ISSN 0350-9664
Glasnik zaštite biljaUDK
4/2012.
632
srpanj/kolovoz 2012. godine, str. 1-116
GL A SNIK Z AŠ T IT E BIL J A
Glavni urednik:
Katarina Lučić, dipl.oecc.
Stručno uredništvo:
Prof. dr. sc. Jasenka Ćosić, - Osijek, R. Hrvatska
Mr. sc. Drago Dretar - Zagreb, R. Hrvatska
Dr. sc. David Gluhić - Poreč, R. Hrvatska
Dr. sc. Zvonimir Zdunić - Osijek, R. Hrvatska
Mirjana Perica, dipl. ing. agr. - Split, R. Hrvatska
mag. ing. agr. Valerija Pokos - Varaždin, R. Hrvatska
Pof. dr. sc. Milan Pospišil - Zagreb, R. Hrvatska
Prof. dr. sc. Dragan Škorić, akademik - Novi Sad, R. Srbija
Prof. dr. Tanas Trajčevski - Skoplje, R. Makedonija
Prof. dr. Vojislav Trkulja - Banja Luka, BiH
Lektor za hrvatski jezik:
Zrinka Sabadoš, prof.
Lektor za engleski jezik:
Sanja Šimunović, prof.
Izdavač:
“Zadružna štampa”, d.d.
Direktor:
Katarina Lučić, dipl.oecc.
Dizjan i grafička priprema:
Marijan Pupačić • Pixel Art d.o.o., Zagreb
Tisak:
Printera grupa d.o.o., Sveta Nedjelja
Radovi objavljeni u časopisu „GLASNIK ZAŠTITE BILJA“ referirani su u svjetskim referalnim časopisima:
CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts).
GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 56 godine prati razvoj poljoprivrede kod nas i u svijetu, te
pod istim naslovom izlazi 35 godinu. Putem razmjene i citiranja GLASNIK ZAŠTITE BILJA dostupan je
čitateljima diljem svijeta.
GZB izlazi dvomjesečno - 6 brojeva godišnje.
Pretplata za 2012. godinu iznosi 440,00 kn, a za inozemstvo 80 eura
Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax: 2301-347, 2316-050, 2316-060
E-mail: [email protected] ili [email protected]
www.zastitabilja.com.hr • www.zadruzna.hr
1
godina
Sadržaj
. PREGLEDNI RAD
Autor: Darko Kantoci
Ljetnice...........................................................................................................................................................................................6
. PREGLEDNI RAD
Autor: Valerija Pokos
Konkurentnost cvjećarstva zapadne Europe............................................................................................................12
. PREGLEDNI RAD
Autor: Ivana Baković
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi
– okosnice ekološkog dizajna i budućnost urbanog razvoja............................................................................18
. STRUČNI RAD
Autor: Jasenka Ćosić
Bolesti uljane repice...............................................................................................................................................................22
. PREGLEDNI RAD
Autor: Dražen Šimić
Zaštita uljane repice (Brassica napus L. subsp. Oleifera (Metzg.)) od korova i štetnika........................30
. STRUČNI RAD
Autori: Dušica Jovičić, Ana Marjanović Jeromela, Gordana Zdjelar,
Zorica Nikolić, Radovan Marinković, Zvonko Sakač
Prinos i kvaliteta sjemena uljane repice ovisno o genotipu i uvjetima uzgoja.......................................34
. ZNANSTVENI RAD
Autor: Tanas Trajčevski
Septoria apicola Spog – uzročnik sive pjegavosti lišća celera i učinkovitost mjera zaštite................46
. ZNANSTVENI RAD
Autori: Božidar Benko, Josip Borošić, Sanja Fabek, Sanja Stubljar, Nina Toth, Ivanka Žutić
Gospodarska svojstva kultivara paprike u uzgoju na kamenoj vuni...........................................................52
. ZNANSTVENI RAD
Autori: Darko Preiner, Irena Žugec, Zvjezdana Marković, Željko
Andabaka, Domagoj Stupić, Edi Maletić
Ampelografske karakteristike klonskih kandidata sorte Pošip
(Vitis vinifera L.) u pokusnom nasadu „Baštica“ u 2010 .godini......................................................................64
. ZNANSTVENI RAD
Autori: Ana-Marija Jagatić Korenika, Ana Jeromel, Marin Mihaljević Žulj, Ivana Puhelek
Utjecaj hladne maceracije na kemijski sastav vina autohtonih hrvatskih sorti vinove loze............78
2
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
. ZNANSTVENI RAD
Autori: Tamara Vranješ, Mirela Osrečak, Marko Karoglan, Bernard Kozina
Utjecaj prorjeđivanja i cizeliranja grozdova na kakvoću grožđa
stolnih sorti Black Magic i Victoria (Vitis vinifera L.)..............................................................................................88
. ZNANSTVENI RAD
Autori: Tihomir Moslavac, Andrija Pozderović, Anita Pichler, Milica Vilušić, Aleksandra Tomić
Utjecaj mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku stabilnost suncokretovog ulja...............................96
. NOVOSTI
Hibridi uljane repice - Syngenta Agro d.o.o. ......................................................................................................................26
Program zaštite i gnojidbe uljane repice tvrtke Stockton.....................................................................................40
Obiteljsko vinogradarstvo i podrumarstvo....................................................................................................................108
Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske
pod brojem 897.
Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne
može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.
3
godina
Content
.SURVEYING STUDY
Author: Darko Kantoci
Summer bedding plants........................................................................................................................................................6
. SURVEYING STUDY
Author: Valerija Pokos
Competitiveness of the florists in Western Europe................................................................................................12
. SURVEYING STUDY
Author: Ivana Baković
Green roofs and vertical gardens - the skeleton
of ecological design and the future of urban development.............................................................................18
. PROFESSIONAL PAPER
Author: Jasenka Ćosić
Diseases of rapeseed............................................................................................................................................................22
. SURVEYING STUDY
Author: Dražen Šimić
The protection of rapeseed (Brassica napus L. subsp. Oleifera (Metzg.)) of weeds and pests..................30
. PROFESSIONAL PAPER
Authors: Dušica Jovičić, Ana Marjanović Jeromela,
Gordana Zdjelar, Zorica Nikolić, Radovan Marinković, Zvonko Sakač
Yield and quality of rapeseed seeds depending on genotype and cultivation conditions..............34
. SCIENTIFIC STUDY
Author: Tanas Trajčevski
Septoria apicola Spog – Causative agent
of late blight of celery leaves and efficiency of protection measures..........................................................46
. SCIENTIFIC STUDY
Authors: Božidar Benko, Josip Borošić, Sanja Fabek, Sanja Stubljar, Nina Toth, Ivanka Žutić
Agronomic traits of bell pepper cultivars grown on rockwool..........................................................................52
. SCIENTIFIC STUDY
Authors: Darko Preiner, Irena Žugec, Zvjezdana Marković,
Željko Andabaka, Domagoj Stupić, Edi Maletić
Ampelografic characteristics of clone candidates
of cultivar Pošip (V.vinifera L.) in experimental plantation „Baštica“ in 2010...........................................64
. SCIENTIFIC STUDY
Authors: Ana-Marija Jagatić Korenika, Ana Jeromel, Marin Mihaljević Žulj, Ivana Puhelek
Effect of cold maceration on chemical content of wines
of autochthonous Croatian grapevine varieties....................................................................................................78
4
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
. SCIENTIFIC STUDY
Authors: Tamara Vranješ, Mirela Osrečak, Marko Karoglan, Bernard Kozina
Cluster and berry thinning impact on the quality
of table grape cultivars Black magic and Victoria..................................................................................................88
. SCIENTIFIC STUDY
Authors: Tihomir Moslavac, Andrija Pozderović, Anita Pichler, Milica Vilušić, Aleksandra Tomić
Effect of microwave heating on oxidative stability of sunflower oil..............................................................96
. NEWS
Hybrids of rapeseed Syngenta Agro d.o.o .......................................................................................................................26
Protection program and fertilization of rapeseed by Stockton...................................................................40
The family viticulture and enology........................................................................................................................................108
The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government of
the Republic of Croatia under the number 897. The manuscripts are subject to review. The contents of
the journal are completely authorized, and none of its part can be reproduced without the publisher’s
approval. Manuscripts are not returned to the authors.
5
godina
Kantoci, D.1
pregledni rad
Ljetnice
Sažetak
Ljetnice su jednogodišnje biljke koje u jednoj godini izrastu, procvatu i nakon toga uvenu. Uzgajamo ih
zbog dekorativnih cvjetova na različitim mjestima: balkonima, terasama ili na cvjetnim gredicama u vrtu.
Izbor ljetnica je velik i svatko može naći biljku koja mu najviše odgovara.
Kjučne riječi: ljetnice, sjetva, pikiranje, presađivanje.
Kao što im sam naziv govori, ljetnice
su biljke koje cvatu ljeti. Uglavnom se
radi o jednogodišnjim vrstama iako ima
i višegodišnjih. To znači da većina ljetnica
ima prilično kratak životni ciklus, sijemo
ih u rano proljeće, a na otvoreno se sade
u svibnju. Cijelo ljeto ukrašavaju prostor
svojim cvjetovima, a u jesen uvenu. Prednost ljetnica je u tome što možemo kombinirati različite vrste biljaka i tako dobiti
vrlo dekorativne kombinacije, i to svake
godine drugačije. S obzirom na velik broj
ljetnica, kombinacije su bezbrojne. Osim toga, u jesen ne trebamo razmišljati gdje ćemo
spremiti biljke, velika većina nakon cvatnje ugiba.
Ponuda ljetnica u vrtnim centrima prilično je velika. Sadnice se mogu kupiti i kod cvjećara koji ih prodaju na tržnicama. Ako spadate u grupu naprednih vrtlara, ljetnice možete
uzgojiti sami, iz sjemena. Ponuda sjemena također je bogata pa će svatko naći nešto za
sebe.
Uzgoj iz sjemena
Sjetva ljetnica nije zahtjevan posao. Potrebno je malo vremena kako bi se obavila. Sjetvom sjemena nećemo puno uštedjeti, ali zadovoljstvo kada se biljka uzgoji iz sjemena,
vrlo je veliko. Za sijanje je potrebno sjeme, supstrat za sjetvu i sandučići za sjetvu. Uzgoj
iz sjemena moguć je čak i ako živite u stanu. Sandućić se može držati na prozorskoj dasci.
1
6
dipl.ing.agr. Darko Kantoci
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Sjeme cvijeća nabavite na vrijeme. Kasnije se može
dogoditi da ne nađete vrstu koju ste tražili. Osim toga,
izbjegnut ćete gužve u vrtnim centrima. Ako ste sjeme
ljetnice skupljali sami, svakako provjerite njegovu klijavost.
Provjera klijavosti zanimljiv je posao. Od svake vrste
prebrojte 100 sjemenki. Taj dio može biti nezgodan
jer sjeme pojedinih ljetnica vrlo je sitno. Na podložak
stavimo tanki sloj pijeska, vatu, gazu ili papir, a na to
dolazi sjeme. Poprskamo vodom kako bismo osigurali
potrebnu vlagu. Podložak stavimo na toplo mjesto.
Temperatura bi trebala biti oko 20°C. Kada sjeme
počne klijati, prebrojte ono proklijano. Ako je klijavost
75%, znači da je dobra, no ako je manja od 30%, znači
da bi sjetva takvog sjemena bila uzaludna. U tom slučaju nabavite svježe sjeme.
Posude za sjetvu
Sjetva se može obaviti u sandučiće, no i druge će posude poslužiti svrsi. Važno je da
posuda bude čista. Ako je u posudi već rasla neka biljka, treba je dezinficirati ili barem
oprati vrućom vodom.
Sjetveni supstrat
Nemojte koristiti već korišteni supstrat. Sigurnije je koristiti novi, nekorišteni. U nekim
vrtlarijama i vrtnim centrima mogu se nabaviti supstrati namijenjeni upravo za sjetvu. Za
razliku od kupovne cvjetne zemlje, supstrat je sastavljen do humusa, treseteta i pijeska, uz
dodatak perlita ili vermikulita koji osiguravaju što veću rastresitost i prozračnost zemlje.
Supstrat je steriliziran, što je garancija da će se pojaviti korovi, bolest ili štetnik.
Supstrat možemo napraviti i sami. Pomiješamo kupovnu zemlju za cvijeće, treset i
riječni pijesak u omjeru 3:1:1. Dobiveni supstrat poželjno je sterilizirati, najjednostavnije
u pećnici.
Izbor sjemena
Izbor sjemena prilično je bogat. Raznovrsna ponuda garantira da će svatko naći nešto
za sebe. Koju vrstu ćete izabrati, ovisi o tome koju i kakvu biljku želite. Neke vrste su
niskog, neke visokog rasta. Također možete birati i onu boju cvijeta koja vam je najdraža.
Njega nasada
Nakon sjetve važno je održavanje odgovarajuće vlage i temperature. Vlaga se održava redovitim prskanjem supstrata. Kada biljke razviju prve prave listove, vrijeme je za
pikiranje, odnosno presađivanje. Biljke presađujemo u sandučiće na veći razmak. Kada se
7
godina
biljke počnu međusobno dodirivati listovima, vrijeme je da se presade u lončiće.
U njima će ostati do sadnje na otvoreno.
Sve do presađivanja na otvoreno
održava se vlaga i temperatura kako bi
biljke razvile što jači korijen. Presađivanje
na otvoreno najsigurnije je ako se obavi
poslije polovine svibnja jer tada prestaje
opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
Sadnja i njega na balkonima i
terasama
Sadnja na balkonima i terasama obavlja se u velike cvjetne lonce, sandučiće, žardinjere
i druge prikladne posude. Bez obzira koju posudu odabrali, važno je da na dnu ima otvore
za otjecanje suvišne vode. Na dno posude stavimo drenažni sloj (krhotine glinenog lonca,
šljunak ili kamenje) i napunimo posudu kupovnom zemljom za cvijeće. Sadnicu izvadimo
zajedno sa zemljom oko korijena i posadimo je u odabranu posudu. Ovisno o vrsti, odnosno o veličini biljaka, u odabranu posudu posadit ćemo ih manje ili više. Biljke kombiniramo prema veličini - visoke u pozadinu, niske u prvi plan. Kombiniraju se i po boji cvijeta.
Njega ljetnica na balkonima i terasama sastoji se od redovitog zalijevanja. Neke vrste
uz zalijevanje traže i prskanje vodom. Prihranjivanje je vrlo važno, osobito u vrijeme cvatnje. Obavlja se svakih 10 do 14 dana nekim tekućim gnojivom za cvatuće biljke.
Da bi biljke djelovale urednije i kako bismo im produžili vrijeme cvatnje, redovito im
uklanjamo ocvale cvjetove.
Sadnja i njega na cvjetnoj gredici
Prije sadnje na gredicu, zemlju u koju sadimo treba
pripremiti. Dovoljno je plitko je prekopati i poravnati
grabljama. I na gredici vrijedi pravilo veličine: visoke u
pozadinu, niske u prvi plan. Razmak među biljakama
ovisi o njihovoj veličini. Biljke uvijek sadimo u skupinama, najčešće 3 do 5 komada u grupi. Sadilicom
napravimo jamice na gredici i u njih sadimo sadnice
koje izvadimo iz lončića zajedno s grumenom zemlje
oko korijena.
Njega ljetnica na gredici znatno se razlikuje od
njege na balkonima i terasama. I na gredici je jedna
od osnovnih mjera zalijevanje. Također je važno plijev8
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
ljenje korova jer se prije ili kasnije među
ljetnicama pojave korovi koji mogu biti
agresivni i zagušiti ih. Zato svako toliko
treba ručno oplijeviti gredicu. Poželjno je
plitko razrahliti zemlju oko biljaka.
Kako bi se što duže očuvala vlaga u tlu
i usporio rast korova, zemlju oko biljaka
na cvjetnoj gredici možemo malčirati,
pokriti odgovarajućim pokrovom: korom
drveta, pokošenom travom, slamom ili
kompostom. Pokrov od kore drveta vrlo je dekorativan i relativno jeftin. Njegov nedostatak je u tome što se sloj vremenom stanjuje raspadanjem kore u zemlji. Pokošena trava
čuva vlagu u tlu, s vremenom se raspada i pretvara u humus. Trava nakon košenja mora
odstajati nekoliko dana da se prosuši. Sloj trave mora biti što tanji. Kompost popravlja
strukturu tla na gredici i biljkama osigurava potrebna hranjiva.
I na gredicama biljkama uklanjamo ocvale cvjetove kako bismo im produžili cvatnju i
kako bi gredica djelovala uredno.
Najčešće vrste ljetnica
Kadifica (Tagetes) česta je ljetnica, osobito u seoskim vrtovima. Porijeklom je iz Meksika. Postoji više vrsta, neke narastu do 100 cm visine, no prosječna im je visina ipak niža,
30 do 60 cm. Cvatu od lipnja do listopada. Siju se krajem ožujka. Do travnja kliju u klijalištu. Na otvoreno se sade polovicom svibnja. Razmak među biljakama je 35 cm. Biljka je
otporna i nezahtjevna. Odgovara joj sunčani položaj. Redovito se zalijeva.
Boja cvijeta je žuta, narančasta i bakreno smeđa.
Neven (Calendula) također je raširena vrsta. Naziv biljke dolazi od latinske riječi calendae, što znači prvi dan mjeseca. Prepostavlja se da je ime dobio po tome što neprestano
cvate. Sije se od ožujka do svibnja u polutoplo klijalište. Kada biljke dovoljno ojačaju, presađuju se na otvoreno na razmak od 20 do 25 cm. Najbolje uspijeva na sunčanom mjestu.
Pogodan je za gredice, ali i za balkone. Vrlo je otporna biljka, a ima i ljekovita svojstva.
Boja cvijeta je u svim nijansama žute i narančaste.
Prkos (Portulaca) porijeklom je iz Južne Amerike i Brazila. Razmnožava se sjemenom.
Sjeme je vrlo sitno pa se ne pokriva nakon sjetve, dovoljno je samo poprskati površinu.
Zemlju treba održavati vlažnom i ubrzo će niknuti biljke. Najviše mu odgovara sunčani
položaj, na kojem će neumorno cvjetati cijelo ljeto. Traži obilno zalijevanje i rahlu zemlju.
U kasnu jesen prkos će uginuti, no sandučiće ostavite nedirnute jer će se prkos sam raz9
godina
množiti i iduće proljeće izrast će nove biljke.
Boja cvijeta je bijela, žuta, ružičasta, crvena i ljubičasta.
Lijepi dečko (Impatiens) porijeklom je iz Indije, Malaje i Kine. Sije se od ožujka do
travnja. Nakon što biljke ojačaju, rasađuju se na razmak 20 do 70 cm. Ovisno o sorti, narastu do 70 cm visoko. Odgovara im sunčani položaj, rahla zemlja i obilno zalijevanje.
Boja cvijeta obično je bijela ili crvena.
Petunija (Petunia) je porijeklom iz Južne Amerike. Naziv dolazi od brazilske riječi
petun, što je naziv za duhan s kojim je u rodu. Sije se od veljače do ožujka. Sjeme je sitno
pa se pokriva tankim slojem zemlje. Odgovara joj sunčani položaj. Ne podnosi previše
vlage. Sadi se u velike posude jer se u malima izduži stabljika, odrveni i biljka zaostaje u
rastu. Zbog visećeg rasta koristi se isključivo za uzgoj u posudama, na balkonima i terasama.
Boja cvijeta je plava, ljubičasta, grimizna, crvena, ružičasta, žuta i bijela.
Vatrena kadulja (Salvia splendens) porijeklom je iz Brazila. Sije se u siječnju ili veljači
u klijalište. Nakon nicanja biljke je potrebno pikirati. Uspijeva na sunčanom i toplom položaju. Ne voli previše vlage. Zemlja ne smije biti previše hranjiva jer će biljke razviti veći broj
listova i cvatnja će biti manje intenzivna.
Boja cvijeta je crvena, bijela i ružičasta.
Dragoljub (Tropaeolum) porijeklom je iz Južne Amerike. Sije se u ožujku ili travnju, 2
do 3 sjemenke zajedno. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju u hranjivoj vrtnoj zemlji.
Ne podnosi sjenovit položaj i teško tlo.
S obzirom na to da je dragoljub penjačica, vrlo je prikladan za balkone i terase no može
se uzgajati i na otvorenom. On nije samo ukrasna biljka već i ljekovita. Mlado lišće i cvjetovi koriste se kao dodatak salatama.
Boja cvijeta je u svim nijansama žute i narančaste.
Cinija (Zinnia) ime je dobila po njemačkom profesoru botanike Johannu Gottfriedu Zimmu. Porijeklom je iz Meksika. Sije se krajem ožujka. U početku biljke se drže na
tamnom mjestu, a nakon što ojačaju, premjeste se na svijetlo mjesto sve dok ne razviju
4 do 5 listova. Tada se presađuju na razmak 15 do 20 cm. Naraste 40 do 100 cm visoko, a
uspijeva na sunčanom, toplom i zaštićenom mjestu u hranjivoj zemlji. Cinije je potrebno
obilno zalijevati, osobito u ljetnim mjesecima.
10
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Cvijet dolazi u svim bojama osim u plavoj.
Zečić (Antirrhinum) je biljka neobičnog oblika, a naziv potječe od grčke riječi anti
-popt i rhinos - nos, rilo. Potječe iz južne Europe i Sjeverne Amerike. Sjeme se sije sredinom
ožujka u polutoplo klijalište. Kako je sitno, pokriva se tek tankim slojem zemlje. Biljčice
se presađuju na gredicu kada temperatura dosegne 16°C. Uspijeva na sunčanom i zaštićenom položaju na hranjivom tlu. Ljeti traži obilno zalijevanje. Ocvale cvjetove redovito
treba uklanjati, a nakon cvatnje cijelu biljku odrežemo na 2/3 visine. Na taj način potjerat
će nove izboje i ponovno procvasti. Boja cvijeta je bijela, žuta, narančasta, ružičasta i ljubičasta.
Gazanija (Gazania) porijeklom je iz tropskih krajeva južne Afrike. Cvjetovi su promjera
oko 10 cm i obično imaju tamniji krug oko središnjeg dijela cvijeta. Neki tipovi imaju
uzdužne pruge po laticama. Boja cvijeta je bijela, krem, žuta, zlatnožuta, narančasta do
tamnocrvena, blijedoljubičasta do tamnoljubičasta. Cvjetovi stoje na cvjetnim stapkama
visine do 25 cm i zatvaraju se za oblačnog vremena i predvečer.
Iako su gazanije trajnice, kod nas se uzgajaju kao jednogodišnje jer ne mogu prezimiti
na otvorenom. Na otvorenom mogu prezimiti isključivo u priobalju, a želimo li ih sačuvati
na kontinentu, najbolje je uzgajati ih u cvjetnim loncima koje u jesen spremimo na svijetlo mjesto gdje je temperatura oko 10°C.
Sjeme se sije u klijalište u ožujku, a biljke se presađuju na otvoreno u drugoj polovini
svibnja, kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Sade se na sunčani položaj, u
laganu, dobro dreniranu zemlju. Uklanjanjem ocvalih cvjetova znatno se produljuje cvatnja i broj cvjetova na biljci. Cvate od lipnja do listopada.
surveying study
Summer bedding plants
Summary
Summer bedding plants are annuals which grow, flower and wither in one year. We grow them because
of their decorative flowers in different places: balconies, terraces or in flower beds in the garden. There is a
great variety of summer bedding plants and everyone can find a plant that suits them.
Keywords: summer bedding plants, sowing, pricking out, grafting
11
godina
Valerija Pokos 1
pregledni rad
Konkurentnost cvjećarstva zapadne Europe
Završeno stručno
putovanje Udruge
cvjećara regije ludbreške
po zapadnoj Europi
Dodjelom sredstava iz Nizozemske darovnice Udruga cvjećara
ludbreške regije realizirala je edukaciju u razdoblju od 10. do 16.
lipnja 2012.
U stručnu edukaciju bili su
uključeni i djelatnici Poljoprivredno
savjetodavne
službe,
Slika 1. Članovi udruge cvjećara regije ludbreške na
stručnom putovanju (foto: V. Pokos)
Hrvatskog agronomskog društva
te Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.
•
•
•
Kroz traženu edukaciju željeli smo sagledati:
prilagodbu poljoprivredne proizvodnje Hrvatske kao buduće nove članice s pravnim
stečevinama EU i provođenje zajedničke poljoprivredne politike;
korištenje najnovijih tehnologija u proizvodnji cvijeća, s posebnim naglaskom na sljedivost, pakiranje i marketing proizvoda, informiranje o tehničkim sustavima korištenja voda i alternativnih izvora energije, povezivanje tržišta roba i usluga, povezivanje
kompatibilnih gospodarstava;
nastaviti i proširiti suradnju i razmijeniti iskustva sa srodnim udrugama, poljoprivrednim sustavima i znanstvenim institucijama.
Za mjesto održavanja odabrali smo zemlje zapadne Europe, s posebnim naglaskom na
Nizozemsku, najznačajniju zemlju u proizvodnju cvijeća u Europi i svijetu. Stručne radionice planirali smo održavati u autobusu ili na određenom lokalitetu u dogovorenoj zemlji
i terminu. Putovanje je zahtijevalo velike organizacijske pripreme jer je osim animacije
sudionika puta i zadovoljavanja propisanih uvjeta darovnice (svaki sudionik trebao je biti
upisan u upisnik poljoprivrednih proizvođača), također trebalo dogovoriti niz kontakata
1
12
mag. ing.agr. Valerija Pokos, Hrvatska poljoprivredna komora, Frankopanska 4, Ludbreg
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
u pojedinim državama na različitim razinama (od neposrednih proizvođača do krovnih
državnih institucija).
Nakon iscrpne i stroge natječajne procedure Ministarstvo i Svjetska banka odobrili su
nam sredstva, tako da smo mogli realizirati program i edukaciju na putu od više tisuća
kilometara, prolazeći kroz sedam zemalja. Uz brojne neslužbene i bilateralne kontakte
održali smo više službenih posjeta i radionica.
Hochschule Weichstephan Triesdorf - Njemačka - posjet Visokoj školi - fakultetu za
hortikulturu, poljoprivredu i uređenje okoliša - pokrajina Bavarska.
Prima 5400 studenata, od toga 185 predavača.
Fakultet, osnovan 1895. godine, sa svojom bogatom i razvojnom poviješću izrastao
je u visokoobrazovnu instituciju koja je danas podijeljena na sedam fakulteta: Biotehnologija i bioinformatika, Hortikultura i prehrambena tehnologija, Pejzažna arhitektura,
Poljoprivreda i prehrambena indusrija, Šumarstvo, Inženjerstvo okoliša.Fakultet surađuje
s tvrtkama, ustanovama, vrši razmjenu studenata, surađuje s partnerskim sveučilištima u
svijetu.
Unutar programa razvoja cvjećarstva postoje laboratoriji i staklenici u kojima se vrše
pokusi i eksperimenti na cvijeću koje je izloženo raznim uvjetima: osvjetljenje, temperatura, primjena različitih vrsta gnijiva, navodnjavanja. Vrši se komparacija rezultata pokusa
te donose razultati istraživanja.
Obilaskom plastenika cvjećari su saznali za mnoge inovacije i korisne informacije iz
područja cvjećarske proizvodnje, kao i hidroponske proizvodnje rajčice.
12.06. Floriade Holandija – posjet velikoj svjetskoj hortikulturalnoj izložbi koja se
odvija na 66 ha s pet tematskih zona, raspoređenih po mnogobrojnim paviljonima i vrtovima s izvanrednim idejnim rješenjima
najboljih svjetskih kreativnih umjetnika i
arhitekata. U sklopu kompleksa postoji i
30 m visoka žičara koja pruža mogućnost
uživanja u pogledu na izložbu s visine.
Floriade manifestacija odvija se svake
desete godine i ove godine smještena je
u gradu Venlo te je otvorena za posjetitelje u razdoblju 5.4.-7.10.2012.
Slika 2. Floriadae (foto: V. Pokos)
U sklopu te cvjetne manifestacije
13
godina
odvijaju se izložbe u vanjskom prostoru, isprepletene mirisima, bojama i zvukovima, stvarajući čaroban ugođaj, harmoniju između prirode i čovjeka, kao da smo u posjetu kazalištu prirode. Na predavanjima moglo se saznati sve o prirodi, uzgoju cvijeća, drveća, voća
i povrća te njihovoj nezaobilaznoj ulozi i važnosti u našim životima. Također, moglo se
saznati koliko su bitne inovacije iz područja cvjećarstva, bez kojih nema rasta i napretka,
kao i važnost rada, zalaganja i usavršavanja.
U kupolastim paviljonima uživali smo u impresivnim virtualnim prezentacijama koje
su nas odvodile u neki novi, dosad neviđeni svijet, u kojem se glorificira cvjećarstvo i povrćarstvo, ljepota i harmonija prirode i kreativnog i naprednog ljudskog djelovanja.
13.06. Posjet tvrtkama Volmary, Schneider i Benary na Danima otvorenih vrata i posjet
izaslanstva gradonačelniku Westlanda Sjak van
der Taku
Tvrtka VOLMARY poznata je njemačka inovativna firma iz područja hortikulture i opreme
za cvjećarstvo. Sadrži proizvodnju i distribuciju
sjemena cvijeća i povrća, prodaju lukovica. U
svom asortimanu sadrži široki spektar balkonskog bilja, sadnica i trava, rezanog cvijeća, lončanica, povrća i ljekovitog bilja. Tvrtka se bavi i
uslugama konzaltinga, što jamči uspjeh u proizvodnji i uspjeh u marketingu. Cvjećari su dobili
mnogo korisnih informacija vezanih za proizvodnju i inovacije iz područja cvjećarstva.
Tvrtka SCHNEIDER je tvrtka koja se bavi Slika 3. Posjet tvrtci Schneider (foto: V. Pokos)
prodajom sjemena i presadnica viola, primula,
petunija, surfinija, pelargonija, begonija, dahlia, bellisa, mysotisa i ostalih cvjetnih vrsta.
Njegujući razvoj, istraživanje i napredak, investirajući u nove tehnologije, smanjuje se
otpad u proizvodnji i štedi energija i ukupni troškovi. Naši cvjećari mogli su saznati mnogo
korisnih informacija iz tog područja.
Tvrtka BENARY specijalizirana je za uzgoj inovativnog sjemena, ukrasnog grmlja koje
se koristi u vrtnim cvjetnim instalacijama. Od cvjetnih vrsta nudi široku paletu balkonskog
cvijeća, lončanica, trajnica i raznovrsnog ukrasnog bilja.U svojoj domeni sadrži uzgoj, proizvodnju i prodaju, zapošljava 160 zaposlenika širom svijeta. Budući da je to velika, respektabilna tvrtka sa širokim asortimanom u cvjećarstvu, veoma je zainteresirala naše proizvođače cvijeća koji su, uzevši kataloge, stvorili bazu za potencijalnu poslovnu suradnju
preko njihovih predstavništava.
14
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Nakon opsežnih organizacijskih priprema uspjeli smo dogovoriti da delegaciju naše
Udruge primi gradonačelnik općine Westland Sjak van der Tak. O značaju tog susreta
govori i činjenica da je sastanku nazočila i veleposlanica Republike Hrvatske u Nizozemskoj, gospođa Vesela Mrđen-Korać. O kakvoj se općini radi govori podatak da je u njoj
najveća koncentracija stakleničke proizvodnje u svijetu s produkcijom vrijednom više
milijardi eura! Članovi delegacije zahvalili su tom prilikom nizozemskoj vladi na darovnici,
predstavili su grad Ludbreg i varaždinsku regiju i ujedno pozvali gospodina Sjak van der
Taka da posjeti Ludbreg i Hrvatsku. Poziv je sa zadovoljstvom prihvaćen.
14.6. Aalzmer – burza cvijeća Flora Holland
Budući da je Nizozemska srce međunarodnog cvjećarskog sektora, ujedno je i mjesto
međunarodne ponude i potražnje cvijeća.
FLORA HOLLAND moderni je poslovni
centar te čini mrežu šest aukcijskih centara, a nacionalni posrednik je organizacija FLORA HOLLAND CONNECT. Mreža
lokacija je jedinstvena i nudi nenadmašnu snagu. Svaki centar ima svoj jedinstveni karakter. Mreža tržnica ima jedan
cilj - svi slijede isti smjer i povezani su
međusobno u jaku logističku mrežu. Na
burzi cvijeća nudi se najbolji i najširi asortiman. FLORA HOLLAND nudi svojim članovima najbolje mogućnosti prodaje po
najnižim mogućim troškovima. Impresionirala nas je savršena organizacija burze,
preciznost, protok robe, a i sama veličina
prostora i robe koja se prodaje na burzi
cvijeća.
Slika 4. Burza cvijeća (foto: V. Pokos)
15. 6. Vrtni centar Zulauf u mjestu
Schnznach-Dorf
Posjetili smo vrtlariju ZULAUF - renomiranu obiteljsku vrtlariju s tradicijom
starom gotovo dvjesto godina. U vrtlariji
provodi se proizvodnja, sijanje, pikiranje Slika 5. Burza cvijeća Flora Holland (foto: V. Pokos)
te daljnji uzgoj u zatvorenim prostorima,
kao i uzgoj dendrološkog materijala koji se odvija pretežno na otvorenom prostoru. U
sklopu vrtlarije nalazi se Vrtni centar unutar kojega je moguće kupiti sve vrste bilja: balkonsko, trajnice lončanice, presadnice povrća i začinskog i ljekovitog bilja, kao i sadnice
ukrasnog drveća. Također postoji Bonsai centar te odjel Vrtna oprema.
15
godina
Strategija vrtnog centra ZULAUF jest:
kontinuitet inovacija, otvorenost, fokusiranost na kupca i ulaganja za budućnost, predan i kontinuiran rad, točnost,
marljivost i dosljednost. Atrakcija ovog
vrtnog centra je i starinski vlak koji je
služio u povijesti za prijevoz robe, a danas
potomci, kao pasionirani sakupljači starih
lokomotiva, stvaraju preduvjete za novu
specifičnu turističku atrakciju .
16.6. Agroturistična kmetija
Slika 5. Vrtni centar Zulaf (foto: V. Pokos)
„Pri Andreju“
Na kraju naše edukacije imali smo priliku upoznati se s modelom agroturizma koji
funkcionira u okviru europske legislative u Sloveniji. Ljubazni domaćin upoznao nas je sa
svojim mukotrpnim putem koji je prošao u realizaciji svog poduzetničkog projekta. Danas
je zadovoljan, ali opstaje samo zato što su u svakodnevne poslove uključeni svi članovi
njegove obitelji.
Zaključak
Članovi UDRUGE CVJEĆARA LUDBREŠKE REGIJE zahvaljuju Vladi Nizozemske koja
je svojom darovnicom, putem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja,
omogućila ovo studijsko putovanje.
U današnje vrijeme kada živimo pod punim utjecajem elektronskih medija i interneta
i kada nam se čini da imamo cijeli svijet na ekranu, ovakva studijska putovanja „u živo“
pravi su pogodak. Živi pogled u stvarnost s polufunkcionalnom introdukcijom koju vode
predavači, neposredni susreti te kasnija analiza viđenog, uz raspravu sa sučeljavanjem
argumenata, čine edukaciju dinamičnom i interesantnom.
Tijekom ovog puta, dugog više tisuća kilometara, imali smo prilike susresti se s različitim
državama, ekonomijama i gospodarskim sustavima. Time smo ostvarili naš neposredan
cilj, a to je – izučiti prilagodbu poljoprivredne proizvodnje prema pravnim stečevinama EU.
Također smo spoznali dvije temeljne činjenice:
1 . EU legislativa nije donesena zbog EU nego zbog nas samih jer ponašajući se po pravilima postižemo veću konkurentnost, a time i mjesto u borbi za opstanak.
2. Male države i narodi moraju u Europi nalaziti zajedničke interesne ciljeve i identificirati
proizvodne grupe. Zajednička poslovna suradnja malih naroda i ekonomija u velikoj
zajednici naroda nameće se kao nužnost, a upravo ovakva putovanja stvaraju pretpostavku da će se kroz bolje međusobno upoznavanje ostvariti zajednički ciljevi. Stečena
iskustva na ovom putu, brojna poznanstva te kontakti svakako tome pridonose.
16
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Rasadnik ukrasnog bilja
ĐURO JOVANOVAC
Utemeljeno 1959
Tel. 032/841 519
Tel./Fax 032/841 719 • 032/841 066
GSM 098/217 217 • 098/1861 940
vl. Siniša Jovanovac
Matije Gupca 33, 32273 GRADIŠTE
E-mail: [email protected] • www.rasadnik-jovanovac.hr
17
godina
Ivana Baković1
pregledni rad
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – okosnice ekološkog
dizajna i budućnost urbanog razvoja
Brza urbanizacija utjecala je na prirodnu ravnotežu gradskih sredina, gdje preko 70% površine prekriva asfalt, dok su zelene površine, koje
pozitivno utječu na klimu, vodni režim i bioraznolikost, a time i ljudsko zdravlje, svedene
na minimum. Zeleni krovovi i vertiklani vrtovi
svojim pozitivnim utjecajem na okoliš znatno
pridonose razvoju samoodržive arhitekture
budućnosti, a bilo da se radi o malim vrtovima
na krovovima garaža ili velikim instalacijama
na industrijskim postrojenjima, pružaju brojne
ekološke i ekonomske prednosti za korisnike,
naravno, uz uvjet da se izgrade prema pravilima
struke.
Najvažnije ekološke
i ekonomske prednosti
Ovisno o dizajnu, krovni vrtovi zadržavaju
50-90% oborinskih voda, čime se smanjuje
opterećenje kanalizacijskog sustava i povoljno utječe na vodni režim urbane sredine.
Zelene površine vertikalnih i krovnih vrtova ovlažuju i osvježavaju zrak, povoljno utječući na mikroklimu grada i kvalitetu života u rezidencijalnim ili uredskim građevinama.
Osim mikroklimatskog, zelene površine krovnih i vertikalnih vrtova imaju i pozitivan
energetski učinak, snižavajući temperaturu ljeti i štedeći energiju zimi, što utječe na troškove grijanja i hlađenja, odnosno klimatizacije objekta.
Bilo da se radi o horizontalnim krovnim ili vertikalnim zidnim površinama prekrivenim
biljnim materijalom, one uvelike utječu na filtriranje zraka, odnosno prašine i ostalih štetnih tvari, a znatan je utjecaj i na reduciranje buke.
1
18
Ivana Baković, dipl.ing.agr., MBM d.o.o.
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Povećanjem zelenih površina u urbanom okruženju pridonosi se očuvanju bioraznolikosti, a povoljan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje čovjeka najvredniji je doprinos zelenih krovova i zidova gradskoj sredini.
Pojedinačno, zeleni krov ili vertikalni vrt predstavlja pomak prema održivom razvoju
krajobrazne i urbane arhitekture, dok u širem smislu oni čine dio ekološkog krajolika,
povezujući parkove i izgrađene površine u jedinstvenu cjelinu grada.
Krovni vrtovi
Zeleni krovovi su lagani, slojeviti sistemi koji prekrivaju klasične krovne površine sa supstratom za
rast biljaka, ujedno štiteći integritet objekta na kojem
se nalaze. Specifični materijali ovisit će o pojedinom
projektu, ali svaki krovni vrt ima iste osnovne komponente – vodonepropusnu membranu, protukorijensku zaštitu, drenažni i vodonosni sloj, supstrat i biljke.
Općenito, krovne vrtove djelimo na ekstenzivne i intenzivne. Ekstenzivni zeleni krovovi su lagani, ne zahtjevanju puno njege i obično nisu namjenjeni aktivnom
korištenju. Najčešće su zasađeni biljkama otpornima
na sušu (Sedum, Sempervivum) koje opstaju u samo
6-15 cm supstrata i žive od oborinskih voda. Intenzivni
zeleni krovovi funkcionalno su i estetski slični klasičnim vrtovima, namjenjeni su intenzivnom korištenju,
a kao takvi zahtjevaju i određene arhitektonske prilagodbe na samoj građevini. Ovisno o projektu, u intenzivnom krovnom vrtu može se saditi grmlje i drveće,
urediti travnjak ili povrtnjak, opločiti terasa i izgraditi
fontana, a sve to će zahtjevati redovito navodnjavanje
i održavanje.
Vertikalni vrtovi
Prirodni vertiklani vrtovi u raznim varijantama
postoje u svim klimatskim zonama – u sjevernoj
klimi to su uglavnom stijene pokrivene mahovinom i
paprati, u tropima šarene cvjetnice, a na mediteranu
kapari u kamenim zidovima kuća. Proučavajući biljke
koje rastu na vertikalnim površinama u prirodi, francuz Patric Blanc došao je na ideju stvoriti vertiklani vrt u urbanom okruženju, te je koristeći svoje znanje iz botanike prvi počeo
stvarati prekrasne biljne tapiserije na pročeljima zgrada.
Svaki vertikalni vrt jedinstvenog je dizajna u pogledu biljnih vrsta, jer je izrada plana
19
godina
sadnje uvjetovana specifičnim lokalnim, arhitektonskim i mikroklimatskim kontekstom. Cilj
je osmisliti vrt koji će izgledati lijepo kroz sva
godišnja doba, uzimajući u obzir jedinstvenu i
nepredvidivu estetiku biljke, a ujedno minimalizirati zahtjeve njege i održavanja. Pažljivo odabrane biljke komplementirati će jedna drugu
i neće biti preveliki antagonisti u pogledu
prostora, svjetla, vode i hranjiva. Vertiklani vrt
može se ugraditi na gotovo sve lokcije, što je
naročito zanimljivo u urbanom okolišu gdje
su horizontalni prostori uglavnom intenzivno iskorišteni za stambeni i poslovni boravak
ljudi. Budući da je dobava osnovnih elemenata – svjetla, vode i hranjiva, potrebnih za
rast i razvoj biljaka automatizirana, to značajno utječe na smanjenje radova održavanja i
njege. Prilikom dizajna vertiklanog vrta koriste se uglavnom trajnice i grmlje, koje tijekom
godišnjih doba razvijaju sukcesijsku dinamiku unutar staništa, međusobno se nadopunjujući i preklapajući u stvaranju jedinstvene slike vrta. Upravo stoga, orezivanje i pljevljenje potrebno je obaviti jednom do dva puta godišnje, a tijekom godina bit će potrebno
zamjeniti pokoju biljku.
20
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
21
godina
Jasenka Ćosić1
stručni rad
Bolesti uljane repice
Sažetak
Uljana repica značajna je ratarska kultura u Hrvatskoj čiji prinos i njegova kakvoća, između ostaloga, značajno ovise o pojavi i intenzitetu pojave uzročnika bolesti. U Hrvatskoj su najznačajniji uzročnici bolesti
ove kulture Leptosphaeria maculans, Macrophomina phaseolina, Alternaria brassicae i Sclerotinia sclerotiorum, a intenzitet pojave ovisi o osjetljivosti uzgajanih genotipova, provrdrnim agrotehničkim mjerama
i vremenskim prilika u vegetaciji.
Uljana repica sve je značajnija ratarska kultura u Hrvatskoj koja se koristi za proizvodnju jestivog ulja, u ishrani stoke i za proizvodnju biodizela. Kao i kod drugih biljnih vrsta,
genetski potencijal rodnosti uljane repice nikada se ne ostvaruje u potpunosti zbog velikog broja čimbenika koji onemogućuju potpuno očitovanje nasljednih osobina. Među
najznačajnije ograničavajuće čimbenike u proizvodnji uljane repice ubrajaju se uzročnici
bolesti.
Rak ili crna noga jedna je od ekonomski najznačajnijih bolesti uljane repice čiji je
uzročnik gljiva Leptosphaeria maculans koja je prvi put opisana 1791. godine. L. maculans
teleomorfni je stadij gljive u kojemu nastaju pseudoteciji s askusima i askosporama. Gljiva
je poznatija pod nazivom anamorfnog stadija Phoma lingam u kojem nastaju piknidi i
piknospore. Krug domaćina ograničen je na vrste iz porodice Brassicaceae iako postoje
podatci da je gljiva izolirana i s biljnih vrsta iz drugih porodica. Osim na uljanoj repici značajan je uzročnik bolesti i na kupusu, korabi, kelju, kelju pupčaru i cvjetači. Od korovnih
vrsta važniji su domaćini L. Maculans vrste iz rodova Capsella, Cordaria, Raphanus, Thlaspi
i Sinapis.
Do zaraze uljane repice može doći od stadija klijanaca do formiranja komuški, a gljiva
napada kotiledone, lišće, stabljiku i komuške. Ovisno o osjetljivosti genotipa, količini
primarnog inokuluma, vremenskim uvjetima i stadiju razvoja u kojem je nastala zaraza,
prinos može biti umanjen i za više od 30%.
Ako se zaraza ostvari u fazi klijanaca ili tijekom formiranja prvih pravih listova, mlade
biljke mogu propasti ili zaostaju u porastu te su kod tih zaraza štete najveće.
1
22
prof. dr. sc. Jasenka Ćosić , Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Karakteristični su simptomi na lišću pjege
prljavo bijele boje, okruglog do nepravilnog
oblika. Bolest se prvo javlja na donjim listovima,
a potom se širi na gornje. Pojava piknida na
rubovima pjega i/ili unutar njih karakteristični
su za tu bolest (slike 1 i 2).
Simptomi na stabljikama starijih biljaka
mogu varirati, ali se uvijek formiraju na osnovi
stabljike ili na mjestu gdje je list pričvršćen za
stabljiku. Pjege su duge nekoliko centimetara i
obično su bijele do sive boje s tamnim rubom.
Ponekada se na osnovi stabljike vidi samo
područje crne boje unutar kojega se tkivo raspucava. Pjege mogu prstenasto obuhvatiti stabljiku i tada se biljke prijevremeno suše i lako
polegnu. Zaražene se komuške raspucavaju, a
sjeme u njima je naborano.
Gljiva se između dvije vegetacije održava na
zaraženim biljnim ostatcima u obliku pseudotecija u kojima se formiraju askusi s askosporama.
One se oslobađaju nakon kiša na temperaturama između 8 i 12°C, a šire se vjetrom na udaSlike 1. i 2. Piknidi L. maculans (original)
ljenosti i više stotina metara. Klijaju u prisustvu
slobodne vode pri temperaturama 4 do 28°C. Gljiva se može održati na biljnim ostatcima i
u obliku piknida, ali se piknospore zračnim strujanjima šire na vrlo male udaljenosti te taj
način preživljavanja nije osobito značajan. Piknidi s piknosporama značajni su za širenje
tijekom vegetacije te se unutar usjeva raznose kišnim kapima ili rjeđe zračnim strujanjima.
Piknospore klijaju znatno sporije od askospora i za njihovo je klijanje pri optimalnim temperaturama (20 do 25°C) potrebna stalna vlažnost biljnog organa najmanje 16 sati.
Optimalne su temperature za razvoj bolesti između 20 i 24°C, a fruktifikacija traje minimalno 13 dana.
Suhu trulež stabljike uzrokuje gljiva Macrophomina phaseolina (Sclerotium bataticola) koja je raširena u cijelom svijetu i danas je poznato više od 500 njezinih domaćina
među kojima su osim uljane repice i suncokret, kukuruz, šećerna repa, sirak, grah, luk,
mrkva, kupus, paprika, krumpir. U umjerenom klimatu bolest se javlja u izrazito sušnim i
vrućim godinama. Tipičan je simptom venuće biljaka jer parazit napada iz tla korijen koji
potamni i propada, što je razlog venuća. Iz korijena gljiva prelazi u stabljiku i prstenasto
opkoli prizemni dio koji potamni, a zatim dobije sivu boju. Kora se odvaja od srži, a srž je
23
godina
prožeta micelijem i brojnim crnim mikrosklerocijama (slika 3). Bolest najčešće zahvaća do 30
centimetara stabljike, mjereći od površine tla.
Gljiva u prirodi rijetko stvara piknide s
piknosporama koji, prema dosadašnjim spoznajama, nemaju veći značaj u epidemiologiji.
M. phaseolina nepovoljne uvjete preživljava
u obliku sitnih crnih mikrosklerocija koji ostaju
klijavi do tri godine. Njihov se životni vijek značajno skraćuje ako je tlo vlažno i tada klijavost
gube nakon sedam do osam tjedana. Za klijanje
mikrosklerocija M. phaseolina potrebna je temperatura između 28 i 35°C.
Slika 3. Mikrosklerocije (original)
Crna pjegavost lišća i komuški bolest je
koja se javlja u svim uzgojnim područjima uljane
repice, a uzrokuju ju Alternaria brassicae i Alternaria brassicicola. Obje su gljive fakultativni paraziti i polifagi koji parazitiraju velik broj kultiviranih i korovnih vrsta iz porodice
Brassicaceae. A. brassicae prvenstveno se javlja u područjima umjerene klime, dok se A.
brassicicola javlja u toplijim područjima. Na uljanoj se repici simptomi javljaju na svim
nadzemnim dijelovima, a veličina pjega ovisi o domaćinu i Alternaria vrsti.
Pjege su u početku male (1 do 3 mm) i klorotične, a vremenom se povećavaju i mogu
dostići 2,5 cm u promjeru. Okruglog su izgleda s više koncentričnih krugova, a ako je vrijeme vlažno, prekrivene su crnom prevlakom sporonosnih organa (konidifori s konidijama).
Osobito je štetna pojava pjegavosti na
komuškama (slika 4) koje mogu ostati bez sjemena ili se komuške raspucavaju pa se sjeme
rasipa.
Gljiva se održava kao saprofit na ostatcima
biljaka i na korovima. Sjeme također može biti
izvor primarnih zaraza, a na njemu se gljiva održava u obliku micelija.
Slika 4. Simptom na komuškama
(sciencephoto.com)
24
Za vlažnog vremena gljive obilno sporuliraju na biljnim ostatcima, a konidije se prenose
vjetrom, kišom, alatom i različitim životinjama.
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Minimalna temperatura za klijanje konidija A. brassicae je oko 8 °C, optimalna 24-28 °C, a
maksimalna oko 36 °C.
Bijela trulež čiji je uzročnik gljiva Sclerotinia sclerotiorum potencijalno je destruktivna
bolest uljane repice, osobito u godinama s vlažnim i prohladnim proljećem (optimalne
temperature za razvoj bolesti su 15 do 21°C). Gljiva je fakultativni parazit s više od 400
domaćina među kojima su osim uljane repice i suncokret, soja, rajčica, kupus, grah, mrkva,
salata, paprika, patliđan, krastavci, dinje, lubenice.
Na uljanoj repici gljiva može izazvati palež klijanaca, trulež stabljike, a zaražava i
komuške unutar kojih se među sjemenjem formiraju sitne sklerocije koje bojom i veličinom podsjećaju na sjeme i teško se izdvajaju prilikom dorade.
Gljiva se održava u obliku sklerocija koje ostaju vitalne i više od osam godina. One
mogu klijati u micelij ili generativno u apotecij s askusima i askosporama. Optimalna temperatura za generativno klijanje je između 10 i 20°C. Oslobođene askospore šire se anemohorno, a za njihovo klijanje i infekciju potrebna je slobodna voda ili vrlo visoka vlaga
zraka i temperatura do 26°C.
professional paper
Rapeseed diseases
Summary
Rapeseed is a significant cultivated crop in Croatia. Among other factors, its yield and quality significantly
depend on the appearance and intensity of causative agents of diseases. The most significant causative
agents of diseases of this culture in Croatia are Leptosphaeria maculans, Macrophomina phaseolina,
Alternaria brassicae and Sclerotinia sclerotiorum, and the intensity of the appearance depends on the
sensitivity of the cultivated genotypes, conducted agrotechnical measures and weather conditions in
vegetation period.
25
godina
Hibridi uljane repice
Syngentini hibridi uljane repice odlikuju se visokim genetskim potencijalom koji u
uvjetima dobre agrotehnike daju visoke urode i uljnost.
Već poznati hibridi Toccata, NK Petrol i NK Aviator, postižu visoke prinose i kvalitetu
zrna. Od ove godine s novim hibridom NK Tehnik Syngenta ponovno pomiće granice.
Glavne karakteristike Syngentinih hibrida uljane repice su:
Vrlo dobro prezimljuju
Dobra tolerancija na polijeganje
Čvrsta stabljika i jak korijenov sustav
Visok potencijal za prinos i sadržaj ulja
Tretman sjemena sa pripravkom Cruiser OSR
NK Petrol
•
•
Najprinosniji hibrid u RH
Odlična adaptibilnost u raznim uvjetima
proizvodnje
NK Aviator
• Visoko prinosni hibrid sa visokim sadržajem ulja
• Izvrsna tolerancija na suhu trulež korijena (Phoma lingam)
26
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Toccata
•
•
Dobra otpornost na sušu
Dobro podnosi laka tla
NK Technic – NOVO!!!
•
•
•
•
Najraniji zrelosni tip
Nižeg rasta
Prilagodljiv različitim uvjetima
proizvodnje
Prosječan prinos u registracijskim
pokusima (2 god.): 5.135 kg/ha
Rezultati uroda uljane repice, 2012. 6 lokaliteta
hibrid
Domaćin
TOCCATA
PETROL
AVIATOR
vlaga zrna Urod na 9 vlaga zrna Urod na 9 vlaga zrna Urod na 9
%
% vlage
%
% vlage
%
% vlage
OPG HABIJANEC
8,1
3.970
7,1
4.277
7,0
4.386
OPG BABIĆ
9,0
5.074
8,9
5.285
8,9
5.380
OPG ŠOUFEK (Međurić)
5,8
3.808
8,6
4.601
4,9
3.139
OPG ŠOUFEK (Poljana)
5,2
3.049
6,4
3.010
4,8
2.887
OPG GLOŽINIĆ
8,3
3.246
PPK VALPOVO RJ VELIŠKOVCI
10.7
3.989
11.8
4.479
11,8
4.233
PROSJEK
7.85
3.856
8.5
4.330
7.5
4.005
Odlučili ste proizvoditi uljanu repicu, odlučite sijati selekcije Syngentinih hibrida
koji pripadaju samom vrhu genetskog potencijala rodnosti i uljnosti!
27
godina
28
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
29
godina
Šimić, D.1
pregledni rad
Zaštita uljane repice (Brassica napus L. subsp.
Oleifera (Metzg.)) od korova i štetnika
Tretiranje herbicidima – kada i zašto?
Kako se sjetva obavlja koncem ljeta, zajedno
s uljanom repicom najčešće niču ljetni (toploljubni korovi):
• šćir (Amaranthus retroflexus)
• loboda (Chenopodium album)
• dvornici (Polygonum persicaria i
P.lapathyfolium)
• koštan (Echinochloa cruss-galli)
• muhari (Setaria viridis i S.glauca)
Kako navedene vrste nisu sposobne otrpjeti niske temperature, “spalit“ će ih prvi mrazevi i bit će isključeni iz daljnje konkurencije, no u velikom broju znaju usporiti početni
rast i razvoj uljane repice, te time utječu na prezimljavanje i konačni urod. U takvim slučajevima potrebno je primjeniti herbicide nakon nicanja.
Uljanoj repici znatno više nanose tkz. bienalni ili ozimi korovi. To su korovi koji niču tijekom cijele jeseni i do zime se pripreme za prezimljavanje. Prezime u mlađem razvojnom
stadiju, a mnoge su vrste sposobne nicati i u proljeće:
kamilica (Matricaria chamomilla)
jarmen (Anthemis arvensis)
broć (Galium aparine)
crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum)
pastirska torbica (Capsella bursa pastoris)
mišjakinja (Stellaria media)
čestoslavica (Veronica persica i V.agrestis)
gorčica (Sinapis arvensis)
divlja repica (Raphanus raphanistrum)
žabljak (Ranunculus arvensis)
slakoperka (Apera spica-venti)
rosulja (Poa anua i P.trivialis)
1
30
mr. Dražen Šimić, dipl.ing. Chromos Agro d.d.
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
ljulj (Lolium temulentum)
pirika (Agropyrum repens)
Da bismo uspješno riješili probleme sa
najznačajnijim prije spomenutim korovskim
vrstama, Chromos Agro savjetuje primjenu herbicida u vrijeme poslije sjetve a prije nicanja i to
herbicidnom kombinacijom:
BUTISAN S
(1,8 – 2,0 lit/ha) + CLON (0,2 lit/ha)
Slijedeća tablica upravo prikazuje uspješnost djelovanja na najznačajnije korove u
uljanoj repici u našim proizvodnim uvjetima.
Tablica 1. Uspješnost djelovanja herbicida na najznačajnije korove
Djelatna tvar
Klomazon
(Clon)
Metazaklor
(Butisan)
Klopiralid
(Lontrel 300)
Broć
Kamilica
Mišjakinja
Pastirska
torbica
Čestoslavica
C poljska
kopriva
Poljska
ljubica
++++
+
++++
++++
+++
++++
+
+
++++
++++
++
++++
++++
++
-
++++
-
-
-
-
-
Ukoliko imamo veliki pritisak korova, potrebno je pristupiti suzbijanju, jer korovi u
fazama poslije nicanja uljane repice, poglavito u prvim fazama rasta i razvoja, mogu značajnije oslabiti usjev i tako oslabljena može ući u zimske uvjete kada će znatno teže podnijeti zimu, odnosno veće su opasnosti od smrzavanja.
Štetnici uljane repice
Štetnike smo podijelili na one koje napadaju ovu kulturu u jesen, odmah nakon nicanja i na one koji ju napadaju u proljeće.
•
•
•
•
Od jesenskih štetnika najvažnija su:
repičina osa listarica (Athalia rosae)
repičin crvenoglavi buhač (Psylliodes chrysocephala)
kupusni buhači (Phyllotreta spp.)
pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis)
Repičina osa listarica, kupusni buhač i repičin crvenoglavi buhač se hrane na lišću, ali
crvenoglavi buhač i pipa terminalnog pupa odlažu jaja na stabljiku. Njihove ličinke se
ubušuju u stabljiku i buše je hraneći se u njenoj unutrašnjosti. U hodnike ličinki tijekom
31
godina
zime ulazi voda pa u slučaju jače hladonoće
može doći do smrzavanja i pucanja stabljike.
Suzbijanje jesenskih štetnika moguće je folijarnom primjenom insekticida (organofosforni
(Chromorel D), piretroidi (Fastac 10 SC)).
Repičina osa listarica ima dvije generacije
godišnje, prva se javlja u proljeće (napada divlje
krstašice, rotkvicu i gorušicu) i nije toliko značajna kao ona koja se javlja ljeti kada može uzrokovati velike štete na usjevima. Druga
generacija izlazi sredinom srpnja, ali česte su godine kada je izljeganje produženo pa se
često vrhunac dostiže negdje sredinom rujna kada su najopasnije za uljanu repicu.
Uljana repica je često upravo u to vrijeme (sredina rujna) osjetljiva iz razloga što je ona
posijana krajem kolovoza ili početkom rujna i u to vrijeme se nalazi u fazi nicanja, pa se
može desiti da da gusjenice obrste usjeve u 2-3 dana.
Prognoza pojave osice je vrlo teška, jer je poznata pojava preležavanja pogotovo
nakon masovne pojave štetnika, najčešće je to 3 godine, ali moguće je i duže ili kraće
vrijeme provesti u zemlji.
32
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
33
godina
Dušica Jovičić, Ana Marjanović-Jeromela, Gordana Zdjelar,
Zorica Nikolić, Marinković, R., Sakač Z.1
stručni rad
Prinos i kvaliteta sjemena uljane repice ovisno o
genotipu i uvjetima uzgoja
Sažetak
U radu je dat prikaz rezultata pokusa s različitim sortimentom i agrotehničkim mjerama u cilju proučavanja postizanja visokih prinosa i dobivanja kvalitetnog sjemena uljane repice, kao i ocjena mogućnosti
monitoringa genetički modificiranih biljaka, koji se kontinuirano provode u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Osim poznavanja genotipova i uvjeta vanjske sredine, neophodni su uvjeti za
postizanje tih ciljeva prilagođavanje načina pripreme zemljišta, vremena sjetve, žetve i gnojenja zemljišnim i klimatskim uvjetima svake regije. Također, vrlo važan dio u postupku proizvodnje sjemena dobre
kvalitete jest i stalno praćenje prisustva genetske modiikacije u sjemenu i prehrambenim proizvodima od
uljane repice.
Ključne riječi: uljana repica, prihrana dušikom, prinos, sadržaj ulja i proteina u sjemenu
Uvod
Proizvodnja uljane repice u svijetu bilježi trend porasta, što je posljedica povećane
potražnje na tržištu. Prerada ulja te biljke u pogonsko gorivo - biodizel i njegova šira upotreba je do prije petnaestak godina djelovala kao daleka budućnost, a danas je neizostavan dio prerađivačke industrije. S obzirom na nestabilnost cijene nafte na svjetskom
tržištu i njen rast, goriva dobivena iz obnovljivih izvora zauzimat će sve veći udio.
Danas se ta biljna vrsta uzgaja na oko 35 milijuna hektara (FAO, 2010). Najveći proizvođači u svijetu su Kina, Indija, Kanada, Australija, a u Europi Njemačka, Francuska, Češka i u
novije vrijeme Ukrajina. Do kraja 20. stoljeća uzgoj uljane repice u zemljama jugoistočne
Europe bio je rijetkost, ali se pridruživanjem Europskoj uniji intenzivira njena proizvodnja i
prerada. Kao posljedica povećanja interesa proizvođača i otkupljivača javila se potreba za
kvalitetnim sjemenom uljane repice. Neophodni uvjeti za proizvodnju kvalitetnog sjemena
su poznavanje genotipa, kao i uvjeta vanjske sredine u kojima se vrši proizvodnja uljane
repice. Osim navedenih izvora variranja prinosa i kvaliteta, potrebno je analizirati i njihovu
interakciju, kako bi već u procesu oplemenjivanja, izborom materijala i metoda oplemenjivanja, postavili preduvjete za dobivanje visokoprinosnih sorti kvalitetnog sjemena.
1
34
Dušica Jovičić, dipl.inž-master, dr. Ana Marjanović-Jeromela, mr. Gordana Zdjelar, dr. Zorica
Nikolić, dr. Radovan Marinković, mr. Zvonko Sakač; Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima
Gorkog 30, Novi Sad, Srbija
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Uljana repica jedna je od prvih biljnih vrsta na kojoj su uspješno izvršene genetske
modifikacije i kroz komercijalizaciju sjemena genetički modificiranih sorti uljane repice,
tzv. transgene sorte imaju veliki udio u ukupnoj proizvodnji uljane repice u svijetu. S obzirom na važeću zakonsku regulativu, neophodno je upoznati metode za detekciju genetski modificiranih sorti, kao i njihov utjecaj na vanjsku sredinu i poljoprivredu.
U cilju podizanja proizvodnje uljane repice, proizvodnje kvalitetnog i sertificiranog sjemena u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu kontinuirano se izvode pokusi s
različitim sortimentom i agrotehničkim mjerama i proučava prinos i kvaliteta dobivenog
sjemena, kao i ocjena mogućnosti te monitoring genetički modificiranih biljaka. U radu je
prikazan pregled tih rezultata.
Utjecaj prihrane na prinos i komponente kvalitete
sjemena uljane repice (Vujaković i sur., 2010.)
O važnosti dušika govori činjenica da taj element ulazi u sastav aminokiselina, nukleinskih kiselina, glukozinolata, vitamina, alkaloida i drugih spojeva. Pri nedostatku dušika
smanjuje se sinteza proteina i biljke rano prelaze u period generativnog razvitka. U usporedbi sa žitaricama, ozimoj uljanoj repici treba više NPK hranjiva, posebno dušika. Marinković i sur. (2009.) smatraju da je za naše proizvodno područje, za postizanje prosječnog
prinosa sjemena od 3 000 kgha-1 potrebno oko 210 kgha-1 dušika (N), 75 kg fosfora (P2O5)
i 300 kg kalija (K2O). Imajući u vidu važnost dušika u ishrani uljane repice, cilj rada bio je
utvrditi kako različite količine dušičnih hranjiva, upotrijebljene u prihrani, utječu na najvažnije proizvodne i sjemenske kvalitete uljane repice.
Ispitivanje utjecaja različitih koncentracija prihrane ispitano je u pokusu s četiri ozime
sorte uljane repice (Banaćanka, Valeska, Slavica i Express). Pokusi su izvedeni tijekom dvije
vegetacijske sezone, 2007./2008. i 2008./2009., na oglednim poljima Instituta za ratarstvo
i povrtarstvo u Novom Sadu, na lokalitetu Rimski šančevi (N 45°20’, E 19°51’). U ogledu
s različitim koncentracijama prihrane unijeto je i zaorano u osnovnoj obradi (15.8.2007.
i 9.7.2008) 250 kg/ha NPK (15:15:15) gnojiva za popravku prirodne plodnosti. Krajem
kolovoza obavljena je ručna sjetva (29.8.2007. i 26.8.2008). Početkom ožujka (3.3.2008. i
2.3.2009) usjevi su prihranjeni različitim količinama KAN-a: kontrola (0 kg ha-1), 50 kgNha1
, 100 kgNha-1, 150 kgNha-1, a na osnovi balansne metode određena je količina dušika
(N-min metoda, ovisno o prisustvu dušika u zemljištu u sloju 0–90 cm i razvijenosti biljaka
prije prihrane). N-min metodom određeno je koju količinu dušika u prihrani treba dodati,
da bi bilo upotrijebljeno 210 kgNha-1 i količina se kretala od 0 do 22 kgNha-1.
Ispitivani su sljedeći parametri: klijavost sjemena, masa 1000 sjemena, sadržaj ulja i
masnih kiselina. Klijavost sjemena i masa 1000 sjemena određeni su standardnom metodom prema Pravilniku o kvaliteti sjemena poljoprivrednog bilja (Sl. List SFRJ 47/87). Naklijavanje je izvršeno u četiri ponavljanja po sto sjemena u Petrijevim posudama. Inkubacijsko razdoblje trajalo je sedam dana na temperaturi 20↔30°C. Sadržaj ulja određen je
35
godina
NMR metodom u Kemijskom laboratoriju Odjela za uljane kulture Instituta za ratarstvo i
povrtarstvo u Novom Sadu, a sadržaj i sastav masnih kiselina GC kromatografijom s FID
detektorom.
Dobiveni rezultati pokazivali su da je prinos sjemena zavisio od godine proizvodnje, a
posebno od rasporeda i količine padalina u vrijeme intenzivnog porasta biljke i formiranja
zrna. S druge strane, razlike među ispitivanima genotipovima i primjena različitih količina
dušika u prihrani nisu pokazale utjecaj na ispitivano svojstvo. Slično prinosu, klijavost sjemena zavisila je samo od godine proizvodnje, dok razlike među ispitivanim genotipovima
i primijenjenim količinama dušika u prihrani nisu konstatatirane. Treba istaći da se sadržaj
ulja u sjemenu smanjivao primjenom veće količine dušika u prihrani. Među ispitivanim
genotipovima uočene su značajne razlike, izdvojili su se genotipovi Express (tretman 0
kgNha-1) s najvećim sadržajem ulja u sjemenu (42,75%) i genotip Valeska (tretman 150
kgNha-1) s najmanjim sadržajem (36,52%). S druge strane, sadržaj proteina u sjemenu
povećavao se primjenom veće količine dušika, njaveći sadržaj imao je genotip Valeska
(tretman kgNha-1, 23,83%) .
Paralelno je izveden pokus u kojem se ispitivao utjecaj različitih koncentracija NPK
gnojiva na kvalitetu sjemena uljane repice (Jovičić i sur. 2010.). Cilj eksperimenta bio
je utvrditi utjecaj različitih koncentracija NPK gnojiva, primijenjenih pri osnovnom gnojenju, na kvalitetu sjemena uljane repice najznačajnijih genotipova Instituta za ratarstvo i
povrtarstvo, Novi Sad (Banaćanka, Slavica, Express i Valeska). Pred sjetvu je izvršeno gnojenje NPK gnojem (15:15:15) u različitim koncentracijama: (i) 0 kgNha-1, 0 kg P2O5 ha-1, 0
kg K2O ha-1 (kontrolna varijanta), (ii) 20 kgNha-1, 20 kg P2O5 ha-1, 20 kg K2O ha-1 i (iii) 40 kg
N ha-1, 40 kg P2O5 ha-1, 40 kg K2O ha-1. Ispitivani su sljedeći parametri: klijavost sjemena,
masa 1000 sjemena, sadržaj ulja i masnih kiselina. Rezultati su pokazali da je povećanjem
količine gnojenja došlo do povećanja postotka klijavosti sjemena, ali to povećanje nije
bilo statistički značajno. Statistički značajne razlike u klijavosti sjemena javile su se među
ispitivanim genotipovima i najviše vrijednosti su dobivene kod genotipa Banaćanke (tretman 40 kgha-1, 95%), a najniže kod Valeske (tretman 0 kgha-1, 80%). Međutim, isti genotip
imao je statistički značajno najvišu masu 1000 sjemena (tretman 20 kgha-1, 4,09g). Sadržaj
ulja u sjemenu u većoj je mjeri zavisio od samog genotipa. Utjecaj različitih koncentracija
N15P15K15 gnojiva na sadržaj ulja i masnih kiselina u sjemenu uljane repice prikazane su u
tablici 1. Utvrđen je negativan koeficijent korelacije između sadržaja ulja i sadržaja proteina u sjemenu, što se može objasniti činjenicom da povećano prisustvo dušika utječe
na povećanu sintezu proteina na račun sinteze masnih kiselina, što utječe na smanjenje
sadržaja ulja u sjemenu (Rathke et al., 2005.).
Kod svih sorti (osim sorte Valeska) povećanjem doze gnojiva zabilježeno je određeno
povećanje sadržaja oleinske kiseline. Pozitivan korelacijski odnos između oleinske kiseline i
negativan odnos između eruka kiseline s klijavošću sjemena uljane repice dobivene analizom
rezultata upućuje na složenost mehanizama koji reguliraju sjemenske kvalitete uljane repice.
36
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Tablica 1. Utjecaj različitih koncentracija N15P15K15 gnojiva na sadržaj ulja i masnih kiselina u sjemenu uljane repice
Sadržaj masnih kiselina (%)
Sadržaj
ulja (%) Palmitinska Stearinska Oleinska Linolna Linolenska Eruka kis.
kis. 16:0
kis. 18:0
kis. 18:1 kis. 18:2 kis. 18:3
22:1
Gnojidba
Sorta
42.29ab
4.44cdef
2.02a
63.21bc
18.33ab
9.33a
0.19c
0 kg/ha
Banaćanka
Slavica
42.10abcd
4.97a
2.06a
62.92bcd
18.42ab
9.40a
0.12c
Express
43.80a
4.13fg
2.38a
65.58a
16.06c
8.12bc
0.70bc
a
cd
a
c
Valeska
Banaćanka
20 kg/ha Slavica
Express
Valeska
Banaćanka
40 kg/ha Slavica
Express
Valeska
bcd
4.76
1.77
61.72
19.46
7.62
1.29b
43.12a
4.36def
1.86a
63.59b
17.88b
9.15a
0.54c
41.48abcd
4.92ab
2.26a
62.07bcd
18.39ab
9.78a
0.12c
43.63a
4.18efg
2.28a
65.86a
16.03c
8.05bc
0.82bc
39.68cd
4.92ab
2.41a
59.25e
18.39ab
8.13bc
2.47a
42.23abc
4.26defg
2.19a
63.60bc
18.53ab
8.89ab
0.22c
42.16abcd
4.59bcd
2.33a
63.68b
17.68b
9.09a
0.17c
a
a
c
c
38.70
a
abc
g
43.53
3.93
2.21
67.07
15.67
7.76
0.66bc
39.62d
4.52cde
1.96a
61.17d
18.66ab
7.63c
2.09a
U cilju izbora genotipova i davanja preporuke proizvođačima za sjetvu s jedne strane,
i zbog sve izraženijih nepovoljnih utjecаja fаktorа vanjske sredine nа prinos i kvаlitetu
sjemena uljаne repice s druge strane, detaljno se izvodi ocjena stabilnosti prinosa sjemena i ulja NS sorti uljane repice proučavanjem interakcije genotipa i vanjske sredine
(Marjanović Jeromela i sur., 2011). Interakcija komplicira agronomska i oplemenjivačka
istraživanja jer se vrijednost neke osobine ne može tumačiti samo na osnovi glavnih efekata: genotipa i vanjske sredine. Analiza je obuhvatila niz pokusa izvedenih u razdoblju
2007.-2010. godine i veliki broj grupa genotipova: Banaćanka (standard za sorte ozime
uljane repice u Komisiji za priznavanje sorti uljanih biljaka u Republici Srbiji), nekoliko
registriranih ozimih sorti (Slavica, Nena, Kata, Branka, Zlatna, Nevena, Jasna, Zorica), sorte
u priznavanju (Ilia, Elena, Marija), hibridne sorte u postupku registracije (NS-H-1,NS-H-2,
NS-H-3), a također i jare genotipove i to registrirane u Srbiji (Jovana, Mira) i sedam genotipova u postupku testiranja. Analiza je izvedena primjenom AMMI modela (Gauch & Zobel,
1996.).
Rezultati višegodišnjeg ogleda pokazuju da su variranja prinosa sjemena, sadržaja
i prinosa ulja u najvećem postotku uzrokovana utjecajem različitih klimatskih uvjeta iz
godine u godinu. Genotipovi su također bili značajan faktor variranja. Ipak, uočeno je da
jari genotipovi gotovo da ne mijenjaju vrijednosti svojstva koje ostaju slične u različitim
godinama, dok je kod ozimih genotpova uočena obrnuta pravilnost. Genotipovi Nena i
37
godina
NS-L-102 i hibridna sorta NS-H-R-3 izdvojile su se kao visokoprinosne i stabilne, čije vrijednosti za prinos sjemena i ulja najmanje variraju pod utjecajem promjena u vanjskoj
sredini (godini).
Velika pažnja poklanja se i ispitivanju utjecaja genetski modificiranih (GM) biljaka,
posebno uljane repice tolerantne na herbicide, na životnu sredinu i poljoprivredu
(Zdjelar i sur., 2012.). Veliki problem današnjice predstavlja uvođenje GM uljane repice
tolerantne na herbicide i u vezi s tim, potencijalno prenošenje transgena s GM uljane
repice na njene divlje srodnike ili susjedna polja sa sličnim kulturama. Pelud uljane repice
širi se u prostoru i ako je genetski nemodificiran usjev oplođen GM peludom, određeni
broj biljaka bit će genetski modificiran.
Iako, uzgoj GM uljane repice nije dopušten u Srbiji, kao ni u mnogim zemljama Europske unije, nekoliko linija odobreno je za proizvodnju i korištenje za prehranu ljudi i životinja. Zbog toga se javila potreba za uvođenjem metode za detekciju GM uljane repice
tolerantne na herbicide, istraživanjima i praćenjem pojave prisustva GM u sjemenu uljane
repice i proizvodima namijenjenima za prehranu ljudi i životinja. Istraživanje je obuhvatilo
48 uzoraka, 33 uzorka sjemena uljane repice i 15 uzorka prehrambenih proizvoda, uvezenih iz zemalja EU (Njemačka, Belgija, Francuska, Češka, Austrija) i s domaćeg tržišta. Naši
rezultati potvrđuju prisustvo niskog sadržaja GM u sedam uzoraka prehrambenih proizvoda, dok u sjemenu uljane repice nije bilo pozitivnih uzoraka. Sve navedeno upućuje
na veliku opreznost u međunarodnoj trgovini sjemena i proizvoda, što prije svega podrazumijeva kontinuirano praćenje i izradu detaljnijih pravilnika o korištenju i označavanju
GM hrane.
Zaključci
Na osnovi analize rezultata dosadašnjih pokusa, može se zaključiti da dušik zasigurno ima važan utjecaj na prinos sjemena i sadržaj proteina u sjemenu. Međutim, dušik,
posebno u većim količinama, pokazuje negativni utjecaj na sadržaj ulja u sjemenu. S obzirom na te činjenice, neophodno je da prihrana dušikom (količina i vrijeme primjene) bude
prilagođena zahtjevima genotipova, zemljišnim i klimatskim uvjetima, kako bi se uspostavila ravnoteža između prinosa i kvalitete sjemena uljane repice.
Analizirajući interakciju genotipova i vanjske sredine, uočeno je da se vrijednosti ispitivanih svojstva kod jarih genotipova nisu bitno mijenjale u različitim godinama, dok je kod
ozimih genotipova uočena obrnuta pravilnost.
Slučajno prisustvo GM materijala u ne-GM sjemenu izaziva zabrinutost na državnom
nivou i u međunarodnoj trgovini biljnih proizvoda te zahtijeva kontinuirani monitoring
nadležnih institucija. Zbog svega navedenog potreban je daljnji razvoj metoda za detekciju GM u sjemenu i prehrambenim proizvodima.
38
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Literatura
FAOSTAT (2010.): [Elektronski izvor] dostupno na adresi http://faostat.fao.org
Gauch H G, Zobel R W (1996): AMMI analysis of yield trials. In: M.S. Kang and H.G. Gauch (ed.) Genotype-by-environment interaction. CRC Press, Boca Raton, FL, 85-122
Jovičić, D., Marjanović-Jeromela, A., Vujaković, M., Marinković, R., Sakač, Z., Nikolić, Z., Milošević, B.
(2011.): Uticaj različitih doza NPK đubriva na kvalitet semena uljane repice.
Marinković, R., Marjanović-Jeromela, A., Mitrović, P. (2009.): Osobenosti proizvodnje ozime uljane repice (Brassica napus L.) pregledni rad. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 46 (1): 33-43.
Marjanović-Jeromela, A., Terzić, S., Zorić, M., Marinković, R., Atlagić, J., Mitrović, P., Milovac, Ž. (2011.):
Ocena stabilnosti prinosa semena i ulja NS sorti uljane repice (Brassica napus L.). Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 48
67-76
Rathke, G. W., Christen, O., Diepenbrock, W. (2005.): Effects of nitrogen source and rate on productivity and
quality of winter oilseed rape (Brassica napus L.) grown in different crop rotations. Field Crops Res. 94: 103-113
Službeni list SFRJ (1987.): Pravilnik o kvalitetu semena poljoprivrednog bilja, 47/87
Vujaković, M., Marjanović-Jeromela, A., Jovičić, D., Marinković, R., Nikolić, Z., Crnobarac, J., Taški-Ajduković, K. (2010.): Uticaj prihrane na prinos i komponente kvaliteta semena uljane repice. Ratar.Povrt. / Field Veg. Crop
Res. 47 539-544
Zdjelar, G., Nikolić, Z., Marjanović-Jeromela, A., Jovičić, D., Ignjatov, M., Petrović, N.: Environmental and
agronomic impact of the herbicide tolerant gm rapeseed. Journal of Agricultural Sciences, Vol. 56, No. 1, 65-73
professional paper
Yield and quality of rapeseed seeds depending
on genotype and cultivation conditions
Summary
The paper presents the results of the experiment with different assortment and agrotechnical measures in
the goal of studying the achievement of high yields and obtaining rapeseed seed of high quality, as well
as evaluating the possibility of monitoring genetically modified crops, which are conducted continuously
in the Institute for field crops and vegetable growing in Novi Sad. Except for having the knowledge of the
genotypes and conditions of external environment, adjusting the manner of preparing the soil, time of
sowing, harvesting and fertilizing to soil and weather conditions of each area are necessary for achieving
these goals. Also, a very important part in the procedure of producing the seed of good quality is also a
constant monitoring of the presence of genetic modification in the seed and food products of rapeseed.
Keywords: rapeseed, nitrogen top- dressing, yield, content of oil and protein in seed
39
godina
Grgić, A. 1
Program zaštite i gnojidbe uljane repice tvrtke
STOCKTON d.o.o.
ZAŠTITA USJEVA OD ŠTETNIKA
U usjevima uljane repice u jesen štete mogu činiti buhač te ličinke ose listarice koje se
hrane lisnom masom, dok u proljeće najveću prijetnju usjevima čine repičin sjajnik i pipa
komušarica. Od novijih saznanja važno je napomenuti da pojedine podvrste repičinog
sjajnika aktivnost počinju već na 8oC, a ne kao što se do sada smatralo da se to događa
tek na 12oC. Stoga glede ovoga, ali i svih drugih štetnika, pažnju proizvođačima usmjeravamo na nužnost učestale i detaljne kontrole usjeva tijekom cijele vegetacije. Također
preporučamo korištenje ljepljivih žutih ploča – mamaca koji su dokazano najučinkovitiji
način praćenja pojave štetnika.
Od insekticida u Stocktonovoj paleti nudimo:
LAMBDA 5EC (lambda cihalotrin 5 %)
Insekticid širokog spektra za primjenu u voćarstvu, ratarstvu i povrtlarstvu.
U uljanoj repici za suzbijanje repičinog sjajnika I pipe komušarice u dozi 0,12 l/ha.
VANTEX (gama cihalotrin 60 g/l)
Piretroid četvrte generacije širokog spektra djelovanja za primjenu u voćarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu i šumarstvu. U uljanoj repici za suzbijanje repičinog sjajnika u dozi 0,06
l/ha. Prednosti uporabe:
• Peta i najnovija generacija piretroida
• Čisti insekticidno aktivan stereo izomer, stoga je utrošak aktivne tvari dva puta manji
na ha
• Najnovija i najbolja formulacija (CS) – EncapsuTech
• Zadržava daleko bolju učinkovitost od drugih piretroida pri višim temperaturama
• Vantex nije zapaljiv (EC piretroidi su zapaljivi)
• Daleko bolja otpornost na ispiranje kišom od ostalih piretroida
• Zbog malih doza manje manipulacije s ambalažom
• Nema fitotoksičnosti
• Toksikološki je najpovoljniji od svih piretroida (manje opasan za sisavce i za čovjeka,
kao i okoliš, blago nadražuje oči), pa je sigurniji za primjenitelja
• Povećana duljina djelovanja u odnosu na druge piretroide
• NAJUČINKOVITIJI I NAJJEFTINIJI od svih piretroida
1
40
Antun Grgić, dipl.ing., Stockton d.o.o.
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
ZAŠTITA USJEVA OD BOLESTI
U pogledu zaštite usjeva od bolesti treba napomenuti da se sve više ozbiljno pristupa
ovoj problematici te se preporuča provoditi pravilnu zaštitu od najučestalijih bolesti kao
što su bijela trulež (Sclerotinia sp.) suha trulež (Phoma sp.) i crna pjegavost (Alternaria sp.).
Od fungicida u Stocktonovoj paleti nudimo:
FOLIAR 250 (tebukonazol 250 g/l)
Sistemik širokog spektra djelovanja u žitaricama, uljanoj repici, suncokretu i vinovoj
lozi. U uljanoj repici suzbija u jesen suhu trulež korijena i stabljike u dozi 0,8 l/ha, a u
proljeće rak, pjegavost i sivu plijesan u dozi 1,5 – 2 l/ha.
ZAŠTITA ULJANE REPICE OD KOROVA
Usjev uljane repice ugrožavaju korovne biljke koje niču tijekom jeseni i prezime, a sa
nicanjem mogu nastaviti i u proljeće. Korovi otežavaju žetvu i povisuju sadržaj nečistoća i
vlage, a sjeme gorušice smanjuje kvalitetu ulja. Zbog velike kompeticije između korovnih
biljaka i uljane repice važno je na vrijeme obaviti primjenu herbicida kako bi usjev bio
˝čist˝.
Od herbicida tvrtka Stockton nudi:
BOSS (klopiralid 300 g/l ) SL
Korektivni sistemični herbicid za suzbijanje nekih posebno tvrdokornih širokolisnih
korova u šećernoj repi, kukuruzu, uljanoj repici, pšenici i ječmu. Suzbija: osjak, ambroziju,
kamilicu, jarmen, koštam, čičak, grahoricu i dr.
U uljanoj repici služi kao korekcija ako osnovni tretman propusti korove kao npr.
kamilica i jarmen u dozi 0.2 – 0,3 l/ha. Može se miješati s insekticidima.
TARIS (kvizalofop-P-etil 50 g/l )EC
TARIS je sistemični herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih
travnih korova u soji, suncokretu, šećernoj repi, uljanoj repici i krumpiru. Tretiranje navedenih kultura treba obaviti poslije nicanja usjeva i travnih korova, kada su korovi u razvoju
3-6 listova.
Za suzbijanje jednogodišnjih travnih korova: dozu od 0,8 l/ha koristiti kada je većina
korova u fenofazi od 3 lista, u dozi od 1 l/ha kada većina travnih korova ima 4-5 listova
ili u dozi od 1,5 l/ha kada većina korova ima 6 listova. Za suzbijanje višegodišnjih travnih
korova doza varira od 1,5 -3 l/ha ovisno od vrste i fenofaze. I to 1,5-2 l/ha za suzbijanje
divljeg sirka u fazi 3-6 listova, 2-2,5 l/ha za suzbijanje pirike kada je 10-20 cm visine, te
2,5-3 l/ha za suzbijanje zubače kada je 25-30 cm visine. Napomena: potrebno je spriječiti
zanošenje sredstva prilikom primjene (kukuruz, žita i dr.) jer uzrokuje prolaznu slabu fitotoksičnost, nema utjecaja na prinos uljane repice.
41
godina
GLYFONOVA (glifosat 480 g/l)
To je totalni neselektivni sistemični herbicid za suzbijanje višegodišnjih korova s
dubokim korijenom-rizomima-gomoljima te jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova
na strništima, za suzbijanje pirike (Agropyron repens), divljeg sirka (Sorghum halepense),
zubače (Cynodon dactylon) i dr., u dozi 8-10 l/ha, kada korovi razviju lisnu masu i dostignu
visinu 15-40 cm, pred cvatnju i u cvatnji, kada je silazno kolanje asimilata najintezivnije.
Za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama (pšenici, ječmu, raži, zobi) i za desikaciju uljane repice, tretiranjem najkasnije 14 dana prije žetve žitarica ili uljane repice, u dozi
2-4 l/ha.
GNOJIDBA ULJANE REPICE
Uljana repica ima veće potrebe za dušikom i fosforom tijekom njenog intenzivnog
rasta i razvoja, dok kalij ima važnu ulogu u otpornosti uljane repice prema niskim temperaturama, a najveće potrebe za kalijem ova biljka ima za vrijeme cvatnje. Od mikroelemenata uljana repica ima najviše potrebe za borom, koji je važan u razdoblju cvatnje
i nalijevanju zrna jer ga tada uljana repica treba u većim količinama. Nedostatak bora
može se javiti na pjeskovitim, alkalnim i sušnim tlima. Kod nedostatka bora, simptomi su
zbijena i zgrčena stabljika bez internodija, dok su cvjetovi deformirani. Gnojidba uljane
repice, kao i drugih kultura, može se podijeliti na: osnovnu gnojidbu, predsjetvenu gnojidbu neposredno prije sjetve i prihranjivanje tekućim gnojivima pred stadij cvjetanja.
Od gnojiva u tvrtki Stockton se nudi široka paleta:
FORTUNE
(75% smjesa estera masnih kiselina uljane repice i n-butanola)
Okvašivač za poboljšanje djelovanja pesticida. Koncentracija kod primjene: 0,3 – 0,5
%. Ovaj okvašivač djeluje na kutikulu korova, omekšava je pa sam herbicid puno brže i
kvalitetnije djeluje.
AMALGEROL
To je organski biostimulator i poboljšivač tla koji se koristi u biljkama stresnim situacijama. Sadrži esencijalna ulja, biljne ekstrakte i biljna ulja, ekstrakte morskih algi i destilate
mineralnih ulja. Primjenjuje se prskanjem po tlu ili biljci u povrću, ratarskim kluturama, voćarstvu i u vinogradima.
Prskanjem po tlu pojačava aktivnost korisnih bakterija, smanjuje kiselost, povećava
sadržaj organske tvari i ugljičnog dioksida, tlo je rahlije, manje zbijeno. Zbog svih tih procesa povećava se aktivnost korijena 7 puta, a usvajanje hranjiva N +15 %, P +72 %, K +
88 %. Amalgerol se može primjeniti i prskanjem po biljci i tada je stimulator fizioloških
procesa. Biljke bolje podnose stres i brže se oporavljaju od njega (suša, oštećenja od tuče,
herbicida, hladnoće, višak vode). Maksimalna preporučena doza u jednokratnoj primjeni u svim kulturama je 10 l/ha. U vegetaciji se može koristiti višekratno prskanjem u
42
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
dozi 3 - 5 l/ha. U slučaju od oštećenja herbicidom preporučena doza u povrću je 10 l/ha, a
u ratarskim kulturama (npr. uljana repica) 4 - 5 l/ha.
FOLYX NPK EXTRA (NPK 12:8:6 + Mg 24 g/l, B 0,4 g/l, Cu 0,08 g/l, Fe
0,07 g/l, Mn 2,3 g/l, Zn 0,09 g/l)
Poznato je da biljke preuzimaju hranjiva preko korijena. Ali one mogu sve vrste hranjiva (makro i mikro) primati još uspješnije preko, listova. Iskorištenje hranjiva preko
lista sedam je puta veće nego preko korijena, te je uporaba folijarnih (lisnih) gnojiva puno
ekonomičnija. Biljka preko lista upija hranjiva u rasponu od nekoliko sati do nekoliko dana.
FOLYX NPK EXTRA je visokokvalitetno tekuće gnojivo koje uz mikro i makro elemente
sadrži neke biostimulatore (huminske i organske kiseline),te lignosulfate (to su organski
spojevi koji poboljšavaju usvajanje hranjiva). Zbog svog sastava i formulacije ovo se gnojivo ponaša kao okvašivač (u značajnoj mjeri je otporan na ispiranje kišom). Univerzalno je
gnojivo koje se može primijeniti u svim kulturama i daje odlične rezultate. U svom sastavu
sadrži makroelemente: 12% N, 8% P, 6% K. Od mikroelemenata sadrži mangan 24 g/l, bor
0,4 g/l, bakar 0,08 g/l, željezo 0,07 g/l, mangan 2,3 g/l, cink 0,09 g/l. Koristi se u ratarstvu,
voćarstvu, povrtlarstvu i vinogradarstvu u dozi od 3 l/ha. Najpogodnije je vrijeme za
prskanje predvečer.
FOLYX BOR (Mn 90 g/l, Mg 90 g/l, S 80 g/l, N 80 g/l, B 50 g/l, Mo 4 g/l +
huminske kiseline)
Tekuće gnojivo sa naglašenim mikroelementima Mn 90 g/l, Mg 90 g/l, S 80 g/l, N 80
g/l, B 50 g/l, Mo 4 g/l, te naglašenim huminskim kiselinama kao faktor stabilnosti i kvalitete prinosa u ratarstvu (posebno šećerna repa, soja, suncokret i uljana repica), voćarstvu,
povrtlarstvu i vinogradarstvu u dozi od 2 l/ha.
Sa FOLYXOM BOR može se prskati preventivno i kurativno. Biljke i u nepovoljnim
vremenskim prilikama brzo prihvaćaju u gnojivu sadržana hranjiva. Po jednom hektaru
preporuča se 400 litara rastvora, a u tijeku vegetacije preporučuju se tri aplikacije. Bor je
važan element za cvatnju i oplodnju kao i trasport šećera u biljci. Nedostatak izaziva slabiju oplodnju u suncokretu i repici itd.
POWERPHOS (N 140 g/l, P2O5 476 g/l)
To je brzo i vrlo učinkovito fosforno-dušično tekuće gnojivo. Znate li da se fosfor u tlu
godišnje kreće svega 2 – 3 cm? Nedostatak fosfora dovodi do kašnjenja cvatnje i zriobe
usjeva, mlade biljke sporo se razvijaju i imaju specifičnu antocijan boju listova, usporava
razvoj cvjetnih i lisnih pupoljaka kao i mladih izboja, plodovi su neugledni bez čvrstine.
Powerphos se može davati u svim kulturama na tlima na kojima nedostaje fosfora ili je
fosfor nepristupačan. Normalna doza je 3 – 5 l/ha, naročito u kombinacijama. Ako se
primjenjuje sam isključivo radi velikog problema nedostatka fosfora u tlu, onda je doza
10 -20 l/ha. U proljeće u žitaricama i uljanoj repici POWERPHOS u dozi od 3 l/ha, a može
se kombinirati sa Amalgerol-om. POWERPHOS je odličan u kulturama koje trebaju puno
43
godina
fosfora (kukuruz, pšenica, repa, uljana repica, ali i sve ostale).
PRP SOL
Utječe na povećanje biološke raznolikosti tla, te na aktivaciju i djelovanje mikroorganizama što u cjelovitosti ima za posljedicu:
U tlu: razvija biološku aktivnost, poboljšava organsku tvar (kvalitativno i kvantitativno), poboljšava strukturu tla, povećava iskoristivost tla, poboljšava Ph, poboljšava
kretanje vode u tlu, iskorištava vezane makroelemente P i K iz tla.
U biljkama: povećava prinos, povećava otpornost na stres, povećava gustoću korijena, povećava kvalitetu uroda, Vizualno biljke izgledaju bolje i zdravije.
PRP SOL pripomaže na poboljšanju svih vitalnih funkcija tla, te se ono oporavlja od
intenzivne agrotehnike koja neminovno vodi destruktuiranju istog. PRP SOL osigurava
neophodne dodatke za učinkovito funkcioniranje humosfere što na kraju rezultira produktivnošću i dugotrajnošću tla kao osnove za proizvodnju hrane. PRP SOL je granulat
kojeg tvori matrica sastavljena od kalcijevog i magnezijevog karbonata i dodatci dobiveni
u tehnološkom procesu MIP ( željezo, cink, bor, mangan…). Doza ovisi o kulturama, kiselosti i destrukciji tla: 200 – 600 kg/ha.
BORMAX (bor 150 g/l)
To je mineralno gnojivo s jednim mikrohranjivom bor etanol aminj. Preporučena doza
i vrijeme primjene za uljanu repicu: 3 l/ha u fazi izduživanja stabljike, u slučaju jakog nedostatka bora, ponoviti za 10 – 14 dana.
44
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
HERBICIDI:
TRAWELL
MOTIKAN
GRANDUS
BOSS
METRO
SAVANA
ARES 25 EC
PLUSS
MARVEL
ACCURATE
GLYFONOVA
HABIT 75 WG
TARIS
(rimsulfuron)
(dikamba)
(tribenuron)
(klopiralid)
(metribuzin)
(triflusulfuron-metil)
(flukloridon)
(fliroksipir)
(nikosulfuron)
(metsulfuron-metil)
(glifosat)
(tifensulfuron-metil)
(kizalofop-p)
INSEKTICIDI:
WIZZZAARD
LAMBDA 5 EC
MACHO 60 FS
VANTEX
(acetamiprid)
(lambda cihalotrin)
(imidakloprid)
(gama cihalotrin)
FUNGICIDI:
BOTRYCID
TYCOON
POINTER
FOLIAR 250
(pirimetanil)
(tebukonazol)
(flutriafol)
(tebukonazol)
OSTALO:
FORTUNE
PRP SOL
AMALGEROL PREMIUM
FOLYX
FOLYX NPK EXTRA
FOLYX BOR
BORMAX
POWERPHOS
GÜLLEMAX
okvašivač
biofiziološki aktivator tla
org.biostimulator i poboljšivač tla
tekuće gnojivo
tekuće gnojivo
tekuće gnojivo
tekuće gnojivo
tekuće gnojivo
45
godina
Trajčevski,T.,1
znanstveni rad
Septoria apicola Spog – Uzročnik sive pjegavosti lišća
celera i učinkovitost mjera zaštite
Sažetak
Pokusima izvedenima u 2007. i 2008. godini u selu Zlokućani u okolici Skoplja ispitivali smo učinkovitost
različitih fungicida za zaštitu celera od patogena Septoria apicola.
Utvrdili smo da su najučinkovitiji bili fungicidi Kuprocin super s 92,54% u 2007. i 92,02% u 2008. godini,
kao i fungicid Bakreni oksiklorid s 90,36% u 2007. i 92,53% u 2008. godini. Fungicid Benomil također je
pokazao visoku efikasnost s 88,19% u 2007. i 91,36% u 2008. godini.
Ključne riječi: Septoria apicola, celer, zaštita
Uvod
Celer (Apium graveolens) je povrtna biljka koja se sve više uzgaja u Republici Makedoniji. Najviše se uzgaja celer korjenaš te celer koji stvara kako zadebljali korijen tako i
lišće koje se koristi. Nešto je manje zastupljen celer lišćar te celer koji ne stvara zadebljali
korijen već lišće. Lišće celera lišćara redovito se kosi i dalje suši ili upotrebljava. Najmanje
se uzgaja celer rebraš te celer čije se lisne drške koriste zato što on ne formira zadebljali
korijen. Proizvodnja celera isplativa je te profitabilna, posebno za proizvođače iz okolice
većih potrošačkih središta, kakav je i grad Skoplje. Tako napredni povrćari iz skopskog
sela Stajkovci, koji su proizvodili i proizvode papriku, sve se više bave uzgojom celera te
smanjuju površine s paprikom. Potražnja za celerom sve je veća jer je ta biljka tražena u
kulinarstvu kao dodatak jelima zbog svoje ugodne arome te prisustva eteričnih ulja. Zbog
tih svojih svojstava celer povoljno utječe na apetit te probavu hrane, a upotrebljava se i pri
dijetnim režimima prehrane zbog niske energetske vrijednosti. Celer ima i druga ljekovita
djelovanja te pomaže pri liječenju bolesti suvremenog čovjeka kao što su visoki krvni tlak,
dijabetes i bolesti bubrega. Mora se napomenuti da su neki ljudi alergični na prehranu s
celerom, a pretjerana upotreba celera kod nekih ljudi može stvoriti kamenac u bubregu.
Uzgoj celera limitiran je napadom bolesti među kojima je parazit Septoria apicola Spagazzini - uzročnik pjegavosti lišća celera te uzročnik kasnog jesenjeg prigora celera, redovito prisutan te potencijalno opasan jer može uzrokovati veće štete.
1
46
prof. dr. Tanas Trajčevski, UKIM Zemjodelski institut, Skoplje, R. Makedonija
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Materijal i metode rada
Tijekom 2007. i 2008. godine ispitivali smo bolesti celera, pri čemu smo vršili i pokuse
učinkovitosti fungicida za zaštitu celera od napada patogena Septoria apicola. Pokusi
su provedeni na celeru uzgajanom u selu Zlokućani u okolici Skoplja, a sadnja je vršena
17.5.2007. i 19.5.2008. godine.
Ispitivana je učinkovitost fungicida za zaštitu celera sorte Praški. Tretiranje je vršeno
leđnom prskalicom od 10 litara. Pokus je postavljen po blok sustavu sa slučajnim rasporedom parcela. Ispitivani fungicidi i primijenjene koncentracije predstavljene su u tablici
1. Pokusi su izvedeni u tri tretiranja. Prvo tretiranje u 2007. godini izvedeno je 25.6., drugo
17.7. i treće 10.8. Ocjena djelotvornosti vršena je 20.9.2007. U 2008. godini prvo tretiranje izvedeno je 29.6., drugo 19.7. i treće 11.8. Ocjena djelotvornosti vršena je 15.9.2008.
godine određivanjem indeksa bolesti, a djelotvornost fungicida određena je po Abbottovoj formuli.
Таblica 1. Primijenjeni fungicidi za zaštitu celera od napada patogena Septoria apicola.
Fungicidi
Aktivna tvar
a.t. %
Proizvođač
Koncentracija %
Benlate
Benomil
Bakar iz
Bakrenog oksiklorida
Cineb
50
Du Pont
0,04
50
Agria
0,4
65
Herbos
0,2
Bakreni oksiklorid
Radocineb
Dithane M-45
Mankozeb
80
Rohm and Haas
0,2
Kuprocin super
Bakreni oksiklorid + cineb
37 + 15
Agria
0,4
Kontrola
-
-
-
-
Rezultati i rasprava
Vršeći ispitivanja na celeru uzgajanom u okolici Skoplja, selu Stajkovci i seli Zlokućani,
utvrdili smo napad patogena Septoria apicola Spegazzini, uzročnika sive pjegavosti celera
ili, kako ga neki autori nazivaju, uzročnika pjegavosti lišća celera te uzročnika (septorioze)
kasne lisne pjegavosti celera i kasnog lisnog prigora. Taj je patogen poznat i pod sinonimima Septoria apii, Septoria petroselini, Septoria petroseleni var apii. Napad tog patogena
uzrokovao je uginuće klijanaca i na zasijanom rasadu i na klijalištu. Napad je bio masovniji
na starijem lišću. Patogen napada sve nadzemne dijelove biljaka celera, ali najćešće se
javlja na lišću. Napadi su bili masovniji u razdobljima s oborinama te na lokalitetima gdje
se duže zadržavala visoka relativna vlažnost zraka, na depresivnim neprozračnim terenima. Napad parazita najčešće je bio: u kasnoj jeseni, u rano proljeće, na celeru u plastenicima tijekom zime te u uvjetima hladnog vremena, s oborinama.
Pri napadu na lišću prvo se pojave klorotične pjege koje dobivaju sivu boju, zato se
bolest i naziva siva pjegavost, a kasnije se formira tamni rub oko pjega i središte pjega
dobije smeđu boju te se oko nje javlja tamni aureol. U okviru pjega vide se piknidi koji pri
47
godina
makroskopskom pregledu izgledaju kao
tamne točke (sl.1). U piknidima se stvaraju nitaste piknospore. Pri masovnijem
napadu, tj. u povoljnim uvjetima za širenje te bolesti, pjege se spajaju na lišću i
lišće izgleda kao sprženo. Širenje konidija
najmasovnije je s kišnim kapima premda
se može širiti i raznositi na druge načine:
zrakom, vodom za polijevanje, odjećom i
obućom radnika, oruđem.
S obzirom na to da je parazit SeptoSlika 1. S. apicola - simptomi na lišću celera
(foto: Trajčevski)
ria apicola najčešći i najopasniji patogen
na celeru, za zaštitu od istog moraju se
provoditi preventivne mjere, trogodišnji plodored, dezinfekcija sjemena: ako je manja
količina dezinfekcija potapanjem u 0,2% tiramom 24 sata, ili termička dezinfekcija sjemena držanjem istog u toploj vodi 48-500C 25 do 30 minuta. Biljne ostatake treba uklanjati nakon berbe i zabraniti njihovo unošenje u kompost. Gnojiti treba balansirano, bez
mnogo dušika. Dezinfekcija tla vrši se vapamom ili formalinom. Ako je potrebno, moraju
se provesti i kemijska tretiranja fungicidima.
Učinkovitost primijenjenih fungicida u zaštiti celera od napada S. apicola predstavljena je u tablici br. 2.
Tablica. 2. Učinkovitost primijenjenih fungicida za zaštitu celera od Septoria apicola,
pokusi u 2007. i 2008. godini
Fungicidi
Aktivna tvar
Benlate
Benomil
Bakreni oksiklorid Bakar iz bakrenog oksiklorida
Dithane M-45
Mankozeb
Indeks zaraze lišća %
Efikasnost %
2007. god. 2008. god. 2007. god. 2008. god.
3,80
2,35
88,19
91,36
3,10
2,03
90,36
92,53
4,10
3,24
87,26
88,09
Radocineb
Cineb
4,06
3,61
87,38
86,73
Kuprocin super
Bakreni oksiklorid + cineb
2,40
2,17
92,54
92,02
Kontrola
-
32,19
27,21
-
-
Kako se iz rezultata predstavljenih u tablici 2. vidi, najbolju efikasnost 2007. god.,
92,54%, pokazao je fungicid Kuprocin super. Visoku djelotvornost također su ostvarili:
fungicid Bakreni oksiklorid, 90,36%, i fungicid Benomil 88,19%. Nešto nižu djelotvornost
pokazali su fungicidi Dithane M-45 i Radocineb. Pri ispitivanjima u 2008. godini visoku
djelotvornost pokazali su fungicidi Kuprocin super, 92,02%, i Bakreni oksiklorid, 92,53%.
Za zaštitu celera od navedenog patogena koristi se više fungicida te aktivnih tvari od kojih
48
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
je posebno važan fentin te fungicidi na bazi fentin hidroksida (Brestanid), zatim mankogal, ciram i drugi.
Prema navodima Wicksa (1989.) u poljskim pokusima najbolju učinkovitost u zaštiti
celera od S. apicola ostvarili su fungicidi na bazi anilazina u kombinaciji s propikonazolom
(ili propikonazol samostalno ili u kombinaciji s klorothalonilom). Penkonazol, flusilazol
i myclobutanil nisu bili učinkoviti. Wicks (2003.) je utvrdio da je propikonazol učinkovitiji od triadimenola ili hexakonazola primijenjen tri dana nakon infekcije u stakleničkim
uvjetima. U poljskim uvjetima najučinkovitiji je propikonazol primijenjen samostalno ili
u kombinaciji s anilazinom ili klorothalonilom. Ryan i Kavanagh (2008.) navode da su od
21 fungicida tri formulacije koje su sadržavale fentin acetat, maneb i fentin hidroksidklorid i fentin puno efikasnije u zaštiti celera od navedenog patogena. Paulus i sur. (1970.)
utvrdili su da su Difolatan, Daconil, Dyrenei Bnlate dosta učinkoviti u zaštiti celera od S.
apicola. Meeus i Vulsteke (1986.) navode da je najbolja kontrola fenopropimorf pomiješan
s karbendazimom, zatim karbendazim i fentin hidroxide te fentinhidroxyde pomiješan s
manebom i thiofanatmetilom. Carlos i Mora (1986.) utvrdili su da je kombinacijom klorothalonila (Daconil) i tri dijela Kocide (bakreni hidroksid) postignut dobar uspjeh u zaštiti
celera od navedenog patogena.
Zaštita celera fentin fungicidima, na primjer fentin hidroksidom (Brestanid), pri korištenju lisnih drški za izbjeljivanje celera rebraša nije dopuštena.
Zaključak
Pri pokusima izvedenima u 2007. i 2008. godini ispitivanjem učinkovitosti zaštite celera
od napada patogena Septoria apicola Spog, uzročnika sive pjegavosti lišća celera, utvrdili
smo da je fungicid Kuprocin super bio najučinkovitiji, 92,54%. U 2007. godini učinkoviti
su bili i fungicid Bakreni oksiklorid, 90,36%, kao i fungicid Benomil, 88,19%. Pri pokusima
u 2008. godini najučinkovitiji su ponovno bili fungicid Kuprocin super s 92,02% i bakreni
oksiklorid s 92,53%. Nešto manju učinkovitost pokazali su fungicidi Dithane M-45 i Radocineb.
Literatura
Carlos M.Chincilla, Dennis Mora (1986.): Evaluacion de fungicides para el combate de Septoria apicola. en apio
(Apium graveolens) Agronomie Costaricense 10 (1/2): 51-55.
Meeus, P., Vulsteke, G. (1986.): New fungicides for control of Septoria apicola in celery. Zeifschritt fuer Pflanzekrankheniten und Pflanzen schutz, v.93 (3) p 237-245.
Paulus, O.A., Shubuya, F., Holland, H.A., Nelson, S. (1970.): Timing interial important for fungicide applications
to control ISeptoria leafspot of celery. California agriculture, jylt, 1970.
Ryen, W.E., Kavanagh, T. (2008.): Comparison of fungicides for control of leaf spot (Septoria apicola) of celery.
Anals of Applied Biology, Vol 67, issue 1, pages 121-129).
Wicks, J.T. (1989.): Fungicide control of leaf spot (Septoria apicola) of celery. Australian Journal of Experimental
Agriculture 29 (2) 261-266.
49
godina
Wicks, J.T. (2003.): Glasshouse and field evaluation of fungicides for the control of Septoria apicola on celery.
South Australian Department of Agriculture. Box 1671, GPO Adelaide, Australia 5001.
scientific study
Septoria apicola Spog – Causative agent of late blight
of celery leaves and efficiency of protection measures
Summary
The experiments performed during the years 2007 and 2008 in the village Zlokućani near Skopje researched the efficiency of different fungicides for celery protection from Septoria apicola pathogen. We determined that the most efficient fungicides were Kuprocin super with 92.54% in 2007 and 92.02% in 2008,
as well as Copper oxychloride fungicide with 90.36% in 2007 and 92.53% in 2008. Benomil fungicide also
showed high efficiency with 88.19% in 2007 and 91.36% in 2008.
Keywords: Septoria apicola, celery, protection
50
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
51
godina
Benko, B., Borošić, J., Sanja Fabek, Sanja Stubljar, Nina Toth, Ivanka Žutić1
znanstveni rad
Gospodarska svojstva kultivara
paprike u uzgoju na kamenoj vuni
Sažetak
Zbog širenja hidroponskog uzgoja paprike u Hrvatskoj i pojave novih hibridnih kultivara na tržištu, provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja morfometrijskih i gospodarskih svojstava kultivara paprike zvonolikog ploda u hidroponskom uzgoju na kamenoj vuni. U pokusu, postavljenom po metodi slučajnog
bloknog rasporeda u tri ponavljanja, testirano je osam hibridnih kultivara. Sadnja na ploče kamene vune
obavljena je 9. svibnja, a sklop je iznosio 2,5 biljke po m2. Vegetativni i generativni rast reguliran je uzgojem na dvije grane. U vrijeme plodonošenja, od 27. lipnja do 18. listopada, provedeno je devet berbi. Prilikom berbe mjerena su morfometrijska svojstva tržnih plodova (masa, visina i promjer ploda te debljina
perikarpa). Utvrđen je prinos tržnih plodova i udio netržnih plodova sa simptomima vršne truleži ploda u
ukupnom broju plodova. Visina ploda testiranih kultivara bila je u rasponu od 76,48 (‘Cila’) do 110,10 mm
(‘Atol’), dok je promjer iznosio od 68,26 mm kod kultivara ‘Vedrana’ do 84,95 mm kod kultivara ‘Olympus’.
Debljina perikarpa varirala je od 5,55 do 7,60 mm. Masa tržnih plodova bila je u rasponu od 97 (‘Cila’)
do 157 g (‘Olympus’). Ostvareni tržni prinos bio je između 9,36 (‘Atol’) i 13,53 kg/m2 (‘35-88’), s utvrđenim signifikantnim razlikama među testiranim kultivarima, dok je udio netržnih plodova varirao od 10,3
% kod kultivara ‘Dut’ do 28 % kod kultivara ‘Cila’, s utvrđenim visoko signifikantnim razlikama. Prema
rezultatima jednogodišnjeg istraživanja teško je izdvojiti jedan ili dva perspektivna kultivara, zbog čega je
istraživanje potrebno proširiti i ponoviti. Uz izbor kultivara, veliku je pažnju potrebno posvetiti reguliranju
i održavanju optimalnih mikroklimatskih uvjeta u zaštićenom prostoru te sastavu i doziranju hranjive otopine tijekom različitih faza rasta i razvoja paprike.
Ključne riječi: Capsicum annuum L., hidroponski uzgoj, morfometrijska svojstva ploda, tržni prinos
Uvod
Paprika (Capsicum annuum L.) se u Hrvatskoj proizvodi na oko 4000 ha otvorenih površina, s prosječnim prinosom oko 7 t/ha (Parađiković, 2009.). Glavni razlozi tako niskog prinosa su uzgoj bez navodnjavanja te nedovoljno znanje o tehnologiji i mjerama njege. U
zaštićenim prostorima prinosi su viši zbog primjene fertirigacije i produženog perioda
berbe. Posljednjih nekoliko godina sve je češći hidroponski uzgoj paprike. Budući da se
svake godine na tržištu pojavljuju novi hibridni kultivari za uzgoj u zaštićenom prostoru,
1
52
dr. sc. Božidar Benko, prof. dr. sc. Josip Borošić, Sanja Fabek, dipl. ing. agr., Sanja Stubljar, mag.
ing. agr., doc. dr. sc. Nina Toth, doc. dr. sc. Ivanka Žutić; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zavod za povrćarstvo, Svetošimunska 25, Zagreb
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
prije uvođenja u komercijalnu proizvodnju potrebno ih je testirati u domaćim agroekološkim uvjetima. Iz tog je razloga provedeno istraživanje s ciljem utvrđivanja morfometrijskih i gospodarskih svojstava kultivara paprike zvonolikog ploda u hidroponskom uzgoju
na kamenoj vuni.
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno tijekom 2011. godine na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pokus je postavljen u plasteniku s interventnim
noćnim grijanjem, po metodi slučajnog bloknog rasporeda u tri ponavljanja. Testirano je
osam hibridnih kultivara paprike zvonolikog ploda različitih sjemenskih kuća: ‘Atol’, ‘Olympus’, ‘Vedrana’ (Enza Zaden); ‘Dut’, ‘Cila’ (Yuksel Seeds); ‘Raiko’, ‘35-88’ (Rijk Zwaan) i ‘Nikita’
(Clause).
Sjetva je obavljena 21. veljače, a sadnja na ploče kamene vune 9. svibnja. Razmak
među redovima iznosio je 120 cm, a unutar reda 33 cm, čime je ostvaren sklop 2,5 biljke/
m2, dok je osnovnu parcelu predstavljala ploča kamene vune s tri biljke.
Za fertirigaciju je korištena standardna hranjiva otopina (Enzo i sur., 2001.) uz provedbu korekcija sastava temeljem rezultata laboratorijskih analiza. Hranjiva otopina je
pripremana iz 100 puta koncentriranih otopina i putem sustava za navodnjavanje kapanjem distribuirana do svake biljke. Broj obroka fertirigacije varirao je od 12 poslije sadnje
do 24 u punoj vegetaciji. Volumen hranjive otopine po biljci iznosio je do 4,5 L dnevno.
Praćen je dnevni tijek minimalne i maksimalne temperature te relativne vlage zraka.
Vegetativni i generativni rast reguliran je uzgojem na dvije grane, koje su prema potrebi
pincirane i omatane vezivom. Periodički se provodila analiza hranjive otopine iz spremnika i zone korijena.
Tijekom perioda berbe, od 27. lipnja do 18. listopada, provedeno je devet berbi. Prilikom berbe mjerena su morfometrijska svojstva (masa, visina i promjer ploda te debljina
perikarpa) tržnih plodova. Osim toga, utvrđen je prinos tržnih plodova i udio netržnih
plodova sa simptomima vršne truleži.
Statistička obrada rezultata provedena je analizom varijance (ANOVA), a prosječne vrijednosti testirane su LSD testom na razini signifikantnosti p≤0,05 i p≤0,01. Prikazane su
prosječne vrijednosti morfometrijskih svojstava tržnih plodova sa standardnim devijacijama.
Rezultati i rasprava
Temperatura i vlaga zraka
Tijekom perioda uzgoja prosječna minimalna temperatura iznosila je 15,0°C, dok je
53
godina
prosječna maksimalna bila 32,4°C. Maksimalne temperature iznad 35 °C izmjerene su
tijekom 46 dana vegetacije, a iznad 40°C tijekom pet dana u prvoj polovici srpnja. Drugi
maksimum s temperaturama blizu 40°C zabilježen je krajem kolovoza. Početkom listopada minimalne temperature spustile su se ispod 10°C, što je ubrzalo završetak vegetacije
(grafikon 1).
100
40
90
35
80
70
30
60
25
50
20
40
15
30
10
20
5
10
0
0
Relativna vlaga zraka, %
45
11
.5
.
18
.5
25 .
.5
.
1.
6.
8.
6.
15
.6
.
22
.6
.
29
.6
.
7.
7.
14
.7
.
21
.7
.
28
.7
.
4.
8.
12
.8
19 .
.8
.
26
.8
.
2.
9.
9.
9.
16
.9
.
24
.9
1. .
10
.
8.
10
15 .
.1
0.
Temperatura zraka, oC
Prosječna minimalna relativna vlaga zraka u zaštićenom prostoru iznosila je 29,1 %,
kao posljedica minimalne vlage zraka niže od 25 % tijekom 62 dana vegetacije. Maksimalna vlaga zraka prosječno je iznosila 86,5 %, a vrijednosti iznad 90 % zabilježene su u
39 mjerenja (grafikon 1).
Datum
Minimalna temperatura zraka
Maksimalna temperatura zraka
Minimalna vlaga zraka
Maksimalna vlaga zraka
Grafikon 1. Mikroklimatski uvjeti temperature i vlage zraka tijekom perioda uzgoja
Analiza hranjive otopine
Koncentracija iona makroelemenata u spremniku i zoni korijena bila je blizu preporučenih vrijednosti za papriku (Enzo i sur, 2001.). Za sve ione osim NH4+, u zoni korijena
utvrđene su više koncentracije nego u spremniku (tablica 1), što je u skladu s preporukom.
Više koncentracije rezultat su nakupljanja iona uzrokovanog visokim dnevnim temperaturama, kada biljka usvaja više vode za transpiraciju te manju koncentraciju iona. Iz vrijednosti standardnih devijacija vidljiva su veća variranja tijekom vegetacije u zoni korijena u
odnosu na spremnik. Ta su variranja uzrokovana većim ili manjim intenzitetom usvajanja
pojedinog hranjiva u određenoj fazi rasta i razvoja biljke.
Niže koncentracije pojedinih iona od preporučenih rezultirale su nižom prosječnom
EC-vrijednošću (1,84 dS/m u spremniku i 2,13 dS/m u zoni korijena). Istovremeno su pH54
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
vrijednosti bile iznad optimalnih, koje prema Enzo i sur. (2001.) iznose od 5,5 do 6,2 (tablica
1). Tadesse i sur. (1999.) navode da povećanje EC-vrijednosti sa 2 dS/m na 4, 6, 8 i 10 dS/m
uzrokuje smanjenje vegetativnog rasta i prinosa. Nasuprot tome, u istraživanju Al-Karaki i
sur. (2009.), porast EC-vrijednosti nije značajno utjecao na smanjenje mase ploda, ali je pri
porastu sa 1,8 na 8 dS/m došlo do značanog smanjenja prinosa tržnih plodova uzrokovanog povećanim udjelom netržnih plodova.
Tijekom vegetacije paprike pri uzgoju na kokosovim vlaknima dolazi do porasta koncentracije dušika, fosfora i kalija te pH- i EC-vrijednosti u zoni korijena. Promjene koje
se događaju u supstratu mogu biti pod utjecajem kapaciteta izmjene kationa, menadžmenta fertirigacije i reguliranja volumena procijeđene hranjive otopine (Charlo i sur.,
2012.). Zbog navedenog autori predlažu korekciju sastava hranjive otopine kako bi se
izbjeglo nakupljanje iona makroelemenata u zoni korijena, ali i mogući gubici pri velikom
procjeđivanju.
Tablica 1. Sastav hranjive otopine u spremniku i zoni korijena
Makroelement
Spremnik
Zona korijena
mmol/L
NO3-
17,47 ± 5,05
18,51 ± 5,74
NH4+
0,85 ± 0,24
0,15 ± 0,05
+
K
4,20 ± 1,13
4,33 ± 1,38
Ca2+
6,69 ± 0,94
7,92 ± 1,91
2+
Mg
4,61 ± 4,41
5,91 ± 5,70
SO42-
1,49 ± 0,12
1,97 ± 0,56
H2PO4
-
0,63 ± 0,51
0,94 ± 0,51
pH
6,73 ± 0,42
6,58 ± 0,12
EC, dS/m
1,84 ± 0,11
2,13 ± 0,43
Morfometrijska svojstva ploda
Visina ploda (tablica 2) testiranih kultivara bila je u rasponu od 76,48 do 110,10 mm
kod kultivara ‘Cila’, odnosno ‘Atol’. Najujednačenije plodove razvio je kultivar ‘Olympus’ (st.
dev. = 0,79), dok je najveća varijabilnost u visini ploda zabilježena kod kultivara ‘Dut’ (st.
dev. = 11,48).
Najmanji promjer ploda utvrđen je kod kultivara ‘Vedrana’ i iznosio je 68,26 mm. Kod
istog je kultivara zabilježeno najmanje odstupanje od prosječne vrijednosti promjera
ploda. Kultivar ‘Olympus’ razvio je plodove najvećeg promjera (84,95 mm). Najveća varijabilnost u promjeru ploda utvrđena je kod kultivara ‘Nikita’ (tablica 2). Odnos visine i promjera ploda, bio je u rasponu od 0,98 (‘Olympus’) do 1,48 (‘Vedrana’).
Debljina perikarpa, odnosno mesa ploda varirala je od 5,55 do 7,60 mm (tablica 2),
55
godina
te bi se takav perikarp prema Lešić i sur. (2004.) smatrao debelim. Vrijednosti standardne devijacije bile su u rasponu od 0,34 do 1,56, što ukazuje na različitu osjetljivost na
mikrokilmatske uvjete u zaštićenom prostoru, odnosno prijelaz iz tehnološke u fiziološku
zrelost.
Berba tehnološki zrelih plodova provođena je svakih 10 do 14 dana. Masa tržnih plodova za period berbe bila je u rasponu od 97 (‘Cila’) do 157 g (‘Olympus’). Najmanje odstupanje od prosječne vrijednosti zabilježeno je upravo kod kultivara ‘Cila’, dok je najveće
variranje, uz vrijednost standardne devijacije 11,9 utvrđeno za kultivar ‘Atol’ (tablica 2).
Szafirowska i Elkner (2008.) navode da ovisno o tehnologiji uzgoja raspon mase ploda
istih kultivara može varirati od 87,7 do 162,3 g. Borošić i sur. (2012.) su u hidroponskom
uzgoju pet kultivara paprike ostvarili prosječnu masu ploda od 110 do 128 g.
Tablica 2. Morfometrijska svojstva ploda kultivara paprike u hidroponskom uzgoju
Kultivar
Visina, mm
Promjer, mm
Perikarp, mm
Masa, g
Atol
110,10 ± 7,65
77,34 ± 6,23
5,77 ± 0,69
141 ± 11,9
Cila
76,48 ± 4,74
75,47 ± 1,41
7,60 ± 1,34
97 ± 2,8
Dut
85,58 ± 11,48
83,16 ± 8,00
7,24 ± 1,12
128 ± 4,5
Nikita
91,45 ± 2,67
72,46 ± 9,12
6,57 ± 0,34
126 ± 7,5
Olympus
83,39 ± 0,79
84,95 ± 8,61
6,75 ± 0,46
157 ± 4,9
Raiko
85,37 ± 6,03
75,31 ± 2,45
6,31 ± 0,91
113 ± 1,8
Vedrana
101,31 ± 9,45
68,26 ± 0,79
6,98 ± 1,56
119 ± 3,9
35-88
82,77 ± 2,48
71,65 ± 4,78
5,55 ± 0,48
109 ± 4,8
Tržni prinos i udio netržnih plodova
Prinos tržnih plodova je, kao rezultat morfometrijskih svojstava ploda i broja plodova
po biljci, vrlo varijabilno gospodarsko svojstvo. Osim navedenog, veliki utjecaj na prinos
imaju mikroklimatski uvjeti zaštićenog prostora i tehnologija uzgoja. Tržni prinos bio je
između 9,36 (‘Atol’) i 13,53 kg/m2 (‘35-88’), s utvrđenim signifikantnim razlikama među
testiranim kultivarima (grafikon 2). Kultivar ‘Atol’ jedini je ostvario prinos niži od 10 kg/m2,
dok su prinos viši od 13 kg/m2 uz kultivar ‘35-88’ ostvarili ‘Vedrana’ i ‘Raiko’. Veliku varijabilnost u prinosu ustvrdili su i drugi autori. U istraživanju Al-Karaki i sur. (2009.) ostvaren
je prinos različitih kultivara od 4,3 do 6,7 kg/m2. Pri povećanju EC-vrijednosti sa 1,8 na 8,0
dS/m zabilježen je pad prinosa s 8,4 na 2,2 kg/m2. Pri istom sklopu kao i u ovom istraživanju, pet kultivara paprike zvonolikog ploda ostvarilo je tržni prinos u rasponu od 9,65 do
17,18 kg/m2 (Borošić i sur., 2012.). Ovisno o sklopu biljaka i broju grana po biljci Daşgan i
Abak (2003.) navode rani prinos od 2,59 do 4,39 kg/m2 i ukupni od 6,42 do 11,15 kg/m2.
Netržne plodove najvećim dijelom predstavljaju plodovi sa simptomima vršne truleži
ploda. Deformiranih plodova bilo je vrlo malo, odnosno, samo na početku plodonošenja,
kad su uzgojne grane bile blizu jedna drugoj. Udio netržnih plodova varirao je od 10,3 %
56
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
a
14
13
ab
12
abc
bc
bc
11
kg/m2
a
a
c
10
9
8
7
6
Atol
Cila
Dut
Nikita
Olympus
Raiko
Vedrana
35-88
Kultivar
Grafikon 2. Prinos tržnih plodova
kod kultivara ‘Dut’ do 28 % kod kultivara ‘Cila’ (grafikon 3). Među testiranim kultivarima
utvrđene su visoko signifikantne razlike. Udio netržnih plodova iznad 20 % utvrđen je
kod pet testiranih kultivara. Tako velike varijacije vjerojatno su rezultat mikroklimatskih
uvjeta u zaštićenom prostoru tijekom perioda uzgoja i osjetljivosti kultivara na stresne
uvjete (uglavnom visoke temperature tijekom ljetnog perioda). U istraživanju Borošić i
sur. (2012.), udio netržnih plodova iznosio je od 14,6 do 29,2 %, što je sukladno rezultatima ovog istraživanja. Abdel-Mawgoud i sur. (2008.) navode niži udio, od 10,97 do 12,90
% pri različitom opterećenju biljaka plodovima, dok su Al-Karaki i sur. (2009.) zabilježili
A
30
AB
AB
AB
25
ABC
20
BC
%
BC
15
C
10
5
0
Atol
Cila
Dut
Nikita
Olympus
Raiko
Vedrana
35-88
Kultivar
Grafikon 3. Udio netržnih plodova u ukupnom broju plodova
57
godina
između 21 i 42 % netržnih plodova, sa značajnim porastom pri povećanju EC-vrijednosti
hranjive otopine.
Koraca i sur. (2012.) utvrdili su pozitivan utjecaj povećanih koncentracija kalijevih soli
(KNO3 i KH2PO4) na masu i prinos tržnih plodova te na smanjenje udjela netržnih plodova.
Pri obogaćivanju zraka zaštićenog prostora ugljičnim dioksidom (750 ppm) ostvaren je
33 % viši rani prinos. Također, uzgojem na dvije grane prinos je bio 14 % viši u odnosu na
uzgoj na tri grane. To je rezultat kraćeg perioda razvoja ploda pri višim koncentracijama
CO2 i bržeg dozrijevanja plodova zbog manjeg opterećenja biljaka (Alonso i sur., 2012.).
Zaključci
Svi su testirani kultivari, osim kultivara ‘Cila’, razvili tržne plodove zadovoljavajuće mase
iznad 100 g, s odnosom visine i promjera ploda od 0,98 do 1,48. Najkrupnije plodove imao
je kultivar ‘Olympus’ i oni su bili 38,2 % krupniji od plodova kultivara ‘Cila’. Iako najsitniji,
plodovi kultivara ‘Cila’ imali su najdeblji perikarp (7,6 mm), što je dobar pokazatelj kvalitete.
Tržni prinos je kao rezultat mase i broja tržnih plodova po biljci bio vrlo varijabilan tako
da su među testiranim kultivarima utvrđene signifikantne razlike. Kultivar ‘35-88’ ostvario
je najviši prinos (13,53 kg/m2), odnosno, 30,8 % više od kultivara ‘Atol’.
Udio netržnih plodova bio je u širokom rasponu, od 10,3 do 28 %, što ukazuje na različitu osjetljivost testiranih kultivara na stresne uvjete u zaštićenom prostoru i pojavu fiziološkog poremećaja (vršne truleži ploda).
Za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa paprike u hidroponskom uzgoju potrebno je
uzgajati kultivare koji i u stresnim uvjetima zameću velik broj krupnih plodova, a ujedno
su otporni na pojavu vršne truleži ploda. Uz izbor kultivara, posebnu je pažnju potrebno
posvetiti reguliranju i održavanju optimalnih mikroklimatskih uvjeta u zaštićenom prostoru te sastavu i doziranju hranjive otopine tijekom različitih faza rasta i razvoja.
Zahvala
Provedeno istraživanje dio je projekta 178-1782133-2134 naziva “Osjetljivost kultivara plodovitog povrća na
sastav hranjive otopine”, financiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Literatura
Abdel-Mawgoud, A.M.R., El-Abd, S.O., Böhme, M., Sassine, Y.N., Abou-Hadid, A.F. (2008.), Weekly fruit production of sweet pepper in relation to plant fruit load manipulation. Acta Hort. 779:439-446
Al-Karaki, G., Al-Ajmi, A., Othman, Y. (2009.), Response of soilless grown sweet pepper cultivars to salinity. Acta
Hort. 807:227-231
Alonso, F.J., Lorenzo, P., Medrano, E., Sánchez-Guerrero, M.C. (2012.), Greenhouse sweet pepper productive
response to carbon dioxide enrichment and crop pruning. Acta Hort. 927:345-352
Borošić, J., Benko, B., Fabek, S., Novak, B., Dobričević, N., Bućan, L. (2012.), Agronomic traits of soilless grown
58
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
bell pepper. Acta Hort. 927:421-428
Charlo, C.H.O., Ferreira, A.F., Vargas, P.F., Barbosa, J.C., Braz, L.T. (2012), Alternations in levels of NPK, electrical
conductivity and pH of substrate, in cultivation of peppers. Acta Hort. 927:437-442
Daşgan, H.Y., Abak K. (2003.), Effects of plant density and number of shoots on yield and fruit characteristics of
peppers grown in glasshouses. Turk. J. Agric. For. 27:29-35
Enzo, M., Gianquinto, G., Lazzarin, R., Pimpini, F., Sambo, P. (2001.), Principi tecnico-agronomici della fertirrigazione e del fuori suolo. Tipografia-Garbin, Padova, Italy
Koraca, K., Golemac, A., Benko, B., Borošić, J., Petek, M., Fabek, S., Stubljar, S. (2012.), Prinos paprike pri
variranju koncentracije kalijevih soli u hranjivoj otopini. Zbornik radova 47. hrvatskog i 7. međunarodnog simpozija
agronoma. Opatija, Hrvatska, 378-382
Lešić, R., Borošić, J., Buturac, I., Herak-Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D.(2004.), Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec,
298-320
Parađiković, N. (2009.), Opće i specijalno povrćarstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 228-260
Szafirowska, A., Elkner, K. (2008.), Yielding and fruit quality of three sweet pepper cultivars from organic and
conventional cultivation. Vegetable Crops Research Bulletin 69:135-143
Tadesse, T., Nichols, M. A., Fisher, K. J. (1999.), Nutrient conductivity effects on sweet pepper plants grown
using a nutrient film technique: 1. Yield and fruit quality. New Zealand J. of Crop and Hort. Sci. 27:229-237
scientific study
Agronomic traits of bell pepper cultivars grown on rockwool
Summary
Due to the spread of soilless pepper growing in Croatia and the emergence of new hybrid cultivars on
the market, a field trial was conducted with the aim to determine morphometric and agronomic traits of
bell pepper cultivars grown on rockwool. In the experiment, set up according to the complete randomized
block design, eight hybrid cultivars were tested. Planting on rockwool slabs was done on May 9th and the
plant density was 2.5 plants per m2. Vegetative and generative growth was regulated by pruning on two
branches. During the harvest period, from June 27th to October 18th, nine harvests were done. During
the harvest, morphometric characteristics of marketable fruits (mass, height and diameter and pericarp
thickness) were measured. Also, marketable yield and unmarketable fruits (with blossom end rot symptoms) share were determined. The height of fruits ranged from 76.48 (‘Cila’) to 110.10 mm (‘Atol’), while
the diameter varied from 68.26 (‘Vedrana’) to 84.95 (‘Olympus’).The ratio between fruit height and diameter ranged from 0.98 to 1.48. Pericarp thickness was between 5.55 and 7.60 mm. Dependent on cultivar,
marketable fruits mass varied from 97 (‘Cila’) to 157 g (‘Olympus’). The achieved marketable yield varied
from 9.36 (‘Atol’) to 13.53 kg/m2 (‘35-88’), and showed significant differences among tested cultivars. The
share of unmarketable fruits varied from 10.3% in cultivar ‘Dut’ up to 28% in cultivar ‘Cila’, with highly
significant differences. It is difficult to single out one or two promising cultivars according to the one year
experimental results. So, it is necessary to expand and repeat this research. Besides the choice of cultivars,
great attention should be paid to the regulation and maintenance of optimal greenhouse conditions, and
the nutrient solution composition and dosage according to the various growth and development stages
of pepper.
Keywords: Capsicum annuum L., soilless culture, fruit morphometric characteristics, marketable yield
59
godina
Biološka zaštita paprike u zaštićenom prostoru
Proizvodnja paprike u Hrvatskoj svake
godine se suočavava sa problemima štetnika,
kao što su trips, lisne uši, crveni pauk itd.
Mnogi štetnici su prenosnici virusa osobito
TSWV(Tomato Spotted wilt virus) što dovodi do
propadanja nasada te se tako smanjuje prinos.
U posljednjih nekoliko godina možemo
zamjetiti sve više područja u Hrvatskoj u kojima
se virus izrazito proširio i pravi velike štete
(Dolina Neretve, Kaštela, Zagrebački prsten).
Slika 1. Šteta od virusa
Upotreba kemijskih pripravaka u suzbijanju
tripsa kao najvećeg štetnika koji pravi problem
u paprici polako slabi jer su sa tržišta povučeni
stari preparati, a novih je mali izbor, te su zbog
velikog broja tretmana postali neupotrebljivi jer
je trips razvio rezistetnost na njih.
Budući da se sve više globalno nastoji proizvoditi hrana bez pesticida u uvjetima koji su
trenutno, treba naglasiti da postoje načini kako
kontrolirati štetnike u vidu Integrated Pest
Management (IPM).
Slika 2. Šteta na plodovima
Ovo je model zaštite u kojoj je glavna okosnica upotreba prirodnih neprijatelja (predatora)
te minimalna primjena sredstva za zaštitu bilja
koja su ekološka tj. njihova toksičnost je zanemariva, a ujedno nisu štetna za prirodne neprijatelje.
Slika 3. Orius leavigatus (predator)
Tvrtka ZELENI HIT iz Zagreba već dugi niz
godinama distribuira biološku zaštitu te pruža kompletan servis proizvođačima paprike
kao i ostalim proizvođačima. Mnogi veliki proizvođači su prepoznali ovaj način zaštite u
svojim staklenicima i plastenicima, koristeći godinama prirodne neprijatelje.
60
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
61
godina
Da bi se konkretno kod paprike uspješno
obavila biološka zaštita potrebno je prije sadnje
kvalitetno dezinficirati objekat te postavatiti
žute ploče sa atraktantom za tripsa LUREM-TR.
Slika 4. Amblyseius swirski (predatorski
pauk)
Unos prirodnih neprijatelja za grijane
objekte kreće odmah, a u negrijanim objektima
kada noćne temperature na padaju ispod 15°C.
Unos prirodnih neprijatelja se obavlja više puta ovisno o potrebi i pojavi štetnika.
TRIPS
Orius leavigatus (predator)
LISNA UŠ
Aphidius ervi (parazitska osa)
CRVENI PAUK
Phytoseiulus persimilis
(predatorski pauk)
Amblyseius swirski
(predatorski “pauk”)
Aphidius colemani
(parazitska osa)
Amblyseius swirski
(predatorski “pauk”)
Amblyseius cucumaris
(predatorski “pauk”)
Količina unosa prirodnih neprijatelja ovisna je o napadu, te nije uniformna već ovisi o
procjeni stručnjaka koji obilaze nasad kako bi vidjeli je li uspostavljena biološka ravnoteža.
Svrha unosa predatora je da se oni hrane štetnicima na listovima i u cvijetu, te im tako smanjuju
populaciju. Treba naglasiti da se stvara prirodna
ravnoteža u količini predatora i štetnika.
U novije vrijeme kod problema sa virusima
stvara se novi sortiment paprika, te se tako
žele stvoriti toleratne sorte na viruse. ZELENI
HIT u svojoj ponudi pored standardno dobrih
VEDRANE i BIANCE ima novu sortu IRMA (931)
koja je izrazito toleratna na TSWV.
Upotreba IPM-a zahtjeva visoku razinu tehnologije uzgoja, čistoću objekata kao i okoliša
oko njih. Potrebno je naglasiti da sa predatorima
treba pravilno postupati prilikom transporta, te
neprekidno pratiti situaciju, uz slušanje stručnjaka koji vode biološku zaštitu.
Slika 5. IRMA (931)
62
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
F L O R A - Vrtni centar
Cvjetna 43
Tel./fax :
098 88 99 16
GSM: 098 889916, 098 940 8879
[email protected]
www. flora .hr
Usluge vrtnog centra:
• hortikulturno uređenje zelenih površina • idejno i izvedbeno
rješenje • zasnivanje i saniranje travnjaka • proizvodnja vrhunskog
travnog busena • izrada kamenjara i fontana • sadnice ukrasnog bilja
• sadnice trajnica • hidrosjetva
14 godina s Vama
63
godina
Preiner, D., Irena Žugec, Zvjezdana Marković, Andabaka, Ž., Stupić, D., Maletić, E.1
znanstveni rad
Ampelografske karakteristike
klonskih kandidata sorte Pošip (V. vinifera L.)
u pokusnom nasadu “Baštica“ u 2010. godini.
Sažetak
Pošip je autohtona sorta vinove loze iz područja primorske Hrvatske koja se najvećim dijelom uzgaja
na otoku Korčuli. Od 2006. godine ta je sorta uključena u postupak klonske selekcije. U pokusni nasad
„Baštica“ 2007. godine posađeno je vegetativno potomstvo odabranih matičnih trseva s pozitivnim karakteristikama koji su ujedno pokazali odsutnost gospodarski štetnih virusa. U 2010. godini na klonskim je
kandidatima provedena ampelografska analiza koja uključuje mjerenje prinosa grožđa po trsu, uvometrijska mjerenja te kemijsku analizu mošta. Prikupljeni podaci statistički su obrađeni i interpretirani kako
bi se utvrdile značajne razlike među kandidatima. U većini promatranih parametara utvrđene su visoko
signifikantne razlike. Signifikantna razlika nije utvrđena jedino u prosječnoj masi grozda. Mehaničkom
analizom grozda utvrđen je kod određenog broja klonova iznimno visok udio mesa u grozdu.
Ključne riječi: vinova loza, klonska selekcija, Pošip
Uvod
U Hrvatskoj, kao i u svim mediteranskim zemljama, već se stoljećima njeguje tradicija
proizvodnje grožđa i vina. Čitav niz geografskih i klimatskih osobitosti, ali i povijesno društvenih okolnosti uvjetovale su da se tijekom stoljeća na malome teritoriju pojavi velika
raznolikost sortimenta vinove loze. Najveći broj autohtonih sorata utvrđen je na području
Dalmacije. Klimatski uvijeti u toj regiji, gospodarska izoliranost i prostorna izoliranost
otoka duž dalmatinske obale uvjetovali su očuvanje brojnih sorata vinove loze. Među
autohtonim sortama koje su se održale na tom području osobito se ističe Pošip bijeli.
Ta je sorta najraširenija bijela sorta Dalmacije, a najveće površine pod ovom sortom nalaze
se na otoku Korčuli.
Razvojem vinogradarstva zadnjih dvadesetak godina na navedenom području javila
se i potreba identifikacije, izdvajanja i razmnožavanja trseva pozitivnih gospodarskih svojstava i slobodnih od gospodarski štetnih virusa. S tom je namjerom 2006. godine započet
postupak klonske selekcije za većinu autohtonih sorata s područja Dalmacije pa tako i za
sorte Pošipa bijelog.
1
64
dipl. ing. Darko Preiner, mag. ing. Irena Žugec, dipl. ing. Zvjezdana Marković, mag. ing. Željko
Andabaka, dipl. ing. Domagoj Stupić, prof. dr. sc. Edi Maletić; Agronomski Fakultet, Zavoda za
vinogradarstvo i vinarstvo, Svetošimunska 25, Zagreb
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Klonska selekcija je proces kojim se nastoje izdvojiti genotipovi unutar sorte kod kojih
je došlo do mutacija koje su rezultirale u pozitivnoj promjeni nekih od gospodarskih
važnih svojstava (Maletić i sur. 2008.). Provođenje postupka klonske selekcije nužan je
preduvjet za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala poboljšanih sortnih svojstava i
garantirane zdravstvene čistoće. Primjenom postupka klonske selekcije u praksi uspješno
se povećao prinos i kvaliteta Rizlinga rajnskog u Njemačkoj i Pinota crnog u Francuskoj
(Jackson, 1993.), kao i brojnih drugih sorata.
Cilj je ovog rada odrediti razlike u najvažnijim ampelografskim karakteristikama među
klonskim kandidatima sorte Pošip u pokusnom nasadu klonskih kandidata „Baštica“ u
2010. godini. Nakon trogodišnjeg praćenja odabranih matičnih trseva in situ s ciljem utvrđivanja stabilnosti svojstva zbog kojih su odabrani, nastavlja se višegodišnje istraživanje
njihovog vegetativnog potomstva u eksperimentalnim uvjetima pokusnog nasada. Cilj
ovog postupka jest utvrđivanje nasljednosti uočenih pozitivnih promjena kod klonskih
kandidata te utvrđivanje razlike među njima.
Materijali i metode
Klonska selekcija sorte Pošip bijeli započeta je 2006. godine. U postupku selekcije utvrđene su ampelografske i gospodarske karakteristike klonskih kandidata sorte Pošip bijeli.
Odabrani su trsovi s pozitivnim karakteristikama u proizvodnim nasadima tih sorata, a
koji su pokazali odsutnost gospodarski štetnih virusa. Njihovo vegetativno potomstvo
posađeno je u pokusni nasad “Bašica“ 2007. godine. Svaki klonski kandidat zastupljen je s
minimalno 10 trsova koji su ušli u rod 2009. godine.
Pokusni nasad sorata u „Baštici“ podignut je na bujnoj podlozi Kober 5BB koja pozitivno utječe na dozrijevanje drva te pokazuje dobar afinitet sa svim kultivarima V. vinifere.
Površina pokusnog nasada „ Baštica“ iznosi 0,75 ha. Razmak sadnje među redovima iznosi
2,20 m, a razmak među trsovima u redu je 1,10 m.
U godini provođenja istraživanja (2010.g.) uzgojni oblik jednostruki kordonac je u fazi
formiranja, na trsu je ostavljen po jedan lucanj s 10 pupova koji je vezan ravno uz osnovnu
žicu, i jedan reznik s dva pupa. Na taj je način opterećenje po trsu 12 pupova, a unatoč
tome što konačni uzgojni oblik predviđa samo kratko rodno drvo, u godini istraživanja
zapravo imamo uzgojni oblik s mješovitim rodnim drvom.
Istraživanja su provedena na 19 klonskih kandidata sorte Pošip. U tablici 1. prikazano
je podrijetlo klonskih kandidata, tj. lokacije matičnih trseva koji su uključeni u selekciju.
Nakon berbe koja je obavljena u fazi pune zrelosti, izmjeren je prinos po trsu (kg/trs) te
je odvojen prosječni uzorak od 10 grozdova na kojima je provedena uvometrija (dimenzija grozda i bobica) i analiza mehaničkog sastava grozda (% udio peteljke i bobica) po
Prostoserdovu (1946) te osnovne kemijske analize mošta: sadržaj šećera (Oe o) i kiselina
65
godina
(g/l) u moštu te pH vrijednost mošta. Kod kandidata koji su imali ukupno 10 ili manje
grozdova po trsu, analize su rađene na svim grozdovima.
Podaci dobiveni ovim istraživanjem obrađeni su korištenjem statističkog softvera SAS
9.1.3. Service Pack 4. (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA.). Statistička obrada podataka uključuje deskriptivnu statistiku (prosječna vrijednost, varijanca i koeficijent varijacije) te analizu varijance klonskih kandidata.
Tablica 1. Lokacije odabranih matičnih trsova Pošipa i Maraštine korištenih u istraživanju.
Šifra klonskog kandidata
Lokacija
POŠ-011
POŠ-019
POŠ-020
POŠ-022
POŠ-051
Njivice, Smokvice, Korčula
POŠ-058
POŠ-062
POŠ-068
POŠ-070
POŠ-071
POŠ-073
POŠ-075
POŠ-080
Dračevka, Smokvice
POŠ-083
POŠ-086
POŠ-088
POŠ-089
POŠ-116
POŠ-124
Mindel, Čara
Rezultati i rasprava
Uvometrija
Analizom varijance utvrđene su visoko signifikantne razlike među klonskim knadidatima za dužinu (F=2,23 ;p<0,01) i širinu grozda (F=2,37; p<0,01), međutim nema signifikantne razlike kod mase grozda. U tablici 2. vidimo da klonski kandidat POS-068 ima
signifikantno najveću dužinu i širinu grozda, međutim po masi grozda (469,54g) statistički
se ne razlikuje od ostalih klonskih kandidata. Na temelju tih podataka, ali i podatka o prosječnoj masi bobice (2,62g) prema kojoj je on među klonskim kandidatima s najmanjom
bobicom, možemo zaključiti da se radi o klonskom kandidatu koji ima nešto rastresitiji
66
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
grozd. Signifikantno najmanju dužinu (19,09cm) i širinu grozda (11,8cm) ima klonski kandidat POŠ-051.
Tablica 2. Analiza varijance i usporedba srednjih vrijednosti (Student-Newman-Keuls
Test) uvometrije klonskih kandidata sorte Pošip.
Šifra klonskog
kandidata
POS-051
10
POS-058
15
20,26
B
POS-022
14
20,65
B
A
POS-019
10
20,83
B
POS-073
10
20,95
POS-062
10
21,22
POS-086
15
POS-083
15
POS-089
14
N
Prosjek
Prosjek dužina grozda
(cm)
19,09
B
Prosjek širina grozda (cm)
Prosjek masa grozda
(g)
415.07
A
11,80
B
13,48
B
A
355.27
A
12,96
B
A
387.78
A
A
13,28
B
A
366.38
A
B
A
15,28
B
A
390.75
A
B
A
15,29
B
A
526.71
A
21,45
B
A
13,11
B
A
437.43
A
21,83
B
A
13,39
B
A
398.83
A
22,04
B
A
12,59
B
A
366.15
A
22,33
13,81
422,82
POS-080
15
22,34
B
A
12,35
B
A
426.60
A
POS-075
15
22,51
B
A
14,11
B
A
426.73
A
POS-116
15
23,19
B
A
14,30
B
A
394.90
A
POS-020
15
23,69
B
A
13,09
B
A
393.80
A
POS-124
10
24,34
B
A
15,94
A
547.28
A
POS-071
15
24,45
B
A
13,46
B
A
432.28
A
POS-088
10
24,56
B
A
14,87
B
A
452.46
A
POS-068
10
26,12
A
15,50
A
469.54
A
Srednje vrijednosti označene različitim slovima se statistički razlikuju uz p<0,05.
U tablici 3. prikazani su rezultati mjerenja prosječne mase bobice kod klonskih kandidata sorte Pošip. Prosječna masa bobice dobivena je na temelju mase uzorka od 100
bobica te kod tog svojstva nije moguće provesti analizu varijance. Unatoč tome možemo
vidjeti da postoje određene razlike među klonskim kandidatima, pri čemu se posebno
ističe klonski kandidat POŠ-089 s najmanjom masom bobice od svega 2,19g. Najveća prosječna masa bobice utvrđena je kod klonskog kandidata POŠ-088 (3,54g).
67
godina
Tablica 3. Prosječna masa bobice klonskih kandidata sorte Pošip u pokusnom nasadu
Baštica, 2010.
Šifra klonskog
kandidata
POS-089
Prosječna masa
bobice
2,19
POS-068
2,62
POS-124
2,74
POS-051
3,10
POS-020
2,78
POS-062
3,16
POS-075
2,81
POS-080
3,25
POS-073
2,81
POS-083
3,27
POS-058
2,82
POS-071
3,37
POS-116
2,83
POS-088
3,54
POS-019
3,01
Prosjek
2,96
Šifra klonskog kandidata
Prosječna masa bobice
POS-086
3,04
POS-022
3,05
Mehanička analiza grozda i bobice
Mehaničkom analizom grozda i bobice dobili smo rezultate o odnosu između peteljkovine, sjemenki, kožice i mesa bobice (grafikon 1.). Mehanička analiza grozdova klonskih
kandidata sorte Pošip pokazuje da kod svih klonskih kandidata postotak mesa u grozdu
iznosi preko 80 %, uz prosjek od 84,94%, što pokazuje dobru iskoristivost grožđa kod te
sorte. Analizom varijance utvrđeno je kako među klonskim kandidatima postoji statistički
visoko signifikantna razlika - kako po udjelu mesa po grozdu (F=14,64; p<0,01), tako i po
svim ostalim sastavnicama (kožica, peteljkovina i sjemenke).
Statistički značajno najveći randman (udio soka) imaju klonski kandidati POŠ-051
(87,96%) i POŠ -083 (87,95%), tj. kod oba navedena klonska kandidata udio mesa iznosi
gotovo 88%. Kod njih je utvrđen udio kožice koji je ispod prosjeka svih kandidata.
Najmanji randman utvrđen je kod klonskog kandidata POŠ-124 (82,43%), što je statistički značajno manje od svih ostalih klonskih kandidata, a kod istog kandidata utvrđen je
i gotovo najveći udio kožice u grozdu (10,01%). Od njega je jedino klonski kandidat POŠ019 imao statistički značajno veći udio kožice (11%). Najmanji udio kožice imao je klonski
kandidat POŠ-019 (5,86%), što je značajno manje od svih ostalih klonskih kandidata.
Prinos po trsu
U tablici 4. prikazan je prinos po trsu klonskih kandidata sorte Pošip. Analizom varijance utvrđeno je postojanje visoko signifikantne razlike među klonskim kandidatima po
tom svojstvu (F=4,18, p<0,01). Usporedbom srednjih vrijednosti utvrđeno je kako se po
relativno malom prinosu od svih ostalih klonskih kandidata razlikuje POŠ-051 od 4,58kg/
trsu. S druge strane klonski kandidati POŠ-124 s 8,68kg/trsu i POŠ-068 s 8,69kg/trsu su
68
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Grafikon 1. Odnos peteljkovine, mesa, sjemenki i kožice u grozdu.
kandidati koji imaju najveći prinos po trsu. Signifikantne razlike postoje samo među navedenim kandidatima, dok se ostali ne razlikuju signifikantno, što upućuje na veliko variranje prinosa po pojedinačnim trsovima uključenim u istraživanje.
Tablica 4. Analiza varijance i usporedba srednjih vrijednosti (Student-Newman-Keuls Test)
prinosa po trsu kod klonskih kandidata sorte Pošip iz pokusnog nasada Baštica, 2011.
Šifra klonskog kandidata
N
Prosječni prinos klonskog kandidata (kg/trsu)
POS-051
10
4,58
POS-116
15
5,12
B
C
POS-019
10
5,42
B
C
POS-022
14
5,65
B
C
POS-083
15
6,63
B
A
C
POS-062
10
6,72
B
A
C
POS-075
15
6,73
B
A
C
C
69
godina
POS-080
15
7,12
B
A
C
POS-020
15
7,26
B
A
C
POS-058
15
7,31
B
A
C
POS-089
14
7,38
B
A
C
POS-071
15
7,46
B
A
C
POS-073
10
7,55
B
A
C
POS-086
15
7,69
B
A
POS-088
10
7,79
B
A
POS-124
10
8,68
A
POS-068
10
8,69
A
Prosjek
6,93
Srednje vrijednosti označene različitim slovima statistički se razlikuju uz p<0,05.
Kemijski analiza mošta
U tablici 5. prikazani su rezultati sadržaja šećera i ukupne kiselosti u moštu kod klonskih kandidata.
Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako je najviši sadržaj šećera u moštu postigao klonski kandidat POŠ-051 (96°Oe) uz najniži sadržaj ukupnih kiselina (4,98 g/l) od svih promatranih klonskih kandidata. Kod istog kandidata utvrđen je i signifikantno najniži prinos,
najmanji grozd, ali i najmanji randman, tj. udio soka u grozdu. Unatoč tome što je prinos
kod ovog klonskog kandidata relativno najniži, on je apsolutno gledajući dovoljno visok
(4,58kg/trsu).
Najniži sadržaj šećera utvrđen je kod klonskog kandidata POŠ-022 (69,8 °Oe), uz relativno visok sadržaj ukupne kiselosti (7,15g/l), međutim prinos kod ovog kandidata relativno gledajući samo je neznatno veći od klonskog kandidata s najvišim sadržajem šećera.
Tablica 5. Sadržaj šećera i ukupnih kiselina u moštu kod klonskih kandidata sorte Pošip,
Baštica 2010.
Sadržaj ukupnih
Sadržaj
Sadržaj ukupnih
Šifra klonskog Sadržaj šećera u
Šifra klonskog
kiselina u moštu
šećera u
kiselina u moštu
kandidata
moštu (Oe°)
kandidata
(g/l)
moštu (Oe°)
(g/l)
POS-022
69,8
7,15
POS-080
78,3
6,11
70
POS-020
73,0
6,60
POS-075
80,0
5,45
POS-058
73,0
9,02
POS-071
80,3
6,50
POS-083
73,0
7,21
POS-124
87,0
5,32
POS-116
73,7
6,98
POS-062
88,0
6,75
POS-068
75,0
7,52
POS-073
89,0
5,70
POS-086
76,0
5,94
POS-019
91,0
6,22
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
POS-089
77,1
5,10
POS-088
78,0
6,97
POS-051
96,0
4,98
Najviši sadržaj ukupnih kiselina utvrđen je kod klonskog kandidata POŠ-058 od čak
9,2g/l uz relativno nizak sadržaj šećera u moštu (73°Oe) i prinos od 7,31 kg/trsu, što je tek
neznatno više od prosjeka svih klonskih kandidata (6,93 kg/trsu).
Odnos prinosa i sadržaja šećera u moštu
Tablica 6. Odnos prinosa i sadržaja šećera u moštu klonskih kandidata sorte Pošip
Klonski kandidat:
Sadržaj šećera u moštu (°Oe)
Prinos po trsu (kg)
POS-022
69,8
5,65
POS-020
73,0
7,26
POS-058
73,0
7,31
POS-083
73,0
6,63
POS-116
73,7
5,12
POS-068
75,0
8,69
POS-086
76,0
7,69
POS-089
77,1
7,38
POS-088
78,0
7,79
POS-080
78,3
7,12
POS-075
80,0
6,73
POS-071
80,3
7,46
POS-124
87,0
8,68
POS-062
88,0
6,72
POS-073
89,0
7,55
POS-019
91,0
5,42
POS-051
96,0
4,58
Prosjek
79,89
6,93
Kao što je vidljivo iz tablice 6., ukupan prosjek svih klonskih kandidata iznosio je 79,89
°Oe i 6,93 kg po trsu.
Rezultati provedene kemijske analize mošta pokazuju kako najveći prosječni sadržaj
šećera imaju klonovi s najmanjim prinosom po trsu: klonski kandidat POŠ-051- 96,00 ºOe
te POŠ-019 i to 91,00 ºOe s prinosima 4,58 kg i 5,42 kg po trsu. Matični trsovi potječu s iste
lokacije (Njivice, Smokvica, Korčula), što je vidljivo iz grafikona 2. Najmanji sadržaj šećera
ima POŠ-022 68,9° Oe.
Najveći prosječni urod izmjeren je kod klonskih kandidata POŠ-124: 8,68 kg (lokacijaMindel, Čara) i POŠ-068 od 8,69 kg (lokacija-Njivice, Smokvica).
71
godina
Klonski kandidati sorte Pošip
98
POŠ-051
95
Sadržaj šećera u moštu (° Oe)
92
POŠ-019
89
POŠ-073
POŠ-062
POŠ-124
86
83
POŠ -075
80
POŠ-080
77
POŠ-089
74
POŠ-116
71
68
65
3,00
POŠ -083
POŠ-020
POŠ-071
POŠ-088
POŠ-086
POŠ-068
POŠ-058
POŠ -022
4,00
5,00
6,00
7,00
8,00
Prinos po trsu (kg)
9,00
10,00
11,00
Grafikon 2. Odnos prinosa i sadržaja šećera u moštu klonskih kandidata sorte Pošip
LOKACIJE: Njivice, Smokvica, Korčula; Dračevka, Smokvice, Korčula, Mindel; Čara; Mindel, Čara
Klonski kandidat POŠ-051 (grafikon 2.) pokazuje najbolji odnos prosječnog prinosa po
trsu i sadržaja šećera u moštu – 96,00 °Oe i 4,58 kg po trsu, što je preduvjet za proizvodnju
visoko kvalitetnih vina sorte Pošip.
Klonski kandidat POŠ-068 s lokacije Njivice, Smokvica ističe se vrlo velikim prosječnim
prinosima po trsu, koji se ujednačeno pojavljuju kod svih promatranih kandidata (7,449,58kg) i s relativno niskim sadržajem šećera (75°Oe).
Zaključak
Na svim promatranim svojstvima koja su obuhvaćena mjerenjima (uvometrija, mehanička analiza grozda i bobica, prinos po trsu, kemijska analiza mošta) utvrđena je izrazita
varijabilnost. Mehaničkom analizom grozda i bobice utvrđena je specifičnost sorte Pošip
bijeli, a to je visoki udio mesa u grozdu koji kod svih klonskih kandidata iznosi više od
80%, uz prosječni udio 84%, što je dobar pokazatelj iskoristivosti grožđa te sorte. Visoka
varijabilnost kao i signifikantne razlike u pojedinim svojstvima među promatranim klonovima daje osnovu za daljnja znanstvena istraživanja i primjenu klonske selekcije u cilju
72
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
izdvajanja klonova s pozitivnim gospodarskim svojstvima.
Literatura
Maletić, E., J.Karoglan-Kontić, I.Pejić, (2008.): Vinova loza – ampelografija, ekologija, oplemenjivanje, Školska knjiga, Zagreb
Jackson, D.I., Lombard, P.B. (1993.): Enviromental and management practices affecting grape composition and wine quality- a review. American Journal of Enology and Viticulture 44 (4): 409- 430
Mullins, M.G, Bouquet, A., Williams, L.E. (1992.): Biology of the grapevine. Cambridge University
Press, Cambridge, New York, Melbourne
Prostoserdov, I.I. (1946.): Tehnologičeskae harakteristika vinograda i produktiv ego peredabotki.
Ampelografia SSSR, Tom I, Moskva
Walter, B., Martelli, G.P. (1998.): Considerations on grapevine selection and certification. Vitis 37:8790
scientific study
Ampelographic characteristics of clone candidates of cultivar Pošip
(V. vinifera L.) in experimental plantation “Baštica” in 2010
Summary
Pošip is an autochthonous grapevine cultivar dominantly grown in Costal Croatian region, mostly expanded on the island of Korčula. Since 2006 this grapevine variety is included in process of clonal selection.
Vegetative offspring of chosen mother vines with positive characteristic, which have also shown the lack
of economically harmful viruses, were planted in the experimental plantation “Baštica“. In 2010 there
was made an ampelographic evaluation which included yield per vine measurement, uvometric research and chemical analysis of must. An adequate statistical data processing was carried out in order to
determine the significance of differences between the clonal candidates. It was determined that there are
highly significant differences between clone candidates in all of the measured characteristics. Significant
difference is not registered only in bunch weight parameter. As well, mechanical analysis of bunches has
shown very high content of pulp in total bunch weight.
Keywords: V. vinifera L., clonal selection, Pošip
73
godina
Asortiman vina
BIJELA VINA
POŠIP
Vino iz vinograda Bast - Baška voda,
makarsko vinogorje. Vino je blistave, slamnato - zlatnožute boje, teško se i gusto
ljulja u čaši u kopjoj ostavlja gusti trag.
Alkohol 13,5%. Punog i osebujnog okusa
sa svojstvenom aromom suhim marelica
i smokava.
Već prvim izlaskom na sajam GAST
2009 osvaja zlatnu medalju kao najbolje ocjenjeni Pošip.
Osvajač srebrene medalje na DECANTERU 2009.
Vino je 2010. dobilo nagradu kao vino regije što se podrazumijeva od Italije do Rusije
uključujući Austriju i Mađarsku.
ŠAMPION SABATINE 2011.
Proizvodnja istog Pošipa je cca. 40 000 butelja godišnje. Rezultati koje postižemo su
zbog izvanrednog položaja te kontroliranog uroda koji ne prelazi 70 dkg po lozi. Ovim
nagradama dižemo mi kao i ostali proizvođači sortu Pošip među najinteresantniji brand
Hrvatskog bijelog vina.
ZLATAN OTOK HVAR
Vino od brižljivo probranog grožđa sorata pošip, maraština, bogdanuša i muškat sa
odabranih površina lokaliteta Zavale i Sv.Nedjelje. Brza prerada grožđa i kontrolirana fermentacija (14-17 °C). Odležavanje u inox cisternama do punjenja u boce. Alkohol 12,5%
vol, kiselina 4,5-6 g/l. Vino je bogate strukture, južnjačkog karaktera, voćno i svježe sa
dugom perzistencijom.
OSTATAK BURE BIJELO
Vino od sorata Chardonnay, Pošip, Žilavka iz vinograda u Makarskoj. Nakon brze prerade i taloženja fermentacija u malim hrastovim bačvicama 225 l. Odležavanje u istim od
6-8 mjeseci po potrebi. Daljnje odležavanje u inoxu do punjenja u boce. Alkohol 13%
vol, kiselina 4,5-6 g/l. Vino je vrlo kompleksno, idealno za ljubitelje ozbiljnog bijelog vina.
Osvajač zlatne medalje na GASTU 2010.
74
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
ZLATAN OTOK
Vino od sorata bogdanuša, prč, mekuja, maraština, pošip, trebiano toscano i blajka s
područja Milna, Zavala i Sv.Nedjelja. Hladna fermentacija (14-17 °C) i brza prerada grožđa.
Odležava u inox cisternama do punjenja u boce. Alkohol 11,5-12,5% vol, kiselina 5-6,5 g/l.
ZLATAN BOGDANUŠA
Naše novo vino od autohtone sorte otoka Hvara koje ime je dobilo spajanjem riječi
Bogom dana. Zamišljeno je kao idealno vino za ljetne vrućine sa nježnijom teksturom i
alkoholom od 11,0 % te kiselinama 6,5-7 g/l koje mu daju osvježavajući okus. Iako nježnije strukture bogat je ekstraktima te se i u njemu prepoznaje južnjački karakter.
ROSE
OPOL ROSE
Vino koje se dobiva od crnog grožđa sa tehnologijom prerade kao da je od bijelog
grožđa. Brza prerada grožđa i kontrolirana fermentacija (14-17 °C). Odležavanje jednu
godinu u inox cisternama do punjenja u boce. Alkohol 12,0-12,5 % vol, kiselina 5,2-5,5 g/l.
Arome višnje, zreo i voćan. Svjež na nosu, glatke strukture i ugodnog oporog završetka.
CRNA VINA
ZLATAN PLAVAC
Vino sorte plavac mali, odležava u velikim drvenim bačvama
(zapremina 40,96,130 hl) i u inoxu godinu dana, a nakon punjenja
još u bocama 4 mjeseca. Vino je tamno rubinske boje, sa bogatom i
ugodno strukturom te dugom perzistzencijom. Poveznica tradicionalnog pića ribara, težaka i neizbježnog detalja najboljih trpeza.
ZLATAN PLAVAC BARRIQUE
Vino sorte Plavac Mali sa južnih pozicija Hvara. Kombinira se
odležavanje godinu, godinu i pol u starim i novim barrique bačvicama (zapremina 225l), te još 6 mjeseci u boci nakon punjenja. Vino
je bogate strukture sa laganom animalnom notom, aromama suhe
šljive, višnje i čokolade. Izrazito južnjačkog karaktera.
Dobitnik srebrene medalje na DECANTERU 2009., šampion SABATINE 2009. godine za najbolje crno vino.
ZLATAN PLAVAC GRAND CRU
Vino se radi od posebno probranog grožđa koje je sa najboljih
75
godina
Zlatan otok d.o.o.
Sveta Nedjelja
21 465 Jelsa
Hrvatska
Tel: +385(0)21 745 709
Fax: +385(0)21 745 709
e-mail: zlatanotok@
zlatanotok.hr
76
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
i najstarijih južnih pozicija Hvara. Prosječan urod po trsu je 0,5 kg .
Odležava u novim barrique bačvicama zapremine 225 l. Kombiniraju se bačve francuskog, američkog i hrvatskog porijekla te još pola
godine u boci. Vino je tamno rubinske boje bogatim i kompleksnim
aromama koje na nosu ostavljaju dojam suhe šljive, vanilije i kože.
Bogate i snažne taninske strukture, vatrenog retrookusa sa perzistencijom koja ostaje dugo.
Hrvatsko vino sa najviše priznanja i medalja.
ZLATAN CRLJENAK
Novo vino stare, gotovo zaboravljene autohtone sorte Kaštelanski
Crljenak. Nakon dugogodišnjih genetsko - ampelografskih istraživanja, dokazana indentičnost sorte sa najrasprostranjenijom sjevernoameričkom sortom Zinfandell. Vino je intezivno rubinske boje. Alkohol
14,5%, sa izraženom sortnom aromom koja varira od diskretnih svjetnih, pa do snažnih voćnih mirisa.
ZLATAN OSTATAK BURE-CRNO
Novo vino koje također stiže sa novog vinograda u Baškoj Vodi.
Ime je nastalo zbog poznate biokovske bure. Vino je providno rubinske boje. Alkohol 14%. Na nosu i okusu vrlo izražajno. Retroukus je zaobljen, gladak i suh
sa solidnom perzistencijom koja osvaja.
DESERTNA VINA
ZLATAN PORAT
Desertno vino od sorte Crljenak iz novog vinograda u Baškoj Vodi. Sadrži 15% alkohola, te 90 g neprovrelog šećera. Pije se u svakoj prilici, a najviše odgovara uz kolače i
slatko. Prvim izlaskom na ocjenjivanje GAST 2009 osvaja zlatnu medalju.
ZLATAN PROŠEK
Vino od sorte Plavac Mali s biranih površina Sv.Nedjelje. Berba se vrši tek tada kada
grožđe dozrije do 300 - 320 g šećera/100 g mošta. Iskoristivost soka vrlo mala 7-8 kg
grožđa za 1 litru prošeka. Alkohol 14-15,5% vol, kiselina 6-8 g/l (vrlo visoke jer se i kiselina kao i šećer koncentrira isušivanjem grožđa), ostatak reducirajućeg šećera 80-130 g/l.
Arome sušenog voća: šljive i smokve. Slatko, intenzivno i bogato vino.
77
godina
Ana-Marija Jagatić Korenika, Ana Jeromel, Mihaljević Žulj, M., Ivana Puhelek1
znanstveni rad
Utjecaj hladne maceracije na kemijski sastav vina
autohtonih hrvatskih sorti vinove loze
Sažetak
Većina hrvatskih vina od bijelih autohtonih sorata proizvodi se standardnom preradom grožđa, bez
maceracije. Iako su crna vina poznata po bogatstvu fenolnim spojevima, što je posljedica i tehnologije
proizvodnje, koncentracija navedenih spojeva u bijelim vinima također može biti značajna s obzirom na
sortu i primijenjenu tehnologiju u proizvodnji vina. S obzirom na suvremene trendove istraživanja vina
koja se temelje na proučavanju fenolnih spojeva koji blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje - cilj našeg
istraživanja bio je pridonijeti spoznaji o vrijednosti autohtonih sorata koje su nedovoljno istražene u tom
smislu. U istraživanju su korištene sorte Kraljevina, Škrlet, Malvazija, Pošip i Maraština. Vino svake sorte
proizvedeno je standardnom tehnologijom za bijela vina (varijanta A) i hladnom maceracijom masulja od
6 sati na 10°C (varijanta B). Utjecaj hladne maceracije na osnovni kemijski sastav mošta i vina kao i koncentraciju ukupnih fenola i flavanola razlikovao se s obzirom na istraživanu sortu. Najveća koncentracija
ukupnih fenola pronađena je u vinu sorte Škrlet, a najveće razlike između varijanti A i B zabilježene su kod
vina Kraljevina, Škrlet i Malvazija. Senzorna analiza provedena je metodom 100 bodova, pri čemu su bolje
ocijenjena vina Pošip, Škrlet i Maraština dobivena procesom hladne maceracije.
Ključne riječi: hladna maceracija, autohtone sorte, fenoli, flavanoli
Uvod
Polifenolni spojevi čine veliku i kompleksnu skupinu spojeva koji značajno utječu na
kakvoću bijelih vina. Polifenoli su prisutni u svim dijelovima grozda odakle se ekstrahiraju
u mošt, u određenoj koncentraciji, ovisno o tehnologiji proizvodnje i željenom tipu vina.
To su spojevi koji utječu na stabilnost boje, a mogu pojačati i okus gorčine i astringencije vina te sklonost oksidaciji i posmeđivanju. Njihova zdravstvena vrijednost očituje se
kroz antioksidativna, baktericidna i vitaminska svojstva (Ribereau Gayon i sur., 2006.). S
obzirom na to da se većina bijelih vina proizvodi brzom preradom grožđa, bez ili s vrlo
kratkom maceracijom, polifenoli u bijelim vinima uglavnom potječu iz mesa bobice u
ukupnoj koncentraciji od 100-400 mg /L (Margalit, 1997.), odnosno 50-250 mg/L prema
Clarke i sur., 2004. Glavni polifenolni spojevi u vinu mogu se podijeliti u dvije skupine,
flavonoide i neflavonoide. Neflavonoidi čine većinu polifenolnih spojeva u bijelim vinima
1
78
Jagatić Korenika Ana-Marija, dipl. ing., Jeromel Ana, prof. dr. sc., Mihaljević Žulj Marin, dipl.
ing., Puhelek Ivana, dipl. ing.; Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
(85 %), a flavonoidi se oslobađaju tek zbog produžene maceracije i obično čine 20 % ukupnih fenola.
Osim na ekstrakciju polifenolnih spojeva, maceracijom utječemo i na oslobađanje
voćnih aroma (Alvarez i sur. 2006.) i prekursora arome koje su smještene u kožici grožđa.
Glavni čimbenici koji utječu na ekstrakciju spojeva iz kožice i sjemenke su temperatura
i duljina maceracije. Niže temperature i ograničeno, kraće trajanje maceracije smanjuju
ekstrakciju nepoželjne frakcije fenolnih spojeva (flavonoidi) koji mogu uzrokovati gorčinu
i astringenciju vina. Iz navedenih razloga kod bijelih vina se koristi tehnologija maceracije
na niskim temperaturama (5-8°C), nazvana hladna maceracija (De Rosa, 1993.; Gerbi i sur.
1991.; Tamborra, 1992.).
Koncentracija ukupnih fenola ekstrahiranih tim procesom je 2-3 puta manja u odnosu
na klasičnu maceraciju na ambijentalnoj temperaturi u trajanju od 48 sati (De Rosa, 1993.).
Osim što ograničavaju ekstrakciju polifenola, niske temperature utječu na pojačano oslobađanje terpenskih spojeva i inhibiranje rada oksidativnih enzima (Gerbi i sur. 1991.; Tamborra, 1992.). Zbog učinka niskih temperatura na rad enzima, hladna maceracija provodi
se bez dodatka SO2 koji pojačava topljivost polifenola. Temperatura pri kojoj se provodi
hladna maceracija treba biti postignuta u što kraćem vremenskom periodu (do tri sata)
kako bi se spriječilo djelovanje oksidativnih enzima i gubitak arome iz grožđa. Hladna
maceracija može trajati 10-20 sati ili dulje, ovisno o sorti i zrelosti grožđa (dulja za manje
aromatične sorte i grožđe koje nije potpuno zrelo). Trajanje maceracije dulje od 20 sati
može uzrokovati veću ekstrakciju polifenola (De Rosa, 1993.). Hladna maceracija može
utjecati na smanjenje ukupne kiselosti, odnosno povećanje pH vina (Durbordieu i sur.
1986.; Herjavec i sur. 2002.) te povećanje koncentracije ekstrakta, pepela i ukupnih fenola
(Aurich i sur., 1989.). Istraživanja utjecaja maceracije na sortu Malvazija (Herjavec, 1980. i
Radeka, 2005.) potvrdila su pozitivan učinak na aromatski profil vina.
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj maceracije pri 10°C u trajanju od šest sati
na osnovni i polifenolni sastav vina Kraljevina, Škrlet, Malvazija, Pošip i Maraština te na
njihova senzorna svojstva.
Materijal i metode istraživanje
Istraživanje je provedeno 2010. godine na kultivarima Kraljevina iz vinogorja Zelina,
Škrlet iz vinogorja Voloder, Malvazija iz vinogorja Zapadna Istra, Maraština iz vinogorja
Šibenik i Pošip iz vinogorja Korčula.
-
Pokus je postavljen u dvije varijante:
varijanta A – klasična, brza prerada grožđa
varijanta B – hladna maceracija tijekom 6 sati na 10°C
Berba svake sorte obavljena je ručno u vrijeme tehnološke zrelosti. Grožđe je pre79
godina
vezeno u plastičnim sanducima zapremnine 20 kg do mjesta prerade, u eksperimentalnom podrumu VVP Jazbina, Agronomskog fakulteta, nakon čega je uslijedilo muljanje i
runjenje grožđa. Posebno je prerađeno po 100 kg grožđa svake sorte po varijanti. Grožđe
za varijantu A prerađeno je standardnim postupkom za proizvodnju bijelih vina, dok je
masulj za varijantu B, nakon muljanja i runjenja podvrgnut hladnoj maceraciji u trajanju
od šest sati pri 10°C. Maceracija je provedena u inoks tanku s rashladnim sistemom uz
povremeno miješanje. Nakon maceracije i prešanja, dobiveni mošt je u obje varijante
sumporen s 5%-tnom otopinom sumporaste kiseline u koncentraciji 100 mL/hL. Mošt se
taložio 24 h nakon čega je odvojen od taloga i pretočen u demižone od 10 L u tri ponavljanja. Uzorci mošta za analizu varijante A odvojeni su nakon taloženja, a uzorci varijante
B prije maceracije i nakon taloženja mošta.
Svi moštovi inokulirani su kvascem Lalvin EC 1118 (Saccharomyces bayanus). Alkoholna
fermentacija kontrolirana je mjerenjem temperature koja nije prelazila 20°C i praćenjem
razgradnje šećera. Duljina alkoholne fermentacije bila je podjednaka u svim varijantama,
između tri i četiri tjedna. Nakon što je analizom potvrđeno da su dobivena mlada vina
suha, tj. da je fermentacija završena, obavljen je prvi pretok i sumporenje s 5%-tnom otopinom sumporaste kiseline u koncentraciji 100 mL/hL.
Metode koje su korištene u istraživanju obuhvaćaju analizu kemijskog sastava mošta,
analizu kemijskog sastava vina i senzorno ocjenjivanje vina metodom 100 bodova. U
svakom uzorku mošta određena je koncentracija šećera upotrebom refraktometra (°Oe),
ukupna kiselost (g/L kao vinska kiselina) metodom neutralizacije uzorka s 0,1 M NaOH uz
indikator bromtimol plavi i pH vrijednost (Beckman Expandomatic SS2).
U uzorcima koji su odvojeni nakon završene alkoholne fermentacije napravljena je
osnovna analiza vina prema metodama O.I.V.-a (2001.). Ukupni fenoli određeni su u uzorcima mošta prije i nakon maceracije te u uzorcima vina s Folin-Ciocalteu reagensom
prema AOAC metodi (Amerine i Ough, 1988.). Ukupni fenoli izraženi su u mg/L ekvivalenata galne kiseline. Ukupni flavanoli određeni su metodom s vanilinom (Amerine i Ough,
1988.), a rezultati izraženi u mg/L ekvivalenata katehina.
Rezultati istraživanje i rasprava
Osnovni kemijski sastav mošta
U uzorcima mošta koji su odvojeni nakon taloženja kod varijante A te prije i nakon
maceracije kod varijante B, određena je koncentracija šećera (°Oe), ukupna kiselost (g/L
kao vinska) i pH vrijednost te ukupni fenoli i flavanoli.
U uvjetima berbe 2010. najviša koncentracija šećera određena je kod sorte Maraština (97
°Oe), a najniža kod sorte Kraljevina (65 °Oe). Ukupna je kiselost niža nakon procesa maceracije
u moštu svih sorata, a pH vrijednost je viša, što je sukladno navodima Durbordieu et al., 1986.
80
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Koncentracija ukupnih fenola u svim moštovima povećana je nakon procesa maceracije u skladu s istraživanjima koja potvrđuju da se koncentracija fenola povećava s dužim
kontaktom kožice i soka (Hernanz et al., 2007.; Darias- Martin et al. ,2000.; Singleton, Zaya
i Trouslade, 1980.)
Nakon maceracije utvrđeno je i povećanje koncentracije ukupnih flavanola koji su
zastupljeni s vrlo malom koncentracijom, nekoliko mg/L, u bijelim vinima dobivenim
brzom preradom (Cheynier i sur. 1989.; Betes Saura i sur. 1996.; Chamkha i sur. 2003.).
Značajno povećanje koncentracije ukupnih flavanola zabilježeno je kod sorata Kraljevina,
Škrlet i Malvazija.
Kemijski sastav vina
Uzorci vina analizirani su odmah po završetku alkoholne fermentacije. Rezultati
osnovne analize prikazani su u tablicama 2-6. Iz rezultata je vidljivo da su se kontrolna
vina razlikovala samo u pojedinim parametrima u odnosu na vina dobivena maceracijom
i to samo kod nekih sorata. Najmanje statistički značajnih razlika bilo je među varijantama
vina Pošip.
U skladu s koncentracijom šećera u moštu, najnižu koncentraciju alkohola imalo je
vino Kraljevina (8,69 vol%), a najvišu vino Maraština (13,7 vol%) varijante B. Statistički značajne razlike u koncentraciji alkohola među varijantama zabilježene su kod sorata Kraljevina, Škrlet i Maraština.
Najviša ukupna kiselost dobivena je u vinu Kraljevina varijanta A (7,97 g/L), a najniža
u vinu Pošip varijanta B (4,42 g/L). Značajne razlike u koncentraciji ukupne kiselosti i pH
među varijantama nisu primijećene, osim kod sorte Malvazija, iako su koncentracije općenito niže u vinima varijante B. Promjene u ukupnoj kiselosti i pH u skladu su s prijašnjim
istraživanjima.
Ekstrakt je važna komponenta kakvoće vina koja pridonosi punoći i harmoničnosti,
a njegova vrijednost bez šećera u bijelim vinima kreće se od 16-39 g/L. Vino sorte Škrlet
varijanta A imalo je najnižu koncentraciju ekstrakta bez šećera (16,6 g/L), za razliku od
vina Maraština dobivenog maceracijom koje je najbogatije ekstraktom (20,47 g/L).
Koncentracija pepela u vinu kreće se u rasponu od 1,5 – 3,0 g/L. Najmanju količinu
pepela sadrži vino Kraljevina (1,17 g/L), a najveću vino Malvazija u varijanti A (2,43 g/L).
Signifikantne razlike u koncentraciji ekstrakta bez šećera i pepela među varijantama zabilježene su samo kod sorata Kraljevina i Škrlet.
Polifenolni sastav vina
Koncentracija ukupnih fenola u vinima u istraživanju kretala se u rasponu od 176,6
mg/L do 395,44 mg/L. Najniža koncentracija ukupnih fenola određena je u vinu Kralje81
godina
vina, a najviša u vinu sorte Škrlet varijante A. S obzirom na poznatu koncentraciju ukupnih fenola u bijelim vinima, možemo zaključiti da je sorta Škrlet bogata istim spojevima
te potencijalno zdravstveno vrijedna, a kao takva trebala bi biti predmet daljnjih istraživanja. Koncentracija ukupnih fenola među varijantama u svim vinima nije bila statistički
značajno različita. Prema istraživanju Rastija i sur. (2009.) koncentracija ukupnih fenola
u bijelim vinima proizvedenim u različitim regijama Hrvatske varirala je od 191 do 652
mg/L, s prosjekom od 401 mg/L, a prema Vinković Vrček i sur. (2011.) od 167 do 347 mg/ L.
Budić-Leto i Lovrić (2002.) objavili su vrijednost ukupnih fenola u vinu Pošip od 273 mg/L,
a u vinu Maraština 231 mg/L. Koncentracija ukupnih fenola u vinima Malvazije dobivenim standardnom preradom i hladnom maceracijom varirala je u rasponu od 284,23 do
353,95 mg/L (Radeka i sur., 2008.).
Ukupni flavanoli kretali su se u rasponu od 3,23 mg/L kod vina sorte Kraljevina do
13,11 mg/L kod sorte Škrlet. Statistički opravdane razlike među varijantama postoje kod
sorata Škrlet i Malvazija.
Senzorno ocjenjivanje vina
Vina iz provedenog istraživanja berbe 2010. ocjenjivalo je pet degustatora metodom
100 bodova, a dobiveni rezultati prikazani su u tablici 7. Rezultati prikazuju da je s 84,00
najbolje ocijenjeno vino Pošip varijante B, a najlošije vino Malvazija varijante B s ocjenom 72,00. Uspoređujući sve sorte po varijantama, bolje su ocijenjena tri vina varijante B
(Pošip, Maraština i Škrlet), a dva vina varijante A (Malvazija i Kraljevina). Bolje ocijenjena
vina bila su punija i ekstraktnija na okus te izraženije arome, ni jedno vino nije bilo gorko
ili astringentno kao posljedica hladne maceracije.
Tablica 1. Osnovni kemijski sastav mošta 2010.
Sorta
Kraljevina
Škrlet
82
B
Sastojak
A
Šećer (°Oe)
72
65
Ukupna kiselost (g/L)
7,75
8,77
7,9
pH
3,2
3,0
3,24
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
209,47
92,11
235,06
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
5,44
2,8
5,32
Prije maceracije Nakon maceracije
74
Šećer (°Oe)
82
84
85
Ukupna kiselost (g/L)
6,21
6,0
5,75
pH
3,22
3,06
3,22
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
211,37
225
467,71
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
10,14
11,91
24,2
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Šećer (°Oe)
93
94
95
Ukupna kiselost (g/L)
6,4
6,3
4,95
pH
3,28
3,6
3,61
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
139,33
137,22
264,17
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
4,1
4,4
8,52
Šećer (°Oe)
97
97
97
Ukupna kiselost (g/L)
7,6
7,83
7,4
pH
3,6
3,56
3,57
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
187,84
143,63
196,93
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
6,73
5,28
6,05
Malvazija
Maraština
Šećer (°Oe)
92
95
92
Ukupna kiselost (g/L)
5,61
6,11
4,93
Pošip
pH
3,41
3,44
3,47
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
279,01
175,02
262,35
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
7,39
6
6,54
Tablica 2. Osnovni kemijski sastav vina Kraljevina 2010.
Kraljevina
A
B
LSD 5%
alkohol (vol %)
9,07
8,69
*
ekstrakt bez šećera (g/L)
16,97
17,67
*
ukupne kiseline (g/L)
7,97
7,51
ns
hlapive kiseline (g/L)
0,46
0,41
*
pH
3,07
3,08
ns
pepeo (g/L)
1,18
1,17
*
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
176,60
179,34
ns
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
3,23
3,41
ns
Tablica 3. Osnovni kemijski sastav vina Škrlet 2010.
Škrlet
A
B
LSD 5%
alkohol (vol %)
11,59
11,44
*
ekstrakt bez šećera (g/L)
16,60
16,90
*
ukupne kiseline (g/L)
6,40
6,10
ns
hlapive kiseline (g/L)
0,46
0,50
ns
pH
3,05
3,08
ns
pepeo (g/L)
1,36
1,39
*
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
395,44
364,7
ns
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
13,11
11,16
*
83
godina
Tablica 4. Osnovni kemijski sastav vina Malvazija 2010.
Malvazija
A
B
LSD 5%
alkohol (vol %)
12,73
13,19
ns
ekstrakt bez šećera (g/L)
20,40
18,80
ns
ukupne kiseline (g/L)
6,57
4,67
*
hlapive kiseline (g/L)
0,86
0,99
*
pH
3,3
3,5
*
pepeo (g/L)
2,43
2,38
ns
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
204,3
217,61
ns
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
5,28
5,07
*
Tablica 5. Osnovni kemijski sastav vina Maraština 2010.
Maraština
A
B
LSD 5%
alkohol (vol %)
12,63
13,70
*
ekstrakt bez šećera (g/L)
18,90
20,47
ns
ukupne kiseline (g/L)
5,04
4,97
ns
hlapive kiseline (g/L)
0,75
0,80
*
pH
3,67
3,84
ns
pepeo (g/L)
1,93
2,32
ns
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
214,1
213,95
ns
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
4
4,5
ns
Tablica 6. Osnovni kemijski sastav vina Pošip 2010.
Pošip
A
B
LSD 5%
alkohol (vol %)
12,64
12,72
ns
ekstrakt bez šećera (g/L)
17,97
17,13
ns
ukupne kiseline (g/L)
5,87
4,42
ns
hlapive kiseline (g/L)
0,81
0,91
*
pH
3,48
3,82
ns
pepeo (g/L)
1,65
1,97
ns
Ukupni fenoli (mg GAE/L)
221,47
242,03
ns
Ukupni flavanoli (mg CAT/L)
4,7
4,69
ns
Tablica 7. Senzorna analiza vina 2010. metodom 100 bodova
Sorta
84
A
B
Kraljevina
75,8
74,6
Škrlet
77,2
78,6
Malvazija
78,2
72,00
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Pošip
83,8
84,0
Maraština
79,0
80,8
Zaključak
Jednogodišnje istraživanje utjecaja hladne maceracije na autohtone sorte Kraljevina,
Škrlet, Malvazija, Maraština i Pošip berbe 2010. dalo je različite rezultate, ovisno o istraživanoj sorti. Na temelju rezultata možemo zaključiti da je maceracija masulja utjecala na
kemijski sastav i kakvoću dobivenih vina. Ukupna kiselost je manja, a pH vrijednost očekivano viša u svim vinima dobivenim hladnom maceracijom u odnosu na kontrolna vina.
Vina sorte Kraljevina i Škrlet nakon procesa hladne maceracije imaju značajno veću koncentraciju ekstrakta bez šećera i pepela. Koncentracija ukupnih fenola i ukupnih flavanola
očekivano je veća nakon hladne maceracije masulja u moštovima svih sorata (najviše kod
Škrleta), dok u vinima nema statistički opravdane razlike u odnosu na kontrolu. Vina sorte
Pošip i Maraština dobivena hladnom maceracijom bila su najbolje senzorno ocijenjena
zbog intenzivnijeg mirisa, kakvoće i trajanja okusa.
Literatura
Álvarez, I., Aleixandre, J.L., García, M.J. and Lizama, V. (2006.): Impact of prefermentative maceration on the
phenolic and volatile compounds in Monastrell red wines. Analytica Chimica Acta, 563, 109–115.
Amerine i Ough (1988.): Methods for Analysis of musts and Wines, John Wiley & Sons Inc, Hoboken, NY USA
Aurich, M., Versini, G., Dalla Serra, A. (1989.): Influenza delle epoche di vedemmia e della macerazione sulle
caratteristiche di tipicitqa dei vini Traminer aromatico dell Alto Adige, International Symposium, S.Michele all Adige,
223-232.
Betes-Saura, C., Andres-Lacueva, C., & Lamuela-Raventos, R. M. (1996.): Phenolics in white free run juices and
wines from Penedes by High-performance liquid chromatography: Changes during vinification. J. Agric. Food Chem.,
44, 3040–3046.
Budić-Leto, I. i Lovrić, T., (2002.): Identification of Phenolic Acids and Changes in their Content during Fermentation and Ageing of White Wines Pošip and Rukatac, Food Technol. Biotechnol. 40 (3) 221-225.
Cheynier, V., Rigaud, J., Souquet, J. M., Barill`ere, J. M., & Moutounet, M. (1989.):Effect of pomace contact
and hyperoxidation on the phenolic composition and quality of Grenache and Chardonnay wines Am. J. Enol. Vitic.,
40, 36–42.
Clarke, R.J, Bakker, J. (2004.):Wine flavour chemistry, Blackwell Publishing, Oxford
Darias-Martín, J., D. Díaz-González, C. Díaz-Romero (2004.): Influence of two pressing processes on the quality
of must in white wine production, Journal of Food Engineering, 63 pp. 335–340.
De Rosa, T. (1993.): Tecnologia dei vini bianchi, Edizione AEB Brescia
Gerbi, V, Zeppa, G., Manara, C., Minati, J.L. (1991.): Esperienze di macerazione a freddo con uve Moscato, L
Enotecnico XXVII 12, 57-66.
Herjavec, S. (1980.):Utjecaj pektolitičkih enzima primijenjenih u vinifikaciji malvazije bijele istarske na kemijski
sastav i organoleptička svojstva vina, magistarski rad
Hernanz, D., Recamales, A.F., Gonzalez-Miret, M.L., Gomez-Miguez, M.J., Vicario, I.M., Heredia, F.J. (2007.):
Phenolic composition of white wines with a prefermentative maceration at experimental and industrial scale, Journal
of Food Engineering 80, 327-335.
85
godina
Margalit Yair (1997.): Wine Chemistry,The Wine Appreciation Guild Ltd., CA, USA
Moreno-Arribas, M.V., Carmen Polo, M. (2009.): Wine Chemistry and Biochemistry, Springer Science+Business
Media, USA
Radeka, S. (2005.): Maceracija masulja i primarne arome vina Malvazije istarske, doktorska disertacija
Radeka, S., Herjavec, S., Peršurić, Đ., Lukić, I., Sladonja, B., (2008.): Effect of Different Maceration Treatments
on Free and Bound Varietal Aroma Compounds in Wine of Vitis vinifera L.cv. Malvazija istarska bijela, Food Technol.
Biotechnol. 46 (1) 86-92.
Rastija, V., Srečnik, G., Medić- Šarić, M. (2009.): Polyphenolic composition of Croatian wines with different geographical origins, Food Chemistry 115, 54-60
Ribereau-Gayon, P., Glories, Y., Maujean, A., Duburdieu, D. (2006.) : Handbook of enology vol. 2- The chemistry
of wine. John Wiley & Sons Ltd., Chichester
Ricardo da Silva, J. M., Cheynier, V., Samson, A., & Bourzeix, M. (1993.):Effect of pomace contact, carbonic
maceration and hyperoxidation on the procyanidin composition of Grenache blanc wines. Am. J. Enol. Vitic., 44, 168–
172.
Singleton, V.L., Zaya, J., Trouslade, E. (1980.): White table wine quality and polyphenol composition as affected
by must SO2 content and pomace contact time American Journal of Enology and Viticulture, 31 pp. 14–20.
Tamborra, P. (1992.): Influenza della macerazione sul contenuto di terpeni liberi e glucosidi nel Moscatello selvatico, Rivista di viticoltura e di enologia, XLV, 35-45.
Vinković Vrček, I., Bojić. M., Žuntar, I., Mendaš, G., Medić-Šarić, M. (2011.): Phenol content, antioxidant activity
and metal composition of Croatian wines deriving from organically and conventionally grown grapes, Food Chemistry, 124, 354-361.
scientific study
Effect of cold maceration on chemical content of wines of
autochthonous Croatian grapevine varieties
Summary
Most Croatian autochthonous white wines are produced by standard technology for white wines, without
maceration process. Even though richness of polyphenol compounds is correlated with red wines, white
wines can also be a source of polyphenols, concentrations mostly dependent of winemaking technology
used. A positive influence of polyphenol compounds on human health is well known, and because of that
our main goal was to determine their concentrations in Croatian autochthonous wines. In the research
five cultivars were used: Maraština, Kraljevina, Pošip, Škrlet and Malvazija istarska. Each wine was produced without maceration process and with cold maceration process lasting for 6 hours on 10 °C. The influence of cold maceration for every investigated cultivar was noted in basic chemical composition and total
phenol and flavan-3-ol concentrations. Škrlet wines had the highest concentrations of total phenols, while
the most significant differences between the not macerated and macerated wines was noted in Kraljevina,
Malvazija and Škrlet wines. Sensory analysis of produced wines by 100 positive score method pointed out
Pošip, Škrlet and Maraština wines produced by cold maceration.
Keywords: cold maceration, autochthonous cultivars, phenols, flavan-3-ols
86
091/251-5943 | www.vina-vivoda.hr | Rovinj/Rovigno
U našem podrumu njegujemo
stoljetnu tradiciju proizvodnje
visokokvalitetnog, autohtonog, bijelog
suhog vina- VRBNIČKA ŽLAHTINA.
ŽLAHTINA.
ŽLAHTINA obitelji TOLJANIĆ
ponos je generacija koje su svoje
sposobnosti,znanje i iskustvo ugradili
u ovo izuzetno plemenito vino.
Posebna ponuda
u našim ugostiteljskim objektima za organizirane grupewww.gospoja.hr
godina
Tamara Vranješ1, Mirela Osrečak2, Karoglan, M.2, Kozina, B.2
znanstveni rad
Utjecaj prorjeđivanja i cizeliranja grozdova
na kakvoću grožđa stolnih sorti
Black Magic i Victoria (Vitis vinifera L.)
Sažetak
Poznato je da ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na rodnost te kvalitativni sastav grožđa
vinove loze. Kakvoća stolnih kultivara, osim po sadržaju šećera i razini ukupne kiselosti, uvelike ovisi i
o vanjskom izgledu, prije svega masi grozda i krupnoći bobica. U tom smislu provedeno je istraživanje
utjecaja prorjeđivanja i cizeliranja grozdova na kakvoću grožđa stolnih sorti Black magic i Victoria, a uz
vizualnu ocjenu izmjeren je sadržaj šećera i ukupne kiselosti u grožđu te prosječna masa grozda i bobice.
Opća je ocjena da je zahvat cizeliranja grozdova vrlo pozitivno utjecao na kultivar Victoria, putem povećanja prosječne mase bobice i razine šećera u grožđu te smanjenjem razine ukupne kiselosti. Prorjeđivanje
grozdova nije utjecalo na parametre rodnosti, ali je kod Victorije utjecalo na povećanje sadržaja šećera i
smanjenje razine ukupne kiselosti.
Ključne riječi: Black magic, Victoria, cizeliranje grozdova, prorjeđivanje grozdova
Uvod
Osim vinskih sorti, u vinogradarskoj proizvodnji značajnu ulogu zauzimaju i stolne
sorte, tzv. zobatice. Pri ocjenjivanju vinskih sorti vinove loze kemijski sastav grožđa i mošta
predstavlja glavni pokazatelj kakvoće, a kod ocjene stolnog grožđa poseban značaj pridaje
se vanjskom, estetskom izgledu grozdova. To se u prvom redu odnosi na veličinu, rastresitost i uniformnost grozdova i bobica te ravnomjernu i dobru obojenost bobica. Zahvati
koji tome u najvećoj mjeri pridonose su prorjeđivanje grozdova te prorjeđivanje bobica
- cizeliranje. Prorjeđivanjem grozdova mijenja se omjer lisne površine i mase grožđa na
trsu u korist lisne površine te tako više asimilata biva dostupno za dozrijevanje preostalih grozdova na trsu (Keller i sur., 2005.). Time se potiče rast i razvoj preostalih grozdova,
poglavito u smislu postizanja veće krupnoće i bolje obojenosti bobica, veće koncentracije
šećera, kao i procesa bržeg dozrijevanja grožđa. Obično se uklanjaju grozdovi koji su slabo
razvijeni, loše pozicionirani, bolesni ili kasne s razvojem (Poni, 2007.). Vršni grozdovi na
mladici najčešće su slabije razvijeni i kasnije dozrijevanju od bazalnih grozdova pa se oni
obično i uklanjaju kod prorjeđivanja.
1
2
88
Tamara Vranješ, dipl. ing., student Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Mirela Osrečak, dipl. ing., doc. dr. sc. Marko Karoglan, prof. dr. sc. Bernard Kozina; Agronomski
fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Svetošimunska cesta 25, Zagreb
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Prorjeđivanje grozdova uobičajeno se obavlja od završetka cvatnje (oplodnje) pa do
pojave šare. Prednosti su ranijeg prorjeđivanja (neposredno nakon cvatnje) rano otklanjanje kompeticije za asimilate među grozdovima, čime se postiže konzistentan porast
kvalitete (Poni, 2007.). Međutim, ranim prorjeđivanjem povećava se opasnost od većeg
intenziteta vegetativnog porasta, koji naknadno može biti u kompeticiji za asimilate s
grozdovima tijekom njihovog dozrijevanja (Jackson i Lombard, 1993.; Poni, 2007.).
Kasnijim prorjeđivanjem grožđa (oko pojave šare) smanjuju se ti potencijalni nedostaci te je jednostavnije i preciznije obavljati prorjeđivanje grozdova utoliko što se na trsu
već jasno može vidjeti koji su grozdovi počeli mijenjati boju, te se takvi grozdovi obično
ostavljaju, a uklanjaju se grozdovi koji su u slabijem stupnju dozrelosti. S druge strane,
prorjeđivanjem oko pojave šare ne može se izbjeći negativni efekt previsokog uroda i
kompeticije za asimilate među grozdovima te zbog toga ono ne garantira uvijek povećanje kvalitete grožđa (Poni, 2007.).
Dokoozlian i Hirschfelt (1995.) navode da su prorjeđivanjem grozdova u periodu
između cvatnje pa sve do četiri tjedna nakon zatvaranja grozda dobili vrlo slične rezultate u pogledu porasta bobice, kemijskog sastava grožđa i prinosa na stolnoj sorti Flame
seedless te to vrijeme smatraju najboljim za obavljanje navedenog zahvata. Prorjeđivanje grozdova nakon pojave šare smanjilo je ukupni prinos i različito djelovalo na kemijski
sastav grožđa pa prorjeđivanje grozdova u tom periodu, po njima, nije preporučljivo. Njihovo istraživanje poklapa se s onim Weavera i Poola (1972.), koji su postigli maksimalnu
težinu bobica kod prorjeđivanja grozdova u periodu oko zatvaranja grozda te zaključili da
vrijeme provođenja zahvata prorjeđivanja grozdova ima velik utjecaj na porast bobice i
veličinu grozda.
Prorjeđivanje bobica ili cizeliranje najčešće predstavlja prikraćivanje vrha i pojedinih
krilaca grozda, kako bi grozdovi bili što uniformnije građe i podjednakog vremena dozrelosti bobica. Taj ampelotehnički zahvat posebno je značajan i najčešće se primjenjuje kod
sorti sa zbijenim grozdovima te pridonosi razvoju lijepih, rastresitih grozdova s krupnim
bobicama ujednačene veličine i obojenosti (Žunić i Todić, 2002.). Kod nekih sorti taj zahvat
može povećati krupnoću bobica i za 30 % (Winkler, 1962.).
Također je uputno primijeniti ga u godinama kada je oplodnja bila naročito dobra jer će
preveliki broj bobica na grozdu dovesti do formiranja grozdova neujednačenog oblika, te
sitnih i slabo obojenih bobica, kakvi imaju vrlo malu tržišnu vrijednost (Žunić i Todić, 2002.).
Cizeliranje se provodi ljeti u fazi rasta bobica, kada su svi grozdovi formirani i kada je
vidljiva konačna veličina i oblik svakog pojedinog grozda.
Cilj je ovog istraživanja ustanoviti u kojoj mjeri primjena ampelotehničkih zahvata
prorjeđivanja i cizeliranja grozdova može utjecati na dozrijevanje i kakvoću stolnih kul89
godina
tivara Black magic i Victoria, u uvjetima Zagrebačkog vinogorja, vinogradarske podregije
Prigorje-Bilogora, na osnovi rezultata mjerenih parametara, prosječne mase grozda i prosječne mase bobica, sadržaja šećera i ukupne kiselosti u moštu.
Materijali i metode
Pokus je postavljen 2010. godine na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina,
koje je u sklopu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. Postavljen je po slučajnom bloknom rasporedu, u tri varijante po deset repeticija. Svaku repeticiju čine dva susjedna trsa, što znači da svaka varijanta obuhvaća po
dvadeset trsova.
Prva varijanta pokusa je kontrola (K), u kojoj na mladicama ostaju svi grozdovi bez ikakvih korekcija. Druga varijata je prorjeđivanje grozdova (P) gdje se na mladicama ostavljaju
samo bazalni grozdovi, a svi se ostali uklanjaju. Cizeliranje grozdova (C) predstavlja treću
varijantu, u kojoj se svim grozdovima prikraćuju vrhovi i pojedina krila kako bi bili što uniformnije građe. Zahvati su provedeni 20 dana nakon oplodnje, u fazi intenzivnog rasta bobice.
Na svakom trsu prethodno je utvrđen stvarni rodni potencijal. U berbi je grožđe izvagano te je utvrđena prosječna masa grozda svake repeticije, a prosječna masa bobica
odredila se na temelju 100 bobica prikupljenih iz svake repeticije. Udio šećera u moštu
određivao se pomoću digitalnog refraktometra, a ukupna kiselost prema metodi O.I.V.-a
(2001.). Na kraju se grožđe iz svake repeticije i vizualno ocijenilo.
Rezultati i rasprava
Iz rezultata u tablici 1. vidljivo je da zahvati prorjeđivanja grozdova (P) i cizeliranja (C)
nisu doveli do značajnih razlika u prosječnoj masi grozda kod oba ispitivana kultivara.
Grozdovi iz oba zahvata pokazuju nešto manju težinu u odnosu na kontrolu (K), no te
razlike nisu i statistički značajne. Kad govorimo o zahvatu cizeliranja, manja prosječna
masa grozda je i očekivana jer se zahvatom uklanja dio grozda koji je kasnije, bez obzira na
povećanje mase bobica, teško nadoknaditi. S druge strane, prorjeđivanje grozdova je kod
velikog broja dosadašnjih istraživanja dovelo do povećanja prosječne mase ostavljenih
grozdova (Winkler, 1962.; Poni 2010.), što kod nas nije bio slučaj. Razlog bi mogao ležati u
relativno ranom terminu prorjeđivanja grozdova, koji je doveo do većeg intenziteta vegetativnog porasta, a koji je naknadno mogao biti u kompeticiji za asimilate s ostavljenim
grozdovima, što se slaže s navodima Jacksona i Lombarda (1993.) te Ponija (2007.).
Kod kultivara Black magic nema statistički značajnih razlika niti u prosječnoj masi
bobice, no vrijednosti kod oba tretmana, a posebno kod prorjeđivanja grozdova, niže su u
odnosu na kontrolnu varijantu, vjerojatno iz prethodno navedenih razloga. Za razliku od
Black magica, kod kultivara Victoria dobili smo sasvim oprečne rezultate. Naime, zahvat
cizeliranja doveo je do značajnog povećanja mase bobice u odnosu na kontrolu, što se
poklapa s većinom dosadašnjih istraživanja (Winkler, 1962.; Žunić i Todić, 2002.). I prorjeđi90
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
vanje grozdova uvjetovalo je nešto veću masu bobica u odnosu na kontrolu, međutim te
razlike nisu i statistički značajne. Slični rezultati dobiveni su u velikom dijelu dosadašnjih
istraživanja, koja navode da smanjenje prinosa u manjoj mjeri utječe na veličinu bobice
stolnog grožđa, ali ima velik utjecaj na sadržaj šećera i obojenost. Harmon i Snyder (1944.)
su proučavajući utjecaj prorjeđivanja grozdova (do 75% redukcije prinosa) na osam različitih stolnih kultivara V. vinifere otkrili da je smanjenje prinosa značajno povećalo sadržaj
šećera, a vrlo malo utjecalo na težinu bobice. Sharples i sur. (1955.) prijavili su da prorjeđivanje grozdova (60% redukcije prinosa) nije imalo značajan utjecaj na težinu bobice
Kardinala, dok su prorijeđeni grozdovi imali 5% veći sadržaj šećera u odnosu na kontrolnu
varijantu. Kliewer i Weaver (1971.) zaključili su da je prorjeđivanje grozdova (40% redukcije prinosa) na stolnom kultivaru Flame Tokay uvjetovalo povećanje mase bobica za 17%,
sadržaja šećera za 21%, a boju bobica za 57% u odnosu na neprorjeđivanu kontrolu.
Iz tablice 1. vidljivo je da se rezultati sadržaja šećera dobiveni u našem istraživanju u
potpunosti podudaraju s prije navedenim radovima. Naime, prorjeđivanje grozdova je
kod obje sorte dovelo do povećanja sadržaja šećera u odnosu na neprorijeđene grozdove,
međutim samo kod Victorie i statistički opravdano. S druge strane, cizeliranje je kod Black
magica dovelo do značajnog pada sadržaja šećera u odnosu na kontrolnu, ali i na varijantu
prorjeđivanja grozdova. Kod kultivara Victoria je očekivano imalo pozitivan utjecaj na
sadržaj šećera i uvjetovalo njegovo značajno povećanje u odnosu na kontrolnu varijantu.
Ukupna kiselost uglavnom prati sadržaj šećera, tako da su kod Victorie oba zahvata uz
povećanje sadržaja šećera uvjetovala i značajno smanjenje ukupne kiselosti. Kod Black
magica, cizeliranje je uz smanjenje sadržaja šećera dovelo i do značajnog povećanja
ukupne kiselosti, dok prorjeđivanje grozdova nije imalo značajan utjecaj na ukupnu kiselost.
Tablica 1. Prosječna masa grozda, prosječna masa bobice, sadržaj šećera te ukupne kiselosti kultivara Black magic i Victoria, Jazbina, 2010. god.
Sorta
Black magic
Victoria
K
Pr.masa grozda
(g)
512,8
Pr.masa bobice
(g)
5,0
C
414,9
4,9
54,9 b
5,8 a
Tretman
Sadržaj šećera Ukup.kiselost
( oOe )
( g/L )
56,9 a
5,6 b
P
434,4
4,6
58,2 a
5,7 ab
sign.
n.s.
n.s.
*
*
K
703,6
8,5 b
44,9 b
6,4 a
C
664,7
9,9 a
51,0 a
6,2 b
P
517,0
9,1 ab
49,9 a
6,2 b
sign.
n.s.
*
*
*
K – kontrola; C – cizeliranje; P – prorjeđivanje grozdova; *, n.s. – signifikantno pri p ≤ 0,05 ili nesignifikantno prema
LSD testu
91
godina
Slika 1. Viktorija
lijevo: netretiran grozd (kontrola) desno: cizelirani grozd
Na slikama 1. i 2. prikazani su
grozdovi Victorie i Black magica
kontrolnih varijanti i varijanti
provedenog tretmana cizeliranja. Jasno je vidljivo kako je vanjski izgled, poglavito obojenost
bobica, značajno pozitivno različita kod Black magica u varijanti
cizeliranja grozdova. Kod sorte
Victoria pozitivan utjecaj cizeliranja može se definirati isključivo
kroz povećanje krupnoće bobice,
kao i prihvatljivu veličinu i kompaktnost grozda, kakva se traži
kao komercijalna kategorija, koja
privlači potencijalnog kupca. Kako
god, ampelotehnički zahvat cizeliranja kod obje sorte može se prihvatiti kao učinkovit i preporučjiv
u pogledu postizanja boljeg vanjskog izgleda grožđa.
Zaključak
Nakon provedenog istraživanja utjecaja prorjeđivanja i cizeliranja na kakvoću grožđa stolnih
kultivara Black magic i Victoria, sa
sigurnošću možemo zaključiti da
Slika 2. Black magic
niti jedan od provedenih ampelolijevo: netretiran grozd (kontrola) desno: cizelirani grozd
tehničkih zahvata nije utjecao na
rezultate vrijednosti prosječne mase grozda, iako su kontrolni grozdovi u prosjeku bili
teži za 40-185 g u odnosu na tretirane. Unatoč tome, cizeliranje grozdova utjecalo je na
povećanje prosječne mase bobice kultivara Victoria, što rečeni ampelotehnički zahvat čini
u potpunosti opravdanim.
Nadalje, prorjeđivanje grozdova utjecalo je na povećanje sadržaja šećera u grožđu Victorije, u odnosu na kontrolu. S druge strane, cizeliranje grozdova utjecalo je na povećanje
razine šećera u grožđu Victorije, ali i na smanjenje istog u grožđu Black magica.
Cizeliranje grozdova utjecalo je na povećanje ukupne kiselosti u grožđu Black magica,
dok su oba zahvata utjecala na smanjenje ukupne kiselosti u grožđu Victorije.
92
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Uzimajući u obzir sve prethodno iznesene rezultate ovog istraživanja, opća ocjena je
da je zahvat cizeliranja grozdova vrlo pozitivno utjecao na kultivar Victoria, putem povećanja prosječne mase bobice i razine šećera u grožđu te smanjenjem razine ukupne kiselosti.
Prorjeđivanje grozdova nije utjecalo na parametre rodnosti, ali je kod Victorije utjecalo
na povećanje sadržaja šećera i smanjenje razine ukupne kiselosti.
Konačno, evidentno je da je kultivar Victoria, pozitivnije reagirao na provedene ampelotehničke zahvate, što svakako ide u prilog tvrdnji da svaka sorta u vinogradu zahtijeva
individualan pristup prilagođen ekološkim uvjetima sredine u kojoj se kultivar uzgaja te
biološkim, agronomskim i tehnološkim svojstvima samog kultivara. U konkretnom slučaju, odgovor vjerojatno leži u činjenici da Victoria ima grozd prosječno veće mase od
Black magica te je time prikladnija za provođenje ampelotehničkih zahvata cizeliranja i
prorjeđivanja grozdova.
Literatura
Dokoozlian, N.K., Hirschfelt, D.J. (1995.): The influence of cluster thinning at various stages of fruit development
on Flame Seedless table grapes. Am. J. Enol. Vitic. 46: 429-436.
Harmon, F.N., Snyder, E. (1944.): Effect of cluster removal upon fruit of Vinifera grapes. Proc. Am. Soc. Hortic. Sci.
44: 309-311.
Keller, M. (2010.). The Science of Grapevines: Anatomy and Physiology. Academic Press: San Diego, Kalifornija,
SAD.
Keller, M., Mills, L. J., Wample, R. L., Spayd, S. E. (2005.): Cluster Thinning Effects on Three Deficit-Irrigated Vitis
scientific study
Cluster and berry thinning impact on the quality of table grape
cultivars Black magic and Victoria
Summary
It is widely known that canopy management influence yield parameters, as well as chemical composition
of grapes. The quality of table grape cultivars depends upon sugar and total acidity content in grapes, but
average cluster and berry weight also play a very important role in evaluation of outward grape appearance. In purpose of examination of cluster and berry thinning impact on the quality of table grape
cultivars Black magic and Victoria, sugar content, total acidity level and average weight of clusters and
berries was measured.
Generally, berry thinning exposed very positive impact on cultivar Victoria, by increasing average berry
weight, sugar content in grapes and decreasing of total acidity level. Cluster thinning showed no impact
on yield parameters, but increasing of sugar content and lowering of total acidity level in the grapes of
Victoria was recorded.
Keywords: Black magic, Victoria, berry thinning, cluster thinning
93
godina
vinifera Cultivars. Am. J. Enol. Vitic. 56: 91-103.
Kliewer, W.M. (1971.). Effect of crop level and leaf area on growth, composition and coloration of “Tokay” grapes.
Am. J. Enol. Vitic. 22: 172-177
Jackson, D.I., Lombard, P.B. (1993.): Environmental and Management Practices Affecting Grape Composition
and Wine Quality – A Review. Am. J. Enol. Vitic. 44: 409-430.
O.I.V. „International Code of Oenological Practices”, edition 2001, Paris.
Poni, S. (2007): Gestione della chioma, U Renzo Angelini (ur.): La vite e il vino. Script, Bologna, Italija.
Sharples, G.C., Thompson, R.H., Milne, R.L. (1955.): The relation of cluster thinning and trunk girdling of Cardinal grapes to yield and quality of fruit in Arizona. Proc. Am. Soc. Hortic. Sci. 66: 225-233.
Weaver, R.J., Pool, R.M. (1972.): Effect of time of thinning on berry size of girdled, gibberellin treated Thompson
seedless grapes. Vitis 12: 97-99.
Winkler, A.J. (1962,): General viticulture, Berkley, Los Angeles, USA.
Žunić, D., Todić, Slavica (2002.): Stono grožđe. Midim print, Novi Beograd, Zemun.
94
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
95
godina
Moslavac T. 1, Pozderović A. 1, Anita Pichler 1, Milica Vilušić 2, Aleksandra Tomić 1
znanstveni rad
Utjecaj mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku
stabilnost suncokretovog ulja
Sažetak
Mikrovalno zagrijavanje moderna je i široko primjenjivana metoda za pripremanje hrane. U ovom radu
istraživan je utjecaj mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku stabilnost hladno prešanog suncokretovog ulja, visokooleinskog suncokretovog ulja te njihovih smjesa. Biljna ulja zagrijavana su u mikrovalnoj
pećnici kod različite snage u vremenu od 5 minuta. Također, uzorci su zagrijavani u mikrovalnoj pećnici
kod snage 300 W u različitim vremenima trajanja. Rezultati testa prikazani su kao vrijednost peroksidnog
broja tijekom mikrovalnog zagrijavanja. Visokooleinsko suncokretovo ulje ima bolju stabilnost prema
oksidaciji upravo zbog visokog udjela oleinske kiseline. Dodatkom visokooleinskog suncokretovog ulja
u hladno prešano ulje dolazi do promjene oksidacijske stabilnosti smjese ulja. Primjenom veće snage i
vremena trajanja mikrovalnog zagrijavanja dolazi do većeg oksidacijskog kvarenja ispitivanih ulja.
Ključne riječi: suncokretovo ulje, oksidacijska stabilnost, mikrovalno zagrijavanje
Uvod
Najčešći je tip kvarenja biljnih ulja oksidacijsko kvarenje, a predstavlja proces oksidacije ugljikovodikovog lanca masne kiseline. Zbog kvarenja biljnih ulja oksidacijskim
procesima tijekom njihove primjene ili skladištenja dolazi do niza nepoželjnih reakcija
(polimerizacija, hidroliza, izomerizacija i dr.) (Dimić, 2005.). Oksidacijskim kvarenjem ulja
nastaje neugodan miris oksidiranih ulja, što se pripisuje primarnim i sekundarnim produktima oksidacije koji u malim količinama narušavaju senzorska svojstva ulja (Broadbent
i Pike, 2003.; Gray,1978.; Rovellini, 1997.). Proces autooksidacije biljnih ulja može nastupiti
sporije ili brže, što ovisi o sastavu biljnog ulja (sastav masnih kiselina), uvjetima skladištenja, prisutnosti sastojaka koji ubrzavaju ili usporavaju tu reakciju oksidacije (MartinPolvillo, 2004.). Poznavanje stabilnosti ili održivosti biljnih ulja važno je kako bi se moglo
unaprijed utvrditi vrijeme za koje se ulje može sačuvati od jače izražene oksidacije te za
određivanje vremenskog roka upotrebe ulja. U praksi se najčešće primjenjuju metode za
određivanje oksidacijske stabilnosti biljnih ulja temeljene na ubrzanoj oksidaciji ulja (Shahidi, 2005.; Przybylski, 1993.; Suja, 2004.; Farhoosh, 2008.).
1
2
96
prof. dr. sc. Tihomir Moslavac, prof. dr. sc. Andrija Pozderović, dr. sc. Anita Pichler, Aleksandra
Tomić – studentica; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek,
Franje Kuhača 20, Osijek
doc. dr. sc. Milica Vilušić - Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Mikrovalno zagrijavanje primjenjuje se u različitim procesima prehrambene industrije
pri čemu zagrijavanje materijala nastaje zbog pretvorbe energije elektromagnetskih
valova u toplinu u materijalima koji posjeduju dielektrična svojstva. Dakle, u materijalima
koji imaju električne dipole (molekule) koje izložene djelovanju elektromagnetskog polja
polariziraju, dolazi do trenja molekula i stvaranja topline (Lovrić, 2003.). Temperatura uljne
faze dvostruko se brže povećava tijekom mikrovalnog zagrijavanja u odnosu na temperaturu vode ili vodenog dijela hrane (Barringer, 1995.). Tijekom mikrovalnog zagrijavanja u biljnim uljima dolazi do oksidacijskih promjena (Dostalova, 2005.; Hassanein, 2003.;
Biswas, 2007; Chiavaro, 2010.; Erkan, 2009.), nastaju slobodni radikali u većoj količini, a pri
visokim temperaturama moguća je i izomerizacija te formiranje trans izomera (Albi i sur.,
1997.). Stupanj oksidacije ulja djelovanjem mikrovalnog zagrijavanja ovisi o udjelu polinezasićenih masnih kiselina, a vrijednost slobodnih masnih kiselina je povećana (Sumnu,
2001.; Yoshida, 1993.). Smanjena je oksidacijska stabilnost ulja, a trigliceridi i digliceridi
skloni su toplinskoj hidrolizi, osobito u prisutnosti vode. Mikrovalno zagrijavanje dovodi
do povećane razgradnje nutritivnih spojeva kao što su vitamini, esencijalne masne
kiseline i fenoli (Oomah i sur., 1998.). Razlikujemo dva tipa suncokreta koji se koriste za
proizvodnju ulja: standardni-linolni tip i oleinski tip. Hladno prešano suncokretovo ulje
(linolni tip) proizvod je dobiven mehaničkim prešanjem u čijem sastavu masnih kiselina
dominira linolna kiselina (C18:2) s količinom od 55 do 75%. Visokooleinsko suncokretovo
ulje je ulje oleinskog tipa suncokreta uzgojenog nakon genetske manipulacije i u čijem
sastavu masnih kiselina dominira oleinska kiselina (C18:1) s količinom od 80 do 90%, koja
je u direktnoj korelaciji s održivošću ulja. Time to ulje postaje stabilnije na oksidacijsko
kvarenje, ima široku primjenu kako u cilju produženja održivosti gotovih proizvoda koji u
svom sastavu sadrže to ulje, tako i u njegovoj primjeni tijekom višestrukog prženja hrane
bez veće promjene njegove kvalitete (Dimić, 2005.). Rezultati istraživanja kvarenja biljnih
ulja oksidacijskim procesima naglašavaju da njihova stabilnost ili održivost ovisi o vrsti
ulja, odnosno sastavu masnih kiselina te o vrsti i udjelu sastojaka koji pokazuju antioksidacijsko djelovanje.
Cilj istraživanja ovog rada bio je ispitati utjecaj mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku stabilnost (održivost) hladno prešanog suncokretovog ulja, visokooleinskog suncokretovog ulja te njihovih smjesa.
Materijal i metode
Za ispitivanje oksidacijske stabilnosti utjecajem mikrovalnog zagrijavanja koristit će se
hladno prešano suncokretovo ulje, visokooleinsko suncokretovo ulje te njihove smjese u
omjerima 80:20, 50:50.
Hladno prešano suncokretovo ulje proizvedeno je u tvornici Uljara Hladnić, Koprivnica, Hrvatska. Prema sastavu masnih kiselina to ulje sadrži 26% mononezasićene oleinske masne kiseline, a linolne kiseline 62%.
97
godina
Visokooleinsko suncokretovo ulje (proizvođač Biogourmet, Njemačka) sadrži po
deklaraciji zasićene masne kiseline 6%, mononezasićene oleinske masne kiseline 79%,
polinezasićene masne kiseline 15%.
Određivanje početnih kemijskih karakteristika (parametara kvalitete) ispitivanih biljnih ulja i njihovih smjesa provedeno je primjenom standardnih metoda.
Određivanje parametara kvalitete ulja
Slobodne masne kiseline
Biljna ulja pokazuju određenu kiselost koja nastaje kao rezultat hidrolize triacilglicerola djelovanjem lipolitičkih enzima (lipaza), a izražena je kao udjel (%) slobodnih masnih
kiselina (SMK). Nastale slobodne masne kiseline u biljnim uljima određene su standardnom metodom (ISO 660: 1996) koja se temelji na principu titracije s otopinom natrijhidroksida
c (NaOH)= 0,1 mol/L. Rezultat se izražava kao udjel (%) slobodnih masnih
kiselina izračunat kao oleinska kiselina prema jednadžbi:
SMK (% oleinske kiseline) = V · c · M / 10 · m
V = utrošak otopine natrij-hidroksida za titraciju uzorka (mL)
c = koncentracija otopine natrij-hidroksida za titraciju, c(NaOH) = 0,1 mol/L
M = molekulska masa oleinske kiseline, M = 282 g/mol
m = masa uzorka ulja za ispitivanje (g)
Peroksidni broj
Peroksidni broj (Pbr) je pokazatelj stupnja oksidacijskog kvarenja biljnih ulja. Određivanje peroksidnog broja jedna je od najviše primjenjivanih metoda za ispitivanje primarnih produkata oksidacije biljnih ulja. Peroksidni broj ispitivanih biljnih ulja određen je
standardnom metodom (ISO 3960:1998). Rezultat je izražen kao mmol aktivnog kisika koji
potječe iz nastalih peroksida prisutnih u jednom kg ulja (mmol O2/kg). Vrijednost peroksidnog broja izračunava se prema jednadžbi:
PB = (V1 – V0) · 5 / m (mmol O2 /kg)
V1 = volumen otopine natrij-tiosulfata, c (Na2S2O3) = 0,01 mol/L utrošen za titraciju uzorka ulja (mL)
V0 = volumen otopine natrij-tiosulfata utrošen za titraciju slijepe probe (mL)
m = masa uzorka ulja (g)
Određivanje oksidacijske stabilnosti ulja
Mikrovalno zagrijavanje
Priprema uzoraka biljnih ulja za analizu utjecaja mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku stabilnost provedena je tako da se 30 g ulja stavi u petrijeve zdjelice promjera 9
cm koje se zatim postavljaju u mikrovalnu pećnicu kod određene razine izlazne snage i
98
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
vremena trajanja tretiranja. U ispitivanju korištena je mikrovalna pećnica firme Samsung
Electronics, model MW73E, izlazne razine snage 100 W / 800 W. Kada se izvadi uzorak ulja
iz pećnice, izmjeri se temperatura tretiranog ulja, izdvoji se uzorak od jednog g ulja u
tikvicu za određivanje peroksidnog broja kao pokazatelja stupnja oksidacije ulja. Temperatura tretiranog ulja mjeri se digitalnim termometrom Ama-digit, model AD13TH, područje mjerenja od - 35 do 300 oC, firme Amarell Electronic, Njemačka.
Utjecaj jačine zagrijavanja (izlazne snage)
Ispitivano biljno ulje zagrijava se u mikrovalnoj pećnici kod različitih izlaznih snaga
rada uređaja (180 W, 300 W, 450 W, 600 W) u vremenu trajanju 5 minuta. Za svaku korištenu sljedeću snagu rada pećnice uzima se drugi uzorak biljnog ulja.
Utjecaj vremena zagrijavanja
Biljno ulje zagrijava se u mikrovalnoj pećnici kod snage 300 W u različitim vremenima
trajanja zagrijavanja (5, 10, 15, 20, 25 minuta). Uzorak ulja se nakon 5 min. tretiranja kod
te snage izvadi iz pećnice, izmjeri temperatura i uzme uzorak za određivanje Pbr, ponovo
se vraća u pećnicu te zagrijava sljedećih 5 min. i tako do ukupnog vremena tretiranja 25
minuta. Dakle, oksidacijska stabilnost uzoraka ulja prikazuje se kao vrijednost peroksidnog broja određivana svakih pet minuta tijekom zagrijavanja u trajanju 25 minuta kod
konstantne snage uređaja.
Rezultati i rasprava
Kvaliteta biljnih ulja
U tablici 1. prikazane su početne kemijske karakteristike (slobodne masne kiseline,
peroksidni broj) ispitivanih biljnih ulja hladno prešanog suncokretovog ulja, visokooleinskog suncokretovog ulja te njihovih smjesa. Iz rezultata je vidljivo da ti parametri kvalitete
ukazuju na to da su ulja dobre kvalitete te su u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i
mastima (Narodne novine 22/10.).
Tablica 1. Početne kemijske karakteristike biljnih ulja
Table 1 Initial chemical characteristics of vegetable oils
Vrsta ulja
Hladno prešano suncokretovo ulje
Visokooleinsko suncokretovo ulje
Hladno prešano suncokretovo ulje : visokooleinsko suncokretovo ulje (80:20)
Hladno prešano suncokretovo ulje : visokooleinskosuncokretovo ulje (50:50)
SMK
(% oleinske kiseline)
0,48
Pbr
(mmol O2 / kg)
3,74
0,11
1,55
0,37
3,17
0,28
2,47
SMK - slobodne masne kiseline (% oleinske kiseline)
Pbr - peroksidni broj (mmol O2/kg)
99
godina
Oksidacijska stabilnost
Rezultati istraživanja utjecaja mikrovalnog zagrijavanja na oksidacijsku stabilnost ili
održivost hladno prešanog suncokretovog ulja, visokooleinskog suncokretovog ulja te
njihovih smjesa u omjerima 80:20 i 50:50 prikazani su na grafikonima 1. i 2. te u tablicama
2. i 3.
Ispitivanje utjecaja jačine zagrijavanja, tj. razine izlazne snage mikrovalnog zagrijavanja (180 W, 300 W, 450 W, 600 W) u vremenu trajanja 5 minuta na oksidacijsku stabilnost
navedenih biljnih ulja te njihovih smjesa vidljivo je u tablici 2.
Tablica 2. Utjecaj jačine mikrovalnog zagrijavanja u trajanju 5 minuta na oksidacijsku
stabilnost biljnih ulja
Table 2 Effect of power of microwave heating for 5 minutes on the oxidative stability of
vegetable oils
Jačina zagrijavanja (W) (razina snage)
Vrsta ulja
Hladno prešano suncokretovo ulje
Visokooleinsko
suncokretovo ulje
T [C°]
Pbr
[mmolO2/kg]
T [C°]
Pbr
[mmolO2/kg]
Hladno prešano
T [C°]
suncokretovo ulje :
visokooleinsko
Pbr
suncokretovo ulje
[mmolO
/kg]
(80:20)
2
Hladno prešano
T [C°]
suncokretovo ulje :
visokooleinsko
Pbr
suncokretovo ulje
[mmolO2/kg]
(50:50)
Prije
tretiranja
--
180 W
300 W
450 W
600 W
67
101
139
173
3,74
--
4,13
68
4,31
101
6,48
140
9,89
169
1,55
1,87
2,15
2,28
2,65
--
73
106
143
176
3,17
3,36
4,12
5,86
8,54
--
70
106
149
177
2,47
3,20
4,02
5,11
6,39
Rezultati vrijednosti peroksidnog broja (Pbr) u tablici prikazuju da je kod svih ispitivanih biljnih ulja porastom korištene jačine (razine snage) mikrovalnog zagrijavanja došlo
do porasta vrijednosti Pbr ulja. Od ispitivanih uzoraka biljnih ulja i njihovih smjesa veću
otpornost prema oksidacijskom kvarenju zbog mikrovalnog zagrijavanja kod različitih
razina snage pokazuje visokooleinsko suncokretovo ulje. To ulje tijekom ispitivanja stabilnosti kod svih korištenih razina snage ima manju vrijednost peroksidnog broja u odnosu
na druge uzorke ulja što nam ukazuje na odličnu otpornost ovog ulja prema oksidacijskom procesu kvarenja. Razlog odlične održivosti visokooleinskog suncokretovog ulja
treba tražiti u sastavu masnih kiselina ulja u kojem dominira mononezasićena oleinska
100
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
masna kiselina (udjela 79%) kao i prisutnost spojeva koji djeluju kao prirodni antioksidansi. Hladno prešano suncokretovo ulje pokazuje lošiju otpornost prema oksidacijskom
kvarenju tijekom mikrovalnog zagrijavanja, a to se objašnjava visokim udjelom polinezasićene linolne masne kiseline.
Dodatkom visokooleinskog suncokretovog ulja u udjelima 20% i 50% u hladno prešano suncokretovo ulje dobivena je smjesa ulja veće stabilnosti i otpornosti prema oksidacijskom kvarenju tijekom mikrovalnog zagrijavanja kod navedenih razina snage. U smjesi
ulja postignut je takav sastav masnih kiselina pri čemu je dobiven veći udjel oleinske, a
manji udjel linolne masne kiseline. Dakle, izmjenom sastava masnih kiselina dobivena je
smjesa ulja otpornija na proces kvarenja oksidacijom u odnosu na čisto hladno prešano
suncokretovo ulje.
Na grafikonu 1. i u tablici 2. vidljivo je da mikrovalnim zagrijavanjem kod snage 600 W
u trajanju 5 minuta najbolju oksidacijsku stabilnost, prema Pravilniku NN 22/10, pokazuje
visokooleinsko suncokretovo ulje (Pbr je 2,65 mmol O2/kg).
Grafikon 1. Oksidacijska stabilnost biljnih ulja i njihovih smjesa tijekom mikrovalnog
zagrijavanja kod snage 600 W (5 min.)
Graph 1. Oxidation stability of vegetable oils and their blends during microwave heating
power of 600 W (5 min.)
101
godina
Smjesa dviju vrsta ulja u omjeru 50:50 nakon 5 minuta zagrijavanja kod 600 W ima
vrijednost Pbr 6,39 (mmol O2/kg), što je još u granicama prema Pravilniku. Ostali uzorci
ulja nakon zagrijavanja 5 minuta kod 600 W postaju neupotrebljiva za prehranu ljudi jer je
vrijednost Pbr veća od 7 (mmol O2/kg; Pravilnik).
Rezultati mjerenja temperature ispitivanih ulja tijekom mikrovalnog zagrijavanja kod
različitih razina snage prikazana je također u tablici 2. Porastom jačine zagrijavanja, tj.
razine izlazne snage dolazi do porasta temperature uzoraka kod istog vremena trajanja
tretiranja ulja.
U tablici 3. prikazan je utjecaj vremena mikrovalnog zagrijavanja, kod izlazne snage
uređaja 300 W, na oksidacijsku stabilnost biljnih ulja.
Tablica 3. Utjecaj vremena mikrovalnog zagrijavanja (kod snage 300 W) na oksidacijsku
stabilnost biljnih ulja
Table 3 Effect of time of microwave heating (at 300 W power) on the oxidative stability
of vegetable oils
Vrijeme zagrijavanja (min.)
Vrsta ulja
Hladno prešano suncokretovo ulje
Visokooleinsko
suncokretovo ulje
Hladno prešano
suncokretovo ulje :
visokooleinsko
suncokretovo ulje
(80:20)
Hladno prešano
suncokretovo ulje :
visokooleinsko
suncokretovo ulje
(50:50)
0
5
10
15
20
25
T [C°]
--
96
131
141
144
150
Pbr
[mmolO2/kg]
3,74
4,32
5,51
9,52
13,75
19,70
T [C°]
--
97
127
140
145
152
Pbr
[mmolO2/kg]
1,55
2,19
2,49
2,65
3,49
4,53
T [C°]
--
90
120
139
142
146
Pbr
[mmolO2/kg]
3,17
3,72
4,38
7,49
10,92
14,35
T [C°]
--
94
123
145
148
151
Pbr
[mmolO2/kg]
2,47
3,16
3,86
6,47
9,65
13,55
Rezultati ispitivanja stabilnosti ulja i njihovih smjesa prikazani vrijednostima Pbr pokazuju da se porastom vremena tretiranja ulja (5-25 minuta) mikrovalnim zagrijavanjem
povećava Pbr što znači da ulja pokazuju manju otpornost prema procesu oksidacijskog
kvarenja.
Mikrovalnim zagrijavanjem visokooleinskog suncokretovog ulja u trajanju 25 minuta
102
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
došlo je do manjeg porasta vrijednosti Pbr (4,53 mmol O2/kg) u odnosu na druge ispitivane uzorke (grafikon 2.).
Grafikon 2. Oksidacijska stabilnost biljnih ulja i njihovih smjesa tijekom mikrovalnog
zagrijavanja kod snage 300 W (25 min.)
Graph 2 Oxidation stability of vegetable oils and their blends during microwave heating
power of 300 W (25 min.)
Dakle, to ulje pokazuje dobru stabilnost, tj. otpornost prema oksidaciji tijekom navedenog vremena zagrijavanja mikrovalovima izlazne snage 300 W. Ostali ispitivani uzorci
ulja imaju manju stabilnost, otpornost prema mikrovalnom zagrijavanju. Dodatkom
visokooleinskog suncokretovog ulja (50%) u hladno prešano suncokretovo ulje dobiva
se smjesa koja pokazuje vrijednost Pbr 6,47 (mmol O2/kg) nakon 15 minuta tretiranja
mikrovalovima, što je u granicama Pravilnika, a nakon tog vremena tretiranja ulje postaje
neupotrebljivo za prehranu. Također, u tablici 3. se navode rezultati mjerenja temperature
uzoraka ulja tijekom ispitivanja utjecaja vremena trajanja zagrijavanja na stabilnost ulja.
Vidljivo je da se porastom vremena mikrovalnog zagrijavanja kod snage 300 W povećava
temperatura uzoraka ulja.
103
godina
Zaključak
Na osnovi rezultata istraživanja oksidacijske stabilnosti ispitivanih biljnih ulja i njihovih
smjesa provedenog postupkom ubrzane oksidacije mikrovalnim zagrijavanjem dobiveni
su sljedeći zaključci:
• Primjenom veće jačine ili razine snage mikrovalnog zagrijavanja dolazi do većeg oksidacijskog kvarenja hladno prešanog suncokretovog ulja, visokooleinskog suncokretovog ulja te njihovih smjesa.
• Veću održivost ili stabilnost prema mikrovalnom zagrijavanju, kod različitih snaga uređaja, pokazuje visokooleinsko suncokretovo ulje.
• Dodatkom visokooleinskog suncokretovog ulja u hladno prešano suncokretovo ulje
(omjer 50:50) dobiva se smjesa ulja još uvijek upotrebljiva za prehranu i nakon 5
minuta zagrijavanja kod snage 600 W.
• Porastom vremena tretiranja ulja od 5 do 25 minuta, mikrovalnim zagrijavanjem kod
snage 300 W smanjuje se održivost ili oksidacijska stabilnost ulja.
• Mikrovalnim zagrijavanjem visokooleinskog suncokretovog ulja u trajanju 25 minuta
dolazi do manjeg porasta peroksidnog broja (veća stabilnost) u odnosu na druga ulja.
• Smjesa hladno prešanog suncokretovog ulja i visokooleinskog suncokretovog ulja
omjera 50:50 nakon 15 minuta tretiranja mikrovalovima (300 W) pokazuje vrijednost
peroksidnog broja u granicama Pravilnika.
Literatura
Albi, T., Lanzon, A., Guinda, A., Leon, M., Perez-Camino, C.M. (1997.): Microwave and conventional heating
effects on thermoxidative degradation of edible fats, Journal of Agricultural Food Chemistry 45, 10: 3795-3798.
Barringer, S.A. (1995.): Experimental and predictive heating rates of microwave food systems, Dissertation
Abstracts International B, 55: 4188.
Biswas, A., Adhvaryu, A., Stevenson, D.G., Sharma, B.K., Willet, J.L., Erhan, S.Z. (2007.): Microwave irradiation
effects on the structure, viscosity, thermal properties and lubricity of soybean oil,Industrial Crops and Products 25,:
1-7.
Broadbent, C.J., Pike, O.A. (2003.): Oil stability indeks correlated with sensory determination of oxidative stability in canola oil, Journal of the American Oil Chemists Society 80: 59-63.
Chiavaro, E., Rodriguez-Estrada, M.T., Vittadini, E., Pellegrini, N. (2010.): Microwave heating of different vegetable oils: Relation between chemical and thermal parameters, LWT-Food Science and Technology 43: 1104-1112
Dimić, E. (2005.): Hladno ceđena ulja, Tehnološki fakultet Novi Sad: 102-105.
Dostalova, J., Hanzlik, P., Reblova, Z., Pokorny, J. (2005.): Oxidative Changes of Vegetable Oils during
Microwave Heating. Czech. J. Food Sci. 23 (6): 230-239.
Erkan, N., Ayranci, G., Ayranci, E. (2009.): A kinetic study of oxidation development in sunflower oil under
microwave heating: Effect of natural antioxidants, Food research Internatioanal 42: 1171-1177.
Farhoosh, R., Niazmand, R., Rezaei, M., Sarabi, M. (2008.): Kinetic parameter determination of vegetable oil
oxidation under Rancimat test conditions, European Journal of Lipid Science and Technology 110 (6): 587-592.
Gray, J.I. (1978.): Measurement of lipid oxidation: a review, Journal of the American Oil Chemists Society 55,
539-546.
Hassanein, M.M., El-Shami, S.M., El-Mallah, M.H. (2003.): Changes occurring in vegetable oils composition due
104
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
to microwave heating,Grasas y Aceites 54: 343-349.
Lovrić, T. (2003.): Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inženjerstva, Hinus, Zagreb: 274281.
Martin-Polvillo, M., Marquez-Ruiz, G., Dobarganes, M.C. (2004.): Oxidative stability of sunflower oils differing
in unsaturation degree during long-term storage at room temperature, Journal of the American Oil Chemists Society
81: 577-583.
Oomah, B.D., Liang, L., Godfrey, D., Mazza, G. (1998.): Microwave heating of grapeseed: effect on oil
quality,Journal of Agricultural and Food Chemistry 46: 4017-4021.
Przybylski, R., Malcolmson, L.J., Eskin, N.A.M., Durance-Tod, S., Mickle, J., Carr, R. (1993): Stability of Low
Linolenic Acid Canola Oil to Accelerated Storage at 60 oC, Lebensmittel-Wissenschaft und Technologie 26 (3): 205-209
Rovellini, P., Cortesi, N., Fedeli, E. (1997.): Ossidazioni dei lipidi. Nota 1, Rivista Italiana delle Sostanze Grasse
74, 181-189
Shahidi, F. (2005.): Bailey´s Industrial Oil & Fat Products (Sixth edition), Volume 1, Edible Oil & Fat Products:Chemistry,
Properties and Health Effects, Eiley-Interscience publication: 269-513.
Smith, S.A., King, R.E., Min, D.B. (2007.): Oxidative and thermal stabilities of genetically modified high oleic
sunflower oil, Food Chemistry 102: 1208-1213.
Suja, K.P., Abraham, J.T., Thamizh, S.N., Jayalekshmy, A., Arumughan, C. (2004.): Antioxidant efficacy of
sesame cake extract in vegetable oil protection, Food Chemistry 84: 393-400.
Sumnu, G. (2001.): A review on microwave bakin gof foods. Int. J. Food Sci. Technol., 36: 117-127.
Yoshida, H. (1993.): Influence of fatty acids of different unsaturation int he oxidation of purified vegetable oils
during microwave irradiation, J. Sci. Food Agric. 62: 41-47.
scientific study
Effect of microwave heating on oxidative stability of sunflower oil
Summary
Microwave heating is a modern and widely used method for food preparation. This study researched the
effects of microwave heating on the oxidative stability of cold pressed sunflower oil, high oleic sunflower
oil and their blends. Vegetable oils were heated in a microwave oven at different power levels for five minutes. Also, the samples were heated in a microwave oven at 300 W of power at different times. The results of
test are presented as the value of peroxide number during microwave heating. High oleic sunflower oil has
a better stability to oxidation because of the high content of oleic acid. The adding of high-oleic sunflower
oil in cold pressed oil results in the change of oxidation stability of oil mixtures. By applying higher power
and time of microwave heating results in a greater oxidative deterioration of test oil.
Keywords: sunflower oil, oxidative stability
105
godina
Vinitaly 2013
(7. - 10. 04. 2013.)
Kotizacija za izravne izlagače € 580,00 + VAT
Kotizacija za koizlagače € 250,00 + VAT
Kotizacija za zastupništva € 150,00 + VAT
Unutranji prostor
Izlagački prostor s
1 otvorenom stranom
Izlagački prostor s
2 otvorene strane
Izlagački prostor s
3 otvorene strane
Izlagački prostor s
4 otvorene strane
Gornji kat
Cijena do
31.08.2012. (po m2)
Cijena od
31.08.2012. (m2)
185,00 € + VAT
214,00 € + VAT
194,25 € + VAT
224,70 € + VAT
203,50 € + VAT
235,40 € + VAT
212,75 € + VAT
246,10 € + VAT
45,50 € + VAT
45,50 € + VAT
Rok za registraciju na diskontnim stopama: 31. kolovoza 2012.
Službeni završni datum za registraciju na sajmu Vinitaly 2013: 30. rujna 2012.
Rok za podmirenje ukupnog iznosa za izložbeni prostor: 22. veljače 2013.
Minimalna izlagačka površina: 16 m² (4x4 metara s otvorenom jednom stranom)
Ukoliko imate dodatnih pitanja kontaktirajte Vinitaly Team.
Matjaz Zigon, M.Sc.
Delegate of Ente Autonomo per le Fiere di Verona - Veronafiere
for Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia,
Montenegro, Macedonia, Kosovo and Albania
Grcarevec 8
SI - 1370 Logatec
Slovenia
tel.: +386 1 750 94 90
fax.: +386 1 754 36 58
cell. +386 41 395 377
e-mail: [email protected]
www.veronafiere.it
106
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
107
godina
Obiteljsko vinogradarstvo i podrumarstvo
Obavještavaju se Potporni članovi udruge„e-vinarstvo“, te ostali zainteresirani vinogradari i
vinari da je u pripremi skripta udruge „Obiteljsko vinogradarstvo i podrumarstvo“, sa preko
80 listova, puno dodataka - tablica i pomagala, te cjelinama i sadržajem:
Vinogradarstvo
-greške kod prvih sezonskih prskanja vinograda
-„Vinogradarski izračun“-sve o pravilnoj dozaciji zaštitnog sredstva
-priložena tablica „VINiZ“ - kompletan izračun za 22 primjera koncentracije i preko 100
naziva proizvoda koji se koriste u vinogradarstvu
-prozračivanje vinograda, zašto je to potrebno i vrlo bitno
Mjerni uređaji i alati
-greške kod rada s refraktometrom, sve o pravilnoj upotrebi i očitanju vrijednosti sa tri skale
-pumpe za pretakanje vina/mošta, savjeti za upotrebu
-priložen nacrt za inovativnu upotrebu pumpe za miješanje taloga u većim bačvama
-priložen nacrt DEPONATORA: napravite sami svoj alat za dodatak gnojiva za mlade trseve
-priprema podruma: obavezno za napraviti…
-priloženo pomagalo „Vinsko računalo“ i detaljni opis korištenja
-kontrola sladora, izračun i proračuni za pojačavanje mošta
Berba
- „bar jedan dan kada vinogradar mora biti trijezan“ J
-greške u samoj berbi, oksidacijski procesi…
-priložena tiskanica: „Jednostavni postupak proizvodnje kvalitetnog stolnog vina“
-foto strip postupka proizvodnje
Fermentacija
-priložena tiskanica„Podrumarov dnevnik“, za vođenje svih evidencija radova i postupaka
-priložena tablica „Podrumarov karton“, primjer za evidenciju rada za na svaku bačvu
-primjer redoslijeda primjene enoloških sredstava
-foto savjet za čisti i zdravi završetak vrenja u bačvi
-priložena tablica„Graf sumporenja“- primjer preciznog sumporenja vina tijekom čuvanja
-stabilizacija vina, filtriranje vina
Ocjenjivanje vina
-priprema mladog vina za izložbe vina
-priložena tablica: „Komparativna tablica ocjenjivanja“ Buxbaum/O.I.V.
-foto strip senzornog ocjenjivanja
-priložen Pravilnik ocjenjivanja vina po O.I.V -u sa primjerom ocjenjivačkog listića
-popis manifestacija i izložbi vina u RH
108
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
-priložen posebni kalendar „Vinska godina 20122013“
Registracija proizvođača
-priložen podsjetnik i uputa o postupcima za registraciju djelatnosti proizvodnje grožđa i vina
Realizaciji pokretanja projekta „skripte“ pomogla su
sredstva doznačena od strane Zagrebačke županije, a
na osnovu već uspješno odrađenih projekata edukacije i ocjenjivanja vina. Zahvaljujemo se na uvažavanju
našeg rada, te se zahvaljujemo svim novim donatorima.
Udruga „e-vinarstvo“, autor skripte Jovica Nikšić, predsjednik Udruge, inovator, vinar, voditelj podruma
Česmanska 7 • Novoselec, 10315 • Općina Križ
Tel.: +385 (0)1 2897 068 • mob: +385 (0)98 735 994
[email protected] • www.e-vinarstvo.com
109
godina
Sve za Vaš staklenik, vrt ili dom
Zelena Stanica d.o.o. u svojoj ponudi nudi široku paletu proizvoda za Vaše biljke
bilo da se radi o stakleniku, vrtu ili domu.
MALOPRODAJA I VELEPRODAJA
Bio (100% ekološka) i mineralne kamene vune, Root Pouch posuda za biljke od
reciklirane plastike koje su 100% biorazgradive u zemlji (idealno za presđivanje, samo
umetnete posudu u zemlju te proces raspadanja počinje odmah), a vrhunac ponude
su tkz. Umjetna Sunca (HPS,MH,LED rasvjeta) za prihranu biljaka ili kompletnu proizvodnju u zatvorenom prostoru koja nude upravo spektar sunčevog svijetla koji je
biljci potreban (plavi spektar-rast, vegetacija; crveni spektar-cvat, plod). Tu je sve
potrebno za ventilaciju i pročišćavanje zraka od ventilatora preko filtera sa aktivnim
ugljenom do uređaja za kontrolu vlage, CO 2, pH, EC, sve potrebno za navodnjavanje
(crijeva, spojnice, ventili, rezervoari, pumpe....) i klijanje, supstrati (kokos i ekspandirana glina), hidroponijski sistemi i aeroponijski sistemi za kućanstva, sistemi navodnjavanja AutoPot koji ne koriste el. energiju nego AquaValve ventil (nema pumpe).
Bio kocke kamene vune - upotreba je potpuno ista kao i kod klasične, standardne, mineralne kamene vune. Bio kocke sadržavaju formaldehid i prirodno vezivo, te
su time 100% ekološke. Sadnice se mnogo brže ukorjenjuju, a samo vrijeme sadnje je
ubrzano za cca 7 dana, što pridonosi znatnoj uštedi energije. Sistem korijena je više
od 20% veći što je garancija pravilnoj ishrani te zdravlju biljke u kasnijem razvoju i
naravno većem urodu (prinosu).
UMJETNA SUNCA
Umjetna suncu su kompleti koji se sastoje od žarulje, balasta i reflektora za
usmjeravanje svijetla. Žarulje mogu biti Metal-halidne (plavo svijetlo-rast), Visoko
tlačne natrijske (sav sunčev spektar, ali i crveni spektar-cvat za bolji prinos) te najnovija, vrlo skupa tehnologija-LED (štedi do 80% el.energije, životni vijek 10 puta duži
od ostalih žarulja za uzgoj, ne treba balast). Balasti za MH I HPS žarulje su magnetski
ili digitalni; digitalni štede el. energiju jer mogu varijabilno davati izlaznu snagu od
50% do 110%.
PLATINIUM NUTRIENTS
Linija organskih i mineralnih gnojiva. Učinkoviti proizvodi i ultra-koncetrirani!
Sposobni za sve izazove glavnih brandova na europskom tržištu. Platinium Nutrients
nude “paletu” za Vaše omiljene biljke: organski korijen simulator i organska gnojiva
“iz jedne boce” (organic grow za rast i organic bloom za cvatnju) 100% organska i
vrlo koncentrirana (3 - 4 puta više od konkurencije).
110
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
Mineralna gnojiva “dual spoj”: Hydroponic Grow (rast) i Hydroponic Bloom
(cvat), razvijena za sve supstrate (liaflor, kamena vuna, kokos ...) i zemlju. Dva promotora rasta AlguaMix (tekući) i SuperGrow (prah) ubrzavaju rast Vaših biljaka. Stimulatori cvatnje i ploda su SuperBoost Bloom, PK 13/14 i Monster PK u kemijskoj
kombinaciji (0-52-34 NPK), što ga čini najsnažnijim stimulatorom cvatnje na tržištu.
Humusna Fulvijska Kiselina, mješavina humusnih i fulvinskih kiselina, razvija korijen
biljaka, a proizvod je više od 10 godina istraživanja. Tu je i Enzymax Booster-najbolje enzim rješenje s 3 funkcije: osigurava distribuciju hranjiva NPK, omogućuje
ozračivanje tla, uklanja mrtvo korijenje od zdravog te tako stimulira rast.
Zelena Stanica ima najpovoljnije veleprodajne cijene bio i mineralne kamene
vune u RH. (na zahtjev šaljemo cijene e-mailom, a uskoro na web stranicama tvrtke)
IMAMO SVE - Obratite nam se s povjerenjem!
111
godina
112
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
SLAVONSKI BROD, Dr. Mile Budaka 1.
Telefon: 035/452 580, 035/452 581 – Faks: 035 401 370
ZAGREB, Robni terminali Žitnjak, H-11, Slavonska avenija 52.
Telefon: 01/2415 488 – Faks: 01/2415 489
MALI BUKOVEC, Poslovna Jedinica 2, Dubovica 43.
Telefon/faks: 042/840-053
E-mail: [email protected] • www.euro-brod.hr
Klasmann - Deilmann – profesionalni i hobi supstrati za cvjećarstvo,
povrćarstvo, hortikulturu. Supstrati na bazi crnog i bijelog treseta
prilagođeni svakom Vašem zahtjevu
Syngenta flowers (Fischer, Goldsmith, Joder) – sjeme i presadnice
cvijeća
Brandkamp - presadnice krizantema i multiflora
Pöppelman - Teku – plastična ambalaža (teglice, transportni kontejneri,
viseće tegle, uzgojne plitice…) za uzgoj cvijeća, povrća, dendrološkog
materijala
Compo – vodotopiva, granulirana (sa inhibitorom nitrifikacije),
sporootpuštajuća, folijarna te sve ostale tipove gnojiva (mikroelementi,
gnojiva na bazi morskih algi, tekući kalcij nitrat…)
Memon – organska gnojiva, dehidrirana, termički obrađena, peletirana
– Orgevit, granulirana - Siforga te Montera – organsko gnojivo sa
ekološkim certifikatom
Rovero – sve vrste plastenika od hobi plastenika do potpuno
automatiziranih, kompjuterski nadziranih objekata za hidroponsku
proizvodnju
Brinkman - oprema za grijanje, prozračivanje, zasjenjivanje, energetske
zavjese, sustavi za navodnjavanje, linije za kalibriranje, ostala oprema
i potrošni materijal za uzgoj (monognojiva, kanalice, vezivo, kuke,
polistirenski kontejneri, podne prostirke, folije …)
Menno Florades - specijalni dezinficijensi za hortikulturu (radne
površine, stolovi, sustavi za navodnjavanje, kontejneri, uzgojne posude,
noževi…) te dezinficijensi široke primjene (ratarstvo, stočarstvo,
skladištenje…)
113
godina
114
Glasnik zaštite bilja 4/2012.
115
Iločki traminac na
Dijamantnom jubileju
britanske kraljice Elizabete II

Uvjeti otkupa uljane repice, rod 2014

LBPP-06010205-14567-U-4 210kg izd1 98-07-15 - Trgo

poziv na degustaciju na putu smo da postanemo

Tjedan maslinovog ulja (objava za medije) - Hrvatska

- MOTOREX

Noćnjak i renesansa hrvatskog maslinarstva

ovdje - Aromaterapija.info

zagađenje pitke vode mineralnim uljima u

“Priroda ne radi ništa uzalud.”

Acer palmatum – dlanolisni javor PDF