelova 55, 10000 ZAGREB
tel: 01/2390100
fax: 01/2441-390
e-mail: [email protected]
Pristupnicu u elektroničkom obliku možete pronaći i na stranici www.vef.unizg.hr/amac
40
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU
2011 - NADOPUNA
www.propisi-zov.com
Priru
Priručnik
učnik jje formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova zakona i
pravilnika
prav
vilnika koji obuhvaćaju:
tOPWJ;BLPOPPQǎFNVQSBWOPNQPTUVQLV
tOPW
WJ;BL
tOPWJ;BLPOPVQSBWOJNTQPSPWJNB
tOPW
WJ;BL
tJ[NKFOF[BLPOBPWFUFSJOBSTUWVJISBOJUF
tJ[N
NKFOF
tOPWJIQSBWJMOJLBOBTUSBOJDB
t
OPW
Sve d
dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u veterinardodat
TUWVOBEPQVOBiQPUSBäJUFOB8&#TUSBOJDBNBXXXQSPQJTJ[PWDPN.
TUWV
FORMAT
FORM
MAT PRIRUČNIKA
1SJSVǏOJL
1SJSVǏ
ǏOJL KF LPODJQJSBO V GPSNJ LOKJHF GPSNBUB # Y DN
NFLBOPH
uveza uve
uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod učestalog koriÝUFOKB
JPQTFHBTUSBOJDB
ÝUFOKB
JP
PROMJENE
PROM
MJE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA
Priručniik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi usuglašenoj
Priručnik
TB[BLPOTLPNTUFǏFWJOPN&6/BNKFOBKFPMBLÝBUJVTLMBêJWBOKFQPTMPWBOTB[BLPO
OT
KKBTOPWPQSFV[FUJN[BLPOJNBLPKJTVSF[VMUBUQSFHPWPSB3)J&6
NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA
Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete poslati na adresu izdavača (%PNJOP EJ[BKO EPP +PTJQB 4USHBODB ;BHSFCLPOUBLUJMJNPC), puttem Interneta (OBSVEäCFOJDBOBTUSBOJDBNBXXXQSPQJTJ[PWDPN)
ili putem
p
faksa () na osnovu koje ćemo Vam poslati poOVEV/BWBÝVBESFTVTUJǎJǎFQPOVEBUFOBLPOQMBǎBOKBJTUFEPTUBWPN
OVEV
V
EPCJWBUF;CJSLVQSPQJTBOBBESFTVOB[OBǏFOVVOBSVEäCFOJDJ
EPCJWBUU
CIJENA I TROŠKOVI DOSTAVE
ZBIRKE
Cijena: 449,00 kn
(trošak dostave uračunat u cijenu)
SVI
!"
U
ZADOVOLJAVA NORM
HRN EN ISO/
IEC 17020:2005
Partner
projekta:
sa
eno
glaš
Usu skom
n
zako ativom
l
u
g
re
41
93. obljetnica Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Tradicionalno obilježavanje obljetnice Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ove godine započelo je
svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća pred tristotinjak uzvanika, zaposlenika i studenata Fakulteta.
Prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje, prof. dr. sc. Josip Kos, prodekanica za diplomsku nastavu, prof. dr.
sc. Ksenija Vlahović, dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Alen Slavica,
prodekan za poslovanje, prof. dr. sc. Nenad Turk
U Velikoj predavaonici Fakulteta, 13.11.2012. u 11.00
sati, započela je svečana sjednica Fakultetskog vijeća u
koju nas je i ove godine uveo gosp. Branko Uvodić. Nastavnike, studente, zaposlenike i brojne goste pozdravio
je dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić. U svom uvodnom
govoru dekan se osvrnuo na aktualnu situaciju u struci,
znanosti i obrazovanju, naglasivši kako je rastuća kompleksnost biomedicinskih istraživanja utjecala ne samo
na čvršće povezivanje bazičnih i kliničkih znanstvenika
te brži transfer znanosti u praksu nego i na korjenite
promjene u nastavnim programima, metodologiji poučavanja te hijerarhiji znanja. Istaknuo je važnost međunarodne suradnje ostvarene u obliku razmjene studenata i
nastavnog osoblja putem programa CEEPUS i ERASMUS
te organizacijom međunarodnih radionica, kongresa i
ljetnih škola. Također, u skladu s promicanjem sustava
kvalitete na svim razinama obrazovanja jest uska suradnja s veterinarskim ustanovama u zemlji – Hrvatskim
veterinarskim institutom, Hrvatskom veterinarskom komorom, Upravom veterinarstva Ministarstva poljoprivrede te veterinarskim stanicama, ambulantama i drugim
organizacijama u kojima studenti imaju izvanfakultetsku
nastavu. Istaknuo je i važnost znanstvenoistraživačkog
rada temeljenog na brojnim projektima, kao i cjeloživot-
42
nog učenja koje se provodi u obliku raznih tečajeva u
organizaciji Fakulteta.
Osim dekana, nazočnima su se s nekoliko riječi obratili i uzvanici. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc.
Aleksa Bjeliš u ime prorektorice za studente i studije prof.
dr. sc. Blaženke Divjak, koja je također prisustvovala svečanoj sjednici, rekao je da je Veterinarski fakultet vrlo jak,
ako ne i najjači fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ne samo
u studijskom i znanstvenom smislu nego i zbog širokog
spektra drugih aktivnosti u koje je uključen te povezanosti s društvom, okolišem i strukom. Taj uspjeh i položaj
ne bi bili tako čvrsti da i druga dva stupa u trokutu nisu
čvrsta. Istraživanje je ključno – bez istraživačkog temelja i stalne aktivnosti ne bi bilo niti uspješne primjene.
Upravo zbog toga treba biti čvrst u tome da se obrane
interesi istraživačke zajednice te da se ono što je do sada
postignuto i održi. Tek kada se svakom članu sveučilišne
zajednice omogući da istraživački interes razvija od mladih dana pa do kraja karijere mogu se očekivati vrhunski
rezultati. Sveučilište u Zagrebu može se pohvaliti time
da se nalazi na listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu, a
želja je da se to i održi. Za to je potreban dugotrajan rad
u kojemu ne bi smjelo biti prekida. Drugi stup su studiji,
studenti te briga za studente i kvalitetu studija. Rektor je
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dipl. ing.
najavio i pozvao prisutne na Smotru sveučilišta na kojoj
će se tijekom tri dana predstaviti sve sastavnice Sveučilišta te još neke visokoškolske ustanove koje su se pridružile smotri.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dipl. ing.
pozdravio je nazočne u ime Ministarstva poljoprivrede
i Vlade RH te se zahvalio na pozivu na svečanu sjednicu. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci, otkada je na
čelu ministarstva koje obuhvaća širok raspon djelatnosti, ostvarena je odlična suradnja između Veterinarskoga
fakulteta i Ministarstva poljoprivrede. Istaknuo je kako
je u resoru poljoprivrede, uzevši u obzir i Veterinarski,
Agronomski, Šumarski te neke druge fakultete, izuzetno
mnogo stručnjaka i profesora koji prenose svoje znanje
i s kojima će ministar i njegov tim inzistirati na kvalitetnoj i dugoročnoj suradnji, unaprjeđujući pritom sve
dosadašnje oblike ostvarene suradnje. Svi oni koji imaju
kućne ljubimce ili su sa životinjama povezani vođenjem
svojih poduzetničkih poslova znaju da to nije samo znanje i nije samo prenošenje iskustava nego i jako puno
ljubavi prema životinjama. Upravo zbog toga Fakultetu
i profesorima želi zahvaliti što ne samo da mladim ljudima prenose znanje i iskustvo i pružaju mogućnost da
rade jedan human i odgovoran posao nego razvijaju u
njima i ljubav prema životinjama, odgovornost za zaštitu
okoliša. Složio se s rektorom da u znanost treba mnogo
ulagati te je ponosan što je upravo toga dana upriličeno
potpisivanje ugovora za četrdesetak kvalitetnih i primjenjivih projekata Vijeća za istraživanja u poljoprivredi u
vrijednosti od oko 3, 5 milijuna kuna. Izrazio je nadu da
će upravo takva suradnja i projekti pridonijeti tomu da
se recesija i negativnosti u gospodarstvu zaustave i da se
krene u pravome smjeru, također i da će sve znanstvene
institucije, savjetodavne službe, agencije i oni koji rade u
praksi zajedno sjesti i uložiti dodatan trud da se sve one
strateške mjere i smjernice koje su zacrtane i provedu u
djelo. Uz još jednu čestitku Fakultetu i njegovim zaposle-
nicima na obljetnici ministar je naglasio da će u njemu
i njegovim suradnicima imati ne samo partnere nego i
dobru potporu.
Nakon govora uzvanika dekan se ponovno obratio
nazočnima osvrnuvši se na rad Fakulteta u protekloj
akademskoj godini. Predstavljajući Ljetopis za ak. god.
2010./2011., prošao je sva područja u kojima se vidi
aktivnost Veterinarskoga fakulteta, od nastave, znanosti, stručnoga rada, međunarodne suradnje, poslovanja,
liječenja životinja. U prošloj akademskoj godini upisano
je 130 studenata, te je na studiju veterinarske medicine
ukupno 613 studenata, na doktorskom studije Veterinarske znanosti ukupno 129 studenata te četiri studenta upisana po starom programu doktorskog studija. Na
specijalističke studije, kojih je ukupno 13 s novopokrenutim studijem Dobrobit životinja, upisan je 171 student.
U okviru nastave učinjene su izmjene u izbornoj nastavi
gdje je ukinuto sedam predmeta, a uključeno devet novih izbornih predmeta. Provodi se terensko-stručni te
stručno-klinički rad. Prihvaćena je viša razina polaganja
državne mature iz hrvatskoga i stranog jezika. Uređeni
su laboratoriji Zavoda za patološku fiziologiju, preuređen
je Zavod za biologiju, suvremeno je opremljen Zavod za
prehranu i dijetetiku životinja, uređena kompjutorska učionica na Klinici za porodništvo i reprodukciju, dovršeno
je uređenje Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, nabaljeni su novi uređaji u Zavodu za rendgenologiju,
ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju. Na Zavodu
za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom uređena je
knjižnica te opremljeni laboratoriji te je započeta gradnja
Klinike za zarazne bolesti s izolacijskom jedinicom koju
financiraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš
43
Zaposlenici i gosti Veterinarskog fakulteta
Ministarstvo poljoprivede, Sveučilište u Zagrebu i Grad
Zagreb. Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane
također je opremljen novim uređajima. Akreditirano je
pet novih laboratorija. Obnovljeni su i Centralna knjižnica te Središnji fakultetski arhiv. Održane su dvije ljetne
škole te je omogućena razmjena studenata i nastavnog
osoblja putem programa CEEPUS i ERASMUS. Bogata je
bila i izdavačka djelatnost Fakulteta te su objavljeni novi
sveučilišni udžbenici i priručnici koji će studentima olakšati svladavanje gradiva.
Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr.
sc. Alen Slavica predstavio je AMAC – VEF, udrugu diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskoga fakulteta.
Kao i svake godine, svečana je sjednica bila prilika
da se Fakultet dostojno oprosti sa svojim zaposlenicima
umirovljenima u protekloj akademskoj godini kojima su
dodijeljena priznanja za dugogodišnji rad. Također, dodijeljene su zahvalnice zaslužnim profesorima, i to prof. dr.
sc. Josipu Kosu i prof. dr. sc. Željku Grabareviću za osobit
doprinos izdavanju Veterinarskoga priručnika koji je svoje šesto, osuvremenjeno izdanje dočekao petnaest godina nakon posljednjega. Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju dodijelio je i Dekanove nagrade studen-
Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i prof. dr. sc.
J. Kos
44
tima za studentski znanstveni rad. Nagrade studentima s
najboljim prosjekom ocjena dodijelila je prodekanica za
diplomsku nastavu prof. dr. sc. Ksenija Vlahović.
Na samom kraju svečane sjednice predsjednik Uprave Genere d.d. Marko Smetiško uručio je jednokratnu
novčanu nagradu studentu šeste godine studija Nebojši
Veriću, te dvije stipendije koju će do kraja studija dobivati studentice pete godine Martina Sakač i Marina Dabić.
Ni ova svečana sjednica Fakultetskoga vijeća nije
protekla bez kulturno-umjetničkog programa. Zbor Veterinarskoga fakulteta „Ab ovo“, vođen prof. dr. sc. Ninom
Poljičak Milas i pod dirigentskom palicom muzičkog
zborovođe profesora Josipa Degl’Ivellia, najavio je svečanu sjednicu izvedbom hrvatske himne. Tijekom sjednice izveli su još dvije skladbe, You raise me up i The lion
sleeps tonight, a sam kraj obilježili himnom Gaudeamus
Igitur. Da u veterinarskom okruženju ima i likovne umjetnosti i umjetnika, pokazale su Larisa Kralj, Jadranka Popović i Matea Gale koje su izložile svoje slikarske radove.
Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet
izvor fotografija: Alen Bregeš, dr.med.vet
Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i prof. dr. sc.
Ž. Grabarević
Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i studentica
5. godine D. Bijelić
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
45
DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI
NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
Doktori veterinarske medicine
Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske medicine
Slunjski Lea
Mihalj Ivan
13.06.2012.
15.06.2012.
Benko Valerija
Rašković Nikola
18.06.2012
29.06.2012.
Maričić Anja
Puntar Robert
Brezovec Marta
Stupar Milan
10.07.2012.
10.07.2012.
11.07.2012.
12.07.2012.
Cerić Senija
Cerjan Marijana
13.07.2012.
13.07.2012.
Marić Lucija
Zoretić Marin
13.07.2012.
13.07.2012.
Rok Lea
04.07.2012.
Kordun Slavica
Božić Ivan
12.07.2012.
13.07.2012.
Bočkaj Silvija
12.09.2012.
Grgić Damir
Grinčenko Tatjana
Dent Ana
25.09.2012.
27.09.2012.
28.09.2012.
Junger Iva
Tuđman Marko
28.09.2012.
28.09.2012.
Čavlek Margareta
11.10.2012.
Radanović Damir
Antunović Iva
12.10.2012.
26.10.2012.
Humski Anamarija
10.10.2012.
Čergar Ana-Marija
15.10.2012.
46
Hematološki parametri u pasa liječenih staničnom terapijom
Dijagnostika i terapija osteoartropatija distalnih dijelova
ekstremiteta u konja
Laringealna paraliza u pasa
Izvorne pasmine koza – temelj ekološke kozarske proizvodnje
na krškim područjima Republike Hrvatske
Bolesti jetre i slezene u rendgenskoj slici
Neke osobitosti opće anestezije konja
Hranidba starijih konja
Dokaz horizontalnog širenja soja ZG1999HDS virusa
newcastleske bolesti nakon intravenske primjene u pilića
Dijagnostika sindroma cauda equina u psa
Filogenetska analiza virusa bolesti kljuna i perja papiga
izoliranog u Hrvatskoj
Endokrinološka hitna stanja u pasa
Rasprostranjenost enzootske leukoze goveda u Republici
Hrvatskoj u periodu od 2009. do 2010. godine
Morfološke promjene jajnika tijekom rasta dupina iz
Jadranskog mora
Osteosarkom u pasa
Kolike konja - prikaz sudskog slučaja
Primjena transvaginalne aspiracije jajnih stanica za uzgoj
goveđih zametaka in vitro
Učinak vježbe na krvnu sliku u službenih pasa
Specijalna aluminijska potkovica
Morfološka ocjena goveđih zametaka u postupku
embriotransfera
Placentacija pasa i mačaka
Antimikrobna terapija infekcija mokraćnog sustava pasa i
mačaka
Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na
proizvodnju i kvalitetu mlijeka
Dobrobit riba
Uloga veterinarske epidemiologije u primjeni programa
zdravstvene zaštite životinja
Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na
proizvodnju i kvalitetu mlijeka
Zakonodavstvo i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog
podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Ritoša Matija
Dejanović Jelena
19.10.2012.
26.10.2012.
Izvala maternice u kobile
Utjecaj smještaja na ponašanje, dobrobit i zdravlje mliječnih
krava
Referada za dodiplomsku nastavu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Vindiš
Sveučilišni magistri
Jelena Vuletić Lenić, dipl. san. ing.: Suzbijanje komaraca u urbanim područjima Primorsko-goranske županije.
Datum obrane: 15. 6. 2012.
Davor Arapović, dr. med. vet.: Dijagnostika i liječenje leukemije u pasa.
Datum obrane: 28. 6. 2012.
Srećko Matković, dr. med. vet.: Higijenski standardi na farmi tovnih pilića.
Datum obrane: 4. 7. 2012.
Robert Gorišek, dr. med. vet.: Biokemijski pokazatelji u serumu jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz prirodnog uzgoja.
Datum obrane: 10. 7. 2012.
Josip Petani, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Saša Cvjetković, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Zdravko Zorica, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Katarina Krištof, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Miodrag Paponja, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Mate Karaula, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Goran Horvatović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Jagoda Rosović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Željko Dedić, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Tomislav Poje, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Nikola Nemarić, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
Nikola Bunevski, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.
47
Maja Pandur, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 26. 9. 2012.
Goran Filipović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.
Datum završnog ispita: 27. 9. 2012.
Biserka Zidar, dr. med. vet.: Hematološke promjene u mačaka pozitivnih na virus mačje leukemije.
Datum obrane: 24. 10. 2012.
Maja Blažević, dr. med. vet: Nadzor provođenja deratizacije u suzbijanju trihineloze na području Đakova.
Datum obrane: 31. 10. 2012.
DOKTORI ZNANOSTI
Mr. sc. Josip Barić, dr. med. vet.: Uloga svinja invadiranih protozoonom Toxoplasma gondii u epizootiologiji zoonoze.
Datum obrane: 2. 7. 2012.
Katrin Gnjidić, dr. med. vet.: Utjecaj supkutane aplikacije kalcitriola na biokemijske pokazatelje u krvi pjetlića hibrida
lake pasmine.
Datum obrane: 3. 7. 2012.
Hrvoje Brzica, dr. med. vet.: Učinci spolnih hormona na ekspresiju sat–1, prijenosnika sulfatnog aniona u bubrezima i
probavnim organima štakora.
Datum obrane: 5. 7. 2012.
Martina Crnogaj, dr. med. vet.: Oksidacijski stres i antioksidacijski status u pasa invadiranih protozoonom Babesia canis canis.
Datum obrane: 6. 7. 2012.
Mr. sc. Tibor Andreanszky, dr. med. vet.: Genetska i morfološka raznolikost crvene lisice (Vulpes vulpes) iz Hrvatskoga
primorja i Istre.
Datum obrane: 25. 7. 2012.
Mr. sc. Anita Kokić, dr. med. vet.: Utjecaj multikomponentnih holocenskih minerala na tijek Marekove bolesti.
Datum obrane: 25. 7. 2012.
Mr. sc. Mijo Fury, dr. med. vet.: Utjecaj prijevoza na dobrobit junadi i neke biokemijske pokazatelje u krvi.
Datum obrane: 25. 7. 2012.
Dubravko Kezić, dr. med. vet.: Uzgoj epitelnih stanica rožnice domaćih sisavaca za primjenu u reparativnoj i
regenerativnoj veterinarskoj medicini.
Datum obrane: 3. 10. 2012.
Robert Zobel, dr. med. vet.: Povezanost polimorfizma prolaktin gena (PRL) i promjera venae epigastricae cranialis
superficialis s proizvodnjom mlijeka u krava simentalske pasmine.
Datum obrane: 26. 10. 2012.
MAGISTRI
Zoran Bošnjak, dr. med. vet.: Zbrinjavanje ambalaže onečišćene opasnim tvarima.
Datum obrane: 28. 9. 2012.
Romana Horvat Marković, dr. med. vet.: Učestalost onečišćenja svinjskih i goveđih polovica bakterijama Escherichia coli
i Salmonella spp. U postupku klaoničke obrade.
Datum obrane: 14. 9. 2012.
Referada za poslijediplomsku nastavu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Đurđa Hrvojić, dipl. ing.
48
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
4499
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
Veterinarski seminar male prakse u organizaciji DDL-a ZAGREB
/ ROYAL CANINA (održan u Zagrebu 20. listopada 2012.)
Sudionici skupa
U subotu 20. listopada 2012. u Zagrebu održan je Veterinarski seminar male prakse u organizaciji DDL-a ZAGREB
/ ROYAL CANINA sa temom dijabetesa u pasa i mačaka.
Hotel Aristos, u čijem sklopu je i Velika kongresna dvorana, poslužio je kao mjesto održavanja seminara kao i
prošlih godina.
Gostujući predavač Dr. Yvan Gamet, DVM, MS, Dipl. ACVIM
diplomirao je na Ecole Nationale Vétérinaire de
Lyon
1989. godine (Internship : Clinique Frégis -Paris 19891990 ; Residency: Iowa State University 1993-1996)
1996. godine postaje diplomant - American College of
Veterinary Internal Medicine, sebe najprije opisuje kao
praktičara, referalnom praksom na polju dijabetesa bavi
se u Francuskoj od 1998. godine. Svojim izlaganjem obuhvatio je izazove dijagnostike dijabetesa u pasa i mačaka, terapiju te pridružene bolesti u podlozi koje otežavaju
održavanje stabilnosti pacijenta.
- Važnost prehrane u održavanju stabilnosti dijabetičara
u maloj praksi.
Željko Brkić, DVM, Scientific Communication, DDL ZAGREB d.o.o.
Sva održana predavanja možete pronaći i preuzeti u pdf
formatu na stranici www.ddlzagreb.hr pod kategorijom
Najave-Događanja-Seminari.
U ime DDL-a zahvaljujem se svim kolegama koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.
Željko Brkić, dr. med. vet.
DDL ZAGREB d.o.o.
Više od 300 kolega iz raznih krajeva Hrvatske te nekoliko
kolega iz susjednih zemalja prisustvovalo je ovom događaju. Svima nama iz DDL-a ZAGREB izuzetno je zadovoljstvo da ovim godišnjim seminarom doprinosimo sustavu
kontinuirane edukacije veterinara u Hrvatskoj i nadamo
se da u budućnosti možemo učiniti i nešto više. Zahvaljujemo Hrvatskoj veterinarskoj komori na prepoznavanju
ovog događaja.
ODRŽANE TEME SA POPISOM PREDAVAČA
- Dijabetes u pasa i mačaka, izazovi dijagnostike, terapije
i kontrole stabilnosti pacijenta.
Željko Brkić, dr. med. vet.
Dr. Yvan Gamet, DVM, MS, Dipl. ACVIM
50
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
6. Breeders Day seminar u organizaciji DDL-a ZAGREB /
ROYAL CANINA održan u Zagrebu 21. listopada 2012.
U nedjelju 21. listopada 2012. u Zagrebu održan je 6. Breeders Day seminar u organizaciji DDL-a ZAGREB / ROYAL
CANINA, ove godine obrađena je vječno aktualna tema babezioze u pasa.
Ova opaka bolest na nekim mjestima vreba skoro doslovno iz svakog grma. Govorilo se o aktualnoj situaciji vezano
uz samog uzročnika i vektore te o mogućnostima zaštite i u slučaju oboljenja kako ispravno postupiti. Obrađena je
i problematika oporavka te kontrola posljedica koje ova bolest nosi sa sobom.
Prvo predavanje održao je dr. sc. Relja Beck, DMV iz Hrvatskog veterinarskog instituta gdje vodi laboratorij za parazitologiju. Govorio je o uzročniku bolesti, krpeljima koji imaju ulogu vektora te o aktualnoj situaciji vezano za
babeziozu u Hrvatskoj.
Drugo predavanje održao je veterinar praktičar Dragan Petrović, DMV iz Veterinarske ambulante Nera u Zagrebu,
izlaganjem je obradio problematiku dijagnostike i terapije babezioze u pasa. Nutricionističko predavanje za fokus
je imalo potporu oporavka jetre koja je izložena oštećenjima tijekom ove bolesti.
Na kraju je voditeljica Royal Canin Breeders Cluba Kaća Kacian dipl. ing. predstavila novi koncept djelovanja Kluba.
ODRŽANE TEME SA POPISOM PREDAVAČA
- Babezioza (piroplazmoza)
pasa - nove spoznaje o “staroj” bolesti
Dr. sc. Relja Beck, DMV, Hrvatski veterinarski institut - Voditelj laboratorija za parazitologiju
- Izazovi babezioze za veterinara kliničara.
Dragan Petrović, DMV, Veterinarska ambulanta NERA - Zagreb
- Uloga prehrane u oporavku od babezioze i kontroli posljedica.
Željko Brkić, DMV, Znanstvena komunikacija DDL ZAGREB d.o.o.
- Novi koncept Breeders Cluba
Kaća Kacian, dipl. ing., voditeljica Breeders Cluba
Održana predavanja mogu se pronaći i preuzeti u pdf formatu na stranici www.ddlzagreb.hr pod kategorijom Najave-Događanja-Seminari.
Željko Brkić, dr. med. vet.
DDL ZAGREB d.o.o.
Kaća Kacian, dipl. ing. i sudionici skupa
51
VETERINARSKA POVJESNICA
ISTUPANJE IZ SAVEZA VETERINARA I VETERINARSKIH TEHNIČARA
JUGOSLAVIJE
Prelistavajući svoj arhiv, kao i što je običaj svih umirovljenika, nađoh dopis Saveza društava veterinara i veterinarskih tehničara RH, Zagreb, Planinska 2a. “Decidiranim stavovima” (decidirano – odlučno, bez okolišanja) regionalnih društava (tada je to društvo SRH bio savez više regionalnih društava RH) i kolega pojedinaca zahtijeva se
istupanje iz Saveza veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije. Dana 2. 10. 1991. usvojena je pismena izjava da
hrvatski savez obustavlja sve svoje djelatnosti u Savezu veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije i istupa iz
tog saveza (dokaz u prilogu).
Tom su odlukom i veterinari pridonijeli da se zakuca još jedan čavao u lijes bivše Jugoslavije. Konačno je umrla
ideja – zabluda (nažalost, potekla iz Hrvatske) da će Hrvati nacionalno pitanje riješiti u zajednici s južnoslavenskim
narodima. Sveslavenstvo je ideja potekla od popa Jurja Križanića (1617. – 1683.), “umrla” za vladavine generala dr.
sc. Franje Tuđmana.
Nadam se da ne ćete zamjeriti jednome umirovljeniku koji se, godinu prekasno doduše, prisjetio obljetnice toga
važnoga dana, kada su hrvatski veterinari dali potporu jednoj povijesnoj ideji – osamostaljivanja, izdvajanja hrvatske
države iz Jugoslavije. Dužnost nam je prisjetiti se godišnjice jer je u ono vrijeme trebalo imati hrabrosti donijeti
takvu izjavu. 21. obljetnica znakovito se “poklopila” sa “zlatnim” listopadom 2012., kada je Sud u Hagu donio oslobađajuću
presudu generalima
(za
vrijednu
Magna
j
g
( nas Hrvate jednako
j
j
g Charta Libertatum – Engleska, 15. 6. 1215.,
kojom su europskoj buržoaziji priznata
nova prava, a ograničena je samovolja
kralja). Nama Hrvatima priznato je, dakle,
da smo imali pravo boriti se i izboriti za
svoju samostalnu hrvatsku državu.
Hrvatski su veterinari o svojoj odluci
dopisom obavijestili sva republička i oba
pokrajinska veterinarska društva. Zbog
pobune Srba, ratnih razaranja i ljudskih
žrtava Hrvatima dolazi moralna potpora
i materijalna pomoć iz cijeloga svijeta, a
od veterinarskih društava iz Jugoslavije
ništa: “... osim Slovenaca, ostali šute”. To je
možda posljedica indiferentnosti, straha
od miješanja u politiku u tadašnjem ratnom trenutku ili reakcije na dotadašnji
hrvatski paternalizam prema veterinarima učlanjenim u Veterinariju. Iako su tada
svi znali da su po Ustavu 1974. sve republike postale savezne države Jugoslavije,
to nije bila zapreka našim susjedima da
jedni drugima u nevolji ne pruže pomoć.
Izjava je dostavljena Bosancima, Makedoncima, Crnogorcima i Srbima, no nije
bilo potpore, čak ni odgovora. Znalo se da
su Hrvati bili u najtežem položaju jer su
JNA i pobunjeni Srbi na nas prvi udarili.
Po Ustavu SFRJ iz 1974. žitelji Jugoslavije
imali su dvojno državljanstvo, što je pisalo na osobnim kartama. Znači, svi su imali
svoje savezne države. Potpora osamostaljivanju mogla se očekivati. Nažalost, izostala je, a pomogli su nam samo Slovenci.
Tomislav Vukasović,
dr. med. vet. i dipl. iur. u miru
52
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8
Harmonija druženja
&
1 tableta
sadr`ava:
tablete
febantel 150 mg
pirantel embonat 144 mg
prazikvantel 50 mg
1 tableta sadržava:
tablete
febantel 525 mg
pirantel embonat 504 mg
prazikvantel 175 mg
Antiparazitik za pse (nematocid, cestocid)
Za pse male i srednje veličine
Preporučena doza – 1 tableta na 10 kg
tjelesne mase.
Za uobičajen tretman dovoljna je jedna
aplikacija.
Bez veterinarskog recepta.
Za velike i vrlo velike pse
Preporučena doza – 1 tableta na 35 kg
tjelesne mase.
Za uobičajen tretman dovoljna je jedna
aplikacija.
Bez veterinarskog recepta.
Prije korištenja pripravka pročitajte cijelu verificiranu uputu
za uporabu o glavnim karakteristikama proizvoda.
53
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
Mr. Milan Matković, dr. med. vet.
Dana 22.10.2011. godine nakon duge i teške bolesti preminuo je
naš poštovani kolega, mr. Milan Matković, dr. med. vet.
Rođen je 25. rujna 1930. godine u Novoj Rači gdje je završio osnovnu školu, a nakon toga pohađao je gimnaziju u Bjelovaru. Veterinarski
fakultet završio je u Zagrebu kao uzoran student 15. listopada 1955.
godine.
Već 1. studenoga iste godine počinje raditi u Veterinarskoj stanici
Bjelovar (tada “Branko Špalj”), ambulanta Zrinski Topolovac, gdje ostaje
do 31. ožujka 1956. godine. Nakon odsluženja vojnoga roka ponovno
se zapošljava 15. ožujka 1957. godine u ondašnjoj Veterinarskoj stanici
Nova Rača, koja 1962. godine postaje sastavni dio Veterinarske stanice
Bjelovar. 1970. godine kolega Matković dolazi u Veterinarsku ambulantu
Bjelovar gdje ostaje do kraja svoga radnoga odnosa, 31.10.1991. godine.
27.3.1981. godine obranio je magistarsku raspravu pod naslovom “Istraživanje utjecaja parenteralno apliciranoga progesterona na koncepciju krava i junica” i stekao pravo na akademski naziv
magistar iz područja “Fiziologija i patologija reprodukcije goveda s U.O.-om”.
Njegov rad na terenu prepoznali su i tadašnji nastavnici na našemu Fakultetu, te je zahvaljujući
tome bio član različitih stručnih tijela Fakulteta u više navrata.
Od kolege Matkovića posljednji puta smo se oprostili 24.10.2011. godine na bjelovarskome groblju Borik uz prisutnost mnogih kolega i sugrađana.
Mr. Ivan Đureković
IN MEMORIAM
Dr. sc. Slavko Komar, dr. med. vet.
Dana 03.08.2012. na zagrebačkom groblju Mirogoj u grobnici narodnih heroja sahranjen je dr. sc. Slavko Komar, dr. med. vet., ispraćen
od svojih najbližih članova obitelji, poznanika i prijatelja. Doživio je duboku starost, umro je 28.07.2012. u 95. godini života u Zagrebu za kojeg
ga veže djetinjstvo, školovanje i odrastanje. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na kojemu je stekao i doktorat znanosti, bio
je vrlo obrazovan i svestran, govorio više jezika, aktivno se bavio sportom. O njegovom životnom putu i političkom opredjeljenju, posebno u
mlađim danima, prepustio bih sud povjesničarima, no svakako želim
naglasiti da je obnašao vrlo visoke funkcije, od republičkog ministra u
F.R. Hrvatskoj, saveznog ministra poljoprivrede i šumarstva Jugoslavije,
ambasadora u Indiji te niz drugih funkcija tadašnje države.
No za nas veterinare bio je uvijek na braniku struke, snažno i argumentirano zastupao naše interese u svim sferama i djelatnostima veterinarstva, posebno u godinama snažne ekspanzije veterinarstva Hrvatske. Obnašao je i brojne dužnosti u saveznim i republičkim tijelima Saveza veterinara i vet. tehničara, sudjelovao na kongresima i savjetovanjima, o čemu
postoje i brojni objavljeni radovi i zapisi. Svakako, imao sam potrebu da nazočim ispraćaju kolege
dr. sc. S. Komara na posljednje počivalište, sa još svega dvoje kolega veterinara, a struci i povjesničarima prepuštam da njegovo ime ne padne u zaborav.
Dr. sc. Ivan Majdak
54
HRVATSKI
19/20
011., 1-2
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,
5-8
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA
Blanki Kosak-Kovač
5. kolovoza
Ljiljani Forko-Žic
7. kolovoza
Dubravki Deželić
14. kolovoza
Mariji Stančić
23. kolovoza
Branki Šaponjić
29. kolovoza
Branki Mikec
15. rujna
Dubravki Tomić
19. rujna
Jeleni Popari
22. rujna
Vesni Mandekić
Ljiljani Matošević
23. rujna
Tereziji Blažanović
2. listopada
Jovanki Vodički
5. listopada
Vesni Weigand
15. listopada
Dubravki Svobodi Vuković
22. listopada
Margi Domes-Čamagajevac
27. listopada
Smiljani Gamulin
28. listopada
Zorki Bućan
Verici Žebec
Branki Đuras
29. listopada
Mirjani Lučić
11. studenoga
Blaženki Matotek
15. studenoga
Katici Kuvačić
22. studenoga
Grozdani Beti
26. studenoga
60. ROĐENDAN
Juri Šimiću
2. kolovoza
Mirku Stupareviću
20. kolovoza
Vladimiru Saši
24. rujna
Siniši Mišoviću
3. listopada
Ivanu Đurekoviću
5. listopada
Luki Grbeši
9. listopada
Davoru Sabi
10. listopada
Milivoju Mikecu
29. listopada
Nikoli Muvrinu
11. studenoga
61. ROĐENDAN
Ivanu Pelku
Stanku Pelku
9. kolovoza
Milivoju Mišiću
18. kolovoza
Ivi Gaurini
27. kolovoza
Antunu Nemaniću
8. rujna
Stanku Kovačeviću
13. rujna
Rudolfu Ditrihu
27. rujna
Dragutinu Štetneru
6. listopada
Jurju Jurkinu
23. listopada
62. ROĐENDAN
Željku Ljubiću
2. kolovoza
Marijanu Saboliću
13. kolovoza
Dragi Stanivukoviću
15. kolovoza
Milanu Kašubi
16. kolovoza
Darku Abičiću
25. kolovoza
Željku Stanišiću
30. kolovoza
Ivici Lekšiću
5. rujna
Franji Filipoviću
11. rujna
Ivanu Kvakanu
16. rujna
Milanu Arambašiću
6. listopada
Milanu Božiću
14. listopada
Aldi Kursaru
Nikici Modriću
Mladenu Salajsteru
15. listopada
Zdenku Itriću
22. listopada
Stjepanu Mikodaniću
4. studenoga
Radoslavu Putniku
8. studenoga
Željku Ključecu
14. studenoga
Marku Maričiću
15. studenoga
Krešimiru Stančiću
19. studenoga
Ivanu Alvađu
26. studenoga
Andriji Kovačeviću
30. studenoga
63. ROĐENDAN
Franji Greguroviću
5. kolovoza
Ivanu Stepiću
31. kolovoza
Stjepanu Batarelu
2. listopada
Vinku Tangaru
13. listopada
Stjepanu Kostelcu
16. listopada
Josipu Tolnaju
17. listopada
Fahdu Aqqadu
19. listopada
Borisu Pavlovu
2. studenoga
Franji Krklecu
6. studenoga
Mirku Veselskome
9. studenoga
Vladimiru Kranjcu
12. studenoga
Miroslavu Zemanu
13. studenoga
Miroslavu Veršiću
15. studenoga
Ivanu Sušcu
16. studenoga
Stevi Gatalici
30. studenoga
64. ROĐENDAN
Petru Blaževiću
7. kolovoza
Darku Rogozu
11. kolovoza
Ivi Dobrinkiću
23. kolovoza
Želimiru Trajbaru
10. rujna
Stanku Pavloviću
12. rujna
Baniniju Coxtonu Woli
2. listopada
Krunoslavu Dominikoviću
5. listopada
Vladimiru Bajceru
4. studenoga
Franji Robiću
8. studenoga
Tihomiru Kosjeku
27. studenoga
Andriji Čoviću
Zvonimiru Divoševiću
30. studenoga
65. ROĐENDAN
Željku Juranoviću
2. kolovoza
Željku Ćaću
4. kolovoza
Filipu Kontiću
13. kolovoza
Ivici Horvatu
18. kolovoza
Dragutinu Tušeku
20. kolovoza
Petru Radeljaku
8. rujna
Miroslavu Šimunoviću
23. rujna
Ivanu Pecoji
24. rujna
Ivanu Ljubičiću
26. rujna
Berislavu Župetiću
28. rujna
Stanku Petroviću
5. listopada
Miljenku Masteliću
19. listopada
Miroslavu Blaževiću
Mladenu Zeliću
21. listopada
55
Zdenku Danči
8. studenoga
66. ROĐENDAN
Željku Špeharu
18. kolovoza
Dragutinu Bodakošu
20. kolovoza
Luki Majiću
28. kolovoza
Miroslavu Opačku
6. rujna
Anti Jozi Ramiću
14. rujna
Tomislavu Bužanu
26. rujna
Želimiru Bartoliću
22. listopada
Danijelu Boriću
28. listopada
Matiji Barišiću
11. studenoga
Vladanu Letici
13. studenoga
67. ROĐENDAN
Franji Novaku
1. kolovoza
Jurju Trumbetašu
25. kolovoza
Željku Šćuricu
2. listopada
68. ROĐENDAN
Ivanu Gudelju
8. kolovoza
Nikoli Mišiću
27. kolovoza
Mirku Lojkiću
1. studenoga
69. ROĐENDAN
Zdenku Hasenayu
19. kolovoza
Nenadu Štigliću
12. rujna
Branku Šašu
17. rujna
Josipu Baturini
18. rujna
Ivanu Ruscu
23. rujna
Antunu Roziću
22. studenoga
56
70. ROĐENDAN
Stjepanu Cingelu
3. rujna
Dragi Nuiću
24. rujna
Jurju Meštroviću
27. rujna
Zlatku Gašparoviću
19. listopada
Iliji Miškiću
26. listopada
Ivanu Floreaniju
31. listopada
Miroslavu Babiću
1. studenoga
Ivi Jagustinu
3. studenoga
71. ROĐENDAN
Marijanu Potočiću
2. rujna
Dragi Kljajiću
18. listopada
Zdenku Rankoviću
24. listopada
Antunu Filipčiću
10. studenoga
72. ROĐENDAN
Andriji Čoviću
18. rujna
Ivanu Kolačku
3. listopada
Branku Greblu
6. listopada
Stanislavu Crniću
3. studenoga
Srećku Majnariću
20. studenoga
73. ROĐENDAN
Hrvoju Šimiću
20. rujna
74. ROĐENDAN
Rudolfu Parčetiću
23. kolovoza
Stjepanu Perkoviću
12. rujna
Tomislavu Novoselu
19. rujna
Josipu Andriću
3. listopada
Anti Glibotiću
11. studenoga
75. ROĐENDAN
Miji Mikuliću
26. kolovoza
Miji Đilasu
3. rujna
Branku Miheliću
17. listopada
Marijanu Jaguniću
18. listopada
Hrvoju Zdjelaru
22. studenoga
76. ROĐENDAN
Veljku Pelicariću
6. listopada
Mladenu Žuniću
14. listopada
Franji Šantaku
28. listopada
77. ROĐENDAN
Ivanu Markoviću
25. kolovoza
Krešimiru Samoboru
25. rujna
78. ROĐENDAN
Dragutinu Šabariću
8. kolovoza
Veljku Bijeliću
2. rujna
Marijanu Kranjcu
7. rujna
Branku Marjanoviću
2. listopada
Zlatku Mikšiću
15. studnenoga
Stjepanu Zelenku
16. studenoga
79. ROĐENDAN
Savi Stameniću
9. rujna
Miljenku Juričiću
13. rujna
Slobodanu Juzbašiću
16. rujna
Luki Tomaševiću
8. studenoga
Teodoru Ćoriću
9. studenoga
Zdravku Mendleru
30. studenoga
80. ROĐENDAN
Zdenku Erdeljcu
Petru Ivančiću
2. kolovoza
Franji Maroeviću
27. studenoga
81. ROĐENDAN
Ivanu Šturmu
9. rujna
Miroslavu Supančiću
11. rujna
82. ROĐENDAN
Branku Grabaru
13. kolovoza
Mati Kvaterniku
20. listopada
Franji Strižiću
25. listopada
Mirku Štorgi
31. listopada
Andriji Markoviću
24. studenoga
83. ROĐENDAN
Vasiliju Bijeliću
13. listopada
Slavku Petošiću
2. studenoga
84. ROĐENDAN
Milenku Mišoviću
9. studenoga
85. ROĐENDAN
Zdravku Pažameti
13. listopada
87. ROĐENDAN
Stjepanu Feldhoferu
14. rujna
88. ROĐENDAN
Bogumilu Mijiću
16. kolovoza
93. ROĐENDAN
Josipu Gerberu
26. rujna
94. ROĐENDAN
Jeri Perišiću
19. rujna
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
5-8

saznaj više - Veterinarska stanica Virovitica

Tradicionalno kolinje ili svinjokolja (PDF)

Za printanje-obrasci DPP

pravilnik o veterinarsko-sanitarnim uslovima objekata za uzgoj i

Hrvatski veterinarski vjesnik 19-3/4

OZNAČAVANJE PROIZVODA AUTOHTONIH PASMINA 1. Proizvodi

download/preuzmi pdf

Vijenac 521 - Cantieri Teatrali Koreja

ŠPORTSKA AMBULANTA