Ova publikacija izraÿena je uz pomoü Europske unije. Sadržaj ove publikacije iskljuþiva je odgovornost Gesellschaft für Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG) i Partnerskog vijeüa za tržište rada Šibensko-kninske županije i ni na koji se naþin ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Uvodna riječ Najvredniji resurs koji imamo i kojim mi raspolažemo je ljudski resurs. Najvrednije što mi imamo je čovjek i on zauzima središnje mjesto svih naših programa i politika. Ako taj čovjek nije osposobljen razumjeti programe, prihvaćati alate kojim oblikuje svoje okruženje i zadovoljava svoje društvene potrebe, ako nije sposoban prepoznati potrebu zaštite prirode i resursa koje mu ta priroda stavlja na dispoziciju, ako nije sposoban prihvatiti nove tehnologije, nova znanja, onda naš čovjek nije središte našeg interesa već postaje rob društva i vremena u kojem živi. U Europskim obrazovnim politikama dominantan je pristup koji polazi od društva temeljenog na znanju povezanog s cjeloživotnim učenjem. Znanje je ključni čimbenik koji bi trebao odgovoriti na globalne gospodarske prijetnje i komparativne opasnosti te omogućiti stabilan i održiv razvoj kako lokalnih zajednica tako i društva u cjelini. Naša budućnost je neizvjesna, no to nas ne smije obeshrabriti (uvijek je budućnost bila neizvjesna). Potrebno je stoga predviđati budućnost, kreirati budućnost, prihvatiti i razumjeti razvojne trendove. Ova strategija rađena je na temelju Strategije razvoja Šibensko-kninske županije (2011-2013), iako je rađena za kratki period sve podloge i analize koje su rađene mogu se koristiti i za izradu dugoročnih strategija. Želim se zahvaliti svim pojedincima i institucijama koji su dali svoj doprinos na izradi Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije, a posebna zahvala našem tehničkom tajništvu, gospodi Dariju Šimiću i Ivanu Braliću. Naša strategija izrađena je u okviru projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje - Faza 3, projekt financiran od strane Europske unije unutar programa IPA, stoga se želim zahvaliti i gospođi Cleofe Guardigli, glavnoj projektnoj savjetnici i gospođi Branki Novosel, konzultantici na projektu. PREDSJEDNIK PVTR-a Z o r a n S m o l ić Zamjenik župana 3 Sadržaj 1. Uvod .................................................................................................................................... 3 3. Osnovna analiza .................................................................................................................. 7 3.1. Opći podaci o Šibensko‐kninskoj županiji ................................................................................ 7 3.2. Stanovništvo ............................................................................................................................ 7 3.2.1. Demografski trendovi ...................................................................................................... 7 3.2.2. Dobno‐spolna struktura stanovništva ............................................................................. 9 3.2.3. Obrazovna struktura stanovništva ................................................................................. 10 3.3. Zaposlenost i nezaposlenost .................................................................................................. 10 3.3.1. Zaposlenost .......................................................................................................................... 10 3.3.2. Nezaposlenost ..................................................................................................................... 12 3.4 Obrazovanje ........................................................................................................................... 13 3.5 Opća gospodarska situacija ................................................................................................... 16 3.5.1 Pregled značajnijih gospodarskih sektora...................................................................... 17 3.6 Potrebe poslodavaca ............................................................................................................. 19 3.7 Socijalna slika županije .......................................................................................................... 21 3.8 Civilno društvo ....................................................................................................................... 23 3.9 Zaključci ................................................................................................................................. 24 4. Procjena/evaluacija provedbe postojeće Strategije razvoja ljudskih resursa .................... 25 5. SWOT analiza ................................................................................................................... 29 6. Vizija i strateški cilj ........................................................................................................... 31 7. Prioriteti i mjere................................................................................................................. 32 8. Usklađenost sa strateškim dokumentima na EU, nacionalnoj i županijskoj razini ........... 36 9. Provedba; financijski okvir ............................................................................................... 40 10. Provedba; institucionalni okvir ...................................................................................... 41 11. Izvještavanje i praćenje.................................................................................................. 44 12. Prilozi ............................................................................................................................. 47 4 2 1. Uvod Strategija razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije predstavlja dokument koji postavlja strateške odrednice i glavne smjerove djelovanja na području ljudskih potencijala u razdoblju 2011-2013. Kvalificirana radna snaga sa sposobnošću prilagođavanja novim tehnologijama i promjenjivim potrebama tržišta, neophodna je za konkurentno i dinamično gospodarstvo. Adekvatni sustav obrazovanja i promicanje društvene uključenosti podržava našu namjeru da se svakome pruži mogućnost da svoje potencijale i iskoristi. U našoj županiji ovo je drugi put da se izrađuje Strategija razvoja ljudskih potencijala. Vodeću ulogu u njenoj izradi imao je izvršni odbor Partnerskog vijeća za tržište rada (PVTR). Ovu skupinu koordinirao je Zoran Smolić, dožupan Šibensko-kninske županije, a njeni članovi su bili iz slijedećih institucija: HZZPodručna služba Šibenik, Savez samostalnih sindikata, Veleučilište Marko Marulić Knin, Srednja str. škola Šibenik, OGI, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i grada Šibenika. Po potrebi u rad su se uključile i druge osobe kao pridruženi članovi. Strategija je izrađena u skladu s Županijskom razvojnom strategijom koja se izrađivala paralelno sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala, a za isti period. Pri izradi Strategije pažljivo su se uzimale u obzir strateške odrednice Županijske razvojne strategije, te su se prilikom definiranja Strategije razvoja ljudskih resursa uzimale u obzir kako bi u najvećoj mjeri omogućile fokusirano djelovanje. Sam proces izrade Županijske razvojne strategije u sebi je imao ugrađen sustav konzultacija koji potvrđuje važnost za lokalnu zajednicu, te su već dijelom ugrađene u proces pripreme Strategije razvoja ljudskih potencijala. Ipak, zasebni konzultacijski procesi su pratili razvoj izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala na više razina: Uključenje velikog broja institucija u procesu iskazivanja potreba – prema evidenciji projekta Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3, ukupno je 60-ak osoba iz 40-ak institucija, organizacija i tvrtki bilo uključeno u razne aktivnosti. Predstavljanje nacrta dijelova strategije za dodatno poboljšanje i komentiranje – članovi izvršnog odbora PVTR-a su nakon izrade pojedinih dijelova strategije davali svoje komentare i prijedloge. Davanje konačnog nacrta na komentare svim članovima Partnerskog vijeća za tržište rada Šibenskokninske županije. 3 5 Suradnja i umrežavanje sudionika na lokalnom tržištu rada uvelike je pomogla definiranje ovog dokumenta kojim se želi zadržati fokus na najvažnijim problemima, obzirom se radi o relativno kratkom vremenu provedbe. Pored same Županijske razvojne strategije, u obzir su se uzimale i drugi strateški dokumenti, naročito EU smjernice za zapošljavanje, a što je opisano u poglavlju 8. 6 4 2. Sažetak Strategija razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije predstavlja strateški dokument kojim se određuju pravci politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja na području Šibensko-kninske županije. Navedeno se ostvaruje kroz viziju, ciljeve i prioritete koji su određeni od strane ključnih dionika na tržištu rada u županiji. Budući da se za razvoj strategije treba napraviti analiza pokazatelja važnih za lokalno tržište rada u nastavku će biti prikazane osnovne zakonitosti koje su bitne za navedeno tržište: Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine Šibensko-kninska županija ima 112.891 stanovnika (2,53% od ukupnog broja u Hrvatskoj). Veoma loše demografsko stanje prikazuje trend 15 općina u Šibensko–kninskoj županiji gdje jedna općina stagnira, dvije depopuliraju, dvije izrazito depopuliraju, a čak devet izumire (!). Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, Šibensko-kninska županija u razdoblju od 2005.2009. godine bilježi pozitivni migracijski saldo. Očekivano trajanje života stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 77 godina (u RH 74,58 godina), prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,1 godine. Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina ukazuje na širi problem, jer je po europskim standardima Hrvatska ispod prosjeka. No u Šibensko–kninskoj županiji on je još niži. Od 2005.-2009. godine broj učenika u osnovnim školama županije je pao za 9% (pad za 839 učenika), te u školskoj 2009/10. godini je bilo upisano 9.089 učenika. U razdoblju od 2005. do 2009. god. broj učenika u srednjim školama je u laganom, ali kontinuiranom padu, te za školsku godinu 2009/10. iznosi 4.580 učenika, što je za 3% manje nego 2005 g. Postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada, jer se nedovoljno brzo osuvremenjuju obrazovna ponuda i obrazovni programi. Visokoškolsko obrazovanje u ŠKŽ se odvija na Veleučilištu u Šibeniku i Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu. Od 2005-2009. god. broj upisanih studenata u županiji je u stalnom porastu, te je 2009/10 bilo upisano 2.002 studenta. Kretanje zaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009.g je u vrlo laganom porastu, te u 2009. g iznosi 29.478 zaposlenih. Proizvodnja metala i metalnih proizvoda, te turizam i proizvodnja hrane i pića grane su koje pokazuju rast i potencijale za daljnji razvoj. 5 7 Gledajući stopu nezaposlenih po županijama krajem 2010. godine, Šibensko kninska županija se s stopom nezaposlenih od 23,2% nalazi iznad državnog prosjeka od 17,8% (izvor: HZZ). Zaposlenost je uvelike sezonskog karaktera, a žene i starije osobe (preko 50 god) su u nepovoljnijem položaju na tržištu rada. Indeks razvijenosti Šibensko-kninske županije iznosi 63,30% od prosjeka RH. Posljednji statistički podaci na dan 31.12.2010. godine pokazuju da Šibensko-kninska županija ima najviši postotak korisnika stalne socijalne pomoći u Republici Hrvatskoj, odnosno 8.614 korisnika ili 7,6% ukupnog stanovništva. Državni prosjek iznosi 2,3% ukupnog stanovništva. U Šibensko-kninskoj županiji krajem 2010. godine živjelo je 16.072 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine 14,2% ukupnog stanovništva županije. Prema prikazanoj analizi postojećeg stanja, lokalni dionici su definirali slijedeći strateški cilj i prioritete strategije razvoja ljudskih potencijala: Strateški cilj: Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa te jačanje socijalne uključenosti Prioritet 1: Povećanje zaposlenosti Prioritet 2: Kompetentni ljudski resursi Prioritet 3: Socijalna skrb i uključivanje 8 6 3. Osnovna analiza 3.1. Opći podaci o Šibensko‐kninskoj županiji Šibensko-kninska županija smještena je u sredini hrvatske obale. Ukupna površina županije iznosi 5670 km2. To uključuje 2 994 km2 kopnene površine, odnosno 5,3% hrvatskog kopnenog teritorija, i otočno područje s morem, koje se proteže na 2 676 km2, odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija na istoku graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu tvori dio jadranske morske granice sa Italijom. Na sjeveru je Zadarska županija, a na jugu Splitsko-dalmatinska. Županija danas obuhvaća 20 jedinica lokalne samouprave. Od toga pet jedinica lokalne samouprave čine gradovi: Skradin, Vodice, Šibenik, Drniš i Knin. Preostalih 15 jedinica lokalne samouprave čine općine: Murter-Kornati, Tribunj i Bilice, Pirovac, Tisno, Primošten, Rogoznica, Promina, Ružić, Unešić, Kistanje, Ervenik, Kijevo, Biskupija i Civljane. 3.2. Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. Šibensko-kninska županija ima 112.891 stanovnika (2,53% od ukupnog broja u Hrvatskoj) rasprostranjenih na 2.994 km² kopnene površine (5,29% od ukupne površine Hrvatske). Prostorna gustoća stanovništva iznosi 37,8 stan/km², što u odnosu na republički prosjek od 78,4 stan/km² čini slabo naseljeno područje. 3.2.1. Demografski trendovi Veoma loše demografsko stanje prikazuje trend 15 općina u Šibensko–kninskoj županiji gdje jedna općina stagnira, dvije depopuliraju, dvije izrazito depopuliraju, a čak devet izumire (!). 7 9 Tablica 1. Demografski trendovi na području Županije u razdoblju 2005.–2009. 2005. – 2009. Šibensko-kninska županija Gradovi Drniš Knin Skradin Šibenik Vodice Općine Bilice Biskupija Civljane Ervenik Kijevo Kistanje Murter-Kornati Pirovac Primošten Promina Rogoznica Ružić Tisno Tribunj Unešić Izvor: DZS RH Živorođeni Umrli 4778 7374 3700 325 781 161 2012 421 1078 122 51 4 18 11 120 107 83 107 42 70 72 126 80 65 4993 707 828 367 2672 419 2381 111 213 38 151 83 341 145 106 186 147 162 173 251 104 170 Prirodno kretanje -2596 -1293 -382 -47 -206 -660 2 -1303 11 -162 -34 -133 -72 -221 -38 -23 -79 -105 -92 -101 -125 -24 -105 Trend izrazita depopulacija depopulacija izumiranje stagnacija izumiranje depopulacija stagnacija izumiranje stagnacija izumiranje izumiranje izumiranje izumiranje izumiranje depopulacija depopulacija izrazita depopulacija izumiranje izumiranje izumiranje izrazita depopulacija depopulacija izumiranje Uzevši u obzir da je u razdoblju od 2005. do 2009. broj umrlih veći od broja živorođenih za 35,2%, može se zaključiti da dok većina općina demografski izumire, županija u cjelini izrazito depopulira1. Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, Šibensko-kninska županija u razdoblju od 2005.-2009. godine bilježi pozitivni migracijski saldo. Pozitivni saldo se ostvaruje u odnosu na inozemstvo, ali se najveći broj doseljenih stanovnika u županiju odnosi na unutarnju migraciju, odnosno na dolazak stanovništva iz drugih krajeva Republike Hrvatske. Međutim, treba naglasiti da je u 2009. godini došlo do negativnog migracijskog salda, prije svega kao posljedica manjeg useljavanja, a istovremenog znatno većeg iseljavanja stanovništva u inozemstvo. Razlozi promjene migracijskog trenda u 2009. godini u odnosu na prethodne godine najvjerojatnije su posljedica gospodarske krize koja je zahvatila sveukupno područje Republike Hrvatske. Očekivano trajanje života stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 77 godina (u RH 74,58 godina). 1 Kriteriji za određivanje trenda u razdoblju 2005. – 2009.: Broj živorođenih veći od broja umrlih 40 i više posto – ekspanzija; Broj živorođenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto – izrazit rast; Broj živorođenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto – rast; Broj živorođenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto – stagnacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih od 10 do 30 posto – depopulacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih od 30 do 50 posto – izrazita depopulacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih više od 50 posto – izumiranje. 10 8 God Tablica 2. Prirodni prirast i migracijski saldo u Šibensko-kninskoj županiji u razdoblju od 2005. - 2009. Stanovništvo procjena sredinom godine Živorođeni Umrli 2005 113 960 954 1495 2006 114 200 905 2007 114 386 2008 2009 Prirodni prirast Doseljeni Odseljeni Iz druge županije Iz inozemstv a U drugu županiju -541 1057 790 1476 -571 1187 914 1445 -531 114 283 997 1 467 114 122 1008 1491 U Migracij ski saldo 874 inozemstv o 259 714 887 905 247 922 986 770 968 362 426 -470 932 871 838 483 482 -483 840 438 822 800 -344 Izvor: DZS RH 3.2.2. Dobno‐spolna struktura stanovništva Govoreći o dobno–spolnoj razdiobi stanovništva, na Grafikonu 1. se uočava regresivni ili kontraktivni tip dobne strukture. On je okarakteriziran niskim udjelom djece s obzirom na stanovništvo srednje dobi, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast i pokazuje proces depopulacije. Grafikon 1. Dobno – spolna razdioba stanovništva Županije 5.000 4.000 3.000 muškarci 2.000 žene 1.000 90 -9 4 80 -8 4 70 -7 4 60 -6 4 50 -5 4 40 -4 4 30 -3 4 20 -2 4 10 -1 4 04 0 Izvor: DZS RH Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,1 godinu, što je iznad hrvatskog prosjeka od 39,3 godine. Gledajući, pak, indeks starosti2 kod kojeg nam granična vrijednost od 100 govori da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi, on je, isto tako, zabrinjavajući jer u Šibensko–kninskoj županiji iznosi 113! Republički prosjek je i u ovom slučaju niži od županijskog i iznosi 90,7. Još samo 4 županije imaju indeks veći od 100 (Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Primorskogoranska i Karlovačka). 2 Indeks starosti (Xs) pokazuje omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19 godina, a izračunava se po formuli Xs = P60+ / P0-19 x 100 9 11 3.2.3. Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina (Tablica 3.) ukazuje na širi problem, jer je po europskim standardima Hrvatska ispod prosjeka. No u Šibensko–kninskoj županiji on je još niži. To se prvenstveno očituje u udjelu stanovništva bez škole (RH 2,86%, a Županija 7,89%) i nešto manjim udjelom onih s osnovnom. Po zanatima, KV, VKV i 1 – 3 razreda osnovne škole, Šibensko–kninska županija bilježi nešto veći udio. Srednje, gimnazijsko, više i visoko obrazovanje je u granicama s republičkim prosjekom. Tablica 3. Postotak stanovništva starijeg od 15 godina prema završenoj školi: RH i Županija (2001. god) Bez Škole 1–3 osnovne 4–7 osnovne Osnovna škola Zanati, KV, VKV Srednja Gimna zija Viša, SS Visoka SS Mr.sc. Dr.sc. RH 2,86 4,52 11,24 21,75 27,24 15,03 4,8 4,08 7,27 0,34 0,2 ŠKŽ 7,89 6,24 10,46 17,96 29,25 14,45 3,65 3,84 5,45 0,12 0,04 Izvor: DZS RH 3.3. Zaposlenost i nezaposlenost 3.3.1. Zaposlenost Tablica 4. Zaposleni u ŠKŽ i RH od 2005.-2009. Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Zaposleni u ŠKŽ 28.319 28.576 28.767 29.955 29.478 Zaposleni u RH 1.301.484 1.341.690 1.146.660 1.424.527 1.424.045 Udio ŠKŽ u RH 2,18% 2,13% 2,51% 2,10% 2,07% Izvor: DZS Kretanje zaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009.g je u vrlo laganom porastu, te u 2009. g iznosi 29.478 zaposlenih, što je povećanje za 4,1% u odnosu na 2005.g. U RH od 2005.-2009. g je zabilježen porast zaposlenih za 9,42%. Najveći broj zaposlenih, kada se gledaju pravne osobe, u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini je bilo u djelatnosti prerađivačke industrije i to 18,66%. Slijedi javna uprava, obrana i socijalno osiguranje s udjelom od 14,93%, te trgovina koja sudjeluje s udjelom od 14,60%. Najveći broj zaposlenih u obrtima i djelatnostima slobodne profesije u Šibensko-kninskoj županiji ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s udjelom od 21,34%. 12 10 Tablica 5. Zaposleni u ŠKŽ po gospodarskim granama i poslovnim subjektima na dan 31.03. 2009. Zaposleni u Šibensko-kninskoj županiji A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo B C D Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba el.energijom,plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak... Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Javna uprava, obrana, socij. osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija. Ostale uslužne djelatnosti Djelatnost kućanstava kao poslodavca koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe Nerazvrstani prema djelatnostima Ukupno: E F G H I J K L M N O P Q R S U pravnim osob. Ukupno u% Struktura u% 141 0,61% U obrtu i djelat. slob. profes. 288 64 4.293 552 0,28% 18,66% 2,40% 8 683 - 0,12% 10,56% 0,00% 684 2,97% 1 0,02% 1.114 3.360 1.541 1.034 4,84% 14,60% 6,70% 4,49% 809 1.096 350 1.380 12,51% 16,95% 5,41% 21,34% 203 623 97 457 342 3.435 2.315 1.813 749 194 - 0,88% 2,71% 0,42% 1,99% 1,49% 14,93% 10,06% 7,88% 3,25% 0,84% 0,00% 20 127 9 325 65 220 4 284 21 685 85 0,31% 1,96% 0,14% 5,03% 1,01% 3,40% 0,06% 4,39% 0,32% 10,59% 1,31% 23.011 0,00% 100% 7 6.467 0,11% 100% 78,06 Struktura u% 4,45% 21,94 Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po županijama, NKD 2007, Statistička izvješća 1419/2010, str 69; Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, NKD 2007 Statistička izvješća 1419/2010, str 110;111 Tablica 6. Zaposleni po mjesecima u 2009. i 2010. godini Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO Zaposleni 2009. Zaposleni sezonski Zaposleni 2010. Zaposleni sezonski Tijekom 2010. godine, 174 187 241 497 623 838 475 205 272 179 219 158 4.068 36 3 66 312 396 561 277 50 42 18 10 0 1.771 108 223 277 598 597 759 691 193 266 256 300 195 4.463 2 41 63 350 407 532 453 68 24 7 41 4 1.992 Zavoda zaposleno je preko evidencije 4.463 osobe, što je 9,7% više zaposlenih godini. U nego u 2009. strukturi zaposlenih 1992 ili 44,6% sezonski su radnici, što je 12,5% više nego u 2009. godini. Izvor: HZZ, PS Šibenik 11 13 Tablica 7. Zaposleni po ispostavama u ŠKŽ (31.12.2010.) Ukupno ŠKŽ DRNIŠ KNIN ŠIBENIK VODICE nezaposlene osobe ukupno 8.424 715 2.493 4.233 983 od toga muškarci od toga žene 3.828 4.596 313 402 1.184 1.309 1.910 2.323 421 562 Izvor: HZZ, PS Šibenik 3.3.2. Nezaposlenost Šibensko-kninska županija bilježi značajne stope pada nezaposlenosti od 2005. godine do 2008. godine. Nažalost, gospodarska kriza dovela je do ponovnog rasta nezaposlenih tijekom 2009. i 2010. godine. Na kraju 2010. godine, broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bio je 8.424 osoba, što je 5% više nezaposlenih nego na kraju 2009. godine. Promjene u nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su u Tablici 8. Tablica 8. Nezaposleni u Šibensko-kninskoj županiji po spolu i dobi na dan 31.12.2010. God. Ukup no Žene Žene (%) Muš. Muš (%) 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 + 2005 9.850 5.648 57,3 4.202 42,7 425 1.223 1.138 1.064 1.261 1.343 1.351 2.045 2006 9.122 5.288 57,9 3.834 42,0 404 1.074 1.068 940 1.137 1.183 1.240 2.076 2007 7.420 4.308 58,1 3.112 41,9 279 844 842 769 902 974 966 1.844 2008 6.876 4.033 58,6 2.843 41,3 256 768 815 714 843 851 865 1.764 2009 8.027 4.464 55,6 3.563 44,4 382 994 1.120 870 847 967 958 1.889 2010 8.424 4.596 54,6 3.828 45,4 404 1.123 1.195 967 856 947 980 1.952 Izvor: HZZ, PS Šibenik U strukturi nezaposlenih osoba po spolu, u svim navedenim godinama žene su bile brojnije. Udio nezaposlenih žena na kraju 2010. godine bio je 54,6%, dok udio muškaraca 45,4%. Dobna struktura pokazuje da tijekom šest godina nije došlo do većih oscilacija. Najzastupljenija skupina nezaposlenih u županiji čine starije osobe (preko 50 godina) koje čine 23,17 % svih nezaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji. Gledajući stopu nezaposlenih po županijama krajem 2010. godine, Šibensko kninska županija se s stopom nezaposlenih od 23,2% nalazi iznad državnog prosjeka od 17,8% (izvor: HZZ). Obrazovna struktura nezaposlenih u ŠKŽ u 2010. g. (Grafikon 2.) pokazuje da najveći broj nezaposlenih ima završenu trogodišnju srednju školu (38 %). Nezaposleni s četverogodišnjom srednjom školom su bili drugi (27 %) po nezaposlenosti u županiji. Zatim, s osnovnom školom (24 %), nezaposleni sa završenom visokom i višom školom je bilo po 4 %, a sa nezavršenom osnovnom školom 2 %. 14 12 Grafikon 2. Struktura nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja (31.12.2010.) kvalifikacijska struktura Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 4% Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola 2% Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 4% 24% SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 38% SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija 27% Izvor: HZZ, PS Šibenik Prema podacima HZZ-a ukupno novoprijavljenih osoba u 2010. godini u Šibensko-kninskoj županiji bilo je 8.679, što je 4,4% više nego prošle godine (8.310 novoprijavljenih u 2009. godini.).Najviše novoprijavljenih došlo je iz radnog odnosa (540) i to najčešće iz ovih razloga: isteka rada zaposlenika na određeno vrijeme (338 osoba), poslovno uvjetovanog otkaza (100 osoba), isteka rada na sezonskim poslovima (70 osoba). 3.4 Obrazovanje Na području županije za osnovnoškolsko obrazovanje postoji 21 matična škola (I-VIII razreda), 4 područne škole (I-VIII), 28 područnih škola (I-IV) i 2 glazbene škole. Sve osnovne škole na području županije zadnjih nekoliko godina bilježe značajan i konstantan pad broja učenika. Od 2005.-2009. godine broj učenika u osnovnim školama županije je pao za 9% (pad za 839 učenika), te u školskoj 2009/10. godini je bilo upisano 9.089 učenika od čega je cca. pola djevojčica. Svake godine opada broj djece upisanih u osnovne škole. Tablica 9. Učenici u osnovnim školama ŠKŽ RAZRED Broj učenika 2005/2006 2006/2007 2007/2008 2008/2009 2009/2010 Ukupno I. - IV. 4988 4921 4653 4227 4094 Ukupno V. - VIII. 4940 4866 4899 5070 4995 Sveukupno I. - VIII. 9928 9473 9552 9151 9089 Izvor: Ured državne uprave u ŠKŽ, Služba za društvene djelatnosti 13 15 Tablica 10. Srednje škole, odjeljenja i učenici u ŠKŽ Školska godina Broj odjeljenja 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Učenici 186 186 189 193 190 4.729 4.730 4.731 4.715 4.582 Izvor: DZS, Statističko izvješće „Srednja škole i učenički domovi“ Na području županije postoji 15 srednjih škola, od čega je 12 škola u Šibeniku, 1 u Drnišu i 2 u Kninu. U razdoblju od 2005. do 2009. god. broj učenika u srednjim školama je u laganom, ali kontinuiranom padu, te za školsku godinu 2009/10. iznosi 4.580 učenika, što je za 3% manje nego 2005 g. Postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada, jer se nedovoljno brzo osuvremenjuju obrazovna ponuda i obrazovni programi. Oni se sada ne temelje na analizama tržišnih potreba, niti se prate indikatori stope zapošljavanja ili nastavka obrazovanja onih koji su završili strukovno obrazovanja. Metode nastave u strukovnom obrazovanju se desetljećima ne mijenja. Dominira predavačka metoda, učenici moraju memorirati veliki broj činjenica, koje se ne povezuju i ne organiziraju u operativna znanja, a veza prakse i poslova koji će se obavljati po završetku škole najčešće se ne ostvaruje. Isti nastavni sadržaji se isprepleće kroz nekoliko nastavnih predmeta, javlja se preopterećenost učenika satnicom, a nedostatak kvalitetnog nastavničkog kadra dodatno usložavan problem u strukovnom obrazovanju. 3 Visokoškolsko obrazovanje u ŠKŽ se odvija na Veleučilištu u Šibeniku i Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu. Veleučilište u Šibeniku ima 3 odjela. U Odjelu managementa je stručni studij Turistički management i Informatički management, u Prometnom odjelu je stručni studij Cestovni promet i Poštanski promet, a Upravni odjel ima stručni studij Pravo. Veleučilište u Kninu ima stručne studije Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, Poljoprivreda krša-Biljna proizvodnja, Poljoprivreda krša-Stočarstvo krša i Prehrambena tehnologija. Od 2005-2009. god. broj upisanih studenata u županiji je u stalnom porastu, te je 2009/10 bilo upisano 2.002 studenta, od čega je 1.597 studenta upisano na Veleučilište u Šibeniku, a 405 na Veleučilište u Kninu. Veleučilište u Šibeniku bilježi porast broja upisanih studenata od 2005.-2009.g (za 22%), kao i Veleučilište u Kninu, te je u 2009/10 g upisano 3 puta više studenata nego u 2005.g. Prve diplomirane studente Veleučilište u Kninu bilježi 2007/08.g. U 2009/10 g. na Veleučilištu u Šibeniku diplomiralo je 289 studenata, a u Kninu 18. 3 Elaborat „Prijedlog mreže srednjih škola ŠKŽ“, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport 16 14 Tablica 11. Upisani studenti u ŠKŽ Školska godina 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Upisani studenti Veleučilište u Šibeniku Veleučilište u Kninu Ukupno 1304 1394 1558 1586 1597 130 159 296 341 405 1434 1553 1854 1927 2002 Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marko Marulić u Kninu Tablica 12. Diplomirani studenti u ŠKŽ Školska godina 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 Diplomirani studenti Veleučilište u Šibeniku Veleučilište u Kninu UKUPNO 144 106 159 279 289 / / 42 45 18 144 106 201 324 307 Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marko Marulić u Kninu Kad gledamo diplomirane studente, magistre i doktore koji imaju mjesto prebivališta u županiji, vidimo stalan porast istih, te u 2008. g imamo 670 diplomiranih studenata, 6 magistara znanosti , 2 magistra, 3 sveučilišna specijalista i 4 doktora znanosti s prebivalištem u ŠKŽ. Tablica 13. Diplomirali, magistri i doktorirali prema prebivalištu (Šibensko-kninska županija) 2005. 2006. 2007. 2008. 482 Redovni: 317 512 559 670 Sveučilišni specijalist - - - 3 Magistri 3 1 1 2 Magistri znanosti 9 9 10 6 Doktori 3 2 3 4 Diplomirali Izvor: DZS Visoko obrazovanje, u 2006-2008 U županiji postoji pet Pučkih otvorenih učilišta koji provode programe obrazovanja odraslih za stjecanje srednje stručne spreme kroz puno školovanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe osposobljavanja. Svi programi obrazovanja odraslih (osim tečajeva) su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, obuhvaćaju velik opseg različitih zanimanja te se upisuju u radnu knjižicu. 15 17 3.5 Opća gospodarska situacija Prema nedavno objavljenom Ocjenjivanju i razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti4 Šibensko-kninska županija nalazi se u prvoj skupini koju čine županije čiji su pokazatelji razvijenosti ispod 75% od prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti Šibensko-kninske županije iznosi 63,30% od prosjeka RH. Od 20 jedinica lokalne samouprave njih 4 se nalazi u prvoj skupini u kojoj su pokazatelji razvijenosti niži od 50% prosjeka RH (Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija). U drugoj skupini čiji je indeks razvijenosti od 50-75% prosjeka RH nalaze se Ružić, Skradin, Unešić, Knin i Promina. U trećoj skupini (indeks 75-100% prosjeka RH) nalaze se Drniš, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice, Bilice i Murter. Grad Šibenik se nalazi u IV skupini (indeks od 100-125% prosjeka RH) s indeksom 100,52%, a u ovoj skupini se nalazi i Primošten s indeksom razvijenosti 109,43%. Šibensko-kninska županija se po razini Bruto domaćeg proizvoda nalazi ispod prosjeka Republike Hrvatske. Prema zadnjim podacima za 2008. godinu, Bruto domaći proizvod po stanovniku u županiji iznosi 8.156 eura. Tablica 14. Bruto domaći proizvod Županije (ŠKŽ) od 2000. do 2008. (u tekućim cijenama) God Bruto domaći proizvod ŠKŽ, mil. Kn Bruto domaći proizvod ŠKŽ, mil. EUR Struktura po županijama % (Hrvatska = 100) Bruto domaći proizvod ŠKŽ po stanovniku, kn Bruto domaći proizvod ŠKŽ po stanovniku, EUR Indeks (Hrvatska = 100) 2000. 3 179 416 1,8 28 319 3 710 70,9 2001. 3 342 447 1,8 29 534 3 953 68,7 2002. 3 750 506 1,8 33 080 4 466 70,5 2003. 4 314 570 1,9 37 962 5 019 74,3 2004. 4 851 647 2 42 661 5 691 77,1 2005. 5 493 742 2,1 48 198 6 513 81 2006. 5 498 751 1,9 48 146 6 575 74,7 2007. 6 544 892 2,1 57 213 7 799 80,8 2008. 6 733 932 2 58 914 8 156 76,4 Izvor: DZS RH Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge predstavljaju djelatnosti na koje se odnosi najveći udio (25,3%) u Bruto domaćem proizvodu Šibensko-kninske županije (podaci za 2008. Godinu, izvor: DZS). 4 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti, Vlada RH, NN 89/10 18 16 3.5.1 Pregled značajnijih gospodarskih sektora Prerađivačka djelatnost Šibensko područje ima bogato nasljeđe industrijske proizvodnje, koja se uglavnom temelji na preradi metala. Tvornica lakih metala (TLM) je najveći industrijski kompleks u županiji i zapošljava nešto više od 1.500 djelatnika. Osim Tvornice valjanih proizvoda u koju su prethodnih godina izvršena značajna ulaganja (više od 50 mil. €), trentuno se tehnološki usavršavaju pogoni prese koja proizvodi aluminijske profile. ZMVIKOM tvrtka iz snažne grupacije Zagreb montaže ostvaruje značajan razvoj i ulaganja na području Šibenika. Na Gospodarskoj zoni Podi izgrađeni su respektabilni kapaciteti za proizvodnju filtera te podvozja i kipera za teretna vozila. Veći dio industrijskih kapaciteta u drniškom području obnovljen je od završetka rata. Danas rade sljedeće tvornice: Tvornica oplemenjenih folija Drniš (TOF), Drnišplast, Girk Kalun, Metalsint Oklaj i Dalmacijavino. U Tvornici vijaka Knin (TVIK) manjim dijelom je obnovljena proizvodnja, i tvrtka je privatizirana od strane grupacije DIV koja priprema razvojne programe i proširenje poslovnih aktivnosti. Na području županije izgrađeni su značajniji kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina: Knauf, Girk kalun, Mikroseverit, Samoborka, Rofix. Na području Knina njemačka tvrtka Knauf uložila je značajna sredstva u kapacitete za proizvodnju gipsanih proizvoda i danas ostvaruje više od 200 mil kuna prihoda te zapošljava oko 120 djelatnika. Na području Drniša tvrtka Girk kalun ima instalirane kapacitete za proizvodnju 100.000 t vapna i jedan je od značajnijih izvoznika u Županiji. Prema istraživanju projekta „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ financiranom od strane Europske Unije proizvodnja metala i proizvoda od metala s mogućnošću razvoja metalnog klastera na vrhu su po važnosti grana koje pokazuju rast i značajne su za Šibensko-kninsku županiju. Turizam Županija kao turistička destinacija ima niz atrakcija od kojih se izdvajaju prirodne ljepote (dva nacionalna parka, dijelovi dvaju parkova prirode), vrlo razveden i atraktivan akvatorij, očuvan okoliš, bogato kulturnopovijesno naslijeđe i očuvane tradicijske djelatnosti. Turistički razvoj županije nekoliko zadnjih desetljeća (kao i cijele države) bio je u velikoj mjeri stihijski, s razvojnom vizijom masovnog turizma. Prostorni raspored turističke infrastrukture i kapaciteta izrazito je koncentriran u dijelu obalnog područja, gdje se nudi „more i sunce“, a gotovo u potpunosti ostavlja neiskorištenim veliki dio turističkog potencijala županije koji postoji u njenom unutrašnjem dijelu5. Noćenje turista je u kontinuiranom rastu, kako domaćih tako i stranih. Po podacima Turističke zajednice Šibensko-kninske županije u 2009. g smo ostvarili 7,57 % ukupnih noćenja turista u RH, odnosno 4.264.530 noćenja. Noćenja stranih turista čini kontinuirano više od 80% ukupnih noćenja u ŠKŽ. Glavnina turističkih kapaciteta nalazi se u obalnom području gdje se bilježi i najveći turistički promet. 5 Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije“, veljača 2010. OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju 17 19 Turizam i ugostiteljstvo također pokazuju potencijal daljnjeg razvoja potvrđen kroz istraživanje projekta „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“. Poljoprivreda Usprkos vrlo povoljnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje s posebnim naglaskom na njenu specifičnost u funkciji turizma, u ukupnom društvenom proizvodu Županije poljoprivredna proizvodnja učestvuje do 5%. Manje od 1% svih zaposlenih u županiji zaposleno je u poljoprivredi, uključujući ribarstvo i šumarstvo. Ukupno seosko stanovništvo je u opadanju, što predstavlja ozbiljan izazov za budućnost sektora. U Županiji je 2003. bilo 13.202 poljoprivredna gospodarstva i 10 gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (prema popisu poljoprivrede 2003.), u 2010. broj poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u županiji je 6.778, dok je broj gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću 119 . Karakteristike ovog sektora su slijedeće: Slaba povrtlarska proizvodnja unatoč potencijalima Povećanje vinogradarske i voćarske proizvodnje Rast kvalitete maslinovog ulja Uzgoj ovaca i koza je relativno visok u Hrvatskim razmjerima Proizvodnja mlijeka bilježi pad Visokokvalitetna proizvodnja pršuta Nedovoljna finalizacija proizvoda Nedovoljno udruživanje proizvođača Nedovoljno brendiranje Trgovina Maloprodaja i veleprodaja igraju važnu ulogu u zapošljavanju u županijskom gospodarstvu. U trgovini je zaposleno cca. 15% od ukupno zaposlenih na području Šibensko-kninske županije. Trgovina, premda zapošljava velik broj zaposlenika koji bi u budućnosti još mogao rasti ipak se ne može smatrati motorom razvoja već popratnom djelatnošću koja prati rast kupovne moći stanovništva. 20 18 3.6 Potrebe poslodavaca Zanimanja sa najvećim zaposlenjem u Šibensko-kninskoj županiji u 2010. godini, prema podacima HZZ-a, su bila: Prodavač (557 zapošljavanja) Kuhar (319 zapošljavanja) Konobar (243 zapošljavanja) Čistačica (199 zapošljavanja) Dipl ekonomist (136 zapošljavanja) Administrativni službenik (119 zapošljavanja) Sobarica (112 zapošljavanja) Ekonomski službenik (102 zapošljavanja) Kuhinjski radnik (101 zapošljavanja) Vozač teretnog vozila (78 zapošljavanja) Elektrotehničar (72 zapošljavanja) Radnici u poljoprivredi (66 zapošljavanja) Frizer (64 zapošljavanja) Hotelijersko turistički službenik (64 zapošljavanja) Profesori društveno humanističkih predmeta u srednjim školama (63 zapošljavanja) Kada govorimo o deficitarnim zanimanjima kojih nema na Zavodu u Šibensko-kninskoj županiji, a traženi su od strane poslodavaca6, prevladavaju: zidari, tesari, vozači, dipl arhitekti, magistri farmacije, doktor ginekolog Na pitanje koja zanimanja se ne traže teško je odgovoriti, jer poslodavci nemaju zakonsku obvezu podnošenje prijave za radnicima, pa često zapošljavaju bez posredovanja HZZ-a. Međutim, zanimanja koja se evidentno malo ili nikako traže su tehnički crtač, strojarski tehničar, arhitektonski tehničar, odjevni tehničar, krojač, tehničar cestovnog prometa i PTT tehničar. Tijekom 2010. godine zaprimljeno su 5.077 prijave za potrebnim radnim mjestima, što je 27,8% više nego u 2009. godini. U strukturi ukupno prijavljenih potreba 2.718 ili 53,5% su sezonske potrebe. 6 Poslodavci ih nalaze van županije, osobnim poznanstvima i na drugi način. 19 21 Tablica 15. Prijavljene potrebe po mjesecima u 2009. i 2010. godini Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO Potrebe 2009. Sezonske potrebe Potrebe 2010. Sezonske potrebe 201 866 484 441 483 354 229 283 190 195 158 90 3.974 88 692 264 239 165 122 75 121 5 0 35 1 1.807 261 373 1214 576 615 301 214 127 216 266 212 702 5.077 68 193 948 372 284 173 35 14 20 3 39 569 2.718 Izvor: HZZ, PS Šibenik Tijekom ožujka 2009. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Šibenik proveo je anketu poslodavca. Najvažniji rezultati su slijedeći: Razlozi poteškoća pri pronalasku radnika bili su zastupljeni zbog nedostatka traženog zanimanja (41,3%), nedostatka radnika s traženim radnim iskustvom (20,8%), nezainteresiranosti i nemotiviranosti radnika (17,8%), nedostatka socijalnih vještina (8,5%), nedostatak znanja stranog jezika (5,8%), nedostatka znanja rada na računalu (3,8%) i 2% neki drugi razlozi. U strukturi potreba za dodatnom izobrazbom u najvećem postotku je potreba za uža strukovna i tehnička znanja (55 ili 24,8%), zatim vještina timske suradnje i komunikacije (46 ili 20,7%), vještina ophođenja s klijentima (42 ili18,9%), znanje rada na računalu (37 ili 16,7%), znanje stranih jezika (34 ili 15,3%) i neka druga znanja (8 ili 3,6%). 22 20 3.7 Socijalna slika županije Posljednji statistički podaci na dan 31.12.2010. godine pokazuju da Šibensko-kninska županija ima najviši postotak korisnika stalne socijalne pomoći u Republici Hrvatskoj, odnosno 8.614 korisnika ili 7,6% ukupnog stanovništva. Državni prosjek iznosi 2,3% ukupnog stanovništva. Posebno alarmantno stanje je na području grada Knina i okolice (područje djelovanja CZSS-a Knin) gdje je 26,8% ukupnog stanovništva na stalnoj socijalnoj pomoći. Ukoliko Šibensko-kninsku županiju promatramo bez CZSS-a Knin, u tom slučaju Županija ima 3,1% stanovništva koji su korisnici stalne pomoći. Razlog zabrinjavajuće socijalne slike stanovnika Šibensko-kninske županije, a naročito šireg kninskog područja, leži u “poremećenoj društvenoj sredini” koja je dovela do velikog broja "socijalnih slučajeva". Naime, Šibensko-kninsku županiju karakterizira jedinstvena demografska struktura koja se očituje u prisutnosti velikog broja Hrvata prognanih iz drugih dijelova bivše Jugoslavije. Ova skupina stanovnika „dovela” je sa sobom određena socijalno-ekonomska obilježja koja se razlikuju od izvornog predratnog stanovništva. Većina ovog stanovništva se doselila na šire kninsko područje. Isto tako, šire kninsko područje je područje povratka velikog broja izbjeglih Srba koji su napustili navedena područja za vrijeme i nakon rata. Prikazani stanovnici (doseljenici i povratnici) se svih ovih godina teško uspijevaju integrirati što je dovelo do poremećenog društvenog sustava. Posljedica takvog stanja je visoka nezaposlenost i poremećen obiteljski život što se manifestiralo na velik broj „socijalnih slučajeva”. Kada se uzme u obzir i činjenica da je velik broj doseljenika, a prije svega povratnika, starije dobi i bez odgovarajućih obrazovnih kvalifikacija dolazimo do činjenice da 60% obitelji na širem kninskom području ovisi o socijalnoj pomoći. Prema podacima Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini je bilo 248 liječenih ovisnika, što je zabrinjavajuće kada se gleda stopa na 100.000 stanovnika u dobi od 15-64 godine koja u županiji iznosi 347, dok je državni prosjek 258,9. U Šibensko-kninskoj županiji krajem 2010. godine živjelo je 16.072 osoba s invaliditetom te na taj način osobe s invaliditetom čine 14,2% ukupnog stanovništva županije (tablica 16.). Nažalost, navedeni postotak ukazuje na činjenicu da je Šibensko-kninska županija druga u Republici Hrvatskoj po stopi prevalencije invaliditeta (državni prosjek 11,9%). 21 23 Tablica 16. Udjel osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županija u RH ŽUPANIJA PREBIVALIŠTA PREVALENCIJA INVALIDITETA (%)** Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb Republika Hrvatska Izvor: HZJZ 10,4 15,1 11,7 12,7 12,5 10,4 12,7 8,7 12,8 11,2 12,5 10,4 10,4 10,9 14,2 9,8 13,9 6,4 9,4 10,1 11,9 11,9 * * na 100 stanovnika županije Zabrinjavajuća je činjenica da je najveći broj osoba s invaliditetom u Šibensko-kninskoj županiji u radno aktivnoj dobi (izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo). Prethodno prikazani podaci ukazuju na zabrinjavajuću socijalnu sliku Šibensko-kninske županije. Visoka stopa nezaposlenih, velik broj umirovljenika, negativni demografski trendovi, starost stanovništva, loša obrazovna struktura stanovništva, izrazito velik broj korisnika socijalne pomoći, velik broj liječenih o drogama i visok udio osoba s invaliditetom samo su neki od podataka koji ukazuju na loše socijalno stanje koje vlada u Šibensko-kninskoj županiji. 24 22 3.8 Civilno društvo U mreži organizacija civilnog društva u RH pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji prevladavaju udruge. Prema registru udruga, na području Šibensko-kninske županije je registrirano ukupno 1065 udruga i predstavlja 2,54% udruga na nacionalnoj razini. Šibensko-kninska županija zauzima 17. mjesto u RH po broju registriranih udruga, što je u skladu s brojem stanovnika u županiji gdje ima 9 registriranih udruga na 1000 stanovnika koliko ih ukupno ima i na 1000 stanovnika RH, što je ujedno i republički prosjek. Iako ne postoji propisana klasifikacija udruga, prema djelatnosti kojom se pretežito bave, u bazi podataka o udrugama upisanim u Registar udruga one su klasificirane u 20 područja i 89 potpodručja djelovanja. Najviše udruga u Šibensko-kninskoj županiji registrirano je u području športskih (41,5%) i kulturnih (17,93%).Slijedeći grafikon prikazuje zastupljenost udruga u po djelatnostima. Grafikon 3. Zastupljenost udruga u ŠKŽ po djelatnostima (%) (2009. godine) 41,5 45,00 40,00 35,00 30,00 25,00 17,93 20,00 15,00 8,83 0,38 2,16 0,28 1,6 1,78 0,09 1,13 2,07 0,94 5,82 0,38 3 5,35 2,72 1,88 1,88 0,28 Du ho vn a Ek olo šk a Et n i Go čk a sp od ar sk a Ho bi s ti č Hu ka ma nit arn Inf or a ma cij sk a Ok up K u lja l t ur nje na Na iz aš cio t i n t Ok ad aln up j ec a lja e, nje m. .. iz aš tita že Os na tal ed jel at. Pr os vje tn a So cij aln a Sp or Ud tsk ru ge a T Do mo ehni čk vin a sk og r ata Za šti ta pr av Zd a rav stv en Zn a an stv en a 10,00 5,00 0,00 Izvor: Registar udruga Iako je njihova brojnost velika, većina organizacija civilnog društva nemaju nijednog ili svega jednog zaposlenog. Organizacije civilnog društva imaju značajnu ulogu u pružanju socijalnih usluga u područjima gdje država nema dovoljno kapaciteta. One poboljšavaju kvalitetu života marginaliziranih skupina, pružaju osobne socijalne i zdravstvene usluge, pružaju specifične edukacije, te time utječu i na smanjenje socijalne isključenosti i povećanje zapošljivosti. 23 25 3.9 Zaključci Šibensko-kninska županija suočava se sa negativnim demografskim trendom i iseljavanjem radnosposobnog stanovništva. Iako je migracijski trend bio pozitivan dugi niz godina, i on pokazuje negativni saldo. Pored toga, pretpostavlja se da je većinja doseljenih radno neaktivna, odnosno da se doseljava kako bi mirovinu provela u okruženju koje karakterizira blaga klima. Stopa nezaposlenosti veća je od državnog prosjeka, te se nezaposlenost povećava nastupom globalne krize. Zaposlenost je uvelike sezonskog karaktera, a žene i starije osobe (preko 50 god) su u nepovoljnijem položaju na tržištu rada. Obrazovni programi uglavnom su zastarjeli ne samo u svom sadržaju i nefleksibilnosti u odnosu na tržišne potrebe, već i u metodama prijenosa znanja i vještina. Proizvodnja metala i metalnih proizvoda, te turizam i proizvodnja hrane i pića vezana uz razvoj poljoprivrede grane su koje pokazuju rast i potencijale za daljnji razvoj. Socijalna slika županije ukazuje na potrebu širenja socijalnih usluga u županiji, pri čemu su naročito izraženi problemi invalida i ovisnika u odnosu na ostatak Hrvatske. Pored toga, specifična situacija u Kninu i okolici vezana uz veliki broj izbjeglih Hrvata i Srba povratnika (većinom starijih osoba), većinom korisnika socijalne pomoći, zahtjeva posobnu pozornost i specifične akcije koje će biti prilagođene stvarnim problemima. Širenje socijalnih usluga neposredno utječe na povećanje mogućnosti zapošljavanja kako nezaposlenih, tako i osoba koje se brinu o osobama kojima je potrebna stalna njega. Potrebno je jačati kapacitete organizacija civilnog društva kako bi se upotpunile socijalne i zdravstvene usluge koje pruža država, te utjecalo na smanjenje socijalne isključenosti i povećanje zapošljivosti. 26 24 4. Procjena/evaluacija provedbe postojeće Strategije razvoja ljudskih resursa Prethodna strategija razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije predviđala je dugoročne ciljeve i viziju do 2012. godine, a srednjoročne programe s mjerama i prioritetima djelovanja do 2008. godine. Navedena strategija je definirala četiri glavna strateška smjera koja bi vodila do boljeg iskorištavanja ljudskih resursa i njihove učinkovitije upotrebe, a to su: 1. 2. 3. 4. Promoviranje zapošljavanja Poduzetništvo Obrazovanje Socijalna skrb i uključenost Navedeni strateški smjerovi, kao i iz njih proizašli prioriteti i mjere, nažalost nisu na odgovarajući način evaluirani u tijeku. Prije svega je to posljedica ne uspostavljanja procesa praćenja koji je proizašao zbog nedostatka kapaciteta lokalnih dionika. Iz tog razloga će se na ovome mjestu pokušati dati globalna ocjena ostvarenog u odnosu na postavljene ciljeve kroz prizmu „limitiranih” informacija poslanih od lokalnih dionika. Prikupljeni podaci ne sadrže potpune pokazatelje, odnosno neki pokazatelji nisu niti mjereni budući da nije uspostavljen proces mjerenja. Usprkos tome što ne postoje precizni podaci za definirane mjere u sklopu prethodne strategije, rezultati postavljenih mjera (tablica 17.) ukazuju da su rezultati predviđenih mjera na zadovoljavajućoj razini. Navedeno se odrazilo i na broj nezaposlenih, koji je do kraja 2008. godine opadao. Izbijanjem gospodarske krize, nažalost, zaustavljen je taj pozitivni trend. Međutim, usprkos rastu nezaposlenih zbog navedene gospodarske krize, broj nezaposlenih je znatno ispod brojke od 10.300 koliko ih je bilo krajem 2004. godine kada je rađena prva Strategija razvoja ljudskih potencijala. Tablica 17 : Evaluacija Strategije razvoja ljudskih potencijala Strateški smjerovi i mjere Strateški smjer: Promoviranje zapošljavanja Mjera 1: Osnivanje udruge za zapošljavanje Predviđeno Rezultati Osnivanje inovativnog centra za Centar nije osnovan. zapošljavanje Mjera 2: Aktivnosti kojima bi se spriječila nezaposlenost nakon masovnih otpuštanja (TLM) Predviđeno Rezultati Pomoć otpuštenim radnicima da se Budući da ne postoje točni podaci o provedbi prikazane mjere, nije ponovno zaposle kroz prekvalifikaciju, moguće odrediti uspješnost predviđenih pokazatelja. Međutim, treba podršku zapošljavanja u novim naglasiti da je određeni broj prekomjernih radnika, koji nisu otišli u poduzećima te promicanjem mirovinu, sudjelovao u nekom od oblika edukacije, kao i da se poduzetništva. Cilj: obuka 200-400 značajan broj radnika zaposlio kod nekog drugog poslodavca, a manji radnika TLM-a, osnivanje 50-ak tvrtki, broj je osnovao svoju tvrtku. zapošljavanje 300-400 otpuštenih radnika 25 27 Mjera 3: Smanjenje nezaposlenosti mladih Predviđeno Rezultati Zapošljavanje i samozapošljavanje Tijekom provedbe strategije zaposleno je više od 600 mladih osoba, ali mladih ljudi. Cilj: zapošljavanje 600 treba naglasiti da je još uvijek veliki udio mladih među nezaposlenim. mladih osoba. Mjera 4: Sprječavanje dugoročne nezaposlenosti Predviđeno Rezultati Zapošljavanje osoba starijih od 45 Provedbom raznih programa stvorena je pretpostavka zapošljavanja godina koji čekaju posao duže od 6 navedenih skupina nezaposlenih, što je otprilike i u navedenom broju i mjeseci. Cilj: zapošljavanje 600 osoba napravljeno. Međutim, udio ove skupine u nezaposlenima je još uvijek koji se nalaze u navedenoj skupini. velike jer dolazi do stalnog priljeva novih nezaposlenih iz ove skupine. Strateški smjer: Poduzetništvo Mjera 1:Obučavanje u pripremanju projekata/menadžmentu Predviđeno Rezultati Provedba tečajeva za osposobljavanje u Kroz razne projekte edukacije godišnje prođe cca. 200-njak osoba. pisanju projekata i stjecanja menadžerskih vještina. Mjera 2: Razvoj obiteljskih gospodarstava Predviđeno Rezultati Edukacija stanovništva za razvoj Kontinuirano se provode edukacije za razvoj obiteljskih poljoprirednih obiteljskih gospodarstava na području gospodarstava i seoskih turističkih imanja. U prosijeku na raznim turizma i poljoprivrede. oblicima edukacije godišnje sudjeluje 300-njak osoba. Strateški smjer: Obrazovanje Mjera 1: Fleksibilni obrazovni programi za odrasle, uključujući posebne programe za žene Predviđeno Rezultati Omogućiti prekvalifikaciju Stvoreni su brojni programi za prekvalifikaciju nezaposlenih osoba, nezaposlenih, posebno žena, za posebno žena. Međutim, broj prekvalifikacija je znantno ispod potreba zanimanja tražena na tržištu rada. tržišta. Mjera 2: Osnivanje partnerstva između poslodavaca i obrazovnih institucija Predviđeno Rezultati Razvijanje suradnje između Uspostavljene su brojne radne skupine koje imaju za cilj povezivanje gospodarstva i obrazovnih institucija. obrazovnog sustava sa potrebama gospodarstva. Nažalost, još uvijek su rezultati nezadovoljavajući. Prije svega, je to posljedica otpora unutar obrazovnog sustava. Mjera 3: Moderna oprema i radne prostorije obrazovnih institucija Predviđeno Rezultati Osuvremeniti obrazovne procese u Kontinuirano je ulaganje u nove prostore i u suvremenu opremu. Još srednjim školama. uvijek postoje razlike u kvaliteti i opremljenosti na nivou pojedine srednje škole, ali u cijelini je stanje na zadovoljavajućoj razini. Mjera 4: Stvaranje novih programa u školama Predviđeno Rezultati Stvaranje novih programa u školama Iako su osnovani novi programi, prije svega u poljoprivredi i prilagođenih potrebama gospodarstva. metaloprerađivačkom dijelu, još uvijek postoji tromost i otpor u stvaranju novih tržišno prilagođenih programa. Strateški smjer: Socijalna skrb i uključenost Mjera 1: Prekvalificiranje i osposobljavanje Predviđeno Rezultati Prekvalifikacija i osposobljavanje Raznim mjerama i kroz razne obrazovne institucije stvorena je osnova nezaposlenih osoba. za prekvalifikaciju. Sama prekvalifikacija je još na niskim razinama kod nezaposlenih osoba. 28 26 Mjera 2: Projekt zajednice za zapošljavanje – javni radovi Predviđeno Rezultati Organizacija i provođenje javnih Mjere HZZ-a u području javnih radova svake godine imaju velik radova. odaziv, kako od strane poslodavaca, tako i od strane nezaposlenih osoba. Godišnje se kroz razne javne radove zaposli cca. 150 radnika. Mjera 3: Rehabilitacija i reintegracija marginaliziranih skupina Predviđeno Rezultati Društveno uključivanje Provode se brojni uspješni programi za integraciju marginaliziranih marginaliziranih skupina skupina u društvo. U provođenju postavljenih mjera Strategije razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ-a sudjelovali su brojni dionici iz Šibensko-kninske županije i šire. U području edukacije potencijalnih poduzetnika i postojećih poduzetnika, najveći dio je ostvaren kroz Regionalnu razvojnu agenciju Šibensko-kninske županije koja samostalno ili u suradnji s partnerima (ministarstvima) godišnje educira 100-njak postojećih ili potencijalnih poduzetnika u raznim vještinama. Kada je riječ o projektima Europske unije u području ljudskih potencijala, u tablici broj 18. dan je pregled odobrenih pojekata koja se provode na području Šibensko-kninske županije. Tablica 18 : Odobreni projekti EU-a za područje ljudskih resursa u Šibensko-kninskoj županiji Naziv projekta Nositelj projekta Naslov – cilj projekta Vrijednost projekta Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina Lokalna partnerstva Udruga OGI Feniks -projekt socijalnog uključivanja (70 osoba) 93.195 eur. Udruga OGI 92.580 eur Lokalna partnerstva* Žene na tržištu rada* Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta Udruga Babe Znanjem do posla (1000 osoba) Karijera i obrazovanje u skladu za sve Mladi na tržištu rada* HZZ Središnja Lokalna partnerstva za zapošljavanje* Leonardo da Vinci* HZZ Središnja Edukacija u informatici* (web dizaj,grafički dizajn, multimedija,e-poslovanje) HZZ Središnja Njemački partner Vitalis GmbH(partner) Pučko učilište Mencel (90 osoba) 115.871,00 eur Utiranje puta od siromaštva i nasilja ka financijskoj stabilnosti (60 žena) 141.131,00 eur Smanjiti nezaposlenost mladih na regionalnoj razini Razvoj ljudskih potencijala 1.100.000 eur 1.900.000 eur 31.000 eur Jačanje znanja i vještina te stjecanje radnog iskustva kroz praktičan rad u turizmu i ugostiteljstu u SR Njemačkoj Usavršavanje nezaposlenih i upoznavanje polaznika s ključnim znanjima kako bi stvorili trenutnu zapošljivost 27 29 Naziv projekta Nositelj projekta Naslov – cilj projekta Vrijednost projekta Supported Vocational Services for Persons with Intellectual Disabilities (PWID)* Poboljšanje strukovnog obrazovanja i društvenoekonomske uključenosti osoba s intelektualnim teškoćama u Šibenskokninskoj županiji Modernizacija programa osposobljavanja za profesionalni profil mljekarskoga tehničara, MOTO* Udruga za promicanje inkluzije Pružanje stručnih usluga za osobe s intelektualnim invaliditetom 107.333,39 eur Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac Obrazovanje i društveno –ekonomsko uključivanje osoba s intelektualnim invaliditetom na području Šibensko-kninske županije 136.944,14 eur Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih te modernizirati postojeće programe sa svrhom unaprijeđenja vještina, kompetencija i konkurentnosti odraslih na tržištu rada kroz profil mljekarskog tehničara Izrada 3 programa obrazovanja (wellness asistenst, wellness management i slastičar) i edukacija nezaposlenih osoba u tim istim Usavršavanje nezaposlenih i upoznavanje polaznika s ključnim znanjima kako bi stvorili trenutnu zapošljivost 140.534,36 eur Ukusne vještine* Znanje za sve* Prirodoslovna škola Karlovac Pučko otvoreno učilište Zagreb Veleučilište Varaždin 142.390,66 eur 21l.594,93 eur Izvor: HZZ * Projekti koji se dijelom provode na području Šibensko-kninske županije Osim prikazanih projekata u ostvarenju mjera Strategije razvoja ljudskih potencijala važan doprinos su dale mjere HZZ-a. Mjere koje je provodio HZZ su: 30 Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba Sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca Financiranje obrazovanja Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 28 5. SWOT analiza Nakon definirane analize stanja, na ovome mjestu ćemo definirati SWOT analizu Strategije razvoja ljudskih potencijala za Šibensko-kninsku županiju. Kroz ovu analitičku metodu definirati ćemo unutarnje snage i slabosti, kao i vanjske prilike i prijetnje. Drugim riječima rečeno, prikazati će se sadašnje snage i slabosti koje se temelje na podacima iz prošlosti, dok će se kroz prizmu budućnosti prikazati potencijalne prilike i prijetnje. Tablica 19. Swot analiza Snage Slabosti Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja Visoka očekivana životna dob stanovništva Postojanje visokoškolskih institucija (Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu) Porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva Podrška regionalne i lokalne uprave za regionalni razvoj Postojanje institucija za poticanje poduzetništva Pozitivan migracijski saldo Povratak stanovništva u područja od posebne državne skrbi Dosadašnje iskustvo u programima aktivnih mjera politike zapošljavanja Dobro raširena mreža ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Depopulacija i visoka starosna dob stanovništva Visoke stope nezaposlenosti mladih Visoke stope nezaposlenosti žena Relativno visoka stopa nezaposlenosti Niska (geografska) mobilnost Niske, zastarjele ili neadekvatne vještine nezaposlenih osoba Slabo razvijene poduzetničke vještine Relativno niska stopa ukupne zaposlenosti Nedostatni izvori financiranja projekata Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada i visok udio teže upošljivih osoba u ukupnoj nezaposlenosti Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve Nedostatak iskustva lokalne administracije u programiranju i strateškom planiranju Neumreženost i nesistematiziranost informacija na regionalnom i lokalnom nivou Velik udio zaposlenih u ukupno zaposlenim u Županiji je na državnom/regionalnom proračunu Loša obrazovna struktura stanovništva Velik broj stanovnika na socijalnoj pomoći Lokalno partnerstvo za zapošljavanje 29 31 Prilike 32 Prijetnje Gospodarske reforme Veća mobilnost radne snage Jačanje poduzetništva Jačanje postojećih institucija putem suradnje sa slinim institucijama u EU Stvaranje preduvjeta za usklađivanje obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada Dostupnost dodatnih izvora financiranja u EU jačanje gospodarstva i smanjivanje nezaposlenosti Poticanje naseljavanja napuštenih prostora Projekti koji razvijaju ljudske resurse i mjere HZZ Porast interesa stranih ulagača Proces pristupanja EU Oporavak gospodarstva Nacionalni programi poticanja gospodarstva Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju dalmatinskih županija Jačanje potpore civilnom sektoru Daljnja decentralizacija Države Definiranje strategije razvoja RH Mogućnost korištenja EU i drugih fondova 30 Daljnje iseljavanje mladih školovanih ljudi Smanjenje radno aktivnog kontingenta Recesija Otežano financiranje poduzetničkih projekata Neatraktivnost deficitarnih zanimanja Pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja Nepostojanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja 6. Vizija i strateški cilj Nakon što je utvrđena analiza postojećeg stanja vezana za ljudske potencijale Šibensko-kninske županije i definirana SWOT analiza, na ovome mjestu će se definirati vizija i strateški cilj Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije. VIZIJA Županija ugodnog življenja s učenim ljudskim resursima u dinamičnom poduzetničkom okruženju, s visokom razinom svijesti za očuvanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine STRATEŠKI CILJ Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa te jačanje socijalne uključenosti Ulaganje u ljudske resurse zajedno s razvojem gospodarstva i poboljšanja kvalitete života zasigurno će najviše doprinijeti bržem razvoju županije. Kako je Šibensko-kninska županija opterećena velikim brojem nezaposlenih, ovaj cilj uviđa potrebu povećanja zaposlenih provođenjem posebnih mjera, te stvaranjem kompetentnih ljudskih resursa. Ovaj cilj će se provoditi i na području socijalne uključenosti jer socijalna uključenost kao jedan od prioriteta EU zahtjeva poduzimanje mjera u svrhu povećanja zapošljivosti ranjivih skupina stanovništva kao što su: osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, korisnici socijalne pomoći i migranti. 31 33 7. Prioriteti i mjere Iz prethodno definirane vizije i strateškoga cilja, na ovome mjestu će se definirati prioriteti Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije. Definirana su tri osnovna prioriteta koja bi se trebali ostvariti i to: Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 Povećanje zaposlenosti Kompetentni ljudski resursi Socijalna skrb i uključivanje Mjere za razvoj Šibensko-kninske županije predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata, a njihov pregled po strateškim ciljevima i prioritetima prikazan je u sljedećoj tablici. Tablica 20 . Pregled mjera po prioritetima Prioritet 1. 1.1. Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem Prioritet 2. Prioritet 3. sustava društveno korisnog rada 1.2. Razvoj tržišta rada 2.1. Potpora i otvaranje visokoškolskih ustanova 2.2. Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada 2.3. Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem, te korištenje sredstava iz fondova EU 2.4. Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva 3.1. Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina ljudi (branitelja, bivši zatvorenici, ovisnici, liječeni alkoholičari…) 3.2. Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama 3.3. Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu U nastavku će biti prikazan detaljan opis mjera za realizaciju strateškog cilja. Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori 34 1.1. Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem sustava društveno korisnog rada Ublažavanje duže nezaposlenosti onih koji su ostali bez posla, te omogućiti radnicima koji su potencijalni tehnološki višak da kroz edukaciju i ulaganja kapitala dobre ideje pretvore u uspješne poslovne pothvate. Društveno korisan rad iskoristiti za kratkoročna zapošljavanja koja će onim najugroženijim osigurati minimum prihoda. Smanjen broj nezaposlenih i povećan standard stanovništva Uvedena financijska pomoć za samozapošljavanje - ŠKŽ, JLS, HZZ,HOK, HGK - nezaposlene osobe, nedovoljno educirani djelatnici, poslovdavci Stopa nezaposlenosti Broj novozaposlenih radnika Broj zaposlenih samozapošljavanjem 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 19,4% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 32 Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori 1.2. Razvoj tržišta rada Planirati i uskladiti potrebe gospodarstva povezivanjem obrazovnog sustava i gospodarstva kroz efikasnije obrazovanje. Razvoj tržišta rada u užem i širem okruženju nužno je pratiti zbog usklađenja ponude i potražnje kao podrška razvoju i zapošljavanju u ŠKŽ Usklađenost tržišta rada, razvijen partnerski odnos dionika na tržištu rada Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Izrađena Strategija razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ Povećanje zaposlenosti, potaknut gospodarski razvoj - ŠKŽ, HZZ, RRA, članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, - poduzetnici, zaposlene i nezaposlene osobe, đaci, studenti Poboljšana struktura zaposlenih, nezaposleni Povećanje zaposlenosti Broj prekvalificiranih radnika sa suficitarnim zanimanjem u skladu s potrebama gospodarstva. 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 7,7% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 2.1. Potpora i otvaranje visokoškolskih ustanova Unaprijediti visokoškolsko obrazovanje i razviti nove nastavne programe u skladu s razvojnim prioritetima županije u cilju povećanja postotka visokoobrazovanih stanovnika Porast visokoobrazovanih stanovnika. Unaprijeđeni postojeći i razvijeni novi nastavni programi Razvijen znanstveno istraživački rad na veleučilištima Ojačane veze veleučilišta i gospodarstva - ŠKŽ, JLS, veleučilišta - budući i sadašnji studenti Broj visokoobrazovanih kadrova Novi nastavni programi Nova veleučilišta Broj studenata 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 9,3% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 2.2. Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada Provoditi aktivnosti koje će omogućiti korisnica učenje i razvoj novih vještina, a sve u cilju povećanja prilagodljivosti radnika i gospodarskih subjekata promjenjivim ciljevima i zahtjevima tržišta rada uz cjeloživotno učenje Ostvarena viša obrazovna razina kako radnika tako i poslodavaca, što je omogućilo lakše zapošljavanje i bržu izmjenu strukture zaposlenika. Povećana konkurentnost gospodarstva, a pospješena su ulaganja u razvoj. - ŠKŽ, HZZ,RRA, HGK, HOK, veleučilišta - poslodavci, zaposlene i nezaposlene osobe Povećan broj zaposlenih Broj uključenih u obrazovne aktivnosti Obrazovna struktura poslodavaca 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 2,8% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 33 35 Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori 36 2.3. Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem, te korištenje sredstava iz fondova EU Pošoljšanje stručne i kvalifikacijske strukture službenika koji rade na području upravljanja regionalnim razvoje, sa svrhom uspostave profesionalne, obrazovane i efikasne lokalne regionalne samouprave. Stručna, efikasna i profesionalna lokalna i regionalna samouprava - ŠKŽ, JLS, RRA - dužnosnici i službenici jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave Broj službenika na doškolovavanju (osposobljenih) Broj radionica, seminara Broj pripremljenih i apliciranih projekata Izrađeni strateški projekti razvoja 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 1,4% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 2.4. Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva Jačanje kapaciteta i uloge organizacija civilnog društva, te izgradnja njihovih sposobnosti i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Osposobljene organizacije civilnog društva u promicanju volonterstva kao zajedničke društvene vrijednosti - ŠKŽ, JLS, - organizacije civilnog društva Broj novoosnovanih OCD Broj aktivnosti (prijedloga, mjera) OCD Broj projekata koji provode OCD 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 14,2% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 3.1. Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina ljudi (branitelja, bivši zatvorenici, ovisnici, liječeni alkoholičari…) Pružanje potpore onim skupinama ljudi kojima se ja bilo koji način otežana reintegracija u društvo s ciljem da se olakša njihovo zapošljavanje. Prekvalificirane i osposobljene osobe koje su teže zapošljive. Ojačane institucije koje su uključene u poslove rehabilitacije i reintegracije u društvo skupina ljudi s posebnim potrebama. - ŠKŽ, JLS, centri za socijalnu skrb, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva, zadravstvene ustanove, - skupine ljudi s posebnim potrebama. Broj prekvalificiranih i osposobljenih ljudi za novi posao Osposobljene razne institucije Broj osoba reintegriranih u društvo 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 9,3% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 34 Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori Naziv mjere Cilj i svrha mjere Rezultat i razvojni učinak Nositelji i korisnici Indikatori Razdoblje provedbe Okvirna financijska sredstava i izvori 3.2. Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama Promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenom antideskriminacijskih mjera i mjera pozitivnog djelovanja kako bi se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogućnosti. Povećan broj posodavaca koji zapošljavaju socijalno ugrožene osobe, osiguran pristup osoba s invaliditetom profesionalnom usmjeravanju, naobrazbi i uslugama zapošljavanja najviše moguće kvalifikacijske razine, te izvršiti razumne prilagodbe tamo gdje je potrebno - ŠKŽ, JLS, obrazvone institucije, udruge civilnog društva, - osobe s invaliditetom, poslodavci Broj poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom Broj zaposlenih osoba s invaliditetom Broj educiranih osoba Broj prekvalificiranih osoba s invaliditetom Broj projekata iz ove mjere 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 29,2% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 3.3. Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu sa svrhom lakše integracije u društvene tijekove. Upoznavanje s novim zakonskim odredbama u svrhu ostvarivanja njihovih prava i obveza. Provedena socijalizacija i integracija novopridošlog stanovništva sa domicilnim stanovništvom. Smanjen broj konflikata među različitim kulturnim skupinama ljudi. Povećan broj povratnika. Povećano zadovoljstvo žitelja - ŠKŽ, JLS, udruge, vjerske zajednice, školske ustanove, - stanovništvo ŠKŽ Broj pruženih usluga Broj povratnika 2011-2013 Očekivani iznos ulaganja po ovoj mjeri iznosi 6,7% od ukupno predviđenih ulaganja. Izvori: ŠKŽ, JLS, državni proračun, sredstva EU 35 37 8. Usklađenost sa strateškim dokumentima na EU, nacionalnoj i županijskoj razini Strategija razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije ne bi imala smisla kao zaseban dokument bez povezanosti s ostalih razvojnim dokumentima i programima. Posebno je potrebno iskazati povezanost zbog potrebe apliciranja na sredstva EU-a, Republike Hrvatske i Županije. Iz tog razloga će se na ovome mjestu prikazati usklađenost strategije s ostalim dokumentima na razini Europske unije, Republike Hrvatske i Šibensko-kninske županije. Razvojne strategije i programi s kojima se gleda uskleđenost su: Europske smjernica za zapošljavanje – Europska komisija je 27. travnja 2010. objavila integrirane smjernice za provedbu Strategije Europa 2020. Ove smjernice trebale bi zamijeniti 24 smjernice donesene 2005. i revidirane 2008. godine slijedom Lisabonske strategije za rast i zapošljavanje koje su trebale poslužiti kao temelj za izradu tadašnjih nacionalnih reformskih programa oslikavajući makro i mikro-ekonomsku reformu tržišta rada. Nacionalni strateški referentni okvir – predstavlja referentni dokument za programiranje sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske Unije (EU). Ovaj dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim sredstvima, a temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske. Zajednički memorandum o situaciji u zapošljavanju – ovaj dokument predstavlja dogovoreni skup ciljeva politike zapošljavanja, neophodnih za unaprijeđenje transformacije tržišta rada države i pripremu za pristup Europskoj uniji, posebice prilagođavanjem sustava zapošljavanja, kako bi bili kadri implementirati Europsku strategiju zapošljavanja u budućnosti. Zajednički memorandum o socijalnoj uključenosti – obuhvaća zajedničke ciljeve u području borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. IPA Operativni program za razvoj ljudskih potencijala – Ovaj Program donesen je za trogodišnje razdoblje i predstavlja osnovu za odabir projekata u domeni ljudskih potencijala. U okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u razdoblju od 2007. do 2009. godine, Republici Hrvatskoj je za financiranje projekata na raspolaganju 45.031.769 €, od čega je 38.277.000 € doprinos Europske komisije, a 6.754.769 € nacionalni javni doprinos Republike Hrvatske. Strategija za razvoj strukovnog obrazovanja – cilj strategije je izgradnja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj razini. Županijska razvojna strategija (ŽRS) - planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju osnovni smjerovi razvoja (ciljevi i prioriteti) jedinice područne (regionalne) samouprave pripremljeni na načelu partnerstva. 38 36 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske - njome su utvrđeni razvojni ciljevi usmjereni prema društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju (tzv. potpomognutapodručja) kako bi postali što konkurentniji. Nacionalni plan za zapošljavanje - predstavlja dogovoreni skup ciljeva politike zapošljavanja, neophodnih za unapređenje transformacije tržišta rada države i pripremu za pristup Europskoj uniji, posebice prilagođavanjem sustava zapošljavanja, kako bi u budućnosti bili sposobni implementirati Europsku strategiju zapošljavanja. Tablica 21 . Usklađenost prioriteta SRLJP-a sa EU, nacionalnim i regionalnim razvojnim dokumentima Prioriteti Strategije razvoja ljudskih Priotritet 1: potencijala Šibensko-kninske Povećanje županije zaposlenosti EU zajedničke smjernice za zapošljavanje Smjernica 7. Povećanje sudjelovanja na tržištu rada žena i muškaraca, smanjenje strukturne nezaposlenosti i promoviranje kvalitete rada Smjernica 8. Razvijanje kvalificirane radne snage koja odgovara potrebama tržišta rada i promoviranje cjeloživotnog učenja Smjernica 9. Poboljšanje kvalitete i uspješnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama i jačanje sudjelovanja u visokom obrazovanju Smjernica 10. Promoviranje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva Nacionalni strateški referentni okvir Prioritet 4. Zaposlenost i razvoj ljudskog kapitala Prioritet 2: Kompetentni ljudski resursi Prioritet 3: Socijalna skrb i uključivanje X X X X X X 37 39 Prioriteti Strategije razvoja ljudskih Priotritet 1: potencijala Šibensko-kninske Povećanje županije zaposlenosti Zajednički memorandum o situaciji u zapošljavanju Prioritet 1. Privući i zadržati više X ljudi u status zaposlenosti Prioritet 2. Poboljšati prilagodljivost radnika i poduzeća Prioritet 3. Povećati ulaganje u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine Prioritet 4. Dobro upravljanje Zajednički memorandum o socijalnoj uključenosti Prioritet 1. Povećati razinu zapošljivosti onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom X nezaposlenošću Prioritet 2.Proširiti obuhvat srednjeg i visokog obrazovanja Prioritet 3.Proširiti mrežu socijalnih usluga za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom IPA Operativni program za razvoj ljudskih potencijala Prioritet 1. Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja u tržište rada X Prioritet 2. Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada Prioritet 3. Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti X Prioritet 4. Jačanje kapaciteta za upravljanje operativnim programom Strategija za razvoj strukovnog obrazovanja Prioritet 1. Oodrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i načina njihove realizacije Prioritet 2. Utvrditi parametre promjena strukovnog obrazovanja Prioritet 3. Uspostaviti mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva Prioritet 4. Promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve Prioritet 5. Promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje Prioritet 6. Unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja Prioritet 7. Izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski okvir). 40 38 Prioritet 2: Kompetentni ljudski resursi Prioritet 3: Socijalna skrb i uključivanje X X X X X X X X X X X X X X X X X Prioriteti Strategije razvoja ljudskih Priotritet 1: potencijala Šibensko-kninske Povećanje županije zaposlenosti Županijska razvojna strategija (ŽRS) STRATEŠKI CILJ C4 – Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa te jačanje socijalne X uključenosti Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske STRATEŠKI CILJ 3. Jačanje X konkurentnosti poslovnog sektora Nacionalni plan za zapošljavanje Prioritet 1. Privući i zadržati više X ljudi u statusu zaposlenosti Prioritet 2. Modernizirati sustave socijalne zaštite Prioritet 3. Poboljšati prilagodljivost X radnika i poduzeća Prioritet 4. Povećati ulaganja u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i vještine Prioritet 5. Promičući načela dobrog upravljanja uključiti socijalne partnere u implementaciju JAP-A 39 Prioritet 2: Kompetentni ljudski resursi Prioritet 3: Socijalna skrb i uključivanje X X X X X X 41 9. Provedba; financijski okvir Apsorpcijska moć Županije je u ovom trenutku niska i bit će potrebno povećati je radi efektivnog i učinkovitog korištenja raspoloživih sredstava. Izgradnja kapaciteta partnera i ostalih dionika od vitalne je važnosti, te joj je potrebno dati odgovarajuću pažnju. Uzevši u obzir nedostatak financijskih sredstava u Županiji, kao i slab financijski položaj jedinica lokalne samouprave u županiji, strategija financiranja povezana je s pristupom pretpristupnim fondovima Europske unije (uključujući i druge izvore). Cilj je korištenje dostupnih fondova Europske unije za maksimaliziranje učinaka dostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova. Županija će primjereno osigurati potrebni iznos u novcu ili materijalno. Dugoročni cilj je razviti poreznu i resursnu osnovu županije koja će uvelike smanjiti oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i pomoć donatora. U nastavku ovog poglavlja prikazane su financijske projekcije po prioritetima SRLJP za plansko razdoblje. Pregled financijskog plana prikazan je u tablici dolje. Tablica 22 . Financijski plan za provedbu SRLJP (u EUR) Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 UKUPNO 2011. 2012. 2013. UKUPNO 83.500 97.000 75.000 255.500 250.000 250.000 300.000 800.000 250.000 250.000 600.000 1.100.000 583.500 597.000 975.000 2.155.500 Izvori financiranja za provedbu SRLJP prikazani su u slijedećoj tablici. Tablica 23 . Izvori financiranja Prioritet 1 Prioritet 2 Prioritet 3 42 Državni proračun Županijski IPA i lokalni proračun 30.000 20.000 443.500 35.000 20.000 295.000 250.000 20.000 545.000 40 ESF, Ostali ERDF i donatori programi zajednice Vlastiti doprinos nositelja projekta 90.000 150.000 90.000 60.000 100.000 10. Provedba; institucionalni okvir Vodeća načela na kojima se osniva institucionalni okvir postavljen za provedbu SRLJP-a imaju temelje u participativnom pristupu koji je i poslužio kao nadahnuće za osnivanje Partnerskog vijeća za tržište rada na županijskoj razini, tj.: - progresivna integracija sa postojećim institucionalnim mehanzmima s ciljem postizanja integriranog planiranja i koordinacije, i izbjegavanja dupliciranja; i - „četveropartitnost“: a) regionalna i lokalna vlast, b) gospodarstvo i sindikati, c) glavne statutarne agencije na tržištu rada i Razvojne agencije, d) zajednica i civilno društvo (NVO, itd.) zastupljeni su u Vijeću PVTRa i trebaju igrati ulogu bitnih pokretača pozitivinih kretanja na lokalnom tržištu rada. Članovi PVTR-a svjesni su da je kvaliteta suradnje između članova u duhu iznalaženja rješenja putem konsenzusa važan preduvjet uspješnosti. Uspostava Partnerskog vijeća za tržište rada pokušava integrirati što više skupina čije se djelovanje odražava na tržištu rada. Međutim, kako bi mogli neometano provesti Strategiju razvoja ljudskih potencijala u Šibensko-kninskoj županiji, neophodno je regulirati odnose partnera i definirati glavne uloge koje će svako od dogovorenih tijela imati prilikom provedbe. Kako bi provedba Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije tekla nesmetano, neophodno je urediti odnose partnera i definirati ključne uloge koje će svaka od dogovorenih tijela imati u provedbi. Stoga su partneri Partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije unaprijed uredili svoje odnose i odredili zadatke u provedbi. Na osnovi potpisanog Sporazuma i daljnjih dogovora slijedeća tijela imati će ulogu u provedbi: TIJELO Šibenskokninska županija HZZ RRA ŠKŽ ULOGA U PROVEDBI Vodeći partner. Predstavnik te institucije ujedno je i predsjedavatelj Partnerskog vijeća za tržište rada za Šibensko-kninsku županiju i predsjedavatelj Upravnog odbora i zadužen je za sazivanje sjednica. Ova institucija biti će zadužena za pripremu projekata koji će se aplicirati za financiranje u ime PVTR-a. Partner. Predstavnik te institucije je potpredsjednik Partnerskog vijeća za tržište rada za Šibensko-kninsku županiju i potpredsjednik Upravnog odbora. Ova institucija biti će zadužena za operativni rad PVTR-a kroz funkciju jednog od tajnika PVTR-a. Partner. Predstavnik te institucije će biti drugi tajnik PVTR-a zadužen za operativni rad PVTR-a. 41 43 Upravni odbor Skupština PVTR-a. Tematske radne skupine Tehničko tajništvo Operativno tijelo PVTR-a. Ovo tijelo ima 11 članova s tajnicima i slijedeće zadatke u provedbi: (1) pregled, praćenje i ocjena napretka županijske strategije RLJP-a, u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom, (2) praćenje napretka PVTR-ovog radnog programa, sukladno izvješćima koja izdaje Tehničko tajništvo PVTR-a, (3) osnivanje tematskih radnih skupina u skladu s aktivnostima Akcijskog plana; imenovanje članova radnih skupina; odobrenje njihovog radnog plana, (3) rasprava i priprema izvješća o napretku i uspjehu PVTR-a za Glavnu sjednicu, (4) ocjenjivanje utjecaja PVTR-a na razvoj lokalnog tržišta rada, (5) predstavljanje PVTR-a na nacionalnoj razini. Krovno tijelo PVTR-a. Svi članovi PVTR-a sačinjavaju Skupštinu koja donosi Strategiju RLJP-a. PVTR Šibensko-kninske županije trenutno sačinjava 44 članova, odnosno institucija. U provedbi Strategije RLJP-a ovo tijelo će usvajati izvješća o napretku koje predlaže Izvršni odbor PVTR-a, te usvajati aktivnosti priopćavanja i objavljivanja informacija. Izvršni odbor i PVTR mogu osnivati Radne skupine. Izvršni odbor svojom odlukom utvrđuje sastav, djelokrug i ovlast svake Radne skupine. Radne skupine razmatraju otvorena pitanja, daju mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog djelokruga Upravnom odboru. U Šibensko-kninskoj županiji trenutno se osnovaju TRSovi. Cilj je osnovati TRS-ove prema prioritetima SRLJP-a. Tajništvo PVTR-a obavljati će redovite administrativo-tehničke poslove koje omogućuju funkcioniranje PVTR-a. Posebice, tajništvo PVTR-a organizira sjednice PVTR-a, dostavlja pozive, dnevni red i radne materijale prije sjednica pozvanim sudionicima, te priprema i dostavlja zapisnik nakon svake sjednice. Zadatke tehničkog tajništva u Šibensko-kninskoj županiji dijele slijedeće institucije: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Šibenik i Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije. Institucionalni okvir za provedbu SRLJP djelovanti će u tri područja: - područje politike: izravno sudjelovanje predstavnika političkih donositelja odluka u predsjedavajućim tijelima PVTR-a ojačati će savjetodavnu ulogu PVTR-a. Usvojeni Pravilnik PVTR-a dodjeljuje predsjedavajućem i njegovim zamjenicima odgovornost za cjelokupnu koordinaciju i praćenje SRLJP-a. Također, odnosi sa Županijskim partnerskim vijećem ostvareni putem predstavnika PVTR-a koji sjede i u ŽPV-u i obrnuto čime će se ojačati utjecaj PVTR-a na bitne problematike zapošljavanja i tržišta rada; - operativno područje: uloga Tehničkog tajništva PVTR-a od izuzetne je važnosti kako bi se olakšalo svakodnevno funkcioniranje aktivnosti PVTR-a. Također i uloga Regionalne razvojne agencije Šibenskokninske županije, koja je akter u Tehničkom tajništvu i član Upravnog odbora PVTR-a ima veliku važnost jer bi profesionalci i iskusni operativci koji rade u toj organizaciji trebali biti katalizator i podrška na operativnoj razini pri pripremi projektnih aplikacija, širenja informacija o mogućnostima financiranja, održavanju baze podataka, itd. - područje velikog broja dionika: najveći broj interesnih skupina predviđeni su u Tematskim radnim skupinama PVTR-a, u rasponu od predstavnika ciljanih zajednica ili korisnika s jedne strane, te pružatelja usluga s druge strane. Uloge dionika razlikovati će se u raznim trenucima provedbe. Također, broj partnerstava i razina dogovora oko sudjelovanja će se vjerojatno mijenjati i razvijati. Identificiran je i veliki 44 42 broj drugih vanjskih dionika koji će imati svoju ulogu u provedbi projekata i aktivnostim kako bi se uravnotežili prostorni i sektoralni zahtjevi. Institucionalni ustroj PVTR-a bi trebao raditi unutar postojećih struktura osiguravajući strateško jačanje kapaciteta tamo gdje je to neophodno, te podupirati i utjecati na izvlačenje maksimalnog potencijala lokalne vlasti i njenih partnera. Mnogo pažnje posvetilo se mobilizacihji dionika zbog središnje uloge koju će isti igrati u provedbi Strategije RLJP. Međutim, otvaranje više vertikalnih i horizontalnih veza kojima se kanalizoraju informacije i izvori prema jasno definiranim i artikuliranim potrebama i mogućnostima stvoriti će dodanu vrijednost. Članovi PVTR-a svjesni su, dakako, da će se izgradnja kapaciteta kao proces unapređivanja vještina, poboljšavanja procedura, i organizacijskog jačanja, događati u slijedećem životnom ciklusu PVTR-a putem dobivanja resursa (ljudskih, financijskih, mrežnih, znanstvenih, sustavnih i kulturnih), te integrirajući ih na način koji će voditi do promjene ponašanja pojedinaca te u konačnici do učinkovitijeg djelovanja partnerskih institucija i organizacija. Grafikon 4: Organizacijski ustroj Partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije Skupština PVTR-a Tehničko tajništvo Upravni odbor PVTR-a Tematske radne skupine PVTR-a TRS Povećanje zaposlenosti TRS Kompetentni ljudski resursi TRS Socijalna skrb i uključivanje 43 45 11. Izvještavanje i praćenje Praćenje (monitoring) je sustavno prikupljanje podataka s ciljem predstavljanja projekta i/ili napretka projekta upravljačkoj strukturi, donatorima i drugim dionicima. Operativno praćenje odnosi se na informacije prikupljene na razini pojedinačnog projekta tijekom njegove provedbe. Programsko praćenje (slično kao i strateško praćenje) odnosi se na sabiranje izvještaja o praćenju tijekom razdoblja koje je obično povezano s duljinom razdoblja koje pokriva cijela strategija. Izvještavanje se odnosi na povremene informacije o podacima prikupljenima putem procesa praćenja i predstavljene bitnim zainteresiranim akterima/donatorima i dionicima. operativnog praćenja za PVTR-a u hrvatskim zakonskim propisima: Još nema formalno usvojenog PVTR nema neku posebnu formaliziranu funkciju u praćenju procesa provedbe, te još nije definirana ni obveza izvještavanja. Međutim, članovi PVTR-a svjesni su potrebe uspostavljanja sustava praćenja, jer u protivnom slučaju redovni tijek informacija najvjerojatnije ne bi funkcionirao, a eventualne posljedice proizašle iz rezultata praćenja ostale bi nejasnima i nerazumljivima za sve osobe u određenim poljima djelovanja. Ciljevi uspostavljanja sustava praćenja su kako slijedi: Omogućavanje trajne analize Strategije razvoja ljudskih potencijala i funkcioniranje karakterisitka regionalnog i lokalnog tržišta rada Omogućavanje procesa jačanja, učenja i preusmjeravanja budućih djelovanja svih članova PVTR-a kako bi se postigla, korištenjem sporijeg i pragmatskog pristupa, zajednička kontrola svih partnera PVTR-a provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala. Definiranje procesa praćenja i ocjenjivanja postignutih rezultata zahtijeva uspostavu “osnovne smjernice – vrijednosti” odabranih pokazatelja na početku programa i/ili projekta. Ista služi za praćenje izvedbe prema rezultatima, te koji se ciljevi namjeravaju postići unutar specifičnog vremenskog okvira. Ovdje se pojavila prva poteškoća prilikom izrade sustava praćenja Strategije razvoja ljudskih potencijala, zbog nemogućnosti uspostavljanja odabira “osnovnih vrijednosti” na postojanju odgovarajućih brojki/početnih pozicija u odnosu na probleme koji su prepoznati prije formulacije same Strategije. Ova Strategija razvoja ljudskih potencijala prva je eksplicitna i zajednička “vježba” koju su izveli partneri PVTRa s ciljem postizanja zajedničkog razumijevanja situacije u svezi zapošljavanja i nezaposlenosti, te kako bi ispitali i analizirali glavne izazove koji su se proizašli iz takve situacije, donijeli preporuke o tome što je neophodno za pozicioniranje regije za budući razvoj u skladu sa smjerom lokalnog gospodarskog i ekonomskog razvoja koji je županija izložila u ŽRS-u. Napor uložen u pripremu zbirke projekata povezane sa svakom od mjera za razdoblje od slijedeće tri godine važan je dio ove “vježbe”. 46 44 Tim više što Strategija razvoja ljudskih potencijala nije pravi program, tj. nema vlastitu proračunsku podršku te stoga ni operativnog praćenja pod izravnim okriljem PVTR-a. Stoga bi organiziranje dobro definiranog sustava praćenja moglo biti nešto teže u ovoj fazi zbog manjeg stupnja kompetencija PVTR-a jer su iste prenešene na tijela koja donose odluke u provedbi relevantnih programa (kao što su IPA i ESF). PVTR je započeo sa identificiranjem osnovne smjernice i uspješnih ciljeva putem kojih se može mjeriti uspješnost, no daljnji rad i rasprava svakako će biti neophodni, osobito sa RRA i županijskim Odjelom za gospodarstvo kako bi se odredila dostupnost prikladnih podataka. Preciznije mjere uspješnosti odrediti će se putem Tematskih radnih skupina u slijedećem razdoblju, a sustav praćenja PVTR-a će se ažurirati i praćenjem sadržaja, metodologija i alata koje će osigurati relevantne državne uprave. U ovoj fazi vremenske mjere samo su indikativne i trebati će ih razraditi tijekom odvijanja djelovanja. Praćenje će se odvijati na tri razine: Pregled napretka specifičnih djelovanja identificiranih u Akcijskom planu, Procjena utjecaja ovih djelovanja na ciljeve na koja se ista odnose, Rad s partnerima na reviziji stanja lokalne situacije zapošljavanja u cjelini, te doprinose li djelovanja i ciljevi razvoju tržišta rada u regiji. Podaci će se uzimati na dobrovoljnoj osnovi od partnera PVTR-a i drugih prijavitelja putem Tehničkog tajništva. Privremena izvješća (dva na godinu) pripremiti će koordinator Tematske radne skupine i iznijeti ih Upravnom odboru kako bi se njima rukovodili tijekom provedbe i kako bi na služila kao “rani signali upozorenja” o tekućim aktivnostima. Ciljevi će se pratiti na godišnjoj osnovi korištenjem dogovorenih pokazatelja i rezultata objavljenih u pročišćenom tekstu Godišnjeg izvješća. U ranijem dijelu ovog dokumenta definirani su pokazatelji za svaku od mjera dok se u donjoj tablici nalaze ciljani utjecaji na razini prioriteta. 45 47 PRIORITET Pokazatelji Početna vrijednost Povećanje Broj zaposlenih Broj zaposlenih u Povećanje po stopi HZZ, DZS, ŠKŽ‐u 29.478 (2009.) od 2% godišnje zaposlenosti Cilj Izvor informacije (verifikacije) (prema ŽRS‐u ŠKŽ‐ a) Kompetentni Broj studenata koji 2002 studenata koji Povećanje po stopi MINISTARSTVA RH, DZS, ljudski resursi studiraju na području studiraju u ŠKŽ‐u od 5% godišnje ŽUPANIJA, (2009/10 godine) županije OBRAZOVNE INSTITUCIJE Povećanje postotka 9,45 % stanovnika u Povećanje za 0,5% ŽUPANIJA, DZS visoko obrazovnih ŠKŽ stanovnika visoko boda. je obrazovano (2001.) Socijalna skrb i Civilne udruge 450.000 kuna Povećana uključivanje (proračun ŠKŽ‐a izdvajanja 2011.) ŽUPANIJA, proračunskih sredstava iz proračuna županije za 5% godišnje Broj korisnika stalne 8.614 korisnika Smanjenje korisnika MINISTARSTVA RH, DZS, socijalne pomoći (31.12.2010.) za 3% godišnje ŽUPANIJA, Za svaku od nadolazećih IPA IV 2010-11 darovnica Tehničko tajništvo pripremati će osnovni ili elementarni objekt praćenja svakih šest mjeseci za svaki Prioritet u Sažetku o praćenju. Obrazac izvješća nalazi prikazan je u Prilogu 4. Konačno, ocjenjivanje (evaluacija) je sustavna i objektivna procjena tekućeg ili završenog projekta i/ili programa koja se odnosi na izradu samog projekta, njegovu provedbu i rezultate. Ocjenjivanje je ključni element za izgradnju kapaciteta. Velika revizija, na osnovu sustavnih studija ocjenjivanja i procjena utjecaja, biti će provedena na kraju planiranog razdoblja od tri godine. Završna konferencija RLJP-a biti će održana nakon ovih studija s ciljem procjene napretka i dogovora oko budućih obveza. 48 46 12. Prilozi Prilog 1: Sporazum Partnerskog vijeća za tržište rada Partnersko vijeće za tržište rada PVTR Šibensko-kninske županije - Sporazum o partnerstvu – 1. Ime i područje djelovanja Partnerskog vijeća za tržište rada (PVTR-a) Šibenskokninske županije (ŠKŽ) a. Partnersko vijeće za tržište rada (PVTR) Šibensko-kninske županije osnovano je odlukom institucija i organizacija predstavljenih na današnjoj sjednici, što se potvrđuje u nastavku danim potpisima njihovih predstavnika. b. PVTR djeluje u Šibensko-kninskoj županiji. c. Predsjednika/cu PVTR-a Šibensko-kninske županije imenuje Županija,a dopredsjednika/cu HZZ PS Šibenik. 2. Ciljevi i glavne zadaće PVTR-a Šibensko-kninske županije PVTR Šibensko-kninske županije je najprimjerenije tijelo za pripremu strategije Razvoja ljudskih potencijala (RLJP-a) na županijskoj razini, koje podupire novu Županijsku razvojnu strategiju temeljenu na suglasnosti svojih članova poput krovne organizacije koja pokriva sva lokalna/regionalna središta moći i inicijative RLJP-a. Glavne zadaće PVTR-a: prepoznavanje problema, ideja, rastućih klastera, i svih drugih pitanja koja se tiču politike zapošljavanja angažiranje svih dostupnih resursa u korist integrirane strategije prihvaćene od strane svih, a temeljene na potrebama županije i utvrđene formalnom obvezom – PVTR-om unapređivanje i koordinacija mjera vezanih za zapošljavanje, s ciljem razvijanja županijske strategije RLJP-a, kao dijela i elementa za poticanje Županijske razvojne strategije podržavanje provedbe mjera vezanih uz određeni predmet (projekt) u skladu sa strategijom RLJP-a Kroz rad PVTR-a osigurava se jačanje lokalnih kapaciteta i sudjelovanje dionika u procesu planiranja i provedbe politike RLJP-a. PVTR djeluje kao operativno tijelo koje doprinosi stvaranju, razvoju, programiranju i praćenju dokumenata RLJP-a, županijskih programa i projekata. 47 49 PVTR također doprinosi pripremi projekata prihvatljivih za financiranje iz Strukturnih fondova EU i drugih potpora. 3. Obveza članova PVTR-a ŠKŽ Potpisivanjem Ugovora o partnerstvu, članovi PVTR-a obvezuju se na aktivno sudjelovanje u sljedećim aktivnostima PVTR-a te pružanju potrebnih i dogovorenih inputa pri: razvijanju strategije PVTR-a za Šibensko-kninsku županiju u bliskoj suradnji s tijelima nadležnima za razvoj nove Županijske razvojne strategije, HZZ-om i ostalim dionicima. razvijanju Akcijskog plana, opisivanju procesa provedbe Strategije RLJP-a u skladu s mogućim izvorima financiranja. tematskim radnim skupinama, osnovanima pod krovnom organizacijom PVTR-a kojima predsjeda imenovani član PVTR-a organizaciji projektnih partnerstva i poticanju razvijanja kvalitetnih projekata po određenim Pozivima za prijedloge. funkcioniranju samog PVTR-a omogućavanjem odgovarajućih uvjeta (npr. mjesta za sastanke, osvježenja, tehničke opreme) i osiguravanjem aktivnog sudjelovanja odgovornih osoba. davanju preporuka pri definiranju upisne politike i školskih programa obrazovnih institucija na području ŠKŽ. Donošenju preporuka pri definiranju lokalnih mjera za poticanje zapošljavanja i obrazovanja u ŠKŽ. 4. Unutarnji poslovni odnosi Potpisivanjem Ugovora o partnerstvu današnjeg dana – članovi PVTR-a prihvaćaju Pravilnik PVTR-a, koji je Dodatak ovom Sporazumu o partnerstvu. Članovi se obvezuju da će, na najbolji mogući način, ispunjavati sve obveze i poštivati sva pravila kako je definirano u Pravilniku. Datum: 24. Veljače 2011. godine Mjesto: Šibenik 50 48 51 Prilog 2: 49 Potpisnici Sporazuma Partnerskog vijeća za tržište rada 50 52 51 53 52 54 53 55 54 56 55 57 Prilog 3: Pravilnik Partnerskog vijeća za tržište rada Pravilnik Partnerskog vijeća za tržište rada Šibensko-kninske županije 0. Opće odredbe Ovim pravilnikom uređuju se pitanja koja se odnose na: - sastav članstvo zadatke institucijske odnose predsjednika/icu PVTR-a Izvršni odbor PVTR-a Glavnu sjednicu PVTR-a Tajništvo PVTR-a Radne skupine sjednice PVTR-a sukob interesa povjerljivost informacija Puni naziv je: Partnersko vijeće za tržište rada Skraćeni naziv je: PVTR Partnership Council for the Labour Market - PCLM 5. Sastav Partnerskog vijeća za tržište rada (PVTR-a) Šibensko-kninske županije (ŠKŽe) a. Partnersko vijeće za tržište rada (PVTR) Šibensko-kninske županije je utemeljeno odlukom institucija i organizacija predstavljenih na današnjem sastanku, što je verificirano danim potpisima njihovih predstavnika. b. U cilju postizanja stabilnog članstva, PVTR je sastavljeno od stalnih, pridruženih i povremenih članova. Pridruženi partneri priključuju se zbog specifičnih i tematskih pitanja. Povremeni članovi su vanjski stručnjaci koji se pozivaju prema potrebi. c. Predstavnici sljedećih tijela su osnivači i stalni članovi: 58 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Šibenik, 56 Šibensko-kninska županija, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije d.o.o. Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Područni ured Šibenik Hrvatska udruga sindikata, Područni ured Šibenik Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Šibenik Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Hrvatska udruga poslodavaca Šibenik Turistička zajednica Šibensko-kninske županije Centar za socijalnu skrb Šibenik Veleučilište u Šibeniku Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu Srednja strukovna škola Šibenik Turističko-ugostiteljska škola Šibenik Srednja strukovna škola Kralja Zvonimira Knin Srednja škola Ivana Meštrovića Drniš Industrijsko-obrtnička škola Šibenik Pučko otvoreno učilište Šibenik Pučko otvoreno učilište Knin Pučko otvoreno učilište akademija LIBAR Proizvodno trgovački centar Krka Knin d.o.o. NCP-Nautički centar Prgin Solaris d.d. Zagrebmontaža d.o.o. TLM-TVP d.o.o. Drnišplast d.d. Girk kalun d.d. Knauf d.o.o. Hotel Borovnik Tisno Djelo d.o.o. Laguna Trade d.o.o. PZ Primošten Burni Vinoplod-vinarija d.d. Šibenik Društvo Agronoma Šibensko-Kninske Županije Udruga „Organizacija za građanske inicijative“, Drniš Udruga „Žena“ Drniš Grad Šibenik Grad Knin Grad Vodice Grad Drniš Grad Skradin Udruga Kamenčić Udruga za terapijsko jahanje “Pegasus“ Udruga za terapijsko i rek. jahanje “Grabarje-Knin” Udruge za promicanje inkluzije Podružnice Šibenik Udruga invalida „Sveti Bartolomej”, Knin Udruga Zvonimir, Knin PVTR će biti otvoren za uključenje i drugih članova, ovisno o budućim potrebama i prioritetima. 57 59 6. Članstvo u PVTR-u a. Članovi predstavljaju svoje organizacije i institucije. Razdoblje trajanja članstva je neograničeno, počevši s danom kada je osoba postala član. b. Ako predstavnički član napusti svoju instituciju ili organizaciju, ili ako njegova/njezina institucija ili organizacija povuče njegovu/njezinu funkciju, on/ona više nije član PVTR-a. U takvim slučajevima, organizacija ili institucija može imenovati novog predstavničkog člana PVTR-a. 7. Zadaci PVTR -a ŠKŽ a) PVTR je najprimjerenije tijelo za pripremu i provedbu županijske strategije RLJP-a koje podržavaju županijsku razvojnu strategiju na osnovi konsenzusa njezinih partnera/dionika kao krovna organizacija na razini županije vezano uz zapošljavanje, razvoj ljudskih potencijala i tržišta rada: (1) Programiranje, razvoj koordinirane strategije, savjetovanje o županijskom razvoju RLJP-a; povezivanje s Regionalnim partnerskim vijećem Šibenskokninske županije (2) Stvaranje vlastitih programa na razini županije u skladu s županijskom razvojnom strategijom, i organiziranje njihove provedbe, uz korištenje svih raspoloživih izvora financiranja (3) Poticanje i uključivanje sudjelovanja dionika/partnera u procesu planiranja i provedbe politike RLJP-a b) Tijekom organiziranja i provedbe aktivnosti, PVTR će primjenjivati radna načela partnerstva i transparentnosti, kako na unutarnjoj tako i na vanjskoj razini. c) Rad PVTR-a je javan. 8. Institucijski odnosi a. Glavni odnosi se uspostavlja s utemeljenom upravnom strukturom na nacionalnoj razini. Osobito bliska suradnja i koordinacija odvijat će se s HZZ-om i njegovim strukturama 60 58 na regionalnoj razini, kao i s drugim relevantnim tijelima (istraživačkim tijelima, itd.). HZZ će maksimalno podržati PVTR i njegove aktivnosti u skladu sa svojim mogućnostima. b. Za izradu strateških dokumenata i provedbu relevantnih radnji, potrebno je osnovati tematske radne skupine, koje povezuju sve dionike koji se bave specifičnom temom i imaju relevantno znanje, iskustvo i interes. (članovi PVTR-a i dodatno zainteresirani dionici u konkretnom predmetu). Putem toga, potrebno je postići blisku suradnju s članovima koji predstavljaju privatni i civilni sektor, obrazovne institucije, znanstvene/istraživačke institucije itd. c. Nadalje, PVTR će utemeljiti bliske i redovne radne kontakte s tijelima županijske uprave koji su povezani s predmetom te sudjelovati u izradi i elaboraciji dokumentacije za regionalno planiranje u području RLJP-a i politike tržišta rada. d. Kako bi se osiguralo željeno pozicioniranje PVTR-a unutar ŠKŽ, članovi PVTR-a koji su također uključeni u druga tijela povezana sa županijskim strukturama po zakonu (npr. gospodarsko i socijalno vijeće, Županijsko partnersko vijeće, savjetodavno vijeće HZZ-a), obvezni su prenositi informacije o aktivnostima PVTR-a, osobito njezinih radnih skupina, za daljnju diskusiju i na prihvaćanje. a. Predsjednik/ca i dopredsjednik/ca PVTR -a b. PVTR zastupa predsjednik/ca izabran/a od strane članova PVTR-a. Nadalje, postoji i dopredsjednik/ca, kojeg/u također biraju članovi PVTR-a među svojim članovima. c. Članovi PVTR-a trebaju obrazložiti svoju kandidaturu za položaj predsjednika/ce ili dopredsjednika/ce PVTR-a. d. Predsjednik/ca i dopredsjednik/ca PVTR-a biraju se glasovanjem prema uobičajenom većinskom modelu na skupštini PVTR-a. e. U slučaju izjednačenog broja glasova nakon triju krugova glasovanja, o konačnom izboru odlučuju predstavnici HZZ-a i Županije. f. Predsjednik/ca i dopredsjednik/ca PVTR -a biraju se na razdoblje od 3 godine. Postoji mogućnost reizbora svih izabranih osoba. 59 61 g. Predsjednik/ca ili dopredsjednik/ca je dužan/na organizirati nove izbore najmanje četiri tjedna prije isteka mandata predsjedatelja/ice PVTR -a. h. Ako predsjednik/ca ili dopredsjednik/ca PVTR -a tijekom svog mandata nije u mogućnosti ispunjavati svoju funkciju, članovi PVTR-a moraju organizirati izbore na prethodno opisan način. i. Prvi izbori predsjednik/ca i dopredsjednik/ca PVTR-a održavaju se na konstituirajućoj sjednici PVTR-a. 9. Izvršni odbor PVTR-a Izvršni odbor je operativno tijelo PVTR-a, koje se bira na konstituirajućoj sjednici PVTR-a, a sastoji se od 7 članova. Predsjednik/ca i dopredsjednik/ca PVTR-a su automatizmom i članovi Izvršnog odbora. a. Izvršni odbor ravnomjerno pokriva sva tri sektora (javni, privatni, civilni); b. Predsjednik/ca PVTR-a ujedno predsjedava i Izvršnim odborom,a u odsutnosti ga zamjenjuje dopredsjednik/ca. c. Izvršni odbor se redovito sastaje između Glavnih sjednica PVTR-a d. Izvršni odbor obavještava sve članove PVTR-a na spomenutim Glavnim sjednicama PVTR-a te raspravlja o napretku i predviđenim aktivnostima. Zadaće Izvršnog odbora PVTR-a su: o rasprava o redovitim pregledima regionalnog tržišta rada o potpora izradi i planiranju strategije RLJP-a o rasprava o strateškim dokumentima PVTR-a u Županijskom partnerskom vijeću (ŽPV) i/ili na sastancima Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) o podržati proces usvajanja strateške dokumentacije PVTR-a od strane Županijske skupštine koristeći ŽPV kao savjetodavno tijelo prema Županijskoj skupštini o razvoj akcijskog plana u cilju provedbe strategije RLJP-a, osobito razvoj projekata koji su relevantni u tom području o pregled, praćenje i ocjena napretka županijske strategije RLJP-a, u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom 62 60 o praćenje napretka PVTR-ovog radnog programa, sukladno izvješćima koja izdaje Tehničko tajništvo PVTR-a o osnivanje tematskih radnih skupina u skladu s aktivnostima Akcijskog plana; imenovanje članova radnih skupina; odobrenje njihovog radnog plana o rasprava i priprema izvješća o napretku i uspjehu PVTR-a za Glavnu sjednicu o ocjenjivanje utjecaja PVTR-a na razvoj lokalnog tržišta rada o predstavljanje PVTR-a na nacionalnoj razini, suradnja s nacionalnim koordinacijskim tijelom po njegovom mogućem osnivanju. 10. Glavna sjednica PVTR-a a. Na Glavnu sjednicu se pozivaju svi članovi PVTR-a, a sjednica se može održati ukoliko je nazočna natpolovična većina članova PVTR-a. b. Svi članovi imaju jednaka prava, uključujući i pravo glasovanja. c. Na Glavnim sjednicama sudjeluju imenovani predstavnici institucija članova PVTR-a d. Na konstituirajućoj Glavnoj sjednici se bira Izvršni odbor. e. Glavne sjednice saziva Izvršni odbor PVTR-a (vidi članak 10). f. Zadaci Glavne sjednice PVTR-a su: (1) Rasprava i usvajanje godišnjeg plana rada PVTR-a (2) Rasprava i usvajanje aktivnosti priopćavanja i objavljivanja informacija (3) Završna rasprava i prihvaćanje prijedloga Strategije RLJP-a i Akcijskog plana za provedbu Strategije RLJP-a koji će biti podnešeni Županijskoj skupštini na usvajanje kao dio Županijske razvojne strategije (ŽRS) (4) Rasprava i usvajanje izvješća o napretku PVTR-a koje predlaže Izvršni odbor PVTR-a (5) Rasprava i odluke o promjenama u sastavu PVTR-a, i o promjenama Pravilnika PVTR-a 61 63 11. Tajništvo PVTR-a a. Tajništvo PVTR-a obavlja redovite administrativo-tehničke poslove koje omogućuju funkcioniranje PVTR-a. Posebice, tajništvo PVTR-a organizira sjednice PVTR-a, dostavlja pozive, dnevni red i radne materijale prije sjednica pozvanim sudionicima, te priprema i dostavlja zapisnik nakon svake sjednice. b. Predsjednik/ca PVTR-a je odgovoran za funkcioniranje zajedničkog Tajništva PVTRa. Tajništvo PVTR-a sačinjavaju Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske Županije i Područna služba HZZ-a. Područna služba HZZ-a u Šibeniku osigurava dio potrebnog osoblja za utemeljenje i funkcioniranje zajedničkog Tajništva u početnom razdoblju. 12. Radne skupine Radi učinkovitosti te kvalitetnijeg izvršavanja programa rada Izvršni odbor i PVTR mogu osnivati Radne skupine. Izvršni odbor svojom odlukom utvrđuje sastav, djelokrug i ovlast svake Radne skupine. Radne skupine razmatraju otvorena pitanja, daju mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog djelokruga Upravnom odboru. 13. Sjednice PVTR-a a. Sjednice PVTR-a mogu biti: Redovne sjednice Izvršnog odbora PVTR-a Glavne sjednice sa svim članovima PVTR-a Sastanci tematskih radnih skupina b. Izvršni odbor PVTR-a dogovara godišnji raspored svojih sjednica. Glavna sjednica PVTR-a se organizira jednom godišnje na redovnoj osnovi. Dodatne sjednice organizirat će se: i. ukoliko predsjednik/ca PVTR-a smatra to potrebnim, ili ii. ako najmanje 50% članova PVTR-a to zatraži. 64 62 Sjednice Izvršnog odbora PVTR-a se organiziraju najmanje dva puta godišnje. Dodatne sjednice organizirat će se: i. na zahtjev bilo kojeg člana Izvršnog odbora PVTR-a ii. ad hoc, pod određenim okolnostima c. Sastanci tematskih radnih skupina se organiziraju u skladu s radnim planom odobrenim od strane PVTR-a pod vodstvom jednog od članova Izvršnog odbora, ili pod vodstvom zaduženog imenovanog člana PVTR-a. Dnevni red za svaku sjednicu s dodatnim materijalima prosljeđuje se pozvanim sudionicima najkasnije 5 radnih dana prije održavanja sjednice PVTR-a. Nakon prethodnog dogovora s predsjedateljem/icom PVTR-a, Tajništvo PVTR-a može odstupiti od ovog roka u posebnim slučajevima. d. Sjednicama PVTR-a (Glavne sjednice, sjednice Izvršnog odbora PVTR-a) predsjedava predsjednik/ca PVTR-a ili – u njegovom/njezinom odsustvu – dopredsjednik/ca PVTR-a. Sastancima tematskih radnih skupina predsjeda zaduženi član Izvršnog odbora PVTRa. e. Svaki član PVTR-a je obvezan imenovati zamjenika/cu, koji/a će predstavljati njegovu/njezinu instituciju na sjednici PVTR-a ukoliko imenovani predstavnik ne može prisustvovati sjednici PVTR-a. f. Svaki član PVTR-a ima pravo i obvezu sudjelovati na svim sjednicama PVTR-a. Ostale osobe mogu sudjelovati na sjednicama PVTR-a, ako je njihovo sudjelovanje poželjno iz bilo kojeg razloga na osnovi zahtjeva za odobrenjem od strane člana PVTR-a. Osobe koje nisu članovi PVTR-a, a pozvane su na sjednicu PVTR-a mogu sudjelovati u raspravama, ali nemaju pravo glasa. g. Na Glavnoj sjednici PVTR-a i sjednici Izvršnog odbora PVTR-a mogu se donositi odluke ako je najmanje 50% članova PVTR-a (uključujući predsjednika/cu PVTR-a) prisutno na sjednici PVTR-a. Svaki član PVTR-a ima jedan glas na sjednici PVTR-a. Odluke PVTR-a se usvajaju običnom većinom glasova. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednikov/ničin glas je odlučujući. O svakom se pitanju može odlučiti glasovanjem, ako više od 50% nazočnih članova PVTR-a to traži. 63 65 h. Zapisnici sjednica pripremaju se nakon svake sjednice PVTR-a. Tajništvo PVTR-a priprema zapisnike sjednica te ih dijeli članovima PVTR-a u roku 5 radnih dana nakon sjednice PVTR-a. Svaki član PVTR-a ima pravo komentirati zapisnik. Zaključni zapisnik svih sjednice PVTR-a i Izvršnog odbora PVTR-a potpisuju predsjednik/ca i još jedan od članova Izvršnog odbora PVTR-a. Predsjednik/ca PVTR-a je dužan izvjestiti relevantne osobe i/ili institucije o odlukama PVTR-a. 14. Sukob interesa a. PVTR primjenjuje pravilo nemogućnosti djelovanja zbog sprječavanja sukoba interesa svojih članova. b. Predsjednik/ca PVTR-a odlučuje ima li član PVTR-a ili njegova/njezina institucija osobni ili ekonomski interes za predmet koje obrađuje PVTR. U slučajevima kada se ocijeni da je došlo do sukoba interesa, taj član PVTR-a bit će isključen iz rasprave i odlučivanja o relevantnom predmetu. c. Svaki član PVTR-a obvezan je obavijestiti predsjednika/cu PVTR-a o bilo kakvom potencijalnom sukobu interesa prije početka obrade predmeta od strane PVTR-a. d. Predsjednik/ca PVTR-a je odgovoran za osiguravanje legalnosti postupka i odluke Izvršnog odbora PVTR-a, te Glavne sjednice. 15. Povjerljivost informacija a. Samo predsjednik/ca PVTR-a ili osoba ovlaštena od strane predsjednika/ice PVTR-a javno govori u ime PVTR-a. b. Članovi PVTR-a će sačuvati povjerljivost informacija koje su primili tijekom svog članstva u PVTR-u. 66 64 16. Završne odredbe a. Glavna sjednica PVTR-a može odlučiti u svakom trenutku dodati dopunske i komplementarne odredbe ovom Pravilniku. b. Potrebna je glasačka većina Glavne skupštine PVTR-a za usvajanje promjena koje se tiču ovog Pravilnika. c. Ovaj pravilnik postaje važeći danom potpisa članova. Šibenik, 24.02.2011. 65 67 Prilog 4: Obrazac izvješća Tehničkog tajništva vezano uz IPA darovnice IZVJEŠĆE NA DAN: Poziv za dostavu projekata 31.prosinca, 2011. Naziv: 30.lipnja, 2012. 31.prosinca, 2012. 30.lipnja, 2013. 31.prosinca, 2013. 1 Prijava projekta od partnera PVTR-a Broj 2 Ugovori o financiranju Broj 3 Financijski napredak u vrijeme izvješća U % od sveukupno dodijeljenih sredstava u vrijeme izvještavanja 4 Horizontalni prioriteti uključeni u projekt - jednake mogućnosti DA / NE - pitanja održivog okoliša DA / NE 5 Problemi s provedbom i načini rješavanja istih 6 Fizički napredak izvještavanja projekata u Opis glavnih problema vrijeme - Broj krajnjih korisnika prema dobi, spolu, zaposlenosti - Broj izvršenih aktivnosti (sati treninga, broj konzultacija) 7 Informacijsko javnosti djelovanje i izvještavanje - Broj kick-off događanja – Broj aktivnosti širenja informacija - Broj završnih konferencija - Ostalo: . . . . . . . . 8 68 Promjene okolnosti koje utječu na provedbu Opis glavnih problema 66
© Copyright 2024 Paperzz
